Godište 6, Januar/Decembar 2012.

IZDAVAČ
Bosanskohercegovački komitet
SADRŽAJ/CONTENTS
Međunarodnog vijeća za velike
električne sisteme CIGRÉ
Sarajevo, Sime Milutinovića 10/III
Tel: +387 (0)33 227 036
Fax: +387 (0) 33 227 037
E-mail: cigre@bhkcigre.ba
Web site: http://www.bhkcigre.ba
Glavni urednik
Tatjana Konjić, BiH
Urednički odbor
Mensur Hajro, BiH
Tatjana Konjić, BiH
Robert Križan, BiH
Rusmir Mahmutćehajić, BiH
Salih Sadović, BiH Alija Mujčinagić Alen Hatibović
Uredničko vijeće STANJE I PRESPEKTIVE TRŽIŠTA POZICIJA NAJVEĆEG UGIBA PARABOLE
ELEKTRIČNE ENERGIJE I LANČANICE U KOSOM RASPONU
Drago Bago, BiH U BOSNI I HERCEGOVINI POSITION OF THE MAXIMAL PARABOLA
Vesna Borozan, MKD SITUATION AND PERSPECTIVES DEFLECTION AND CATENARY IN
Rasim Gačanović, BiH OF ELECTRICITY MARKET INCLINED SPANS 40
Nijaz Hadžimejlić, BiH 4 IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Mirsad Buljubašić, Haris Gavranović
Mirsad Kapetanović, BiH Husnija Ferizović, MODELIRANJE I OPTIMIZACIJA
Vladimir Katić, SRB Vojislav Pantić, Senad Hadžić UPRAVLJANJA VELIKIM ENERGETSKIM
Lidija Korunović, SRB IDENTIFIKACIJA NEDOZVOLJENIH SISTEMIMA: MOGUĆNOSTI I RJEŠENJA
Slavko Krajcar, CRO NAPONA U ELEKTROENERGETSKOM MODELLING AND OPTIMIZATION
SISTEMU BOSNE I HERCEGOVINE I OF LARGE POWER SYSTEMS:
Mirza Kušljugić, BiH
MJERE ZA NJIHOVO SPREČAVANJE POSSIBILITIES AND SOLUTIONS 45
Šemsudin Mašić, BiH
IDENTIFICATION OF DISALLOWED
Jovica Milanović, GBR VOLTAGE IN THE ELECTRIC-POWER Amela Čaušević, Haris Čaušević
Vladimiro Miranda, POR SYSTEM OF BOSNIA AND HERZEGOVINA ASPEKTI INFORMACIONO-
KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA U
Alija Muharemović, BiH 10 AND PREVENTIVE ACTIONS
SISTEMU DALJINSKOG OČITANJA I
Samra Mujačić, BiH Amir Pilaković UPRAVLJANJA BROJILIMA U JP EP BiH
Fadil Nadarević, BiH MODEL STRUJNIH TRANSFORMATORA ASPECTS OF INFORMATION AND
Dubravka Nikolić, BiH ZASNOVAN NA TEORIJI JILESA I COMMUNICATION TECHNOLOGIES IN
Srete Nikolovski, CRO ATHERTONA THE ADVANCED METER MANAGEMENT
A MODEL OF CURRENT SYSTEM IN JP EP BIH 52
Jakub Osmić, BiH
TRANSFORMERS BASED ON THE JILES
Jože Pihler, SLO 18 AND ATHERTON THEORY Suada Penava, Vinko Bošnjak,
Nermin Sarajlić, BiH Ivo Divković, Elvisa Bećirović,
Hamid Zildžo, BiH Lejla Ahmethodžić, Jasmina Karadža, Senada Jahić,
Osman Mušić, Nijaz Hadžimejlić Dženana Malkočević, Ahmed Mutapčić,
Ervin Vrdoljak, BiH UPRAVLJANJE INVERTORA PRIMJENOM Adnan Memić, Dževad Hamidović,
Sekretar uredništva REALNOG KLIZNOG REŽIMA Alis Čolaković
Jasmina Jakić, BiH INVERTER CONTROL USING THE REAL PAMETNA MJERENJA
25 SLIDING MODE U ELEKTRODISTRIBUTIVNOM SISTEMU
Lektor JP ELEKTROPRIVREDA BiH – SADAŠNJE
Adnan Mujezinović,
Marijana Nikolić, BiH STANJE I PERSPEKTIVE
Alija Muharemović, Aida Muharemović
SMART METERING IN JP
Lektor engleskog jezika ALGORITAM ZA ANALIZU SLOŽENIH
ELEKTROPRIVREDA BIH DISTRIBUTION
Dušica Ikić-Cook, BH UZEMLJIVAČKIH SISTEMA
SYSTEM – CURRENT STATE AND
ALGORITHM FOR ANALYSIS OF PROSPECTS 60
Tehnički urednik i računarska obrada 31 COMPLEX GROUNDING SYSTEMS
Narcis Pozderac, BiH In memoriam 67
Adnan Mujezinović, UPUTE AUTORIMA ZA PISANJE RADA 68
Tiraž 500 primjeraka Alija Muharemović, Aida Muharemović
Račun kod Raiffeisen Bank BiH RASPODJELA STRUJNOG POLJA
UZEMLJIVAČKOG SISTEMA U SLUČAJU
16100000021500-16 INSTALIRANJA PODZEMNOG ČELIČNOG
CJEVOVODA U BLIZINI
Časopis Bosanskohercegovačka elektrotehnika je
upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom CURRENT FIELD DISTRIBUTION OF THE
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta GROUNDING SYSTEM IN INSTALLATION
Bosne i Hercegovine pod rednim brojem 599. OF NEARBY UNDERGROUND STEEL
ISSN 1512-5483 35 PIPELINE
4 bosanskohercegovačka elektrotehnika

STANJE I PRESPEKTIVE TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE

U BOSNI I HERCEGOVINI
SITUATION AND PERSPECTIVES OF ELECTRICITY MARKET
IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Alija Mujčinagić1

Sažetak: Bosna i Hercegovina zaostaje u razvoju tržišta električne energije. Još uvijek nije učinjen napredak koji bi omogućio uspostavu
funkcionalnijeg i transparentnijeg tržišta nego što je ono danas. Maloprodajno tržište i ne postoji jer svi kupci izuzev jednog se snabdije-
vaju po regulisanim cijenama. Zastoj u prestrukturiranju sektora omogućio je da tri državne elektroprivredne kompanije imaju dominantnu
ulogu na tržištu i ekskluzivitet u snabdijevanju kupaca na svojim konzumnim područjima. Tokom 2010. i početkom 2011. godine pokrenu-
te su određene inicijative da se stanje popravi.
Ključne riječi: tržište električne energije, prestrukturiranje, tržišne djelatnosti, elektroprivrede.
Abstract: Bosnia and Herzegovina falls behind in the development of the electricity market. So far, there has not been any progress to
provide establishment of a market that would be more effective and transparent than the existing one. Since all customers, save one, are
charged for the supply they receive at regulated prices, the retail market is nonexistent. The delay in the sector’s restructuring has enabled
the three state-owned electric-power companies to dominate the market and to have the exclusive right to supply customers in their
respective areas. In 2010 and at the beginning of 2011, some initiatives were launched with an aim to improve the situation.
Keywords: electricity market, restructuring, market activities, power utilities.

UVOD 1. MODEL TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE U BIH

U skladu sa zakonima o električnoj energiji kao i prema Veleprodajno tržište (trgovina na veliko) u BiH zasniva se
potpisanom Ugovoru o osnivanju energetske zajednice, na principima bilateralnog trgovanja i nema institucionalni
BiH ima obavezu da kreira tržište električne energije [1, karakter. U ovakvom modelu trgovanja, strane učesnice
2]. Iako je tržište električne energije u BiH otvoreno od međusobno dogovaraju uslove trgovanja (cijena, količi-
1.1.2008. godine u praksi ono nije zaživjelo. Prema važe- na, mjesto isporuke, itd.). Shematski prikaz trenutnog
ćim dokumentima koja su usvojile entitetske regulatorne modela tržišta u BiH dat je na slici 1.
komisije do 1.1.2012. godine traje prelazni period otvara-
nja tržišta do kada svi kupci, izuzev kategorije domaćin-
stva, imaju pravo na izbor snabdjevača ili da se snabdi-
jevaju po regulisanim tarifama. Međutim uvažavajući tre-
nutno stanje u pogledu uređenosti i organizovanosti
tržišta električne energije, još uvijek nije poznat scenarij
po kojem će se dalji razvoj tržišta odvijati.
Dosadašnja praksa je pokazala da kupci nisu zaintereso-
vani da iskorače na tržište iz razloga niskih regulisanih
tarifa u odnosu na tržišne cijene. Niske regulisane tarife
su odraz prije svega zastoja u reformi kompletnog elek-
troenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini i odsutno-
sti odgovarajućeg pravnog okvira koji bi definisao jasne
odrednice funkcionisanja tržišta. Slika 1: Model tržišta električne energije u BiH

1
S obzirom na dostignuti nivo prestrukturiranja elektropri-
Državna regulatorna komisija za električnu energiju,
Bosna i Hercegovina
vreda u BiH, u Federaciji BiH distribucije su ujedno i
amujcinagic@derk.ba snabdijevači tarifnih i kvalifikovanih kupaca. MH Elekto-
Rad prihvaćen u junu 2012. godine privrede RS posjeduje licencu za snabdijevanje kvalifi-

kovnih kupaca, dok njegovih pet distributivnih preduzeća
može snabdijevati samo tarifne kupce. Zajedničko za sve
tri elektroprivrede je to da nemaju transparentan kupo-
prodajni odnos između proizvodnje i snabdijevanja. Tre-
nutno svi kupci u BiH, osim kategorije domaćinstva,
mogu energiju kupovati na tržištu ili se snabdijevati po
regulisanim tarifama.
Kod bilateralnog načina trgovanja, ugovorene količine se
prijavljuju operatoru sistema tako da se može iskazati
ukupan obim trgovanja. S obzirom da u BiH tržište nije
institucionalizirano u smislu da postoji neki organizovani
oblik trgovanja, cijena po kojoj se trguje ostaje nepozna-
ta te se i ne objavljuje. Zapravo, nije moguće odrediti
potencijal tržišta električne energije u BiH, izuzev na bazi
procjena i nedovoljno pouzdanih podataka.
2. VELEPRODAJNO TRŽIŠTE U 2010. GODINI
U 2010. godini svi energetski pokazatelji su dostigli histo-
rijske maksimalne vrijednosti [3]. Ukupna proizvodnja
iznosila je 16 TWh što u odnosu na prethodnu 2009.
godinu predstavlja povećanje za 10,3%. Po prvi put, usli-
jed ekstremno dobre hidrologije, hidroproizvodnja je
nadmašila proizvodnju iz termoelektrana kod kojih je je
zabilježen pad u odnosu na 2009. godinu od 4.4%.
Od proizvođača najveću proizvodnju ostvarila je JP Elek-
troprivreda BiH sa ukupno proizvedenih 7,29 TWh u
sklopu koje je HE Jablanica proizvela rekordnih 1,01
TWh. Male hidroelektrane i industrijske elektrane u BiH
su proizvele 0,253 TWh (1,58% od ukupne proizvodnje)
od čega je polovina proizvedena od strane nezavisnih
proizvođača. Struktura proizvodnje po elektroprivreda-
ma data je na slici 2.
Gubici na prenosnoj mreži iznosili su 338 GWh ili 1,8% u
odnosu na ukupnu prenesenu energiju.
Slika 2: Struktura proizvodnje po elektroprivredama za 2010.
godinu (GWh) [3]
2.1. Unutrašnje tržište
U 2010. godini na tržištu u BiH je bilo 17 registrovanih
učesnika, od čega se najveći broj odnosi na trgovačke
kompanije. U trgovačkim transakcijama učestvuju elek-
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 5
troprivredne kompanije (JP Elektroprivreda BIH i MH
Elektroprivrede RS) koje s jedne strane prodaju dok s
druge strane trgovci tu energiju kupuju i najvećim djelom,
uslijed odsutnosti maloprodajnog tržišta u BiH, plasiraju
na regionalno tržište.
Trgovina između elektroprivreda je na jako niskom nivou
iako JP Elektroprivreda BIH i MH Elektroprivrede RS
ostvaruju suficit dok u isto vrijeme JP Elektroprivreda
HZHB nije u mogućnosti da pokrije konzum iz vlastitih
proizvodnih kapaciteta te je prinuđena nedostajuću ener-
giju kupiti na tržištu [4].
Na domaćem tržištu ukupno se prometovalo sa 10,2
TWh električne energije kroz dugoročne i kratkoročne
aranžmane kupovine i prodaje. Najveći promet u trgova-
nju ostvarili su EFT d.o.o Trebinje i tri elektroprivredne
kompanije. Pregled trgovine po subjektima na domaćem
tržištu prikazan je na slici 3.
Slika 3: Pregled trgovine po subjektima na domaćem tržištu u
2010. godini [3]
U trgovačkim aranžmanima koji su sklapani u BiH tokom
2010. godine cijena je pratila trendove koji su vladali na
regionalnim tržištima. Za nabavke i prodaju potrebnih
količina u 2010. godini, a koje su se realizovale putem
sistema javnih nabavki (tendera) zavisno od perioda i
garancije isporuke, cijene su se kretale u rasponu od
42-47 €/MWh.
2.2. Prekogranična trgovina
Dobre hidrološke prilike pozitivno su se odrazile i na pre-
kograničnu trgovinu. Ostvaren je ukupan izvoz od uku-
pno 4.8 TWh. Uobičajeno najveći izvoz ostvaren je na
granicama prema Hrvatskoj i Crnoj Gori odnosno zemlja-
ma koje imaju negativan bilans električne energije. Najve-
ći izvoznici električne energije u 2010. godini su bili trgo-
vačka kompanija EFT d.o.o Trebinje te JP Elektroprivreda
BiH i MH Elektroprivrede RS. Najveći uvoz je ostvario
Aluminij d.d. Mostar u iznosu od 876 GWh. Pregled pre-
kogranične trgovine po subjektima dat je na slici 4.
Sastavni dio prekogranične trgovine čine i aukcije za
dodjelu prava korištenja prekograničnih prenosnih kapa-
6 bosanskohercegovačka elektrotehnika

citeta koje na dnevnom, mjesečnom i godišnjem nivou granične kapacitete kako bi tranzitirale energiju, koja po
organizuje NOS BiH putem raspoložive elektronske plat- pravilu ide od istočne prema zapadnoj Evropi gdje se
forme. Aukcijska dodjela prekograničnih kapaciteta otpo- postižu znatno više cijene. U 2010. godini trgovci su pre-
čela je od 1.6.2010. godine i na njoj mogu učestvovati svi ko prenosnog sistema BiH tranzitirali ukupno 2.7 TWh
registrovani tržišni učesnici koji imaju licencu za međuna- električne energije.
rodnu trgovinu [5]. Tabela I: Podaci o aukciji za juli 2010. godine na granici sa
Na aukcijama u 2010. godini najveći interes je vladao za Hrvatskom u smjeru iz BiH
granicu prema Hrvatskoj, i to u smjeru iz BiH što potvr- Ponuda Cijena (KM/MW) MW
đuju i redovita zagušenja koja se javljaju uslijed znatno
1 4468 5
veće potražne strane i ograničenog raspoloživog preno-
snog kapaciteta (ATC - Avilable Transfer Capacity) (slika 2 2237 5
5, tabela I). Maksimalna zabilježena cijena u 2010. na 3 1660 12
ovoj granici iznosila je 974 KM/MW, a ostvarena je na 4 1190 75
aukciji za mjesec decembar. 5 967 15
6 818 10
7 758 10
8 690 20
9 104 10
10 22 10
11 2,5 10
12 0,6 30
13 0,5 10
14 0,3 20
Ukupno 242

2.3. Tržišna koncentracija

Slika 4: Pregled prekogranične trgovine po subjektima u
2010. godini.
Učesnici na aukcijama su pretežno trgovačke kompanije
koje kupuju domaće bilansne viškove i plasiraju u susjed-
ne zemlje. Također iste kompanije natječu se za preko-
U zemljama sa razvijenim tržištem kao mjera tržišne kon-
centracije iskazuje se poznati Herfindahl-Hirschman
Index – HHI koji uzima u obzir ukupan broj kompanija na
tržištu i njihovo tržišno učešće. Tržišni učesnici sa manjim
učešćem na tržištu imaju manji težinski faktor. Vrijednost
HHI ispod 1000 ukazuje na malu koncentraciju, vrijedno-
sti između 1000 i 1800 na srednju koncentraciju, a vrijed-
nosti iznad 1800 na visoku tržišnu koncentraciju.

Slika 5: Rezultati mjesečne aukcije za juli 2010. godine na granici sa Hrvatskom u smjeru iz BiH
 Godište 6, Januar/Decembar 2012. 7

Visoka koncentracija označava stanje gdje mali broj uče- također kupio od trgovaca na domaćem tržištu. Isti
snika ima veliki udio na tržištu. Index – HHI se najčešće kupac je odlučio da se od januara 2011. godine snabdi-
računa u odnosu na ukupnu proizvedenu električnu jeva po regulisanim tarifama.
energiju, odnosno na ukupne proizvodne kapacitete.
Udio energije koju su kvalifikovani kupci nabavili na tržištu
Za tržište u BiH u 2010. godini HHI je iznosio 3726 što u ukupnoj potrošnji predstavlja stepen otvorenosti tržišta,
prema referentnim vrijednostima ukazuje na visoku tržiš- koji je za prethodnu godinu iznosio 10%, tabela III.
nu koncentraciju. Učešće najvećeg proizvođača u uku-
pnoj proizvodnji iznosi 45%, učešće prva dva najveća Tabela III: Otvorenost tržišta
priozvođača iznosi 83% dok prva tri imaju 99% učešća.
GWh %
U tabeli II je prikazana vrijednosti HHI za ukupnu proizve-
denu energiju, kao i za instalisane proizvodne kapacitete. Neto potrošnja 10.663 100
Kvalifikovani kupci 1.223 10

Tabela II: HHI u odnosu na proizvedenu energiju i proizvodne Tarifni kupci 9.349 90
kapacitete
HHI u odnosu na HHI u odnosu na Iako postoji blagi trend porasta prosječnih cijena za
Proizvođač
proizvedenu energiju proizvodne kapacitete domaćinstva, još uvijek je prisutna cjenovna disproporci-
EP BiH 2025 1849 ja za kupce na 0.4 kV mreži. Prikaz prosječnih regulisanih
ERS 1444 1225 cijena dat je na slici 6.
EP HZHB 256 441
Komercijalni kupci zbog postojanja troškovnih unakrsnih
Nezavisni subvencija u odnosu na domaćinstva, plaćaju znatno
1 4
proizvođači
veću cijenu električne energije. Prosječna ostvarena cije-
UKUPNO 3726 3519
na za domaćinstva u BiH u 2010. godini iznosila je 12,37
f/kWh a za komercijalne kupce 17,99 f/kWh.
Prema Zakonu o konkurenciji BiH, dominantnu ulogu na
tržištu ima onaj učesnik čije tržišno učešće premašuje
40 %, odnosno za prva dva učesnika 60 %, dok za više
učesnika taj prag iznosi 80% tržišnog učešća.
Ako se HHI ostvaren u BiH poredi sa susjednim zemlja-
ma onda je BiH u prednosti, jer je u susjednim zemljama
sva proizvodnja skoncentrisana unutar najčešće jednog
(EPS Srbija, HEP Hrvatska) odnosno dva (HSE i GEN-I
Slovenija) subjekta.
Udio nezavisnih proizvođača u ukupnoj proizvodnji u BiH
je manji od 2% i njhovu strukturu čine 22 male hidroelek-
trane sa ukupnim instalisanim kapacitetom od 20,1 MW i
četiri industrijske elektrane (Natron Maglaj, Ispat Luka-
vac, Birač Zvornik i JKPK Rad Sarajevo) sa ukupno sna-
Slika 6: Prosječne cijene električne energije po kategorijama
gom od 52,5 MW. Nezavisni proizvođači sklapaju ugovo- potrošnje u periodu 2004. – 2010. godine (f/kWh)
re sa tri elektroprivredne kompanije o otkupu proizvede-
ne energije. Struktura potrošnje (tabela IV) pokazuje da 41% ukupne
energije preuzimaju kupci na 110, 35 i 10 kV, odnosno
3. MALOPRODAJNO TRŽIŠTE U 2010. GODINI kupci koji prema sadašnjim pravilima mogu energiju
nabaviti na tržištu. Međutim, zbog nižih regulisanih tarifa
I na strani potrošnje tokom 2010. godine u BiH je zabilje-
od tržišnih cijena i odsustva efikasnijeg tržišta ne postoji
žen porast u odnosu na prethodnu godinu i to prije svega
zainteresovanost kupaca da se tržišno snabdijevaju. Tre-
kod velikih industrijskih potrošača iz oblasti metalne i
nutno, od ukupno 1,4 miliona kupaca samo jedan kupac
hemijske industrije, kao direktna posljedica postepenog
dio svoje potrošnje nabavlja na tržištu (Aluminij d.d.
izlaska iz ekonomske krize .
Mostar, 100 MW).
Ostvarena je ukupna potrošnja od 12.26 TWh što pred-
Kupci na 10 kV strani su preuzeli 1,32 TWh što predstav-
stavlja povećanje za 6% u odnosu na prethodnu godinu.
lja porast od 8% u odnosu na 2009. godinu. Prosječna
U segmentu maloprodajnog tržištu nije bilo bitnijih pro- ostvarena cijena koju su ovi kupci plaćali iznosila je 12,11
mjena niti u 2010. godini. Pored Aluminija d.d. Mostar f/kWh (62 €/MWh). Struktura potrošnje i broj kupaca po
kupac BSI d.o.o Jajce je jedan dio energije (192 GWh) kategorijama potrošnje data je u tabeli IV.
8 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Tabela IV: Broj kupaca po kategorijama potrošnje i udio u ukupnoj potrošnji

EP BIH ERS EP HZHB Komunalno Brčko Ukupno Udio u ukupnoj potrošnji
110 kV 5 8 3 16 24%
35 kV 48 38 3 1 90 5%
10 kV 612 690 140 22 1.464 12%
Domaćinstva 637.086 487.965 169.851 30.309 1.325.211 43%
Ostala potrošnja 52.857 35.601 14.689 4.634 107.781 15%
Javna rasvjeta 5.225 785 1.611 7.621 2%

Distributivni gubici su zabilježeni u iznosu 1.26 TWh ili Također naglašena je nužnost napuštanje prakse reguli-
13,45% u odnosu na ukupnu distributivnu potrošnju. Ovo su sanih tarifa. Predlaže se postepeno ukidanje regulisanih
do sada ujedno i najniži ostvareni distributivni gubici u BiH. tarifa na način da se u unaprijed definisanom vremen-
skom periodu njihovo učešće u ukupnom snabdijevanju
4. DALJI RAZVOJ TRŽIŠTA U BIH postepeno ukine. Odnosno, krajnji cilj je snabdijevanje
kupaca po tržišnim cijenama (slika 7).
U skladu sa zakonima o električnoj energiji kao i prema
potpisanom Ugovoru o osnivanju energetske zajednice,
BiH ima obavezu da kreira tržište električne energije.
Tokom 2010. i početkom 2011. godine, tri regulatorne
komisije uz podršku tržišnih učesnika kao i ministarstava
pokrenule su aktivnosti koje su rezultirale izradom doku-
menta pod nazivom „Prepreke, preduvjeti i rješenja za
uspješno funkcioniranje tržišta električne energije u BiH”.
Analiza trenutnog stanja jasno ukazuje da u BiH postoje
prepreke u daljem razvoju tržišta koje se ogledaju u slije-
dećem :
– Djelatnosti proizvodnje, snabdijevanja i distribucije
nalaze se unutar postojećih elektroprivrednih kompa-
nija što ne ulijeva povjerenje novim učesnicima da će
biti tretirani na isti način kao elektroprivrede.
– Nizak nivo regulisanih tarifa faktički onemogućava
ulazak novih snabdjevača jer nisu u mogućnosti da
ponude povoljniju cijenu od regulisanih tarifa i da se Slika 7: Princip postepenog ukidanja regulisanih tarifa
tržišno nadmeću sa tri postojeća inkubenta.
– Nedostatak transparentnosti također je prisutan i on Iz tog razloga potrebno je kupcima pružiti mogućnost
se ogleda u nedostupnosti određenih podataka (cije- izbora snabdijevača, te istovremeno uspostaviti i meha-
ne, količine, zastoji u radu prenosnih i proizvodnih nizam snabdijevanja u slučaju da kupac iz određenog
kapaciteta, nedostatak i dostupnost mjerenja). razloga ostane bez snabdijevača ili ne bude u mogućno-
sti da energiju nabavi na tržištu. Taj mehanizam je u Evro-
– Odsutnost preciznih odrednica o radu tržišta u posto-
pi odavno razvijen i ogleda se u postojanju tzv. „difol-
jećem zakonskom okviru
tnog“ odnosno dodjeljenog snabdjevača čija je uloga u
– Nedovoljna institucionalna izgrađenost (nedostaje snabdijevanju kupaca po cijenama koje umnogome
market operator). odražavaju tržišnu cijenu.
Nedavno završena Studija o kreiranju regionalnog
Realno je očekivati da će tu ulogu vršiti tri elektroprivred-
veleprodajnog tržišta [6] koju je finansirala Svjetska
ne kompanije, odnosno na teritoriji Brčko Distrikta JP
banka, a na zahtjev Atenskog foruma, jasno je ukazala
„Komunalno Brčko“.
na potrebu kreiranja nacionalnih tržišta i njihovog
pridruživanja regionalnom tržištu. Cijena električne energije sadrži u sebi više faktora koji
do sada nisu nikako ili su nedovoljno uzimani u obzir. To
U skladu sa preporukama ove studije, svaka zemlja pot-
je prije svega adekvatna stopa povrata na kapital, inve-
pisnica Ugovora će izraditi akcioni plan za implementaci-
sticije i ulaganje u nove objekte, troškovi ekoloških ogra-
ju uspostave tržišta dan unaprijed (day-ahead market).
ničenja, obnovljivi izvori te troškovi emisije CO2 koji
Osnovna ideja uspostave nacionalnog tržišta dan unapri-
postaju sve izvjesniji.
jed bazira se na postojanju lokalnog market operatora
koji će putem implicitnih aukcija omogućiti integraciju sa Uzimajući u obzir sve ove troškove realno je očekivati porast
regionalnim tržištem. cijena električne energije u narednom periodu (slika 8).

Slika 8: Očekivana struktura i nivo cijene električne energije u
narednom periodu
Nastavak prestrukturiranja elektroprivreda također bi
mogao imati utjecaj na cijenu i to kroz racionalizaciju
postojećih troškova u vertikalno integrisanim strukturama.
Razdvajanje djelatnosti distribucije i snabdijevanja, te
uspostava operatora distributivnih sistema predstavlja
preduslov za kreiranje maloprodajnog tržišta u BiH.
U konačnici, kupci na tržištu bit će izloženi različitim
vrstama rizika koji za određene kategorije kupaca može
nepovoljno rezultirati. Stoga u momentu otvaranja tržišta
bitan faktor predstavlja segment zaštite ugroženih kupa-
ca. Država mora razviti jasan koncept kojim bi se defini-
sala politika snabdijevanja ugroženih kupaca, a prije
svega socijalno ugroženih, iznemoglih i bolesnih osoba.
5. ZAKLJUČAK
Za otklanjanje uočenih prepreka potrebno je nastaviti
proces prestrukturiranja u sektoru kako bi se uspostavio
transparentan kupoprodajni odnos između proizvodnje i
snabdijevanja, odnosno izvršilo razdvajanje mrežnih
aktivnosti (distribucije) od tržišnih (snabdijevanje i proi-
zvodnja).
Potrebno je postepeno deregulisati tržišne djelatnosti,
prije svega proizvodnju električne energije.
Uspostava market operatora (operatora tržišta) podigla bi
nivo i obim trgovanja na veću razinu, stvorila transparen-
tnije odnose između učesnika i omogućila integraciju sa
budućim regionalnim tržištem.
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 9
Za očekivati je da će implementacija odrednica sadrža-
nih u Trećem paketu energetske legislative dati kvalitetnu
podršku reformi sektora u BiH.
Očigledno je da nastavak reforme zahtijeva dodatne
napore svih relevantnih institucija kako na državnom tako
i na entitetskom nivou.
Politička volja je od ključnog značaja za dalju institucio-
nalnu izgradnju i uspostavu organizovanog tržišta u BiH.
LITERATURA
[1] Zakon o prijenosu, regulatoru i operateru sistema električ-
ne energije u Bosni i Hercegovini, “Službeni glasnikBiH”
07/02
[2] Ugovoru o osnivanju energetske zajednice, www.derk.ba
[3] Državna regulatorna komisija za električnu energiju:
Godišnji izvještaj o radu u 2010. godini, decembar 2010.
godine
[4] A. Mujčinagić: Tržište električne energije – Put ka Evropi,
Policy paper, Program podrške istraživanjima u oblasti
javnih politika 2006-2007, Fond otvoreno društvo Bosna
i Hercegovina, mart 2007. godine
[5] Pravilnik o dodjeli prava za korištenje prekograničnih pri-
jenosnih kapaciteta, Nezavisni opearator sistem u BiH,
mart 2010. godine
[6] World Bank, Pöyry Energy Consulting and Nord Pool
Consulting, Study on Wholesale Market Opening for the
Electricity Market in South East Europe, 2010.godine
BIOGRAFIJA
Alija Mujčinagić je zaposlen u Državnoj regulatornoj komisiji
za električnu energiju BiH gdje obavlja poslove šefa Odsjeka za
tržišta. Autor je nekoliko radova i publikacija iz oblasti tržišta
električne energije. Aktivni je učesnik brojnih regionalnih konfe-
rencija i projekata koje se bave uspostavom i modelovanjem
tržišta električne energije. Njegovi istraživački prioriteti su tržište
električne energije, analiza i ekonomija elektroenergetskih
sistema kao i obnovljivi izvori električne energije. Zvanje magi-
stra nauka stekao je na Fakultetu elektrotehnike, Univerziteta u
Tuzli, 2008. godine.
10 bosanskohercegovačka elektrotehnika

IDENTIFIKACIJA NEDOZVOLJENIH NAPONA U

ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU BOSNE I HERCEGOVINE
I MJERE ZA NJIHOVO SPREČAVANJE
IDENTIFICATION OF DISALLOWED VOLTAGE
IN THE ELECTRIC-POWER SYSTEM OF BOSNIA
AND HERZEGOVINA AND PREVENTIVE ACTIONS
Husnija Ferizović1, Vojislav Pantić1, Senad Hadžić1

Sažetak: Varijacije napona u elektroenergetskim sistemima (EES-a) su izazvane promjenama tokova aktivnih i reaktivnih snaga usljed promjene
potreba potrošača, promjene topologije mreže i promjene raspodjele opterećenja na generatorima. U radu se daje prikaz veličina i trajanja pre-
visokih napona u elektroenergetskom sistemu BiH u periodu od 01.01. do 30.06.2010. godine. Također je prezentirana analiza uzroka pojave
previsokih (nedozvoljenih) napona u elektroenergetskom sistemu BiH i analiza raspoloživih dispečerskih akcija za sprečavanje istih.
Ključne riječi: elektroenergetski sistem, previsoki napon, prenosna mreža, dispečerske akcije.
Abstract: Voltage variations in the electric-power systems are caused by flow variations of active and reactive power due to the changing needs
of consumers, changes in network topology and changes in the distribution of generator loads. The paper provides overview of size and duration
of over-high voltage in the electric-power system of Bosnia and Herzegovina (B&H), for the period from January 1 to June 30, 2010. It also shows
the analysis of the cause for the over-high (disallowed) voltage in the power system of B&H, and the analysis of available preventive dispatching
actions.
Keywords: Power system, over-high voltage, transmission network, dispatching actions.

1. UVOD Previsoki naponi odnosno naponi iznad dozvoljenih gra-

Napon potrošačkih čvorišta je, uz frekvenciju i bespre-
kidnost napajanja, osnovni pokazatelj kvaliteta električne
energije koji podrazumijeva održavanje propisanih iznosa
napona u svim tačkama EES-a. U EES-u se ne zahtijeva
striktno održavanje napona u svim tačkama mreže na
propisanim konstantnim vrijednostima, već je dovoljno
da se oni održavaju u granicama kompatibilnim sa krite-
rijima eksploatacije prenosnih i distributivnih mreža i teh-
ničkim ograničenjima ugrađene sklopne i ostale opreme.
Održavanje napona u tehnički deklarisanim granicama
ujedno doprinosi optimalnom radu opreme i potrošača
električne energije, kao i smanjenju gubitaka u transpor-
tu električne energije od izvora do krajnjeg korisnika.
Naponske prilike diktiraju proizvodnja i potrošnja ali i
gubici, odnosno, doprinos reaktivne (jalove) snage, na
cijelom prenosnom putu od izvora do potrošača, pa tako
i na prenosnoj mreži.
nica nepovoljno utiču na izolacione karakteristike opreme
smanjujući vijek trajanja izolacije, i predstavljaju potenci-
jalnu opasnost za rad EES-a (mogućnost proboja, ispadi
elemenata sistama), dok naponi ispod graničnih vrijed-
nosti povećavaju gubitke uz opasnost od naponskog
sloma i prekida napajanja potrošača.
U skladu sa IEC 60038 [1] i JUS N.A2.001 [2] definisane
su i specificirane vrijednosti standardnih napona: nazivni
napon, najviši napon mreže, najniži napon mreže i najviši
napon opreme. U ovim standardima navedene su vrijed-
nosti nazivnih napona mreža i najviših napona opreme.
Za trofazne mreže i opremu nazivnih napona iznad 1 kV
standardne vrijednosti ovih napona u EES BiH su:
– Nazivni napon mreže (kV): 3 (1; 6 (1; 10; 20; 35; 110;
220; 400 (3
– Najviši napon opreme (kV): 3.6; 7.2; 12; 24; 38 (2; 123;
245; 420.

(1 Nije
dopušteno korištenje u distributivnoj mreži. Može se koristiti kao
generatorski napon, te u industrjiskim i rudarskim pogonima. (2 U IEC
1 Nezavisni operator sistema, Bosna i Hercegovina 60038 umjesto ove vrijednosti je 40.5 kV. (3 Nije definisan jer je za mre-
h.ferizovic@nosbih.ba že sa nazivnim naponom višim od 220 kV standardiziran samo najviši
Rad prihvaćen u martu 2012. godine. napon opreme.

