Prva ili a-deklinacija

Casus Singularis Pluralis

Nominativus terra terrae
Genitivus terrae terrarum
Dativus terrae terris
Accusativus terram terras
Vocatlvus terra terrae
Ablativus terra terris

Druga ili o-deklinacija

Imenice muškoga roda svršavaju se u nom. jedn. na -us ili -er, a imenice srednjeg roda na
-um.
a) Imenice na -us (masculina) i na -um (neutra)

  Jednina Množina

Nom. populus narod verbum reč populi verba

Gen. populi verbi populorum verborumm
Dat. populo verbo populis verbis
Ak. populum verbum populos verba
Vok. popule verbum populi verba
Abl. populo verbo populis verbis

b) imenice na -er (masculina)

  Jednina Množina

Nom. magister učitelj puer dečak magistri pueri

Gen. magistri pueri magistrorum puerorum
Dat. magistro puero magistrris pueris
Ak. magistrum puerum magistros pueros
Vok. magister puer magistri pueri
Abl. magistro puero magistris pueris

Većina imenica na -er gubi u deklinaciji samoglasnik e od završetka -er, a samo ga neke
zadržavaju; npr. liber, libri knjiga, ager, agri njiva, ali vesper, vesperi veče.

Pridevi
U nom. jedu. muški se rod svršava na -us ili na -er, ženski na -a, a srednji na -um. Muški i
srednji rod se menja se po II, a ženski po I deklinaciji. Neki pridevi na -er, -a, -um gube u
deklinaciji e od završetka -er, npr. piger, pigra, pigrum lenj, a neki ga zadržavaju, npr. liber,
libera, liberum, slobodan. bonus, bona, bonum dobar, dobra, dobro

  Jednina Množina

Nom. bonus bona bonum boni bonae bona

Gen. boni bonae boni bonorum bonarum bonaorum
Dat. bono bonae bono bonis bonis bonis
Ak. bonum bonam bonum bonos bonas bona
Vok. bone bona bonum boni bonae bona
Abl. bono bona bono bonis bonis bonis

liber, libera, liberum slobodan

  Jednina Množina

Nom. liber libera liberum liberi liberae libera

Gen. liberi liberae liberi liberorum liberarum liberorum
Dat. libero liberae libero liberis liberis liberis
Ak. liberum liberam liberum liberos liberas libera
Vok. liber libera liberum liberi liberae libera
Abl. libero libera libero liberis liberis liberis

aeger, aegra, aegrum bolestan

  Jednina Množina

Nom. aeger aegra aegrum aegri aegrae aegra

Gen. aegri aegrae aegri aegrorum aegrarum aegrorum
Dat. aegro aegrae aegro aegris aegris aegris
Ak. aegrum aegram aegrum aegros aegras aegra
Vok. aeger aegra aegrum aegri aegrae aegra
Abl. aegro aegra aegro aegris aegris aegris

Treća deklinacija

A. Suglasničke osnove

Imenice muškoga roda u nom. jedn. najviše se svršavaju na -or (-oris), -o (-onis), -es (-itis),
npr. dolor, doloris bol, leo, leonis lav, miles, militis vojnik.

  jednina množina
nom. labor miles labores milites
gen. laboris militis laborum militum
dat. labori militi laboribus militibus
ak. laborem militem labores milites
vok. labor miles labores milites
abl. labore milite laboribus militibus

Imenice ženskog roda u nom. jedn. najčešće se svršavaju na -do (-dinis), -io (-ionis), -us (-
utis).

  jednina množina

nom. facultas natio facultates nationes

gen. facultatis nationis facultatum nationum
dat. facultati nationi facultatibum nationibus
ak. facultatem nationem facultates nationes
vok. facultas natio facultates nationes
abl. facultate natione facultatibus nationibus

Imenice srednjeg roda u nom. jedn. najčešće se svršavaju na -us (-oris), -us (-eris), -men (-
minis). Primeri: tempus, temporus vreme, genus, generis rod, ime.

  jednina množina

tempus nomen tempora

nom. nomina
temporis nominis temporum
gen. nominum
temporibus
dat. nominibus
tempori nomini
ak. nomina
tempus nomen tempora
vok. nomina
tempus nomen tempora
abl. nominibus
tempore nomine temporibus

B. Osnove na -i

Osnove te grupe imenica svršavaju se na -i. Većina imenica muškog i ženskog roda gradi
nominativ jednine dodajući osnovi -s.
navis brod, mare more, exemplar primer

  jednina množina

exemplar naves maria

nom. navis mare exemplaria
exemplaris navium marium
gen. navis maris exemplarium
navibus mariibus
dat. navi mari exemplaribus
exemplari
ak. navem mare exemplaria
exemplar naves maria
vok. navis mare exemplaria
exemplar naves maria
abl. nave mari exemplaribus
exemplari navibus maribus

Tako se menjaju:
1. Jednakosložne imenice na -is i -es (parisyllaba); to one koje u nominativu i genitivu
jednine imaju jednak broj slogova, npr. hostis, hostis neprijatelj, nubes, nubis oblak;
2. imenice na -s ili -er koje ispred završetka -is u genitivu jednine imaju dva ili više
suglasnika, npr. ars, art-is umetnost imber, imbr-is kiša;
3. neutra s nominativom jednine na -e, -al, -ar, npr. mare maris more, animal, animalis
životinja, exemplar, exemplaris primer.

Pridevi III deklinacije

Pridevi treće deklinacije pripadaju -i osnovama. I za njih važi: -i, -ia, -ium, tj. abl. jedn. -i,
nom. akuz. i vok. množ. neutra -ia, a gen. množ. -ium.
Ima ih sa tri, sa dva i s jednim završetkom.
Tri su završetka: -er, -ris, -re, npr, acer, acris, acre oštar, celer, celeris, celere brz.
Dva su završetka: -is, -e, i to -is za muški i ženski rod, a -e za srednji, npr. utilis, utile
koristan.
Jedan završetak za sva tri roda imaju npr. audax, gen. audacis odvažan, sapiens, gen.
sapientis mudar.

