HRVATSKA U OSVIT MODERNOGA DOBA

1.PONOVITI
Kako su se revolucionarna zbivanja 1848/1849. odrazila na hrvatske zemlje?
Zahtijevanja naroda 25.3.1848.:
Izražena vjernost HM
Izbor Jelačića za bana
Uspostava hrv vlade odg hrv saboru i banu
Ujedinjenje Dalmacije i VK s banskom Hrv
Uvođenje hrv jezika u javnu upravu i školstvo
Ukidanje feudalnih odnosa
Uvođenje izbornog predstavničkog biranja saborskih zastupnika
Jednakost svih pred zakonom
Sloboda tiska i okupljanja
 otpor Mađara  Beč odlučio pružiti potporu Hrvatima, jer su zasuti ustancima u
cijeloj Monarhiji (Mađari, Talijani) obećavajući im ispunjenje zahtjeva, a zapravo su
samo htjeli očuvati svoj položaj car Franjo Josip I. (1848.-1916.)
 Prekid svih državnopravnih odnosa banske Hrvatske s Ugarskom i zabrana
primanja naredbi od ugarskih državnih institucija
 Osnovano Bansko vijeće samostalna hrv vlada s 6 odbora (prosvjeta, bogoštovlje,
obrana, pravosuđe, financija
 Ukidanje kmetstva ukidanje tlake i urbarijalnih davanja, ali i dlaje nisu bili
vlasnici svoje zemlje uzrok daljnjih nemira Jelačić uveo prijeki sud
 Jelačić donosi novi izborni zakon pravo glasa na temelju izbornog cenzusa
glasati moglo samo 2.5% stanovništva ostavljeno virilno pravo (velikaši i crkveni
dostojanstvenici)  prvi zastupnički sabor (zastupnici izabrani na parlamentarnim
izborima)
 Zahtjev za federalističkim uređenjem monarhije zajendički parlament, zajednička
ministarsva za vanjske poslove, vojsku, trgovinu, financije zajednica ravnospravnih
naroda
Jelačić
 Prešao Dravu kod Varaždina u Međimurju uspostavio hrv vlast
 Krenuo prema Budimpešti
 12/1848. proglašen gubernatorom Rijeke, namjesnik Dalmacije, ban Banske Hrv, VK
privid ujedinjenih hrv zemalja
Oktroirani ustav
 Jelačić zajedno s knezom Windischgraetzom guši novu revoluciju u Beču, nakon toga
zajedno osvajaju Budimpeštu
 Pala vlast Lajoša Košuta, kasnije je mađarska vojska povratila snagu pa je istjerala
carsku vojsku iz grada
 U sukob se na strani Habsburga uključio ruski car Nikola I. i pobijedio Mađare
povezani su još od svete alijanse, koja je bila osnovana protiv Napoleona i njegovih
osvajanja, sačinjavali su je Aus, Rusko carstvo i Prusija cilj očuvanje starog
konzervativnog društvenog poretka u Europi koji se temelji na feudalizmu i
apsolutističkoj vlasti vladara kako se ne bi revolucije proširile Ruskim carstvom)
 Kako je polako dvor gušio ustanke, više nije morao usvojiti liberalne zahtjeve
 Car Franjo Josip I. u ožujku 1849- donosi novi ustav oktroirani ili nametnuti
o Poništene liberalne stečevine rev 1848.
o Odbijena federalizacija učvrstila se vlast carfa u centralistički organizirao
monarhiju
o Hrv priznata neovisnost od Ugr, ali ne i sjedinjenje hrv zemalja(dalm i VK)
(VK pripojena 1881., razvojačena 1873., Dalmacija pripojena 1918.)
o Jelačić u Hrv ustav proglasio 6.9.1849.