U razmatranim standardima [1, 2] nisu navedene vrijed-
nosti najnižih i najviših napona prenosnih mreža odnosno
nisu navedene dozvoljene varijacije napona. U Nezavi-
snom operatoru sistema u BiH (NOS BiH), u dosadašnjoj
praksi u eksploataciji EES-a isti je vođen uvažavajući
naponske granice odnosno dozvoljene varijacije napona
određene u sklopu mrežnog kodeksa [3], tačka 5.8.
Napon na mjestu priključka korisnika na prenosnu mrežu
u normalnom pogonu održavaće se: za 400 kV mrežu
između 380 kV i 420 kV, za 220 kV mrežu između 198 kV
i 242 kV, za 110 kV mrežu između 99 kV i 121 kV. U pore-
mećenom pogonu, iznosi napona na mjestima priključka
korisnika mreže na prenosnu mrežu mogu biti u sljede-
ćim granicama: u mreži 400 kV: 360 – 420 kV, u mreži
220 kV: 187 – 245 kV, u mreži 110 kV: 94 – 123 kV.
2. PREGLED NAPONSKIH PRILIKA U
ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU BiH
Nezavisni operator sistema BiH je odgovoran za uprav-
ljanje naponom i reaktivnom snagom u prenosnoj mreži
elektroenergetskog sistema BiH i ima obavezu održava-
nja napona unutar granica definisanih u [3]. Vrijednosti
napona u čvorištima 400, 220 i 110 kV elektroenerget-
skog sistema BiH se prate u realnom vremenu na SCA-
DA/EMS sistemu Nezavisnog operatora sistema BiH.
Osvježavanje veličina ostvaruje se u skladu sa zahtjevima
ENTSO-E standarda, svakih 4-5 sekundi. Registracija i
arhiviranje vrijednosti napona se ostvaruje preko baze
podataka u samom SCADA/EMS sistemu u definisanim
vremenskim intervalima i za definisani vremenski period.
Postoji mogućnost arhiviranja satnih vrijednosti napona,
petominutnih vrijednosti kao i trenda arhive napona (sva-
kih 5 sekundi). Izgled dnevnog dijagrama napona
31.05.2010. godine u TS 400/110 kV Banja Luka 6 dat je
na slici 1. Takođe na ovoj slici radi poređenja dat je i
dnevni dijagram potrošnje elektroenergetskog sistema
BiH. Sa slike se može uočiti da u doba minimalnih opte-
rećenja dolazi do povećanja napona, a u periodu pove-
ćanja potrošnje do smanjenja napona. Naponske prilike
u elektroenergetskom sistemu BiH se kontinuirano prate
i u [4] je dat detaljan prikaz naponskih prilika na karakte-
rističnim tačkama 400, 220 i 110 kV mreže elektroener-
getskog sistema BiH u periodu od 01.01. do 30.06.2010.
godine (4344 sata). U razmatranom periodu analizirane
su satne vrijednosti napona na sabirnicama u sljedećim
postrojenjima: TS 400/110 kV Banja Luka 6, TS
400/220/110 kV Mostar 4, TS 220/110 kV Prijedor 2, TS
400/110 kV Sarajevo 10, TS 400/220/110 kV Trebinje, TS
400/220/110 kV Tuzla i TE 110 kV Kakanj. Sve vrijednosti
napona se nalaze u arhivi SCADA sistema, odakle su i
preuzete. U tabeli 1. prikazan je broj sati rada pri naponu
većem od maksimalno dozvoljene vrijednosti u toku raz-
matranog perioda. Može se vidjeti da uprkos povećanim
naponima na sabirnicama 400 ili 220 kV u pojedinim
postrojenjima napon na 110 kV strani ostaje u dozvolje-
nim granicama, što ukazuje na uspješnu regulaciju napo-
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 11
na pomoću promjene pozicije preklopke transformatora.
Vrijednosti napona u razmatranim objektima elektroener-
getskog sistema BiH prikazani su i u vidu dijagrama i to
na dva načina: dijagram satnih vrijednosti napona (pred-
stavlja prikaz svih satnih vrijednosti u razmatranom peri-
odu, sa koga se mogu uočiti dnevni profili napona, slike
2 i 4), i dijagram trajanja napona (predstavlja sortirane
vrijednosti napona od najviše do najniže vrijednosti u raz-
matranom periodu i prikazuje vremenski period trajanja
određene vrijednosti napona, npr. broj sati trajanja napo-
na iznad maksimalno dozvoljene vrijednosti, prikazano u
tabeli I (slike 3, 5, 6 i 7). Na dijagramu napona (slika 2)
može se uočiti prekid krive napona koji se desio zbog
isključenja ovog dalekovoda uslijed previsokih napona i
planiranih radova. Iz tabele 1. i prikazanih dijagrama
može se uočiti da su vrijednosti napona u razmatranim
čvorištima često iznad vrijednosti propisanih u [3] i ovo se
redovno ponavlja u režimima malih opterećenja, naročito
u proljeće i jesen, te je realno očekivati da će problema-
tika upravljanja naponskim prilikama i tokovima reaktivnih
snaga na interkonektivnim vodovima biti i dalje aktuelna.
Cilj ovih aktivnosti bio je da se sagleda veličina i trajanje
previsokih napona u razmatranom periodu, izvrši identi-
fikacija uzroka pojave previsokih napona, izvrši kritička
analiza raspoloživih dispečerskih akcija i efikasnost istih,
te predlože dalje aktivnosti u njihovoj sanaciji.
3. ANALIZA UZROKA I IZVORA NASTANKA PREVISOKIH
NAPONA U ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU BiH
Pojava visokih napona u čvorištima elektroenergetskog
sistema BiH registrovana je pri eksploataciji sistema
tokom čitave godine, što je i prikazano u poglavlju 2. Ova
pojava se obično događa u noćnim satima i to najčešće
u režimima minimalnog opterećenja (dnevni minimum).
Učestale pojave visokih napona u čvorištima elektroe-
nergetskog sistema BiH najizraženije su tokom trećeg,
četvrtog i petog mjeseca. U Nezavisnom operativnom
sistemu BiH se u sklopu aktivnosti operativnog planiranja
i upravljanja u realnom vremenu svakodnevno provode
aktivnosti proračuna tokova snaga i naponskih prilika u
cilju provođenja zadataka analize sigurnosti i obezbjeđe-
nja sigurnosti u BiH. Da bi se ove aktivnosti redovno
provodile svakodnevno se formira model elektroenerget-
skog sistema regije jugoistočne Evrope. U ovom modelu
elektroenergetskog sistema BiH, modeluje se na 400,
220 i 110 kV naponskom nivou na bazi planiranog dnev-
nog rasporeda ili ostvarene proizvodnje i topološke
strukture prenosne mreže.
Razmatra se uklopno stanje elektroenergetskog sistema
BiH, 26.03.2010. godine u 04:00 sati (jedan od dana
kada su u elektroenergetskom sistemu BiH bili povišeni
naponi). Rezultati proračuna tokova snaga i naponskih
prilika prikazani su na shemi 1. Osnovne karakteristike
razmatranog režima su: angažovanje proizvodnih jedini-
ca u četvrtom satu (u skladu sa bilansom snaga) iznosi
12 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Tabela I: Broj sati rada pri naponu većem od maksimalno dozvoljene vrijednosti

TS BL 6 TS MO 4 TS PD 2 TS SA 10 TS TB TS TZ TE Kakanj
Napon Um U ≥Um U ≥Um U ≥Um U ≥Um U ≥Um U ≥Um U ≥Um
400 kV 420 325 7% 1398 32% 884 20% 793 18% 551 13%
220 kV 242 251 6% 1369 32% 95 2% 989 23%
110 kV 121 0 0% 112 3% 0 0% 128 3% 88 2% 0 0% 582 13%

Slika 1: Dnevni dijagram potrošnje i napona

Slika 4: Dijagram napona u TS Mostar 4

Slika 2: Dijagram napona u TS B. Luka 6

Slika 5: Dijagram trajanja napona u TS Mostar 4.

Slika 3: Dijagram trajanja napona u TS B. Luka 6.

Slika 6: Dijagram trajanja napona u TS Sarajevo 10


Slika 7: Dijagram trajanja napona u TE Kakanj
1587 MW, a ostvarena razmje-na/izvoz aktivne snage iz
elektroenergetskog sistema BiH u susjedne sisteme
iznosi 650 MW (relativno visok izvoz u minimalnom reži-
mu). Elektroenergetski sistem BiH je slabo opterećen i
ukupno opterećenje sistema je 937 MW (uključujući
gubitke). Najopterećeniji 400 kV dalekovod je Mostar 4
– Konjsko, opterećen 15.7 % u odnosu na dozvoljeno
strujno opterećenje. Na 220 kV naponskom nivou najop-
terećeniji dalekovod je TE Tuzla – TS Tuzla III, opterećen
38.5 % u odnosu na dozvoljeno strujno opterećenje.
Najopterećeniji 110 kV dalekovod je HE Jablanica –
Mostar 2, opterećen 48.9 % u odnosu na dozvoljeno
strujno opterećenje (jedna od dionica ovog DV je urađe-
na vodičem Cu 120 mm2). Dakle većina dalekovoda u
razmatranom režimu rada elektroenergetskog sistema
BiH opterećena je ispod prirodne snage prenosa (550,
130, 30 MW respektivno za DV 400, 220 i 110 kV) što
uzrokuje produkciju značajnih iznosa kapacitivnih snaga
punjenja. Ukupni doprinos u reaktivnoj snazi punjenja
dalekovoda je 829.2 MVAr. Na DV 400 kV produkcija
reaktivne snage punjenja je 438.2 MVAr, na DV 220 kV je
234.3 MVAr a na DV 110 kV produkcija reaktivne snage
je 156.6 MVAr. Ovako visoka produkcija reaktivne snage
punjenja, relativno niski gubici reaktivne snage u sistemu
te slabo opterećenje sistema aktivnom i reaktivnom sna-
gom uzrokuju pojavu povišenih napona u elektroener-
getskom sistemu BiH. Osim produkcije kapacitivne sna-
ge punjenja dalekovoda elektroenergetskog sistema
BiH, elektroenergetski sistem Hrvatske po interkonektiv-
nom DV 400 kV Mostar 4 – Konjsko redovito eksportuje
reaktivnu snaga u iznosu od 80 – 100 MVAr, što takođe
u dijelu 400 kV čvorišta elektroenergetskog sistema BiH
uzrokuje povišenje napona iznad dozvoljene vrijednosti.
Napomena: U cilju provjere rezultata proračuna te verifi-
kacije modela, u [4], raspoloživo na www.nosbih.ba je
prezentiran „snapshot“ tokova snaga i naponskih prilika
u elektroenergetskom sistemu BiH, urađen 26.03.2010.
godine u 04:00 sati na SCADA sistemu. Uporedbom
rezultata proračuna tokova snaga i naponskih prilika sa
stvarnim vrijednostima registrovanim na SCADA sistemu
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 13
(snapshot), uočava se relativno dobro podudaranje sra-
čunatih vrijednosti sa stvarnim vrijednostima, a eventual-
na manja odstupanja posljedica su formiranja modela sa
prognoziranim podacima (DACF fajlovi, modeli susjednih
sistema) umjesto sa snapshot podacima.
4. MJERE ZA SNIŽENJE NAPONA U
ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU BIH
U elektroenergetskom sistemu BiH od kompenzatorskih
uređaja na raspolaganju su SVC uređaj snage 120 MVAr
priključen na sabirnice 35 kV čvora Željezara – Sjever i
CHE Čapljina, snage 2x240 MVA, koja može raditi u reži-
mu sinhronog kompenzatora sa snagom 150 – 160
MVAr po mašini, u naduzbudi ili poduzbudi (induktivni/
kapacitivni režim). Uređaj SVC priključen na sabirnice 35
kV napona u čvoru Željezara – Sjever reguliše napon na
110 kV sabirnicama ovog čvora, vezan je za rad elektro-
lučne peći u BH STEEL Željezara Zenica (koja je u
posljednje dvije godine van pogona) i on ne može uticati
na smanjenje napona u čvorištima prenosne mreže elek-
troenergetskog sistema BiH naponskog nivoa 400 i 220
kV. Zbog neadekvatne valorizacije rada CHE Čapljina u
režimu sinhronog kompenzatora ona praktički od 1991.
godine ne radi ili je vrlo rijetko radila u kompenzatorskom
režimu. U cilju održavanja napona u dozvoljenim granica-
ma u elektroenergetskom sistemu BiH na raspodjelu
tokova reaktivnih snaga može se uticati, kao raspoložive
dispečerske akcije na sljedeće načine: promjenom proi-
zvodnje/apsorpcije reaktivne snage, promjenom preno-
snog odnosa na transformatorima 400/220 i 220/110 kV,
promjenom uklopnog stanja – isključenjem dalekovoda
400 i 220 kV.
4.1. Promjena proizvodnje/apsorpcije reaktivne snage
Sinhroni generatori su osnovni resurs za proizvodnju
reaktivne snage u EES-u te za regulaciju napona i reak-
tivne snage u EES-u. Oni se regulišu posredstvom siste-
ma uzbude i automatskih regulatora napona. Mogućnost
proizvodnje/apsorpcije reaktivne snage sinhronog gene-
ratora zavisi od proizvodnje aktivne snage i dozvoljeno
područje rada sinhronog generatora određeno je njego-
vim pogonskim P-Q dijagramom. U razmatranom mini-
malnom režimu rada elektroenergetskog sistema BiH
(shema 1) neke od proizvodnih jedinica su radile u kapa-
citivnom/poduzbuđenom režimu rada: TE Gacko -32
MVAr, TE Ugljevik -6.6 MVAr, TE Tuzla G6 -12.6 MVAr, HE
Rama 2x-5.4 MVAr. Samo djelimičnim angažovanjem pro-
izvodnih jedinica elektroenergetskog sistema BiH u kom-
penzatorskom režimu naponi u razmatranim 220 i 400 kV
čvorištima i dalje ostaju visoki, iznad gornje granice dozvo-
ljenih napona, te je u tom smislu u cilju analize naponskih
prilika urađena analiza rada proizvodnih jedinica sa pove-
ćanom apsorpcijom reaktivne snage iz sistema.
Značajnijim angažovanjem proizvodnih jedinica u kapaci-
tivnom režimu, u skladu sa pogonskim kartama istih, (TE
 14
bosanskohercegovačka elektrotehnika

Shema 1: Rezultati proračuna tokova snaga i naponskih prilika u EES-u BiH, 26.03.2010. god. u 04:00 sati

Slika 8: Primjer regulacije napona promjenom pozicije
regulacione preklopke na transformatoru u TS Prijedor 2
Gacko -55 MVAr, TE Ugljevik -55 MVAr, TE Tuzla G6 -40
MVAr, TE Kakanj G7 -26 MVAr, HE Rama 2x-10 MVAr, HE
Višegrad -20 MVAr, HE Dubrovnik -13 MVAr, HE Trebinje
G1 -14 MVAr) naponi u većini čvorišta 400 i 220 kV pre-
nosne mreže elektroenergetskog sistema BiH se sma-
njuju ispod gornje granice dozvoljenih napona (u normal-
nom pogonu 420, 242 kV). Izuzetak su čvorišta 220 kV
Bihać 1, Prijedor 2, TE i TS Tuzla, gdje su naponi iznad
dozvoljene vrijednosti za 1 do 2 kV (ali manji od 245 kV,
gornja granica dozvoljenog napona u poremećenom
pogonu). Rezultati proračuna tokova snaga i naponskih
prilika, za ovakav način angažovanja proizvodnih jedinica
prikazani su na shemi 2. Međutim, ovako povećano
angažovanje proizvodnih jedinica u kapacitivnom režimu
rada je trenutno upitno zbog neraspoloživosti opreme i
uređaja za kontrolu rada generatora u kapacitivnom reži-
mu, a i najčešće je u minimalnim režimima rada elektro-
energetskog sistema BiH priključen na mrežu manji broj
generatorskih jedinica, u odnosu na pogonsko stanje
sistema od 26.03.2010. u 04:00 sati. Takođe davanje
naloga za rad u ovom režimu predstavlja pomoćnu uslu-
gu i cijena za ovaj rad mora biti obuhvaćena odlukom
DERK-a, što do sada nije regulisano. Zbog navedenog
upravljanje proizvodnjom reaktivne snage u pomenutom
režimu od strane Dispečerskog centra (DC) Nezavisnog
operativnog sistema BiH je veoma ograničeno.
4.2. Promjena prenosnog odnosa na transformatorima
400/220 kV i 220/110 kV
Promjenom prenosnog odnosa, odnosno promjenom
pozicije preklopke transformatora, nastoji se održati
željeni napon na niženaponskoj strani transformatora.
Ovaj proces se uglavnom odvija automatski ili daljinskom
kontrolom na transformatorima 220/110 i 110/x kV. Pri-
mjer je pokazan na slici 8 (TS Prijedor 2). Sa slike 8. se
vidi da se promjenom prenosnog odnosa transforma-
tora (kriva 1, oranž) nastoji održati vrijednost sekunda-
rnog napona (115 kV). Djelovanjem preklopke tj. sma-nje-
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 15
njem primarnog napona na transformatoru (kriva 2, zele-
na) povećava se protok reaktivne snage kroz transforma-
tor (kriva 4, pink) i vrijednost sekundarnog napona (kriva
3, plava). Obrnut proces je kod smanjenja vrijednosti
sekundarnog napona, desna strana slike.
4.3. Promjena uklopnog stanja – isključenje
dalekovoda 400 i 220 kV
Ova akcija se preduzima na onim dalekovodima koji zna-
čajnije doprinose u reaktivnoj snazi punjenja (produkciji
reaktivne snage) usljed neopterećenosti mreže. I u Neza-
visnom operativnom sistemu BiH ona se najčešće pro-
vodi, ali je istovremeno i ograničavajuća jer se prilikom
isključenja mora voditi računa da se ne naruši sigurnost
elektroenergetskog sistema BiH. U dosadašnjoj praksi u
Nezavisnom operateru sistema BiH, na smanjenje napo-
na na prenosnoj mreži 400 i 220 kV najčešće se uticalo
isključenjem DV 400 kV Mostar 4 – Konjsko, DV 400 kV
TS Tuzla – Banja Luka 6, DV 400 kV Mostar 4 – TE Gac-
ko, DV 400 kV Trebinje – TE Gacko, te DV 220 kV Prije-
dor 2 – RP Kakanj. Na bazi rezultata proračuna tokova
snaga i naponskih prilika uočeno je da se najefikasnije
sniženje napona (cca 5 do 6 kV) u čvorištima elektroe-
nergetskog sistema BiH postiže isključenjem DV 400 kV
Mostar 4 – Konjsko.
5. ZAKLJUČAK:
1. Na praktično svim čvorištima 400 kV i pojedinim 220
kV evidentirana su prekoračenja gornjih naponskih
ograničenja od 420 kV (+5%Un), odnosno 242 kV
(+10%Un). Trajanje ovih prekora-čenja je značajno jer
iznosi čak i do 32% ukupnog vremena mjerenja. To
predstavlja potencijalnu opasnost od prijevremenog
starenja opreme i mogu-ćnost proboja izolacije, što
može izazvati dalje kaskadne ispade i ugrožavanje
integriteta sistema i snabdijevanje kupaca električ-
nom energijom. S obzirom da se radi o ključnim
postrojenjima elektroenergetskog sistema BiH, rješa-
vanju ovog problema treba pristupiti sa najvećom
odgovornošću.
2. Raspoložive dispečerske akcije i njihovi efekti su
ograničeni, svode se najčešće na isključenje DV 400
kV, čime bi moglo doći do narušavanja sigurnosti
elektroenergetskog sistema BiH. Ovakve dispečer-
ske akcije ne mogu biti osnov za dugoročno planira-
nje rada sistema. Potiskivanje generatora, uglavnom
TE, ima povoljan ali ograničeni efekat s obzirom na
veličinu kapacitivne snage koju generišu neoptereće-
ni dalekovodi i mogućnost apsorpcije generatora u
kapacitivnom radu. Pored toga što rad generatora u
kapacitivnoj zoni pogonskog dijagrama pogoršava
uslove stabilnosti generatora, upitna je i realna
mogućnost kapacitivnog rada zbog podešenja regu-
latora napona, adekvatnosti opreme i sl.
 16
bosanskohercegovačka elektrotehnika

Shema 2: Rezultati proračuna tokova snaga i naponskih prilika u EES-u BiH, za slučaj povećanog angažovanja generatora u kapacitivnom režimu rada

3. Elektroenergetski sistem BiH ne raspolaže dodatnim
uređajima za regulaciju reaktivne snage osim ograni-
čenih mogućnosti rada generatora u potpobudi.
Transformatori 400/220 kV imaju fiksne položaje od
±1x5%Un u beznaponskom stanju što omogućava
sezonsko prilagođenje primarnog i sekundarnog
napona bez uticaja na dnevne promjene. Angažova-
nje CHE Čapljina u kompenzatorskom radu kao što je
i projektovano, značajno bi smanjilo ako ne i elimini-
salo pojavu nedozvoljenih napona u TS 400 kV
Mostar 4. S tim u vezi neophodna je i adekvatna eko-
nomska valorizacija regulacije naponsko-reaktivnih
prilika kao pomoćne usluge.
4. Provedena mjerenja, analize i iskustva operativnog
osoblja upućuju na potrebu izrade detaljne tehno-
ekonomske studije naponsko – reaktivnih prilika u
elektroenergetskom sistemu BiH. Studija bi trebala
imati i odgovarajuću vremensku (plansku) dimenziju
koja uključuje i potrebne investicije u neophodnu
opremu na prenosnoj mreži s aspekta naponsko-
reaktivnih prilika u narednih 10 godina.
LITERATURA:
[1] IEC 60038, “IEC standard voltages”, edition 6.2, 2002-07.
[2] JUS N.A2.001, “JUS standardni naponi“, I 1989.
[3] NOS BiH, “Mrežni kodeks“, Sarajevo, V 2011.
[4] NOS BiH elaborat, “Identifikacija nedozvoljenih napona na
prenosnoj mreži BiH”, Sarajevo, X 2010.
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 17
BIOGRAFIJA
Husnija Ferizović rođen je 1958. godine u Drvaru. Diplomi-
rao je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu 1982. godine
gdje je i magistrirao 2003. godine. Zaposlen je u Nezavisnom
operatoru sistema BiH u Sarajevu u odjeljenju za operativno
planiranje. Radi na poslovima analize rada elektroenergetskog
sistema u stacionarnim i dinamičkim stanjima, koordinacije
podešenja zaštita, pri čemu koristi savremene softverske alate
PSS/E (Power System Simulator for Engineering, Siemens
Power Technologies International), ASPEN (Advanced Systems
for Power Engineering, Inc). Prethodno je radio u JP EP BiH, na
poslovima analize i planiranja razvoja elektroenergetskog
sistema.
Vojislav Pantić rođen je 1967. godine u Sarajevu. Diplomirao
je na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici 1997. godine.
Zaposlen je u Nezavisnom operatoru sistema BiH i trenutno
radi na mjestu rukovodioca službe za strateško planiranje.
Radio je na poslovima analize rada elektroenergetskog sistema
BiH, implementacije SCADA/EMS sistema u dispečerski cen-
tar Nezavisnog operativnog sistema BiH, rukovodioca službe
operativnog planiranja. U svom radu koristi softverske pakete
PSS/E (Power System Simulator for Engineering, Siemens
Power Technologies International). Prethodno je radio u JP
ERS u službi operativnog upravljanja.
Senad Hadžić rođen je 1965. godine u Višegradu. Diplomirao
je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu 1993. godine.
Zaposlen je u Nezavisnom operatoru sistema BiH na mjestu
Rukovodioca službe za upravljanje sistemom u realnom vreme-
nu. Pored poslova upravljanja elektroenergetskim sistemom
preko SCADA/EMS-a, radio je poslove operativnog planiranja,
obračuna prometa i razmjene električne energije. Prethodno je
radio u JP EP BiH na istim poslovima i poslovima obračuna
gubitaka u prijenosnoj i distributivnoj mreži.
18 bosanskohercegovačka elektrotehnika

MODEL STRUJNIH TRANSFORMATORA ZASNOVAN

NA TEORIJI JILESA I ATHERTONA
A MODEL OF CURRENT TRANSFORMERS BASED
ON THE JILES AND ATHERTON THEORY
Amir Pilaković1

Sažetak: Rad predstavlja model konvencionalnih strujnih transformatora, uključujući i onih sa zračnim zazorom. Matematski model i odgovara-
jući računarski program u programskom jeziku MATLAB su definisani uvažavajući odgovarajuću zamjensku shemu i način predstavljanja magnet-
nih odnosa u jezgru transformatora zasnovan na nelinearnom vladanju feromagnetika u skladu s teorijom feromagnetnog histerezisa koju su
uspostavili Jiles i Atherton. Predstavljeni su i odgovarajući proračuni.
Ključne riječi: strujni transformator, nelinearni feromagnetik, histerezis.
Abstract: The paper introduces a model of conventional current transformers, including air gapped ones. The mathematical model and adequate
computer program, in the MATLAB programming language, have been defined taking into the account an equivalent circuit and the mode of
presenting the iron core magnetic conditions based on the nonlinear behaviour of ferromagnetic, according to the Jiles-Atherton theory of fer-
romagnetic hysteresis. The paper also shows adequate calculations.
Keywords: current transformer, nonlinear ferromagnetic, hysteresis.

UVOD ćenja i remanentne indukcije transformatora, a što je jako

Općenito, više je načina modelovanja strujnih transfor-
matora. Osnovne razlike između ovih modela se ogleda-
ju u primijenjenom načinu modelovanja karakteristika
magnetnog jezgra, te korištenju odgovarajućih zamjen-
skih shema.
Najznačajniji segment modelovanja transformatora je
predstavljanje magnetnih odnosa u jezgru transformato-
ra. Magnetni odnosi se predstavljaju na dva načina: sa i
bez uključenja histerezisnih efekata. Razlike između
modela u najvećoj mjeri se svode na primijenjeni model
jezgra, te primjenu odgovarajućih numeričkih tehnika
tokom modelovanja. Dobar dio ovakvih modela je našao
komercijalnu primjenu, bilo samostalno kao programi za
analizu ponašanja strujnih transformatora, bilo kao dio
nekih sveobuhvatnijih programa, kao što su programi za
analizu sistema zaštita, npr.
1. MODEL STRUJNOG TRANSFORMATORA
Model koji je predmetom ovog rada zasnovan je na teo-
riji feromagnentnog histerezisa koju su uspostavili Jiles i
Atherton [1], [2]. Primijenjeni pristup omogućava precizno
modelovanje odgovarajućih elektromagnetnih odnosa
unutar transformatora, odnosno histerezisne petlje, zasi-
1 računarski program omogućavaju vrlo brzu i kvalitetnu
JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, Bosna i Hercegovina
amirp@lol.ba
Rad prihvaćen u junu 2012. godine.
bitno u razmatranjima odgovarajućih šema zaštita.
U odnosu na veliki broj analiza koje podrazumijevaju razma-
tranje strujnih transformatora s pretpostavljenom jedno-
značnom B-H karakteristikom bez histerezisa, ovakvi
modeli su daleko obuhvatniji i omogućavaju, između osta-
log, i dobijanje puno tačnijeg odziva transformatora, odno-
sno struje uređaja priključenih na njega. U slučaju strujnih
transformatora sa zračnim zazorom, zazor se modeluje kao
serijski spojena reluktansa s reluktansom feromagnetnog
materijala od kojeg je izrađeno jezgro transformatora.
Prednost ovakvog načina modelovanja je i što omoguća-
va precizna izračunavanja u slučajevima i velikih i malih
vrijednosti primarnih struja, a što nije slučaj s modelima u
kojima se magnetni materijal predstavlja jednoznačnom
B-H krivom, pogotovo u slučajevima manje primarne
struje, kao što su npr. struje reda veličine nazivne primar-
ne struje. Tad modeli s jednoznačnom krivom nemaju
primjenu, a s obzirom na neprecizno modelovanje pri
malim vrijednostima indukcije. Velika prednost ovakvog
načina modelovanja je i mogućnost analize odziva tran-
sformatora i bez bilo kakvih prethodnih mjerenja na
samom transformatoru i magnetnom materijalu od kojeg
je izrađeno jezgro.
Korišteni matematski model i na osnovu njega razvijeni
analizu stanja u strujnim transformatorima koja nastaju,
prije svega, pri kvarovima u mreži. Ovakav računarski

program može biti korisna zamjena ispitivanjima u labo-
ratorijskim uslovima tokom razvojnih ispitivanja na svim
strujnim transformatorima koji imaju simetrično postav-
ljen primarni namot u odnosu na okruglo jezgro s konti-
nuirano raspodijeljenim namotom sekundara, a kako se,
uostalom, realizuje ogromna većina ovih aparata.
1.1. Jiles-Athertonov model histerezisne petlje
Za razliku od većine ostalih koje tretiraju odnos između
indukcije i jačine magnetog polja, Jiles-Athertonova teo-
rija tretira odnos između vektora magnetizacije (M ) i jači-
ne magnetnog polja (H ), a uvažavajući pri tome poznati
izraz koji vrijedi za feromagnetne materijale:
(1)
Isto tako ovaj model uobičajenu B-H krivu mijenja opštim
izrazom za nehisterezisnu krivu magnetiziranja [1]:
(2)
Manh je nehisterezisna magnetizacija, a Msat magnetizacija
zasićenja. Heff je efektivna jačina magnetnog polja, dok α
predstavlja tzv. koeficijent sprege među magnetnim
domenima [1], [2], [3].
U svojoj teoriji Jiles i Atherton u izrazu (2) koriste Lange-
vinovu funkciju za predočavanje krive f (Heff) [3]. Slijedom
Weissove teorije feromagnetizma koja govori o novom,
molekularnom polju, uvode nehisterezisnu krivu, odno-
sno histerezisnu petlju sa širinom jednakom nuli, koja
predstavlja “idealnu” magnetizaciju i koju je moguće
predstaviti sljedećim izrazom [1], [3]:
(3)
pri čemu a predstavlja tzv. koeficijent oblika nehisterezi-
sne krive.
Izraz za modelovanje M-H petlji, odnosno ukupnu dife-
rencijalnu susceptibilnost, zasnovan na teoriji Jilesa i
Athertona, ima sljedeći oblik [1], [2], [4]:
(4)
c (tzv. faktor uvijanja domena; 0≤c≤1) i k (tzv. faktor kida-
nja domena) su konstante materijala od kojeg je izrađeno
jezgro transformatora [1], [2]. δ je koeficijent koji uzima
vrijednost +1 ili –1, u ovisnosti od toga da li jačina polja
raste (+1) ili opada (-1), odnosno:
(5)
δ0 je koeficijent koji je naknadno uveden [4]. Uzima vrijed-
nost 0 ili 1, a matematski se može interpretirati na sljede-
ći način:
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 19
(6)
1.2. Matematski model
Najjednostavnija shema kojom je moguće predstaviti
strujni transformator za izmjeničnu struju, a koji se sasto-
ji od magnetnog jezgra, te primarnog i sekundarnog
namota, data je na slici 1. Na ovoj slici i1 i i2 predstavljaju
primarnu i sekundarnu struju. L12 je međuinduktivitet, R1
i L1 otpor i sopstveni induktivitet primarnog, a R2 i L2
otpor i sopstveni induktivitet sekundarnog namota. Rb i
Lb su otpor i induktivitet priključenog tereta.
Model daje mogućnost analize i strujnih transformatora
sa zračnim zazorom. Na slici 1 su s l0 i S0 označeni duži-
na i efektivna površina zračnog zazora. Model je formiran
na osnovu jedne od najčešće korištenih zamjenskih she-
ma transformatora koja je data na slici 2.
Na slici 2 su s ll1 i ll2 označeni rasipni induktiviteti primar-
nog i sekundarnog namota. ia i im su komponente struje
magnetiziranja i0, pri čemu je ia njena aktivna komponen-
ta koja pokriva gubitke u magnetnom materijalu usljed
histerezisa i vrtložnih struja, a im reaktivna komponenta
koja stvara magnetopobudnu silu i indukuje fluks. e2 je
indukovana elektromotorna sila.
Sa slike 2 se dâ zaključiti da vrijedi sljedeći izraz:
(7)
Isto tako, u skladu s Faradayevim zakonom elektroma-
gnetne indukcije i izrazom (1), vrijedi:
(8)
Kako je poznato, strujni transformatori s okruglim jez-
grom i kompaktnim namotom na cijeloj dužini jezgra,
predstavljaju uređaje s vrlo malom vrijednošću rasipnog
fluksa (low leakage flux current transformers), te se stoga
pri analizama, u pravilu, rasipni induktivitet ne uzima u
razmatranje. U situacijama i kad se uzme u obzir, uzima
se s konstantnom vrijednošću koja praktično i nema
nekog značajnijeg uticaja na rezultate proračuna [5]-[7].
Uvažavajući ovo i primjenjujući uopšteni Ampèreov,
odnosno drugi Kirchhoffov zakon za magnetna kola [3]
dobijaju se sljedeće diferencijalne jednačine:
(9)
20 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Slika 1: Osnovni šematski prikaz i elektromagnetna shema strujnog transformatora (sa i bez zračnog zazora)

Slika 2: Zamjenska shema strujnog transformatora (u manjem okviru je idealni, a u većem realni transformator)

nja beznaponske pauze primarna struja, a samim tim i

njen vremenski izvod, je jednaka nuli. Ovo uzeto u obzir
u izrazima (10) i (13) daje:

(10)
Za potpuno kompletiranje modela neophodno je defini-
sati i izraz za nehisterezisnu diferencijalnu susceptibilnost
(dManh /dH ). Jednostavnim diferenciranjem izraza (3) po (14)
dH, te uvažavajući definiciju sinusa hiperboličkog, dobija
se sljedeći izraz: (15)

Transformacijom diferencijalnih susceptibilnosti u vre-
menske izvode dobijaju su sljedeći izrazi [9]:

(11)
(16)
Struja greške pokazivanja ima sljedeći oblik [8]:

(17)
(12)

Struja magnetiziranja iznosi:

(13)
(18)
Izrazi (1), (3), (4) i (9)-(13) čine sistem jednačina koji pred-
stavlja kompletan model strujnog transformatora. U slu-
čaju da je predviđeno da strujni transformator radi u
mreži s automatskim ponovnim uklapanjem, model je
takođe opisan predstavljenim izrazima. Za vrijeme traja- (19)

S ciljem izbjegavanja problema prilikom numeričkog izra-
čunavanja vrijednosti funkcije coth x u okolini tačke x≈0,
odnosno funkcije Manh i njenog vremenskog izvoda u
periodu kad je |Heff /a|<0,001, korišten je razvoj ovih funk-
cija u Taylor-ov red i upotrijebljen njegov prvi član. Tako
jednačina (18) dobija sljedeće oblike:
(20)
(21)
2. RAČUNARSKI PROGRAM ZA SIMULIRANJE
STRUJNIH TRANSFORMATORA
Cilj realizacije računarskog programa je koristeći izloženi
primijenjeni model imati koristan i efikasan alat koji će
omogućiti jednostavno izračunavanje svih karakteristič-
nih veličina transformatora. Podrazumijeva se poznava-
nje struje primara, odnosno struje mreže (i1), odgovaraju-
ćih parametara zaštite priključene na sekundar transfor-
matora, te parametara radnog ciklusa u kojem transfor-
mator treba raditi. Za analize ponašanja transformatora u
izvedenim šemama zaštita, najbitniji parametri su njegov
odziv (struja sekundara i2), indukcija u jezgru (B), te struja
greške (iε), odnosno struja magnetiziranja (i0).
Za realizaciju računarskog programa koji modeluje strujni
transformator korišteni su izrazi (1), (5), (6), (12), (13) i (14)-(21).
Ovisno o tome koja je to pojava čiji se odziv želi analizira-
ti, zadaje se struja primara (i1). Funkcionalna ovisnost
vremenskog izvoda struje primara čini, takođe, sastavni
dio sistema jednačina kojim se modeluje transformator.
Jednačine (16)-(21) predstavljaju sistem nelinearnih dife-
rencijalnih jednačina kojeg treba riješiti odgovarajućim
numeričkim metodima. Nakon toga se u svakom vremen-
skom koraku jednostavno rješavaju izrazi (1), (12) i (13).
Za numeričko rješavanje ovog sistema jednačina korište-
na je kombinacija dvaju numeričkih algoritama postavlje-
nih, u suštini, „jedan unutar drugog“. „Vanjski“ numerički
algoritam koji rješava sistem diferencijalnih jednačina je
metod Runge-Kutta četvrtog reda, a „unutarnji“ za izra-
čunavanje vrijednosti vremenskih izvoda funkcija u poje-
dinim vremenskim koracima analize je Newton-Rapsho-
nov metod za rješavanje sistema nelinearnih algebarskih
jednačina [9], [10].
Ideja o ovakvom pristupu je nastala razmatrajući rad
B.F.  Phelpsa  [11]. Naime, obzirom da se može smatrati
da je transformator u početnom momentu analize raz-
magnetisan, vrijednosti razmatranih funkcija yi =1÷5, (M,
Manh, H, i2 i i1) u trenutku t=0 iznose 0. Preciziranje počet-
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 21
nih uslova je neophodno prilikom primjene metoda Run-
ge-Kutta [10].
Kao što je poznato, za primjenu ovog metoda rješavanja
sistema diferencijalnih jednačina neophodno je vršiti izra-
čunavanje vremenskog izvoda svake od funkcija, i to
četiri puta u svakom vremenskom koraku, a kako bi se
dobile vrijednosti koeficijenata ki (i=1÷4), te konačno, vri-
jednosti funkcija u narednoj iteraciji [10]. S obzirom da se
u razmatranom sistemu jednačina, pomenuti vremenski
izvodi [dy/dt] pojavljuju u nelinearnom obliku, nije ih
moguće direktno izračunavati. To je zbog toga što se
sistem diferencijalnih jednačina kojim je opisan model
transformatora ne može predstaviti u jednostavnom obli-
ku koji bi to omogućavao ([dy/dt]=[ f (t, y(t))]).
Zbog toga je u urađenom računarskom programu [9] za
date vrijednosti t i [y(t)], za izračunavanje vrijednosti vre-
menskih izvoda [dy/dt] korišten Newton-Rapshonov
metod, kao jedan od metoda za rješavanje sistema neli-
nearnih algebarskih jednačina. Za primjenu ovog metoda
i njegovu dobru brzinu konvergencije neophodno je imati
dobru polaznu procjenu rješenja, i to u svakoj od iteracija.
U programu su to vremenski izvodi korištenih funkcija.
Treba istaći da se u početnoj analizi pošlo od toga da
polazna procjena za [dy/dt]|t=0 ne mora biti, a najvjerovat-
nije i nije, dobra pretpostavka za npr. [dy/dt]|t=50, te se
primjena kombinacije Newton-Rapshonovog i metoda
Runge-Kutta nije činila primjerenom za rješavanje razma-
tranog sistema jednačina. Međutim naknadna analiza je
pokazala da je kombinovanje ovih dvaju metoda ipak
prihvatljivo. Naime kako obezbjeđenje dobrih polaznih
procjena za vrijednosti vremenskih izvoda svih razmatra-
nih funkcija u početnom trenutku (t=0) omogućava pri-
mjenom Newton-Rapshonovog metoda njihovo „tačno“
izračunavanje [dy/dt]|t=0, te ako je odabrani korak za rje-
šavanje sistema diferencijalnih jednačina metodom Run-
ge-Kutta „dovoljno malen“, moguće je koristiti ovako
dobijeno rješenje kao sasvim dobru polaznu procjenu za
„tačno“ izračunavanje vremenskih izvoda svih razmatra-
nih funkcija u trenutku t=1 ([dy/dt]|t=1). Nakon toga primje-
na metoda Runge-Kutta omogućava izračunavanje vri-
jednosti funkcija [y]|t=1. Sad se proces može ponoviti i
koristiti rješenje [dy/dt]|t=1 kao polaznu procjenu za izraču-
navanje [dy/dt]|t=2 Newton-Rapshonovim metodom, te
nakon toga i [y]|t=2 metodom Runge-Kutta. Prezentirani
postupak se ponavlja sve dok se ne izvrši izračunavanje
vrijednosti svih razmatranih funkcija iz modela za cijeli
vremenski period koji se želi analizirati.
Relativno jednostavno izračunavanje dovoljno dobre
početne procjene za vrijednost vremenskih izvoda svih
razmatranih funkcija ([dy/dt]|t=0), olakšava primjenu pred-
stavljene kombinacija Runge-Kutta i Newton-Rapshono-
vog metoda za rješavanje sistema nelinearnih diferenci-
jalnih jednačina kojim je opisan model strujnog transfor-
matora i na osnovu koje je urađen računarski program.
Naime uzimajući poznatom funkcionalnu ovisnost i1(t), a
22 bosanskohercegovačka elektrotehnika

samim tim i di1/dt, lako se dâ izračunati i (di1/dt)|t=0. Uz

Zb [Ω] 12
prihvatljiva zanemarenja, prije svega uzimajući da je (di2/
dt)|t=0=(N1/N2)·(di1/dt)|t=0, i uvažavajući razmatrani sistem Rb [Ω] 12
jednačina, mogu se izračunati procijenjene vrijednosti Lb [H] 0
vremenskih izvoda svih funkcija u trenutku t=0. Odgova-
SFe [mm2] 7.128
rajućim preračunavanjem se dobija sljedeći izraz:
l0 [mm] 3
R2 (75ºC) [Ω] 5,65

Parametri analiziranih radnih ciklusa [8]:

Ith [A] Tp [msec]
C-400-O 40.000 100
C-100-O-500-C-100-O 25.000 100

3.1. Predstavljanje histerezisne petlje

(22)
Pokazalo se da je ovakav način definisanja procjena vri-
jednosti vremenskih izvoda tretiranih funkcija sasvim
dobar i da omogućava brzu konveregenciju tokom pri-
mjene Newton-Rapshonovog metoda, te da rješenje
svaki puta konvergira.
Nakon prezentiranog izračunavanja funkcija yi =1÷5, vrlo je
lako za svaki vremenski korak izračunati i funkcije yi =6÷8,
odnosno:
(23)
S ciljem predstavljanja histerezisne petlje izvršena je
simulacija rada transformatora na način da je sekundarni
namot „napajan“ pobudnom sinusoidalnom strujom, pri
čemu je namot primara bio otvoren. Simulacija je zapo-
četa strujom vrijednosti nula, te je nastavljena u narednih
3,5 ciklusa. Efektivna vrijednost struje je iznosila 3A. Izvr-
šena je simulacija transformatora sa i bez izvedenog
zračnog zazora. Rezultati simulacija su dati na slici 3. Sa
slike se može uočiti razvijanje inicijalne krive magnetizira-
nja u cikličnu petlju. Isto tako, slika jasno upućuje i na
rezultate izvođenja zračnog zazora u jezgru. U navede-
nim slučajevima je za predstavljanje histerezisne petlje
korištena ovisnost indukcije o injektiranoj struji i2, koja je
ovom prilikom pobudna struja.