Deklinacija prideva sa tri završetka

  jednina množina
  m. f. n. m. f. n.
nom. acer acris acre acres acres acria
gen. acris (za sva tri roda) acri (za sva tri roda)
dat. acri (za sva tri roda) acri (za sva tri roda)
ak. acrem acrem acre acres acres acria
vok. acer acris acre acres acres acria
abl. acri (za sva tri roda) acribus (za sva tri roda)

Deklinacija pridjeva sa dva završetka

  jednina množina
  m. f. n. m. f. n.
nom. utilis utile utiles utilia
gen. utilis utilium
dat. utili utilibus
ak. utilem utile utiles utilia
vok. utilis utile utiles utilia
abl. utili utilibus

Deklinacija pridjeva s jednim završetkom

  jednina množina
  m. f. n. m. f. n.
nom. audax audaces audacia
gen. audacis audacium
dat. audaci audacibus
ak. audacem audax audaces audacia
vok. audax audaces audacia
abl. audaci audacibus

Ovi pridjevi s jednim završetkom:

dives, divitis bogat, pauper, pauperis siromašan, vetus, veteris (star)
imaju u abl. jedn.: divite, paupere, vetere, a u gen. množ. divitum, pauperum, veterum.
U nom. akuz. i vok. množ. srednjega roda upotrebljava se jedino vetera od vetus.

Neke nepravilne imenice III deklinacije

Iuppiter, Iovis, Iovi, Iovem, Iuppiter, Iove Jupiter

iter, itineris, put; množ. itinera
vis, vim, vi, f. sila; množ. vires, virium, viribus itd.
bos, bovis, m. i f. govedo; gen. množ. boum, dat. množ. bubus ili bobus
senex, senis, m. starac; gen. množ. senum

Četvrta ili u-deklinacija

Završetak nominativa jedn. je -us ili -u, a genitiva jedn. -us. Imenice na -us muškoga su roda,
a na -u srednjega.

  jednina množina

casus
nom. casus pad cornu rog casuum cornua
gen. casus cornus cornuum
dat. casuui cornu casibus cornibus
ak. casum cornu cornua
vok. casuus cornu casus cornua
abl. casu cornu casus cornibus
casibus

Imenica domus, -us, f. (kuća) ima abl. jedn. i akuz. množ. po II deklinaciji: domo i domos.
Domi (kod kuće) stari je lokativ.
Neke imenice na -us završavaju se u dat. i abl. množ. na -ubus mjesto na -ibus, npr. lacus,
jezero, portus luka, quercus hrast, arcus luk, tribus (okrug) imaju locubus, portubus,
quercubus, arcubus i tribubus.

Izuzetno su ženskoga roda: Idus (gen. Iduum) 13. ili 15. dan u mjesecu, tribus okrug, porticus
trem, acus igla, manus ruka, domus kuća.

Peta ili e-deklinacija

Nom. jedn. svršava se na -es, a gen. jedn. na -ei. Na pr. dies, gen. diei dan, fides, gen. fidei
vera.

  jednina množina

nom. dies res dies res

gen. diei rei dierum rerum
dat. diei rei diebus rebus
ak. diem rem dies res
vok. dies res dies res
abl. die re diebus rebus

Potpunu množinu imaju samo dies i res, a ostale ili nemaju množine ili u množini imaju samo
akuzativ.

Imenice te deklinacije ženskoga su roda, a izuzetno su muškoga roda dies dan i meridies
podne, ali dies može u jednini biti i ženskoga roda kad znači: rok, vreme, npr dies certa
određeni rok.

Nepotpune imenice (defectiva)

Defectiva numero zovu se imenice koje imaju samo jedan broj, i to: singularia tantum ako
imaju samo jedninu, a pluralia tantum ako imaju samo množinu, npr.

Singularia tantum
iusittia, -ae, f. pravednost
aurum, -i, n. zlato
Caesar, -aris, m. Cezar
Singidunum, -i, n. Beograd
Pluralia tantum
divitiae, -arum, f.
bogatstvo
insidiae, -arum, f.
zasjeda
tenebrae, -arum, f.
tmina
Atena
Athenae, -arum, f.
djeca
liberi, -orum, m.
Delfi
Delphi, -orum, m.
preci
maiores, -um, m.
oružje
arma, -drum, n.
tabor
castra, -orum, n.
zidine
moenia, -um, n.

Komparacija prideva

I latinski pridjevi imaju tri stupnja: pozitiv, komparativ i superlativ.

Komparativ se gradi tako što se u pozitivu odbaci genitivni završetak jedn. muškoga roda, i to
u II deklinaciji -i, a u III -is, i doda za muški i ženski rod -ior, a za srednji -ius.

Pozitiv Gen. jedn. Komparativ

    m. f. n.

clarus (slavan) clar (i) clar -ior clar -ius

pulcher (lijep) pulchr (-i) pulchr-ior pulchr-ius
acer (oštar) acr (-is) dcr-ior dcr-ius
brevis (kratak) brev (-is) brev-ior brev-ius
sapiens (mudar) sapient (-is) sapient-ior sapient-ius

Svi komparativi se menjaju po III, suglasničkoj deklinaciji; imaju, dakle, u abl. jedn. -e, u
nom. akuz. i vok. množine srednjeg roda -a, u gen. množine -um.

  jednina množina

  m. f.            n. m. f.            n.

nom. clarior clarius clariores clariora

gen. clarioris clariorum
dat. clariori clarioribus
ak. clariorem clarius clariores clariora
vok. clarior clarius clariores clariora
abl. clariore clarioribus

Superlativ se gradi tako što se pozitivu u gen. jedn. muškog roda odbace nastavci -i ili -is i
dodaju nastavci -issimus, -issima, -issimum.

clarus clar-isstmus, -a, -um

brevis brev-issimus, -a, -um
sapiens sapient-issimus, -a, -um

Pridevi na -er grade superlativ tako što se nominativu jedn. muškoga roda u pozitivu doda
-rimus, -a, -um, npr. liber: liberimus, cšler: celerrimus.

