Pridjevi III deklinacije

Pridjevi treće deklinacije pripadaju -i osnovama. I za njih vrijedi: -i, -ia, -ium, tj. abl. jedn. -i,
nom. akuz. i vok. množ. neutra -ia, a gen. množ. -ium.
Ima ih s tri, sa dva i s jednim završetkom u N.sg.
Tri su završetka: -er, -ris, -re, npr, acer, acris, acre oštar, celer, celeris, celere brz.
Dva su završetka: -is, -e, i to -is za muški i ženski rod, a -e za srednji, npr. utilis, utile koristan.
Jedan završetak za sva tri roda imaju npr. audax, gen. audacis odvažan, sapiens, gen. sapientis
mudar.

jednina množina

m. f. n. m. f. n.

nom. acer acris acre acres acres acria

gen. acris(za sva tri roda) acrium (za sva tri roda)

dat. acri (za sva tri roda) acribus (za sva tri roda)

ak. acrem acrem acre acres acres acria

vok. acer acris acre acres acres acria

abl. acri(za sva tri roda) acribus (za sva tri roda)

Deklinacija pridjeva s dva završetka

jednina množina

m. f. n. m. f. n.

nom. utilis utile utiles utilia

gen. utilis utilium

dat. utili utilibus

ak. utilem utile utiles utilia

vok. utilis utile utiles utilia

abl. utili utilibus

1
Deklinacija pridjeva s jednim završetkom

jednina množina

m. f. n. m. f. n.

nom. audax audaces Audacia

gen. audacis audacium

dat. audaci audacibus

ak. audacem audax audaces audacia

vok. audax audaces audacia

abl. audaci audacibus

Pomoćni glagol: sum, esse, fui biti

Indikativ Konjuktiv

sum jesam, sam sim

es sis
est sit
Prezent
sumus simus
estis sitis
sunt sint

eram bijah essem

eras esses
erat esset
Imperfekt
eramus essemus
eratis essetis
erant essent

ero bit ću
eris
erit
Futur I
erimus
eritis
erunt

Fui bio sam fuerim

Perfekt
fuisti fueris

2
 fuit fuerit
fuimus fuerimus
fuistis fueritis
fuerunt fuerint

fueram bijah bio fuissem

fueras fuisses
fuerat fuisset
Pluskvamperfekt
fueramus fuissemus
fueratis fuissetis
fuerant fuissent

fuero budem (bio)

fueris
fuerit
Futur II
fuerimus
fueritis
fuerint

I.
II.
Jedn.
esto budi
2. es budi!
Imperativ esto neka bude!
3.-
estote budite!
Množ. 2. este budite!
sunto neka budu!
3. —

Particip fut. akt. futurus, -a, -um koji će biti, budući

Infinitiv prez. esse
Infinitiv perf. fuisse
Infinitiv fut. futurum, -am, -um esse ili fore

§ 91.

Složenice glagola esse:

absum, abesse, afui biti odsutan

adsum, adesse, affui biti prisutan
obsum, obesse, obfui škoditi
praesum, praeesse, praefui biti na čelu
prosum, prodesse, profui koristiti
Particip prezenta imaju samo složenice praesum i absum: praesens, gen. praesentis prisutan;
absens, gen. absentis odsutan.

3
Prosum je postalo od pro(d) i sum. Krajnje d javlja se samo ispred e. Prema tome glasi prezent:
Prosum, prodes, prodest;
prosumus, prodestis, prosunt
Imperfekt: proderam itd.
Futur I: prodero, proderis itd.
Perfekt: profui itd
Possum, posse potui (moći) u prezentskoj osnovi postalo od pot(e) + sum. U oblicima te osnove
ostaje pot- pred samoglasnikom e; ispred s krajnje t prelazi u s, pa odatle ss.
U perfektnoj osnovi taj glagol nije složenica glagola esse, nego uzima osnovu nestaloga glagola
potere.

Indikativ Konjunktiv

possummogu possim
potes possis
potest possit
Prezent
possumus possimus
potestis possltis
possunt possint

poteram mogah possem

poteras posses
poterat posset
Imperfekt
poteramus possemus
poteratis possetis
poterant possent

potero moći ću
poteris
poterit
Futur I
poterimus
poteritis
poterunt

potui mogao sam potuerim

potuisti potueris
potuit potuerit
Perfekt
potuimus potuerimus
potuistis potueritis
potuerunt potuerint

potueram bijah mogao potuissem

potueras potuisses
Pluskvamperfekt potuerat potuisset
potueramus potuissemus
potueratis potuissetis

4
 potuerant potuissent

potuero budem mogao,

potueris uzmognem
potuerit
Futur II
potuerimus
potueritis
potuerint

Infinitiv prezenta: posse

Infinitiv perfekta: potuisse

Kuća
dŏmus, -ūs, f.
kuća, dom (kuća
jedne porodice
s dvorištem
i pomoćnim
zgradama)

aedes, -is, f. hram,

crkva; mn. kuća,
gradski stan s više
prostorija
villa, -ae, f. kuća na
imanju i(li) selu;
dio sela, zaselak
insŭla, -ae, f. otok;
kuća, zgrada (s
mnogo stanova
za iznajmljivanje
u kojima stanuju
siromašne obitelji)

5
KOMPARACIJA PRIDJEVA (adiectivum – adi.)

I latinski pridjevi imaju tri stupnja: pozitiv, komparativ i superlativ.

Komparativ se tvori tako da se u pozitivu odbaci genitivni završetak jedn. muškoga roda, i to u II.
deklinaciji -i, a u III.-is, i doda za muški i ženski rod -ior, a za srednji -ius.