3. REZULTATI PRORAČUNA
S ciljem prezentiranja mogućnosti razmatranog modela i
odgovarajućeg računarskog programa, urađeni su prora-
čuni konkretnog transformatora. Razmatran je transforma-
tor sa zračnim zazorom. Simuliran je uslovima mreže sa i
bez automatskog ponovnog uklapanja (APU). U oba sluča-
ja udio istosmjerne komponente struje kvara je bio 100%.
Parametri korišteni tokom proračuna dati su u tabeli 1.

Tabela I: Parametri proračuna

Parametri materijala za izradu jezgra:

a [A/m] 100
α 95·10-6
Slika 3: Histerezisne petlje transformatora sa i bez izvedenog
c 0,07 zračnog zazora

k [A/m] 150
Msat [A/m] 1,4·106 3.2. Izračunavanje odziva transformatora
U radu su predstavljeni samo neki od dobijenih rezultata.
Parametri strujnog transformatora:
Podrazumijevao se početni rad transformatora u nomi-
I1n [A] 2.500 nalnim uslovima, odnosno rad s nominalnom vrijednošću
I2n [A] 1 primarne struje u trajanju od pet perioda, te pojavu stru-
je kratkog spoja u definisanom trenutku. Početak pojave
N1/N2 1/2.500
kratkog spoja je trenutak prolaska napona mreže kroz

nulu, a što uzroči maksimalnu vrijednost udjela istosmjer-
ne komponente. Rezultat ove simulacije za slučaj rada
transformatora u mreži bez APU prikazan je na slici 4.
Slika 4: Proračun svih parametara (kratak spoj bez APU)
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 23
Modelovan je i analiziran uticaj promjene vrijednosti nekih
parametara transformatora i mreže na njegov odziv. Na
slici 5. su dati rezultati proračuna odziva s različitim vri-
jednostima impedanse priključenog tereta, pri čemu je
Zb2=2,1·Zb1, a Zb3=6,2·Zb1 (Zb1=12Ω). Ostali parametri trans­
formatora i mreže su pri ovim proračunima zadržani
istim.
Slika 5: Sekundarna struja i indukcija za različite vrijednosti
impedanse tereta (primarna struja je svedena na stranu
sekundara)
Na slici 6 su predstavljeni rezultati proračuna indukcije u
jezgru strujnog transformatora sa zračnim zazorom
tokom automatskog ponovnog uklapanja za različita tra-
janja beznaponske pauze (500, 505 i 510 msec).
24 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Slika 6: Indukcija u jezgru tokom automatskog ponovnog
uklapanja za različita trajanja beznaponske pauze
4. ZAKLJUČAK
Analiza ponašanja strujnih transformatora, pogotovo
tokom prelaznih stanja u mreži, ima velik značaj. Model
predstavljen u ovom radu daje mogućnost velikog broja
analiza. Njime se, između ostalog, mogu vrlo dobro
predstaviti magnetizacija i indukcija zasićenja, remanen-
tne magnetizacija i indukcija i koercitivno polje na histe-
rezisnoj petlji, a što je izuzetno bitno prilikom razmatranja
ponašanja ovih aparata u prelaznim režimima. Može se
koristiti za sve strujne transformatore sa i bez izvedenog
zračnog zazora, bez obzira na veličinu i njihove karakte-
ristike. Računarski program razvijen na osnovu obrazlo-
ženog modela može pružiti veliku pomoć u svakodnev-
noj inženjerskoj praksi s aspekata i konstruktora i korisni-
ka strujnih transformatora.
Model predstavljen u ovom radu, svakako uz određene
dorade, bilo bi moguće koristiti i za modelovanje drugih
aparata čija je konstrukcija zasnovana na upotrebi fero-
magnetnih materijala (npr. učinski i naponski transforma-
tori, i sl.). Pri ovome bi se podrazumijevale njegove izmje-
ne i dorade vezane prije svega za magnetno kolo koje bi
bilo predmetom analize, odnosno prilagođenje primjene
Faradayevog zakona elektromagnetne indukcije, te uop-
štenog Ampèreovog, odnosno drugog Kirchhoffovog
zakona takvom elektromagnetnom kolu. Isto tako s obzi-
rom na konstruktivna rješenja tih aparata, odgovarajući
bi modeli zahtijevali i uzimanje u obzir i rasipnog indukti-
viteta.
LITERATURA
[1] D.C. Jiles, D.L. Atherton: Theory of ferromagnetic hyste-
resis, Journal on Magnetism and Magnetic Materials, Vol.
61, pp. 48-60, 1986.
[2] D.C. Jiles, D.L. Atherton: Ferromagnetic hysteresis, IEEE
Transactions on Magnetics, Vol. MAG-19, pp. 2183-
2185, 1983.
[3] J. Surutka: Elektromagnetika, Građevinska knjiga, Beo-
grad, 1965.
[4] J.H.B. Deane: Modeling the dynamics of nonlinear induc-
tor circuits, IEEE Transactions on Magnetics, Vol. 30, pp.
2795-2801, 1994
[5] H.O. Pascual, J.L. Dampé, J.A. Rapallini: Behaviour of
Current Transformers under severe saturatuion conditi-
ons, International Conference on Power System Transi-
ents, Rio de Janeiro, 2001. (www.ipst.org)
[6] Lj. Kojović: Comparison of Diferent CT Modeling Tech-
niques for Protection System Studies, IEEE/PES Summer
Meeting, Chicago, Illinois, 2002.
[7] M. Kezunović, Lj. Kojović, A. Abur, C.W. Fromen, D.R.
Sevcik, F. Philips: Experimental evaluation of EMTP-
based current transformer models for protective relay
transient study, IEEE Transactions on Power Delivery, Vol.
9, No. 1, 1994.
[8] IEC 60044-6: 1992-03: Requirements for protective
current transformers for transient performance
[9] A. Pilaković: Model i karakteristike strujnih transformatora
sa zračnim zazorom, magistarski rad, Elektrotehnički
fakultet u Sarajevu, 2007.
[10] M. Rogina, S. Singer, S. Singer: Numerička analiza; pre-
davanje i vježbe, Prirodoslovno-matematički fakultet Sve-
učilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002.
[11] B.F. Phelps: Numerical methods of solving a nonlinear
3x3 algebraic system, 2003.
BIOGRAFIJA
Amir Pilaković je rođen 1962. godine u Bijeljini (BiH). Diplomi-
rao je 1987. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta
u Beogradu (Srbija), a magistrirao 2007. godine na Elektroteh-
ničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od 1988. do 1997.
godine je radio u Institutu za elektroenergetiku – IRCE, Saraje-
vo. Period od 1997. do 2000. godine je proveo radeći u predu-
zeću Energoinvest – Elektrooprema. Od 2000. godine je radno
angažovan u JP Elektroprivredi BiH, radeći u Direkciji za pre-
nos i upravljanje EES, Sektoru za razvoj i investicije, te Sektoru
za distribuciju, gdje je trenutno zaposlen. U periodu od 1997.
do 2004. godine bio je angažovan i na Elektrotehničkom fakul-
tetu Univerziteta u Sarajevu kao dio nastavnog tima na Katedri
za električne aparate. Područje interesovanja su mu modelova-
nje i razvoj visokonaponske opreme, te razvoj i eksploatacija
elektroenergetskih sistema.
 Godište 6, Januar/Decembar 2012. 25

UPRAVLJANJE INVERTORA PRIMJENOM REALNOG

KLIZNOG REŽIMA
INVERTER CONTROL USING THE REAL SLIDING MODE
Lejla Ahmethodžić1, Osman Mušić1, Nijaz Hadžimejlić1

Sažetak: U ovom radu opisano je rješenje upravljanja pretvarača istosmjerno-naizmjenično kod kojeg se za upravljanje ulaznog napona koristi
zakon upravljanja zasnovan na primjeni kliznog režima. Pretvarač je puni most koji radi kao pretvarač za sniženje napona - Buck pretvarač.
Struktura pretvarača omogućava s jedne strane da se u njemu ostvari klizni režim i s druge strane da se informacija o izvodu izlaznog napona
dobije mjerenjem struje kondenzatora u ulaznom filtru. Uvođenje kliznog režima omogućava da se ostvare veoma dobre performanse pretvarača
- brz odziv bez preskoka, mala osjetljivost na promjenu parametara pretvarača, potiskivanje uticaja promjena ulaznog napona na izlazni napon i
mali uticaj promjene izlaznog opterećenja na izlazni napon.
Struktura regulatora je jednostavna, a njegova hardverska implementacija je lagana. U radu su opisani osnovni koraci u izboru elemenata regu-
latora i pretvarača. Eksperimentalni rezultati dobijeni na pretvaraču snage 300 W pokazuju dobro slaganje sa rezultatima simulacije i teoretskim
predviđanjima.
Ključne riječi: Invertor, prekidno upravljanje, realni klizni režim.
Abstract: This paper describes a solution for handling the real sliding mode control of DC-AC converter. The converter used is a full bridge BUCK
converter. The structure of this converter provides for the application of sliding mode control, but also for the information on the output voltage
to be obtained by measuring the current of the output filter capacitor. Introduction of the sliding mode motion allows for very good performance
of the controlled converter – fast response without overshoots, small sensitivity to changes of converter parameters, input voltage disturbance
rejection and small influence of load on output voltage.
Controller structure is simple and its hardware implementation is easy. Basic steps in selecting the controller parameters are described in the
paper. The proposed approach was tested on a 300 W inverter and the experiment results show good agreement with theoretical predictions
and simulation results.
Keywords: Inverter, discontinuous control, real sliding modes.

UVOD nje kretanja u kliznom režimu je prirodan proces koji, uz

Uvođenjem kretanja u kliznom režimu mogu se postići
visoke performanse upravljanog objekta čije su karakte-
ristike [1], [2], [3]:
- brz odziv na promjenu zadane vrijednosti bez preskoka,
- mala osjetljivost na vanjske smetnje,
- mala osjetljivost na promjene parametara objekta,
- kretanje sistema nezavisno od upravljanja.
Sinteza sistema upravljanja primjenom kliznog režima
se provodi u dva koraka. U prvom koraku se bira klizna
površina koja obezbjeđuje željeno asimptotsko ponaša-
nje upravljanog objekta. U drugom se koraku biraju para-
metri kliznog režima koji obezbjeđuju željenu dinamiku
upravljanog pretvarača.
Rad prekidačkih pretvarača zasniva se na cikličkoj pro-
mjeni njihove strukture. Zbog ove njihove osobine uvođe-
1 Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i
Hercegovina
lahmethodzic@etf.unsa.ba
Rad prihvaćen u martu 2012. godine.
jednostavnu strukturu regulatora, omogućava da se
postignu kvaliteti koji su pobrojani. U posljednjih dvade-
set godina opisano je više rješenja upravljanja prekidač-
kih pretvarača primjenom kliznih režima [3], [4], [5]-[8].
Upravljanje invertora uvođenjem diskretnog klizng režima
opisano je u [7]. Rješenje upravljanja invertora sa povrat-
nom spregom po izlaznoj struji primjenom kliznog režima
i Parkove vektorske transformacije prezentirano je u [6]. U
ovom radu će biti opisano rješenje upravljanja izlaznog
napona invertora primjenom kontinualnog kliznog režima.
1. MATEMATSKI MODEL PRETVARAČA
ISTOSMJERNO-NAIZMJENIČNO
Pretvarač istosmjerno - naizmjenično tipa Buck prikazan
je na slici 1.
Matematski model pretvarača je dat jednačinama (1a) i
(1b).
Kada su uključeni prekidači T1 i T4 vrijedi:
26 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Slika 1: Električna šema invertora
(1a)
Kada su uključeni prekidači T2 i T3 vrijedi:
(1b)
gdje je iL struja zavojnice, a v0 napon kondenzatora - izla-
zni napon.
Promjenom stanja prekidača mijenja se model kojim je
opisan pretvarač. Ako ovu promjenu predstavimo pogod-
nim vanjskim signalom, kretanje pretvarača može biti
opisano jednačinama:
(2)
(3)
gdje je sa u označeno prekidno upravljanje:
Pretvarač je sistem promjenjive strukture, u njemu može
nastati klizni režim [5]. Zbog toga je prirodno da se sinte-
za sistema upravljanja vrši u klasi dinamičkih sistema sa
prekidnim upravljanjem.
Pretvarač je sistem drugog reda. Nakon diferenciranja
jednačine (3) i uvrštenja jednačine (2) dobije se model
oblika:
(4)
2. SINTEZA SISTEMA UPRAVLJANJA PRETVARAČA
Formulisat ćemo zadatak sinteze sistema upravljanja na
sljedeći način:
Treba sintetizirati sistem upravljanja primjenom kretanja u
kliznom režimu tako da izlazni napon vO prati zadanu vri-
jednost vOR, tj. da važi:
(5)
Da bismo riješili postavljeni zadatak zapišimo model (4) u
koordinatama greške upravljanja, x1 = vO – vOR i njenog
izvoda. Uvođenjem smjene: x1 = vO – vOR u jednačinu (4),
dobije se model u obliku:
(6)
(7)
gdje je i
Kako je sistem (6), (7) drugog reda u kliznom režimu će
se ostvariti odziv prvog reda [2], [5]. Takav se odziv u
faznoj ravni može predstaviti pravcem (Slika 2) jednačine:
(8)
Navedeni pravac u faznom prostoru opisuje trajektoriju
čije je stacionarno stanje vO = vOR, a u vremenskom
domenu prelazni proces u kojem se greška eksponenci-
jalno gasi sa vremenskom konstantom τ = 1/c1 [5].
Prekidno upravljanje se formira prema:
(9)
Slika 2: Klizna prava u faznoj ravni
Za odabrani zakon upravljanja treba odrediti: a) da li su
cijeloj faznoj ravnini zadovoljeni uslovi dostizanja prave
klizanja, s = 0*, i b) da li su ispunjeni uslovi egzistencije
kliznog režima, tj. da li nakon padanja na pravu klizanja
fazna tačka ostane na njoj.
Da bismo ustanovili da li su ispunjeni uslovi dostizanja
prave klizanja posmatrajmo kretanje sistema (6), (7) iz
početnog stanja x1 = x10, x2 = x20 i pretpostavimo prvo da
je zadana vrijednost izlaznog napona vO konstantna, vOR
= const.

Kretanje sistema (6), (7) opisano je jednačinom:
(10)
Ako je početno stanje x10, x20 u dijelu ravni ispod prave
klizanja s<0 upravljanje u, saglasno sa (9) ima vrijednost
jednaku 1, u = 1, a ako je početno stanje iznad prave
klizanja u = -1.
U prvom slučaju ravnotežno stanje sistema (10) je tačka
na x1 osi, x1 = E – vOR i ona je zbog E > vOR u oblasti
iznad prave klizanja, u kojoj je s > 0. U drugom slučaju pri
u = -1 ravnotežno stanje ka kojem upravljanje vodi sistem
je ispod prave klizanja, u oblasti gdje je s < 0.
Zakon upravljanja u = -sgn s vodi faznu tačku ka pravoj
klizanja iz svakog početnog položaja u faznoj ravni ukoli-
ko je resurs upravljanja napon E veći od zadanog napo-
na, E > vOR, a to je uslov funkcionisanja pretvarača tipa
Buck.
Razmotrimo sada slučaj kad je referentni napon promje-
njiv vOR = vOR(t); u našem slučaju vOR je sinusoida. Kreta-
nje sistema opisano je jednačinom:
(11)
Očito je da će i u ovom slučaju ravnotežna tačka prema
kojoj upravljanje vodi sistem biti na suprotnoj strani prave
klizanja ukoliko je resurs upravljanja veći od maksimalne
vrijednosti izraza u zagradi, upravljanje uvijek vodi faznu
tačku na pravu s = 0. Podsjetimo se da je uslov:
(12)
također uslov funkcionisanja Buck pretvarača u spoju
invertora. Zaključujemo da su u pretvaraču sa slike 1 uvijek
zadovoljeni uslovi padanja fazne tačke na pravu klizanja.
Pokazano je da su ispunjeni uslovi za padanje fazne tač-
ke na kliznu pravu. Potrebno je još odrediti koje uslove
treba zadovoljiti da bi bila obezbijeđena egzistencija kli-
znog režima.
Klizni režim će postojati ako fazna tačka nakon padanja
na pravu klizanja nastavi da se kreće po njoj - ne napušta
je. Da bi se to desilo, fazne trajektorije treba da budu
usmjerene ka kliznoj pravoj sa obje njene strane [5]. Ana-
litički se ovo može izraziti zahtjevom da istovremeno
bude zadovoljeno:
(13)
(14)
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 27
Diferenciranjem (8) dobije se (13) u obliku:
(15)
i analogno:
(16)
i konačno:
(17)
U oblasti u kojoj je zadovoljen gornji uslov znak izvoda
funkcije s(t) će biti određen upravljanjem; time će biti
zadovoljen uslov za postojanje kliznog režima.
Relacija (17) će uvijek biti zadovoljena na segmentu prave
klizanja oko koordinatnog početka kada resurs upravlja-
nja ima dovoljno veliku vrijednost. Kada se Buck pretva-
rač koristi kao pretvarač istosmjerno - istosmjerno taj je
uslov zadovoljen čim je E > vOR, a zahtijevana dinamika
upravljanog pretvarača određena konstantom c1 određu-
je dužinu segmenta na pravoj klizanja na kojem postoji
klizni režim. Što je zahtijevana dinamika bolja (veće c1 -
brže smirenje prelaznog procesa), to je za odabrani
resurs upravljanja taj segment kraći. Kad se Buck pretva-
rač koristi kao invertor, što je slučaj kojeg razmatramo,
brzina promjene zadanog signala postavlja dodatno
ograničenje na dužinu segmenta na pravoj na kojem
postoji klizni režim. Što je brzina promjene zadanog
signala veća, to je segment uži odnosno zahtijeva se veći
resurs upravljanja E.
Izborom resursa upravljanja E uvijek se može obezbijedi-
ti egzistencija kliznog režima. U praksi se napon E najče-
šće bira tako da je za jednu trećinu veći od amplitude
naizmjeničnog napona koji se generiše.
Blok dijagram upravljanog pretvarača i ekvivalentni blok
dijagram pretvarača u kliznom režimu prikazani su na
slici 3.
28 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Slika 3: a) Blok dijagram upravljanog pretvarača, b)
ekvivalentna blok struktura u kliznom režimu
3. HARDVERSKA REALIZACIJA SISTEMA UPRAVLJANJA
Problemi koje treba riješiti pri izboru hardverskog rješenja
algoritma upravljanja su:
- izbor funkcije preključivanja, funkcije s i način mjere-
nja koordinata x1 i x2,
- sinteza “realnog kliznog režima” i određivanje opsega
frekvencije preključivanja.
Funkcija preključivanja se formira prema:
(18)
(19)
Izvod napona vO je proporcionalan struji kondenzatora:
(20)
Zbog toga se može formirati nova funkcija preključivanja:
(21)
Funkcija δ se može lahko formirati jer su vO i iC dostupne
i lahko se mjere, a izvod zadane vrijednosti napona se
dobije iz elektroničkog sklopa koji generišu zadanu sinu-
soidu izlaznog napona.
Realni klizni režim je klizni režim kod kojeg je frekvencija
promjene stanja prekidača konačna. U idealnom kliznom
režimu u kome se fazna tačka kreće po pravoj klizanja ne
odmičući se od nje ta bi frekvencija bila beskonačna što nije
fizički ostvarivo zbog konačne brzine prekidača – u ovom
slučaju tranzistora. Ova činjenica se mora uzeti u obzir kod
izbora sklopa za formiranje prekidnog upravljanja.
To se postiže tako što se idealni relejni prekidač zamjeni
prekidačem sa histerezom prikazanim na slici 4. Kretanje
u kliznom režimu sada se vrši u zoni širine 2Δ oko prave
s = 0. Fazna tačka putuje kroz zonu |s| ≤ Δ brzinom koja
je određena resursom upravljanja i zadanom vrijednošću
napona vOR.
Slika 4: Prekidač sa histerezom
U kliznom režimu struja osciluje oko svoje srednje vrijed-
nosti sa periodom T. Pretpostavimo da stanju prekidača,
upravljanju u = 1, odgovara vrijeme DT, i pri tome je izvod
struje jednog znaka. Tokom stanja prekidača koje odgo-
vara upravljanju u = -1, izvod struje je drugog znaka i
njemu odgovara ostatak perioda, (1-D)T.
Promjena struje tokom intervala DT je Δi1 i ona je po
apsolutnoj vrijednosti jednaka ΔiL. Pretpostavimo da je
izlazni napon dostigao zadanu vrijednsot vO = vOR. On se
u toku jednog perioda preključivanja ne mijenja (zanme-
ariva je primjena napona kondenzatora na periodu pre-
ključivanja T), pa se može pisati:
(22)
Promjena struje tokom intervala (1 – D)T je ΔiL2 i ona je
jednaka:
(23)
Nakon završetka ciklusa struja se vraća na početnu vri-
jednost:
(24)
(25)
što nakon sređivanja daje:
(26)
Zamjena (26) u (22) daje:
(27)
Može se pokazati da se pri promjeni zadane vrijednosti
napona od vOR=0 do vOR= vOrmax frekvencija preključiva-
 Godište 6, Januar/Decembar 2012. 29

nja mijenja od od fmax do fmin pri čemu je odnos ove dvije Tabela I: Tehničke karakteristike DC/AC pretvarača
frekvencije:
1 2
Ulazi napon 80V = ± 5% 80V = ± 5%
(28) 115Veff, 400Hz 115Veff, 400Hz
Izlazni napon
± 2% ± 2%
Tipična promjena frekvencije prekidanja pri promjeni
zadanog napona od vORmax do nule je u omjeru 1:2.5 jer Izlazna snaga 300 VA 300 VA
se resurs upravljanja E bira [3] tako da je zadovoljeno: Distorzija izlaznog napona ≤ 8% 4%
Regulacija tereta (10-100)% ≤ 1% 0.5%
(29)
Regulacija ulaznog napona
3.1. Izbor parametara pretvarača i sistema (70-90)V ≤ 2% 0.5%
upravljanja Odziv na skokovite promjene
Postupak izbora osnovnih parametara pri projektovanju tereta (10-100)%    
pretvarača i sistema upravljanja vrši se kroz nekoliko Preskok < 10% 5%
koraka:
Vrijeme smirenja < 10 ms 8 ms
- Polazeći od zadane frekvencije sinusoidalnog napo- Koeficijent korisnog dejstva 0.85 0.9
na koji će biti generisan, ω, treba izabrati minimalnu
ω0 i frekvenciju preključivanja fmin prema:
Na slikama 6, 7 i 8 su pokazani snimci sa osciloskopa
mjereni na maketi snage 300 W.

- Izabrati ripl struje zavojnice ΔiL;

- Odrediti L prema:

- Odabrati C prema:

Slika 6: Dijagrami izlaznog napon (1), izlazne struje (2), te

funkcije preključivanja (3), pri nominalnom opterećenju
pretvarača
- Odabrati konstantu c1 da se postignu željene dina-
mičke performanse.

4. EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Sistem upravljanja koji je opisan testiran je na pretvaraču
nazivne snage 300W sa galvanskom izolacijom preko
transformatora sa prenosnim odnosom 1:2.5. U tabeli I
su date zahtijevane (kolona 1) i ostvarene karakteristike
pretvarača (kolona 2).
Na slici 5 prikazana je blok struktura realizovanog siste-
ma upravljanja, sa standardnim oznakama blokova.

Slika 7: Odziv pretvarač na skokovitu promjenu izlaznog

opterećenja sa 100% na 10%, dijagram izlaznog napona (1) i
dijagram izlazne struje (2)

Slika 5: Blok struktura realizovanog sistema upravljanja

30 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Slika 8: Odziv sistema na skokovitu promjenu opterećenja i
kontinualnu promjenu ulaznog napona, dijagram ulaznog
napona (1), dijagram izlazne struje (2), te dijagram izlaznog
napona (3)
5. ZAKLJUČAK
Prekidački pretvarači su objekti koji su inherentno pogod-
ni za primjene zakona upravljanja uvođenjem kretanja u
kliznom režimu. Rezultati dobiveni primjenom pristupa
opisanog u ovom radu pokazuju da se uvođenjem kli-
znog režima mogu dobiti veoma dobre performanse
upravljanog pretvarača uz veoma jednostavne hardver-
sku izvedbu sistema upravljanja.
Literatura
[1] A.Šabanović, F. Bilalović: Primjena kliznih režima u siste-
mima upravljanja električnih mašina, IV Savjetovanje Ener-
getske elektronike, Sarajevo, 1981.
[2] V.I. Utkin: Sliding Modes and their Applications in Variable
Structure Systems, MIR Published, Moscow, 1978.
[3] R. Venkateramanan, A. Šabanović, S. Ćuk: Sliding Mode
Control od DC-DC Converters, Proc. IECON 5, San Fran-
cisco, 1985.
[4] F. Bilalović, O. Mušić, A. Šabanović: Buck Converter
Regulator Operating in the Sliding Mode, PCI ‘83, Orlan-
do, USA, 1983.
[5] S. R. Sanders, G.C. Varghese, D.F. Cameron: Nonlinear
Control Laws for Switching Power Converters, Proc. Of
25th Conference on Decision and Control, Athens, Gree-
ce, 1986.
[6] M. Carpita, M. Marchesoni: Experimental study of a
power conditioning system using sliding mode control,
IEEE Transactions on Power Electronics, Volume 11
Issue 5, 1996.
[7] L. K. Wong, F. H. F. Leung, P. K. S. Tam: Control of PWM
Inverter using a Discrete-time Sliding Mode Controller,
IEEE 1999 International Conference on Power Electronics
and Drive Systems, PEDS’99, Hong Kong, July 1999.
[8] A. B. Rey, Santiago de Pablo, J. M. Ruiz, J. A. Ravelo: A
Novel Current Control Strategy for PWM Inverters using
the Sliding Mode Techniques, 7th IEEE International
Power Electronics Congress, CIEP 2000. Acapulco,
Mexico, 2000.
BIOGRAFIJA
Lejla Ahmethodžić je rođena 1984. godine u Visokom. Diplo-
mirala je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu
2008. godine na Odsjeku za automatiku i elektroniku. Dobila je
nagradu Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu kao najbolji stu-
dent Elektrotehničkog fakulteta. Od 2005. godine je radila kao
demonstrator na Elektrotehničkom fakultetu. Godine 2006.
Učestvovala je u Turkish – German Summer Academy. Nakon
diplomiranja se zapošljava kao asistent u stalnom random
odnosu na istom fakultetu. U školskoj 2008/09. godini je u
dopunskom radnom odnosu radila i na Mašinskom fakultetu u
Sarajevu. Trenutno studira poslijediplomski magistarski studij
na Odsjeku za Automatiku i elektroniku na Elektrotehničkom
fakultetu u Sarajevu. Koautor je 5 naučnih članaka na
konferencijama.
Osman Mušić rođen je 1946. godine u Sarajevu. Diplomirao
je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu 1971. godine,
magistrirao na Univerzitetu Hjustona, SAD, Departman za elek-
trotehniku, 1975. godine, a doktorirao na Univerzitetu u Sara-
jevu 1993. godine. Od 1971. do 1993. godine radio je na Insti-
tutu za automatiku i računarske nauke IRCA u Energoinvestu.
Od 1985. do 1993. godine bio je šef Odjeljenja za Energetsku
elektroniku i upravljanje elektromotornih pogona. Od 1993. radi
na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu u zvanju docenta.
Osnovne oblasti istraživanja kojim se bavi su prekidački pre-
tvarači, upravljanje motora i upravljanje pretvarača primjenom
teorije kliznih režima u sistemima sa promjenjivom strukturom.
Autor je i koautor 35 članaka.
Nijaz Hadžimejlić je rođen 1954. godine u Visokom. Diplomi-
rao je 1977. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta
u Sarajevu. Za odličan uspjeh na četvrtoj godini studija dobio
je srebrnu značku “Hasan Brkić”, a za odličan uspjeh tokom
cijelog studija dobio je zlatnu značku “Hasan Brkić”. Na Elek-
trotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu odbranio je dok-
torsku disertaciju 1997. godine na temu Klizni režimi u sistemi-
ma upravljanja kretanja sa posebnim osvrtom na primjenu u
električnom automobilu.
Od decembra 1977. do novembra 1998. godine u kontinuitetu
je radio u Energoinvestu - Institut za automatiku i računarske
nauke, u odjeljenju za energetsku elektroniku i upravljanje elek-
tromotornih pogona, na istraživanju i razvoju sistema i uređaja
energetske elektronike. Od školske 1984/85. godine angažo-
van je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, u početku kao
asistent, zatim kao viši asistent i kao docent u dopunskom
radnom odnosu. Od 1998. godine radi na Elektrotehničkom
fakultetu Univerziteta u Sarajevu u stalnom radnom odnosu, u
zvanju docenta, a od 2003. godine u zvanju vanrednog profe-
sora na predmetima Elektronika i Energetska elektronika. Autor
je ili koautor više od 50 naučnih i stručnih radova i studija i čla-
naka u časopisima i na konferencijama.
 Godište 6, Januar/Decembar 2012. 31

ALGORITAM ZA ANALIZU SLOŽENIH

UZEMLJIVAČKIH SISTEMA
ALGORITHM FOR ANALYSIS OF COMPLEX
GROUNDING SYSTEMS
Adnan Mujezinović1, Alija Muharemović1, Aida Muharemović2

Sažetak: Proračun otpora rasprostiranja složenih uzemljivača visokonaponskih transformatorskih stanica, te definiranje raspodjele potencijala na
površini tla predstavlja jednu od najsloženijih faza izrade projektne dokumentacije. Ovi proračuni se izvode u cilju određivanja vrijednosti napona
koraka i dodira na cijeloj površini lokacije transformatorske stanice. U ovom radu predstavljen je numerički algoritam za proračun parametara
uzemljivača. Uz pomoć softverskog paketa Matlab izvršen je proračun otpora rasprostiranja i raspodjele potencijala uzemljivača transformatorske
stanice 10(20)/0.4 kV.
Ključne riječi: uzemljivač, otpor rasprostiranja, potencijal.
Abstract: Calculation of grounding resistance of high voltage substation groundings and defining the surface potential distribution are one of the
most complex phases of any project documentation. These calculations are performed in order to determine step and touch voltages on entire surface
of substation locations. This paper presents a numerical algorithm for calculation of grounding parameter. Calculation of grounding resistance and
grounding electrode potential distribution of substation 10(20)/0.4 kV was performed in the paper, with the help of the Matlab software package.
Keywords: grounding electrode, grounding resistance, potential.

UVOD trične vodljivosti tla, kao što je granica tlo-zrak i gornji-

Posljednjih desetljeća primjećen je trend širenja urbanih
zona i povećanja potražnje električne energije. U takvim
situacijama dolazi do povećanja nivoa struja kratkih spo-
jeva i uvođenja opasnih visokih napona u urbane sredine.
Potrebno je osigurati da transformatorske stanice imaju
vrlo niske vrijednosti otpora uzemljenja. U posljednje vri-
jeme konstantno se analiziraju i razvijaju metode nume-
ričkog proračuna otpora rasprostiranja i raspodjele
potencijala uzemljivača [1], [2] i [3]. Prve analize uključuju-
ći i numeričku primjenu za proračune svodile su se na
korištenje jednostavnih matematskih modela koje imaju
vrlo ograničenu primjenu. Zbog velikog broja različitih geo-
metrijskih oblika uzemljivača, jednostavniji matematski
modeli nisu optimalni za primjenu. Ovi modeli su primjen-
ljivi za homogena (jednoslojna) tla u koja su ukopani uze-
mljivači. Utjecaj nehomogenosti tla (tlo sa više različitih
slojeva zemlje) zahtijevao je primjenu odgovarajućih reduk-
cionih faktora kojima se uvažavala navedena pojava.
Tačan proračun karakteristika uzemljivača ne dozvoljava
zanemarivanje granica diskontinuiteta specifične elek-
1 Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna
i Hercegovina
2 BH Telecom, d.d. Sarajevo, Bosna i Hercegovina
donji sloj tla (ako se radi o višeslojnom tlu). Greška bi se
javila i u slučaju ekvivalentiranja nehomogenog tla homo-
genim sa ekvivalntnom vrijednošču specifičnog električ-
nog otpora [4] i [5].
U nastavku ovog rada je dat primjer korištenja program-
skog paketa Matlab za projektovanja novih i analizu
postojećih uzemljivača. Proračun je proveden na osnovu
matematskog modela koji je također dat u radu.
1. MATEMATSKI MODEL
Strujno polje generisano od strane uzemljivača smješte-
nog u tlu napaja se strujom kratkog spoja koja iz njega
izvire. Nepoznata veličina jeste gustoća struje na površini
uzemljivača, a ona se može odrediti iz ukupne struje koja
iz njega istječe i njegove geometrije. Uz pretpostavku da
je uzemljivač sastavljen od vodiča može se pisati relacija
(1)
gdje su:
I – struja koja istječe iz uzemljivača,
- linijska gustoća struje duž uzemljivača,
l` - geometrija uzemljivača.

am14618@etf.unsa.ba Skalarni potencijal oko vodiča u tački P određuje se pri-

Rad prihvaćen u martu 2012. godine. mjenom formule
32 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Utjecaje diskontinuiteta električne vodljivosti tla najlakše

je uzeti u obzir primjenom metode odslikavanja. Zbog
(2) granice tlo-zrak, kao što je to i prikazano na slici 2, dola-
zi do odslikavanja uzemljivača u zraku, na udaljenosti od
(3) površine tla koja je jednaka dubini ukopavanja uzemljiva-
ča, pa se može pisati:
gdje su:
γ – specifični električni otpor tla u kojem se nalazi uzemlji-
vač,
(6)
R – udaljenost između izvora i tačke promatranja,
dl` – put integracije.

Slika 2: Odslikavanje vodiča na granicama diskontinuiteta

specifične električne vodljivosti

Kako je specifični električni otpor zraka jako veliki odsli-

kani uzemljivač iznad površine tla ima iste karakteristike
Slika 1: Usamljeni vodič smješten u neograničenom prostoru kao i original. Slika u donjem sloju tla je uzeta u obzir
prema relaciji:
Relacija (2) bila bi upotrebljiva da je poznata linijska
gustoća struje. Linijsku gustoću struje duž uzemljivača
moguće je odrediti analitički, samo u slučaju jednostav- (7)
nih geometrija uzemljivača. Kako je broj geometrija uze-
mljivača gotovo beskonačan, integral se rješava podje- Primjenom metode odslikavanja potencijalne koeficijente
lom uzemljivača na N segmenata. Od broja segmenata moguće je proračunati prema
ovisi tačnost rješenja: što je veći broj segmenata prora-
čunato rješenje je bliže stvarnoj vrijednosti. Primjenom
Leibintzovog teorema može se pisati izraz za skalarni
potencijal kao:

(8)
(4)
gdje su:
gdje je L – dužina segmenta. H – dubina ukopavanja,
D – udaljenost uzemljivača od granice gornji–donji sloj,
Nakon što je izvršena diskretizacija uzemljivača nepo-
r – radijus uzemljivača,
znata linijska gustoća struje unutar svakog segmenta
Rij – udaljenost između i-tog i j-tog segmenta.
može se odrediti primjenom matrične jednačine
Na osnovu prethodno napisanih jednačina te činjenice
da je uzemljivač na konstantnom potencijalu, može se
zaključiti da je ukupan broj nepoznatih N+1, a broj jedna-
čina N. Da bi sistem bio rješiv neophodno je dodati još
jednu jednačinu. Za izvršavanje proračuna potrebno je
poznavati ili zadati potencijal uzemljivača. U oba navede-
(5) na slučaja dobija se ista vrijednost otpora rasprostiranja.
Otpor rasprostiranja se određuje prema relaciji:
gdje su:
[λ] – vektor nepoznatih linijskih gustoća struja,
[φ] – vektor potencijala,
[P] – matrica koeficijenata.
(9)
 Godište 6, Januar/Decembar 2012. 33

Iz tako izračunatog otpora rasprostiranja i poznate struje

kratkog spoja koja protječe kroz uzemljivač određuje se
stvarni potencijal uzemljivača korištenjem relacije:

(10)

2. PRIMJER
Verifikacija predstavljanog matematskog modela, koji je
implementiran na programskom paketu Matlab, izvršena
je na primjeru uzemljivača preuzetog iz literature [5]. Riječ
je o uzemljivaču stupne transformatorske stanice sa dvo-
strukom konturom koji je prikazan na slici 3. Podaci o
uzemljivaču: Slika 5: Ekvipotencijalne linije u okolini uzemljivača

– struja zemljospoja 300 A,

– otpor tla 100 Ωm,
– željezna pocinčana traka 25 mm x 4 mm,
– ukupna duljina trakastog uzemljivača 41 m,
– dubina ukopavanja prve konture 0.8 m, a dubina uko-
pavanja druge konture je 1 m,
– udaljenost vanjske konture od unutrašnje je 1.5 m.

Slika 6: Raspodjela potencijala na površini tla

U tabeli I data je usporedba rezultata proračuna primje-

nom predloženog matematskog modela sa rezultatim
preuzetim iz literature [5], koji su dobijeni korištenjem pro-
gramskog paketa CYMGRN.
Slika 3: Geometrija modeliranog uzemljivača
Tabela I: Usporedba rezultata proračuna
Na slikama 4 i 5 prikazani su 3D rezultati raspodjele
Model Otpor rasprostiranja GPR
potencijala i ekvipotencijalne linije u okolini uzemljivača
(na dubini njegovog ukopavanja), respektivno. Slika 6 Predloženi model 6.998 Ω 2096.4 V
prikazuje raspodjelu potencijala na površini tla za slučaj CYMGRN [5] 6.8652 Ω 2068.16 V
kada kroz uzemljivač protječe struja 300 A.

Slika 4: Raspodjela potencijala uzemljivača stupne
transformatorske stanice 10(20)/0.4 kV
3. ZAKLJUČAK
Proračun parametara uzemljivača se, uglavnom, provodi
korištenjem analitičkih izraza koji unose sistematske
greške zbog neuzimanja u obzir mnogih parametara.
Ukoliko bi se uzimali u obzir svi neophodni parametri
analitički izrazi bi bili toliko komplicirani, te ne bi bili pri-
mjenjljivi. Pojavom računara ovaj problem je prevaziđen i
moguće je vršiti proračune prijelaznog otpora uzemljiva-
ča sa svim mogućim kombinacijama komponenata vodi-
ča koji tvore uzemljivač. Isto tako kod običnih proračuna
uzemljivača ne vodi se računa o činjenici da se, uglav-
nom, radi o višeslojnim (nehomogenim) zemljištima, nego
se uzima jedna vrijednost (prosječna ili prividna) specifič-
nog otpora. Znači, činjenica da se radi o diskontinuitetu
specifičnog električnog otpora tla, mora se uvažiti i uzeti
34 bosanskohercegovačka elektrotehnika
u proračun. To je moguće samo korištenjem računarskih
aplikacija.
U ovom radu je dat opći algoritam kod proračunavanja
otpora rasprostiranja uzemljivača i raspodjele potencijala,
pri uvažavanju činjenice da se radi o višeslojnom tlu, pri-
mjenom metode odslikavanja. Utjecaj nehomogenosti tla
na mjestu postavljanja uzemljivača na električne prilike u
tlu najlakše je uzeti u obzir korištenjem metode odslika-
vanja izvora polja. Ovo podrazumijeva odslikavanje vodi-
ča uzemljivača zbog granica diskontinuiteta specifičnog
električnog otpora. Primjenom prezentiranog numerič-
kog algoritma i programskog paketa Matlab, izvršen je
proračun otpora rasprostiranja uzemljivača, potencijal
uzemljivača i raspodjela potencijala na površini tla stupne
transformatorske stanice.
LITERATURA
[1] T. Barić, Z. Haznadar, S. Nikolovski: Numerički algoritam
za proračun otpora rasprostiranja štapnog uzemljivača
primjenom metode integralnih jednadžbi, Energija, Časo-
pis hrvatske elektroprivrede, Broj 4., Zagreb, 2004.
[2] I. Colominas, F. Navarrina, M. Casteleiro: A numerical
formulation for grounding analysis in stratified soils, IEEE
T. Pow. Deliv., 17, 2002
[3] T. Barić, V. Boras, S. Nikolovski: Analiza uticaja diskonti-
nuiteta električne vodljivosti tla na otpor rasprostiranja
uzemljivača, Energija, Časopis hrvatske elektroprivrede,
Broj 4., Zagreb, 2006.
[4] Z. Haznadar, S. Berberović, D. Vujević, D. Markovinović,
N. Žanić, Z. Žic: Dodirni napon i raspodjela potencijala
uzemljivača u energetskim sustavima, Energija, Broj 7-8,
Zagreb, 1981.
[5] F. Majdančić: Uzemljivači i sustavi uzemljenja, Graphis,
Zagreb, 2004.
BIOGRAFIJA
Adnan Mujezinović je rođen 21.02.1987. u Sarajevu. Diplomi-
rao je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu 2009., a magi-
strirao na istom 2011. Područja profesionalne orijentacije su
mu: katodna zaštita, uzemljivački sistemi, električna mjerenja,
električne instalacije i mjere sigurnosti.
Alija Muharemović rođen je 1951. u Višegradu. Profesor je
Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu na predmetima „Električ-
na mjerenja“ i „Elektroenergetski sistem i okolina“. Diplomirao
je 1974. na istom fakultetu. Magistarski rad Katodna zaštita u
funkciji zaštite cjevovoda odbranio je 1981., a doktorsku diser-
taciju Doprinos analizi uticaja polarizacionih efekata u optimi-
zaciji i dimenzionisanju sistema katodne zaštite 1989., obje na
Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Autor je više knjiga i
radova iz oblasti katodne zaštite, kao i različitih projekata iz ove
oblasti, kako u zemlji tako i u inozemstvu. U periodu 1991.-
1996. obavljao je funkciju Pomoćnika ministra za energetiku u
Vladi BiH. U ratnom razdoblju, posebno težak problem bila je
opskrba Sarajeva energijom, pa se njegov tadašnji angažman
može istaći kao poseban doprinos u preživljavanju grada.
Aida Muharemović je rođena 29.06.1986. u Sarajevu. Diplo-
mirala je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu 2009., a
magistrirala na istom 2011. Trenutno je zaposlena u BH Teleco-
mu. Područja profesionalne orijentacije su joj: elektromagnet-
ska kompatibilnost, električna mjerenja, električne instalacije i
mjere sigurnosti.
 Godište 6, Januar/Decembar 2012. 35

RASPODJELA STRUJNOG POLJA UZEMLJIVAČKOG

SISTEMA U SLUČAJU INSTALIRANJA PODZEMNOG
ČELIČNOG CJEVOVODA U BLIZINI
CURRENT FIELD DISTRIBUTION OF THE GROUNDING
SYSTEM IN INSTALLATION OF NEARBY UNDERGROUND
STEEL PIPELINE
Adnan Mujezinović1, Alija Muharemović1, Aida Muharemović2

Sažetak: Glavna uloga uzemljenja jeste da odvede struje kvara u zemlju, te da unutar elektroenergetskog postrojenja obezbijedi sigurnost osoblju
i opremi za vrijeme kvarova u sistemu. Odvođenje struje sa uzemljivača rezultira nastankom strujnog polja u njegovoj blizini. Postavljanje podze-
mnih metalnih objekata u zoni utjecaja strujnog polja uzemljivača po pravilu dovodi do iznošenja potencijala. U radu je sa posebnom pažnjom
analizirana problematika iznošenja potencijala preko čeličnih cjevovoda koji su ukopani u blizini uzemljivača trafostanica. Analize su provedene na
primjerima jednoslojnog i dvoslojnog tla.
Ključne riječi: uzemljivač, strujno polje, čelični cjevovod.
Abstract: The main goal of grounding is to ride away fault current and to ensure personnel and equipment safety within the electric-power
system during the system breakdown. Riding the current away from the grounding electrode results from the emergence of the current field in
its vicinity. Placing metal objects underground within the grounding electrode current field results in transfer of potential. The special focus of this
paper was placed on the analysis of the transfer of potential through steel pipelines that are buried near the substation grounding electrode. The
analysis was implemented on examples of single and double-layer soil.
Keywords: grounding electrode, current field, steel pipeline.

UVOD Današnji elektroenergetski sistemi su karakterizirani veli-

Uloga uzemljivača elektroenergetskih objekata jeste da
osigura pouzdan rad opreme u toku havarijskih režima
rada elektroenergetskog sistema (npr. kratak spoj ili
atmosfersko pražnjenje), te da se osigura osoblje unutar
i van postrojenja. Odvođenjem struje sa uzemljivača u
okolnu zemlju površina tla dolazi na potencijal tako da
između pojedinih tačaka na površini postoji potencijalna
razlika. Oblik i razmak ekvipotencijalnih linija oko uzemlji-
vača ovise o geometriji uzemljivača, vrijednosti struje
kvara koja protječe kroz uzemljivač, kao i o specifičnom
električnom otporu tla, dok je potencijal uzemljivača jed-
nak proizvodu struje kroz uzemljivač i otpora rasprostira-
nja uzemljivača. Stoga je prilikom analize i projektovanja
uzemljivača elektroenergetskih objekata potrebno, na
neki od prikladnih načina, proračunati otpor rasprostira-
nja uzemljivača, raspodjelu strujnog polja na površini tla
gdje je postavljen uzemljivač, kao i struju kvara [1]-[3].
1 Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna
i Hercegovina
2 BH Telecom, d.d. Sarajevo, Bosna i Hercegovina
kim vrijednostima struja kratkih spojeva i dovođenjem
visokih napona u urbane zone. Često se u takvim situa-
cijama nameće rješavanje problema zajedničkog korište-
nja koridora elektroenergetskih objekata i čeličnih cjevo-
voda (npr. vodovoda, plinovoda i sl.). Tada, zbog sigurno-
sti, nije dovoljno razmatrati samo potencijal na površini tla
gdje je ukopan uzemljivač, nego treba analizirati i raspo-
djelu potencijala u slojevima ispod površine tla. Pogrešno
ili površno projektiranje uzemljivača elektroenergetskih
objekata, kao i podzemnih cjevovoda u njihovoj nepo-
srednoj blizini može imati za poslijedicu iznošenje poten-
cijala preko cjevovoda izvan trafostanice, te prouzrokova-
ti opasnosti za osoblje koje radi na instalacijama vezanim
za cjevovode [4].
Zbog kompleksnosti geometrije, odnosno međusobnog
odnosa uzemljivača i cjevovoda, razmatrani problem je
potrebno analizirati u 3 – D prostoru. U nastavku rada
dati su rezultati proračuna stacionarnog strujnog polja u
okolini uzemljivača koji je smješten u jednoslojnom i dvo-

am14618@etf.unsa.ba slojnom tlu u neposrednoj blizini podzemnog čeličnog

Rad prihvaćen u februaru 2012. godine. cjevovoda.
36 bosanskohercegovačka elektrotehnika
1. KRATAK OPIS RAZMATRANOG PRIMJERA
Na slici 1 dat je prikaz analiziranog sistema. Sistem se
sastoji od dva metalna objekta (uzemljivač i cjevovod) koji
su ukopani u tlo, vrlo blizu jedan drugom. Uzemljivač
trafostanice sastavljen je od dvije međusobno povezane
konture postavljene na dubini 0.7 m, ispod zone
smrzavanja. Pretpostavljena struja kvara koja sa
uzemljivača istječe u tlo iznosi 100 A. U neposrednoj
blizini uzemljivača ukopan je cjevovod koji se nalazi na
dubini 4.5 m od površine tla, a udaljen je 3.5 m od
uzemljivača. Analizirani čelični cjevovod ima debljinu
stijenke 1.5 cm i prečnik od 1 m. Zanemareno je
postojanje sistema katodne zaštite.
Slika 1: Prikaz analiziranog sistema
Analize su provedene za jednoslojni i dvoslojni model tla.
Prilikom analiza jednoslojnog modela tla razmatrane su
situacije kada je specifični električni otpor tla 50 Ωm i
500 Ωm. Za dvoslojni model tla odabran je primjer kada
je površinski sloj tla do dubine 1 m i specifične električne
otpornosti 50 Ωm. Ostatak predstavlja drugi sloj specifič-
ne električne otpornosti od 500 Ωm i beskonačne dubi-
ne. Također je razmatran i obrnut slučaj kada je specifič-
na električna otpornost gornjeg sloja (dubine 1 m) 500
Ωm a donjeg 50 Ωm.
2. STRUJNO POLJE U OKOLINI UZEMLJIVAČA
Određivanje raspodjele struje i potencijala u uzemljivač-
kim sistemima svodi se na rješavanje Laplaceove jedna-
čine uz korištenje adekvatnih graničnih uvjeta. Jednačina
(1) izvodi se iz Maxwellovih jednačina:
(1)
gdje je: – vektor električnog polja.
Isto tako u stacionarnim strujnim poljima mora biti zado-
voljen prvi Kirchhoffov zakon, koji se u diferencijalnom
obliku daje kao:
(2)
– vektor gustoće struje.
Analitička veza između električnog potencijala j u nekoj
tački i vektora jačine električnog polja data je kao:
(3)
U slučaju stacionarnog strujnog polja, proračun raspo-
djele gustoće struje i potencijala temelji se na pretpostav-
ci da se na tok struje u zemlji može primjeniti Ohmov
zakon, a potencijal i struja se raspodjeljuju tako da se
ukupni omski gubici smanjuju i raspodjela se prilagođava
graničnim uvjetima. Iz prethodnog slijedi da vektor
gustoće struje u linearnim sredinama mora zadovoljiti
poopćenu verziju Ohmovog zakona:
(4)
gdje je g - specifična električna vodljivost.
Uvrštavanjem jednačine (4) u relaciju za prvi Kirchhoffov
zakon u diferencijalnom obliku dobija se :
(5)
Ako se primjeni standardni vektorski identitet:
(6)
na jednačinu (5) dobija se Laplaceova parcijalna diferen-
cijalna jednačina koja ima oblik:
(7)
Raspodjela potencijala, pored toga što mora zadovoljiti
Laplaceovu jednačinu u razmatranom mediju, mora
zadovoljiti i granične uvjete koji su dati u nastavku.
2.1. Granični uvjeti
Laplaceova parcijalna diferencijalna jednačina ima
beskonačno mnogo rješenja. Jedino rješenje Laplaceo-
ve parcijalne diferencijalne jednačine, koje odgovara raz-
matranom strujnom polju, dobije se pri uvažavanju odgo-
varajućih graničnih uvjeta. Granični uvjeti koji moraju biti
zadovoljeni pri protjecanju struje sa uzemljivača su grani-
ce diskontinuiteta specifične električne vodljivosti tla [5].
Uz pretpostavku da se granica diskontinuiteta nalazi na
granici između medija A i medija B, granični uvjeti se
mogu pisati kao:
(8)
(9)
gdje su:
– vektor normale na granice diskontinuiteta specifič-
nog električnog otpora,
– gustoća struje u mediju A na granici diskontinuiteta
specifičnog električnog otpora,
– gustoća struje u mediju B na granici diskontinuiteta
specifičnog električnog otpora,
ρA – specifični električni otpor medija A,
ρB – specifični električni otpor medija B.

Budući da se obližnji cjevovod ponaša kao pasivna elek-
troda na njemu se induciraju plivajući potencijali. Na gra-
nici između cjevovoda i medija u koji je cjevovod postav-
ljen vlada granični uvjet:
(10)
gdje su:
– gustoća struje u cjevovodu, na granici između cje-
vovoda i medija u kojem je postavljen cjevovod,
– gustoća struje u mediju u kojem je postavljen cje-
vovod, na granici između cjevovoda i medija.
Poznavanje graničnih uvjeta omogućava matematičko
rješavanje problema i određivanje potencijala na površini
tla i na površini cjevovoda.
3. REZULTATI PRORAČUNA
U nastavku rada su prezentirani rezultati proračuna za
slučajeve jednoslojnog i dvoslojnog modela tla, dobiveni
primjenom softverskog paketa COMSOL Multyphisics.
Slika 2 prikazuje rezultate raspodjele polja u jednosloj-
nom tlu, za slučajeve specifične električne otpornosti 50
Ωm i 500 Ωm, respektivno. Na slici 3 su prikazani rezlutat
Slika 2: 3-D prikaz raspodjele strujnog polja u jednoslojnom tlu
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 37
raspodjele polja u dvoslojnom tlu specifične električne
otpornosti gornjeg sloja tla 50 Ωm i donjeg 500 Ωm, kao
i rezultati za obrnut slučaj. Primjeti se da je najviša vrijed-
nost potencijala na površini zemlje na mjestu ukopavanja
uzemljivača. Sa porastom rastojanja od uzemljivača vri-
jednost potencijala opada, kako po površini tla tako i po
dubini. Na modeliranim primjerima može se uočiti da je
najniži potencijal u slučaju jednoslojnog zemljišta sa
malim specifičnim električnim otporom. Vrijednost poten-
cijala se najviše mijenja (opada) sa promjenom udaljeno-
sti od uzemljivača ako se radi o homogenom jednosloj-
nom tlu sa velikim specifičnim električnim otporom.
Dodatne promjene u raspodjeli potencijala nastaju zbog
prisustva diskontinuiteta specifične električne otpornosti
tj. zbog slojevitosti tla, kao i zbog prisustva čeličnog cje-
vovoda.
Na slikama 4 i 5 su dati prikazi promjene potencijala na
površini tla ( y = 2 m, z = 6 m, 0 m ≤ x ≤ 8 m). Promjena
potencijala se očituje u padu potencijala sa porastom
udaljenosti od mjesta ukopavanja uzemljivača.
Prikazani oblici potencijalnih lijevka uzrokovani su činjeni-
com da struja koja izlazi iz uzemljivača nailazi na sve veći
presjek tla tj. otpor postaje manji. Potencijali koji se dobi-
ju na površini tla, u slučaju jednoslojnog modela tla sa
Slika 3: 3-D prikaz raspodjele strujnog polja u dvoslojnom tlu
38 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Slika 4: Potencijal na površini tla za jednoslojni model Slika 5: Potencijal na površini tla za dvoslojni model

malim specifičnim električnim otporom, su znatno niži u vrijednost induciranog potencijala na cjevovodu najniža.
odnosu na ostale slučajeve. Promjena potencijala na Kod dvoslojnog modela gdje je cjevovod ukopan u sloj
površini tla, tj. potencijalna razlika koraka je u ovoj situa- tla sa malom specifičnom električnom otpornošću, tako-
ciji unutar standardima propisanih granica. Kod dvosloj- đer se inducira niska vrijednost potencijala na cjevovodu.
nog modela tla gdje je uzemljivač ukopan u sloj tla sa
U situacijama kada se cjevovod nalazi u tlu velikog spe-
malom specifičnom električnom otpornošću, potencijali
cifičnog električnog otpora na njemu se induciraju visoke
koji se mogu javiti na površini tla unutar elektroenerget-
vrijednosti potencijala, te je potrebno preduzeti dodatne
skog objekta su također u okviru dopuštenih granica.
mjere zaštite.
Visoke vrijednosti potencijala i potencijalnih razlika na
površini tla nastaju u situacijama postavljanja uzemljivača
u tlo sa velikim specifičnim električnim otporom. Tada je
potrebno poduzeti mjere za sprečavanje visokih napona
koraka i dodira na površini tla. Jedna od mjera jeste
dodavanje punila, male specifične električne otpornosti,
u području oko uzemljivača.
Slika 6 prikazuje promjene potencijala induciranog na
cjevovodu, duž osi cjevovoda (y = 7 m, z = 1.5 m,
0 m ≤ x ≤ 8 m). Razmatrani cjevovod ima mali električni
otpor pa se unutar promatranog domena promjena
potencijala duž njega može zanemariti. Zbog te činjenice
cjevovod iznosi potencijal van trafostanice, što može
dovesti do opasnih napona dodira i koraka izvan područ-
ja djelovanja uzemljivača. U ovoj situaciji, kao i u prethod-
nim razmatranjima, najboljim se pokazao jednoslojni Slika 6: Dijagram potencijala duž cjevovoda
model tla male specifične električne otpornosti, jer je

4. ZAKLJUČAK
Cilj ovog rada je bio da se pokaže da dosadašnji tzv.
preliminarni načini računanja parametara uzemljivača,
korištenjem empirijskih formula, gube svaki koristan smi-
sao pred moćnim numeričkim metodama (npr. metoda
konačnih elemenata). U radu je izvršen proračun raspo-
djele strujnog polja i iznošenja potencijala sa uzemljivača
preko cjevovoda postavljenih unutar potencijalnog lijev-
ka. Proračunom je pokazano da postavljanje čeličnih
cjevovoda u blizini uzemljivača elektroenergetskih obje-
kata može izazvati potencijale na cjevovodu opasne za
osoblje koje dolazi u kontakt s njim. Osim toga ovo pred-
stavlja i opasnost za tehnički integritet cjevovoda. Ako se
u blizini cjevovoda generira visoki napon zbog dozemnog
spoja, na cjevovodu može doći do propaljivanja stijenke
i eventualno instaliranih izolirajućih prirubnica.
U radu su izvršene analize različitih primjera. Analizama
se pokazalo da je jednoslojno tlo koje ima mali specifični
električni otpor najpogodniji slučaj. U ovoj situaciji su naj-
niže vrijednosti potencijala, razlika potencijala na povšini
tla i najniže vrijednosti induciranog potencijala na cjevo-
vodu. Međutim ovo se veoma rijetko susreće u praksi.
Najnepovoljnijim se pokazao model jednoslojnog tla sa
velikim specifičnim električnim otporom. Neprilike koje se
javljaju u ovom slučaju se mogu izbjeći postavljanjem
uzemljivača u niskootporno punilo, što se može posma-
trati kao dvoslojni model tla sa malim specifičnim elek-
tričnim otporom gornjeg sloja. Tada se pojavljuju niži
potencijali na površini tla, dok inducirani potencijal na
cjevovodu ostaje visok. Kod dvoslojnog modela sa veli-
kim specifičnim električnim otporom gornjeg sloja tla
potencijal na cjevovodu je znatno snižen, ali potencijali i
potencijalna razlika na površini tla imaju nedopušteno
visoke vrijednosti. Kod oba dvoslojna modela tla, u ovi-
snosi o kojem je riječ, neophodno je izvršiti dodatne
mjere zaštite od povišenih potencijala na cjevovodu ili
previsokih napona dodira i koraka na površini tla.
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 39
LITERATURA
[1] H. Požar: Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehnič-
ka knjiga Zagreb, 1973.
[2] F. Majdančić: Uzemljivači i sustavi uzemljenja, Graphis,
Zagreb, 2004.
[3] A. Muharemović, V. Boras: Električne instalacije i mjere
sigurnosti, Elektrotehnički fakultet Sarajevo, 2009.
[4] F. Lattarulo: Electromagnetic compatibility in power
system, Elsevier Series in Electromagnetism, Elsevire,
2007.
[5] Z. Haznadar, Ž. Štih: Elektromagnetizam, Školska knjiga,
Zagreb, 1997.
BIOGRAFIJA
Adnan Mujezinović je rođen 21.02.1987. u Sarajevu. Diplomi-
rao je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu 2009. i na
istom magistrirao 2011. godine. Područja profesionalne orijen-
tacije su mu: katodna zaštita, uzemljivački sistemi, električna
mjerenja, električne instalacije i mjere sigurnosti.
Alija Muharemović rođen je 1951. u Višegradu. Profesor je
na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu na predmetima Elek-
trična mjerenja i Elektroenergetski sistem i okolina. Diplomirao
je 1974. na istom fakultetu. Magistarski rad Katodna zaštita u
funkciji zaštite cjevovoda odbranio je 1981., a doktorsku diser-
taciju Doprinos analizi uticaja polarizacionih efekata u optimi-
zaciji i dimenzionisanju sistema katodne zaštite 1989., obje na
Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.
Autor je više knjiga i radova iz oblasti katodne zaštite, kao i razli-
čitih projekata iz ove oblasti, kako u zemlji tako i u inozemstvu.
U periodu 1991.-1996. obavljao je funkciju Pomoćnika ministra
za energetiku u Vladi BiH. U tom ratnom razdoblju posebno
težak problem bila je opskrba Sarajeva energijom, pa se njegov
tadašnji angažman može istaći kao poseban doprinos u preživ-
ljavanju grada.
Aida Muharemović je rođena 29.06.1986. u Sarajevu. Diplo-
mirala je na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu 2009., a
magistrirala na istom 2011. Trenutno je zaposlena u BH Teleco-
mu. Područja profesionalne orijentacije su joj: elektromagnet-
ska kompatibilnost, električna mjerenja, električne instalacije i
mjere sigurnosti.
40 bosanskohercegovačka elektrotehnika

POZICIJA NAJVEĆEG UGIBA PARABOLE I LANČANICE

U KOSOM RASPONU
POSITION OF THE MAXIMAL PARABOLA DEFLECTION
AND CATENARY IN INCLINED SPANS
Alen Hatibović1

Sažetak: Pri projektovanju nadzemnih elektroenergetskih vodova koristi se proračun parabole ili proračun lančanice, tj. hiperboličke funkcije
kosinusa. Znamo da je kriva voda u biti lančanica ali u praksi vrlo često biva aproksimirana parabolom u cilju znatnog pojednostavljenja komplet-
nog proračuna. Za raspone do oko 400 metara proračun na principu parabole je sasvim prihvatljiv, dok se za raspone preko 400 metara ne
preporučuje. U ovom radu su navedene osnovne razlike između parabole i lančanice. Jedna od najbitnijih razlika je prisutna u kosom rasponu.
Predmet ovog rada je matematička prezentacija te razlike. Matematički pristup je prilagođen elektroinžinjerima i projektantima nadzemnih elektro-
energetskih vodova.
Ključne riječi: nadzemni vodovi, parabola, lančanica, algebarska funkcija, transcendentna funkcija, kosi raspon, ugib.
Abstract: When planning overhead power lines a parabola or catenary (the hyperbolic cosine function) based calculation is used. In fact, the
curve of the conductor is a catenary, but in practice it is often approximated by parabola with the aim to significantly simplify the complete cal-
culation. The parabola based calculation is entirely acceptable for spans of approximately up to 400 metres, while it is not recommended for
spans over 400 metres. The basic differences between the parabola and catenary are listed in this paper. One of the most important differ-
ences is seen in the inclined spans. The subject of this paper is the mathematic presentation of this difference. The mathematic approach has
been adjusted for electrical engineers and constructors of overhead power lines.
Keywords: overhead lines, parabola, catenary, algebraic function, transcendental function, inclined span, sag.

UVOD Na taj način će se dobiti kosi raspon, a jednačina voda

Najveći ugib voda u ravnom rasponu nalazi se na sredini
raspona, bilo da se kriva voda smatra parabolom ili pak
lančanicom [1], [2]. Međutim, ravni rasponi su vrlo rijetki,
mnogo češće se susreće sa kosim rasponima zbog
neravne konfiguracije terena, tj. profila trase. U praksi se
uglavnom podrazumijeva da je najveći ugib voda lociran
na sredini raspona takođe i u slučaju kosih raspona.
Postavlja se pitanje na osnovu čega je to tako, odnosno
da li je to uopšte tačno? Naime u stručnoj literaturi je teš-
ko naći konkretan odgovor, te se najčešće prihvata gore
navedena činjenica kao opšte priznata. U cilju adekvat-
nog rješenja ovog problema urađen je matematički pro-
račun koji daje konkretan odgovor na postavljeno pitanje.
Krenuće se od ravnog raspona, te se na osnovu pozna-
tog raspona, visine tačaka vješanja voda i najvećeg ugi-
ba voda odredit jednačina voda, prvo kao parabola, a
zatim kao lančanica. U narednom koraku treba povećati
interval funkcije sa [0,a] na [0,a+p], te u daljnje razmatra-
nje uzeti samo [ p,a+p] interval.
1 EDF DÉMÁSZ Hálózati Elosztó Kft., Segedin, Madjarska
alen.hatibovics@edf.hu
Rad prihvaćen u martu 2012. godine.
će biti identična sa onom iz početnog ravnog raspona.
Poslije toga poziciju najvećeg ugiba voda unutar posma-
tranog raspona moguće je odrediti npr. deriviranjem
funkcije ugiba voda. Posebno treba provesti proračun
parabole, a zatim lančanice i na taj način u oba slučaja
ispitati da li se najveći ugib voda u kosom rasponu nala-
zi na sredini raspona.
1. PARABOLA
Parabola je kvadratna funkcija i pripada grupi algebar-
skih funkcija. Vrlo je praktična za proračun, te se u prak-
si vrlo često koristi za aproksimiranje lančanice.
1.1. Jednačina voda - parabola
Za određivanje jednačine voda koristi se osnovna jedna-
činu parabole y = Ax2 + Bx + C [3]. Na slici 1. posmatra
se dio parabole između tačaka A i B. Na osnovu tri
poznate tačke voda u ravnom rasponu A(0;h), B(a;h),
C(a/2;h–f ) treba postaviti tri jednačine sa tri nepoznate
[4]. Rješavanjem ovog sistema jednačina dobijaju se
nepoznati koeficijenti A, B i C kao:
 Godište 6, Januar/Decembar 2012. 41

Oznake na slici 1:
a – raspon
f – najveći ugib voda u ravnom
rasponu
h – visina tačaka vješanja voda
u ravnom rasponu
h1, h2 – visine tačaka vješanja voda
u kosom rasponu
p – proizvoljan broj (p>0)

Slika 1: Kriva voda u ravnom i kosom rasponu

Koeficijenti se uvrštavaju u osnovnu jednačinu parabole i Jednačina ugiba za kosi raspon u intervalu [ p,a+p] je
na taj način se dobije jednačina voda (1) za ravni raspon razlika jednačina (2) i (1). Neka je jednačina ugiba ozna-
[5] u intervalu [0,a]: čena sa f k(x):
(3)

(1)

Koordinatni sistem je tako postavljen da njegov koordi- (4)

natni početak bude lociran u podnožju lijevog stuba
posmatranog raspona. Na ovaj način jednačina voda Nakon deriviranja (4) slijedi:
predstavlja visinu voda u odnosu na x osu koordinatnog
sistema.
(5)
1.2. Parabola u kosom rasponu Rješenje jednačine f k’(x)=0 je vrijednost x pri kojem ugib
U svrhu daljeg razmatranja poveća se raspon za dužinu u razmatranom kosom rasponu ima najveću vrijednost,
p, tj. sa a na a+p. Jednačina voda će pri tome ostati tj. funkcija ugiba ima maksimum. Neka je ta vrijednost
nepromijenjena. Razlog tome je što se radi o jednoj te x-označena sa xF. Slijedi rješavanje navedene jednačine:
istoj paraboli s obzirom da se koeficijent parabole A nije
promijenio. Inače A koeficijent određuje oblik parabole. U
sljedećem koraku razmatra se dio parabole u intervalu
[ p,a+p]. Spajajući tačake D i E dobija se kosi raspon iste
veličine kao početni ravni raspon a da je pri tome
jednačina voda ostala ista. Sada treba odrediti poziciju
najvećeg ugiba u ovom kosom rasponu. Prema definiciji
ugib je vertikalno rastojanje između spojnice tačaka
vješanja voda i krive voda u bilo kojoj tački raspona. Ugib (6)
ima najveću vrijednost u onoj tački voda gdje je tangenta
Razliku h2 –h1 može se izraziti preko poznatih ulaznih
na krivu voda paralelna sa spojnicom. Za određivanje
podataka za ravni raspon (a, f i p) na sljedeći način:
najvećeg ugiba potrebno je odrediti jednačinu ugiba, te
njen prvi izvod izjednačiti sa nulom. Kao rezultat dobija
se ona tačka u rasponu gdje je lociran najveći ugib voda. (7)
Jednačina ugiba je razlika jednačine spojnice i jednačine
voda. Na osnovu tačaka D( p;h1) i E(a+p;h2) jednačina
spojnice (2) glasi: (8)

(2) (9)
42 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Uvrštavanjem (9) u (6) dobija se izraz za xF (10):

(13)

(10)

Na osnovu (10), u kosom rasponu u intervalu [ p,a+p] naj-

veći ugib voda se nalazi na sredini tog intervala. Ovo je
konkretan dokaz da se najveći ugib parabole u kosom (14)
rasponu nalazi na sredini raspona.
Slijedi deriviranje (14):

2. LANČANICA
Lančanica je funkcija hiperboličkog kosinusa i pripada
grupi transcendentnih funkcija. U odnosu na parabolu
proračun lančanice je mnogo komplikovaniji i spada u
oblast više matematike. (15)

Rješavanjem jednačine f k’(x)=0 dobija se xF pri kojem

2.1. Jednačina voda - lančanica ugib u razmatranom kosom rasponu ima najveću vrijed-
Za proračun se može koristiti ranije prikazana slika 1., ali nost, tj. funkcija ugiba ima maksimum. Slijedi rješavanje
krivu voda sada se smatra lančanicom. Tačke A, B i C navedene jednačine:
mogu biti identične sa onima iz proračuna parabole.
Polazi se od lančanice u ravnom rasponu u intervalu
[0,a]. Kao poznati ulazni podatak za proračun uzima se
raspon, visina tačaka vješanja voda i najveći ugib voda,
tj. a, h i f, respektivno. Na osnovu tačaka A, B i C može
se odrediti parametar lančanice c (npr. grafičkom meto-
dom), koji je neophodan za jednačinu lančanice (11):

(11)

U narednim koracima prikazan je proračun po istoj meto- (16)

dologiji kao u slučaju parabole, ali sada sa jednačinom
voda (11). Primjenom trigonometrijskih identiteta (17) i (18) razliku
h2 –h1 moguće je izraziti preko poznatih ulaznih podataka
2.2. Lančanica u kosom rasponu za ravni raspon a, c i p na dole prikazan način:
Ako se poveća razmatrani raspon sa a na a+p jednačina
(17)
voda će ostati ista. Razlog tome je što se radi o jednoj te
istoj lančanici s obzirom da se parametar lančanice c nije
promijenio. Inače oblik lančanice određuje njen parame- (18)
tar c. U narednom koraku posmatra se dio lančanice u
intervalu [ p,a+p]. Spajanjem tačaka D i E dobija se kosi
raspon iste veličine kao početni ravni raspon a da je je pri (19)
tome jednačina voda ostala ista. Ista veličina ravnog i
kosog raspona nije neophodan uslov za proračun ali ga
znatno pojednostavljuje. Važno je napomenuti da tačke (20)
D i E na slici 1. u proračunu lančanice nisu identične sa
onima iz proračuna parabole. S obzirom da se radi o
dvije različite funkcije, njihove krive nisu identične. (21)
Jednačina spojnice (12) od tačke D( p;h1) do tačke
E(a+p;h2) ima sljedeći oblik:
(22)

Sada uvrstimo (22) u izraz za xF (16):

(12)

Jednačina ugiba lančanice u kosom rasponu u intervalu

[ p,a+p] je razlika jednačina (12) i (11). Neka je jednačina (23)
ugiba f k(x):

Na osnovu izraza (23), odnosno (16) sasvim je očigledno
da najveći ugib lančanice u kosom rasponu nije lociran
na sredini raspona, tj. njegova pozicija je pomjerena u
odnosu na sredinu raspona.
S obzirom da je a > 0, c > 0 i p > 0 slijedi da je i
imajući u vidu (24) i (25):
ako je x > 0 ⇒ sh (x) > = 0 (24)
ako je x > 0 ⇒ arsh (x) > = 0 (25)
Postavlja se pitanje u kojem smjeru je pomjerena pozici-
ja najvećeg ugiba lančanice u kosom rasponu, prema
višoj ili prema nižoj tački vješanja voda? Odgovor na ovo
pitanje moguće je dati na osnovu jednog konkretnog pri-
mjera lančanice koji će se riješiti numeričkim putem.
Ako je onda je najveći ugib
pomjeren u smjeru više tačke vješanja.
Ako je onda je najveći ugib
pomjeren prema nižoj tački vješanja voda.
2.3. Primjer lančanice
Na osnovu poznatih tačaka vješanja voda A(0;20.5),
B(300;20.5) i najniže tačke lančanice C(150;7.8) u ravnom
rasponu u intervalu [0,300] potrebno je odrediti jednačinu
lančanice. Nakon toga treba odrediti poziciju najvećeg
ugiba u kosom rasponu u [ p,300+p] intervalu iste lanča-
nice za p=250m.
Rješenje zadatka:
Na osnovu ulaznih podataka slijedi: a=300m, h=20.5m,
f=12.7m, p=250m. Prema (11) jednačina lančanice glasi:
(26)
Koristeći npr. grafičku metodu može se odrediti parame-
tar lančanice c. Za konkretan primjer rezultat je
c=887.935m. Uvrštavanjem ove vrijednosti u (26), jedna-
čina lančanice je kompletirana:
(27)
Provjera jednačine (27):
yv(0)=20.5 m; yv(150)=7.8 m; yv(300)=20.5 m
Jednačina (27) je tačna. Sada još preostaje da se izraču-
na xF prema (23). Nakon uvrštavanja poznatih vrijednosti
za a, c i p rezultat je sljedeći xF=401.16 m, tj.
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 43
To znači da se u prikazanom primjeru lančanice najveći
ugib nalazi 1.16 metara udesno od sredine raspona. S
obzirom da je u datom primjeru h2>h1, na osnovu
posljednjeg rezultata konkretan zaključak glasi: najveći
ugib lančanice u kosom rasponu je pomjeren prema višoj
tački vješanja voda. To je vrlo bitna razlika u odnosu na
parabolu u kosom rasponu.
Provjeru dobijenog rezultata moguće je izvršiti pomoću
jednačine ugiba (13). S obzirom da je jednačina voda već
određena, potrebno je još odrediti jednačinu spojnice od
tačke D( p;h1) do tačke E(a+p;h2) pomoću jednačine (12).
D(250; yv(250)) = D(250;13.437)
E(550; yv(550)) = E(550;99.431)
ys = 0.287x – 58.313 (28)
Nakon oduzimanja (27) od (28) jednačina ugiba glasi:
(29)
Koristeći jednačinu (29) izračinava se vrijednost ugiba u
tački xF, i u njenoj užoj okolini npr. sa korakom od 1m.
Dobijene vrijednosti proračuna prikazane su u tabeli I.
Tabela I: Vrijednost ugiba u okolini tačke xF
x [m] fk(x) = ys(x) - yv(x) [m]
397,16 13,2503
398,16 13,2547
399,16 13,2580
400,16 13,2601
401,16 13,2611
402,16 13,2608
403,16 13,2594
404,16 13,2569
405,16 13,2531
Na osnovu tabele I moguće je zaključiti da je vrijednost
ugiba lančanice najveća u tački xF, a od tačke xF opada
u oba smjera. Ovim je dokazana tačnost rješenja postav-
ljenog zadatka, ali istovremeno i kompletne metode pri-
kazane u ovom radu.
3. KARAKTERISTIKE PARABOLE I LANČANICE
Unatoč činjenici da su krive parabole i lančanice vrlo
bliske među njihovim jednačinama nema nikakve slično-
sti. Proračun zahtijeva različit matematički pristup u slu-
čaju parabole, odnosno lančanice. Najveći ugib parabole
je uvijek lociran na sredini raspona neovisno od toga da
li se radi o ravnom ili pak kosom rasponu. Upravo ta
činjenica pruža mogućnost da se na osnovu poznate
vrijednosti najvećeg ugiba voda f odredi jednačina voda
44 bosanskohercegovačka elektrotehnika
yv. Dobro je poznato da je parabola matematički potpuno
definisana ukoliko se poznaju bilo koje njene tri tačke.
Dvije tačke vješanja voda su uvijek poznate, a treću
potrebnu tačku moguće je odrediti tako da se od jedna-
čine spojnice oduzme vrijednost najvećeg ugiba na sre-
dini raspona, tj. za x=a/2.
Poznavanje vrijednosti najvećeg ugiba lančanice nije
dovoljan uslov za određivanje njene jednačine. Za to je
pored a, h1 i h2 neophodno poznavati i parametar lanča-
nice c. Tada se mogu odrediti koordinate vrha lančanice,
a onda na osnovu njih može se napisati i konkretna jed-
načina lančanice. Kod parabole je redoslijed obrnut. Na
osnovu najvećeg ugiba voda f, te a, h1 i h2 prvo se odre-
di jednačina parabole, a zatim pomoću nje koordinate
vrha parabole, tj. najniže tačke voda. Iz gore navedenog
uočavaju se znatne matematičke razlike između proraču-
na lančanice i parabole. Treba napomenuti da razlike
proizilaze iz činjenice da lančanica i parabola kao dvije
funkcije potiču iz sasvim različitih skupina funkcija. Para-
bola je algebarska funkcija dok lančanica spada u grupu
transcendentnih funkcija. Postavlja se pitanje kakva je
razlika između te dvije grupacije? Sa stanovišta matema-
tike sve funkcije koje nisu algebarske nazivaju se tran-
scendentnim funkcijama. U vezi s tim jedna od osnovnih
razlika između parabole i lančanice ogleda se u tome što
je u slučaju parabole eksponent stalan, dok je u slučaju
lančanice promjenjiv, tj. x kao promjenjiva varijabla nalazi
se u eksponentu, s obzirom da je osnovnu jednačinu lan-
čanice moguće napisati i u eksponencijalnom obliku (30):
(30)
Jednačina voda (11) u eksponencijalnom obliku je (31):
(31)
4. ZAKLJUČAK
Prikazane su osnovne razlike između parabole i lančani-
ce, te je detaljno razmotrena pozicija najvećeg ugiba
voda u slučaju parabole odnosno lančanice. Proračun je
prvo odrađen matematički, a zatim je njegova ispravnost
potvrđena numeričkim putem na jednom konkretnom
primjeru lančanice. U radu su predstavljeni matematički
model za proračun ugiba korištenjem jednačine parabo-
le za srednje raspone i jednačine lančanice za veće ras-
pone. Dokazano je da se maksimalni ugib kod modela
parabole uvijek javlja na sredini raspona a kod lančanice
u kosom rasponu se javlja u njegovoj okolici. Ako se veli-
činu pomaka od sredine raspona, označi s q onda važi:
ako je h1 < h2 ⇒ q > 0
ako je h1 = h2 ⇒ q = 0
ako je h1 > h2 ⇒ q < 0
Temeljem gore važne činjenice osnovna, sveobuhvatna
teza za lančanicu glasi: najveći ugib kod lančanice je
samo u ravnom rasponu lociran na sredini raspona, a u
kosom rasponu je pomjeren prema višoj tački vješanja
voda. Uz ovo treba napomenuti da je veličina pomaka q
pri manjim denivelacijama neznatna, i tek pri velikim deni-
velacijama dolazi do izražaja.
LITERATURA
[1] G. Mirošević, F. Vidaković: Projektiranje, građenje i održa-
vanje dalekovoda, KIGEN, 2008.
[2] L. Jozsa: Nadzemni vodovi, ETF Osijek, 2011.
[3] D. Gustafson, P. Frisk, J. Hughes: College Algebra, CEN-
GAGE Learning, 2010.
[4] A. Hatibović: Matematički proračun parabole krivulje voda
i ugiba za raspone do 400 metara, Bosanskohercego-
vačka elektrotehnika, broj 5, Sarajevo, 2011.
[5] A. Hatibović: Usage of Parabola Calculation for Planning
of Electrical Overhead Network, ENELKO konferencija,
Kolozsvár, 2011.
BIOGRAFIJA
Alen Hatibović rođen je 1966. godine u Tuzli (Bosna i Herce-
govina). Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Tuzli
1992. godine. Školovanje je kasnije nastavio na Elektrotehnič-
kom fakultetu u Budimpešti gdje trenutno pohađa doktorske
studije. Od 1998. godine radi za Électricité de France (EDF) na
projektovanju elektroenergetskih vodova i trafostanica, te na
razvoju i unaprijeđenju elektroenergetskog sistema uz primjenu
Francuskog PRAO programskog paketa. Učestvovao je u rea-
lizaciji većeg broja projekata i elaborata. Objavio je 11 naučnih
i stručnih radova uglavnom iz oblasti projektovanja nadzemnih
vodova.
 Godište 6, Januar/Decembar 2012. 45

MODELIRANJE I OPTIMIZACIJA UPRAVLJANJA VELIKIM

ENERGETSKIM SISTEMIMA: MOGUĆNOSTI I RJEŠENJA
MODELLING AND OPTIMIZATION OF LARGE POWER
SYSTEMS: POSSIBILITIES AND SOLUTIONS
Mirsad Buljubašić1, Haris Gavranović1

Sažetak: U ovom radu je obrađen problem upravljanja energijom velikih razmjera (eng. Large Scale Energy Management - LSEM), sa dva tipa
elektrana (termalne i nuklearne). Elektrane prvog tipa mogu istovremeno proizvoditi energiju i snabdijevati se gorivom. Elektrane drugog tipa su
nuklearne elektrane koje se s vremena na vrijeme moraju isključiti radi snabdijevanja gorivom i održavanja. LSEM je problem optimizacije proi-
zvodnje elektrana oba tipa i raspoređivanja prekida u radu nuklearnih elektrana s ciljem postizanja minimalnih troškova proizvodnje. Predstavlje-
na je heuristika zasnovana na tehnici lokalne pretrage (eng. Local Search - LS) i uslovnom programiranju (eng. Constraints Satisfaction Program-
ming - CSP). Predstavljeni su i rezultati za neke realne instance problema.
Ključne riječi: uslovno programiranje, lokalna pretraga, optimizacija, planiranje, upravljanje energijom.
Abstract: This paper elaborates the issue of Large Scale Energy Management - LSEM, including discussion about two types of power plants
(thermal and nuclear plants). Power plants of the first type can be refuelled while still operating. Power plants of the second type are nuclear
plants, which need to be shut down from time to time, for refuelling and maintenance. LSEM is a problem of optimizing production plans and
scheduling maintenance of nuclear plants, with the objective to keeping the production costs as low as possible. This article presents a heuristic
optimization approach based on the Constraint Satisfaction Programming - CSP and Local Search. Results for some realistic instances of the
problem are also presented.
Keywords: CSP, Local search, Optimization, Scheduling, Energy management.

UVOD Instance iz realnog svijeta kojima se služi francuska elek-

Potrebe za električnom energijom su u neprestanom
porastu. Kako bi se zadovoljio ovakav rast neophodno je
pažljivo planirati i graditi nove proizvodne kapacitete.
Potrebno je iskoristiti sve izvore energije koji su ekonomski
izvodivi i održivi za okolinu. Električna energija se trenutno
najvećim dijelom proizvodi iz fosilnih goriva. Budući da
fosilna goriva imaju negativne posljedice na okoliš i nisu
neiscrpna, sve se više koriste alternativne metode proi-
zvodnje električne energije poput iskorištavanja energije
sunca, energije vode, geotermalne energije, energije vje-
tra, nuklearne energije i drugih. Rezultat ovog procesa je
da sve velike svjetske kompanije za proizvodnju električne
energije imaju heterogen portfolio proizvodnih kapaciteta
čije uspješno operativno i taktičko upravljanje predstavlja
pravi izazov. Izuzetno je složen problem upravljanja ovim
resursima ukoliko portfolio sadrži i nuklearne elektrane.
U ovom radu je predstavljen matematski model i metod
optimiziranja ovakvog procesa upravljanja heterogenim
resursima.
1
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Bosna i Hercegovina
mirsad_bulj@yahoo.com
Rad prihvaćen u maju 2012. godine.
troprivreda (Elektricite de France – EDF) poslužile su kao
motiv i test za naš metod. Isti problem su rješavale i 43
naučne ekipe iz cijelog svijeta tako da smo bili u prilici
unaprijediti, ali i odrediti stvarni kvalitet našeg rješenja.
Više se o samom problemu, kao i postignutim rezultati-
ma, može vidjeti u [1] i [2]. Zbog same strukture proizvod-
nih kapaciteta u EDF-u je naročita pažnja posvećena
upravljanju i planiranju rada nuklearnih elektrana. Period
planiranja je od jedne do nekoliko godina, sa stotinama
različitih scenarija proizvodnje i stotinama tehnoloških i
drugih ograničenja proizvodnje. Sam problem se poka-
zao kao jedan od složenijih optimizacijskih problema koji
se mogu susresti u praksi.
U radu su predstavljeni načini modeliranja proizvodnih
uslova i rješavanje problema za predloženu funkciju cilja,
specifičnu za EDF. Problem uključuje planiranje isključe-
nja i snabdijevanja gorivom elektrana drugog tipa, te
planiranje proizvodnje u elektranama oba tipa.
Pored Francuske još 31 zemlja svijeta proizvodi nuklear-
nu energiju u 439 nuklearnih elektrana. Dakle, moguće je
zaključiti da se ovakav problem, uz manje varijacije, može
sresti u nemalom broju sistema za proizvodnju električne
energije.
46 bosanskohercegovačka elektrotehnika
S druge strane veliki je broj kompanija koje nemaju pro-
bleme upravljanja nuklearnim elektranama, ali se meto-
dologija rješavanja, kao i osnovna ograničenja problema
mogu projicirati i na njihove sisteme. Ovaj rad predstavlja,
na određen način, i ideje o mogućnosti definisanja pro-
blema u takvim sistemima (na primjer u EPBiH).
Sve kompanije koje imaju heterogen proizvodni portfolio
posvećuju izuzetnu pažnju procesu planiranja proizvod-
nje električne energije. Uslovi koje susrećemo u ovom
problemu na gotovo direktan način modeliraju procese
remonta i kontrole, kao i nivo proizvodnje u svakoj elek-
trani, bez obzira na njenu tehnologiju i pogonsko gorivo.
Ovaj rad, u isto vrijeme, pokazuje da i domaći kadrovi
imaju neophodnu stručnost i uspješnost u rješavanju
ovako složenih problema upravljanja proizvodnjom.
U ovom radu su predstavljene različite metodologije
istraživanja i rješavanja problema i potproblema. Prije
svega, pokazano je na koji način je moguće matematski
modelirati i predstaviti diskretne i neprekidne tehnološke
uslove proizvodnje. Pored osnovnog problema, pred-
stavljeni model dopušta i poopćenu formulaciju ostalih
ograničenja vezanih za sigurnost, dostupnost radnog
kadra, zakonske restrikcije i sl. Dobiveni modeli su rješa-
vani koristeći ad-hoc algoritme, kao i neke od vodećih
komercijalnih softwarea.
Tehnike zadovoljavanja ograničenja, linearno i nelinearno
programiranje, konstruktivni algoritmi i metaheuristike su
u osnovi ponuđenog rješenja.
Planiranje isključenja je jedna od najznačajnijih aktivnosti
u nuklearnim elektranama i ključni je faktor za dobar,
siguran i ekonomičan rad elektrane. To je kompleksan
zadatak koji uključuje poštovanje politike elektrane, koor-
dinaciju dostupnih resursa, sigurnost, regulatorne i teh-
ničke zahtjeve, te sve aktivnosti prije i poslije isključenja.
Određena ograničenja se moraju zadovoljiti prilikom pla-
niranja isključenja. Ova ograničenja se mogu predstaviti
matematičkim uslovima.
Rad je organizovan na sljedeći način: poglavlje 1 opisuje
prethodna istraživanja vezana za datu temu; poglavlje 2
daje formalnu postavku problema; poglavlje 3 uvodi
pomoćnu notaciju koja će biti korištena u radu i opisuje
redukciju problema; poglavlje 4 opisuje naš osnovni
metod rješavanja problema; poglavlje 5 predstavlja
poboljšani metod rješavanja problema, koji se sastoji od
kombinovanja osnovnog metoda sa redukcijom proble-
ma; u poglavlju 6 dati su rezultati.
1. PRETHODNA ISTRAŽIVANJA
Metode koje se uspješno primjenjuju u upravljanju postro-
jenjima za generisanje energije uključuju genetičke algo-
ritme, optimizaciju kolonija mrava (eng. ant colony sear-
ch), tabu pretragu (eng. tabu search) i simulirano hlađe-
nje (eng. simulated annealing).
Danas je problem modeliran i riješen koristeći tehnike
mješovitog linearnog cjelobrojnog programiranja (Mixed
Intager Programming – MIP) zajedno sa tehnikama
dekompozicije. Problem sličan datom je obrađen u [3].
Autori formuliraju model pomoću mješovitog cjelobroj-
nog programiranja i model je u stanju da riješi male pro-
bleme sa najviše 20 nuklearnih elektrana koristeći MIP
solver. Dio problema koji se odnosi na određivanje ras-
poreda isključenja je prilično sličan problemu poznatom
kao problem raspoređivanja sa ograničenim resursima
(eng. Resource Constrained Project Scheduling Problem
– RCPSP). Međutim, naš problem uključuje nekoliko
uslova koji se ne nalaze u RCPSP problemu.
2. POSTAVKA PROBLEMA
Definicija problema je razvijena od strane francuske
kompanije EDF, pa podrazumijeva i neke osobenosti
francuske energetske politike. Također sve instance pro-
blema su dobivene od EDF-a. Dati problem je postavljen
na ROADEF/EURO Challenge 2010 takmičenju [1].
Počinjemo sa uvodom u model u poglavlju 2.1., poslije
čega slijede neke opće definicije u poglavlju 2.2. Nakon
toga, poglavlje 2.3. predstavlja srž modela: različite tipo-
ve uslova. Poglavlje 2.4. daje definiciju funkcije cilja.
2.1. Uvod
Ovdje predstavljamo model za planiranje proizvodnje
električne energije koristeći skup elektrana. Model se
proteže u određenom vremenskom periodu (npr. 5 god.),
koji se sastoji od uniformnih vremenskih intervala pode-
sive dužine (npr. 1 dan). Dva prvorazredna entiteta našeg
modela su skup različitih elektrana i skup nesigurnih sce-
narija proizvodnje. Za svaki scenario se traži određivanje
proizvodnje tako da je zadovoljena potražnja. Potreba za
više različitih scenarija proizilazi iz mnogobrojnih neizvje-
snosti koje se trebaju uzeti u obzir. U našem modelu
postoje dva tipa elektrana. Elektrane prvog tipa mogu
neprestano proizvoditi energiju i njihova opskrba gorivom
je izvan opsega problema. U toku svakog vremenskog
intervala one mogu proizvoditi određenu količinu energije
u datom intervalu, koji zavisi od scenarija i vremenskog
intervala. Proizvodnja u ovim elektranama uzrokuje troško-
ve koji su proporcionalni izlaznoj snazi elektrane i koji tako-
đer zavise od scenarija i vremenskog intervala. Elektrane
ovog tipa mogu biti elektrane koje koriste ugalj, gas i sl.
Elektrane drugog tipa moraju periodično biti isključene
radi snabdijevanja gorivom i održavanja, pa modeliranje
ovog tipa postrojenja zahtijeva posebnu pažnju. Za razli-
ku od elektrana prvog tipa, troškovi proizvodnje su pro-
porcionalni količini potrošenog goriva, čija cijena zavisi
od ciklusa i elektrane. Za svaku elektranu drugog tipa
trebaju biti zadovoljeni dati uslovi proizvodnje vezani za
gorivo. Dalje, isključenja različitih elektrana su međusob-
no zavisna (putem različitih uslova kao što su maksima-

lan broj isključenja, količina resursa, dostupnost radnika
i dr.). Elektrane ovog tipa su obično nuklearne elektrane.
Raspored isključenja i proizvodnja elektrana drugog tipa
su isti za svaki scenario, za razliku od elektrana prvog
tipa čija proizvodnja varira u zavisnosti od scenarija.
Da zaključimo, problem se sastoji od dva uzajamno zavi-
sna potproblema:
1. Odrediti raspored isključenja elektrana drugog tipa.
Ovaj raspored mora zadovoljavati date uslove u skla-
du sa ograničenjima resursa potrebnih za izvršavanje
operacija tokom isključenja.
2. Odrediti optimalan plan proizvodnje koji zadovoljava
zahtjeve za energijom tj. odrediti proizvodnju u svakoj
elektrani, scenariju i vremenskom intervalu.
Cilj je minimizirati ukupne troškove proizvodnje.
2.2. Varijable odluke i opće definicije
Varijable odluke koje sačinjavaju problem su: vrijeme
početka svakog isključenja, količina goriva kojim se sva-
ka elektrana drugog tipa snabdijeva prilikom svakog
isključenja i nivo proizvodnje za elektrane oba tipa.
Ispod su navedeni neki osnovni pojmovi koji će se kori-
stiti kroz ovaj rad:
– Vremenski interval – vremenski horizont problema je
podijeljen na vremenske intervale. To je najmanja jedi-
nica vremena u datom problemu. Proizvodnja elek-
trana se određuje za svaki vremenski interval.
– Sedmica – niz uzastopnih vremenskih intervala. Broj
vremenskih intervala u sedmici je konstantan.
– Scenario – zbog nejasnih zahtjeva i predviđanja defi-
nira se više različitih scenarija proizvodnje.
Sljedeći pojmovi se odnose na elektrane drugog tipa:
– Isključenje/Prekid – niz sedmica u kojima elektrana
ne može proizvoditi energiju.
– Kampanja proizvodnje – niz sedmica u kojima elek-
trana proizvodi energiju.
– Ciklus – slijed isključenja i kampanje proizvodnje.
– Punjenje – količina goriva kojim se elektrana snabdi-
jeva prilikom isključenja.
– Modulacija – ukupno odstupanje od maksimalne sna-
ge u toku kampanje proizvodnje.
– Specijalni režim – uslov postavljen na proizvodnju
kada je količina goriva manja od date granice.
Instance problema koje smo rješavali imaju do 75 elek-
trana drugog tipa, do 120 scenarija i do 5800 diskretnih
vremenskih intervala. Vremenski period je oko 5 godina.
Ovo su, uz nekoliko malih izuzetaka, realni problemi koji
se rješavaju u EDF-u. Instance su podijeljene na instance
A (do 30 elektrana drugog tipa), te B i X instance (do 75
elektrana drugog tipa).
2.3. Uslovi
Srž datog problema predstavljaju različiti uslovi koji su
vezani za proizvodnju energije u svim elektranama i za
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 47
raspored isključenja elektrana drugog tipa. Ti uslovi su
sljedeći:
– Za svaki scenario suma nivoa proizvodnje svih elek-
trana mora biti jednaka potražnji (u svakom vremen-
skom intervalu).
– Tehnički uslovi za svaku elektranu
o Elektrane prvog tipa: nivo proizvodnje mora biti
između zadane donje i gornje granice.
o Elektrane drugog tipa imaju sljedeće uslove:
• Nivo proizvodnje mora biti između zadane
donje i gornje granice.
• Dinamika nivoa goriva, koja povezuje količinu
goriva i proizvodnju.
• Minimalna i maksimalna količina goriva koje se
može dodati prilikom isključenja.
• Minimalna i maksimalna količina goriva u elek-
trani neposredno prije ili poslije isključenja.
– Uslovi vezani za raspored isključenja:
o Isključenja traju određeni broj sedmica.
o Minimalan razmak između isključenja.
o Maksimalan broj preklapajućih isključenja.
o Maksimalan broj isključenja koja mogu početi u
određenom vremenskom period.
2.4. Funkcija cilja
Troškovi proizvodnje su suma sljedeća dva dijela:
1. troškovi punjenja elektrana drugog tipa smanjeni za
cijenu preostalog goriva na kraju vremenskog hori-
zontal,
2. troškovi proizvodnje elektrana prvog tipa.
3. NOTACIJA, PRETPOSTAVKE I REDUKCIJE
Ovdje predstavljamo nekoliko novih pojmova i pojedno-
stavljenje problema koji su se pokazali korisnim za samu
prezentaciju, ili su uticali na poboljšanje rješenja. Osnov-
ni razlozi pojednostavljenja su složenost problema, veliči-
na instanci i vremensko ograničenje za rješavanje. Reduk-
cija je često neophodna da bi se dobilo bar jedno mogu-
će rješenje problema. Pošto je cijena goriva za elektrane
drugog tipa u svim datim instancama manja od cijene
proizvodnje u elektranama prvog tipa, onda je i proizvod-
nja u tim elektranama ekonomičnija. Ova činjenica će se
koristiti u proceduri za određivanje proizvodnje.
3.1. Marginalna cijena
Da bi troškovi bili što manji, jasno je da proizvodnju ener-
gije treba rasporediti na elektrane sa najmanjim troškovi-
ma proizvodnje. Pošto smo pretpostavili da su elektrane
drugog tipa jeftinije od elektrana prvog tipa, njihov nivo
proizvodnje treba biti što je moguće veći. Za neke vre-
menske intervale i scenarije određeni dio potražnje mora
biti zadovoljen koristeći elektrane prvog tipa. Problem
određivanja proizvodnje u elektranama prvog tipa je jed-
nostavan problem sličan relaksiranom problemu ruksa-
ka. Rješenje se sastoji od sortiranja elektrana u odnosu
48 bosanskohercegovačka elektrotehnika
na cijenu proizvodnje i postavljanje maksimalne proi-
zvodnje redom dok se ne zadovolji potražnja.
Cijenu proizvodnje elektrane koja ima najveće troškove
proizvodnje i koja proizvodi energiju nazivamo marginal-
na cijena.
3.2. Smanjivanje veličine problema
Jedna od stvari koje čine ovaj problem vrlo složenim je
veličina instanci problema. Smanjivanje veličine proble-
ma, kako zbog vremena računanja tako i zbog zauzeća
memorije, je jako korisno.
Spajanje vremenskih intervala je jednostavan i prirodan
način smanjivanja veličine instanci problema smanjiva-
njem ukupnog broja vremenskih intervala. Potražnja,
snaga i cijena proizvodnje variraju po vremenskim inter-
valima i scenarijima. Pretpostavit ćemo da ove varijacije
nisu drastične i da ih možemo dobro aproksimirati za
nekoliko uzastopnih vremenskih intervala. S druge strane
uslovi vezani za isključenja su zadani u sedmicama i
također je važno poštovati njihovu strukturu u novodobi-
venim instancama. Redukcija se sastoji od spajanja
određenog broja vremenskih intervala u jedan, uz pošto-
vanje njihove pripadnosti odgovarajućim sedmicama.
Najjednostavnija redukcija je spajanje vremenskih inter-
vala koji pripadaju jednoj sedmici u jedan vremenski
interval, uz računanje prosječnih vrijednosti za potražnju,
maksimalnu (minimalnu) snagu i cijenu proizvodnje.
4. PROCEDURA RJEŠAVANJA
Rješenje problema se sastoji od faze raspoređivanja
isključenja i faze planiranja proizvodnje. Nakon pronala-
ska mogućeg rješenja problema, rješenje se popravlja
koristeći niz lokalnih poboljšanja. Novodobiveno rješenje
koje je lokalno optimizirano daje povod za novi raspored
isključenja i ciklus se ponavlja. Ovo je kratki opis rješenja
kojeg prezentujemo. Skup uslova je podijeljen u dva pri-
rodna skupa: jedan se bavi isključivanjima elektrana dru-
gog tipa, a drugi se sastoji od uslova koji se odnose na
proizvodnju svih elektrana i potrošnju goriva u elektrana-
ma drugog tipa. Uslovi o specijalnom režimu rada su
nelinearni i čine problem znatno složenijim. Rješenje se
sastoji od tri dijela koji se primjenjuju u datom poretku:
1. Uslovno programiranje – za konstrukciju rasporeda
isključenja.
2. Konstruktivna procedura – za planiranje proizvodnje
3. Lokalna pretraga – za poboljšanje kvaliteta rješenja
4.1. Raspored isključenja
Skup uslova koji se odnose na raspored isključenja elek-
trana drugog tipa je modeliran koristeći OPL optimizaci-
oni jezik i riješen koristeći različite solvere (Comet, IBM
Ilog CP, Mistral). Rezultirajući raspored je validan u odno-
su na uslove vezane za isključenja.
Ovako dobiveni rasporedi nisu zadovoljavajući jer s jedne
strane nemaju osobinu raznolikosti, a s druge strane
zbog činjenice da ne dopuštaju uvijek izvodiv plan proi-
zvodnje. Uslov koji se često ne može ispuniti za ovako
dobiveni raspored je uslov o maksimalnoj količini goriva
u elektranama neposredno prije ili poslije isključenja. Ovo
je razlog dodavanja novih uslova u model. Zasnovani na
postojećem rasporedu i aproksimativnom planu proi-
zvodnje, dodaju se potrebni uslovi razmaka između sva-
ka dva susjedna isključenja.
U aproksimativnom planu proizvodnje su količine snab-
dijevanja gorivom minimalne i proizvodnja u svakom vre-
menskom intervalu maksimalna. Za svako rješenje sa
narušenim uslovom dodaju se novi uslovi razmaka i
model se ponovo rješava.
Raspored isključenja može biti optimiziran u odnosu na
neku ciljnu funkciju. Numerički eksperimenti ukazuju na
to da je dobro rasporediti isključenja u sedmicama sa
manjom potražnjom. Rješavanje problema isključenja
koristeći solver vodi ka ovakvim rješenjima korištenjem
odgovarajuće funkcije cilja, korištenjem skupa sedmica
sa niskom potražnjom kao početnog rješenja za pretra-
gu, ili kombinacijom ova dva načina. U kasnijim fazama
rješavanja kada imamo moguće rješenje, sedmice sa
najmanjom marginalnom cijenom se koriste kao početno
rješenje za solver. Ispod je prikazan algoritam za rješava-
nje problema rasporeda isključenja.
Algoritam 1: Raspored isključenja
Izračunaj minimalne razmake između susjednih isključenja aprok-
simativno.
Odredi raspored isključenja koristeći solver.
Aproksimativni plan proizvodnje.
While Plan proizvodnje nije validando –
Povećaj minimalan razmak.
Odredi raspored isključenja koristeći solver.
Aproksimativni plan proizvodnje.
End while
4.2. Planiranje proizvodnje
Za svaki raspored isključenja konstruktivna procedura za
određivanje proizvodnje daje rješenje problema. Ovo rje-
šenje ne mora uvijek biti validno zbog aproksimativnog
planiranja proizvodnje u fazi traženja rasporeda isključe-
nja. U tom slučaju se dodaju novi uslovi razmaka u CSP
model i model se ponovo rješava.
Algoritam koristeći pohlepnu strategiju postavlja što je
moguće veći nivo proizvodnje elektranama sa najmanjim
troškovima proizvodnje, dok se ne ispuni potražnja.
Poželjno je da svaka elektrana drugog tipa proizvodi što
je moguće više energije. Određena količina goriva se
gubi prilikom punjenja radi sigurnosnih razloga, pa
zaključujemo da nije poželjno imati velik nivo goriva u
elektranama drugog tipa neposredno prije isključenja. S
druge strane ako je nivo goriva nizak, tj. ako je ispod zada-

ne granice, elektrana mora raditi po specijalnom režimu u
kojem je proizvodnja obično manja od maksimalne, pa
dužina ovog načina rada ne bi trebala biti velika.
Zbog svega navedenog, naša strategija punjenja je da se
prilikom svakog isključenja napuni minimalna količina
goriva, koja se povećava ako elektrana uđe u specijalni
režim rada (ako je povećanje moguće).
Sljedeći problemi se mogu pojaviti tokom postavljanja
proizvodnje elektrana drugog tipa:
– prevelika proizvodnja (ukupna proizvodnja u elektra-
nama drugog tipa veća od potražnje),
– prevelika modulacija,
– nivo goriva prije ili nakon isključenja veći od dozvoljenog.
Redoslijed elektrana drugog tipa prilikom planiranja pro-
izvodnje je ključan za rješavanje navedenih problema, jer
se oni gotovo uvijek pojavljuju prilikom postavljanja proi-
zvodnje u zadnjih nekoliko elektrana. Metod rješava ove
probleme sortiranjem elektrana drugog tipa prije postav-
ljanja proizvodnje za svaki vremenski interval. Elektrane
sa većom mogućnošću pojavljivanja navedenih proble-
ma se stavljaju na vrh liste za proceduru planiranja proi-
zvodnje. Prioritet se daje elektranama koje su u specijal-
nom režimu rada u datom vremenskom intervalu (jer se
na snagu elektrane u tom periodu ne može utjecati),
elektranama sa velikom modulacijom prije datog interva-
la i elektranama koje moraju imati visok nivo proizvodnje
u trenutnoj kampanji radi zadovoljavanja uslova o maksi-
malnoj količini goriva prije/poslije isključenja. Ovo sortira-
nje se izvodi za svaki vremenski interval nezavisno. Nave-
deni problemi se ne pojavljuju u instancama A, što ove
instance čini mnogo lakšim za rješavanje.
Kada je određena proizvodnja u elektranama drugog
tipa, preostala potražnja za energijom se raspoređuje na
elektrane prvog tipa, koje se neposredno prije postavlja-
nja proizvodnje sortiraju u rastućem redoslijedu po cijeni
proizvodnje. Opisani algoritam planiranja proizvodnje
efektivno nalazi rješenje problema za svih 15 ponuđenih
instanci.
4.3. Lokalna poboljšanja
Čak i za male instance problema pronalaženje dobre
aproksimacije optimalnog rješenja može biti vrlo teško. U
nekim slučajevima je pronalazak bilo kakvog mogućeg
rješenja problema izuzetno računarski zahtjevan zada-
tak. Težina problema je prouzrokovana veličinom instanci
s jedne strane, te postojanjem nelinearnih uslova za pro-
izvodnju u elektranama drugog tipa s druge strane. Naš
metod rješava ove nelinearnosti s tri tipa lokalnih pobolj-
šanja koji su pažljivo dizajnirani i testirani. Strategije lokal-
nog pretraživanja optimiziraju proizvodnju, punjenje (koli-
čine goriva kojim se elektrane drugog tipa snabdijevaju) i
raspored isključenja.
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 49
4.3.1. Lokalna poboljšanja proizvodnje
Ova procedura pokušava poboljšati rješenje problema
modifikacijom nivoa proizvodnje u dva vremenska inter-
vala koji pripadaju istoj proizvodnoj kampanji jedne elek-
trane drugog tipa. Prilikom ove promjene količina punje-
nja ostaje nepromijenjena. Promjena proizvodnje u datoj
elektrani samo utiče na promjenu proizvodnje u elektra-
nama prvog tipa i to samo u dva vremenska intervala.
Ukupna cijena rješenja mijenja se samo prema promjeni
proizvodnje elektrana prvog tipa. Marginalne cijene
pomažu u efikasnom pronalaženju interesantnih vremen-
skih intervala i određivanju ove promjene.
Posmatrajmo elektranu drugog tipa indeksa j, takvu da
postoji vremenski interval t1 u kojem elektrana ne radi
maksimalnom snagom, niti je u specijalnom režimu rada.
Pretpostavimo da postoji vremenski interval t2 u istoj
kampanji, u kojem elektrana nije u specijalnom režimu
rada i u kojem proizvodi energiju. Neka su t1 i t2 takvi da
je marginalna cijena u t1 veća od marginalne cijene u t2.
Jednostavno je provjeriti da je profitabilno povećati sna-
gu elektrane j u t1 i smanjiti snagu elektrane u t2 za istu
vrijednost. Cijela procedura je pažljivo implementirana i
optimizirana koristeći liste dobrih kandidata (vremenskih
intervala) za promjenu.
4.3.2. Lokalna poboljšanja punjenja
Promjena punjenja na jednom isključenju se odražava na
promjenu proizvodnje u sljedećim kampanjama ili pro-
mjenu punjenja na sljedećim isključenjima, kao i na koli-
činu preostalog goriva u elektranama na kraju vremen-
skog horizonta. Postojanje specijalnog režima rada čini i
ove promjene nelinearnima. Količine punjenja se optimi-
ziraju u odnosu na ukupne troškove rješenja, koristeći
male inkrementalne promjene. Na slučajan način se bira-
ju elektrane drugog tipa i isključenje, te se aproksimativ-
no računa razlika u ukupnoj cijeni za malu promjenu
punjenja na datom isključenju. Ako promjena poboljšava
rješenje ona se prihvata i proces se ponavlja. Cijeli pro-
ces se ponavlja do pronalaska lokalnog optimuma.
4.3.3. Lokalna poboljšanja rasporeda isključivanja
Ova lokalna poboljšanja su se pokazala kao najvrijednija
u smislu kvaliteta dobivenih rješenja. Ova pretraga je
obično vremenski zahtjevna zbog evaluacije promjene
rješenja. Promjena početka prekida će dovesti do pro-
mjene nivoa goriva na početku i na kraju proizvodne
kampanje, proizvodnju elektrane, proizvodnju ostalih
elektrana (obično elektrana prvog tipa), kao i drugih
manje važnih karakteristika rješenja. Sve ove promjene
direktno utiču na vrijednosti rješenja. Posmatramo samo
promjene koje vode ka mogućem rješenju. Računa se
razlika u rješenju do koje bi pomjeranje dovelo i ako je
ona pozitivna, pomjeranje se izvodi. Kreiranje cijelog rje-
šenja i poređenje vrijednosti sa vrijednosti trenutnog rje-
šenja je vremenski vrlo zahtjevno. Iz tog razloga, kvalitet
50 bosanskohercegovačka elektrotehnika

pomjeranja je procijenjen koristeći marginalnu cijenu i Tabela I: Rezultati svih 15 instanci problema. Vrijednosti
promjenu punjenja, čime pretraga postaje efikasnija. rješenja su reda 1010.
Redoslijed biranja isključenja za pomjeranje utiče na kraj- Instanca Rješenje autora Najbolje nađeno Razlika (%)
nji kvalitet rješenja. Testirali smo različite pristupe te se rada (x 1010) rješenje
izbor isključenja i pomjeranja koji najviše poboljšavaju A1 16. 94 745 16. 94 748 -0.00016
rješenje pokazao najboljim.
A2 14. 59 567 14. 59 568 -0.000045
A3 15. 42 772 15. 43 160 -0.0251
5. POBOLJŠANA PROCEDURA RJEŠAVANJA
A4 11. 15 057 11. 14 940 0.010
Ovo poglavlje istražuje i proučava načine kombinovanja
prethodno objašnjene procedure i redukcije problema. A5 12. 47 166 12. 45 439 0.128
Testirane su različite postavke. Naši izbori su ovdje često B6 8. 37 632 8. 34 247 0.405
vođeni željom prepuštanja rješavanja problema solveru i
B7 8. 20 702 8. 10 997 1.196
različitom skupu kombinovanja lokalnih poboljšanja i nji-
hovih međusobnih veza. Ovaj pristup je moguć i prirodan B8 8. 37 866 8. 18 997 2.301
uzimajući u obzir da smo težak problem planiranja proi- B9 8. 75 425 8. 16 895 7.164
zvodnje uspješno riješili. Tako smo bili u stanju kreirati
B10 7. 94 669 7. 77 670 2.185
širok spektar različitih rješenja i izabrati najbolje. Ovaj
proces se također pokazao korisnim u poređenju različi- X11 7. 96 508 7. 90 096 0.811
tih rješenja i boljem razumijevanju problema. Veličina X12 7. 82 742 7. 75 639 0.915
instanci je mnogo uticala na kvalitet konačnih rješenja i
X13 7. 77 210 7. 62 885 1.877
efektivnost metoda. Ideja o smanjivanju instanci se
pokazala kao jako korisna. Cijeli metod za veće instance X14 7. 80 275 7. 61 494 2.466
je predstavljen u algoritmu ispod. Potpuno isti metod je X15 7. 63 107 7. 43 883 2.584
korišten za rješavanje manjih instanci, ali bez njihovog
smanjivanja.
7. ZAKLJUČAK
Algoritam 2: Poboljšana procedura rješavanja U ovom radu je predstavljen metod rješavanja problema
upravljanja velikim energetskim sistemima. Predstavljena
Smanji instancu spajanjem vremenskih interval.
je heuristika zasnovana na lokalnoj pretrazi i uslovnom
Riješi smanjenu instancu.
programiranju, kao i rezultati za realne instance proble-
Riješi orginalnu instancu koristeći isključenja iz najboljeg
ma. Rješenje problema se sastoji od tri dijela: uslovnog
dobivenog rješenja smanjene instance.
programiranja, konstruktivne procedure za planiranje
Optimiziraj rješenje koristeći lokalnu pretagu.
proizvodnje i lokalnog pretraživanja. Eksperimentalni
While ima još vremenado –
rezultati su jako dobri. Za tri instance problema smo
Konstruiši optimalan raspored isključenja u odnosu na
dobili najbolja poznata rješenja, a ostala rješenja imaju
marginalne cijene trenutnog rješenja.
vrlo mala odstupanja od najboljih. Prezentovana metodo-
Odredi validan plan proizvodnje.
logija se može poboljšati na različite načine, što se
Primjeni lokalna poboljšanja i ažuriraj najbolje rješenje.
posebno odnosi na rješavanje većih instanci problema
End while
(redukcije, relaksacije i sl.), kao i popravljanje vremenskih
performansi, jer nam one nisu bile prioritetne tokom rje-
6. EVALUACIJA I REZULTATI šavanja.
Cijelo rješenje problema je implementirano u C++ pro-
gramskom jeziku na Linux x86-64 arhitekturi i kompajli- LITERATURA
rano sa GCC 4.4.3 kompajlerom. Solver izabran za CSP [1] M. Porcheron, A. Gorge, O. Juan, T. Simovic, G. Dereu:
dio problema je ILOG CPLEX 12. Računar je opremljen Challenge ROADEF/EURO 2010: A large-scale energy
sa Intel i7 920 procesorom (2.66 GHz, 8M Cache, RAM management problem with varied constraints, 2009.
6 GB). Vrijeme računanja je 30 minuta za A instance i 60 [2] http://challenge.roadef.org/2010/en
minuta za B i X instance (kao na ROADEF/EURO Chall- [3] F. Fourcade, E. Johnson, M. Bara, C. Dumont: Optimizing
enge 2010). Skoro sva dobivena rješenja su udaljena od nuclear power plant refueling with mixed-integer pro-
0.5% do 3.0% od najboljih nađenih rješenja, dok su razli- gramming, European Journal of Operational Research,
ke na instancama A dosta manje i iznose oko 0.01%. Za 269-280, 1997.
tri instance su se dobila najbolja rješenja. Najbolji poznati [4] F. Gardi, K. Nouioua: Local Search for Mixed-Integer
Nonlinear Optimization: a Methodology and an Applicati-
rezultati su uzeti sa web stranice ROADEF/EURO Chall-
on, EvoCop 11th European conference on evolutionary
enge takmičenja ili iz [4]. Detaljni rezultati su dati u tabeli I. computation in combinatorial optimisation, Torino, Italy,
2011.

BIOGRAFIJA
Mirsad Buljubašić rođen je 21.11.1987. godine u Zavidovići-
ma. Osnovnu i srednju školu završio je u Zavidovićima. Dodi-
plomski studij na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu,
odsjek Matematika, smjer Teorijsko-kompjuterska nauka zavr-
šio je 2009. godine. Na istom fakultetu, odsjeku i smjeru 2011.
godine završio je i II ciklus studija.
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 51
Haris Gavranović rođen je 19.07.1970. u Sarajevu. Osnovnu i
srednju školu završio je u Sarajevu, a poslije se školovao u
Sarajevu, Tunisu, Italiji i Francuskoj. Doktorirao je kompjuterske
nauke – oblast Operaciona istraživanja na Univerzitetu Joseph
Fourier u Grenobleu. Zaposlen je kao docent na Prirodno-
matamatičkom fakultetu u Sarajevu. Oblasti naučnog intereso-
vanja su mu: kombinatorna optimizacija, kompjutaciona biolo-
gija i industrijska matematika.
52 bosanskohercegovačka elektrotehnika

ASPEKTI INFORMACIONO-KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA

U SISTEMU DALJINSKOG OČITANJA I UPRAVLJANJA
BROJILIMA U JP EP BiH
ASPECTS OF INFORMATION AND COMMUNICATION
TECHNOLOGIES IN THE ADVANCED METER MANAGEMENT
SYSTEM IN JP EP BIH
Amela Čaušević1, Haris Čaušević1

Sažetak: Referat prikazuje status uvođenja AMM (Advanced Meter Management) sistema u JP Elektroprivreda BiH, kao i prikaz tehničkih rje-
šenja koja se koriste u realizaciji sistema. Detaljnije su opisana komunikaciona rješenja bazirana na vlastitoj komunikacionoj infrastrukturi (Distri-
bution Line Carrier - DLC, optički pristup, radiopristup), kao i rješenja koja se oslanjaju na resurse javnih telekom operatora (General Packet Radio
Service - GPRS). Prezentirani su i dostignuti parametri kvaliteta komunikacionih servisa. Zaključno je dat prijedlog za uvođenje novih koncepata
koji bi kroz tehnološka poboljšanja omogućili evoluciju AMM sistema u ''pametni'' sistem mjerenja, te punu upotrebljivost podataka sa mjernih
mjesta.
Ključne riječi: AMM sistem, AMI (Advanced Metering Infrastructure) infrastruktura, DLC komunikacija, GPRS, pametni sistem mjerenja.
Abstract: The paper presents the status of the AMM system introduction in the JP Elektroprivreda BiH, as well as an overview of technical solutions
are used during the implementation of the system. Communication solutions based on own communication infrastructure (DLC, optical access, radio
access) are described in detail, along with the solutions relying on resources of public telecom operators (GPRS). Achieved parameters of quality of
communication services are also presented. The proposal for introduction of some new concepts is presented. Through technological improvements,
they would enable the evolution of the AMM system to the Smart Metering system, and provide full usability of data from metering devices.
Keywords: AMM system, AMI infrastructure, DLC communication, GPRS, Smart Metering system.

UVOD poslovna perspektiva kompanije. Neki od poslovnih

Uvođenje AMM sistema u JP Elektroprivreda BiH zapo-
četo je kroz nekoliko pilot projekata. U realizaciji projeka-
ta korištena je DLC komunikacija između brojila i koncen-
tratora, te različiti načini komunikacije koncentratora sa
centrom (Global System for Mobile Communications -
GSM, GPRS, optička pristupna mreža, radio pristupna
mreža). Nakon realizacije pilot projekata, JP EP BiH je u
2009. godini donijela odluku da uđe u projekat izgradnje
AMM sistema u širem obimu. Definisani su obim i dina-
mika realizacije projekta te usvojeni principi izgradnje
sistema u periodu 2010.-2020. godine, tokom kojeg bi
sva mjerna mjesta u servisnom području kompanije tre-
bala biti uključena u AMM sistem.
Usvojena je platforma sistema, kao i dinamika realizacije
projekta, odnosno definisani su prioriteti u realizaciji po
kategorijama mjernih mjesta. Projekat je prepoznat kao
1 JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, Bosna i Hercegovina
a.causevic@elektroprivreda.ba
Rad prihvaćen u decembru 2011. godine.
motiva za realizaciju projekta su:
– kontinuirano praćenje potrošnje,
– logička kontrola,
– optimizacija priključivanja novih kupaca (dijagram
potrošnje),
– daljinsko isključenje,
– daljinska promjena limitacije za kupce,
– alarmiranje neovlaštenih aktivnosti na brojilu,
– optimizacija ljudskih resursa,
– automatizacija prenosa podataka iz AMM sistema u
biling sistem u funkciji izdavanja računa za utrošenu
električnu energiju.
Kompanija je prihvatila evropske principe razvoja tržišta
električne energije, odnosno izgradnju AMM sistema kao
preduslov tržišnih principa. Projekat je započet sa ciljem
očitanja podataka sa brojila (AMR – Automated Meter
Reading, kao jednosmjerna komunikacija), nakon čega
prerasta u AMM sistem (ranije navedene funkcionalnosti
upravljanja brojila, uz uvođenje dvosmjerne komunikaci-
je). U narednoj fazi se zbog povećanja količine podataka

i obima funkcionalnosti za korisnike sistema planira evo-
lucija AMM sistema u pametni sistem mjerenja (u daljem
tekstu - Smatr Metering sistem), gdje se pored infrastruk-
turne komponente (AMI) razvija i podsistem za upravlja-
nje podacima (Meter Data Management - MDM).
1. REALIZOVANI AMM PROJEKTI U JP EP BiH
Prvi projekat, koji će ukratko biti predstavljen u ovom
radu, predstavlja implementaciju AMM sistema u pet dis-
tributivnih dijelova kompanije, sa obimom projekta sedam
transformatorskih područja (TP), na kojim je priključeno
ukupno oko 1.700 kupaca (projekat realizovan tokom
2010. godine) [1]. Projektom su obuhvaćena elektronska
brojila dvaju proizvođača (Iskraemeco i Landis & Gyr),
čija je kombinacija korištena na dva od sedam transfor-
matorskih područja. U ovom je segmentu izvršeno testi-
ranje interoperabilnosti na nivou uvođenja podataka sa
koncentratora različitih proizvođača (Iskraemeco, Landis
& Gyr) na jedinstven AMM sistem (SEP2W, proizvođač
Iskraemeco). Na svakom transformatorskom području
instalirana su kontrolna brojila, u funkciji logičke kontrole
potrošnje. Kroz projekat sedam transformatorskih pod-
ručja primijenjena su komunikaciona rješenja na bazi
vlastite infrastrukture:
– DLC komunikacija elektronskih brojila sa koncentra-
torima (DLMS (Device Language Message Specifica-
tion)/COSEM (Companion Specification for Energy
Metering) protokol),
– radiopristupna mreža za povezivanje pet TP (komuni-
kacija koncentratora sa AMM centrom korištenjem
web servisa, te komunikacija kontrolnog brojila sa
AMM centrom korištenjem IEC 62056-21 protokola
preko zajedničkog radiokanala, odnosno MORSE
radiomreže),
– optička pristupna mreža za povezivanje dvaju TP
(komunikacija koncentratora i komunikacija kontrol-
nog brojila sa AMM centrom korištenjem web servi-
sa), preko 100-Base-FX linkova.
Na tri od pet TP koristi se hibridna mreža, što znači da se
pristupni radiolinkovi realizuju do najbliže pristupne tačke
optičke mreže, a zatim se prenos podataka do AMM
centra vrši preko WAN (Wide Area Network) mreže. Kroz
ovaj projekat uspostavljeni su AMM centri u četiri elektro-
distributivne podružnice JP EP BiH, čije će se proširivanje
vršiti u narednim godinama kroz projekte ugradnje novih
elektronskih brojila, te njihove integracije u AMM sistem.
AMM centar u Elektrodistribuciji Sarajevo uspostavljen je
ranije, kroz projekat koji je realizovan tokom 2009. godine
[2]. Prvi projekat u ED Sarajevo obuhvatio je:
– 839 mjernih mjesta u kategoriji domaćinstva, koja su
raspoređena na četiri TP: Buća Potok, Bosmal, Umo-
ljani i Rakova Noga,
– 16 mjernih mjesta primopredaje drugim elektropri-
vrednim subjektima,
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 53
– 3 mjerna mjesta industrijskih kupaca.
U ovom su projektu korištena različita tehnička rješenja
za komunikaciju sa AMM centrom. Za povezivanje TP
korištena je mreža digitalnih radiomodema. Ova TP ima-
ju različit broj brojila, i to:
– Na TP Adema Buće 1 ugrađeno je 378 brojila iz kate-
gorije domaćinstva i dva kontrolna brojila tipa MT 831.
Koncentratori su sa centrom povezani korištenjem
Ethernet interfejsa i web servisa, dok se komunikacija
MT 831 brojila sa centrom vrši preko serijske komuni-
kacije (RS232 interfejs) i IEC 62056-21 protokola.
– Na TP Umoljani ugrađeno je 58 brojila iz kategorije
domaćinstva i kontrolno brojilo MT 831. Koncentrator
je sa centrom povezan korištenjem Ethernet interfejsa
i web servisa, dok se komunikacija MT 831 brojila sa
AMM centrom vrši preko serijske komunikacije i IEC
62056-21 protokola.
– Na TP Rakova noga ugrađeno je 7 brojila iz kategori-
je domaćinstva i kontrolno brojilo MT 831. Koncentra-
tor je sa centrom povezan korištenjem Ethernet inter-
fejsa i web servisa, dok se komunikacija MT 831
brojila sa centrom vrši preko IEC 62056-21 protokola.
Na ovoj lokaciji je povezano i jedno od brojila na mjer-
nim mjestima razmjene - brojilo MT831, preko RS232
interfejsa i IEC 62056-21 komunikacionog protokola.
– Na TP Bosmal ugrađeno je 396 brojila koja su raspo-
ređena na tri transformatora, i tri kontrolna brojila.
Koncentratori su sa centrom povezani korištenjem
Ethernet interfejsa i web servisa.
Za povezivanje brojila na mjernim mjestima razmjene naj-
većim dijelom je korištena mreža digitalnih radio mode-
ma, pri čemu se u nekim slučajevima prenos informacija
sa digitalnih radiolinkova do centra vrši preko optičke
mreže, odnosno preko iznajmljenih linkova (Frame Relay
mreža). Izuzetak su dva mjerna mjesta u objektu TS
Sarajevo 15, povezana preko optičkog spojnog puta
(SDH (Synchronous Digital Hierarchy) mreža i mreža flek-
sibilnih multipleksera). Tri industrijska kupca su povezana
preko GSM mreže, a dva korištenjem PSTN (Public
Switch Telephone Network) modemske veze. Specifič-
nost mreže digitalnih radio modema ED Sarajevo je njen
multiservisni karakter. Zahvaljujući funkcionalnostima
komunikacione opreme te antikolizionom protokolu koji
se koristi na radio linkovima kroz ovu mrežu se, pored
saobraćaja u funkciji AMM sistema, prenosi i saobraćaj u
funkciji sistema daljinskog nadzora i upravljanja elektroe-
nergetskim objektima (TS 35/x kV, učinski linijski rastav-
ljači, TS 10/0,4 kV).
Ukupan broj mjernih mjesta na TP uvedenih u AMM
sistem JP Elektroprivreda BiH kroz do sada realizovane
projekte dat je u Tabeli I.
54 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Tabela I: Broj mjernih mjesta u AMM sistemu
Podružnica Broj TS / broj koncentratora Broj MM na TP
ED Bihać ½ 280
ED Mostar 1/1 257
ED Sarajevo 7/9 1.539
ED Tuzla 1/1 206
ED Zenica 2/3 494
Ukupno 12/16 2.776
Naredni koraci u proširivanju sistema su:
– uključenje u AMM sistem ukupno 526 mjernih mjesta
kategorije I (mjerna mjesta primopredaje električne
energije drugim elektroprivrednim subjektima i mjer-
na mjesta proizvođača u distributivnom sistemu) i
kategorije II (mjerna mjesta krajnjih kupaca na sred-
njem naponu) – realizacija projekta je planirana tokom
2011. i 2012. godine,
– uključenje u AMM sistem mjernih mjesta kategorije III
(mjerna mjesta za krajnje kupce iz kategorije ostala
potrošnja preko 23 kW) – predviđena je fazna realiza-
cija u narednih nekoliko godina za uključenje oko
4.700 mjernih mjesta čija će dinamika ovisiti o tehnič-
kim mogućnostima i prioritetima zamjene postojećih
brojila AMM brojilima,
– uključenje u AMM sistem mjernih mjesta kategorije IV
(mjerna mjesta za krajnje kupce iz kategorije doma-
ćinstva i ostalu potrošnju do 23 kW) – predviđena je
fazna realizacija u periodu do 2020. godine prema
prioritetima definisanim od strane elektrodistributivnih
podružnica.
2. AMI INFRASTRUKTURA
Izgradnja komunikacione platforme za podršku AMM
sistemu definisana je u zavisnosti od tehničkih mogućno-
sti koje određeni tipovi brojila podržavaju (tip komunika-
cionog interfejsa i protokola), te od fizičke lokacije brojila.
Pri tome se predviđaju različita tehnička rješenja koja se
odnose na:
– komunikaciju unutar TP (kategorija IV),
– komunikaciju za pojedinačna mjerna mjesta (katego-
rije I, II i III).
Za komunikaciju unutar TP predviđeno je korištenje DLC
komunikacije brojila sa koncentratorom, preko DLMS/
COSEM protokola. DLC komunikacija se odvija prema
sljedećim standardima:
· Fizički nivo – DLC:
o IEC 61334-5-1 distributivna automatizacija kori-
štenjem DLC sistema, S-FSK profil,
o EN50065-1 signalizacija na niskonaponskim elek-
tričnim instalacijama u frekventnom opsegu 3 do
148 kHz: opšti zahtjevi, frekventni opsezi i elektro-
magnetne smetnje,
– DLC umrežavanje:
o IEC 61334-4-511 komunikacioni protokoli,
– DLC nivo linka podataka i aplikativni nivo:
o IEC 62056 – 46 nivo linka podataka koristeći
HDLC (High-level Data Link Control) protokol,
o IEC 62056 – 53 COSEM aplikativni nivo,
o IEC 62056 – 61 OBIS (Object Identification System)
sistem za identifikaciju objekata,
o IEC 62056 – 62 COSEM objekti interfejsa.
Brzina prenosa za komunikaciju koncentratora sa brojili-
ma na nekom TP kreće se u opsegu od 300 do 1.200
bit/s, ovisno o uslovima na kanalu, odnosno nivou smet-
nji. Uskopojasna tehnologija, kakva je DLC, trenutno
zadovoljava zahtjeve s obzirom na količinu podataka koji
se prenose, te na dinamiku očitanja i zahtjeve za vrijeme
prenosa podataka. U perspektivi, sa širenjem sistema
ova tehnologija može predstavljati značajno ograničenje
(otvaranje tržišta električne energije, uvođenje prepaid
sistema, potreba za trenutnom dostupnošću informacija
sa mjernih mjesta u centru, te „online“ pristupom kupaca
ovim informacijama).
Usvojeno je pravilo da će se pri nastavku izgradnje siste-
ma, komunikacija koncentratora sa AMM centrom vršiti
preko jednog od komunikacionih puteva (Slika 1):
– GPRS servis javnih telekom operatora,
– optička pristupna mreža EP BiH,
– radiopristupna mreža EP BiH, u licenciranom UHF
opsegu.
Kriterij za odabir komunikacionog puta je tzv. multiservi-
sna klasa objekta, odnosno perspektivnost za integraci-
ju servisa preko iste komunikacione infrastrukture. Ukoli-
ko se objekti TS 10/0,4 kV u kojima se instaliraju koncen-
tratori brojila definišu kao perspektivni za uvođenje u
sisteme daljinskog nadzora i upravljanja, odabira se
komunikaciono rješenje sa vlastitom infrastrukturom
(optičkom ili radiomrežom, ovisno o ekonomskim para-
metrima uvezivanja pojedine lokacije). Takvo se rješenje
odabire s obzirom na nedovoljnu pouzdanost ostalih rje-
šenja (npr. GPRS), odnosno opredjeljenje EP BiH da se
kritični komunikacioni servisi (npr. nadzor i upravljanje
elektroenergetskim objektima) realizuju isključivo preko
vlastite infrastrukture, čije je održavanje neovisno o dru-
gim subjektima. Ovakvo komunikaciono rješenje omo-
gućava integraciju različitih komunikacionih servisa iz
transformatorske stanice, te ostaje otvoreno za buduće
smart metering i smart grid aplikacije. Naravno, konačno
opredjeljenje za vlastitu infrastrukturu određeno je pri-
marno ekonomskim faktorom. U svim ostalim slučajevi-
ma kao komunikaciono rješenje definiše se GPRS servis
(uz pretpostavku da telekom operatori imaju zadovoljava-
jući nivo servisa na predmetnim lokacijama). Konkretno,

za uspostavu GPRS usluge predviđeno je korištenje
usluge korporativnog pristupa BH Telecoma, sa Frame
Relay linkovima između AMM centara i mreže javnog
operatora. Nisu analizirane slične usluge drugih javnih
operatora jer EP BiH odranije ima uspostavljene Frame
Relay linkove u funkciji WAN mreže, te je ovo rješenje bilo
najekonomičnije (nije bila potrebna aktivacija novog ser-
visa, jer se koriste postojeći linkovi, a korištenje ove uslu-
ge ne uzrokuje bilo kakve troškove na lokaciji centara).
Na svakom TP se pored koncentratora instaliraju i kon-
trolna brojila, čije se povezivanje vrši:
– preko Ethernet interfejsa i web servisa, za lokacije TS
10/0,4 kV koje se na sistem uvezuju preko optičke
pristupne mreže,
– preko RS232 interfejsa i IEC 62056-21 komunikacio-
nog protokola, za lokacije TS 10/0,4 kV koje se na
sistem uvezuju preko mreže digitalnih radiomodema,
– preko RS485 interfejsa koncentratora, za lokacije TS
10/0,4 kV koje se na sistem uvezuju preko GPRS mre-
že. Moguća komunikaciona rješenja za uključivanje TS
10/0,4 kV u AMM sistem prikazana su na slici 1.
Za mjerna mjesta kategorija I, II i III predviđeno je korištenje
nekoliko tipskih komunikacionih rješenja, u ovisnosti o situ-
aciji na određenom TP, te o podržanim načinima komuni-
kacije opreme koja će biti korištena u implementaciji:
a) Mjerna mjesta u objektima TS 110/x kV povezivat će
se korištenjem RS232 interfejsa i IEC 62056-21
Slika 1: Varijante komunikacije transformatorskih područja sa AMM centrom
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 55
komunikacionog protokola, a prenosni put će se rea-
lizovati putem SDH mreže/mreže fleksibilnih multi-
pleksera. U slučaju više mjernih mjesta u objektu,
lokalna veza između brojila bi se ostvarila preko
RS485 interfejsa.
b) Mjerna mjesta u objektima TS 35/x kV povezivat će
se preko RS232 interfejsa i IEC 62056-21 komunika-
cionog protokola (radio pristup) ili Ethernet interfejsa i
web servisa (optički pristup). U slučaju više mjernih
mjesta u objektu, lokalna veza između brojila bi se
ostvarila preko RS485 interfejsa.
Povezivanje pojedinačnih mjernih mjesta (lokacije koje
nisu na istim TP kao domaćinstva i ostala potrošnja)
planirano je korištenjem GPRS komunikacije (usluga
korporativnog pristupa) i IEC 62056-21 komunikacio-
nog protokola. U slučaju multifunkcionalnih brojila za
mjerna mjesta kategorije I, II ili III koja su fizički koloci-
rana, predviđeno je međusobno povezivanje preko
RS485 interfejsa, a zatim GPRS komunikacija prema
AMM centru preko jednog od brojila. Komunikacija
prema centru bi se obavljala korištenjem IEC 62056-
21 protokola.
c) U slučaju mjernih mjesta kategorije IV koja su fizički
kolocirana, a na kojima bi se koristila brojila tipa ME/
MT372, predviđeno je međusobno povezivanje preko
RS485 interfejsa, a zatim GPRS komunikacijom pre-
ma AMM centru preko GPRS komunikatora. Na ovaj
način moguće je povezati maksimalno 31 brojilo pre-
56 bosanskohercegovačka elektrotehnika
ko jednog GPRS komunikatora. Komunikacioni pro-
tokol sa AMM centrom u ovom slučaju je DLMS/
COSEM.
d) Za mjerna mjesta kategorije I, II ili III na kojima se
instaliraju brojila koja podržavaju DLC komunikaciju
(ME/MT371) predviđeno je povezivanje preko kon-
centratora, a put do AMM centra bio bi definisan u
skladu sa principom povezivanja određenog transfor-
matorskog područja. Pokazuje se da se ovo rješenje
može koristiti kao alternativno za koncentrisane loka-
cije sa ME/MT372 brojilima ako je broj brojila veći od
deset, odnosno u tom slučaju je ekonomičnije rješe-
nje nabavka koncentratora i prelazak na DLC komu-
nikaciju za lokalno povezivanje brojila, nego korištenje
RS485 sabirnice i GPRS komunikatora za grupisana
brojila.
e) U slučaju da su mjerna mjesta kategorija I, II ili III opre-
mljena brojilima koja ne podržavaju DLC komunikaciju,
a da su fizički kolocirana sa koncentratorom na odre-
đenom transformatorskom području, koristit će se
lokalna komunikacija do koncentratora preko RS485
interfejsa, a zatim komunikacija korištenjem optičke/
radio/GPRS komunikacione infrastrukture za vezu
transformatorskog područja prema AMM centru.
f) Iznimno, na lokacijama na kojima su brojila u vlasniš-
tvu trećih lica, i već opremljena komunikacionim
modulima za PSTN komunikaciju, koristit će se ovaj
vid komunikacije, te u tu svrhu u AMM centrima tre-
baju biti obezbijeđeni PSTN modemi. Potrebno je
napomenuti da je ovaj vid komunikacionog kanala
najneekonomičniji, te se ne predviđa povezivanje
novih mjernih mjesta na ovaj način.
Značajno je napomenuti da sva tipska rješenja još nisu
upotrebljena u uspostavljenom sistemu, te ih je potrebno
u narednom periodu testirati kako bi se verificirala prije
korištenja u nastavku implementacije. Odabir rješenja za
konkretne lokacije treba izvršiti na osnovu tehno-eko-
nomske analize koja treba uobziriti postojeću opremu na
lokaciji, potrebe za dopunom iste radi uključivanja u
AMM sistem (komunikacioni moduli, komunikatori, kon-
centratori), ukupni obim opreme koju je prema konceptu
razvoja planirano uključiti u AMM sistem, te komunikaci-
one mogućnosti za povezivanje prema centru. Ove ana-
lize su prvi naredni korak u širenju AMM sistema.
3. DOSTIGNUTE PERFORMANSE KOMUNIKACIONIH
SERVISA
Po završetku realizacije projekta AMM sistema ED Sara-
jevo izvršena je analiza rada sistema prema parametrima
raspoloživosti komunikacije i vremena prenosa podata-
ka. Raspoloživost komunikacije je posmatrana za prenos
profila opterećenja (Load Profile - LP) i registra očitanja
(Data Read Out - DRO). Rezultati su razvrstani prema
načinu komunikacije sa lokacijom mjernog mjesta:
– tri industrijska brojila koja pripadaju grupi „GSM“ se
prozivaju preko GSM modema u centru,
– preko PSTN modema se prozivaju dva mjerna mjesta
industrijskih kupaca,
– preko radiomreže (grupa „RADIO“) komunicira se sa
najvećim brojem mjernih mjesta razmjene,
– preko optičkog linka centar komunicira sa dva brojila
na lokaciji TS Sarajevo 15 (grupa „OPTIKA“) i transfor-
matorskim područjem TP Biserna.
Komunikacija preko GSM kanala je tako podešena da
postoji dovoljan vremenski pomak između prozivanja
kako za DRO, tako i za LP podatke. S obzirom na to, kao
i na relativno kratko trajanje konekcije pri prenosu poda-
taka, te na mali broj lokacija koje se očitavaju preko istog
modema, može se zaključiti da do smanjene raspoloži-
vosti komunikacije ne dolazi zbog nedovoljnih resursa u
AMM centru, nego zbog lošeg kvaliteta komunikacije u
GSM mreži. U prosjeku se uspješnost očitanja DRO
pokazuje donekle boljom nego uspješnost očitanja LP
podataka. Očitanje je podešeno za sva mjerna mjesta
tako da se dva puta vrši pokušaj prozivanja prije nego što
se očitanje proglasi neuspješnim. Rezultati očitanja u
ovoj grupi su dosta dobri, sa minimalnim procentom
uspješnosti 85 % (uspješnost se kreće od 85 % do 96
%). Komunikacija preko PSTN kanala odvija se preko
lokala telefonske centrale, preko kojeg se ostvaruju
modemske konekcije sa dva mjerna mjesta. Prozivanja
su podešena sa vremenskim pomakom od 10 minuta,
što je dovoljno da ne bi nastala kolizija između dva
susjedna prozivanja. Kao i za ostala mjerna mjesta, pro-
zivanje se vrši maksimalno dva puta prije nego što se
proglasi neuspješnim. Rezultati očitanja podataka u ovoj
grupi su loši. Korištenje iste linije za govornu komunikaci-
ju i prenos podataka značajno utiče na uspješnost pre-
nosa podataka. Najniži procenat uspješnosti komunika-
cije u ovoj grupi je 2 %. Komunikacija preko radiokanala
odvija se preko mreže digitalnih radiomodema, pri čemu
je komunikacija realizovana preko različitog broja radio
linkova ili u kombinaciji sa drugim prenosnim medijem
(hibridna mreža). Pored različitog kvaliteta radiosignala
za svaku pojedinačnu lokaciju, postoji razlika i u frekven-
tnom kanalu koji se koristi za pojedine lokacije. Rezultati
su generalno zadovoljavajući i uporedivi sa rezultatima u
GSM grupi, a kreću se od 80 do 100 %. Donekle su pro-
blematične lokacije za koje se komunikacija odvija preko
tri, odnosno pet posredničkih radiotačaka, te je kašnje-
nje u prenosu značajno uvećano. Zbog toga je izvršeno
povećanje dozvoljenog „timeout“ parametra za IEC
62056-21 protokol za brojilo MT831 na lokaciji Rakova
noga, čime je uspješnost komunikacije značajno pobolj-
šana. Komunikacija preko optičkog komunikacionog
kanala odnosi se na dva mjerna mjesta u objektu TS
Sarajevo 15 i na TP Biserna. Uspješnost komunikacije u
poređenju sa drugim grupama je veća, od 90 do 99 %.
Posmatrajući statistiku komunikacije tokom realizacije

projekta uočena je pravilnost u procentu uspješnosti
pojedinih očitanja, čime je zaključeno da postoji neka
pravilna smetnja u očitanjima. Uzrok je definisan u pode-
šenju očitanja brojila na ovoj lokaciji, pa je izvršeno vre-
mensko pomjeranje ovih očitanja. Nakon ove akcije
povećan je postotak uspješnosti komunikacije. Važno je
napomenuti da se statistika komunikacije koja se prezen-
tira u AMM aplikaciji ne odnosi samo na komunikacioni
put, nego na cijeli link od kraja do kraja, uključujući bro-
jilo i opremu u centru. Komunikacioni kanali trebaju odre-
đivati raspored očitanja mjernih mjesta: vremenski ras-
pored očitanja treba biti tako definisan da se očitanja
preko istog komunikacionog kanala međusobno ne
ometaju. Uspješnost komunikacije za TS Sarajevo 15 i
TP Biserna (optički pristup) prikazana je na slici 2. Sa sli-
ke se vidi efekat pomjeranja vremena očitanja brojila:
uspješnost (engl. succeeded) komunikacije po optičkoj
mreži sa 94,03% (lijevi krug), uz 5,09% neuspjelih proziva
(engl. Failed) i 0,88%, djelomično uspješnih (engl.
Succeeded (I1)) se povećala na 100% (desni krug).
Komentar vezan za vrijeme prenosa podataka dat je po
grupama (komunikacionim kanalima) i odnosi se na
prosječno vrijeme prenosa. Minimalno vrijeme prenosa
prikazuje najbolje postignute rezultate, ali je u pravilu
znatno manje u odnosu na prosječno vrijeme, pa se ne
smatra relevantnim parametrom. S druge strane,
maksimalno vrijeme pokazuje izrazito velike vrijednosti,
koje ukazuju na to da je potrebno dodatno ispitivanje
razloga ovakvih performansi. Treba napomenuti da
analizirana vremena predstavljaju podatak koji se odnosi
na kompletnu komunikaciju, odnosno uključuje pored
komunikacionog puta i vrijeme potrebno za zahtjev ili
Slika 2: Uspješnost komunikacije za optički pristup
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 57
prijem podataka u centru, na brojilu ili koncentratorima.
Za koncentratore je posmatrano prosječno vrijeme
prenosa po jednom brojilu, odnosno ukupno vrijeme
prenosa podataka sa koncentratora podijeljeno sa
brojem brojila. Prema podacima iz aplikacije, prosječno
vrijeme očitanja brojila za TP Rakova noga iznosi 26 s, za
TP Buća Potok 2,9 s, a za TP Umoljani 11 s. Iz navedenog
se zaključuje da vrijeme očitanja podataka sa
koncentratora nije primarno određeno brojem brojila na
transformatorskom području, nego vrstom
komunikacionog linka, odnosno brojem dionica (dva
linka do TP Umoljani, pet do TP Rakova noga) i
kašnjenjem na pojedinim dionicama. Iz analiziranih
podataka zaključuje se da je vrijeme prenosa najmanje
na optičkim spojnim putevima, a da je uporedivo za
ostale komunikacione kanale. Vrijeme prenosa podataka
ne predstavlja problematičan parametar za manji broj
mjernih mjesta u sistemu. U slučaju širenja sistema na
veliki broj mjernih mjesta, potrebno je voditi računa o
vremenskom rasporedu očitanja.
4. FUNKCIONALNOSTI AMM SISTEMA
Funkcionalnosti AMM sistema koje su realizovane kroz
dosadašnje projekte navedene su u nastavku:
– za DLC brojila: očitavanje trenutnog stanja registara
ukupne (više i niže tarife), očitavanje dnevnih vrijedno-
sti registara ukupne, više i niže tarife sa koncentrato-
ra, očitavanje 15-minutne netarifirane vrijednosti pro-
fila sa koncentratora, očitavanje biling profila više i
niže tarife sa koncentratora, očitavanje događaja sa
koncentratora, očitavanje događaja sa brojila, ažurira-
nje prijavljenih brojila na koncentratoru, sinhroniziranje
58 bosanskohercegovačka elektrotehnika
vremena na koncentratoru sa vremenom na serveru,
limitiranje brojila, očitavanje limitacije sa brojila, očita-
vanje stanja sklopke, isključenje i uključenje sklopke,
– za multifunkcionalna brojila: očitavanje trenutnog sta-
nja registara ukupne, više i niže tarife za oba smjera
aktivne i reaktivne energije, očitavanje biling registara,
očitavanje vremena na brojilu, sinhroniziranje vreme-
na na brojilu sa vremenom na serveru, očitavanje
profila opterećenja aktivne i reaktivne snage na broji-
lu, očitavanje profila napona na brojilu, očitavanje
profila struja na brojilu i očitavanje knjige događaja na
brojilu.
Dodatno, omogućena je kontrola potrošnje na transfor-
matorskim stanicama (logička kontrola), kao i definisanje
određenih izvještaja prema potrebama procesa. Sistem
omogućava provođenje postupka provjeravanja kom-
pletnosti podataka, kao osnovu za analizu nedostajućih
podataka za svaki uređaj, mjernu tačku ili tip rezultata.
Zahvaljujući interfejsu SEP2W i SOEE (Sistem Obračuna
Električne Energije) sistema omogućeno je ubrzanje pri-
preme podataka za obračun električne energije.
5. EVOLUCIJA U SMART METERING SISTEM
Prvi korak u nastavku uvođenja AMM sistema u distribu-
tivnoj djelatnosti predstavlja definisanje tehničkih rješenja
za specifične konfiguracije mjernih mjesta sa aspekta
komunikacionih mogućnosti, te verifikacija ovih rješenja
kroz testiranje i njihovu integraciju u sistem. S obzirom na
veliki obim projekta, te izmjene u načinu ugradnje brojila
koji uvođenje AMM sistema donosi, potrebno je razraditi
proces masovne instalacije brojila, te ga uskladiti sa
izgradnjom AMI infrastrukture kroz projekte tipa „ključ u
ruke“ ili samostalne aktivnosti osoblja kompanije. U
segmentu izgradnje AMI infrastrukture potrebno je izvrši-
ti dodatne analize vezano za promjenu dinamike očitava-
nja podataka, te implikacije takvih promjena. Trenutno se
očitavanje podataka vrši na dnevnoj bazi. Promjena
dinamike u smislu zahtjeva za češćim očitavanjem poda-
taka ili dostupnošću podataka u realnom vremenu (što
će u perspektivi biti zahtjev otvorenog tržišta električne
energije) dovest će do promjena u zahtjevima na komu-
nikacionu infrastrukturu, odnosno eliminisanja uskih grla
u komunikaciji kako u dijelu komunikacije od centra do
koncentratora, tako i u dijelu uskopojasne DLC mreže. U
tom je smislu potrebno pravovremeno uvesti tehnološka
opredjeljenja ka širokopojasnoj infrastrukturi.
S obzirom na to da su dosadašnje aktivnosti uglavnom
bile usmjerene na planiranje i realizaciju AMI infrastruktu-
re, u narednom periodu potrebno se fokusirati na MDM
segment sistema čime bi postupno AMM sistem prera-
stao u Smart Metering sistem. Neki od razloga za uvođe-
nje MDM sistema su: više grupa korisnika koji trebaju
pristupati podacima sa brojila, porast količine podataka
koji otežava analize podataka, te korisnici koji imaju potre-
bu za ad-hoc pristupom podacima za različite analize.
Najčešći koraci implementacije MDM sistema su:
1. Definisati MDM sistem kao sistem u funkciji cijele
kompanije čija implementacija treba biti podržana od
strane svih budućih korisnika, za koje će dostupnost
tačnih podataka sa mjernih mjesta u kratkom vreme-
nu povećati efikasnost rada, smanjiti troškove i kreira-
ti nove servise;
2. Identificirati sve izvore, odredišta i formate podataka,
u svim organizacionim cjelinama kompanije;
3. Identificirati specifične MDM vendore i rješenja koji se
uklapaju u potrebe kompanije;
4. Nakon instalacije MDM sistema, obezbijediti jedin-
stven repozitorij podataka iz različitih sistema za pri-
kupljanje podataka (distributivni AMM sistemi, AMM
sistem proizvodne djelatnosti, interfejsi sa drugim
AMM sistemima – Nezavisni Operator Sistema BiH,
Elektroprenos BiH);
5. Nakon što se podaci obezbijede u centralnom repo-
zitoriju, obezbijediti tok podataka ka zavisnim aplika-
cijama (npr. biling, energetske analize i projekcije, itd.)
6. Fazno uvoditi podršku za druge procesne „korisnike“
podataka sa mjernih mjesta kao što su: Outage/Dis-
tribution Management System, aplikacije za planira-
nje aktivnosti u distributivnoj mreži, aplikacije za ener-
getske projekcije, kontaktni centar i Customer Relati-
onship Management sistem, itd.
6. ZAKLJUČAK
S obzirom da se radi o novoj tehnologiji, koja se još uvijek
razvija, normira i standardizuje, potrebno je dodatno
uključiti odgovorne osobe u praćenje ovih aktivnosti sa
ciljem prepoznavanja rješenja koja na najbolji način
odgovaraju potrebama JP EP BiH, kako za energetska,
tako i telekomunikaciona i informatička pitanja. Predlaže
se da se nastavi sa praksom pilot projekata, manjeg ili
većeg obima, kroz koje će se potvrditi praktična funkcio-
nalnost i efikasnost rješenja u uslovima niskonaponske
mreže JP EP BiH. Usvojena rješenja je potrebno potvrdi-
ti kako sa stanovišta izgradnje, tako i sa stanovišta
eksploatacije i održavanja sistema, te operativnog troška
kojeg će ista imati tokom  životnog vijeka opreme.
Potrebno je kontinuirano raditi na dopuni dokumenata
koji propisuju AMM sistem u JP EP BiH, te edukaciji ope-
rativaca svih profila u skladu sa usvojenim rješenjima i
tehnologijama. Prioritet treba dati izgradnji vlastitih tele-
komunikacionih resursa za vezu prema AMM centru,
primarno optičkom pristupu kako zbog AMM servisa,
tako i zbog mogućnosti za upotrebu vlastite infrastruktu-
re u funkciji drugih sistema (MDM, SCADA, kvalitet elek-
trične energije, nadzor i kontrola objekata, itd.).

LITERATURA
[1] Projekat: Implementacija sistema daljinskog očitanja i
upravljanja brojilima električne energije (AMR/AMM siste-
ma) na sedam transformatorskih područja u elektrodistri-
butivnim podružnicama JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sara-
jevo, Iskraemeco, 2010. godine
[2] Projekat: Sistem daljinskog očitanja brojila Elektrodistribu-
cije Sarajevo, Iskraemeco, 2009. godine
BIOGRAFIJA
Amela Čaušević diplomirala je na Elektrotehničkom fakultetu
u Sarajevu, Odsjek telekomunikacije, 2000. godine. Na istom
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 59
fakultetu je stekla zvanje magistra nauka, 2008. godine. Od
2000. godine zaposlena je u JP Elektroprivreda BiH d.d. –
Sarajevo, gdje radi na poslovima planiranja informaciono-
komunikacionog sistema.
Haris Čaušević diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u
Sarajevu, Odsjek automatika i elektronika, 1999.godine. Od
završetka studija zaposlen je u JP Elektroprivreda BiH d.d. –
Sarajevo, Podružnica Elektrodistribucija Sarajevo, gdje radi na
poslovima planiranja, realizacije i održavanja informaciono-
komunikacionog sistema.
60 bosanskohercegovačka elektrotehnika

PAMETNA MJERENJA U ELEKTRODISTRIBUTIVNOM

SISTEMU JP ELEKTROPRIVREDA BiH – SADAŠNJE STANJE
I PERSPEKTIVE
SMART METERING IN JP ELEKTROPRIVREDA BIH
DISTRIBUTION SYSTEM – CURRENT STATE AND
PROSPECTS
Suada Penava, Vinko Bošnjak, Ivo Divković, Elvisa Bećirović, Jasmina Karadža, Senada Jahić,
Dženana Malkočević, Ahmed Mutapčić, Adnan Memić, Dževad Hamidović, Alis Čolaković

Sažetak: Kao posljedica rastuće pažnje koja se posvećuje pitanju racionalnog korištenja energije, mjerenje električne energije u elektroprivred-
nim preduzećima postaje sve važnija aktivnost. To je ujedno i oblast koju karakterizira sve intenzivnija primjena savremenih tehnologija gdje se
prije svega misli na različita rješenja iz domena tzv. pametnih mjerenja. Pomenuta kretanja ne mogu zaobići ni elektroprivredne kompanije iz
našeg okruženja tako da i one počinju bilježiti prve korake u izgradnji odgovarajuće infrastrukture za pametno mjerenje električne energije.
Ovaj referat daje kratak osvrt na dostignuti nivo u uvođenju sistema pametnih mjerenja u elektrodistributivnom sistemu JP Elektroprivreda BiH,
te sa kritičkog aspekta analizira perspektivu njegovog daljeg razvoja i dinamiku implementacije.
Ključne riječi: pametna mjerenja, AMR/AMM sistem, elektrodistributivni sistem, mjerna mjesta, energetska efikasnost.
Abstract: Due to the ever growing attention paid on the issues related to rational energy consumption, the electricity metering is becoming a
key activity necessary for efficient work of many business functions in distribution utilities. At the same time, metering presents an area charac-
terized with growing technological advancements, assuming various smart metering solutions. Those trends are equally relevant for the power
utilities from our surroundings, and we are now witnessing their first steps in establishment of adequate smart metering infrastructures.
This paper will give a short overview of current level of the Elektroprivreda BiH's smart metering system in the distribution network and than
critical analysis of further perspectives in development and dynamic of implementation of this system.
Keywords: smart metering, AMR/AMM system, electric distribution system, metering points, energy efficiency.

UVOD U skladu sa ovim kriterijem, prioritetna su mjerna mjesta

Aktivniji angažman na razvoju infrastrukture za pametna
mjerenja u elektrodistributivnom sistemu JP Elektropri-
vreda BiH d.d. Sarajevo započeo je krajem 2009. godine.
Te godine je donesena strateška odluka vezana za uvo-
đenje sistema pametnih mjerenja [1] kao i prateći interni
dokumenti za njeno provođenje. Sva mjerna mjesta koja
su obuhvaćena ovom odlukom, njih cca. 700.000, podi-
jeljena su u tri kategorije prioritetnosti. Kriterij za utvrđiva-
nje prioritetnosti pojedinih kategorija bio je važnost mjer-
nog mjesta u pogledu količine električne energije koja se
preko njega mjeri, te s tim u vezi očekivani efekti u
poboljšanju efikasnosti korištenja električne energije koji
bi se postigli ukoliko bi ova mjerna mjesta bila upravljiva.
JP Elektroprivreda BiH – d.d. Sarajevo, Bosna i Hercegovina
s.penava@elektroprivreda.ba
Rad prihvaćen u maju 2012. godine.
krajnjih kupaca na srednjem naponu (35 kV i 10 kV) i
mjerna mjesta na kojima se vrši razmjena energije izme-
đu elektrodistributivnih mreža JP Elektroprivreda BiH i
susjednih elektroprivrednih preduzeća.
Druga skupina po prioritetnosti je tzv. „ostala potrošnja
preko 23 kW“, koja obuhvata komercijalne i manje indu-
strijske kupce čija se mjerna mjesta nalaze na naponu
0,4 kV. Domaćinstva i manji komercijalni kupci, kao naj-
brojnija skupina sa učešćem od 99% u ukupnom broju
mjernih mjesta, svrstani su u kategoriju sa trećim stepe-
nom prioritetnosti.
Od perioda donošenja pomenute strateške odluke pa do
danas, na terenu je realizovan jedan veći projekat koji je
obuhvatio 1.747 mjernih mjesta iz kategorije domaćinsta-
va raspoređenih na području cijele EP BiH, čime je uspo-
stavljena osnovna infrastruktura sistema pametnih mje-
renja koja bi se u narednom periodu trebala nadograđi-
vati. U početnoj fazi je i praktična realizacija još jednog

projekta sa ukupno 528 mjernih mjesta na srednjem
naponu i mjernih mjesta primopredaje sa drugim elektro-
privrednim subjektima kao i aktivnosti na mjernim mjesti-
ma iz kategorije „ostala potrošnja preko 23 kW“. I u peri-
odu prije donošenja pomenute strateške odluke pokre-
nuto je nekoliko manjih pilot projekata u nekim od elek-
trodistributivnih podružnica EP BiH. Cilj ovih pilot proje-
kata je bio testiranje različitih tehnologija i sticanje prvih
praktičnih iskustava u njihovom korištenju. U ovom refe-
ratu će bez detaljnijeg prezentiranja pojedinačnih rezulta-
ta biti prezentirana najvažnija iskustva sa pilot projekata
pametnih mjerenja realiziranih u Elektrodistribuciji Zenica
i Elektrodistribuciji Tuzla, uz napomenu da su ovakvi pro-
jekti također realizirani i na području Elektrodistribucije
Sarajevo. Osim toga u referatu su prezentirana iskustva i
sa naprijed pomenutog zajedničkog projekta na 1.747
mjernih mjesta te je također dât i kratak osvrt na očeki-
vane efekte projekta na mjernim mjestima na srednjem
naponu koji je trenutno u fazi realizacije.
1. ISKUSTVA SA REALIZOVANIH PROJEKATA
1.1. Pilot projekat u Elektrodistribuciji Zenica
Pilot projekat Elektrodistribucije Zenica obuhvatio je
mjerna mjesta na ukupno pet (5) lokacija, karakteriziranih
različitim izvedbama niskonaponske mreže te različitim
rasporedom i vrstom obračunskih mjernih mjesta. Uku-
pan broj mjernih mjesta opremljenih pametnim brojilima
u okviru ovog projekta iznosi 109 i ovaj broj uključuje
mjerna mjesta krajnjih kupaca i mjerna mjesta u TS
10(20)/0,4 kV koja služe kao kontrolna mjerenja na pred-
metnim transformatorskim područjima. Na pilot projektu
je korišteno rješenje pametnih mjerenja proizvođača
Landis–Gyr, koje podrazumijeva slijedeće tipove opreme
i softvera:
– brojila električne energije tipa ZC(M)F120Acd,
– ZMF120ABd i ZMD410ct44.0007,
– koncentrator podataka tipa AC–RG1A,
– softver Advance Sistem, verzija 1.6.
Komunikacioni sistem za potrebe sistema pametnih mje-
renja na ovom projektu realiziran je uskopojasnom DLC
komunikacijom (veza brojila električne energije instaliranih
u niskonaponskoj mreži i koncentratora u TS 10(20)/0,4
kV ), a za povezivanje koncentratora i AMM centra korište-
ni su različiti komunikacioni kanali (GSM, postojeća tele-
komunikaciona prenosna/WAN mreža EP BiH, digitalni
radio modemi), što je ovisilo o raspoloživosti infrastrukture
na pojedinačnim lokacijama mjernih mjesta.
Implementirani sistem pametnih mjerenja na području
Elektrodistribucije Zenica potvrdio je sve mogućnosti u
segmentu očitanja, praćenja parametara kvalitete elek-
trične energije i evidencije događaja u distributivnoj mre-
ži čija je provjera bila jedan od ciljeva samog projekta.
Dio brojila korišten na ovom projektu opremljen je pode-
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 61
sivom strujnom sklopkom sa mogućnošću daljinskog
isključenja/uključenja i limitacije snage i ta je funkcional-
nost testirana i potvrđena tokom same realizacije. Sva
brojila korištena na projektu imaju mogućnost prikaza
dnevnog dijagrama opterećenja i superponiranje za jed-
no trafo područje. Raspoloživ je i profil opterećenja sva-
kog kupca odnosno podaci angažovanoj snazi kupaca.
Kada se radi o funkcionisanju komunikacionog segmen-
ta sistema, daljinska komunikacija od AMM centra pre-
ma koncentratorima, odnosno brojilima električne ener-
gije uspješno je funkcionirala za slučaj svakog od korište-
nih komunikacionih medija. Nije bilo većih problema sa
komunikacijom od koncentratora prema brojilima elek-
trične energije bez obzira na vrstu niskonaponske mreže
ili na udaljenost pojedinih brojila od koncentratora. loka-
cijama. Stepen uspješnosti očitanja brojila na ovom pro-
jektu bio je 100% . U ovisnosti od lokacije, brzina očitanja
registra za očitanje DRO se kretala u granicama 0,5 s do
4,3 s za podatke za jedan dan. Brzina očitanja profila
opterećenja bila je u prosjeku 2,3 s/brojilu za podatke za
jedan dan. Nisu posebno vršena poređenja brzine očita-
nja prema tipovima komunikacionih medija ali se općeni-
to pokazalo da je optika najpouzdaniji i najbrži medij.
Kao specifična opažanja vezana za komunikaciju od
AMM centra do brojila, konstatovano je da je GSM
komunikacija za sve lokacije funkcionirala uspješno ali je
evidentan problem visokih cijena ovih usluga kod doma-
ćih telekom operatera. Optička infrastruktura predstavlja
pouzdani komunikacioni medij i potrebno ju je koristiti i u
funkciji sistema pametnih mjerenja svuda tamo gdje
postoji izgrađena infrastruktura. Konačno, primjena digi-
talnih radiomodema zahtijeva značajna ulaganja u izgrad-
nju kompletne infrastrukture i upitna je ekonomičnost
njihove primjene isključivo za potrebe komunikacije u
sistemu pametnih mjerenja.
1.2. Pilot projekat u Elektrodistribuciji Tuzla
Pilot projekat u Elektrodistribuciji Tuzla obuhvatio je mjer-
na mjesta na dva (2) transformatorska područja, sa uku-
pno 18 brojila ugrađenih kod kupaca iz kategorije doma-
ćinstva. Radi se o projektu malog obima koji je bio privre-
menog karaktera sa trajanjem od 12 mjeseci, pri čemu je
instalirani sistem pametnih mjerenja korišten paralelno sa
već postojećim brojilima. Na pilot projektu je korišteno
rješenje pametnih mjerenja bazirano na NES sistemu
proizvođača Echelon, u saradnji sa kompanijama Eltel
Gropu Corporation i Ubitronix Solution. Tipovi opreme i
softvera koji čine ovaj sistem su :
– brojila električne energije tipa 83331–1IVAD i 83331
–3IVAD,
– koncentratori podataka tip DC–1000/SL,
– softver UIEM (Unified Intelligent Energy Management)
sa NES Diagnostics Tool i NES Provisioning Tool.
62 bosanskohercegovačka elektrotehnika
Za povezivanje brojila električne energije i koncentratora
u TS 10(20)/0,4 kV korištena je uskopojasna PLC komu-
nikacija dok je veza između koncentratora i AMM centra
izvedena putem GSM/GPRS komunikacionog kanala.
Kao jedna od specifičnosti ovog pilot projekta može se
upravo izdvojiti testiranje primjene GPRS komunikacije
od koncentratora podataka do AMM centra, što je po
prvi put u JP Elektroprivreda BiH urađeno upravo na
ovom projektu.
U toku trajanja projekta nije bilo značajnih problema sa
funkcioniranjem sistema. Podešenje očitanja je urađeno
tako da su se prikupljali podaci sa svih lokacija jednom u
toku 24 sata. Prikupljani podaci su: podaci za obračun
kao i podaci profila opterećenja, parametri kvalitete elek-
trične energije, te knjiga događaja sa brojila električne
energije. Kao što je već naglašeno, sistem pametnih mje-
renja koji je bio predmet ovog Pilot projekta instaliran je
kao dopunski sistem postojećim brojilima električne
energije te kao takav nije korišten za obračun električne
energije i izdavanje računa kupcima. Iz istog razloga nisu
testirane sve mogućnosti sistema kao npr. ponovno
daljinsko uključenje brojila. S obzirom na mali obim pro-
jekta nisu specificirani posebni zahtjevi za kreiranje izvje-
štajnih formi o statističkim pokazateljima uspješnosti
očitanja unutar korištene aplikacije UIEM. Međutim na
osnovu raspoloživih podataka iz UIEM aplikacije implicit-
no se može doći do ovih podataka, pri čemu je opća
ocjena o zadovoljavajućem funkcioniranju donesena
upravo na osnovu tih statističkih pokazatelja (npr. stupanj
uspješnosti prikupljanja podataka >99,2%) za posmatra-
ni period.
1.3. Projekat “7 transformatorskih područja”
Ovaj projekat je obuhvatio ukupno 1.747 mjernih mjesta
iz kategorije domaćinstva i ostala potrošnja do 23 kW.
Mjerna mjesta su raspoređena na sedam transformator-
skih područja – TS 10(20)/0,4 kV, u svih pet elektrodistri-
butivnih podružnica JP Elektroprivreda BiH. Sistem
pametnih mjerenja implementiran na ovom projektu
zasnovan je na softverskom rješenju SEP2 W System,
proizvođača Iskraemeco. Brojila električne energije i kon-
centratori u TS 10(20)/0,4 kV korišteni na projektu su pro-
izvođača Iskraemeco i Landis Gyr a ostala komunikacio-
na i prateća oprema je od različitih renomiranih proizvo-
đača. Na projektu je korištena digitalna radio veza i komu-
nikacija putem optičkog spojnog puta, ovisno o resursi-
ma koji su bili raspoloživi na pojedinačnim lokacijama.
Jedna od specifičnosti ovog projekta je u tome što su na
njemu korištena brojila i koncentratori dva različita proi-
zvođača koja rade pod jedinstvenim AMR/AMM softve-
rom. Interoperabilnost rješenja proizvođača Iskraemeco i
Landis Gyr postignuta je na nivou softvera SEP2W
System, koji ima mogućnost da vrši očitanje podataka sa
koncentratora tip DRO ZxF proizvođača Landis Gyr, kao
i davanje naloga za upravljanje nad brojilima (npr. uključi-
vanje i isključivanje sklopke) . Ovaj nivo interoperabilnosti
ne omogućava potpuni proizvođački neovisan dalji razvoj
sistema, budući da koncentratori i brojila ova dva proi-
zvođača ne mogu međusobno komunicirati jedni sa
drugima. To praktično znači da svako novo mjerno mje-
sto koje se na nekom od predmetnih transformatorskih
područja pojavi u narednom periodu može biti opremlje-
no samo brojilom koje je kompatibilno sa postojećim
koncentratorom u TS 10(20)/0,4 kV. Funkcija interopera-
bilnosti u opisanom značenju realizirana je na dva (2)
transformatorska područja u podružnici „Elektrodistribu-
cija“ Zenica. Sistem pametnih mjerenja koji je na ovim
transformatorskim područjima baziran na softveru proi-
zvođača Iskraemeco i brojilima i koncentratorima proi-
zvođača Landis Gyr korektno izvršava očitanje brojila,
limitaciju snage, uključenje/isključenje sklopke i ostale
funkcije relevantne za provjeru interoperabilnosti.
Jedan od najvažnijih zahtjeva koji je od strane JP Elektro-
privreda BiH bio postavljen za izvođača ovog projekta
bio je povezivanje baze podataka softvera SEP2W
System sa bazom softvera za obračun i naplatu električ-
ne energije koji se koristi u JP Elektroprivreda BiH – apli-
kacija SOEE. Za ovu svrhu razvijena je posebna aplikaci-
ja pod nazivom SEP2 Billing Exporter koja na osnovu
zahtjeva iz baze SOEE i podataka iz SEP2W baze dobiva
rezultate i zapisuje ih u posebnu tabelu u SEP2W bazi.
U svim elektrodistributivnim podružnicama do sada je
obavljeno više mjesečnih ciklusa obračuna i izdavanja
računa korištenjem daljinski prikupljenih obračunskih
podataka. U nekim slučajevima je paralelno vršen i
manuelni postupak, a provedene analize i kontrole su
potvrdile korektnost svih faza ovog procesa.
Brojila električne energije koja su korištena na projektu „7
transformatorskih područja“ omogućuju i funkciju limita-
cije snage i daljinskog uključenja/isključenja. Ova je funk-
cija iznimno važna s obzirom na zahtjev za ograničenjem
snage kod krajnjih kupaca čija je priključna snaga manja
od 23 kW, a koja je distributerima propisana relevantnom
regulativom [2]. Raspoložive informacije sa terena govore
o izuzetno pozitivnim efektima ove funkcije koja se ogleda
kako u efikasnijoj organizaciji rada monterskih ekipa, tako
i u određenom psihološkom uticaju na kupce koji ne izmi-
ruju svoje obaveze, a koji su na ovaj način postali svjesni
mogućnosti da budu efikasno isključeni sa mreže.
U svim TS 10(20)/0,4 kV koje su obuhvaćene ovim pro-
jektom ugrađena su sumarna brojila čija je funkcija kon-
trola potrošnje na transformatorskim područjima i preci-
znije lociranje gubitaka u elektrodistributivnoj mreži. Za
kontrolu potrošnje koristi se poseban modul aplikacije
SEP2W. Kontrola se obavlja na način da se najprije izra-
čuna suma dnevnih tarifnih podataka svih brojila ugrađe-
nih kod kupaca na predmetnom transformatorskom
području, za nivo mjeseca za koji se kontrola odnosi.
Zatim se ta suma poredi sa mjesečnim rezultatom
potrošnje registrovane na sumarnom, tzv. kontrolnom