 Jelačić gubi političku vlast, ne saziva se sabor

 Izigrani Hrvati
2.NOVI APSOLUTIZAM
 1849. car Franjo Josip I. donosi novi ustav Oktroirani ili nametnuti
o Poništene liberalne stečevine rev 1848.
o Odbijena federalizacija učvrstila se vlast carfa u centralistički organizirao
monarhiju
o Hrv priznata neovisnost od Ugr, ali ne i sjedinjenje hrv zemalja(dalm i VK)
(VK pripojena 1881., razvojačena 1873., Dalmacija pripojena 1918.)
o Jelačić u Hrv ustav proglasio 6.9.1849.
 Cilj osnažiti HM na postavkama apsolutne vlasti i centralizacije države
 31.12.1851. donosi Silvestarski patent kojim ukida ustav i uvodi novi austrijski
apsolutizam ili neoapsolutizam
o Patent = vladarska odluka sa zakonskom vrijednošću
o Treći po redu Marija Terezija i Josip II. prosvjećeni aps (u kojemu monarh
slijedi načelo o potrebi podizanja blagostanja svojih podanika, odn. načelo o
unapređenju razvoja države)
 o Temeljni cilj: ojača položaj Habsburške Monarhije u odnosu na druge europske
sile (Pruska, Francuska, Velika Britanija, Rusija)
Obilježja neoapsolutizma:
 ukidanje autonomije svih habsburških povijesnih pokrajina i zemalja, kao i stečevina
revolucije
 Vojnobirokratski centralizam koji je podupirao gospodarsku modernizacije države, a
istovremeno sprječava svaku političku djelatnost
 Car je nositelj cjelokupne državne moći, njome upravlja iz Beča
 Oslonac : činovništvo i vojska, redarstvo (vojska)
 pojačana unutarnja kontrola u cijeloj državi, ukinuti su svi državni sabori, uvedena je
žandarmerija, jedinstven birokratski sustav, jedinstven porezni i carinski sustav
3. Obilježja neoapsolutizma u hrv zemljama
 podređenost bečkom dvoru Hrv i Slavonija, VK ban ima samo formalno vlast u
hrv
 1854. Banska vlada je pretvorena u carsko-kraljevsko Namjesništvo (u njenoj
nadležnosti su politička (unutarnja uprava) i redarstvena (policija) uprava, bogoštovlje
i nastava, poljodjelstvo, obrt i trgovina i neki poslovi državnog graditeljstva), ukida se
HS
 Nova unutarnja organizacija Hrv i Sla ukidaju se hrv povijesne pokrajine a uvode
se 5 okružja s predstojnicima na čelu 1854
 Provodi se cenzura
 Ukidaju se građanske slobode, sloboda tiska i sastajanja (ukidaju se Narodne
čitaonice)
 Zabranjen hrvatski jezik, zabranjeno isticanje hrv. Simbola (hrv trobojnica zabranjena
1852.),a u uprave i škole uveden njemački jezik 1854) germanizacija
 oni činovnici koji poznaju njemački jezik (Nijemci, Česi, Slovenci) preuzimaju
poslove u upravi –narod ih zove “Bachovi husari”prema mađarskoj riječi
husar=konjanik  nosili su zelene odore koja je nalikovala odori ugarskih konjanika –
husara u hrv zemljama zvani su bahovci
 aleksandar Bach ministar unutarnjih poslova  centralizirao administrativnu
politiku Austrijskog carstva, ali je smanjio slobodu tiska i ukinuo javne sudove
BACHOV APS
 U tom razdoblju zabrana, bilo je nepoželjno političko djelovanje pojedinca prisiljeni
na emigraciju u strane zemlje primjer Eugen Kvaternik – odvjetnik i suosnivač
pravaškog pokreta
 Emigrirao 1857 u Francusku, tamo je napisao knjigu kojom je osporio pravo Habs na
hrv krunu, te se zalagao za hrv samostalnost i sjedinjenje hrv zemalja
  Knjigu je namjenio fran kralju Napoleonu III., kako bi ga pridobio za ideju
osamostaljenja
 U Hrv su aps vlasti tu knjigu zabranile
4. POZITIVNE STRANE NEOAPS
 1852. Opći građanski zakonik
o Donesen za Hrvatsku i Slavoniju, za Istru, Dalmaciju i VK donesen u prvoj
polovici 19.st
o Uvodi se jednakost pred zakonom i poreznim obvezama
o Primjena se temleji na načelima slobodne trgovine, obrta, prometa
o Nepovredivost privatnog vlasništva