Neki pridevi na -ilis grade superlativ tako što se pozitivu u genitivu jednine odbaci krajnje -is
i doda -limus, -a, -um, na primer:

facilis (lak) facil-limus

difficilis (težak) difficil-limus
similis (sličan) simil-limus
dissimilis (različan) dissimil-limus

Nepravilna komparacija
Ovi pridevi grade komparaciju od različitih osnova:

Pozitiv Komparativ Superlativ

bonus (dobar) melior, melius optimus, -a, -um

malus (zao) peior, peius pessimus, -a, -um
magnus (velik) maior, maius maximus, -a, -um
parvus (malen) minor, minus minimus, -a, -um
multus (mnogi) plus (n.), množina: plurimus, -a, -um
  plures, -a, gen. plurium  

Opisna komparacija

Pridevi koji ispred nastavka -us, -a, -um imaju samoglasnik opisuju komparativ tako što
ispred pozitiva uzimaju prilog magis (više), a superlativ tako što ispred pozitiva uzimaju
prilog maxime (najviše).

Pozitiv Komparativ Superlativ

idoneus (prikladan) magis idoneus maxime idoneus

diibius (sumnjiv) magis diibius maxime diibius
arduus (strm; težak) magis arduus maxime arduus

Nepotpuna komparacija

Pridevi bez pozitiva

Komparativ: Superlativ:

exterior vanjski extremus krajnji, posljednji

inferior donji infimus i imus najdonji, najniži
posterior kasniji postremus najkasniji, posljednji
propior bliži proximus najbliži
superior gornji supremus i summus posljednji; najviši
ulterior onostrani ultimus posljednji, zadnji

U komparaciji (u rečenici) dolazi uz komparativ ili quam s nominativom, odnosno

akuzativom, ili ablativ (bez quam), npr. Homerus est clarior quam Vergilius ili Verglio (bez
quam). Homer je slavniji nego Vergilije ili od Vergilija.
Uz superlativ dolazi partitivni (deoni) genitiv, npr. sapientissimus omnium najmudriji od svih.
Superlativom latinski jezik izražava često vrlo visok stupanj, a ne najviši, pa se takav
superlativ prevodi sa vrlo i pozitivom, npr. vir doctissimus vrlo učen čovjek. Takav se
superlativ zove elativus (elativ).

Neodređene zamjenice (Pronomina indefinita)

1.
aliquis, aliquid (imenički) netko, nešto
aliqui, aliqua, aliquod (pridjevski) neki, -a, -o

  Jednina
Nom. aliquis aliquid
Gen. alicuius
Dat. altcui
Ak. aliquem aliquid
Abl. aliquo

  Jednina Množina
N. aliqui aliqua aliquod aliqui aliquae aliqua
G alicuius aliquorum aliquarum aliquorum
D. alicui aliquibus
A. aliquem aliquam aliquod aliquos aliquas aliqua
Ab. aliquo aliqua allquo aliquibus

Umesto te zamjenice stoji quis, quid (ko, šta), odnosno qui, qua ili quae, quod (koji, koja,
koje) iza si, nisi, ne, num i relativnih riječi (quo što, quanto koliko, ubi gdje i dr.).

2.

qudam, quiddam (imenički) netko, nešto

qutdam, quaedam, quoddam (pridevski) neki, -a, -o

Menja se samo prvi deo, a -dam se ne mijenja.

Pazi! Akuz. jedn. quendam, quandam, gen. množ. quorundam, quarundam.

3.

quisque, quidque (imen.) svako, svašta

quisque, quaeque, quodque (prid.) svaki, -a, -o
4.

quilibet, quidlibet (imen.) ko mu drago

quilibet, quaelibet, quodlibet (prid.) koji mu drago

Neodređenim zamjenicama po svom su značenju srodne opšte odnosne zamjenice:

quicumque, quaecumque, quodcumque koji god

quisquis, quidquid ko god

Zamenički pridevi (Adiectiva pronominalia)

unus, -a, -um jedan

solus, -a, -um sam
totus, -a, -um čitav
ullus, -a, -um ijedan
nullus, -a, -um nijedan
uter, utra, utrum koji (od dvojice)
uterque, utrdque, utrumque jedan i drugi
alter, -era, -erum drugi(od dvojice)
neuter, -tra, -trum nijedan (od dvojice)
alius, -a, -ud drugi (od više njih)

Zamenički pridevi imaju u gen. jedn, za sva tri roda nastavak -ius, a u dat. jedn. -i, npr. unius,
nullius, alterius; uni, nulli, alteri.

nemo niko
nihil ništa

Nom. nemo nihil

Gen. nullius nullius rei
Dat. nemini nulli rei
Ak. neminem nihil
Abl. nullo nulla rei

Nemo gradi gen. i abl. od zameničkog pridjeva nullus.

Nihil gradi gen., dat. i abl. od nulla res.

BROJEVI (NUMERALIA)
Brojevi su:
1. glavni (cardinalia) na pitanje: koliko? (quot?)
2. redni (ordinalia) na pitanje: koji po redu? (quotus?)

glavni redni dijelni priložni

 
(cardinalia) (ordinalia) (distributiva) (adverbia numeralia)
1. unus, una, unum primus, singuli, semel,
2. duo, duae, duo secundus, bini, bis
3. tres, tria tertius, terni (trini) ter
4. quattuor quartus, quaterni quater
5. quinque quintus, quini quinquies
6. sex sextus seni sexies
7. septem septimus septeni septies
8. octo octavus octoni octies
9. novem nonus noveni novies
10. decem decimus deni decies
11. undecim undecimus undeni undecies
12. duodecim duodecimus duodeni duodecies
13. tredecim tertius decimus terni deni terdecies
14. quattuordecim quartus decimus quaterni deni quaterdecies
15. quindecim quintus decimus quini deni quinquies decies
sedecim,
16. sextus decimus seni deni sexies decies
sexdecim
17. septendecim septimus decimus septeni deni septies decies
18. duodeviginti duodevicesimus duodeviceni octies decies
19. undeviginti undevicesimus undeviceni novies decies
20. viginti vicesimus viceni vicies
viginti unus, vicesimus primus, viceni singuli,
21. vicies semel
unus et viginti unus et vicesimus singuli et viceni
viginti duo, vicesimus secundus, viceni bini,
22. vicies bis
duo et viginti alter et vicesimus bini et viceni
30. triginta tricesimus triceni tricies
40. quadraginta quadragesimus quadrageni quadragies
50. quinquaginta quinquagesimus quinquageni quinquagies
60. sexaginta sexagesimus sexageni sexagies
70. septuaginta septuagesimus septuageni septuagies
80. octoginta octogesimus octogeni octogies
90. nonaginta nonagesimus nonageni nonagies
100. centum centesimus centeni centies
101. centum unus, centesimus primus, centeni singuli, centies semel
 centum et unus centesimus et primus centeni et singuli
200. ducenti, ae, a ducentesimus duceni ducenties
300. trecenti trecentesimus treceni trecenties
400. quadringenti quadringentesimus quadringeni quadringenties
500. quingenti quingentesimus quingeni quingenties
600. sescenti sescentesimus sesceni sescenties
700. septingenti septingentesimus septingeni septingenties
800. octingenti octingentesimus octingeni octingenties
900. nongenti nongentesimus nongeni nongenties
1,000. mille millesimus singula milia milies
2,000. duo milia bis millesimus bina milia bis milies
100,000. centum milia centies millesimus centena milia centies milies
decies centena decies centies decies centena decies centies
1,000,000.
milia millesimus milia milies

Od glavnih brojeva menjaju se; unus, duo, tres, stotine od 200 do 900 i milia (množina od
mille; gen, milium, dat. milibus itd.).

tres           
Nom. duo duae duo tria
  
Gen. duorum duarum duorum trium
Dat. duobus duabus duobus tribus
Ak. duo(s) duas duo tres tria
Abl. duobus dudbus duobus tribus

Uz glavne brojeve dolazi brojeni predmet u onom padežu u kojem bi bio da nema broja, npr.
Video decem milites. Vidim deset vojnika. Promenljivi brojevi se slažu sa svojom imenicom:
u rodu, broju i padežu, npr. classis ducentdrum navium flota od dve stotine brodova. Uz milia
dolazi brojeni predmet u genitivu, npr. tria milia militum.

Redni brojevi se menjaju kao pridjevi na -us, -a, -um. U našem jeziku samo je posljednji broj
redni, a u latinskom su redni svi brojevi, npr. godine hiljadu devet stotina pedeset i osme anno
millesimo nongentesimo duodesexagesimo.
Quota hora est? Septima. Koliko je sati? Sedam.
U lat. jeziku na pitanje: Koliko je sati? odgovara se rednim brojem, a ne glavnim kao u našem
jeziku.

GLAGOLI (VERBA)
Latinski glagol ima:

1. dva broja (numerus): jedninu i množinu;

2. tri lica (persona);

3. dva glagolska lika (genus): aktiv i pasiv;

4. tri načina (modus): indikativ, konjunktiv i imperativ;

5. šest vremena (tempus): prezent, imperfekt, futur I, perfekt, pluskvamperfekt i futur II ili
egzaktni;

6. pet glagolskih imena (nomen verbale): infinitiv, particip, gerund, gerundiv i supin.

Glagolski oblici se grade od različnih osnova:

1. prezentske (npr. od rogare: roga-),
2. perfektne (rogav-)
3. participske (rogatu- od roga-to-).

Zajednički deo svih triju osnova (roga-) zovemo glagolskom osnovom.

Od prezentske osnove grade se: prezent, imperfekt, futur I, infinitiv prezenta, imperativ,
particip prezenta, gerund i gerundiv.

Od perfektne osnove grade se: aktivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II i infinitiv
perfekta aktiva.

Od participske osnove grade se: pasivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II, particip i
infinitiv perfekta pasiva, particip i infinitiv futura aktiva i supin.

Da se upoznaju sve osnove za građenje glagolskih oblika, navode se za latinski glagol četiri
oblika: prezent, infinitiv prezenta, perfekt i particip perfekta, npr. rogo, rogare, rogavi,
rogatum.

Prema prezentskoj osnovi glagoli se dele na četiri konjugacije koje se najbolje vide u
infinitivu prezenta.

U I konjugaciji prezentska osnova svršava se na -a, zato se zove a-konjugacija, npr. roga-re
pitati;

u II konjugaciji na -e, zato se zove e-konjugacija, npr. mone-re opominjati;

u III konjugaciji na suglasnik, zato se zove suglasnička. Budući da između osnove i nastavka
dolazi kratak samoglasnik (tzv. tematski / vezivni), ta konjugacija se naziva i konjugacija s
kratkim samoglasnikom, npr. scrib-e-re pisati;

u IV konjugaciji na -i, zato i-konjugacija, npr. puni-re kažnjavati.

Lični nastavci

a) za indikativ i konjunktiv:

    Aktiv Pasiv
      indik. perf.  
1. lice -m, -o -i -r
Jednina 2. lice -s -isti -ris
3. lice -t -it -tur
1. lice -mus -imus -mur
Množina 2. lice -tis -istis -mini
3. lice -nt -erunt -ntur

b) za imperativ:

  Aktiv Pasiv
  I II  
Jedn.2.lice -- -to -re
Jedn.3.lice -- -to --
Množ. 2.lice -te -tote -mini
Množ.3.lice -- -nto --

Pregled glagolskih oblika

U tabelama su navedeni aktivni i pasivni oblici konjugacija prema osnovama od kojih se ti

oblici grade, tj. prema prezentskoj, perfektnoj i participskoj osnovi.

Većina glagola I konjugacije završava se u perfektu na -avi, a u participu perfekta na -atum.

Zato se takvi glagoli navode samo u 1. licu prezenta i infinitivu, npr. rogo, 1.

Isto tako, većina glagola IV konjugacije ima u perfektu završetak -ivi, a u participu perfekta
-itum. Takvi se glagoli zbog toga navode ovako: -punio, 4.