Pozitiv Gen. jedn. Komparativ

m. f. n.

clarus (slavan) clar (i) clar -ior clar -ius

pulcher (lijep) pulchr (-i) pulchr-ior pulchr-ius
acer (oštar) acr (-is) acr-ior acr-ius
brevis (kratak) brev (-is) brev-ior brev-ius
sapiens (mudar) sapient (-is) sapient-ior sapient-ius

Svi se komparativi dekliniraju po III, suglasničkoj deklinaciji; imaju, dakle, u abl. jedn. -e, u
nom. akuz. i vok. množine srednjeg roda -a, u gen. množine -um.

jednina množina

m. f. n. m. f. n.

nom. clarior clarius clariores clariora

gen. clarioris clariorum
dat. clariori clarioribus
ak. clariorem clarius clariores clariora
vok. clarior clarius clariores clariora
abl. clariore clarioribus

Superlativ se tvori tako da se pozitivu u gen. jedn. muškog roda odbace nastavci -i ili -is i dodaju
nastavci -issimus, -issima, -issimum.

clarus clar-issimus, -a, -um

brevis brev-issimus, -a, -um
sapiens sapient-issimus, -a, -um

Pridjevi na -er tvore superlativ tako da se nominativu jedn. muškoga roda u pozitivu doda -rimus,
-a, -um, npr. liber: liberrimus, celer: celerrimus.

6
 Pridjevi na -ilis tvore superlativ tako da se pozitivu u genitivu jednine odbaci krajnje -is i doda -
limus, -a, -um, na primjer:

facilis (lak) facil-limus

difficilis (težak) difficil-limus
similis (sličan) simil-limus
dissimilis (različan) dissimil-limus

Nepravilna komparacija
Ovi pridjevi tvore komparaciju od različitih osnova:

Pozitiv Komparativ Superlativ

bonus (dobar) melior, melius optimus, -a, -um

malus (zao) peior, peius pessimus, -a, -um
magnus (velik) maior, maius maximus, -a, -um
parvus (malen) minor, minus minimus, -a, -um
multus (mnogi) plus (n.), množina: plurimus, -a, -um
plures, -a, gen. plurium

Opisna komparacija
Pridjevi koji ispred nastavka -us, -a, -um imaju samoglasnik opisuju komparativ tako da ispred
pozitiva uzimaju prilog magis (više), a superlativ tako da ispred pozitiva uzimaju prilog maxime
(najviše).

Pozitiv Komparativ Superlativ

idoneus (prikladan) magis idoneus maxime idoneus

dubius (sumnjiv) magis dubius maxime dubius
arduus (strm; težak) magis arduus maxime arduus
Osim njih, opisnu komparaciju imaju i neki drugi pridjevi, npr.:
Pozitiv Komparativ Superlativ
mirus, 3 čudnovat magis mirus, 3 čudnovatiji maxĭme mirus, 3 najčudnovatiji
sedulus, 3 marljiv magis sedulus, 3 marljiviji maxĭme sedulus, 3 najmarljiviji
inops, -pis oskudan magis inops, -pis oskudniji maxĭme inops, -pis najoskudniji
frugifer, -era, -erum
plodan
magis frugifer, -era, -erum - plodniji
maxĭme frugifer, -era, -erum- najplodniji

7
Antiquus (star) ima antiquior, antiquissimus jer prvo u u izgovoru nije samoglasnik.

Nepotpuna komparacija

Pridjevi bez pozitiva

Komparativ: Superlativ:

exterior vanjski extremus krajnji, posljednji

inferior donji infimus i imus najdonji, najniži
posterior kasniji postremus najkasniji, posljednji
propior bliži proximus najbliži
superior gornji supremus i summus posljednji; najviši
ulterior onostrani ultimus posljednji, zadnji
U komparaciji dolazi uz komparativ ili quam s nominativom, odnosno akuzativom, ili ablativ
(bez quam), npr. Homerus est clarior quam Vergilius ili Verglio (bez quamquam). Homer je
slavniji nego Vergilije ili od Vergilija.
Uz superlativ dolazi partitivni genitiv, npr. sapientissimus omnium najmudriji od svih.
Superlativom latinski jezik izražava često vrlo visok stupanj, a ne najviši, pa se takav superlativ
prevodi sa vrlo i pozitivom, npr. vir doctissimus vrlo učen čovjek. Takav se superlativ zove
elativus.

PRILOZI (ADVERBIA)
Što su prilozi? Koju funkciju u rečenici imaju? Jesu li promjenjive ili nepromjenjive riječi?
Navedite nekoliko hrvatskih priloga. Mogu li se oni podijeliti u neke značenjske skupine?
Prilozi (adverbia) pokazuju najčešće kako, kada, gdje i zašto se događa glagolska radnja,
odnosno njezine okolnosti. Načini
njihova nastanka vrlo su raznoliki.
Mnogi su nastali od imenskih riječi, odnosno njihovih padeža koji su ostali okamenjeni (usp. hrv.
‘srećom’, ‘drage
volje’):
- od akuzativa, npr. multum mnogo (kakvoćom), multa mnogo (količinom); paulum malo;
tantum
samo; facĭle lako; dulce slatko: furtim kradomice, separātim odijeljeno, statim osobito, passim
posvuda...
- od ablativa, npr. noctu noću, diū danju, sero kasno, raro rijetko...
Neki su nastali od drugih riječi određenim sufiksima: antiquĭtus od starine, penĭtus sasvim (usp.
hrv. ‘hrpimice’,
‘naglavačke’, ‘proljetos’, ‘ovuda’).
Neki su nastali od prijedložnih izraza: hodie < hoc die ‘danas’, incassum < in cassum ‘uzalud’
(usp. hrv. ‘zauvijek’,
‘odnekud’, ‘iznenada’, ‘poslijepodne’).

8
Tvorba prilogâ
U latinskom jeziku ima priloga načina, vremena i mjesta. Prilozi načina tvore se od pridjeva.

Adverbia modi:

Nominativ Genitiv Prilog

doctus doct-i doct-e učeno

pulcher pulchr-i pulchr-e lijepo
acer acr-is acr-iter oštro
fortis fort-is fort-iter hrabro
felix felic-is felic-iter sretno
sapiens sapient-is sapient-er mudro

Od pridjeva na -us, -a, -um i -er, -a, -um tvore se prilozi tako da se u genitivu jedn muškog roda
odbaci završetak -i i doda -e.
Od pridjeva treće deklinacije tvore se prilozi tako da se odbaci genitivni završetak -is i doda -iter.
Od pridjeva i participa na -ens i -ans tvore se prilozi tako da se odbaci genitivni završetak -is i
doda -er.