 1853. donesen je Patent o zemljišnom rasterećenju

o Seljak može postati vlasnik zemlje koju obrađuje
o Naknadu plemstvu isplaćivala je država, a seljak je zemlju otplaćivao zajedno
s porezom
o Prevladao sitni i mali zemljoposedi  razvoj proizvodnje na kapitalističkim
odnosima
o Seljaci mogu stjecati sva zvanja
 Uvedeno jedinstveno carinsko područje za zemlje monarhije potaknuti trgovinu i
proizvodnju
 1850. Zagreb postaje jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina
 Carskim patentom Gradec, Kaptol, Nova Ves, Vlaška i pripadajuća sela spojeni su
jedan grad
 Prvi gradonačelnik je bio sudac Janko Kamauf
 1852. buloma pape Pija IX. Urbi primum plaenit 11.12.1852. ostvarena je crkvena
neovisnost od Ugarske
 Zg biskupija je uzdignuta u čast nadbiskupije
 Postaje metropolitansko središte hrvatsko-slavenske crkvene pokrajine, s područnim
biskupijama u Đakovu, S i Križevcima
 Prvi nadbiskup bio je Juraj Haulik 1853 ustoličen
5.RAZVOJ GOSPODARSTVA, KULTURE I ZNANOSTI
Gospodarstvo
 Otvoren telegrafski ured u Zagrebu Lentulaj: Telegraf je u redu, Jelačić: S radostju
sam primio vašu vijest
  Hrvatsko-slavensko graditeljno upraviteljstvo održavnje cesta
 1852. osnovana Trgovačko-obrtnička komora u Zagrebu
 1857. prvi moderni popis stanovništva u HM
 Modernizacija poštanske službe
 Industrijski pogoni:
o Pilane, paromlini, šećerane, tiskare

 Razvoj željeznice
Kultura i znanost
 1850. Ivan Kukuljević Sakcinski osniva Društvo za povjestnicu jugoslavensku
 Kraljevska akademija se uzdiže u modernu Pravoslovnu akademiju
 1851. Kukuljević Sakcinski pokreće povijesni časopis Arkiv za povjestnicu
jugoslavensku
 1851 pronađena Bašćanska ploča prevedena 1865.
 Inicijativa jelačića prevođenje strukovnih udžbenika na hrvatski jezik
 1852. Matica ilirska pokrenula časopis Neven književni radovi, narodne pjesme,
pripovijetke urednik Mirko Bogović pjesma domorodna utjeha
 Bogoslav Šulek rad na izradi hrvatskog znanstvenog nazivlja pisanje znanstvenih
djela na hrvatskom jeziku
 Pisanje na hrvatskom jeziku hrvatsko-srpska polemika oko jezika i narodnosti
o 1849. u knjizi srpskog jezikoslovca Vuka Stefanovića Karadžića objavljen je
spis Srbi svi i svuda – napisan 1836
o On je sve štokavce u južnoslavenskim zemljama (i pravoslavce, muslimane i
katolike) proglasio Srbima, kajkavci su Slovenci, čakavci su Hrvati
o 1850. književni dogovor u Beču Vuk i hrv i slo kulturni djelatnici rad na
jedinstvenom jeziku i pravopisu u hrv i srp književnosti
o U Srbiji to zanemarili u novinama zanijekan hrv jezik i narod
o Na to reagirao Ante Starčević  u Narodnim novinama iznio misao o
Hrvatima kao političkom narodu istaknuvši vrijednost i povijesnost hrvatstva
o Osporio srbima jezik i posebnost srpsko ime iz latinskog servus =sluga
6.SLOM NEOAPSOLUTIZMA

 Monarhija trpi vojne gubitke porazi u sukobu s Pijemontom i Francuskom

 Dižu se porezi jer nema novca u blagajni
  Narod se sve više opire aps
 Car prisiljen na poboljšanja u upravi i zakonodavstvu kako bi smanjio pritisak
naroda
 Povratak ustavnog stanja 1860. kraj aps
Kad je veća strana naroda jugoslavenskog živućeg u austrijskom carstvu, usled najnovijih
nepovoljnih zgodah, u takav tužan položaj pala, da su nam tudjinci istu živu žicu naše
povestnice silom preseći……Ali u čemu sastoji ta naša povestnica jugoslavenska, to kod nas
malo potanko znade. Mi neimamo još sve do danas, po primeru drugih narodah, dobre
kritički napisane povestnice našega naroda. Samo po usmenom predavanju znade naš narod,
da mu je negda bolje bilo, i da je imao sjajniu i slobodniu prošastnost.

Neka se ne boji pisac članka u "srbskome dnevniku" da Hèrvati traže jezik, u kome bi pisali;
oni su ga već odavno našli u stotinam knjigah i milionim dušah. Hèrvati imaju tri nariečja:
štokavsko, kajkavsko i čakavsko, i svako je izobraženie nego li ono, koga neki "srbskim" zovu.
Hèrvatu, koi se je tuđinstvom pokvario, treba se naučiti svoj jezik, a ima odkuda. Mi o tome
danas i radimo i ne želimo ni jedno od ona tri nariečja posve zabaciti.
Popis priloga: