Professional Documents
Culture Documents
Recenzenti:
Tira`: 300
51(079.1)
КРЕНКОВ, Раде
Збирка задачи по математика за натпревари / Раде Кренков, Сељами
Тахир. - Валандово : #СОУ #Гоце Делчев, 2011. - 265 стр. : граф.
прикази ; 23 см
ISBN 978-9989-57-736-9
1. Тахир, Сељами [автор]
а) Математика - Задачи од натпревари
COBISS.MK-ID 86965514
Predgovor
5
Matemati~ka logika i mno`estva
6
Matemati~ka logika i mno`estva
7
Matemati~ka logika i mno`estva
8
Matemati~ka logika i mno`estva
9
Osnovni brojni mno`estva
10
Osnovni brojni mno`estva
11
Osnovni brojni mno`estva
12
Algebarski racionalni izrazi
13
Algebarski racionalni izrazi
a3 b3 c 3
114. Presmetaj ja vrednosta na izrazot + + , ako abc∫0 i
b3 c 3 a3
a b c a c b
+ + =4, + + = 5.
b c a c b a
115. Ako a+b+c=3, ab+ac+bc=4 i abc=5, toga{ odredi ja vrednosta na
1 1 1
izrazot 2 + 2 + 2 .
a b c
116. Ako x+y+z=3, x2+y2+z2=1 i x3+y3+z3=32 toga{ presmetaj ja vrednosta
na izrazot xyz.
117. Ako x+y+z=0 i x2+y2+z2=1, presmetaj kolku e x4+y4+z4.
118. Neka a, b, c se pozitivni realni broevi za koi a+b+c=1 i
1
ab+bc+ca= . Najdi ja vrednosta na izrazot:
3
a b c a b c
a) + + ; b) + + .
b c a b +1 c +1 a +1
119. Ako za broevite x i y e poznato deka x + y + x − y = 2 , toga{
x−y x+y
4 4 4 4
x +y x −y
presemetaj ja vrednosta na izrazot 4 4
+ 4 4
.
x −y x +y
120. Odredi ja najmalata vrednost na polinomot
P(x)=(x-1)(x-2)(x-3)(x-4)+10 , kade xœR .
121. Daden e polinomot P(x)=(x-2)·(2x-3)2·(3x-4)3·…·(2013x-2014)2013.
Odredi go zbirot na koeficientite na polinomot P(x).
122. Neka P(x)=1+x+x2+...+xn-1+xn i neka x1, x2, ..., xn se koreni na
polinomot P(x). Opredeli ja vrednosta na izrazot
(1-x1)(1-x2)·...·(1-xn).
123. Neka P(x ) = a n x n + a n-1x n-1 + ... + a 1x + a 0 e polinom so celi koeficenti.
Neka a, b, c, d se razli~ni celi broevi takvi {to
P(a) = P(b) = P(c ) = P(d) = 4 . Doka`i deka ne postoi cel broj m za koj
P(m ) = 7 .
124. Odredi go ostatokot {to se dobiva koga polinomot
P(x)=1-2x+3x2-4x3+...-100x99 se deli so polinomot Q(x)=x2-1.
125. Neka P(x) e polinom so celobrojni koeficienti, za koj rastojanieto
me|u dve to~ki od negoviot grafik koi imaat celobrojni
koordinati e cel broj. Doka`i deka otse~kata koja gi povrzuva tie
dve to~ki e paralelna so x-oskata.
126. Odredi gi site polinomi P(x) so realni koeficienti takvi {to za
sekoj realen broj x va`i ravenstvoto (1+2x)·P(2x)=(1+22019)·P(x).
14
Algebarski racionalni izrazi
15
Algebarski racionalni izrazi
a2 + b2 + c 2 1
144. Ako a+b+c=0 toga{ 2 2 2
= . Doka`i.
(a - b) + (b - c) + (c - a) 3
2 2 2 2 n n n n
145. Ako x+y=a+b i x + y = a + b , toga{ x + y = a + b , "nœN. Doka`i.
x 2 y 2 z 2 x 3 z3 y 3
146. Za pozitivnite broevi x, y, z va`i + + = + + .
y z x z y x
Doka`i deka x = y ili x = z ili x = z .
147. Ako n e neparen priroden broj i ako vaæi ravenstvoto
1 1 1 1 1 1 1 1
+ + = , toga{ n + n + n = n n n .
x y z x+y+z x y z x +y +z
1 1 1
148. Ako xyz = 1 , toga{ va`i + + = 1.
1 + x + xy 1 + y + yz 1 + z + zx
149. Broevite a, b, c se realni i so isti znaci. Doka`i deka ako
a4+b4+c4+d4 =4abcd toga{ a=b=c=d.
150. Ako (a+b+c)2=3(ab+ac+bc-x2-y2-z2) toga{ a=b=c i x=y=z=0. Doka`i.
151. Za prirodnite broevi a, b, c i d e ispolneto ravenstvoto
a b ab + 1
= = . Doka`i deka a = c i b = d.
c d cd + 1
1 1 1 ax3 + by3 + cz3 3
152. Ako ax3=by3=cz3 i + + = 1, toga{ 3 = a +3 b +3 c .
x y z 3
Doka`i.
153. Ako m, n, p, a, b, c se pozitivni realni broevi za koi va`i
m:a=n:b=p:c, toga{ (ma)1/2+(nb)1/2+(pc)1/2=[(m+n+p)(a+b+c)]1/2. Doka`i.
154. Ako za realnite broevi x, y i z e to~no ravenstvo
(x-y)2+(y-z)2+(z-x)2=(x+y-2z)2+(y+z-2x)2+(z+x-2y)2, toga{ x=y=z.
Doka`i.
a b c a b c
155. Ako + + = 0 , toga{ + + = 0.
b −c c −a a −b (b − c ) (c − a ) (a − b )2
2 2
Doka`i.
a3 b3 c3
156. Uprosti go izrazot + + .
(a - b )(a - c ) (b - a)(b - c ) (c - a )(c - b )
157. Ako dva broja mo`e da se zapi{at kako zbir od kvadratite na dva
broja toga{ i nivniot proizvod mo`e da se zapi{e kako zbir od
kvadrati na dva broja. Doka`i!
158. Ako za broevite a, b i c se ispolneti neravenstvata |a-b|¥|c|,
|b-c|¥|a|, |c-a|¥|b| toga{ edniot od broevite e ednakov so zbirot na
drugite dva broja.
159. Neka a1, a2, …, an se razli~ni prirodni broevi. Doka`i deka
proizvodot (a12+1)·(a22+1)·…·(an2+1) mo`e da se pretstavi kako zbir
na kvadrati na dva prirodni broja.
16
Algebarski racionalni izrazi
17
Geometriski neravenstva
Algebarski neravenstva
18
Geometriski neravenstva
19
Geometriski neravenstva
20
Geometriski neravenstva
21
Geometriski neravenstva
22
Geometriski neravenstva
Geometriski neravenstva
23
Geometriski neravenstva
24
Geometriski neravenstva
a b c
252. Neka a, b i c se strani na triagolnik za koi p= + + i
b c a
a c b
q= + + . Doka`i deka p - q < 1 .
c b a
25
Geometriski neravenstva
26
Stepeni i koreni
Stepeni i koreni
zbirot n1+n2+…+nr .
9
277. Na koja cifra zavr{uva brojot 9 9 ?
278. Na koja cifra zavr{uva brojot 777 777 ?
279. Koi se poslednite dve cifri vo brojot ((20032005)2017)2019?
2
.3
..
12 11
280. Odredi gi poslednite dve cifri na prirodniot broj 13 .
2019
281. Najdi gi poslednite tri cifri na brojot 2019 .
282. Odredi go ostatokot pri delewe na 22012 so 2012.
283. Odredi gi site celobrojni re{enija na ravenkata 2 x + 1 = y 2 .
284. Najdi go najgolemiot priroden broj n za koj brojot 2n e delitel na
brojot 32013+1.
27
Stepeni i koreni
( 100
) (
289. Dokaæi deka izrazot 10 1+ 10 - 1- 10 e cel broj. )
290. Najdi ja vrednosta na izrazot:
a) 3 20 + 392 + 3 20 − 392 ; b) 3 5 2 + 7 − 3 5 2 − 7
1
291. Presmetaj ja vrednosta na izrazot B = 3 10 + 6 3 − 2 .
3
10 + 6 3
2+ 3 2− 3
292. Uprosti go izrazot + .
2+ 2+ 3 2− 2− 3
28
Stepeni i koreni
x + 2 x + 2 x + ... + 2 x + 2 3x = x .
144444424444443
n-koreni
29
Geometriski figuri vo ramnina
30
Geometriski figuri vo ramnina
Crte` 3
320. Ako to~kite P. Q i R se na stranite ili na prodol`enijata na
stranite BC, CA i AB na triagolnikot ABC, soodvetno, toga{ P, Q i
→ → →
R se kolinearni ako i samo ako AR ⋅ BP ⋅ CQ = −1 . Doka`i.
→ → →
RB PC QA
(Teorema na Menelaj)
321. Na otse~kata AB e zemena proizvolna to~ka C i nad otse~kite AC,
BC i AB kako nad dijametar se konstruirani polukru`nici koi
le`at na ista strana vo odnos na
pravata AB. Niz to~kata C e
povle~ena prava p normalna na
prava AB koja go deli najgolemiot
polukrug na dva dela ACD i CBD, vo
koi se vpi{ani dve kru`nici k1 i k2
kako na crte` 4. Doka`i deka dvete
kru`nici imaat ednakov radius.
Цrtеж 4
322. Na lakot BC od kru`nicata k opi{ana okolu ramnostraniot
triagolnik ABC, {to ne go sodr`i temeto A, e zemena proizvolna
to~ka Р. Doka`i deka AP = BP + CP .
323. Vo triagolnikot ABC povle~eni se visinata AH, simetralata BL i
te`i{nata linija CM.. Ako
triagolnikot HML e ramnostran
toga{ triagolnikot ABC e istotaka
ramnostran. Doka`i.
324. Vo ~etiriagolnikot ABCD (vo koj na
mo`e da se vpi{e ili opi{e
kru`nica) to~kite E, F, G, H se
centri na opi{anite kru`nici
okolu triagolnicite ABC, BCD, CDA
i DAB, soodvetno. Crte` 5
31
Geometriski figuri vo ramnina
Crte` 6
329. Vo triagolnikot ABC so agol kaj temeto B ednakov na 60±,
simetralite AD i CE na aglite kaj temiwata A i C, soodvetno, se
se~at vo to~ka O. Doka`i deka OD = OE .
330. Neka P, A, B i C se kolinearni to~ki, a takvi se i to~kite P, X, Y i
Z. Ako pravite AX i BZ se paralelni i ako BX i CY se paralelni
toga{ BY i CZ se isto taka paralelni pravi. Doka`i.
331. Na stranite BC, CA, AB od triagolnikot АВС se izbrani to~kite A1,
B1, C1 za koi pravite АА1, ВВ1 i СС1 se se~at vo to~kata М. Ако
AM : MA 1 = BM : MB 1 = CM : MC 1 toga{ AA1, BB1 i CC1 se visini vo
triagolnikot АВС. Doka`i.
332. Ako stranite na triagolnikot se tri posledovatelni prirodni
broja toga{ R = 2r + 1 (R-radius na opi{ana kru`nica; r-radius na
2r
vpi{ana kru`nica). Doka`i.
333. Vo triagolnikot ABC so strani a, b, c se povle~eni tangenti na
vpi{anata kru`nica k, paralelni so stranite. Neka otse~kite od
tangentite obrazuvani me|u stranite se a1, b1, c1, soodvetno. Doka`i
a b c
deka 1 + 1 + 1 = 1.
a b c
334. Vo triagolnikot ABC niz to~kite A, B, C se povle~eni normali na
stranite AB, BC, CA koi normali se se~at vo to~kite A1, B1, C1
32
Geometriski figuri vo ramnina
Crte` 7
33
Geometriski figuri vo ramnina
MA 1 MB1 MC1
Pri kakva polo`ba na to~kata M izrazot ⋅ ⋅ prima
AA 1 BB1 CC1
maksimalna vrednost?
345. Nad dijametarot AV na polukrugot ANB e konstruiran pravoagolnik
ACDB, taka {to polukrugot i pravoagolnikot se na razli~ni strani
od AB. Drugata strana na pravoagolnikot e ednakva so stranata na
vpi{aniot kvadrat vo krugot so dijametar AB. Ako N e proizvolna
to~ka od polukrugot i ako CN i DN go se~at dijametarot AB vo
to~kite E i L, soodvetno, toga{ AL ² + BE² = AB² . Doka`i.
(Zada~a na Ferma)
346. Neka triagolnikot ABC e tapoagolen (crt. 10). To~kite P i Q le`at
na stranata BC taka {to P e pome|u
B i Q i BP =21, PQ =35,
QC =100. Ako AP i AQ go delat
agolot BAC na tri ednakvi agli,
toga{ odredi go odnosot AB .
AC
Crte` 10
347. Od vnatre{na to~ka O na triagolnikot ABC se spu{teni normali
na, nb, i nc kon stranite a, b i c, soodvetno. Doka`i deka
na nb n c
+ + = 1.
ha hb h c
348. Neka ha, hb, hc se soodvetnite visini povle~eni od temiwata A, B, C
na triagolnikot ABC, a ra, rb, rc se radiusite na kru`nicite
pripi{ani na toj triagolnik ABC, a r e radiusot na vpi{anata
1 1 1 1 1 1 1
kru`nica. Doka`i deka a) + + = + + = ;
ha hb hc ra rb rc r
2 1 ra1 r r
b) = + + b + c ≥3.
; v)
ha rb rc
ha hb hc
349. Neka O e centarot na kru`nicata k
opi{ana okolu ostroagolniot
triagolnik ABC, AC > AB , a D e
simetri~na na A vo odnos na O. Ako E e
vnatre{na to~ka na otse~kata BC za
koja AB = AE toga{ va`i ravenstvoto
AC ⋅ BD = AB ⋅ CD + AD ⋅ CE . Doka`i.
Crte` 11
34
Geometriski figuri vo ramnina
35
Geometriski figuri vo ramnina
36
Geometriski figuri vo ramnina
Crte` 15
379. Vo ramnostran triagolnik so strana a, vpi{ani se tri kru`nici,
so ednakvi radiusi takvi {to poparno se dopiraat i sekoja od niv
dopira dve strani od triagolnikot. Najdi ja dol`inata na
radiusite na kru`nicite.
380. Nad stranite na paralelogramot ABCD konstruirani se
ramnostranite triagolnici BQC i CPD. Doka`i deka triagolnikot
AQP e isto taka ramnostran.
37
Geometriski figuri vo ramnina
Crte` 16
387. Vo konveksniot ~etriagolnik ABCD va`i AB = CD i
®ADB+®CBD=180± (crt. 16). Dokaæi deka ®BAD=®BCD
.
388. Vo konveksniot ~etiriagolnik АВСD, AB = CD ,
agolot АВС e 77± i agolot ВСD e 150±. Neka Р e
prese~nata to~ka na simetralite na stranite ВС и
АD. Najdi go agolot ВРС.
Crte` 17
389. Najdi go zbirot na aglite МАN, МВN, МСN, МDN i МЕN ozna~eni na
kvadratnata {ema prika`ana na crte` 17.
38
Geometriski figuri vo ramnina
400. Doka`i deka pravata, koja minuva niz prese~enata to~ka na kracite
i prese~enata to~ka na dijagonalite na trapez, gi prepolovuva
osnovite. (Teorema na [tajner)
39
Geometriski figuri vo ramnina
Crte`.19
403. Doka`i deka vo sekoj konveksen ~etiriagolnik АВСD presekot na
simetralite na vnatre{nite agli pri temiwata А i С so
simetralite na vnatre{nite agli pri temiwata B i D le`at na
edna kru`nica .
404. To~kite K, L, M, N se sredini na stranite AB, BC, CD i DA,
soodvetno, na ~etiriagolnikot ABCD koj e vpi{an vo kru`nicata k.
Doka`i deka ortocentrite na triagolnicite AKN, BKL, CLM i DMN
se temiwa na paralelogram.
405. Niz to~kata A na paralelogramot ABCD e konstruirana proizvolna
kru`nica k koja gi se~e AB, AC i AD vo to~kite M, N, P, soodvetno.
Doka`i deka AB ⋅ AM + AD ⋅ AP = AC ⋅ AN .
406. Daden e kvadratot ABCD so centar O. Neka s e simetrala na agolot
ACD, b e normala niz B na s koja ja se~e dijagonalata AC vo to~ka P,
a stranata CD vo to~ka Q. Doka`i deka DQ = 2PO .
407. Tetiven ~etiriagolnik ABCD ima strani so dol`ini AB =9cm, BC
=2cm, CD =3cm i DA =10cm. Neka M i N se sredinite na stranite AD
i BC, soodvetno i neka AC i BD ja se~at MN vo to~kite P i Q,
PQ
soodvetno. Opredeli go odnosot .
MN
408. Neka to~kata C e sredina na tetivata AB od kru`nicata k i neka
tetivite DE i FG minuvat niz to~kata C. Ako to~kite M i N se
prese~nite to~ki na tetivite DF i EG so
tetivata AB toga{ to~kata C e sredina na
otse~kata MN. Doka`i.
409. Pravoagolnik e razdelen na {est kvadrati, kako
{to e prika`ano na crte` 20. Odredi gi
stranite na pravoagolnikot, ako stranata na
najmaliot kvadrat e 1. Crte` 20
410. Stranite na pravilen petagolnik, {estagolnik i desetagolnik
vpi{ani vo krug so radius R , soodvetno se R 10 − 2 5 , R i
2
R
( 5 − 1) . Doka`i deka kvadratot od stranata na petagolnikot e
2
ednakva na zbirot od kvadratite na {estagolnikot i
desetagolnikot. (zada~a na Evklid)
40
Geometriski figuri vo ramnina
Crte` 21
415. Neka pravite p i q se se~at i se tangenti na kru`nicite k1 i k2 ~ii
radiusi se 1 (crt. 21). Neka k3 e kru`nica koja ja dopira k1
(nadvore{no) pri {to p i q se nejzini tangenti, a k4 kru`nica koja ja
dopira k2 (nadvore{no) pri {to p i q se isto taka nejzini tangenti.
Ako radiusot na k3 e 4 toga{ najdi go radiusot na kru`nicata k4.
416. Vo kru`nica k e vpi{an ramnostran triagolnik ABC so strana a.
Neka rastojanijata od prozvolna to~ka od kru`nicata k do
temiwata na triagolnikot se x, y, z. Doka`i go ravenstvoto
x2+ y2+z2=2a2.
417. Neka O e centarot na opi{anata kru`nica okolu triagolnikot ABC
i p prava koja minuva niz O i gi se~e stranite AC i BC vo to~kite M
i N. Ako P i Q se sredini na otse~kite AN i BM, soodvetno toga{
doka`i deka agolot POQ e ednakov so agolot ACB.
41
Linearni ravenki i neravenki
42
Linearni ravenki i neravenki
43
Linearni ravenki i neravenki
44
Teorija na broevi
Teorija na broevi
45
Teorija na broevi
46
Teorija na broevi
47
Teorija na broevi
48
Kompleksni broevi
Kompleksni broevi
izrazot x y
+ .
x+y
x+y
528. Ako za kompleksnite broevi a, b, c i d va`at ravenstvata
1 1 1 1
a+b+c+d=-2 i + + + = −2 (a, b, c, d se razli~ni od nula i
a b c d
1 1 1 1
eden) toga{ + + + = −2 . Doka`i.
a -1 b -1 c -1 d -1
529. Nizata od kompleksni broevi z0, z1, z2, ... e definirana so zë=1-i i
z +i
zn+1 = n . Najdi z2021.
zn − i
530. Ako z1 i z2 se kompleksni broevi toga{ va`at ravenstvata:
a) |z1+z2|2+ |z1−z2|2=2(|z1|2+|z2|2 );
b) |1+z1· z 2 |2 + |z1−z2 |2=(1+|z1|2)·(1+|z2|2). .
49
Kompleksni broevi
50
Kvadratni ravenki i kvadratni funkcii
51
Kvadratni ravenki i kvadratni funkcii
52
Kvadratni ravenki i kvadratni funkcii
53
Plo[tina na ramninski figure
Crte` 22 Crte` 23
589. Doka`i deka zbirot od rastojanijata od
proizvolna vnatre{na to~ka na ramnostran
triagolnik do stranite, e ednakov so visinata na
triagolnikot.
590. Nad stranite na triagolnikot ABC, vpi{an vo
kru`nica so dijametar AB, se konstruirani
polukrugovi (kako na crt. 24). Doka`i deka
plo{tinata na {trafiraniot del e ednakva so
plo{tinata na triagolnikot ABC.
Crte` 24
591. Tri kruga me|usebno nadvore{no se dopiraat pri
{to rastojanijata me|u nivnite centri iznesuvat
3cm, 4cm i 5cm. Presmetaj go zbirot od plo{tinite
na tie tri kruga.
592. Dva skladni ramnostrani triagolnici formiraat
yvezda kako na crte` 25. Ako pravilniot
{estagolnik ima plo{tina 60 toga{ kolkava e
plo{tinata na eden ramnostran triagolnik?
Crte` 25
593. a) Doka`i deka od te`i{nite linii na proizvolen triagolnik ABC
mo`e da se konstruira drug triagolnik.
b) Odredi go odnosot od plo{tinite na tie dva triagolnika.
v) Odredi go zbirot od plo{tinite na triagolnicite dobieni od
te`i{nite linii na prethodniot triagolnik ako po~etniot
triagolnik e so strani 5, 12, 13.
594. Presmetaj ja plo{tinata na ramnokrak triagolnik, ako dol`inata
na otse~kata {to gi soedinuva sredinite na osnovata i krakot e
54
Plo[tina na ramninski figure
55
Plo[tina na ramninski figure
56
Plo[tina na ramninski figure
57
Plo[tina na ramninski figure
Crte` 33
623. Plo{tinata na paralelogramot ABCD
(crt. 34) e 120. Presmetaj ja plo{tinata
na paralelogramot MNPQ ako to~kite E,
F, G i H se sredini na stranite na
paralelogramot.
Crte` 34
624. Na stranite BC, CA i AB na triagolnikot АВС se zemeni to~kite М,
N i P, soodvetno, pri {to ~etiriagolnikot СNPM e paralelogram.
Neka {O} = AM ∩ BN,{A 1} = AM ∩ PN i {B1} = BN ∩ PM . Doka`i deka
P∆MNO = P∆B1OA! ⋅ P∆B1CA1 .
625. Neka pravata p koja e paralelna so stranata AV
na paralelogramot ABCD, ja se~e BC vo to~ka K,
AC vo to~ka L i AD vo to~ka M. Doka`i deka
P∆ABK = P∆ALD .
626. Vo kru`nica so r = 2 e vpi{an kvadrat a nad
kvadratot e vpi{an pomal kvadrat (crt. 35).
Odredi go odnosot od plo{tinite na pogolemiot
sprema pomaliot kvadrat.
Crte` 35
627. Na stranite na edini~niot kvadrat se zemeni to~kite K, L, M i N
taka {to KM e paralelna so dve strani na kvadratot a LN e
paralelna so drugite dve strani. Ako otse~kata KL otsekuva od
kvadratot triagolnik so perimeter eden, toga{ presmetaj ja
plo{tinata na triagolnikot {to go otsekuva od kvadratot
otse~kata MN.
628. Vo pravoagolnikot ABCD dadeni se to~kite E i F na stranite BC i
CD soodvetno. Ako triagolnikot AEF e ramnostran toga{ doka`i
deka P∆ECF=P∆ABE+P∆AFD.
629. Presmetaj ja plo{tinata na rombot ABCD ~ii radiusi na
kru`nicite opi{ani okolu triagolnicite ABC i ABD se r i R,
soodvetno.
630. Vo vnatre{nosta na kvadratot ABCD izbrani se to~ki P i Q takvi
{to ®PAQ=®PCQ=45°. Doka`i deka:
2 2 2
a) PQ = BP + QD ; b) PóPAQ+PóPCB+PóQCD=PóQCP+PóQAD+PóPAB.
58
Plo[tina na ramninski figure
Crte` 36
633. Daden e romb ABCD kaj koj radiusite na kru`nicite opi{ani okolu
triagolnicite ABD i ABC se R i R, soodvetno. Presmetaj ja
2
plo{tinata na rombot.
634. Dijagonalite na rombot se odnesuvaat kako 3:4. Odredi go odnosot
od plo{tinata na rombot i plo{tinata na vpi{aniot krug vo
rombot.
635. Dijagonalite na ~etiriagolnikot ABCD se se~at vo to~kata O pri
{to P2óABO+P2óCDO=P2óBCO+P2óADO. Doka`i deka to~kata O e sredina
na edna od dijagonalite.
636. Trapez so osnovi a i b se deli so otse~ka MN, paralelna so
osnovite, na dva dela so ednakvi plo{tini. Odredi ja dol`inata
na otse~kata MN.
637. Vo trapez ABCD dijagonalite AC i BD se se~at vo to~ka O. Ako
P∆AOD=m2 i P∆BOC=n2 toga{ PABCD=(m+n)2. Doka`i.
638. Na prodol`enieto na stranite AB, BC, CD, DA na konveksen
~etiriagolnik ABCD se naneseni vo edna nasoka soodvetno
otse~kite DM = AD, CQ = DC, BP = BC, AN = AB . Doka`i deka
PMNPQ=5PABCD .
639. Stranite BC i AD na konveksen ~etiriagolnik ABCD se razdeleni
na tri ednakvi delovi BM = MN = NC i AQ = QP = PD . Doka`i deka
1
PMNPQ= PABCD .
3
640. Vo konveksen ~etiragolnik ABCD sredinite na stranite AB i CD se
E i F. Neka otse~kite AF i DE se se~at vo to~ka K, a otse~kite BF i
CE se se~at vo to~ka L. Doka`i deka P∆AKD+P∆BLC=PELFK.
641. Vo ~etiriagolnikot ABCD to~kite K i L gi delat stranite AB i CD
vo odnos m:n. Otse~kite BL i CK se se~at vo to~ka P, otse~kite DK i
AL vo to~ka Q. Doka`i deka PKPLQ=PDBPC+ PDAQD.
642. Doka`i deka ako vo ~etiriagolnik so strani a, b ,c i d mo`e da se
vpi{e i opi{e kru`nica, toga{ va`i ravenstvoto P = abcd .
643. Neka M, N i P se dopirnite to~ki na vpi{anata kru`nica vo
triagolnikot ABC. Doka`i deka PóMNP:PóABC=r:2R.
59
Plo[tina na ramninski figure
Crte` 37
Crte` 38
Crte` 40
60
Plo[tina na ramninski figure
Crte` 41
Crte` 42
61
Elementi od stereometrija
Elementi od stereometrija
62
Elementi od stereometrija
63
Elementi od stereometrija
64
Elementi od stereometrija
65
Elementi od stereometrija
66
Eksponencijalni i logaritamski ravenki
Re{i gi ravenkite:
67
Eksponencijalni i logaritamski ravenki
720. 42x+1+22x+6=4·8x+1.
721. 312x−1 − 96x−1 − 27 4x−1 + 813x+1 = 2192 .
722. Presmetaj go zbirot na site re{enija na ravenkata
2
(x2 + 3x + 1)x +2x−8
=1 .
723. Re{i ja ravenkata 5lgx=50-xlgx.
8x − 8
724. Re{i ja ravenkata x = 7.
4 − 2 x +1
725. Ako 4a=5, 5b=6, 6c=7 i 7d=8, presmetaj ja vrednosta na izrazot abcd.
726. Opredeli gi site vrednosti na parametarot k za koi ravenkata
log(kx)=2 log(x+1) ima to~no eden pozitiven koren.
lgx 2 lgx3 lgx 4 lgxn
727. Re{i ja ravenkata + + + ... = 8.
lg2 x lg3 x lg4 x lgn x
728. Ako n e priroden broj, re{i ja eksponencijalnata ravenka
x n + 5n 1
n
n n
= .
80 + x 4
729. Neka a, b, c se prirodni broevi za koi a·log1443+b·log1442=c. Kolku e
a+b
?
c
68
Sistemi ravenki i neravenki
x 2 − y − z = 100
738. Re{i go vo mno`estvoto celi broevi sistemot .
x − y2 − z = 124
739. Vo mno`estvoto na celite broevi re{i ja ravenkata
x2y2-x2-8y2=2xy.
740. Odredi gi x, y, z ako (x + y) : (5 − z) : (y + z) : (9 + y) = 3 : 1: 2 : 5 .
741. x + y = 4 .
3 3
xy = 27
742.
x!+ y! = z!
.
x + y = z
2 2
743. (x + y )(x + y) = 65 .
xy(x + y) = 30
x 2 + y 2 = 8
744. 1 1 1 .
x2 + y2 = 2
(x + y)4 + 4(x + y)2 = 117
745. .
x − y = 25
746.
lgx + lgy = lg2
.
2 2
x + y = 5
log x + log x y = 2
747. y (x>0, y>0).
x 2 + y = 12
x lgy = 100
748. .
xy = 1000
3 x − 2 y = 77
2
749. x y2
.
3 2 − 2 2 = 7
8
750. logy x − logx y = 3 , (x>0,y>0) .
x ⋅ y = 16
69
Sistemi ravenki i neravenki
x + y + z = 9
751. 1 + 1 + 1 = 1 , (x ≠ 0, y ≠ 0 , z ≠ 0 ).
x y z
xy + xz + yz = 27
xy
x + y = 1
752. xz .
=2
x + z
yz
y + z = 3
x + y + z = a
753. x2 + y 2 + z2 = a2 .
3 3 3 3
x + y + z = a
(a + b)(x + y) − cz = a − b
755. Re{i go sistemot ravenki
(b + c)(y + z) − ax = b − c , ako a+b+c≠0.
(c + a)(z + x) − by = c − a
756. Odredi gi site realni re{enija na sistemot ravenki
x 2 − y 2 = 2(xz + yz + x + y )
2
y − z = 2(yx + zx + y + z ) .
2
z 2 − x 2 = 2(zy + xy + z + x )
757. Vo mno`estvoto pozitivni realni broevi re{i go sistemot
4
x + xy = 3
4 .
y + =3
yz
4
z + =3
zx
70
Sistemi ravenki i neravenki
x(1 + y) = 1 + z
+
758. Vo R , re{i go sistemot ravenki y(1 + z) = 1 + x .
z(1 + x) = 1 + y
x
x + y + y = 19
759. Broevite x i y se re{enija na sistemot
. Presmetaj go
x(x + y) = 60
y
zbirot x+y.
760. Ako 4x+3y+7z=12, 9x-2y-3z=8 i 6x+4y-z=9 toga{ kolku e x-7y+6z ?
71
Sistemi ravenki i neravenki
2x 1 = x 5 ² - 23
4x 2 = x 1 ² + 7
766. Re{i go sistemot ravenki
6x 3 = x 2 ² + 14 .
8x 4 = x 3 ² + 23
10x 5 = x 4 ² + 34
x1 + x 2 = 1
x 2 + x 3 = 2
x 3 + x 4 = 3
...
767. Daden e sistemot ravenki . Odredi ja vrednosta
...
...
x 2018 + x 2019 = 2018
x
2019 + x 2020 = 2019
na zbirot x1+x2020.
1
x2 + x = 1
3
1
ravenki x 3 + = 4 .
x4
...
...
...
1
x 99 + = 4
x 100
x 100 + 1 = 1
x1
2x1 + x 2 + x 3 + ... + x n -1 + x n = 1
x1 + 2x 2 + x 3 + … + x n -1 + x n = 1
x1 + x 2 + 2x 3 + … + x n-1 + x n = 1
769. Re{i go sistemot ravenki … .
…
…
x1 + x 2 + x 3 + … + 2x n-1 + x n = 1
x + x + x + … + x + 2x = 1
1 2 3 n-1 n
72
Sistemi ravenki i neravenki
73
Sistemi ravenki i neravenki
74
Elementi od trigonometrija
Elementi od trigonometrija
8
780. Ako za ostriot agol α va`i 8cos2 α + = 65 toga{ opredeli ja
cos2 α
vrednosta na cosα.
π 1
781. Ako x i y se ostri agli takvi {to x+y = i tgy = . Toga{ opredeli
4 6
ja vrednosta na tgx.
782. Opredeli ja vrednosta na sin36± (bez kalkulator).
783. Najdi cos36 ° - sin18 ° .
784. Presmetaj: cos21±+cos22±+cos23±+…+cos289±+cos290±.
π 4π 7π
785. Presmetaj a) cos cos cos ; b) cos π + cos 3 π + cos 5 π .
9 9 9 7 7 7
786. Ako α + β + γ = 180 ° toga{ sin2α + sin2β + sin2 γ = 4sinα ⋅ sinβ ⋅ sinγ
787. Doka`e deka ako α + β + γ = 180o toga{
sin2α + sin2β + sin2 γ − 2cosα ⋅ cosβ ⋅ cosγ = 2
.
788. Doka`i deka vo bilo koj triagolnik ABC e to~no ravenstvoto
tgα a 2 + c 2 − b 2 .
=
tgβ b 2 + c 2 − a 2
789. Aglite α, β, γ go zadovoluvat ravenstvoto
2tg2α ⋅ tg2β ⋅ tg2 γ + tg2α ⋅ tg2β + tg2β ⋅ tg2 γ + tg2 γ ⋅ tg2α = 1 . Presmetaj go
zbirot sin2α + sin2β + sin2 γ .
790. Stranite na triagolnikot ABC se a=10, b=8 i c=3. Doka`i deka
α=3ÿβ.
791. Za aglite na triagolnikot ABC va`i α : β : γ =1 : 2 : 4. Doka`i deka
1 1 1
= + .
a b c
792. Opredeli go odnosot na stranite vo triagolnikot ABC ako
tgα:tgβ:tgγ=1:2:3.
793. Ako sin2α+sin2β+sin2γ=2 toga{ triagolnikot ABC so agli α, β, γ e
pravoagolen. Doka`i.
794. Doka`i deka vo pravoagolniot triagolnik ABC ( γ = 90 ° ) va`at
slednite ravenstva:
2b2 2ab b2 − a2
a) sin2α ⋅ tgβ = 2 ; b) sin2α = 2 ; v) cos2α = .
c c c2
795. Doka`i deka vo sekoj triagolnik ABC va`at ravenstvata
75
Elementi od trigonometrija
α β γ
a) P = 2R 2 sinα ⋅ sinβ ⋅ sinγ ; b) s = 4R cos ⋅ cos ⋅ cos .
2 2 2
3π
796. Doka`i deka 1 − 2sin α = 1 − tgα , α ≠
2
+ kπ .
1 + sin2α 1 + tgα 4
α
797. Doka`i deka sinα ⋅ (1+ tgα ⋅ tg ) = tgα .
2
π
798. Ako α+β+γ= toga{ tgα·tgβ+tgβ·tgγ+tgγ·tgα=1. Doka`i.
2
799. Ako α, β i γ se agli vo triagolnikot AVS toga{ va`i ravenstvoto
(sinα + sinβ + sinγ)2 − (1+ cosα + cosβ + cosγ)2 = 4cosα ⋅ cosβ ⋅ cosγ .
Doka`i.
800. Aglite α, β i γ se takvi {to β=α+60± i γ=β+60±. Doka`i deka
izrazot tgα·tgβ+tgβ·tgγ+tgγ·tgα ne zavisi od aglite α, β i γ.
801. Najdi ja vrednosta na izrazot
a) (1+tg1º)·(1+tg2º)·...·(1+tg44º); b)(1-ctg1º)·(1-ctg2º)·...·(1-ctg44º).
802. Presmetaj go zbirot
sin1o sin1o sin1o sin1o .
+ + + ... +
cos0 o ⋅ cos1o cos1o ⋅ cos2o cos2 o ⋅ cos3 o cos2024 o ⋅ cos2025 o
2 2
803. Najdi ja najgolemata i najmalata vrednost na izrazot (a - c) + (b - d)
ako a2 + b2 = 1 i c2 + d2 = 4 .
1+ cosα + cos2α + cos3α
804. = 2cosα . Doka`i.
2cos2α + cosα − 1
805. 1 − cos2α + sin2α = tgα . Doka`i.
1 + cos2α + sin2α
806. sin2 α ⋅ tgα + cos2 α ⋅ ctgα + 2sinαsinα = tgα + ctgα . Doka`i.
2
807. 1 + cos 2α + cos4α + cos6α = 4cosα ⋅ cos2 ⋅ cos3α
808. Ako α + β + γ = 0 toga{ tgα + tgβ + tg γ = tgα ⋅ tgβ ⋅ tg γ .
3π
809. Uprosti go izrazot sin2 α(1 + ctgα) + cos2 α(1 + tgα) , π < α < .
2
1 1 1 1
810. Presmetaj sin 2 2α ako + + + =7.
tg α ctg α cos α sin 2 α
2 2 2
Re{i gi ravenkite:
76
Elementi od trigonometrija
77
Elementi od trigonometrija
78
Elementi od trigonometrija
79
Elementi od trigonometrija
kπ 1 1
850. Ako α ≠ toga{ doka`i deka + ≥ 8.
2 sin α cos4 α
4
80
Analiti~ka geometrija
Analiti~ka geometrija
Crte` 45
81
Analiti~ka geometrija
82
Analiti~ka geometrija
Crte` 48
879. Neka ABCD e kvadrat ~ie teme A le`i vo koordinatniot po~etok i
neka BEFG e isto taka kvadrat pri {to
temeto F zaedno so temeto C le`i na
parabolata y=k· x (crt. 49). Odredi ja
EF
vrednosta na koli~nikot .
BC
Crte` 49
880. Vo vnatre{nosta na kvadratot ABCD e vlo`en
kvadrat MNPQ ~ii strani se paralelni so
stranite na kvadratot ABCD (crt. 50). Ako S e
prese~nata to~ka na otse~kite BQ i DN doka`i
deka i otse~kite AP i CM se se~at vo to~kata S.
Crte` 50
881. Dadeni se pet edine~ni kvadrati postaveni
vo koordinatnata XOY ramnina (crt. 51). Ako
otse~kata AB ja deli dobienata figura na dva
dela so ednakva plo{tina toga{ odredi ja
apcisata a na to~kata A.
Crte` 51
882. Doka`i deka geometrisko mesto na to~ki M, za koi rastojanijata do
m
dve dadeni to~ki A i B, se vo daden odnos ≠ 1 , e kru`nica.
n
(Apolonieva kru`nica)
883. Odredi go geometriskoto mesto na to~ki M za koi, tangentite
x2 y2
povle~eni vo to~kata M kon elipsata + = 1 , se vzaemno
16 9
normalni .
83
Analiti~ka geometrija
84
Analiti~ka geometrija
Crte` 52
897. Niz to~ka koja le`i na strana od triagolnikot ABC, povle~i prava
koja }e go deli triagolnikot ABC na dva dela so ednakva
plo{tina.
898. Neka y=x2+2ax+a e mno`estvo od paraboli so realen parametar a.
a)Doka`i deka site paraboli minuvaat niz ista to~ka i odredete
gi koordinatite na taa to~ka.
b)Temiwata na site paraboli le`at na edna kriva. Odredi ja
ravenkata na taa kriva.
899. Vo ramninata Σ se dadeni dve otse~ki AB i CD. Odredi go
geometriskoto mesto na to~ki M, za koi zbirot od plo{tinite na
triagolnicite AMB i CMD e a2.
85
Nizi i progresii
Nizi i progresii
86
Nizi i progresii
87
Nizi i progresii
x n+1 + 2x n-1
takva {to x1=x2014 i xn = za n=2,3,…1013. Doka`i deka
3
site ~lenovi od nizata se me|usebno ednakvi .
932. Dadena e niza od mno`estva {1}, {3,5}, {7,9,11}, ... obrazuvani od
neparnite prirodni broevi. Doka`i deka zbirot na elementite od
sekoe mno`estvo e ednakov so kubot od brojot na elementite vo
samoto mno`estvo.
933. Dadena e nizata a1,a2,…,a16 od 16 razli~ni prirodni broevi takvi
{to k§ai§k+29, "kœN. Doka`i deka pome|u dadenite broevi
postojat dva broja zaemno prosti.
934. Od ~etvorkata broevi (a,b,c,d) se dobiva vtora ~etvorka
(a+b,b+c,c+d,d+a) od nea po isto pravilo se dobiva treta ~etvorka i
t.n. Doka`i deka vo dobienata niza
nema dve ednakvi ~etvorki (osven koga
a=b=c=d=0).
935. Formirani se nizite kako na crte` 53.
Doka`i deka zbirot na ~lenovite vo
sekoj horizontalen red e to~en kvadrat
na neparen broj.
Crte` 53
88
Nizi i progresii
89
Nizi i progresii
90
Nizi i progresii
91
Nizi i progresii
Crte` 56
978. Dol`inite na dve strani na ramnostran triagolnik se udvojuvaat
pri {to se dobiva ramnokrak triagolnik. Ovie dve podolgi strani
se udvojuvaat povtorno pri {to se dobiva tret (ramnokrak)
triagolnik. Ovoj proces se povtoruva. Ako aglite pri vrvovite gi
ozna~ime so α1, α2, α3, ... presmetaj ja vrednosta na zbirot
S = (1 - cosα1 ) + (1 - cosα 2 ) + (1 - cosα 3 ) + ... .
92
Elementi od kombinatorika i verojatnost
Crte` 57
982. Na kolku na~ini m+n+p predmeti mo`e da se rasporedat vo tri
grupi taka {to vo ednata ima m, vo drugata n a
vo tretata p predmeti?
983. Na kolku razli~ni na~ini, dvi`ej}i se od
bukva do (sosedna) bukva vo slednata {ema
(crt. 58), mo`e da se pro~ita zborot
,,kvadrat”?.
Crte` 58
Crte` 59
93
Elementi od kombinatorika i verojatnost
1() () ()
2 3 ()
996. Doka`i deka 12 ⋅ n + 22 ⋅ n + 32 ⋅ n + ... + n2 ⋅ n
n = n ⋅ (n + 1)⋅ 2
n-2.
1 1 1 2 n-1
997. Doka`i go ravenstvoto + + + ... = .
1! (n - 1)! 3! (n - 3)! 5! (n - 5)! n!
998. Presmetaj: a) C 100 - C 100 + C 100 - ... + C 100 ;
0 2 4 100
94
Elementi od kombinatorika i verojatnost
2 2 2
n n n
999. Presmetaj go zbirot S = + + ... + , nœN.
0 1 n
1000. Odredi go brojot na {estcifreni broevi kaj koi tri cifri se
parni, a tri neparni.
1001. Odredi go brojot na ~etiricifreni neparni broevi ~ii cifri
(gledano od levo na desno) se vo strogo opa|a~ki redosled.
1002. Vo vnatre{nosta na stranite AB, BC i CA na triagolnikot ABC,
soodvetno se obele`ani 2, 3 i 7 to~ki. Kolku triagolnici mo`e da
se formiraat od temiwata na triagolnikot ABC i obele`anite
to~ki?
1003. Odredi go zbirot na site ~etiricifreni broevi zapi{ani so
cifrite 1, 2, 3 i 4 (broevite se zapi{ani so razli~ni cifri).
1004. Na kolku delovi se razdeluva eden sedumagolnik so svoite
dijagonali, ako e poznato deka ne postojat tri dijagonali {to
minuvaat niz ista to~ka?
1005. Odredi go brojot na site trojki (a,b,c) taka {to a, b, c se prirodni
broevi pomali od 10 i proizvodot abc e deliv so 20.
1006. Odredi ja najmalata vrednost za n taka {to vo razvojot na binomot
(1+x)n postojat sosedni ~lenovi ~ii {to binomni koeficienti se
odnesuvaat kako 7:5.
( )
1007. Odredi gi x i y taka {to va`i Cyx−1 : Cyx-2 + Cyx−−22 + 2 ⋅ Cxy--12 : Cyx+1 = 3 : 5 : 5 .
1008. Doka`i deka me|u 100 proizvolni prirodni broevi mo`e da se
izberat nekolku ~ija suma e deliva so 100.
1009. Vo vnatre{nosta na kvadrat so strana 1 se nao|aat 51 to~ka.
Doka`i deka postojat tri to~ki koi mo`at da se pokrijat so krug so
radius 1/7.
1010. Vo ramnina se dadeni 25 to~ki taka {to od
proizvolni tri to~ki, dve se na rastojanie
pomalo od 1. Doka`i deka postoi krug so
radius 1 vo koj {to se nao|aat najmalku 13 od
dadenite to~ki.
1011. Doka`i deka figurata sostavena od 54
edine~ni kvadrati (crt. 61 1) nemo`e da se
pokrie so pravoagolnici 3x1. Crte` 61
95
Elementi od kombinatorika i verojatnost
96
Elementi od kombinatorika i verojatnost
97
Elementi od kombinatorika i verojatnost
98
Elementi od kombinatorika i verojatnost
99
Elementi od kombinatorika i verojatnost
100
Funkcii. Funkcionalni ravenki
101
Funkcii. Funkcionalni ravenki
1080. Odredi gi site funkcii f: R→R za koi f(x) + f 1 = 1
1 - x x ⋅ (
1 − x)
(x∫0, x∫1).
1081. Odredi gi site funkcii f: R→R za koi va`i f(-x)=-f(x) i
f(x+1)=f(x)+1.
1082. Odredi gi site realni funkcii f koi gi ispolnuvaat ravenstvata
f(xy)=f(x)ÿf(y) i f(x+y)=f(x)+f(y)+2xy.
1083. Odredi gi site funkcii f: R→R koi ja zadovoluvaat ravenkata
f((x − y)2 ) = (f(x))2 − 2xf(y) + y 2
1084. Odredi gi site funkcii f: R→R koi {to ja zadovoluvat ravenkata
f(xf(y)+x)=xy+f(x), "x,yœR.
1085. Odredi gi site funkcii f(x) za koi e ispolneto f(xf(y))+f(yf(x))=2xy
(x,yœR).
1086. Odredi gi site funkcii f: R→R za koi e ispolneto
2 4
x f(x) + f(1-x) = 2x-x , "x,yœR.
1087. Odredi gi site realni funkcii f: R→R za koi va`i ravenstvoto
f(xf(y) + yf(x))=y f(x) (x,yœR).
1088. Odredi gi site neprekinati funkcii f: R→R za koi va`i
f(x + f(y))= f(x) + y.
1089. Odredi gi site funkcii f: R→R koi gi zadovoluvaat uslovite:
a) f(x+f(y))= f(x+y)+1, "x,yœR;
b) e strogo monotono raste~ka funkcija.
1090. Odredi gi site funkcii f: R→R za koi e ispolneto ravenstvoto
f(x2-y2)=(x-y)[f(x)+f(y)], "x,yœR.
1091. Odredi gi site funkcii f: R→R za koi va`i f(1)=1 i
y x
f(x+y)=3 f(x)+2 f(y), "x,yœR.
1092. Odredi gi site realni funkcii f: R→R za koi
f(x)f(y)f(z)-f(xyz)=xy+yz+zx+x+y+z "x,y,zœR.
1093. Opredeli gi site funkcii y=f(x) koi ja zadovoluvaat ravenkata
(x − 1) ⋅ f x + 1 − f (x ) = x , (x∫1).
x − 1
1094. Odredi gi site funkcii f: Z→Z za koi e ispolneto
f(f(x)+y+1)=x+f(y)+1 "x,yœZ.
1095. Odredi gi site funkcii f: R→R za koi {to va`i
f(4xy)=2y(f(x+y)+f(x-y)), "x,yœR i f(2020)=2021.
102
Odgovori, upatstva i re[enija
103
Odgovori, upatstva i re[enija
104
Odgovori, upatstva i re[enija
niv imaat zbir na elementi deliv so 14. Sleduva deka baraniot odgovor e
7
C14 −2 3430
x = 1+ = 1+ , odnosno x=1+245. Baraniot broj e x=246.
14 14
12. 201. Za elementite vo mno`estvoto A va`i (a + 1) + (a + 2) + ...+ (a + m) = 2m .
m ⋅ (m + 1) m(2a + m + 1)
Toga{ m ⋅ a + = 2m; = 2m; m ≠ 0. Dobivame 2a+ m+1= 4 od
2 2
3 −m
kade 2a + m = 3 , pa sleduva deka a = ...(1) . Za elementite od mno`estvoto
2
2m⋅ (2m+ 1)
B imame (b + 1) + (b + 2) + ... + (b + 2m) = m . Toga{ 2mb+ = m , od kade
2
m(2b+ 2m + 1) = m ⇒ b = −m …(2). Od b + 2m − a − m = 99 sleduva b + m − a = 99…(3).
3-m
Zamenuvaj}i gi ravenkite (1) i (2) vo ravenkata (3) dobivame - m + m − = 99
2
od kade pak m=201.
13. 795. Proizvodot na tri neparni broja ne e deliv so 4, a neparni broevi od
dadenoto mno`estvo ima 10. Brojot na takvi trielementni podmno`estva e
( )
10
3 . Od podmno`estvoto parni broevi {2,4,6,…,20}, broevite od mno`estvoto
{2,,6,10,14,18,} ne se delivi so 4. Kombiniraj}i eden takov paren broj so dva
neparni broja dobivame istotaka trielementno podmno`estvo so elementi ~ij
proizvod ne e deliv so 4. Brojot na takvi podmno`estva e 1 2 . Toga{ ( )( )
5 10
105
Odgovori, upatstva i re[enija
x17=4181. 16. 601. 17. a) ne; b) da. 18. 1100011. 19. 2021. Upatstvo:
1 1 1 1
1 + ⋅ 1 + ⋅ 1 + ⋅ ... ⋅ 1 + − 1 = 2022 − 1 = 2021 .
1 2 3 2021
20. 1975. Neka 2011 broja se posledovatelno rasporedeni vo krug i neka na
sekoj broj mu go pridru`ime brojot f(n). Na toj na~in ja dobivame rekurentnata
vrska f(2n)=2f(n)-1 i f(2n+1)=2f(n)+1, pri {to jasno e deka f(1)=1. Primenuvaj}i
ja ova vrska dobivame f(2011)=2f(1005)+1; f(1005)=2f(502)+1; f(502)=2f(251)-1;
f(251)=2f(125)+1; f(125)=2f(62)+1; f(62)=2f(31)-1; f(31)=2f(15)+1; f(15)=2f(7)+1;
f(7)=2f(3)+1; f(3)=2f(1)+1; f(1)=1. Vra}aj}i se nazad dobivame f(3)=3; f(7)=7;
f(15)=15; f(31)=31; f(62)=61; f(125)=123; f(251)=247; f(502)=493; f(1005)=987;
f(2011)=1975. 21. 800 броја.
22. Neka S = a 1 - a 2 + a 2 - a 3 + ... + a 2n -1 - a 2n + a 2n - a 1 . Pri osloboduvawe od
sekoja apsolutnata vrednost se dobivaat dva celi broja od mno`estvoto
{- 2n,-2n + 1, ..., 2n} . Za zbirot Ѕ da ja dostigne najgolemata vrednost potreben i
dovolen uslov e broevite od 1 do n da se javat kako negativni, a broevite od
(n+1) do 2n da se pozitivni. Toga{
S = 2[(2n + (2n - 1) + ... + (n + 2) + (n + 1)) - (n + (n - 1) + ... + 2 + 1)]
= 2[(1 + 2 + ... + (2n - 1) + 2n) - 2(1 + 2 + ... + n)] = 2n 2 .
Zna~i, vo apsolutnata vrednost edniot broj e pogolem od n, drugiot e pomal
ili ednakov na n. Toga{
a1 - a2 + a3 - a4 + ... + a2n-1 - a2n = (2n + (2n - 1) + ... + (n + 1)) - (n + (n - 1) + ... + 2 + 1) = n2 .
23. 792. Upatstvo: S n = ( ) odnosno S
n+ 2
5 10 = ( ). 24. Da. Mo`eme od trojkata
12
5
(1,2,3) posle kone~en broj ~ekori da ja dobieme trojkata (1,1500,1499), ~ij zbir
e 3000.
25. Sabota.
-Od 11-ti Juni 2009 g. do 11-ti Juni 2010 g. ima 365 dena [365ª1(mod7)];
-Od 11-ti Juni 2010 g. do 11-ti Juni 2011 g. ima 365 dena [365ª1(mod7)];
-Od 11-ti Juni 2011 g. do 11-ti Juni 2012 g. ima 366 dena [366ª2(mod7)];
-Od 11-ti Juni 2012 g. do 11-ti Juli 2012 g. ima 30 dena [ 30ª2(mod7)];
-Od 11-ti Juli 2012 g. do 11-ti Avgust 2010 g. ima 31 den [31ª3(mod7)].
Zna~i 1+1+2+2+3=9ª2(mod7).
26. Neka 0 < a1 < a 2 < ... < an < an+1 se tie broevi. Gi razgleduvame razlikite
a 2 - a 1, a 3 - a 1, ..., a n+1 - a 1 i broevite a2 , a3 , ..., an+1 . Vo dvete grupi, broevite
vo grupata se razli~ni. Razgleduvame vkupno 2n broevi, site pomali od 2n.
Toga{, spored principot na Dirihle, postojat dva broja koi se ednakvi
me|usebe i toa od dvete razli~ni grupi. Zna~i za nekoi j i k ak - a1 = a j , od
kade se dobiva a k = a1 + a j. .
27. 15625 nuli. Upatstvo: brojot na nuli na koi zavr{uva brojot, zavisi od
brojot na proizvodi 2·5.
28. 2. Proizvodot na broevite od tablata ne se menuva navistina,
a+b 2 a + b 2ab
⋅ = ⋅ = a ⋅b.
2 1 1 2 a+b
+
a b
106
Odgovori, upatstva i re[enija
107
Odgovori, upatstva i re[enija
b) ako monetata od 3 denari e pote{ka, toga{ taa e neispravna moneta.
v) ako monetata od 3 denari e polesna, toga{ neispravna e monetata od 2
denari.
34. 5 minuti. Ja sostavuvame {emata
od kade sleduva deka x:5=3:5
=5:3
odnosno ja dobivame proporcijata x:5=(3Α5):(5Α3), ~ie re{enie e x=5.
35. Petranka dobila 300 den.
36. aÿbÿc=24=2ÿ2ÿ2ÿ3. Postojat 6 mo`nosti (i nivnite permutacii) za
razlo`uvawe na mno`iteli 1.) a=1, b=1, c=24; 2.) a=1, b=2, c=12; 3.) a=1, b=3,
c=8; 4.) a=1, b=4, c=6; 5.) a=2, b=2, c=6; 6.) a=2, b=3, c=4. Od site 6 slu~ai
uslovite od zada~ata gi ispolnuva samo pettiot slu~aj. Zna~i zbirot na
broevite a, b i c e 10. 37. 34 i 38.
38. 700 `iteli. Neka n ma`i bile vo brak, toga{ i n `eni bile vo brak. Od
2 3n
uslovot na zada~ata imame deka 3n/2 bile ma`i = n , 5n/3 bile `eni.
3 2
3n 5n
Zna~i vkupniot broj `iteli na ostrovot e + =1900, od kade se dobiva
2 3
deka n=600. Bidej}i vo brak bile vkupno 2n=1200 `iteli, baraniot odgovor e
700 `iteli. 39. Brojot na ku}ata e 14.
40. I re{enie: Neka x e vkupnata suma koja treba da se podeli. Toga{
x − 1000 x 9x
prvorodenoto dete dobilo 1000 + = + 900 a ostanuvaat − 900 .
10 10 10
9x
− 900 + 2000
9x
Vtororodenoto dete dobilo 2000 + 10 = + 1710 . Taka imame
10 100
x 9x
deka + 900 = + 1710 , od kade se dobiva deka x=81000$. Toga{,
10 100
81000 − 1000
prvorodenoto dete dobilo 1000 + = 9000 $ kako i ostanatite
10
deca. Zna~i dobivame deka bile vkupno 81000:9000=9 deca.
II re{enie: Neka S=nk, kade n e brojot na deca, a K iznosot pari. Toga{,
S − 1000
prvorodeniot }e dobie iznos 1000 + =K ...(1).
10
S − K − 2 ⋅ 1000
Vtororodeniot }e dobie 2·1000 + =K …(2).
10
S − 2K − 3 ⋅ 1000
Tretorodeniot }e dobie 3·1000 + =K …(3).
10
S − (n − 1)K − n ⋅ 1000
Sli~no, n-rodeniot }e dobie n·1000 + =K.
10
Koga }e gi sobereme site ovie ravenstva dobivame
nS − K ⋅ (1 + 2 + ...(n − 1)) − 1000 ⋅ (1 + 2 + ... + n)
1000 ⋅ (1 + 2 + ...n) + = n ⋅K .
10
108
Odgovori, upatstva i re[enija
109
Odgovori, upatstva i re[enija
45. Upatstvo: Doka`i go tvrdeweto so koristewe na metodot na kontradikcija.
46. Da pretpostavime sprotivno, odnosno ne postojat 4 ednakvi razliki. Jasno
e deka a20-a1§70-1=69. Od druga strana, poradi pretpostavkata, imame
a20-a1=(a20-a19)+(a19-a18)+...+(a2-a1)¥3·1+3·2+...+3·6+7=70.
Dobivame kontradikcija, od kade {to sleduva deka postojat 4 ednakvi
razliki.
47. Da pretpostavime deka pozitivnite broevi se a§b§c§d§e. Od desette
zbira najmaliot zbir e a+b, vtoriot najmal zbir e a+c. Analogno, najgolemiot
zbir e d+e, a vtoriot po golemina zbir e c+e. Sobiraj}i gi site sumi i delej}i
go dobienoto ravenstvo so 4 go dobivame zbirot na site pet broja. Neka
a+b+c+d+e=S...(1). Zamenuvaj}i ja vrednosta na a+b i d+e vo (1) ja nao|ame
vrednosta na brojot c. Zamenuvaj}i go c vo a+c ja dobivame vrednosta na a.
Zamenuvaj}i go e vo c+e ja dobivame vrednosta na e. Zamenuvaj}i go a vo a+b ja
dobivame vrednosta na b. Zamenuvaj}i go e vo d+e ja dobivame vrednosta na d.
110
Odgovori, upatstva i re[enija
a+1=183, b+1=11 implicira a=182, b=10;
a+1=671, b+1=3 implicira a=670, b=2.
58. x=2, y=5. Upatstvo: Dadenata ravenka se transformira vo vidot
(2x-5)(2y+5)=-15. 59. x=1, y=2, z=3. Upatstvo: x+y+z<3z-3 odnosno
3 3 2 3 2 3 2
x +y §9(z-1) -z <9z -z =z (9-z). 60. Trojkite (k,k,k); (l,l,2l); (m,2m,3m) k,l,mœN i
nivnite permutacii.
61. Neparnite broevi a, b i c pri delewe so 4 davat ostatok 1 ili 3. Spored
Principot na Dirihle , dva od tie broevi davaat ist ostatok pri delewe so 4.
Neka se toa broevite a i b. Toga{ 4 e delitel na ab-1.
2 3
62. Za x=1 ravenkata se sveduva na = , odnosno 2z=3y. Re{enie na ovaa
y z
ravenka e z=3k, y=2k, kade {to k e priroden broj. Zna~i edno mno`estvo
re{enija e {(1,2k,3k)|kœN}. Neka x>1. Po~etnata ravenka se transformira vo
2x
oblikot z(2x+y)=xy(z+3). Od z<z+3 sleduva 2x+y>xy odnosno > y , odnosno
x -1
2
2+ > y . Od poslednovo zaklu~uvame deka yœ{1,2,3}.
x -1
I. Neka y=1 toga{ ravenkata (1) se transformira vo oblikot z(x+1)=3x...(3).
Bidej}i x ne e delitel na x+1 (za x>1) sleduva deka x e delitel na z odnosno
3
z=kx. Zamenuvaj}i za z vo (3) imame deka x + 1 = od kade dobivame deka k=1;
k
z=2; x=2. Zna~i re{enie na ravenkata e trojkata (2,1,2);
II. Neka y=2 toga{ ravenkata (1) se zapi{uva kako z=3x. Zna~i re{enie na
ravenkata vo ovoj slu~aj e sekoja trojka (t,2,3t) kade t e priroden broj;
III. Neka y=3 toga{ (1) se transformira vo vidot 3(z-3x)=xz...(4). Ako 3Ix
9k
toga{ x=3k pa ravenkata (4) se zapi{uva vo oblikot z = koja nema
1− k
re{enie. Ako 3Iz toga{ z=3k pa ravenkata (4) se transformira vo oblikot
9
x =3− ~iij re{enija se k=6; x=2; z=18.
k+3
Zna~i (x,y,z) œ{(2,1,2),(2,3,18),(1,2t,3t),(t,2,3t)} za sekoj tœN.
63. Neka N e baraniot broj , d brojot na negovite cifri i S(N) e zbirot
na cifrite na N. Od S(N)≤ 9d i N ≥ 10 d −1 sleduva deka
9 3 d3 ≥ [S(N)] = N ≥ 10d−1 . So principot na matemati~ka indukcija lesno se
3
111
Odgovori, upatstva i re[enija
3
26 = 17576 → S(17576) = 26 36 3 = 46656 → S(46656) = 27
3
27 = 19683 → S(19683) = 27 37 3 = 50653 → S(50653) = 19
3
28 = 21952 → S(21952) = 19 44 3 = 85184 → S(85184) = 26
3 45 3 = 91125 → S(91125) = 18
35 = 42875 → S(42875) = 26
46 3 = 97336 → S(97336) = 28
Od prethodnoto sleduva deka edinstveno re{enie e brojot 19683.
64. 7. Od toa {to sekoj priroden broj e kongruenten so zbirot na negovite
4444 4444
cifri po modul 9, imame deka CªBªA (mod9). Pa od A=4444 ª7 (mod9) i
3 3·1481+1
7 ª1(mod9) imame deka A=7 ª7(mod9). Od toa {to A ima pomalku od 20000
cifri (sekoja od niv mo`e da ima najgolema vrednost 9), B }e ima vrednost
pomala od 9·20000=180000. Taka C }e ima vrednost pomala od 1+5·9=46.
Broevi pomali od 46 a kongruentni so 7 po modul 9 se 7,16,25,34 i 43. Da
zabele`ime deka zbirot na cifrite na site ovie broevi e 7. Zna~i, zbirot na
cifrite na brojot C e 7.
65. Neka baraniot broj vo dekaden zapis e a 1a 2 a 3 ....a n . Toga{
a i + a i+ 2
a i+1 < povlekuva a i − a i+1 > a i+1 − a i+2 . Cifrite na baraniot broj
2
mora prvo da se vo opa|a~ki redosled, a potoa vo raste~ki. Za da go
opredelime najgolemiot takov broj, po~nuvame so cifrata 9. Neka
9>a2>a3>...>aj<=aj+1<...<an. Sleduva deka j∫5, bidej}i vo sprotivno bi imale
9-a5=(9-a2)+(a2-a3)+(a3-a4)+(a4-a5)¥10, {to ne e mo`no. Zna~i j§4. Ova
povlekuva deka n=8 (Zo{to?). Ne e te{ko da se proveri deka najgolemiot broj
{to mo`e da se dobie pri ovie uslovi e 96433469. 66. 27 i 37. 67. Ravenkata
mo`e da se transformira vo oblikot (x+y+z)(x+y-z)(x-y+z)(y+z-x)=576 odnosno
6 2
(x+y+z)(x+y-z)(x-y+z)(y+z-x)=2 3 . Poradi simetri~nosta na ravenkata, bez
gubewe od op{tosta mo`eme da pretpostavime deka x¥y¥z.
Neka x+y+z=k1; x+y-z=k2; x-y+z=k3; y+z-x=k4. Od x¥y¥z sleduva deka
k1¥k2¥k3¥k4. Od k1=k2+2z=k3+2y=k4+2x sleduva deka k1, k2, k3 i k4 se so ista
parnost, dodeka od k1k2k3k4=576 sleduva deka site se parni. Isto taka, site
broevi k1, k2, k3 i k4 mora da se pozitivni (Slu~ajot k1¥k2>0>k3¥k4 povlekuva
deka z<0, {to e kontradikcija). Zna~i imame deka k1k2k3k4=576, k1¥k2¥k3¥k4>0 i
site se parni broevi. Od poslednoto sleduva deka (k1,k2,k3,k4)œ{(6,6,4,4),
(8,6,6,2), (12,12,2,2), (12,6,4,2), (18,8,2,2), (18,4,4,2), (24,6,2,2), (72,2,2,2)}. No, se
x + y + z = k 1
x + y - z = k 2
proveruva deka sistemot ima re{enie samo za k1=12, k2=6,
x - y + z = k 3
- x + y + z = k 4
k2 + k3 k + k4 k + k4
k3=4 i k4=2. Ottuka x = = 5, y = 2 =4 i z= 3 = 3 . Zna~i,
2 2 2
re{enie na ravenkata e trojkata (5,4,3) i sekoja nejzina permutacija.
68. a=2, b=7 i a=7, b=2.
70. 8, 9, 10. Neka
(a + b)(b + c )(c + a) e cel broj. Od abc|ac2+a2c+bc2+b2c+ab2+a2b
abc
i NZD(a,b)=NZD(a,c)=NZD(b,c)=1, sleduva deka a|b+c, b|a+c i c|a+b, odnosno
postojat prirodni broevi k1, k2 i k3 takvi {to b+c=k1a, a+c=k2b i a+b=k3c.
112
Odgovori, upatstva i re[enija
- k1a + b + c = 0
Sistemot a − k 2b + c = 0 ima netrivijalno re{enie po a, b i c ako i samo ako
a + b − k c = 0
3
− k1 1 1
1 − k2 1 = 0 odnosno k1k2k3=2+k1+k2+k3. Da ja re{ime vo mno`estvoto na
1 1 − k3
prirodni broevi dobienata ravenka. Poradi simetri~nosta mo`eme da
pretpostavime deka k1¥k2¥k3>0.
i) Ako k3¥3 toga{ k1k2k3¥9k1¥3k1+2>2+k1+k2+k3 od kade {to sleduva deka
ravenkata nema re{enie.
ii) Ako k3=1 toga{ ravenkata se reducira do 3+k1+k2=k1k2 odnosno
(k1-1)(k2-1)=4. Re{enie na ova ravenka vo N se k1=5,k2=2 i k1=3,k2=3
(pri uslov k1¥k2¥k3>0).
iii) Ako k3=2 toga{ ravenkata se reducira do 4+k1+k2=2k1k2 odnosno
(2k1-1)(2k2-1)=9. Re{enie na ova ravenka vo N, pri uslov k1¥k2¥k3>0, e
k1=2, k2=2.
Zna~i, re{enija na ravenkata k1k2k3=2+k1+k2+k3 se trojkite (5,2,1), (3,3,1),
(2,2,2) i site nivni permutacii. Poradi simetri~nosta na po~etniot izraz,
dovolno e da ja razgledame negovata vrednost za (k1,k2,k3)œ[(5,2,1), (3,3,1),
(2,2,2)].
1) Za k1=5, k2=2, k3=1 re{enija na sistemot se trojkite (a,2a,3a), aœN.
Me|utoa a, 2a i 3a se me|usebno zaemno prosti samo za a=1 odnosno b=2
i c=3. Vo toj slu~aj po~etniot izraz e cel broj i iznesuva 10.
2) Za k1=3, k2=3, k3=1 re{enija na sistemot se trojkite (a,a,2a), aœN.
Me|utoa a, a i 2a se me|usebno zaemno prosti samo za a=1 i toga{
vrednosta na izrazot e 9.
3) Za k1=k2=k3=2 se dobiva a=b=c. Vo toj slu~aj a, b i c se zaemno prosti
ako a=b=c=1. Vo toj slu~aj vrednosta na izrazot e 8.
2 3 b b+1
71. Da gi razgledame broevite a,a ,a ,...,a ,a . Nivniot broj e b+1 i od
principot na Dirihle sleduva deka najmalku dva od niv pri delewe so b
n m
davat isti ostatoci. Neka se toa broevite am i an, m<n. Toga{ b|a -a i
n m m n-m m
a -a =a (a -1). Od NZD(a,b)=1 sleduva deka NZD(a ,b)=1, odnosno dobivame
n m
deka b|a - -1. Zna~i, k=n-m e brojot koj {to treba{e da se odredi.
72. (41,43,45).
1 1 1 1 1 1
73. Jasno e deka + + < 1 za a¥4, b¥4, c¥4, odnosno izrazot + + ne bi
a b c a b c
bil priroden broj. Ostanuva da gi razgledame slu~aite za aœ{1,2,3}. Neka a=2.
1 1 1 1
Toga{ + = d + ≥ …(1), kade {to d e 0 ili nekoj priroden broj. Ako b>4 i
b c 2 2
1 1 1
c>4 toga{ + < , {to e vo kontradikcija so (1). Taka dobivame deka
b c 2
2=a§a§b§4. Ostanuva da gi razgledame slu~aite za bœ{2,3,4}. Za b=2 zada~ata
nema re{enie. Za b=3, c=6. Za b=4, c=4. Analogno ako a=1 toga{ b=1, c=1 ili
b=2, c=2. Ako a=3 toga{ b=3, c=3. Kone~no, re{enija na zada~ata se trojkite
(1,1,1), (1,2,2), (2,3,6), (2,4,4), (3,3,3).
113
Odgovori, upatstva i re[enija
74. Neka S(N) e zbir od cifrite na brojot N. Za dva broja A i B va`i
S(A+B)§S(A)+S(B), pri {to ravenstvoto va`i ako zbirot na cifrite od isti
red (razmer) e pomal od 10 .Od S(10N)=S(N)=100 i S(5N)=50 sleduva
S(5N)+S(5N)=S(10N) {to povlekuva deka zbirot na cifrite od ist red e pomal
od 10. Bidej}i brojot 5N zavr{uva na 5 ili 0 sleduva deka N mo`e da bide
neparen ili paren. Prviot slu~aj otpa|a bidej}i predizvikuva prenos vo
naredniot razmer. Zna~i N e paren broj.
75. NZD na dadenite broevi e delitel na nivnata razlika
2022 2020 2020
2 -2 =2 ·3. Bidej}i dadenite broevi se neparni sleduva deka NZD=1
2022 2020 2022 2020
ili NZD=3. Bidej}i 3|2 -1 i 3|2 -1, sleduva deka NZD(2 -1; 2 -1)=3.
76. Dadenoto ravenstvo e ekvivalentno so raenstvoto c·(a+b)=a·b. Neka
NZD(a,b)=e odnosno a=ep i b=eq kade {to NZD(p,q)=1. Dobivame deka
c(p+q)=epq. Od NZD(p,q)=1 sleduva deka NZD(p+q, p·q)=1 {to povlekuva deka
(p+q) e delitel na e. Zna~i e=t(p+q), za nekoj priroden broj t. Dobivame deka
a=tp(p+q), b=tq(p+q), c=tpq. Od NZD(pq, p(p+q), q (p+q))=1 следува дека
2 2
d=NZD(a,b,c)=t. Kone~no abcd=tp(p+q)·tq(p+q)·tpq·t=[t (p·q)·(p+q)] .
2
77. 2020 +2=2020(2018+2)+2=2018(2020+2)+6. Od Evklidoviot algoritam
2
imame NZD(2020+2,2020 +2)=NZD(2022,6)=6. Od druga strana, sekoj broj od
2 3
nizata 2020+2,2020 +2,2020 +2,... e deliv so 2. Od toa {to
k k
2020=2019+1=673·3+1 imame deka 2020 =3·a +1 za sekoj priroden broj k. Taka
k
sleduva deka 2020 +2 e deliv so 3 za sekoj kœN. Bidej}i 2 i 3 se vzaemno
prosti, sleduva deka sekoj broj od nizata e deliv so 6.
78. Neka НЗД(m,n)=d. Toga{ m=kd, n=ld i НЗС(m,n)=kld kade {to NZD(k,l)=1. Od
uslovot na zada~ata sleduva deka kld+d= kd+ld odnosno (k-1)(l-1)=0.Od
poslednoto ravenstvo sleduva deka k=1 i m|n ili l=1 i n|m. 79. (13,6), (-13,-6),
(67,66), (-67-66), (-13,6), (13,-6), (-67,66), i (67,-66). 80. x=1, y=0. 81. 2009,
2010, 2011. 82. Upatstvo: Barem eden od broeviete x,y ili z e 0.
85. 13. Jasno e deka a>2014. Neka a=2014+k za nekoj pozitiven cel broj k.
1 k 2014 2
Toga{ = odnosno b = 2014 + , od kade imame deka
b 2014 ⋅ (2014 + k) k
2 2014 2
k|2014 . Od a<b sleduva deka k < , odnosno k<2014. Zna~i k e delitel na
k
2
2014 , pomal od 2014. Takvi broevi se vkupno 13, {to povlekuva deka postojat
vkupno 13 parovi koi go zadovoluvaat uslovot na zada~ata.
2 2
86. n=2 i n=9.Upatstvo:n <n(n+16)<(n+8) .
87. Da go pretpostavime sprotivnoto, odnosno deka site tri broja se
2 2 2
negativni. Toga{ (a+b+c) -9ab<0, (a+b+c) -9bc<0, (a+b+c) -9ca<0. So sobirawe
na ovie neravenstva i so sreduvawe se dobiva neravenstvoto
2 2 2 1 2 2 2
a +b +c -ab-ac-bc<0 odnosno [(a-b) +(b-c) +(c-a) ]<0. Me|utoa zbirot na
2
kvadratite na tri realni broja ne mo`e da bide negativen, od kade {to
zaklu~uvame deka barem eden od dadenite tri broja e nenegativen.
88. x=1, y= ± 1 i x=3, y= ± 3 .
s
89. Neka x = pri {to NZD(s,t)=1. Zamenuvaj}i za x vo ravenstvoto dobivame
t
sn s n−1 s n −2 s
n
= −a 1 ⋅ n −1
− a2 ⋅ n −2
− ... − a n −1 − a n . Mno`ej}i go poslednoto ravenstvo
t t t t
114
Odgovori, upatstva i re[enija
n n n-1 n-2 2 n-1 n
so t imame s =-a1·s ·t-a2·s· ·t -…-an-1·s·t -an·t …(1). Dobivame deka desnata
n
strana vo (1) e deliva so t, od kade sleduva deka s e deliv so t. No, od druga
strana s i t se zaemno prosti, pa sleduva deka t=1 odnosno x=s.
1+ 5
90. a) A = b) B = 2 .
2
2 2 1
91. a +b = 5 . Dadenite ravenstva gi zapi{uvame vo oblikot a = b + i
1
a+
a
1
b = a- . Zamenuvaj}i ja vtorata vo prvata ravenka ja dobivame
1
b+
b
4 2 2 5 −1
bikvadratnata ravenka b +b -1=0, od kade se dobiva deka b = .
2
2 5 +1 2 2
Zamenuvaj}i vo prvata ravenka dobivame deka a = i kone~no a +b = 5 .
2
2 2 2
1
92. Po~etnata ravenka (2x+1) +y +(y-2x) = e ekvivalentna so ravenkata
3
2 2 1
(1+3x) +3(x-y) =0 koja e zadovolena za x=y= − .
3
2 2
93. Da ozna~ime a=x +3x-4 i b=2x -5x+3. Toga{ po~etnata ravenka se
3 3 3
transformira vo a +b =(a+b) , odnosno vo 3ab(a+b)=0. Re{enija na poslednata
2 2 2
ravenka se a=0 (x +3x-4=0), b=0 (2x -5x+3=0) i a+b=0 (3x -2x-1=0). Gi
razgleduvame slednite tri ravenki:
2
I. x +3x-4=0 ~ii re{enija se x1=1, x2=-4;
2 3
II. 2x -5x+3=0 ~ii re{enija se x3= , x4=x1=1;
2
2 1
III. 3x -2x-1=0 ~ii re{enija se x5=x1=x4=1, x6= − .
3
3 1
Zna~i re{enija na po~etnata ravenka se: x1=1, x2=-4, x3= i x4= − .
2 3
2 2
94. Ako prvata ravenka ja pomno`ime so q , vtorata so p , a tretata so -2pq i
gi sobereme trite ravenki dobivame:
2 2 2
(a1q - b1p) + (a2q – b2p) + .... (a2019q– b2019p) = 0 odnosno
a1q–b1p=a2q–b2p=...=a2019p–b2019q=0 od, kade dobivame deka
a1 a2 a p
= = ... = 2019 = .
b1 b2 b2019 q
95. Broevite a, b, c, d go delat intervalot [0,1] na najmnogu pet intervali me|u
koi postoi barem eden interval so dol`ina ne pomala od 0,2. Da go ozna~ime
toj interval so I. Neka x e sredinata na toj interval. Od vaka izlo`enata
konstrukcija, jasno e deka broevite |x-a|, |x-b|, |x-c| i |x-d| se pogolemi ili
ednakvi na 0,1 i u{te pove}e, najmalku dva od niv se ednakvi na 0,1. Ottuka
1 1 1 1
sleduva deka + + + < 40 .
x-a x-b x-c x-d
115
Odgovori, upatstva i re[enija
116
Odgovori, upatstva i re[enija
M(x) e isto taka polinom od trinaestti stepen. Od druga strana
P(-x)=(1+x)(1-2x)·…·(1-14x)(1+15x), pa toga{
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
P(x)·P(-x)=(1-x )(1-2 x )(1-3 x )·…·(1-15 x )=1-(1 +2 +…+15 )x +N(x) …(7), kade
2
N(x) e polinom od trinaestti stepen. Izedna~uvaj}i gi koeficientite pred x
2 2 2
dobivame 2a2-64=-(1 +2 +…+15 ). Od poslednoto ravenstvo imame deka
2 2
a2=-588. 107. x +y =19. 109. 110. 110. 10.
2 2 2 2 2 2 2 2
111. Vrednosta na izrazot e 4. Upatstvo: a =x +y z +2; b =y +z x +2;
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
c =z +x y +2 i abc=x y +y z +x z +x +y +z +2. 112. 198. 113. Upatstvo:
3 3 3
ravenstvoto se zapi{uva kako (x -yz) +(y -zx) +(z -xy) =0. 114. a + b + c = 7
2 2 2 2 2 2
b3 c 3 a3
.
14
115. − . 116. xyz=4. Upatstvo: Iskoristi go ravenstvoto
25
1
3 2 2 2 3 3
(x+y+z) -3(x+y+z)·(x +y +z )+2·(x +y +z )=6xyz. 117.
3
.
2
3 1
118. a) 3; b) . Od a+b+c=1 i ab+bc+ca= sleduva deka
4 3
2 2 2 2 2 2 2
(a-b) +(b-c) +(c-a) =2(a +b +c -ab-bc-ca)=2[(a+b+c) -3(ab+bc+ca)]=0
1
odnosno a=b=c= .
3
117
Odgovori, upatstva i re[enija
1+2+3+…+99+100=R(-1)=-a+b…(2). Od ravenstvata (1) i (2) se dobiva sistemot
a + b = −50 , ~ie re{enie e a=-2550 i b=2500.
− a + b = 5050
n n-1
125. Neka P(x)=anx +an-1x +…+a1x+a0, kade aiœZ za i=0, 1, 2, … ,n i neka
x1, x2œZ, x1≠x2 se takvi {to rastojanieto me|u to~kite (x1,P(x1)) i (x2,P(x2)) e
k k
x1 − x 2 k-1 k-2 k-2 k-1
cel broj. Da zabele`ime deka =x1 +x1 ·x2+…+x1·x2 +x2 œZ za x1,
x1 − x 2
k k
x1 − x 2
x2œZ, x1≠x2 . Neka bk=ak· œZ, za k=1, 2, …, n. Sleduva deka
x1 − x 2
n n n -1 n -1 2 2
P(x1 )−P(x2 ) x1 − x 2 x1 − x2 x1 − x 2
=a ⋅ +a ⋅ + ... + a ⋅ +a
x1 − x 2 n x1 − x 2 n -1 x1 − x 2 2 x1 − x 2 1
ay − bx cx − az bz − cy
127. k=18. 128. 9 . 129. 2 i -1. 131. Neka = = =t.
c b a
y x c x z b z y a
Sleduva deka - = t; − = t i − = t.
b a ab a c ac c b bc
2 2 2
Sobiraj}i gi poslednite tri ravenstva dobivame deka c + b + a t=0. Zna~i
abc
x y z
ay-bx=cx-az=bz-cy=0, od kade pak = = .
a b c
2 2 2 3 3 3
133. Upatstvo: (x +y +z -xy-xz-yz)(x+y+z)=x +y +z -3xyz.
(a - b) ⋅ a 2 + ab + b 2 + p = 0 ( )
135. Ako gi odzememe ravenkite dobivame (b - c ) ⋅ b 2 + bc + c 2 + p = 0 , od kade ( )
2 2
(c - a) ⋅ c + ca + a + p = 0 ( )
2 2 2 2 2 2
sleduva a +ab+b =b +bc+c =c +ca+a (a≠b≠c≠a). Od prvoto ravenstvo se dobiva
(a-c)(a+c)+b(a-c)=0 odnosno (a-c)(a+b+c)=0, pa bidej}i c≠a sleduva deka
a+b+c=0. 137. Od zada~a 102 a) imame deka
118
Odgovori, upatstva i re[enija
3 3 3 1 2 2 2
a +b +c -3abc= (a+b+c)·[(a-b) +(b-c) +(c-a) ]...(1). Od dadenata pro{irena
2
a + bx a + bx + b + cx + c + ax (a + b + c)(1 + x)
proporcija dobivame deka = = ,
b + cy b + cy + c + ay + a + by (a + b + c) + (1 + y)
a + bx 1 + x
odnosno (a+b+c) − =0. Ottuka mo`ni se slednive dva slu~ai:
b + cy 1 + y
3 3 3
I. a+b+c=0, pa od (1) dobivame a +b +c =3abc.
a + bx 1 + x
II. = , od kade sleduva deka a=b=c pri {to povtorno va`i
b + cy 1 + y
3 3 3
ravenstvoto a +b +c =3abc. 146. Upatstvo: ravenstvoto se transformira vo
3 3 3 3 3 3
ravenstvo x z-x y+z y-z x+y x-y z , odnosno (x-y)(x-z)(z-x)(x+y+z)=0.
147. Upatstvo: Dokaæi deka (xn + y n ) ⋅ (x n + zn ) ⋅ (y n + zn ) = 0.
148. Prvata dropka od ravenstvoto ja pro{iruvame so z, a vtorata so xz. Na toj
na~in dobivame ist imenitel vo site tri dropki, odnosno ravenstvoto dobiva
z xz 1
oblik + + = 1, {to treba{e i da se doka`e.
1 + z + xz 1 + z + xz 1 + z + zx
149. Upastvo: Dadenoto ravenstvo se transformira vo vidot
2 2 2 2 2 2
(a -b ) (c -d )+2(ab-cd) =0.
150. Dadenoto ravenstvo se transformira vo vidot 1 [(a-b) +(b-c) +(c-a) ]
2 2 2
2
2 2 2
=-3(x +y +z ). Bidej}i levata strana e pozitivna, a desnata strana od
2 2 2 2 2 2
ravenstvoto negativna sleduva deka (a-b) +(b-c) +(c-a) =0 i x +y +z =0.
Ottuka a=b=c i x=y=z=0.
ax 3 + by 3 + cz3 3 ax 3 + ax 3 + ax 3 3 1 1 1
152. 3 = = a ⋅ x = 3 a ⋅ x ⋅ + +
3 3 x y z
x x 3
b 3
c 3
= 3 a ⋅ 1 + + = 3 a ⋅ 1 + + = a + 3 b + 3 c.
y z 3
a 3
a
1 1 1 1 1 1
a a
154. Voveduvame smeni x-y=a, y-z=b, z-x=c, pri {to va`i a+b+c=0…(1). So
ovie smeni, po~etnoto ravenstvo mo`e da se zapi{e vo oblikot:
2 2 2 2 2 2 2 2 2
a +b +c =(a-b) +(b-c) +(c-a) =2(a +b +c -ab-ac-bc), odnosno
2 2 2 2 2 2
a +b +c =2(a +b +c )-2(ab+ac+bc)...(2). Bidej}i od ravenstvoto (1) va`i
2 2 2 2
a +b +c =(a+b+c) -2(ab+ac+bc)=-2(ab+ac+bc), zamenuvame vo (2) i dobivame
2 2 2
deka a +b +c =0…(3). Od (1) i (3) sleduva deka a=0, b=0, c=0. Vra}ajki se vo
119
Odgovori, upatstva i re[enija
zamenata dobivame deka x=y=z. 155. Upatstvo: Doka`ete go ravenstvoto
a b c 1 1 1 a b c
+ + ⋅ + + = 2
+ 2
+ 2
. 156 a+b+c.
b − c c − a a − b b − c c − a a − b (b − c ) (c − a) (a − b)
2 2
158. Kvadriraj}i go neravenstvo |a-b|¥|c|, dobivame (a-b) -c ¥0. So
razlo`uvawe dobivame (a-b-c)·(a-b+c)¥0 odnosno (a-b-c)(b-c-a)§0...(1).
Analogno gi dobivame i neravenstvata (b-c-a)(c-a-b)§0...(2) i
(c-a-b) (a-b-c)§0...(3). Mno`ej}i gi neravenstvata (1), (2) i (3) dobivame
2 2 2
(a-b-c) (b-c-a) (c-a-b) §0, a bidej}i levata strana vo poslednoto
neravenstvo e nenegativna, sleduva deka a-b-c=0 ili b-c-a=0 ili c-a-b=0.
Kone~no, dobivame a=b+c ili b=c+a ili c=a+b. 159. Upatstvo: Primeni go
principot na matemati~ka indukcija. 160. Dadenoto ravenstvo mo`e da se
2 2 2 2
zapi{e vo oblikot a +b +c =2ab+2ac+bc, odnosno (a+b+c) =4(ab+ac+bc). Ottuka
sleduva deka ab+ac+bc mo`e da se zapi{e kako poln kvadrat. Re{avaj}i ja
ravenkata kako kvadratna ravenka po nepoznata s, dobivame deka
c = (a + b) ± 2 ⋅ ab . Bidej}i c e priroden broj sleduva deka ab e poln kvadrat.
Analogno se poka`uva deka bc i ca isto taka mo`e da se zapi{at kako polni
kvadrati.
161. Neka z=x+y+2m+1 kade m = xy + x + y .
2 2
Toga{ xy+z=xy+x+y+2m+1=m +2m+1=(m+1) ;
2 2 2 2
xz+y=x(x+y+2m+1)+y=x +xy+2mx+x+y=m +2mx+x =(x+m) ;
2 2 2 2
yz+x=y(x+y+2m+1)+x=y +xy+2my+x+y=m +2my+y =(y+m) .
163. a bc + b ac + c ab ≤ 12 . 164. 8.
166. (x,y)œ{(0,0),(0,1),(1,0),(1,1)}
2022 2022 2021 2021 2020 2020
(x +y )-2(x +y )+(x +y =0,
2022 2021 2020 2022 2021 2020
(x -2x +x )+(y -2y +y )=0,
2020 2 2020 2
x (x -2x+1)+y (y -2y+1)=0,
2020 2 2020 2
x (x-1) +y (y-1) =0,
x(x-1)=0 ⁄ y(y-1)=0,
(x=0 ¤ x=1) ⁄ (y=0 ¤ y=1).
120
Odgovori, upatstva i re[enija
1 3 5 2 4 99 98 n n −1
168. Neka x= ⋅ ⋅ ⋅ ... ⋅
⋅ ⋅ ... ⋅ i y=
⋅ 1 . Bidej}i > za
2 4 6 3 5 100 99 n+1 n
1
sekoj nœN, sleduva deka x<y. Od poslednovo i od x·y = sleduva
100
2 1 1
x <xy= odnosno x < .
100 10
1 1 1
169. a) Da ozna~ime S = + + ... + . So proverka se poka`uva deka za n§5
n 2 2
2 3 n2
po~etnoto neravenstvo e zadovoleno. Neka n¥6. Da zabele`ime deka
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
+ + ... + < + + ... + = − + − + ... + −
6 2
7 2
n 2 5 ⋅ 6 6 ⋅ 7 (n − 1) ⋅ n 5 6 6 7 n − 1 n
1 1 1 1 1669 1 2389 2400 2
= − < . Toga{ Sn < S5 + = + = < = .