brojilu. Rezultati ovog poređenja prikazuju se u pomenu-
tom dodatnom modulu SEP2W, u formi izvještaja o
apsolutnoj i procentualnoj vrijednosti razlike dvaju mjere-
nja. Funkcija kontrole potrošnje na nivou transformator-
skog područja pokazuje svoje efekte na terenu u smislu
preciznije identifikacije mjesta nastanka gubitaka elek-
trične energije u distributivnoj mreži. Usporedbe sumar-
nih očitanja na kontrolnim brojilima u TS 10(20)/0,4 kV sa
zbirom očitanja svih brojila ukazuju na razliku koja se
kreće od 3% do 7 % na pojedinim transformatorskim
područjima. Ovaj pokazatelj distributivnih gubitaka na
segmentu niskonaponske mreže bit će u budućim anali-
zama ključan za precizno lociranje ovih gubitaka i za
predlaganje efikasnih mjera za njihovo smanjenje.
1.4. Projekat na mjernim mjestima krajnjih kupaca na
srednjem naponu i mjernim mjestama
primopredaje električne energije
Mjerna mjesta krajnjih kupaca na srednjem naponu i
mjerna mjesta na kojima elektrodistributivne podružnice
JP Elektroprivreda BiH vrše primopredaju električne
energije sa drugim elektroprivrednim preduzećima,
predstavljaju prioritetnu kategoriju mjernih mjesta sa
aspekta uključivanja u sistem pametnih mjerenja. Njihova
važnost između ostaloga se ogleda i tu tome što se na
njima realizira cca 25 % ukupne energije koja se isporu-
čuje sa elektrodistributivne mreže JP Elektroprivreda BiH
a istovremeno ona participiraju u ukupnom broju mjernih
mjesta na kojima se obračunava električna energija sa
manje od 0,1 %. Uspostava sistema pametnih mjerenja
na ovim mjernim mjestima bitna je iz više razloga. Neki
od generalnih razloga vezani su za unapređenja funkcije
mjerenja u elektrodistributivnoj djelatnosti JP Elektropri-
vreda BiH u pogledu smanjenja troškova vezanih za oči-
tanje mjernih mjesta, zatim u pogledu efikasnijeg locira-
nja gubitaka električne energije, brže identifikacije kvaro-
va i općenito u mogućnosti optimiziranja distributivne
mreže zbog posjedovanja velikog broja relevantnih infor-
macija sa ovih značajnih tačaka mjerenja. Još jedan
važan razlog za uspostavu sistema pametnih mjerenja
na ovim mjernim mjestima u vezi je sa uspostavom tržišta
električne energije i ulogom koju u stvaranju preduslova
za efikasno fukcionisanje ovog tržišta ima ovaj sistem [3].
Prema prvobitno planiranoj dinamici otvaranja tržišta
električne energije u Bosni i Hercegovini [4–6] kupci čija
mjerna mjesta pripadaju ovoj kategorije su status kvalifi-
kovanog kupca mogli steći već sa početkom 2009. godi-
ne a prelazni period do kojeg se ovaj status mora konač-
no potvrditi traje do 01.01.2012. godine. U međuvremenu
ova je dinamika promijenjena tako da je za kupce na 35
kV krajnji rok za potvrdu statusa kvalifikovanog kupca
pomjeren do 01.01.2013. a za kupce na 10 kV do
01.01.2014. godine.
Uvođenje naprednih tehnologija za očitanje i analizu oči-
tanih podataka o potrošnji električne energije omoguća-
va i izradu ispravnih profila potrošnje za ovu važnu kate-
Godište 6, Januar/Decembar 2012. 63
goriju kupaca, što je opet preduslov za potencijalni razvoj
efikasnijih tarifnih metodologija i kao takav se smatra još
jednim od očekivanih efekata ovog projekta
2. NEKI OD KLJUČNIH PROBLEMA U DOSADAŠNJOJ
IMPLEMENTACIJI KONCEPTA PAMETNIH MJERENJA
U JP ELEKTROPRIVREDA BiH
Tokom dosadašnjeg rada na uvođenju sistema pametnih
mjerenja u distributivnom sistemu JP Elektroprivreda BiH
pojavilo se nekoliko problema koji su donekle uticali i na
dinamiku rada na pojedinačnim projektima. S tim u vezi
posebno se ističu pitanje interoperabilnosti i pitanje izbo-
ra komunikacionih tehnologija.
Interoperabilnošću se nastoji omogućiti korištenje kom-
ponenti sistema za pametna mjerenje proizvedenih od
strane različitih proizvođača. Sudeći po podacima iz ras-
položive literature [7] kao i iz neposrednih kontakata sa
relevantnim akterima, s ovim problemom susreću se i
druge elektroprivredne kompanije u Evropi koje planiraju
masovnu implementaciju pametnih mjerenja (roll–out). U
rješavanje ovog pitanja uključene su čak i institucije
Evropske Unije budući da se interoperabilnost vidi kao
preduslov da bi se pametna mjerenja u zemljama EU
implementirala u svome punom opsegu i u rokovima koji
su propisani važećom regulativom [8]. S tim u vezi prisut-
ne su različite inicijative i poticaji u pravcu definisanja
standardnih tehničkih specifikacija koje bi bile obavezu-
juće za sve proizvođače komponenti ovog sistema. Za
primjer navodimo inicijativu koja je pokrenuta početkom
2009. godine i kojom je Evropska komisija, grupi evrop-
skih standardizacijskih tijela (CEN, CENELEC i ETSI)
dodijelila mandat za izradu harmoniziranih standarda koji
bi bili u funkciji razvoja pametnih mjerenja. Ovim manda-
tom, poznatim pod nazivom M/441, navedenim tijelima
se daje ovlaštenje za standardizaciju u polju mjernih ure-
đaja, s ciljem razvoja otvorene arhitekture za brojila koja
služe za mjerenje utroška energenata (električna energi-
ja, gas, toplotna energija i voda), uključujući komunikaci-
one protokole koji omogućavaju interoperabilnost. Tu je
također i projekat pod nazivom Open Meter [9] koji pokri-
va slične teme kao i M441, ima slične ciljeve i praktično
čini njegov sastavni dio. Pomenuti projekti standardizaci-
je pametnih mjerenja do sada još nisu okončani.
Osim ovih inicijativa pokrenutih od strane institucija EU,
nekolicina velikih evropskih proizvođača brojila pokušavaju
da kroz zajednički razvoj ponude tržištu tzv. „multi–vendor“
interoperabilno rješenje pametnih mjerenja. Kao jedan od
primjera navodimo zajednički angažman kompanija Iskrae-
meco, Itron i Landis+Gyr u okviru asocijacije IDIS [10], koje
su još u septembru 2009. godine objavile da je uspješno
testirana međusobna interoperabilnost njihovih pojedinač-
nih rješenja pametnih mjerenja. Komercijalna realizacija
ovog interoperabilnog rješenja je u završnoj fazi.
Na osnovu izloženog evidentno je da je pitanje standar-
dizacije pametnih mjerenja još uvijek otvoreno. To u prak-
64 bosanskohercegovačka elektrotehnika
si znači da elektroprivredne i ostale zainteresirane kom-
panije iz komunalnog sektora još uvijek ne mogu da
krenu sa masovnom implementacijom sistema pametnih
mjerenja bez bojazni od moguće ovisnosti o nekom od
proizvođačkih rješenja. Ovo je posebno izraženo kod
manjih kompanija koje nemaju kapacitet, niti tehno–eko-
nomski rezon za razvoj svojih vlastitih „otvorenih“ stan-
darda na način kako je to na primjer uradila kompanija
EDF [11].
Kada se radi o JP Elektroprivreda BiH, razvoj vlastitog
rješenja interoperabilnog sistema pametnih mjerenja
sasvim sigurno nije racionalna opcija. Određene nedou-
mice oko toga kako definisati zahtjev za interoperabilno-
šću bile su prisutne kod planiranja ranije pomenutog
projekta od 1.747 mjernih mjesta iz kategorije domaćin-
stva. Ono što je na ovom projektu dobiveno kao „intero-
perabilno rješenje“ i što je u ovom referatu već ranije
opisano, ne predstavlja pravu interoperabilnost s obzi-
rom da je međusobna komunikacija moguća samo
između koncentratora i brojila jednog proizvođača, odno-
sno da će se kod eventualnog budućeg priključivanja
novih kupaca na predmetnim transformatorskim područ-
jima morati koristiti brojila kompatibilna sa već ugrađenim
koncentratorom u TS 10(20)/0,4 kV.
Imajući u vidu raniju konstataciju o još uvijek otvorenom
pitanju standardizacije pametnih mjerenja, zaključujemo
da JP Elektroprivreda BiH u ovom trenutku nema alter-
nativu osim da nastavi sa razvojem sistema na način
kako je to i do sada rađeno. Smatramo da pitanje mogu-
će ovisnosti o tehnološkim rješenjima jednog proizvođa-
ča ne može biti izraženo u velikoj mjeri s obzirom da se
još uvijek radi o projektima malog obima. Za masovni
roll–out u JP Elektroprivreda BiH bit će potrebno obez-
bijediti određene preduslove što sasvim sigurno neće biti
moguće uraditi u nekom kraćem roku u kojem se očeku-
je potpuno rješavanje pitanja interoperabilnosti .
Izbor komunikacionih tehnologija također je tema o kojoj
se često diskutuje u kontekstu pametnih mjerenja. Elek-
troprivredne kompanije danas koriste različita rješenja za
realizaciju komunikacionih veza između pojedinih segme-
nata sistema pametnih mjerenja (brojilo–koncentrator,
koncentrator–centar upravljanja, brojilo–centar upravlja-
nja), a izbor konkretnih rješenja trebao bi biti rezultat
odgovarajućih tehno–ekonomskih analiza.
U JP Elektroprivreda BiH ovo se pitanje, osim u pogledu
funkcionalnih performansi pojedinih rješenja, posmatra i
u kontekstu razvoja vlastite komunikacione infrastrukture
nasuprot korištenja usluga drugih kompanija. Kada se
radi o komunikaciji na relaciji brojilo–koncentrator, u JP
Elektroprivreda BiH je odabrana uskopojasna PLC
komunikacija. Ovo opredjeljenje je opravdano s obzirom
da se komunikaciona veza sa brojilima uspostavlja kori-
štenjem vlastite infrastrukture, te da je ova tehnologija
standardizovana i široko prihvaćena u mnogim elektro-
privrednim kompanijama širom svijeta [12]. Dilema izme-
đu razvoja vlastite komunikacione infrastrukture i korište-
nja usluga drugih kompanija pojavila se prilikom izbora
komunikacionog rješenja između koncentratora i centra
upravljanja odnosno između brojila i centra upravljanja
(za slučajeve gdje se ista direktno ostvaruje). Pod vlasti-
tom telekomunikacionom infrastrukturom ovdje se
podrazumijeva digitalna radio mreža i optička pristupna
mreža, dok GSM/GPRS usluge javnih telekom operatera
spadaju u drugu skupinu. Analiza provedena u [12] uka-
zala je na tehničke prednosti korištenja vlastitih komuni-
kacionih resursa, prije svega digitalne radio mreže, ali isto
tako i na viši nivo inicijalnih finansijskih ulaganja, s obzi-
rom na njihovu nedovoljnu razvijenost na relevantnim
energetskim objektima. Tehničke prednosti digitalne
radiomreže posebno su istaknute u kontekstu omoguća-
vanja drugih komunikacionih servisa, osim onih koji su u
funkciji pametnih mjerenja. Jednoznačnu odluku po pita-
nju izbora između ova dva principijelna rješenja ipak nije
bilo moguće donijeti već je ista ovisna o tretmanu kon-
kretnog elektroenergetskog objekta u sistemu daljinskog
nadzora i upravljanja distributivnom mrežom. Najrelevan-
tniji elektroenergetski objekti u kontekstu pametnih mje-
renja su TS 10(20)/0,4 kV a upravo je njihova uloga u
sistemu daljinskog nadzora i upravljanja u ovom momen-
tu još uvijek nedovoljno precizno određena od strane JP
Elektroprivreda BiH. Iz tog razloga, u narednom periodu
će biti neophodno da se utvrde kriteriji za uključivanje
ove kategorije elektrodistributivnih objekata u sistem
daljinskog nadzora i upravljanja. Tada će biti moguće
sagledati koje komunikacione servise, osim onih u funk-
ciji pametnih mjerenja, je potrebno obezbijediti na ovim
objektima, te shodno tome adekvatno valorizirati eventu-
alna ulaganja u vlastitu komunikacionu infrastrukturu.
3. PREDUSLOVI ZA MASOVNU IMPLEMENTACIJU
PAMETNIH MJERENJA U JP ELEKTROPRIVREDA BiH
Ranije pomenuta regulativa EU [8] predviđa da do kraja
2020. godine najmanje 80% potrošača bude opremljeno
pametnim sistemima za mjerenje. O realnosti dostizanja
ovog cilja u posljednje vrijeme se sve više govori u rele-
vantnim krugovima. Za primjer navodimo rezultate
nedavno provedenog istraživanja [13] koje je pokazalo da
svega 38% anketiranih stručnjaka iz elektroprivrednih i
drugih zainteresiranih kompanija smatraju ovaj cilj dostiž-
nim. Od preostale populacije ispitanika, njih 32% misli da
je 2025. godina realniji rok nego što je to 2020. godina,
dok 30% stručnjaka nisu sigurni u kom roku je uopće
moguće implementirati pametna mjerenja u državama
članicama EU. Kao jedan od najvećih izazova s kojima se
suočavaju kod uvođenja pametnih mjerenja, ovi stručnja-
ci navode nedovoljno poznavanje tehnoloških rješenja i s
tim u vezi ukazuju na nužnost održavanja neovisnosti o
rješenjima pojedinačnih isporučilaca, odnosno na nuž-
nost razvijanja generičkih i transferabilnih tehnologija.
Ostali izazovi su visoki troškovi pokretanja projekata te
nedovoljna podrška vlada. Naime čak 76% sudionika
 Godište 6, Januar/Decembar 2012. 65

ovog istraživanja smatra kako vlade država ne pružaju elektroprivredne kompanije, uključujući i JP Elektropri-
dovoljnu podršku kako bi se pametna mjerenja kao jedna vreda BiH, generalno nemaju poticaj da uvode tehnološ-
od „tehnologija pametnih mreža“ konačno počela iz teo- ka unapređenja kao što su pametna mjerenja, koja bi
rije provoditi i u praksi. mogla dovesti do smanjenja potrošnje električne energije
budući da je njihov prihod direktno vezan za potrošnju.
Prema planiranoj dinamici uvođenja pametnih mjerenja u
Isto tako, potencijalne koristi pametnih mjerenja za kup-
JP Elektroprivreda BiH, do 2025. godine ovaj sistem bi
ce, koje se ogledaju u mogućnosti praćenja vlastite
bio implementiran kod 80% kupaca iz kategorije doma-
potrošnje i smanjenja troškova za električnu energiju,
ćinstva. Za dostizanje ovog cilja potrebno je godišnje
mogu postati stvarne samo uz postojanje efektivnih cje-
rekonstruisati cca. 45.000 mjernih mjesta. Fizički obim
novnih poticaja koji će dovesti do promjena u načinu na
posla i potrebna finansijska ulaganja višestruko prema-
koji kupci troše električnu energiju. Takvi cjenovni potica-
šuju programe koji se do sada u ovoj kompaniji pokreta-
ji kod nas još uvijek ne postoje.
ni u oblasti obračunskih mjerenja. Zbog toga je dostiza-
nje planirane dinamike neizvjesno i istu bi trebalo sagle- Smatramo da bi poticajni ambijent, koji bi mogao intenzi-
dati u svjetlu dosadašnjih vlastitih i iskustava drugih virati razvoj pametnih mjerenja, trebao biti kreiran na
elektroprivrednih kompanija o kojima je bilo riječi na načelima energetske efikasnosti u krajnjem korištenju
početku ovog poglavlja. Za masovno uvođenje ove teh- električne energije i da kao takav podrazumijeva anga-
nologije postoji određeni preduslovi koji se odnose na žman na širem institucionalnom nivou. Činjenica je da u
tehnički i širi institucionalni aspekt . Bosni i Hercegovini nisu uspostavljeni nacionalni ciljevi
niti razvijena strategija i akcioni planovi za unapređenje
Kada se radi o pitanjima vezanim za tehnički aspekt pri-
energetske efikasnosti [15], tako da nije ni mogla biti
mjene pametnih mjerenja, gdje se prije svega misli na
identificirana eventualna uloga elektroprivrednih kompa-
inteoperabilnost, za očekivati je da će ona biti vrlo brzo
nija u relevantnim aktivnostima. Ipak, nepostojanje insti-
prevaziđena. U prilog ovoj ocjeni govori pažnja koja se
tucionalnog okvira na nacionalnom nivou moglo bi,
posvećuje ovom pitanju od strane relevantnih institucija u
barem privremeno, biti prevaziđeno regulativom EU, koja
širem evropskom okruženju, te konkretne aktivnosti koje
prilično precizno ukazuje kako na ključne aktere tako i na
se poduzimaju na njegovom praktičnom rješavanju.
konkretne mjere i tehnološka rješenja koja dovode do
Mnogo važnije je pitanje stvaranja jednog poticajnog efikasnijeg korištenja električne energije. Jedno od pre-
ambijenta, koji bi osim elektroprivrednih kompanija uklju- poručenih tehnoloških rješenja upravo su pametna mje-
čivao i širi krug zainteresovanih strana (stakeholder–a). renja [14].
Takav ambijent bi omogućio da sve zainteresovane stra-
ne adekvatno sagledaju svoje potencijalne koristi od ove 4. ZAKLJUČCI
napredne tehnologije. Naime kada se govori o naporima
Dosadašnja iskustva u korištenju sistema pametnih mje-
koje JP Elektroprivreda BiH ulaže na uvođenju pametnih
renja u elektrodistributivnoj djelatnosti JP Elektroprivreda
mjerenja, sve do sada urađeno je isključivo rezultat vla-
BiH ukazuju na niz pozitivnih efekata koje ovaj sistem ima
stite procjene ove kompanije o nužnosti „ne–zaostajanja“
na organizaciju funkcije mjerenja i obračuna električne
za tehnološkim trendovima i onim što se radi u drugim
energije kao i na odvijanje ostalih poslovnih funkcija u
sličnim kompanijama. Do sada nisu dobiveni nikakvi kon-
ovoj djelatnosti. Istovremeno velika finansijska ulaganja
kretni poticaji iz elektroenergetskog sektora niti neki dru-
koja masovna implementacija ove napredne tehnologije
gi oblik institucionalne podrške. Zbog toga se kod ocjene
nesporno iziskuje, ne mogu biti tehno–ekonomski oprav-
tehno–ekonomske opravdanosti ulaganja u pametna
dana ako bi se uzele u obzir samo one koristi koje ima
mjerenja u JP Elektroprivreda BiH uzimaju u obzir samo
ova elektroprivredna kompanija kao jedan od potencijal-
one potencijalne koristi koje ova tehnologija ima direktno
nih stakeholdera. Adekvatno vrednovanje koristi koje
na poslovanje kompanije, a ne i koristi koje pametna mje-
pametna mjerenja pružaju i za ostale zainteresirane stra-
renja imaju, na primjer, u kontekstu uspostave tržišta
ne u elektroenergetskom sektoru i šire apsolutno je
električne energije [3, 8] ili u kontekstu unapređenja efi-
neophodno. Osim kao pretpostavku za efikasno funkci-
kasnosti u krajnjem korištenju električne energije [14].
onisanje tržišta električne energije, smatramo da pamet-
Naime za elektroprivredne kompanije tipičan razlog zbog
na mjerenja posebno trebaju biti prepoznata i vrednova-
kojeg se upuštaju u ove aktivnosti vezan je za smanjenje
na kao tehnologija koja omogućava dostizanje ciljeva
operativnih troškova vezanih za funkciju mjerenja, te za
energetske efikasnosti u krajnjem korištenju električne
efikasniju detekciju tehničkih i ne–tehničkih gubitaka koja
energije. U tom smislu sa šireg institucionalnog nivoa
je moguća zbog boljih informacija o niskonaponskoj dis-
moraju biti obezbijeđeni odgovarajući poticaji kako za JP
tributivnoj mreži do kojih se može na ovaj način doći.
Elektroprivreda BiH, tako i za sve druge elektroprivredne
Upravo ovo i jesu kriteriji koji se u JP Elektroprivreda BiH
kompanije, kako bi one i dalje radile na uvođenju tehno-
sada najčešće navode kada se žele argumentovati oče-
logije pametnih mjerenja.
kivane koristi od ove napredne tehnologije. Istovremeno
66 bosanskohercegovačka elektrotehnika
LITERATURA
[1] Koncept uvođenja daljinskog očitanja i upravljanja brojili-
ma električne energije (AMR/AMM sistema) u elektro-
distributivni sistem JP Elektroprivreda BiH, JP Elektropri-
vreda BiH, Septembar 2009.
[2] Opšti uslovi za isporuku električne energije, Regulatorna
komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Her-
cegovine–FERK, maj 2008.
[3] Mapa puta za električnu energiju i gas –Bosna i Hercego-
vina»; dokument usvojen na sastanku Ministarskog vijeća
Energetske Zajednice, 17. novembar 2006, Skoplje.
[4] Odluka o obimu, uvjetima i vremenskom rasporedu otva-
ranja tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini“
,Državna regulatorna komisija za električnu energiju
(DERK), Službeni glasnik BiH broj 48/06 od 26.06.2006.
[5] Odluka o izmjenama odluke o obimu, uvjetima i vremen-
skom rasporedu otvaranja tržišta električne energije u
Bosni i Hercegovini“, Državna regulatorna komisija za
električnu energiju, Službeni glasnik BiH broj 77/09 od
29.09.2009.
[6] Pravilnik o sticanju statusa kvalifikovanog kupca, Regula-
torna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i
Hercegovine–FERK, septembar 2006.
[7] Annual report on the progress in Smart Metering 2009,
Version 2.0, European Smart Metering Alliance, January
2010
[8] Directive 2009/72/EC of the European Parliament and of
the Council, concerning common rules for the internal
market in electricity
[9] http://www.openmeter.com/
[10] http://www.idis–association.com/
[11] http://www.erdfdistribution.fr/medias/dossiers_presse
/DP_ERDF_210610_1_EN.pdf
[12] Koncept IKT podrške daljinskog očitanja i upravljanja bro-
jilima električne energije iz kategorije domaćinstava, JP
Elektroprivreda BiH, Novembar 2011.
[13] http://www.smartutilityevent.com/uploadedFiles/ Even-
tRedesign/UK/2011/June/16492005/ Assets/Smart–Utili-
ties–––Are–you–ready–for–2020.pdf
[14] Directive 2011/0172 of the European Parliament and of
the Council on energy efficiency
[15] Status of Energy Efficiency in the Western Balkans, A
Stocktaking Report, World Bank, June 15, 2010
BIOGRAFIJA
Suada Penava
Radno mjesto: Vodeći stručni saradnik za mjerenja i gubitke
električne energije.
Kompanija: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Sektor za
distribuciju.
Vinko Bošnjak
Radno mjesto: Direktor podružnice.
Kompanija: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, podružnica
„Elektrodistribucija“Zenica.
Ivo Divković
Kompanija: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo,
podružnica „Elektrodistribucija“Tuzla.
Elvisa Bećirović
Radno mjesto: Stručni saradnik za razvoj distributivnih EEO.
Kompanija: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo,
Sektor za strateški razvoj
Jasmina Karadža
Radno mjesto:Stručni saradnik za mjerenja i gubitke električne
energije.
Kompanija: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo,
Sektor za distribuciju
Senada Jahić
Radno mjesto: Rukovodilac sektora obračunskih mjerenja.
Kompanija: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo,
podružnica „Elektrodistribucija“ Tuzla.
Dženana Malkočević
Kompanija: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo,
podružnica „Elektrodistribucija“ Tuzla.
Ahmed Mutapčić
Radno mjesto:Tehnički direktor podružnice.
Kompanija: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo,
podružnica „Elektrodistribucija“ Zenica.
Adnan Memić
Radno mjesto: Rukovodilac sektora obračunskih mjerenja.
Kompanija: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo,
podružnica „Elektrodistribucija“ Zenica.
Dževad Hamidović
Radno mjesto: Rukovodilac sektora obračunskih mjerenja.
Kompanija: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo,
podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać.
Alis Čolaković
Radno mjesto: Rukovodilac djelatnosti distribucije.
Kompanija: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo,
podružnica „Elektrodistribucija“ Mostar.
 Godište 6, Januar/Decembar 2012. 67

In memoriam
Red.prof. dr. sc. Ejup (Jupo) Hot, dipl.ing.el.
(1938. – 2012.)
Nakon kratke bolesti, 07. decembra 2012 . godine u Sjedinjenim Američkim Državama
preminuo je dr. sc. Ejup (Jupo) Hot, umirovljeni redovni profesor Elektrotehničkog fakul-
teta, Univerziteta u Sarajevu.
Profesor Ejup Hot rođen je 18.03.1938. godine u Gusinju, Republika Crna Gora. Osnov-
no obrazovanje završio je u mjestu rođenja, a realnu gimnaziju u Kosovskoj Mitrovici
1957. godine. Elektrotehnički fakultet – smjer Elektroenergetika završio je na Univerzite-
tu u Beogradu 1962. godine odbranivši odličnom ocjenom diplomski rad Tisland Hole
peći u Željezari Ilijaš iz oblasti Elektrotermije.
Kao njihov stipendista iste godine se i zapošljava u Željezari Ilijaš u službi za održavanje
Elektrotopionice. Radio je i kao elektroenergetičar u tehnološkom odjeljenju Elektroto-
pionice, te kao šef centralne službe elektroodržavanja Željezare Ilijaš.
Početkom 1967. godine prelazi u Energoinvest – Elektrobiro Sarajevo gdje je radio kao
šef grupe za projektiranje elektroenergetskih postrojenja. Stručni ispit za ovlaštenog projektanta položio je 1968.
godine.
Na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu počeo je raditi 1964. godine na predmetima Elektrotermija, Teoretska elek-
tromagnetika i Teorija električnih kola. Upravo je Elektrotermija kojom je i započeo svoj naučni rad profesoru Hotu bila
osnovna profesionalna orijentacija u kojoj je postigao izvanredne rezultate i postao jedan od vodećih naučnih autori-
teta u svijetu. Njegov profesionalni i pedagoški put na fakultetu na kojem je i započeo svoju karijeru objedinio je sva
saradnička i nastavnička zvanja - od asistenta do redovnog profesora.
Doktorsku tezu pod naslovom Analiza polja i struja u elektrodama trofazne elektrolučne peći odbranio je 1974. godi-
ne pod mentorstvom profesora Haznadara na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.
U zaključku komisije za ocjenu doktorske disertacije navedeno je: “U svojoj disertaciji, koja je rezultat višegodišnje
samoprijegornog rada, do je originalan i vrijedan naučni doprinos elektromagnetskoj teoriji, posebno na području
proračuna površinskog efekta i efekta blizine u vodičima kružnog presjeka. Naročito se to odnosi na analizu sistema
od n vodiča i posebno za trofazne sisteme vodiča. U disertaciji se naglašava i stručna inženjerska vrijednost dobijenih
rezultata i njihova iskoristivost za proračune geometrije elektroda elektrolučnih peći.”
Naučna djelatnost profesora Ejupa Hota odvijala se u oblasti teoretske elektrotehnike, te u adekvatnoj primjeni teori-
je na primijenjene discipline Elektrotermija, Elektroenergetika u velikim industrijskim kompleksima itd. Tvorac je „elek-
troenergetike“ u Kombinatu aluminijuma u Mostaru.
Autor je ili koautor preko 50 naučnih radova objavljenih u međunarodnoj relevantnoj bazi podataka iz domena elek-
troenergetike, elektrohemije i elektrotermije. Autor je preko 15 stručnih knjiga i univerzitetskih udžbenika, više od 100
studija i projekata iz oblasti elektroenergetike i 50 recenziranih stručnih radova . Bio je glavni revident projekata iz
domena elektroenergetike za sve objekte Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.
Bio je mentor sedmorici kandidata pri izradi doktorskih disertacija, više od 20 puta mentor pri izradi magistarskih
radova, te mentor brojnih diplomskih radova.
Profesor Ejup Hot bio je dekan Elektrorehničkog fakultetu u Sarajevu u mandatnom periodu od 1976. do 1980. godi-
ne. Jedan je od najzaslužnijih za razvoj Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu te Elektrotehničkog fakulteta u Tuzli,
posebno u 80-tim godinama prošlog stoljeća kada su se fakulteti izborili za primarno dominantno mjesto u okviru
tehničkih fakulteta u BiH.
U svom radnom vijeku bio je profesor na Elektrotehničkom fakultetu Sarajevu, Elektrotehničkom fakultetu u Tuzli, te
saradnik svih Elektrotehničkih fakulteta u regiji.
Otac je dvojice magistara elektroenergetike, priznatih stručnjaka u oblasti elektrotermije u Sjedinjenim Američkim
Državama.
Profesora Hota pamtit ćemo po profesionalnom odnosu i neiscrpnom znanju koje je nesebično dijelio svojim bliskim
saradnicima i mlađim kolegama, ali i po njegovoj iskrenosti, vedrini i toplini njegovog osmijeha.
Polaganje urne obavit će se 27. juna 2013. godine u Sarajevu.
Bosanskohercegovački komitet CIGRÉ
68 bosanskohercegovačka elektrotehnika

UPUTE AUTORIMA ZA PISANJE RADA (Times New Roman, Bold, 12pt)

TITLE (NASLOV NA ENGLESKOM JEZIKU - Times New Roman, Bold, 12pt)

Autor 1 Ime i prezime Autor 2 Ime i prezime

Preduzeće – Institucija Preduzeće - Institucija
Država Država
Email

Sažetak: Rad opisuje principe, režime, radne karakteristike i načine rada. Piše se ispod naslova u jednoj koloni

Ključne riječi: riječ1, riječ2, riječ3...

Abstract: Paper present...

Keywords: key word1, key word2, key word3...

UVOD - OPŠTE UPUTE zent pozitivno o radu, traži se dodatno mišljenje još
Autor dostavlja rad Sekretarijatu BH K CIGRÉ u elek- jednog recenzenta. Autori nisu upoznati s imenima
tronskoj formi na e-mail adresu (cigre@bhkcigre.ba) recenzenata. Od uredništva autori dobijaju izvod iz
ili uredniku časopisa na e-mail adresu (tatjana.konjic@ recenzije, pa im preko njih mogu i odgovoriti ukoliko
untz.ba). Početak rada treba da obuhvati naslov rada nisu saglasni s recenzentovim komentarima.
(na jednom od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine i
engleskom jeziku), imena autora, preduzeće/instituci-
1. PISANJE RADA
ju, državu i e-mail adresu jednog autora za kontakt.
Tekst pisati u Wordu, verzije 6.0 ili novije. Preferira se
Ispod gore navedenog, u jednoj koloni piše se sažetak,
pismo Times New Roman. Tekst se kuca jednostrukim
ključne riječi, abstract i keywords. Tekst članka piše se
proredom u dvije kolone. Veličina fonta je 10 pointa.
u dvije kolone i sadrži uvod, poglavlja vezana za pro-
blematiku rada, zaključak, priloge, zahvalnicu i litera-
1.1. Prva stranica
turu. Obavezna je i kratka biografija svih autora koja
Naslov referata napisati velikim slovima 12 pointa,
se navodi na kraju rada.
polumasno (bold). Naslov treba centrirati. Jednim
Ukoliko se rad piše na jednom od zvaničnih jezika redom proreda pisati naslov na engleskom jeziku.
Bosne i Hercegovine, obavezna je upotreba neodređe-
Imena autora pisati jednim redom proreda ispod naslo-
nog, pasivnog oblika (neispravno je naprimjer upotre-
va na engleskom jeziku, malim slovima, centrirano.
bljavati zamjenicu u 1. licu množine - možemo, izraču-
Uz imena autora ne stavljati titule. Ispod imena autora
namo, dobijamo, a ispravno je - moguće je, izračuna
pisati naziv firme / institucije u kojoj su zaposleni (bez
se, dobija se). Potrebno je voditi računa o kozistentno-
proreda).
sti jezika i ne upotrebljavati različita imenovanja (ter-
mine) za isti pojam (npr. znanost i nauka; koristiti u
Sažetak: (do 100 riječi) pisati malim slovima.
radu jedan ili drugi termin).
Rad se može dostaviti i na engleskom jeziku, s tim da Ključne riječi: Autor(i) treba da navedu do 8 ključnih
sažetak i ključne riječi trebaju biti napisani na jednom riječi koje će pomoći pri identifikaciji najvažnijih tema
od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine. rada.
U naslovu rada izbjegavati skraćenice.Svako prvo uvo-
Abstract: Sažetak preveden na engleski jezik.
đenje skraćenice u tekst zahtijeva i njezino objašnjenje
koje se navodi u zagradi. Opseg rada ne smije preći 9
Key words: The author(s) shall provide up to 8 keywor-
stranica, formata A4, uključujući i priloge. Minimalna
ds to help identify the major topics of the paper.
dužina rada su 4 stranice.
Radovi podliježu “slijepoj’’ recenziji (najmanje dvaju UVOD se piše na prvoj stranici bez naprijed navedene
recenzenta). Ako jedan od recenzenata konstatuje da je numeracije. Uvod predstavlja početak teksta i piše se u
rad istog sadržaja već objavljen, rad se odbija. Ako se dvije kolone.
jedan od recenzenata izjasni negativno, a drugi recen-
 Godište 6, Januar/Decembar 2012. 69

1.2. Druga i sljedeće stranice - funkcije i cifre regular (normal) pismo,

NASLOVE POGLAVLJA pisati velikim slovima
podebljano (bold), a podnaslove malim slovima, pode-
bljano (bold).
NASLOVE i podnaslove započeti pisati uz lijevu
marginu.
Redni broj stranice pisati na donjoj margini, centrirano.
1.3. Razmaci u tekstu
Između naslova referata i imena autora ostaviti 1 slo-
bodni red.
Sažetak početi pisati poslije dva slobodna reda, iza
adrese autora.
- kompleksni broj pisati sa crticom Z ili podebljano Z
- za oznake matrica podebljano (bold).
2.2. Slike, dijagrami, fotografije i tabele
Slike, dijagrami, fotografije i tabele smještaju se uz
odgovarajući tekst, u koloni, centrirano i bez okvira.
Slike, dijagrami, fotografije numerišu se od 1 (arap-
skim brojevima, Slika 1:), a tabele od I (rimskim bro-
jevima, Tabela I:). Brojevi i nazivi slika, dijagrama i
fotografija pišu se ispod (centrirano), a brojevi i nazivi
tabela iznad tabela (s lijevim poravnanjem). Sliku,
dijagram, fotografiju i tabelu potrebno je od teksta
odvojiti za jedan prazan red.

Ključne riječi pišu se jednim redom proreda ispod
Sažetka.
Abstract piše se jednim redom proreda ispod Ključnih
riječi.
Keywords piše se jednim redom proreda ispod
Abstracta.
UVOD se piše s tri reda proreda ispod Keywordsa.
Naslovi poglavlja i potpoglavlja odvajaju se od teksta
jednim slobodnim retkom.
Između posljednjeg retka jednog poglavlja i naslova
drugog poglavlja ostavljaju se 3 slobodna retka. Izme-
đu posljednjeg retka jednog poglavlja i podnaslova
(stupanj 1.1.) ostavljaju se 2 slobodna retka.
Ako slike, dijagrami, fotografije i tabele ne mogu stati
u jednu kolonu tada se smještaju po čitavoj širini stra-
nice (poštujući lijevu i desnu marginu), na početku ili
kraju stranice. Preporučuje se izbjegavanje formatira-
nja slika, dijagrama, fotografija i tabela na manje od
širine jedne kolone. Sve mora biti jasno i dovoljno kon-
trasno. Sve slike, dijagrami, fotografije i tabele moraju
biti pozvane u tekstu i to prije nego se postave u tekstu.
Ukoliko se slika sastoji od dva dijela, naslov slike treba
da sadrži (a) i (b) dio (Slika 2.a:, Slika 2.b:). Naslovi ne
treba da budu dio slike. Naslov se ne stavlja u okvir
povezan za sliku. Slika ne treba imati okvir. Skraće-
nice tipa Sl., Fig. ili Tab. se ne koriste.

2. NASLOVI I PODNASLOVI
Naslove poglavlja treba stupnjevati u decimalnoj klasi-
fikaciji, npr.

1. NASLOV POGLAVLJA
1.1. Naslov drugog stupnja poglavlja
1.1.2. Naslov trećeg stupnja poglavlja

2.1. Jednadžbe Slika 1: Primjer označavanja slike

Jednadžbe pisati u Microsoft Equation Editoru ili
MathType dodatku (www.mathtype.com). Jednadžbe
se u rad dodaju na sljedeći način: Insert | Object | Cre-
ate New | Microsoft Equation ili MathType Equation.
Na desnom rubu teksta, u redu na kojem pisana jed-
nadžba, u zagradi treba naznačiti njen broj, počevši od
broja (1), pri čemu je korisno koristiti desni (right)
tabulator.
I u jednadžbama i u tekstu koristiti za:
- varijable označene latiničnim slovima italic pismo
(a, x, P1, ...),
- varijable označene grčkim slovima regular (nor- Slika 2.a: Primjer 1 Slika 2.b: Primjer 2
mal) pismo (a, b, g, ...),
70 bosanskohercegovačka elektrotehnika

Tabela I: Primjer označavanja tabele “3 ½-in disk drive”. Potrebno je izbjegavati kombino-
Tabela I: Primjer tabeleOPŠTI PODACI vanje SI i CGS jedinica.
Dimenzije 665/690/265 mm
4. ZAKLJUČAK
Težina 64 kg
Radna temperatura -25°C do 60°C Na kraju prezentovanja tretirane teme obavezno se
daje zaključak koji ističe najvažnije segmente u radu,
Vlastita potrošnja tokom noći 1W
važnost rada, te navodi moguće smjernice za dalja
Tip Bez transformatora
istraživanja.
TEHNIČKI PODACI
Ulazna snaga (cosφ=0) 15340 W PRILOZI
Max. ulazni napon 1000 V Naslov poglavlja se ne numeriše. Prilozi su tekst, jed-
Opseg napona MPPT-a 360 V – 800 V/600 V nadžbe, crteži, fotografije, dijagrami, tablice, čije
Min. ulazni napon 150 V/188 V dimenzije ne prelaze 17x24.7 cm, pripremljeni na isti
Max. ulazna struja 33 A/11 A način kao i prethodni dio.
Broj MPPT-a 2
ZAHVALNICA
Maksimalna 98,2%
Efikasnost Naslov ovog dijela se ne numeriše. U ovom dijelu auto-
Europska 97,8%
ri se mogu zahvaliti onima koji su finansijski ili na
Dijagram mora biti jasno predstavljen vidljivim ozna- neki drugi način podržali izradu rada ili prezentova-
kama na kordinatnim osama. Koordinatne ose treba da nog istraživanja.
budu označene pripadajućom veličinom i jedinicom
LITERATURA
kao što je prikazano na slici 3.
Naslov ovog dijela se ne numeriše. Literatura se piše
redoslijedom kako se pominje u tekstu. U tekstu se na
literaturu poziva u uglastoj zagradi, samo brojem, npr.
[1]. Više referenci se navodi svaka posebno u uglastoj
zagradi, npr. [2], [3], [5]–[8]. Navesti imena svih autora
i ne koristiti ‘’et.al.’’, osim ako nije više od 5 autora.
Primjer ispisa literature slijedi:
[1] I1. (ime inicijali) Prezime1, I2. Prezime2: Naslov
publikacije, gdje je publikacija objavljena, datum i
stranice,/ ili konferencija na kojoj je rad objavljen
s datumom i brojem rada i brojem stranice/ ili
Slika 3: I-V kriva sa tačkom maksimalne snage (MPP) izdavač knjige, godina izdanja i stranice.

3. JEDINICE
Jedinice koje se koriste u tekstu treba da budu SI ili
CGS (SI jedinice se preporučuju). Britanske jedinice se
također mogu koristiti, ali se u tom slučaju navode u
zagradi, npr. 15 Gb/cm2 (100 Gb/in2), osim u slučaju
kada se koriste kao pokazatelji tržišnih proizvoda, npr.
BIOGRAFIJA
Naslov poglavlja se ne numeriše. Kratka biografija
svakog od autora mora biti navedena. Potrebno je da
počne sa imenom i prezimenom autora. Biografija svih
autora ne smije da pređe maksimalno dozvoljen broj
stranica za rad (9 stranica).