Konjugacija: Konjugacija: Konjugacija:

  Konjugacija: I
II III IV

Indikativ rogo pitam mone -o scrib -o puni -o

prezenta roga -s pitaš mone -s scrib -i-s puni -s
roga -t pita mone -t scrib -i-t puni -s
 roga -mus pitamo mone -mus scrib -i-mus puni -mus
roga -tis pitate mone -tis scrib -i-tis puni -tis
roga -nt pitaju mone -nt scrib -u-nt puni -u-nt

mone -ba-m scrib -e-ba-m

roga -ba-m pitah puni-e -ba-m
mone -ba- s scrib -e-ba-s
roga -ba-s pitaše puni -e-ba-s
mone -ba-t scrib-e-ba- t
Indikativ roga -ba-t pitaše puni -e-ba-t
mone -ba- scrib -e-ba-
imperfekta roga -ba-mus pitasmo puni -e-ba-mus
mus mus
roga -ba-tis pitaste puni -e-ba-tis
mone -ba-tis scrib -e-ba-tis
roga -ba-nt pitahu puni -e-ba-nt
mone -ba- nt scrib -e-ba-nt

roga-bo pitat ću mone -bo scrib-a- m puni -a-m

roga -bi-s pitatćeą mone -bi-s scrib -e- s puni -e-s
Futur roga -bi-t pitat će mone -bi-t scrib-e- t puni -e-t
I roga -bimus pitat ćemo mone -bi-mus scrib -e- mus puni -e-mus
roga -bi-tis pitat ćete mone -bi-tis scrib -e- tis puni -e- tis
roga -bu-nt pitat će mone -bu-nt scrib -e-nt puni -e-nt

J. roga pitaj J. mone scrib -e puni

M. roga-te pitajte M. mone-te scrib -i-te puni -t

Imperativ J.roga pitaj mone -to scrib -i-to puni -to

 roga neka pita mone -to scrib -i-to puni -to
M. roga pitajte mone -tote scrib -i-tote puni -tote
roga neka pitaju mone -nto scrib -i-nto puni -u-nto

roge- m mone -a-m scrib-a-m puni -a-m

roge- s mone -a-s scrib -a-s puni -a-s
Konjunktiv
roge- t mone -a- t scrib -a-t puni -a-t
roge- mus mone -a-mus scrib -a-mus puni -a-mus
prezenta
roge- tis mone -a-tis scrib -a-tis puni -a-tis
roge- nt mone -a-nt scrib -a-nt puni -a-nt

scrib-e-re-m
roga-re- m mone-re-m puni-re-m
scrib-e-re- s
roga-re-s mone -re-s puni-re-s
Konjunktiv scrib-e-re-t
roga-re-t mone -re-t puni-re-t
scrib-e-re-mus
roga-re-mus mone-re-mus puni-re-mus
imperfekta
roga-re-tis mone -re-tis puni-re-tis
scrib-e-re-tis
roga-re-nt mone -re-nt puni-re- nt
scrib-e-re- nt

Glagolska Infinitiv
imena prezenta: pitati mone-re scrib-e-re puni-re
roga-re

Particip
prezenta: pitajući mone-ns scrib-e-ns puni-e-ns
roga-ns onaj koji pita (mone-ntis) (scrib-e-ntis) (puni-e-ntis)
(roga-ntis)
 Gerund:
gen. roga-ndi pitanja
mone-ndi scrib-e-ndi puni-e-ndi
dat. roga-ndo pitanju
mone-ndo scrib-e-ndo puni-e-ndo
ak. roga- pitanje
mone-ndum scrib-e-ndum puni-e-ndum
ndum pitanjem,
mone-ndo scrib-e-ndo puni-e-ndo
abl. roga-ndo pitajući

Oblici prezentske osnove

Pasiv

Konjugacija: Konjugacija:
  Konjugacija: I Konjugacija: II
III IV

rogo-r mone-o-r scrib-o-r puni-o-r

bivam
roga-ris mone-ris scrib-e-ris puni-ris
pitan ili
Indikativ roga-tur mone-tur scrib-i-tur puni-tur
pitaju me
prezenta roga-mur mone-mur scrib-i-mur puni-mur
ili pitam
roga-mini mone-mini scrib-i-mini puni-mini
se
roga-ntur mone-ntur scrib-u-ntur puni-u-ntur

roga-ba-r
roga-ba-
ris scrib-e-ba-r
mone-ba-r puni-e-ba-r
roga-ba- bijah scrib-e-ba-ris
mone-ba-ris puni-e-ba-ris
tur pitan ili scrib-e-ba-tur
Indikativ mone-ba-tur puni-e-ba-tur
roga-ba- pitahu me scrib-e-ba-mur
imperfekta mone-ba-mur puni-e-ba-mur
mur ili scrib-e-ba-
mone-ba-mini puni-e-ba-mini
roga-ba- pitah se mini
mone-ba-ntur puni-e-ba-ntur
mini scrib-e-ba-ntur
roga-ba-
ntur

roga-bo-r
roga-be-
ris mone-bo-r scrib-a-r puni-a-r
bit ću
roga-bi-tur mone-be-ris scrib-e-ris puni-e-ris
pitan ili
roga-bi- mone-bi-tur scrib-e-tur puni-e-tur
Futur I pitat će
mur mone-bi-mur scrib-e-mur puni-e-mur
me ili
roga-bi- mone-bi-mini scrib-e-mini puni-e-mini
pitat ću se
mini mone-bu-ntur scrib-e-ntur puni-e-ntur
roga-bu-
ntur

Futur I roga-bo-r bit ću mone-bo-r scrib-a-r puni-a-r

roga-be- pitan ili mone-be-ris scrib-e-ris puni-e-ris
ris pitat će mone-bi-tur scrib-e-tur puni-e-tur
roga-bi-tur me ili mone-bi-mur scrib-e-mur puni-e-mur
 roga-bi-
mur
roga-bi- mone-bi-mini scrib-e-mini puni-e-mini
pitat ću se
mini mone-bu-ntur scrib-e-ntur puni-e-ntur
roga-bu-
ntur

roge-r mone-a-r scrib-a-r puni-a-r

roge-ris mone-a-ris scrib-a-ris puni-a-ris
Konjunktiv roge-tur mone-a-tur scrib-a-tur puni-a-tur
 
prezenta roge-mur mone-a-mur scrib-a-mur puni-a-mur
roge-mini mone-a-mini scrib-a-mini puni-a-mini
roge-ntur mone-a-ntur scrib-a-ntur puni-a-ntur

roga-re-r
roga-re-ris
roga-re- mone-re-r scrib-e-re-r puni-re-r
tur mone-re-ris scrib-e-re-ris puni-re-ris
Konjunktiv roga-re- mone-re-tur scrib-e-re-tur puni-re-tur
 
imperfekta mur mone-re-mur scrib-e-re-mur puni-re-mur
roga-re- mone-re-mini scrib-e-re-mini puni-re-mini
mini mone-re-ntur scrib-e-re-ntur puni-re-ntur
roga-re-
ntur

Glagolska
imena:
roga-ri biti pitan mone-ri scrib-i puni-ri
Infinitiv
prezenta

Glagolska onaj koji

roga-ndus, mone-ndus, -a, scrib-ndus, -a, puni-ndus, -a,
imena: treba
-a, um um um um
Gerundiv da se pita

Oblici perfektne osnove

aktiv

Konjugacija Konjugacija Konjugacija Konjugacija

   
I: II: III: IV:

rogav-i monu-i scrips-i puniv-i

rogav-isti monu--isti scrips-isti puniv-isti
rogav-it upitao monu--it scrips-it puniv-it
Indikativ perfekta
rogav-imus sam monu--imus scrips-imus puniv-imus
rogav-istis monu--istis scrips-istis puniv-istis
rogav-erunt monu--erunt scrips-erunt puniv-erunt
 scrips-era-
rogav-era- m
monu-era-m puniv-era-m
m scrips-era--
rogav-era-s s
monu-era-s puniv-era-s
rogav-era-t scrips-era--t
monu-era-t puniv-era-t
Indikativ rogav-era- bijah
monu-era- puniv-era-
pluskvamperfekta mus upitao scrips-era--
mus mus
rogav-era- mus
monu-era- puniv-era-tis
tis scrips-era--
tis
rogav-era- tis
monu-era-nt puniv-era-nt
nt scrips-era--
nt

rogav-er-o
rogav-eri--s monu-er-o scrips-er-o puniv-er-o
monu-eri-s scrips-eri-s puniv-eri--s
rogav-eri-t monu-eri-t scrips-eri-t puniv-eri--t
budem
rogav-eri- monu-eri- scrips-eri- puniv-eri--
Futur II upitao,
mus mus mus mus
upitam
rogav-eri-- monu-eri-tis scrips-eri- puniv-eri--
tis tis tis
rogav-eri-- monu-eri-nt scrips-eri-nt puniv-eri--nt
nt

rogav-eri--
m scrips-eri-m puniv-eri--m
monu-eri-m
rogav-eri--s
monu-eri-s
scrips-eri-s puniv-eri--s
monu-eri-t
rogav-eri--t scrips-eri-t puniv-eri--t
monu-eri-
Konjunktiv perfekta rogav-eri--   scrips-eri- puniv-eri--
mus
mus mus mus
monu-eri-tis
rogav-eri-- scrips-eri- puniv-eri--
tis tis tis
monu-eri-nt
rogav-eri-- scrips-eri-nt puniv-eri-nt
nt

rogav-isse-
monu-isse- scrips-isse-
m
m m puniv-isse-m
rogav-isse-s
monu-isse-s scrips-isse-s puniv-isse-s
monu-isse-t puniv-isse-t
rogav-isse-t
Konjunktiv monu-isse- scrips-isse-t puniv-isse-
rogav-isse-  
pluskvamperfekta mus scrips-isse- mus
mus
monu-isse- mus puniv-isse-
rogav-isse-
tis scrips-isse- tis
tis
monu-isse- tis puniv-isse-nt
rogav-isse-
nt -nt
nt

Infinitiv perfekta rogav-isse   monu-isse scrips-isse puniv-isse

Oblici participske osnove

pasiv

  Konjugacija: I Konjugacija: II Konjugacija: III Konjugacija: IV

  upitan sam
sum
rogatus   sum   sum   sum
es
, ili upitali monitus, es scriptus, es punitus, es
est
-a, -um su me -a, -um est -a, -um est -a, -um est
Indikativ
sumu sumus sumus sumus
perfekta        
s
rogati,   moniti, scripti, puniti,
estis estis estis estis
-ae, -a -ae, -a -ae, -a -ae, -a
sunt sunt sunt sunt

bijah
eram upitan eram eram eram
rogatus monitu rogatu rogatu
eras ili bili su eras eras eras
s s s
Indikativ erat me erat erat erat
-a, -um -a, -um -a, -um -a, -um
pluskvamperfekt upitali
eramu eramu eramu
a eramus
s s s
moniti rogati rogati
rogati   eratis eratis eratis
eratis -ae, -a -ae, -a -ae, -a
-ae, -a erant erant erant
erant

ero ero ero ero

rogatus budem monitus scriptus punitus
eras eras eras eras
upitan
erit erit erit erit
Futur II -a, -um -a, -um -a, -um -a, -um
erimus erimus erimus erimus
rogati, eritis   moniti eritis scripti eritis puniti eritis
-ae, -a erunt -ae, -a erunt -ae, -a erunt -ae, -a erunt
sim sim sim sim
rogatus sis monitus sis scriptus sis punitus sis
-a, -um sit -a, -um sit -a, -um sit -a, -um sit
konjunktiv
simus simus simus simus
perfekta
rogati moniti scripti puniti
sitis sitis sitis sitis
-ae, -a -ae, -a -ae, -a -ae, -a
sint sint sint sint
essem essem essem essem
rogatus monitus scriptus punitus
esses esses esses esses
pasiv -a, -um -a, -um -a, -um -a, -um
esset esset esset esset
konjunktiva
simus simus simus simus
perfekta
rogati moniti scripti puniti
sitis sitis sitis sitis
-ae, -a -ae, -a -ae, -a -ae, -a
sint sint sint sint
glagolska imena: rogatus, -a, -um monitus, -a, scriptus, -a, punitus, -a, -um
particip perfekta upitan, -a, -o -um -um
pasiva
glagolska imena: monitum, -am, scriptum -am, punitum -am,
rogatum -am, -um (-us, -a,
Infinitiv perfekta -um (-us, -a, -um (-us, -a, -um (-us, -a,
-um) esse
pasiva -um) esse -um) esse -um)esse
glagolska imena:
rogaturus, -a, -um, moniturus-a, scripturus-a, puniturus-a,
Particip futura
onaj koji će pitati -um -um -um
aktiva
glagolska imena: moniturum -am, scripturum puniturum -am,
rogaturum, -am, -um -um -am, -um -um
Infinitiv futura (-us, -a, -um) esse (-us, -a, -um) (-us, -a, -um) (-us, -a, -um)
aktiva esse esse esse
glagolska imena:
rogatum monitum scriptum punitum
rogatu monitu scriptu punitu
Supin

Glagoli III konjugacije na -io

Neki se glagoli III kortjugacije svršavaju na -io; to i u prezentskoj osnovi ponajviše gube kad
za njim dolazi i ili e. Evo glavnih oblika:

Indikativ prezenta:

Aktiv Pasiv
capi-o (uzimam) capi-or
capi-s cap-e-ris
capt-t cdpi-tur
capi-mus capi-mur
capi-tis cam-mini
capi-unt capi-u-ntur
Imperfekt akt.: capi-ebam, -as itd.; pas. capi-ebar, capi-ebaris itd.
Futur I akt.: capi-am, -es itd.; pas. capi-ar, -eris itd.
Infinitiv prez. akt. cap-ere; pas. cap-i
Imperativ I: cape, capi-te! impt. II capi-to, capi-to, capi-tote, capi-unto
Particip prezenta: capi-ens, -entis
Gerundiv: capi-end-us, -a, -um

Verba deponentia

Neki glagoli imaju samo pasivne oblike, ali značenje| aktivno. Oni su, tako reći, odložili
pasivno značenje pa se pog tome zovu odložni glagoli (verba deponentia). Od aktivnih oblika
imaju particip prezenta, particip i infinitiv futura aktiva. Pasivno značenje ima jedino
gerundiv. Deponentia se konjugiraju jednako kao i obični glagoli u pasivu. Navodimo ih u 1.
licu prezenta, infinitivu prezenta i I. licu perfekta, npr.:
 hortor, hortari, hortatus sum hrabriti
vereor, vereri veritus sum bojati se
loquor, loqui, locutus sum govoriti
partior, partiri. partitus sum deliti

Imperativ deponentnih glagola

I konjugacija: hortare sokoli, hortamini hrabrite

II konjugacija: verere puštuj, veremini poštujte
III konjugacija: loquere govori, loquimini govorite
IV konjugacija: partire dijeli, partimini delite

Verba semideponentia

Verba semideponentia zovu se oni glagoli kojima su oblici prezentske osnove aktivni, a u
perfektu. pluskvamperfektu i futuru II imaju pasivne oblike s aktivnim značenjem, na primjer:
audeo, audere, ausus sum usuditi se
gaudeo, gaudere, gavisus sum radovati se
soleo, solere, solitus sum običavati

Glagoli s posebnom konjugacijom (Verba anomala)

Pomoćni glagol: sum, esse, fui biti

  Indikativ Konjuktiv

sum jesam, sam sim

es sis
est sit
Prezent
sumus simus
estis sitis
sunt sint

eram bijah essem

eras esses
erat esset
Imperfekt
eramus essemus
eratis essetis
erant essent

ero bit ću
eris
erit
Futur I  
enmus
eritis
erunt
 fui bio sam fuerim
fuisti fueris
fuit fuerit
Perfekt
fuimus fuerimus
fuistis fueritis
fuerunt fuerint

fueram bijah bio fuissem

fueras fuisses
fuerat fuisset
Pluskvamperfekt
fueramus fuissemus
fueratis fuissetis
fuerant fuissent

fuero budem (bio)

fueris
fuerit
Futur II  
fuerimus
fuentis
fuerint

I.
II.
Jedn.
esto budi
2. es budi!
Imperativ esto neka bude!
3.-
estote budite!
Množ. 2. este budite!
sunto neka budu!
3. —

Particip fut. akt. futurus, -a, -um koji će biti, budući

Infinitiv prez. esse
Infinitiv perf. fuisse
Infinitiv fut. futurum, -am, -um esse ili fore

Složenice glagola esse:

absum, abesse, afui biti odsutan

adsum, adesse, affui biti prisutan
obsum, obesse, obfui škoditi
praesum, praeesse, praefui biti na čelu
prosum, prodesse, profui koristiti
Particip prezenta imaju samo složenice praesum i absum: praesens, gen. praesentis prisutan;
absens, gen. absentis odsutan.
Prosum je postalo od pro(d) i sum. Krajnje d javlja se samo ispred e. Prema tome glasi
prezent:
prosum prosumus
prodes prodestis
prodest prosunt
Imperfekt: proderam itd.
prodero, proderis itd.
Futur I:
Perfekt: profui itd

Possum, posse potui (moći) u prezentskoj osnovi postalo od pot(e) + sum. U oblicima te
osnove ostaje pot- pred samoglasnikom e; ispred s krajnje t prelazi u s, pa odatle ss.
U perfektnoj osnovi taj glagol nije složenica glagola esse, nego uzima osnovu nestaloga
glagola potere.

  Indikativ Konjunktiv

possum mogu possim

potes possis
potest possit
Prezent
possumus possimus
potestis possltis
possunt possint

poteram mogah possem

poteras posses
poterat posset
Imperfekt
poteramus possemus
poteratis possetis
poterant possent

potero moći ću
poteris
poterit
Futur I
poterimus
poteritis
poterunt

potui mogao sam potuerim

potuisti potueris
potuit potuerit
Perfekt
potuimus potuerimus
potuistis potueritis
potuerunt potuerint

potueram bijah mogao potuissem

potueras potuisses
potuerat potuisset
Pluskvamperfekt
potueramus potuissemus
potueratis potuissetis
potuerant potuissent

Futur II potuero budem mogao,  

 potueris uzmognem
potuerit
potuerimus
potueritis
potuerint

Infinitiv prezenta: posse

Infinitiv perfekta: potuisse

fero, ferre, tuli, latum nositi Osnove: prezentska fer-, perfektna tul-, particip perfekta latus.

Prezent:
Indik. akt. Konj. akt. Indik. pas. Konj. pas.
fero feram feror ferar
fers feras ferris feraris
fert ferat fertur feratur
ferimus feramus ferimur feramur
fertis feratis ferimini feramini
ferunt ferant feruntur ferantur
Imperfekt:
ferebam ferrem ferebar ferrer
itd. itd. itd. itd.
Futur I akt. Futur I pas. Imper. I Imper. II
feram ferar
feres fereris fer
ferto ferto fertdte ferunto
feret feretur ferte
itd. itd.
Infinitiv prezenta aktiva: ferre
Infinitiv prezenta pasiva: ferri
Infinitiv perfekta aktiva: tulisse
Infinitiv perfekta pasiva: latum, -am, -um esse
Ostali se oblici pravilno izvode od perfekta tuli i participa perf. latus.