Komparacija priloga
docte — doctius — doctisstme
pulchre — pulchrius — pulcherrime
acriter — acrius — acerrime
fortiter — fortius — fortissime
sapienter — sapientius — sapientissime

Komparativ priloga jednak je komparativu pridjeva u nam. jedn. srednjeg roda.

Superlativ priloga tvori se tako da se u superlativu pridjeva završetak muškog roda -us zamijeni
sa -e.

Svetište
fŏcus, -i, m. ognjište,
obiteljska kuća
templum, -i, n. hram,
svetište (svako
sveto ili posvećeno
mjesto)
fānum, -i, n. svetište,
posvećeno mjesto
(izabrano za
podizanje hrama)

9
dēlūbrum, -i, n.
svetište, hram
(kao mjesto za
očišćenje)
lūcus, -i, m. gaj,
lug, dubrava
(posvećena nekom
božanstvu), svetište

Sav
omnis, -e svaki, sav
(dijelovi koji čine
cjelinu, cjelina
koja je razdvojena
od ostalih cjelina:
omnis arbor svako
drvo, Gallia omnis
cijela Galija)
tŏtus, 3 čitav,
potpun, cjelovit,
sav (cjelina koja
nije razdijeljena:
totus exercĭtus sva
vojska)
cunctus, 3 sav,
čitav (kompaktna
cjelina nastala
od pojedinih
dijelova <coiunctus
ujedinjen,
cuncta legio čitava
legija; suprotno
je se-iunctus
razdijeljen),
najčešće se rabi u
množini
ūnĭversus, 3 svekolik,
cio, cjelokupan,
sav (cjelina
čiji su dijelovi
ravnopravni <unus
+ versus ‘okrenut
prema jednom’<
verto, 3.: universi
homĭnes svekoliki

10
ljudi)

-ne
-ne ‘li’ je enklitika.
Ona služi za izricanje
pitanja na koje je
odgovor ‘da’ ili ‘ne’
(Scimusne? Znamo li?)

Učitelj
doctus, 3 učen;
doctor, -ōris,
m. učenjak,
znalac (vrhunski
poznavalac
onoga u čemu je
obrazovan)
ērŭdītus, 3 učen,
obrazovan
(prvotno: onaj
koji je iz neukosti
doveden u znanje;
kasnije: učen,
široko obrazovan)
pĕrītus, 3 vješt,
izvješten, iskusan
(onaj koji je
iskustvom došao
do znanja
gnārus, 3 učen, dobro
upoznat (onaj koji
jako dobro poznaje
područje)
măgister, -tri, m.
učitelj, voditelj,
ravnatelj
(stručnjak, voditelj
neke ustanove)

praeceptor, -ōris,
m. učitelj (onaj
koji daje upute
za primjenu i
prakticiranje
umijeća)

11
paedăgōgus, -
i, m. učitelj,
nadglednik (onaj
koji nadzire dječje
napredovanje u
znanju i ponašanje;
rob koji je pratio
dijete u školu)
prŏfessor, - ōris,
m. javni učitelj
(javlja se u kasnije
vrijeme; ograničen
je na jednu
disciplinu)

1. Casus belli.
2. Exercitui Hannibalis transitus Alpium difficilis erat.
3. Multae naves in portus Dalmatiae veniunt.
4. In capite humano sedes omnium sensuum est.
5. Cornua sunt arma multorum animalium.
6. Acre gelu fructibus nocet.
7. Manus manum lavat.
8. S.P.Q.R. SENATVS POPVLVSQVE ROMANVS.
9. Iohannes Lucius historiam Croatiae pulchre et docte describit.
10. Bonus medicus bene curat.

12
 ZAMJENICE (PRONOMINA)

Osobne zamjenice (Pronomina personalia)

jednina množina

nom ego ja tu ti nos mi vos vi

gen. mei mene, me tui tebe, te nostri, nostrum nas vestri, vestrum vas
dat. mihi meni, mi tibi tebi, ti nobis nama vobis vama
ak. me mene, me te tebe, te nos nas vos vas
abl. me mnom(e) te tobom nobis nama vobis vama

Ego je zamjenica za 1. lice, tu za 2. lice, a za 3. lice nema u latinskom jeziku lične zamjenice,
nego se upotrebljava pokazna zamjenica is, ea, id sa značenjem: on, ona, ono.
Genitivi množ. nostrum, vestrum dolaze samo u partitivnom značenju. U ablativu jedn. i množ.
prijedlog cum (sa) veže se sa zamjenicom ovako: mecum sa mnom, tecum, nobiscum, vobiscum.

Osobna povratna zamjenica (pronomen personale reflexivum)

nom. - -
gen. sui sebe
dat. sibi sebi
ak. se sebe, se
abl. se (secum) (sa sobom)

Ti oblici služe i za jedninu i za množinu.

Latinski jezik upotrebljava povratnu zamjenicu samo kad se odnosi na subjekt 3. lica, a mi je
upotrebljavamo i onda kad se odnosi na subjekt 1. ili 2. lica, npr.

nutrio me hranim se nutrimus nos hranimo se

nutris te hraniš se nutritis vos hranite se

nutrit se hrani se nutriunt se hrane se

Posvojne zamjenice (Pronomina possessiva

m e u s, m e a, m e u m moj, moja, moje

t u u s, t u a, t u u m tvoj, tvoja, tvoje
n o s t e r, n o s t r a, n o s t r u m naš, naša, naše

13
v e s t e r, v e s t r a, v e s t r u m vaš, vaša. vaše

Meus ima vok. jedn. muškog roda: mi, npr. mi pater! moj oče!

Osim tih posvojnih zamjenica latinski jezik ima, kao i naš, posvojnu povratnu zamjenicu suus,
sua, suum (svoj, svoja, svoje), koja se kao i lična povratna zamjenica proteže samo na subjekt 3.
lica, npr.

habet suum librum ima svoju knjigu

habent suum librum imaju svoju knjigu

Pazi na razliku u upotrebi posvojnih zamjenica između latinskog i našeg jezika:

habeo meum librum imam svoju knjigu

habes tuum librum
habet suum librum
habemus nostrum librum
habetis vestrum librum
habent suum librum
imaš svoju knjigu
ima svoju knjigu
imamo svoju knjigu
imate svoju knjigu
imaju svoju knjigu

Za posvojnu zamjenicu 3. lica jednine njegov i njezin upotrebljava se u svim padežima jednine i
množine eius (to je genitiv jedn. zamjenice is, ea, id), a za njihov upotrebljava se gen. množ. iste
zamjenice: eorum (ili earum kad se odnosi na ženski rod), npr. liber eius njegova knjiga liber
eorum ili earum njihova knjiga.
Razlikuj: habet eius librum ima njegovu knjigu, habet suum librum ima svoju knjigu.

pater eius njegov / njezin otac;

mater eius njegova / njezina majka
pater eorum / earum njihov otac ;
mater eius njihova majka ;
donum eius njegov dar
Patrem suum videt. Vidi svoga oca.
Matrem eius videt. Vidi njegovu majku.
Ecce donum. Pulchritudinem eius specto. Evo dara. Promatram njegovu ljepotu.
Monstrat donum pulchritudinem suam. Dar pokazuje svoju ljepotu.

Kad se imenica mijenja po padežima, genitivni atribut ostaje nepromijenjen:

Video patrem eius. Vidim njegova / njezina oca
Ridetis patri eius. Smijete se njegovu / njezinu ocu.
Domus patris eius. Kuća njegova / njezina oca.
Domus patris eorum/earum. Kuća njihova oca.

14
itd.
Pazite:
Videt patrem suum. Vidi svoga oca.

Videt patrem eius. Vidi njegova/njezina oca.

Država
cīvĭtas, -ātis, f. grad,
grad-država,
država; građansko
pravo (organizirana
zajednica građana
koji uživaju
građanska prava)
res pūblĭca f. država
(država u kojoj
narod ima znatni
udio u vlasti; naziv
za rimsku državu)
impĕrium, -ii, n.
zapovjedništvo,
vrhovna vlast,
imperij, carstvo
(naziv za rimsku
državu)
regnum, -i, n.
kraljevstvo, država
(monarhijski,
apsolutistički uređena)

15
Pokazne zamjenice (Pronomina demonstrativa)

hic, haec, hoc ovaj, ova, ovo

iste, ista, istud taj, ta, to
ille, illa, illud onaj, ona, ono
ipse, ipsa, ipsum sam, sama, samo

Jednina Množina

Nom. hic haec hoc hi hae haec

Gen. huius horum harum horum

Dat. huic his

Ak. hunc hanc hoc hos has haec

Ab hoc hac hoc his

Nom. ille illa illud illi illae illa

Gen. illius illorum illarum illorum

Dat. illi illis

Ak. illum illam illud illos illas illa

Abl. illo illa illo illis

ille, illa, illud ‘on(aj), ona, ono’, pokazuje ono što je prostorno ili vremenski udaljeno i
od govornika i od slušatelja, a sklanja se kao iste. (Exsurgens autem Maria in diebus illisabiit in
Montana cum festinatione in civitatem Iuda. /Lc 1,39/ Onih dana Marija ustajući uhitnji pođe u
Gorje, u grad Judin.).
Ova zamjenica često stoji u opreci sa zamjenicom hic. Hic će u tekstu uvijekstajati bliže riječima
na koje se zamjenice odnose, npr. Sanctus Stephanus et sanctusPetrus martyrium
consummaverunt, hic Romae, ille Hierosolymis. Sveti Stjepan i svetiPetar pretrpjeli su
mučeništvo, ovaj u Rimu, a onaj u Jeruzalemu (hic = Petrus, ille =Stephanus).

4. ipse, ipsa, ipsum ‘sam, sama, samo’, sklanja se kao zamjenice ille i iste, samo što u N.
i A. jed. srednjeg roda nema završetak -ud već -um (N. ipse, ipsa, ipsum, A. ipsum,
ipsam, ipsum, D. ipsī itd.). Njezino značenje nije ‘sâm’ u smislu ‘bez drugih’ (solus),
16
već ‘sâm glavom’, ‘ne drugi’, ‘baš on’ (Ipse dixit. Rekao je /osobno/.

Iste, ista, istud deklinira se kao ille, illa, illud.

Jednako se deklinira i ipse, ipsa, ipsum, jedino srednji rod u nom. i akuz. jedn. ima na kraju -m, a
ne -d.

is, ea, id onaj, ona, ono; on, ona, ono

idem, eadem, idem isti, ista, isto

Jednina Množina
Nom. is ea id ii (ei) eae ea
Gen. eius eorum earum eorum
Dat. ei iis (eis)
Ak. eum eam id eos eas ea
Abl. eo ea eo iis (eis)

Jednina Množina
Nom. idem eadem idem iidem (idem) eaedem eadem
Gen. eiusdem eorundem earundem eorundem
Dat. eidem isdem (eisdem)
Ak. eundem eandem idem eodem eadem eodem
Abl. eodem eadem eodem isdem (eisdem)

idem, eadem, idem složeno je od is, ea, id i nepromjenljive čestice -dem. U akuz. jedn. i gen.
množ. ispred -dem prelazi mun, dakle eundem, eandem, eorundem, earundem.

17
Odnosne zamjenice (Pronomina relativa)

qui, quae, quod koji, koja, koje

Jednina Množina
Nom. qui quae quod qui quae quae
Gen. cuius quorum quarum quorum
Dat. cui quibus
Ak. quem quam quod quos quas quae
Abl. quo qua quo quibus

Mjesto cum quo, cum qua, cum quibus kaže se i quocum, quacum, quibuscum.
Genitiv jedn. relativne zamjenice često prevodimo: čiji, a, -e.

Upitne zamjenice (Pronomina interrogativa)

1. quis? quid? tko? što?

Nom. quis quid

Gen. cuius
Dat. cui
Ak. quem quid
Abl. quo

2. qui? (ili quis) quae? quod? koji, -a, -e?

Neodređene zamjenice (Pronomina indefinita)

1.
aliquis, aliquid (imenički) netko, nešto
aliqui, aliqua, aliquod (pridjevski) neki, -a, -o

Jednina
Nom. aliquis aliquid
Gen. alicuius
Dat. alicui
Ak. aliquem aliquid

18
 Abl. aliquo

Jednina Množina
N. aliqui aliqua aliquod aliqui aliquae aliqua
G alicuius aliquorum aliquarum aliquorum
D. alicui aliquibus
A. aliquem aliquam aliquod aliquos aliquas aliqua
Ab. aliquo aliqua allquo aliquibus

Umjesto te zamjenice stoji quis, quid (tko, što), odnosno qui, qua ili quae, quod (koji, koja, koje)
iza si, nisi, ne, num i relativnih riječi (quo što, quanto koliko, ubi gdje i dr.).

quisdam, quiddam (imenički) netko, nešto

quidam, quaedam, quoddam (pridjevski) neki, -a, -o

Deklinira se samo prvi dio, a -dam se ne mijenja.

Pazi! Akuz. jedn. quendam, quandam, gen. množ. quorundam, quarundam.

quisque, quidque (imen.) svatko, svašto

quisque, quaeque, quodque (pridj.) svaki, -a, -o

4.

quilibet, quidlibet (imen.) tko mu drago

quilibet, quaelibet, quodlibet (pridj.) koji mu drago

Neodređenim zamjenicama po svom su značenju srodni opće odnosne zamjenice:

quicumque, quaecumque, quodcumque koji god

19
quisquis, quidquid tko god

Zamjenički pridjevi (Adiectiva pronominalia)

unus, -a, -um jedan
solus, -a, -um sam
totus, -a, -um čitav
ullus, -a, -um ijedan
nullus, -a, -um nijedan
uter, utra, utrum koji (od dvojice)
uterque, utrdque, utrumque jedan i drugi
alter, -era, -erum drugi(od dvojice)
neuter, -tra, -trum nijedan (od dvojice)
alius, -a, -ud drugi (od više njih)

Zamjenički pridjevi imaju u gen. jedn, za sva tri roda nastavak -ius, a u dat. jedn. -i, npr. unius,
nullius, alterius; uni, nulli, alteri.

nemo nitko
nihil ništa

Nom. nemo nihil

Gen. nullius nullius rei
Dat. nemini nulli rei
Ak. neminem nihil
Abl. nullo nulla re

Nemo tvori gen. i abl. od zamjeničkog pridjeva nullus.

Nihil tvori gen., dat. i abl. od nulla res.

20
BROJEVI I PRIJEDLOZ

Brojevi su:
1. glavni (cardinalia) na pitanje: koliko? (quot?)
2. redni (ordinalia) na pitanje: koji po redu? (quotus?)
3. dijelni (distributiva) na pitanje: po koliko? (quoteni?)
4. priložni (adverbia numeralia) na pitanje: koliko puta? (quoties?)

glavni redni dijelni priložni

(cardinalia) (ordinalia) (distributiva) (adverbia numeralia)
1. unus, una, unum primus, singuli, semel,
2. duo, duae, duo secundus, bini, bis
3. tres, tria tertius, terni (trini) ter
4. quattuor quartus, quaterni quater
5. quinque quintus, quini quinquies
6. sex sextus seni sexies
7. septem septimus septeni septies
8. octo octavus octoni octies
9. novem nonus noveni novies
10. decem decimus deni decies
11. undecim undecimus undeni undecies
12. duodecim duodecimus duodeni duodecies
13. tredecim tertius decimus terni deni terdecies
14. quattuordecim quartus decimus quaterni deni quaterdecies
15. quindecim quintus decimus quini deni quinquies decies
sedecim,
16. sextus decimus seni deni sexies decies
sexdecim
17. septendecim septimus decimus septeni deni septies decies
18. duodeviginti duodevicesimus duodeviceni octies decies
19. undeviginti undevicesimus undeviceni novies decies
20. viginti vicesimus viceni vicies
viginti unus, vicesimus primus, viceni singuli,
21. vicies semel
unus et viginti unus et vicesimus singuli et viceni
viginti duo, vicesimus secundus, viceni bini,
22. vicies bis
duo et viginti alter et vicesimus bini et viceni
30. triginta tricesimus triceni tricies
40. quadraginta quadragesimus quadrageni quadragies
50. quinquaginta quinquagesimus quinquageni quinquagies

21
60. sexaginta sexagesimus sexageni sexagies
70. septuaginta septuagesimus septuageni septuagies
80. octoginta octogesimus octogeni octogies
90. nonaginta nonagesimus nonageni nonagies
100. centum centesimus centeni centies
centum unus, centesimus primus, centeni singuli,
101. centies semel
centum et unus centesimus et primus centeni et singuli
200. ducenti, ae, a ducentesimus duceni ducenties
300. trecenti trecentesimus treceni trecenties
400. quadringenti quadringentesimus quadringeni quadringenties
500. quingenti quingentesimus quingeni quingenties
600. sescenti sescentesimus sesceni sescenties
700. septingenti septingentesimus septingeni septingenties
800. octingenti octingentesimus octingeni octingenties
900. nongenti nongentesimus nongeni nongenties
1,000. mille millesimus singula milia milies
2,000. duo milia bis millesimus bina milia bis milies
100,000. centum milia centies millesimus centena milia centies milies
decies centena decies centies decies centena decies centies
1,000,000.
milia millesimus milia milies

Od glavnih brojeva dekliniraju se; unus, duo, tres, stotice od 200 do 900 i milia (množina od
mille; gen, milium, dat. milibus itd.).

Nom. duo Duae duo tres tria

Gen. duorum Duarum duorum trium
Dat. duobus Duabus duobus tribus
Ak. duo(s) Duas duo tres tria
Abl. duobus Dudbus duobus tribus

Uz glavne brojeve dolazi brojeni predmet u onom padežu u kojem bi bio da nema broja, npr.
Video decem milites. Vidim deset vojnika. Sklonjivi se brojevi slažu sa svojom imenicom: u rodu,
broju i padežu, npr. classis ducentorum navium brodovlje od dvjesta lađa. Uz milia dolazi brojeni
predmet u genitivu, npr. tria milia militum.

22
Redni se brojevi dekliniraju kao pridjevi na -us, -a, -um. U našem jeziku samo je posljednji broj
redni, a u latinskom su redni svi brojevi, npr. godine tisuću devet stotina pedeset i osme anno
millesimo nongentesimo duodesexagesimo.
Quota hora est? Septima. Koliko je sati? Sedam.
U lat. jeziku na pitanje: Koliko je sati? odgovara se rednim brojem, a ne glavnim kao u našem
jeziku.

Dijelni brojevi

singuli, -ae, -a po jedan

bini po dva
terni po tri
quaterni po četiri
quini po pet
seni po šest
septeni po sedam
octoni po osam
noveni po devet
deni po deset
undeni po jedanaest
vicem po dvadeset
triceni po trideset
centeni po sto
duceni po dvjesta
singula milia po tisuću

Priložni brojevi

semel jedanput novies devet puta

bis dvaput decies deset puta
ter triput undecies jedanaest puta
quater četiri puta vicies dvadeset puta
quinquies pet puta tricies trideset puta
sexies šest puta centies sto puta
septies sedam puta ducenties dvjesta puta
octies osam puta millies tisuću puta

Latinska množidba

2X2=4 bis bina sunt quattuor;

23
3 X 10 = 30 ter dena sunt triginta.

PRIJEDLOZI (PRAEPOSITIONES)
Većina latinskih prijedloga stoji s akuzativom. Najobičniji su:

ante, apud, ad,

circum, contra, cis,
erga, extra, inter,
ob, post, praeter,
prope, propter, per,
supra, ultra, trans.

ante portas pred vratima

apud parentes kod roditelja
ad flumen kod rijeke
circum silvam oko šume
contra aciem protiv bojnog reda
cis Danuvium s ove strane Dunava
erga populum prema narodu
extra muros izvan zidova
inter bonos među dobrima
ob eam causam zbog toga
post victoriam poslije pobjede
praeter legem mimo zakona
prope montes blizu gora
propter paupertatem zbog siromaštva
per fines kroz zemlju
supra caput iznad glave
ultra Savum s one strane Save
trans mare preko mora

S ablativom stoje:

a (ab, abs), e (ex), cum, de, pre, sine.

a magistro od učitelja
ab urbe condita od utemeljenja grada (Rima)
e castris iz tabora
ex illo die od onoga dana
cum militibus s vojnicima

24
de amicitia o prijateljstvu
pro patria za domovinu
sine dolore bez bola

Prijedlog a dolazi samo pred suglasnicima, ab pred samoglasnicima i nekim suglasnicima, a abs
pred t. Prijedlog e stoji samo pred suglasnicima, a ex pred samoglasnicima i pred suglasnicima.

S akuzativom i ablativom stoje:

in i sub

in scholam u školu - kamo?+Ac sub terram pod zemlju

in schola u školi - gdje?+Ab sub terra pod zemljom

S akuzativom stoje ti prijedlozi na pitanje: kamo? a s ablativom na pitanje: gdje?

Prijedlozi s akuzativom
dimenzionalna značenja; nedimenzionalna značenja
mjesto; vrijeme

ăd ad me – k meni
ad lacum – kod jezera ad senectūtem – do starosti ad ducentos – oko dvije stotine
utĭlis ad bellum – koristan za rat(nedimenzionalno)

adversus
(adversum)
adversus urbem – nasuprotgrada
reverentia adversus senes –poštovanje prema starcima
adversus hostes – protivneprijatelja

anteante portam – pred vratima,ispred vrata

ante cenam – prije ručka

ăpud
apud Alexandrēam – uAleksandriji
apud popŭlum – pred narodom
apud Graecos – kod Grkâ

circum
circum axem – oko osi circum horam tertiam– oko trećeg sata

circa
circa urbem – oko grada circa lucis ortum – okozore
circa libros – u vezi s knjigama

25
cĭs
cis Alpes – s ove strane Alpi

citra
citra rivum – s ove stranepotoka
citra ullum incommŏdum – bezikakve štete

contra
contra murum – nasuprot zidu contra legem – protiv zakona

erga
amor erga parentes – ljubav premaroditeljima

extra extra arcem – izvan utvrde

extra pericŭlum – izvan / bezpogibli
extra iudicium – izvan / bez suda

infra
infra oppĭdum – ispod grada,pod gradom
poetae secundi vel infra secundos– pjesnici drugog reda ili ispod/gori od njih

inter
inter murum et fossam– između zida i jarka
inter tot annos – u tijekutolikih godina
inter opus – za vrijemeposla
amare inter se – voljeti se izmeđusebe
inter bonos – među dobrima

intra
intra pariĕtes – između zidova,među zidovima
intra civitātem – unutar grada,u gradu
intra quattuor annos– (najviše) za četirigodine
intra paucos dies – unutarnekoliko dana
dicĕre intra se – govoriti za sebe
intra modum – po mjeri
Prijedlozi s akuzativom
iuxta
iuxta murum – pored/ pokraj/kraj zida;
iuxta illum – tik do njega
iuxta finem vitae –neposredno prije krajaživota
iuxta Platōnem – u skladu sPlatonovim naukom
iuxta praeceptum – po zapovijedi
iuxta ritum – prema obredu

26
ǒb
ob ocŭlos – pred očima
ob Romam – prema Rimu
quam ob rem – zbog toga
ob rem publĭcam – zbog države
ob asĭnos – za magarce (umjestomagaraca)

pěnes
servi penes accusatōrem – robovi uvlasti tužitelja
penes te est – u tvojoj je moći
penes rem publĭcam esse – biti nastrani države

pěr
per totam urbem – kroz cijeligrad
iter per provinciam facĕre –putovati provincijom / krozprovinciju / po provinciji
per ora homĭnum – pred očimaljudi
disponĕre per vias cohortes– razmjestiti kohorte dužputova
per triennium – za trigodine
per hiemem – zimi
per decem dies – uvremenu od deset dana
per illa tempŏra – u onodoba
per lunam – po mjesečini
per iram – u srdžbi
per otium – mirno
per vim – silom
per iniuriam – nepravedno
per vices – naizmjence
per summum dedĕcus – u najvećojsramoti

pōne
pone castra – iza tabora
vinctae pone tergum manus– skrštene ruke na leđima

post
post montem – iza brda post hunc diem – poslijetoga dana
post Apollĭnem colunt Martem–poslije Apolona štuju Marsa
dimenzionalna značenja
nedimenzionalna značenja
praeter
praeter castra Caesăris eo – ićiispred/mimo Cezarovatabora / uz Cezarov tabor
praeter pedes – pred nogama
praeter omnium opiniōnem– suprotno od svačijegaočekivanja
praeter spem – mimo/protiv nade
praeter modum – preko mjere
nihil habeo praeter audītum – ništanemam (kazati) osim onoga štosam čuo
27
prŏpe
prope hostes castra ponĕre– utaboriti se pokrajneprijatelja
prope urbem – blizu grada
prope Kalendas – blizukalendi

propter
propter statuam sedēre – sjeditipokraj kipa
insŭlae prope Siciliam – otociuz Siciliju
propter rivum – do / blizupotoka
propter honestātem – radi časti
sacrificium propter viam – žrtvazbog putovanja
propter metum – od straha

secundum
secundum litus – duž obale
ite secundum me – idite izamene
secundum eas naves – uz onebrodove
secundum comitia – odmahnakon skupštine
secundum hunc diem– poslije ovoga dana
secundum legem – u skladu sazakonom / prema zakonu
secundum consuetudĭnem – premanavici
secundum arbitrium tuum – potvojoj želji
secundum me decrēvit – presudio je(u parnici) u moju korist
secundum Domĭnum nostrum – poGospodinu našem
secundum Platōnem – premaPlatonu

supra
exīre supra terram – izaći nadzemlju
montes supra Massiliam – brdaiznad Masilije
supra septĭmum annum– prije sedme godine
supra quattuor milia homĭnum– više od četiri tisuće ljudi
supra homĭnis fortūnam – iznadljudske sudbine
supra homĭnem – izvan ljudskenaravi
supra vires – preko snage
supra modum – preko mjere

trans
trans Tibĕrim – preko / s onestrane Tibera
tans caput iacĕre – baciti prekoglave

ultra
ultra montem – preko / s drugestrane planine
ultra villam – s one straneljetnikovca
ultra Aethiopiam – dalje odEtiopije
ultra rudes annos – poslijegodina djetinstva
ultra Socrătem – nakonSokrata
ultra modum – preko mjere
28
ultra fidem – nevjerojatno
ultra legem – mimo zakona
versus
Romam versus – prema Rimu,put Rima, u Rim
versus aedem ire – ići khramu
Prijedlozi s ablativom
dimenzionalna značenja
nedimenzionalna značenja
mjesto vrijeme
ā, ăb,abs
pestem abĭge a popŭlo – otjerajkugu od naroda
ab ea parte – s one strane
statim a funĕre –odmahnakon pogreba
a pueritia – od djetinjstva
ab Urbe condĭta – odosnutka Rima (oznakagodine)
a manu servus – pisar
ab epistŏlis – tajnik
a rationĭbus – računovođa

clăm clam patre – bez znanja oca

cōram
coram popŭlo – pred narodom
coram propinquis – pred očimarođaka

cŭm cum aurōra; cum dilucŭlo– u zoru

cum hominĭbus – s ljudima
cum pallio – u paliju
cum silentio – u šutnji

dē
de caelo – s neba
de balneo egrĕdi – izlaziti izkupališta
somnus de prandio – sanodmah iza ručka
de tertia vigilia – oko trećestraže
dimidium de praeda – pola od plijena
multis de causis – iz mnogo razloga
fama de Caesăris victoria – glas oCezarovoj pobjedi
de more vetusto – po starom običaju
noctem facĕre de die – učiniti noć od dana

ē, ex
ex castris discedĕre – izaći iztabora
desilīre ex equo – skočiti skonja
suspendĕre ex arbŏre – objesitio drvo
ex pueritia – od djetinjstva

29
ex Kalendis Ianuariis – odsječanjskih kalenda
ex multo – već dugo [tj.odavno]
soror ex matre – sestra po majci
pocŭla ex auro–čaše od zlata
nobĭlis ex doctrīna – plemenit zbog znanja
ex vulnerĭbus perīre – poginuti od rana
prae
prae se – ispred sebe
prae forĭbus – pred vratima
prae manu habēre – imati priruci
prae caetĕris - pred ostalima
prae nobis beātus – u usporedbi s namasretan
solem prae iaculōrum multitudĭne nonvides – ne vidiš sunce zbog mnoštvastrijela
prae maerōre – od žalosti

prō pro litŏre – pred obalom

pro oppĭdo – ispred grada
pro patria mori – umrijeti za domovinu
pro tribūno – u korist tribuna
pontĭfex pro collegio respondit – svećenikodgovori umjesto kolegija
pro numĕro milĭtum – u skladu s brojemvojnika

sĭne homo sine fortūnis – čovjek bez imanja

těnusvulnerĭbus tenus – sve do rana nomĭne tenus – samo po imenu

Ispred konsonanata stoji a; a ab stoji ispred vokala i h, te ispred svih konsonanata osim b, p, v, f,
m; abs obično ispred c, q, t.
E stoji samo pred konsonantima,

30
GLAGOLI (VERBA)
Latinski glagol ima:

1. dva broja (numerus): jedninu i množinu;

2. tri lica (persona);

3. dva glagolska lika (genus): aktiv i pasiv;

4. tri načina (modus): indikativ, konjunktiv i imperativ;

5. šest vremena (tempus): prezent, imperfekt, futur I, perfekt, pluskvamperfekt i futur II ili
egzaktni;

6. pet glagolskih imena (nomen verbale): infinitiv, particip, gerund, gerundiv i supin.

Kad glagol dolazi u indikativu, konjunktivu ili imperativu, zove se određen (verbum finitum), a
kad dolazi u glagolskom imenu, zove se neodređen (verbum infinitum).

Glagolski se oblici tvore od različnih osnova:

1. prezentske (npr. od rogare: roga-),
2. perfektne (rogav-)
3. participske (rogatus, -a, -um).
Zajednički dio svih triju osnova (roga-) zovemo glagolskom osnovom.
Od prezentske osnove tvore se: prezent, imperfekt, futur I, infinitiv prezenta, imperativ, particip
prezenta, gerund i gerundiv.
Od perfektne osnove tvore se: aktivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II i infinitiv
perfekta aktiva.
Od participske osnove tvore se: pasivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II, particip i
infinitiv perfekta pasiva, particip i infinitiv futura aktiva i supin.

Da se upoznaju sve osnove za tvorbu glagolskih oblika, navode se za latinski glagol četiri
oblika: prezent, infinitiv prezenta, perfekt i particip perfekta, npr. rogo, rogare, rogavi,
rogatum.

Prema prezentskoj osnovi dijele se glagoli na četiri konjugacije koje se najbolje vide u infinitivu
prezenta.
U 1. konjugaciji prezentska osnova svršava se na -a, zato se zove a-konjugacija, npr. roga-re
pitati;
u 2. konjugaciji na -e, zato se zove e-k onjugacija, npr. mone-re opominjati;
u 3. konjugaciji na suglasnik, zato se zove suglasnička. Budući da između osnove i nastavka
dolazi kratak samoglasnik (tzv. tematski), ta se konjugacija naziva i konjugacija s kratkim
samoglasnikom, npr. scrib-e-re pisati;
u 4. konjugaciji na -i, zato i-konjugacija, npr. puni-re kažnjavati.

31
nastavci
a) za indikativ i konjunktiv:

Aktiv Pasiv
indik. perf.
1. lice -m, -o -i -r
Jednina 2. lice -s -isti -ris
3. lice -t -it -tur
1. lice -mus -imus -mur
Množina 2. lice -tis -istis -mini
3. lice -nt -erunt -ntur

b) za imperativ:

Aktiv Pasiv
I II
Jedn.2.lice -- -to -re
Jedn.3.lice -- -to --
Množ. 2.lice -te -tote -mini
Množ.3.lice -- -nto --

Pregled glagolskih oblika

U tabelama su navedeni aktivni i pasivni oblici konjugacija prema osnovama od kojih se ti oblici
tvore, tj. prema
sprezentskoj, perfektnoj i participskoj osnovi.
Većina glagola I konjugacije svršava se u perfektu na -avi, a u participu perfekta na -atum. Zato
se takvi glagoli navode samo u 1. licu prezenta i infinitivu, npr. rogo, 1.
Isto tako, većina glagola IV konjugacije ima u perfektu završetak -ivi, a u participu perfekta -
itum. Takvi se glagoli zbog toga navode ovako: -punio, 4.

Konjugacija: I Konjugacija: II Konjugacija: III Konjugacija: IV

rogo pitam mone -o scrib -o puni -o

roga -s pitaš mone -s scrib -i-s puni -s
Indikativ roga -t pita mone -t scrib -i-t puni -s
prezenta roga -mus pitamo mone -mus scrib -i-mus puni -mus
roga -tis pitate mone -tis scrib -i-tis puni -tis
roga -nt pitaju mone -nt scrib -u-nt puni -u-nt

Indikativ roga -ba-m pitah mone -ba-m scrib -e-ba-m puni-e -ba-m

32
imperfekta roga -ba-s pitaše mone -ba- s scrib -e-ba-s puni -e-ba-s
roga -ba-t pitaše mone -ba-t scrib-e-ba- t puni -e-ba-t
roga -ba-mus pitasmo mone -ba- mus scrib -e-ba-mus puni -e-ba-mus
roga -ba-tis pitaste mone -ba-tis scrib -e-ba-tis puni -e-ba-tis
roga -ba-nt pitahu mone -ba- nt scrib -e-ba-nt puni -e-ba-nt

roga-bo pitat ću mone -bo scrib-a- m puni -a-m

roga -bi-s pitat ćeš mone -bi-s scrib -e- s puni -e-s
Futur roga -bi-t pitat će mone -bi-t scrib-e- t puni -e-t
I roga -bimus pitat ćemo mone -bi-mus scrib -e- mus puni -e-mus
roga -bi-tis pitat ćete mone -bi-tis scrib -e- tis puni -e- tis
roga -bu-nt pitat će mone -bu-nt scrib -e-nt puni -e-nt

J. roga pitaj J. mone scrib -e puni

M. roga-te pitajte M. mone-te scrib -i-te puni -t

Imperativ J.rogato pitaj mone -to scrib -i-to puni -to

rogato neka pita mone -to scrib -i-to puni -to
M. rogatoe pitajte mone -tote scrib -i-tote puni -tote
roganto neka pitaju mone -nto scrib -u-nto puni -u-nto

33