Jednako se menjaju složenice:

affero, afferre, attuli, allatum doneti
aufero, auferre, abstuli, ablatum odneti
differo, differre, distuli, dilatum odgoditi; razlikovati se
effero, efferre, extuli, elatum izneti
infero, inferre, intuli, illatum, uneti
offero, offerre, obtuli, ablatum nuditi
refero, referre, rettuli, relatum natrag nositi, javljati
Ovamo ide i glagol: tollo, 3. sustuli, sublatum dići

vo1o, velle, volui hteti

nolo, nolle, nolui ne hteti (od ne-volo)
malo, malle, malui više voleti (od magis-volo)

Indikativ prezenta:
volo nolo malo
vis non vis mavis
vult non vult mavult
volumus nolumus mdlumus
vultis non vultis mavultis
volunt nolunt malunt
Konjunktiv prezenta:
velim nolim malim
velis nolis malis
velit nolit malit
velimus nolimus malimus
velitis nolitis malitis
velint nolint malint
Indikativ imperfekta:
volebam nolebam malebam
volebas nolčbas malebas
itd. itd itd.
Konjunktiv imperfekta:
vellem nollem mallem
velles nolles malles
vellet nollet mallet
itd. itd. itd.
Futur I:
volam nolam
malam
voles noles
males
volet nolet
malet itd.
itd. itd.
Infinitiv prezenta:
velle nolle malle
Imperativ:
I -- noli --
   -- nolite --
II -- nolito --
    -- nolitote --
Perfekt:
volui nolui malui
voluisti noluisti maluisti
itd. itd. itd.

Ostali oblici izvode se pravilno od perfektne osnove

eo, ire, ii, itum ići

Indikativ Konjunktiv
Prezent Indikativ Konjunktiv
eo idem eam Pluskvamperfekt
is eas ieram bijah išao issem
it eat ieras isses
imus eamus itd. itd.
itis eatis Futur II
eunt eant
iero budem išao
Imperfekt ieris  
ibam iđah irem itd.
ibas ires Imperativ
ibat iret
ibamus iremus I II
itd. itd. i idi ito
- ito
Futur I ite idite itote
ibo ići ću - eunto
ibis Particip prezenta
ibit iens, euntis idući
 
ibimus onaj koji ide
ibitis
ibunt Gerundiv
eundus, eunda, eundum
Perfekt
Infinitiv perfekta aktiva
ii išao sam ierim isse
isti ieris
iit ierit Supin
iimus ierimus I II
istis ieritis itum itu
ierunt ierint

U indikativu perfekta, infinitivu perfekta i konjunktivu pluskvamperfekta ii pred s steže se u i.

Glagol eo je neprelazan pa dolazi u pasivu samo u 3. licu jedn., npr. itur, eatur, itum est.
Jednako se menjaju i složenice:
abeo, -ire, -ii, -itum odlazim obeo obilazim; umirem
adeo pristupam pereo pogibam
axeo praeterreo mimoilazim
ineo izlazim redeo vraćam se
 ulazim prelazim
intereo transeo
propadam
fio, fieri, factus sum bivati, postati, dogoditi se

Glagol fio služi kao pasiv glagolu facio, 3. feci, factum činiti. Po tvorbi svojih oblika taj
glagol pripada među verba semideponentia.

  Indikativ Konjunktiv
fio, fis, fit fiam, fias, fiat,
Prez.
—, —, fiunt fiamus, fiatis, fiant
Imperf. fiebam, fiebas itd. fierem, fieres, fieret itd.
Fut. I fiam, fies itd. —
Perfekt factus sum itd. factus sim itd.
Infinitiv prez.: fieri
Infinitiv perf.: factum, -am, -um esse
Infinitiv fut.: futurum, -am,. -um esse ili fore
Gerundiv: faciendus, -a, -um

Nepotpuni glagoli (Verba defectiva)

coepi, coepisse počeo sam

memini, meminisse sjećam se
odi, odisse mrzim

Glagoli memini i odi nemaju oblika, prezentske osnove, nego im perfekt ima značenje
prezenta (perfectum praesens), pluskvamperfekt značenje imperfekta, a futur II značenje
futura I.

Glagol coepi ima perfektno značenje a oblike prezentske osnove uzima od glagola incipio, 3.
počinjem.

Indik. perf. coepi memini odi

Konj. perf coeperim meminerim oderim
Indik. pluskpf coeperam memineram oderam
Konj. pluskpf. coepissem meminissem odissem
Futur II coepero meminero odero
Imperativ -- memento, mementote --
Infinitiv perfekta coepisse meminisse odisse
Part. perf. pas. coeptus, -a, -um -- --
Part. futura akt. coepturus, -a, -um -- osurus, -a, -um
inquam kažem

Prezent: inquam, inquis, inquit, -, -,inquiunt

Imperfekt: inquiebat
Futur I: —, inquies, inquiet
Perfekt: inquit

salve! salvete! zdravo! dobro došao!

vale! valete! zdravo!
ave! avete! zdravo! budi pozdravljen!

Imperativ salve i ave upotrebljava se kao pozdrav pri dolasku, a pri odlasku običan je samo
pozdrav: vale! volete!

Bezlični glagoli (Verba impersonalia)

Bezlični glagoli upotrebljavaju se samo u 3. licu jedn. i u infinitivu. Dijele se u prave i

neprave. Pravi su oni koji se upotrebljavaju samo bezlično, a nepravi su postali od glagola
koji se upotrebljavaju i lično s različnim značenjem.

Evo nekoliko bezličnih glagola:

Nepravi su:
Pravi su:
iuvat me, 1. iuvit godi mi;
decet, 2. decuit dolikuje
dedecet, 2. dedecuit ne dolikuje isporedi iuvo, 1. iuvi, iutum pomagati
licet, 2. licuit ili licitum est slobodno je apparet, 2. appdruit jasno je;
oportet, 2. oportuit treba isp. appareo, 2. apparui pokazati se
pudet me, 2. puduit stid me je
constat, 1. constitit poznato je
paenitet me, 2. paenituit kajem se
praestat, 1. praestitit bolje je