5 n 5 5 3600 5 3600 3600 3
1 1 1
b) Za k>1 va`i = − . Toga{
(k - 1) ⋅ k ⋅ (k + 1) 2 ⋅ (k − 1) ⋅ k 2 ⋅ k ⋅ (k + 1)
1 1 1 1 1 1 1
3
+ 3 + 3 + ... + 3 < 3-2 + 3 + ... + 3 =
2 3 4 n 2 3 −3 n −n
1 1 1 1 1 1
= + + ... + = − <
1⋅ 2 ⋅ 3 2 ⋅ 3 ⋅ 4 (n − 1) ⋅ n ⋅ (n + 1) 4 2 ⋅ n ⋅ (n + 1) 4
1 1 1 t t 1
170. Neka t = 1 + + + ... + > 1 . Toga{ a = ; b= t − i
2 3 2019 2019 2018 2019
1 t 1− t
a-b = − = < 0 , odnosno a<b.
2018 ⋅ 2019 2018 ⋅ 2019 2018 ⋅ 2019
1 1 1 1 1 4 1
171. 1 + ⋅ 1 + = 1 + + + ≥ 1+ + = 9 . Ravenstvo va`i za
x y x y xy x + y x + y 2
2
1
x=y= .
2
172. Transformiraj}i ja levata strana na neravenstvoto i primenuvaj}i go
neravenstvoto me|u aritmeti~ka i geometriska sredina dobivame
1 1 1 xy + xz + yz x + y + z 1
1 + 1 + 1 + = 1 + + +
x y z xyz xyz xyz
3
33 x 2 y 2z2 33 xyz 1 1 1 1
≥ 1+ + + ≥ 13 + 3 ⋅ 1+ 3 ⋅1 +
2
3 xyz
xyz xyz xyz (3 xyz )
2 3 xyz
3 3
= 1 +
1 ≥ 1 + 3
= (1 + 3 ) = 64.
3
3 xyz x + y + z
121
Odgovori, upatstva i re[enija
173. Neravenstvoto }e go doka`eme so principot na matemati~ka indukcija.
Od (a 1 − a2 )
2
≥ 0 sleduva a 1 + a 2 ≥ 2 a 1 ⋅ a 2 . Neravenstvoto e to~no za n=2.
Neka toa e ispolneto za n=k≥2. ]e doka`eme deka neravenstvoto va`i i za
n=k+1. Neka a1≥a2≥a3≥….ak+1≥0.
Ako ak+1=0 toga{ neravenstvoto e ispolneto. Neka ak+1∫0. Postojat broevi
k+1 k k k
b1≥b2≥…bk>0 i t≥1 za koi a1=t b1b2…bk, a2=b1 , a3=b2 ,…,ak+1=bk . Imame
k+1 k k k+1 k+1
a1+a2+…+ak+1=t b1b2….bk+b1 +…bk ≥t b1b2bk+k k (b1k b 2 k …bk k ) =(t +k)b1b2…bk.
Od druga strana, (k+1) k +1 a 1a 2 ...a k +1 =(k+1)t b1b2…bk. Ostanuva da se doka`e deka
k+1 k+1 2 k
t +k≥ (k+1)t odnosno t +k-kt-t=(t-1)(t+t +…+t -k) ≥0 koe e o~igledno.
Ravenstvo se dostignuva za b1=b2=….=bk i t=1 odnosno za a1=a2=…=ak=ak+1.
174. Poradi simetrija dovolno e da pretpostavime deka a¥b¥c>0. Ako a¥b+c
toga{ neravenstoto e ispolneto bidej}i levata strana e negativna, a desnata
pozitivna. Ako а<b+c, toga{ levata strana e pozitivna i zatoa
(a + b - c)(b + c - a)(c + a - b) = (a + b - c )(b + c - a)(c + a - b)(a + b - c)(b + c - a)(c + a - b)
= a 2 - b - c 2 ⋅ b 2 - (c - a )2 ⋅ c 2 - (a - b)2 ≤ a 2 b 2 c 2 = abc . Ravenstvoto
se dostignuva ako i samo ako а=b=с.
2 2 2
175. Neka x e proizvolen realen broj. Od (a1-xb1) +(a2-xb2) +….+(an-xbn) ≥0
2 2 2 2 2 2 2
sleduva deka (b1 +b2 +…+bn )·x -2(a1b1+…anbn)·x+a1 +a2 +…+an ≥0.
Bidej}i kvadratniot trinom od levata strana e sekoga{ pozitiven,
sleduva deka diskriminantata e negativna odnosno
2 2 2 2 2 2 2
(a1b1+a2b2+…+anbn) -(a1 +a2 +…+an )·(b1 +b2 +…+bn )§0.
a b a
Ravenstvo se dostignuva ako i samo ako 1 = 2 = ... = n .
b1 b2 bn
176. Neka а, b, c, d se posledovatelni ~lenovi na geometriskata progresija i
a c
neka a>b>c>d. Od = go dobivame slednovo ad=bc ñ ac-ad=ac-bc
b d
a−b a a
ñ a(c-d)=c(a-b) ñ = . Od a>c sleduva deka > 1 odnosno a-b>c-d,
c−d c c
{to e pak ekvivalentno so po~etnoto neravenstvo.
2 2 2
a b c a 2 − ab + b 2 b 2 − bc + c 2 c 2 − ca + a 2
178. Upatstvo: + + = + + .
b c a b c a
180. a²(b + c) + b²(a + c) + c²(a + b) = a²b + ab² + a²c + ac² + b²c + bc²
(a + b)(b + c)(c + a) (a + b)(b + c)(c + a)
(a + b)(b + c)(c + a) - 2abc 2abc 2abc 3
= = 1− ≥ 1− = ,
(a + b)(b + c)(c + a) (a + b)(b + c)(c + a) 8abc 4
{to treba{e da se doka`e.
Pritoa koristevme (a + b)(b + c)(c + a) ≥ 2 ab 2 bc 2 ac = 8abc
122
Odgovori, upatstva i re[enija
183. Od neravenstvoto me|u sredinata od stepen 3 i aritmeti~kata sredina za
a3 + b3 + c 3 a+b+c 3
broevite a, b i c, dobivame ≥ {to e ekvivalentno so
3 3
desnoto neravenstvo. Levoto neravenstvo e vsu{nost neravenstvoto pome|u
aritmeti~kata i geometriskata sredina za broevite a, b i c.
3 3 2 2 2 2
184. a + b = (a + b)(a + b − ab) ≥ (a + b)ab = a b + ab
b + c = (b + c)(b + c − bc) ≥ (b + c)bc = b c + bc ,
3 3 2 2 2 2
3 3 2 2 2 2
c + a = (c + a)(c + a − ca) ≥ (c + a)ca = c a + ca .
So sobirawe na neravenstvata se dobiva
3 3 3 2 2 2 2 2 2
2(a + b + c ) ≥ a b + a c + b a + b c + c a + c b t.e.
3 3 3 2 2 2
2(a + b + c ) ≥ a (b + c) + b (a + c) + c (a + b) odnosno
3 3 3 2 2 2 2 3 2 3 2 3
2(a + b + c ) ≥ a (1 − a) + b (1 − b) + c (1 − c) = a − a + b − b + c − c {to e
3 3 3
3 3 3 2 2 2 a +b +c 1
ekvivalentno so 3(a + b + c ) ≥ a + b + c . Kone~no 2 2 2
≥.
a +b +c 3
3 3 3 2 2 2
185. Neka a=x , b=y , c=z . Od (x-y) ¥0 sleduva deka x -xy+y ¥xy odnosno
3 3 2 2 3 3 3 3
x +y =(x+y)(x -xy+y )¥(x+y)xy. Analogno, x +z ¥(x+z)xz i y +z ¥(y+z)yz. Toga{
1 z z z z
= 3 3
§ = = . Analogno,
1 + a + b z + z(x + y ) z + z(x + y)xy z + xyz ⋅ x + xyz ⋅ y x+y+z
1 x 1 y
§ i § . So sobirawe na poslednite tri
1+ b + c x + y + z 1+ c + a x+y+z
neravenstva, se dobiva baranoto neravenstvo.
1 1 1
186. So smenata x= , y= , z= neravenstvoto se transformira vo
a b c
2 2 2 2 2 2
x +y +z ¥xy+xz+yz {to e pak ekvivalentno so (x-y) +(y-z) +(x-z) ¥0.
3 3 2 2 5 5 2 2
187. Od (a -b )(a -b )¥0 (zo{to?) sleduva a +b ¥a b (a+b). Ottuka
ab ab 1 abc c
≤ = = = …(1).
a5 + b5 + ab a2b2(a + b) + ab ab(a + b) + 1 ab(a + b + c) a + b + c
bc a
Analogno se dobivaat neravenstvata 5 5
≤ …(2) i
b + c + bc a+b+c
ca b
5 5
≤ …(3). So sobirawe na (1), (2) i (3) se dobiva baranoto
c + a + ca a+b+c
neravenstvo.
188. Od c-a=(c-b)+(b-a) sleduva
a−b b−c c −a 1 1 1 1
+ + = (a − b ) − + (b − c ) −
a+b b+c c+a a +b c +a b + c c + a
123
Odgovori, upatstva i re[enija
=
(a − b )(b − c )(a − c ) . Od neravenstvata a-b < a+b , b-c < b+c i
(a + b )(b + c )(c + a )
c - a < c + a se dobiva baranoto neravenstvo.
3 2
189. Upatstvo: Doka`i deka va`i neravenstvoto a +1¥a +a.
191. Od neravenstvo me|u aritmeti~ka i geometriska sredina sleduva
1 (a + c ) (b + a )2 + (c + b ) 2 ≥ a ⋅ c + b ⋅ a + c ⋅ b odnosno
2
neravenstvoto +
4 a + c b+a c + b a + c b + a c + b
1 a⋅c b⋅a c ⋅b
⋅ (a + c + b + a + c + b ) ≥ + = , od kade {to se dobiva
4 a+c b+a c+b
2 2 2
a⋅c b⋅a c ⋅b 1 a + ac b + ba c + cb
+ + ≤ . Od + + = a + b + c = 1 sleduva
a+c b+a c+b 2 a+c b+a c+b
2 2 2
a b c ac ba cb 1 1
+ + = 1− + + ≥ 1− = .
a+c b+a c +b a+c b+a c +b 2 2
ab 2 bc 2 ca 2 1
192. ]e go doka`eme neravenstvoto + + ≤ .
2 2 2 2
a +b b +c c + a2
2 2
a 2 + b 2 2ab 2 ab 2 b b 2 + c 2 2bc 2 bc 2 c
2
≥ 2
= ⇒ 2 2
≤ ; 2
≥ 2
= ⇒ 2 2
≤
ab ab b a +b 2 bc bc c b +c 2
2 2 2
c +a 2ca 2 ca a
2
≥ 2
= ⇒ 2 2
≤ .
ca ca a c +a 2
So sobirawe na poslednite tri neravenstva imame
ab 2 bc 2 ca 2 a + b + c 1 . Ottuka,
2 2
+ 2 2
+ 2 2
≤ =
a +b b +c c +a 2 2
a3 b3 c3
+ 2 + 2
a2 + b2 b + c2 c + a2
ab 2 bc 2 ca 2
= a− 2 + b − + c −
a + b2 b2 + c2 c2 + a2
2 2
ab bc ca 2
= a+b+c −( 2 + + )
a + b2 b2 + c2 c2 + a2
ab 2 bc 2 ca 2 1 1
= 1− ( 2 + + ) ≥ 1− = .
a + b2 b2 + c 2 c 2 + a2 2 2
193. Upatstvo: Iskoristi go neravenstvoto 1 + 1 ≥ 4 .
x y x+y
1 1 1 x y y z z x
194. x+y+z=(x+y+z) + + = 3 + + + + + + ≥ 9 .
x y z y x z y x z
1 1 1
Od + + = 1 sleduva xy + xz + yz − xyz = 0.
x y z
Zna~i, (x-1)(y-1)(z-1)=(x+y+z)-(xy+xz+yx-xyz)-1 ≥ 9-0-1=8.
124
Odgovori, upatstva i re[enija
195. Mno`ej}i go neravenstvoto so izrazot (x+1)(y+1)(z+1) se dobiva
2 2 2
ekvivalentnoto neravenstvo (x -1)(z+1)+(y -1)(x+1)+(z -1)(y+1)¥0 koe po
sreduvaweto se transformira vo slednoto neravenstvo
2 2 2 2 2 2
(x z+y x+z y)+(x +y +z )¥x+y+z+3 ...(1).
So primena na neravenstvoto me|u aritmeti~ka i geometriska sredina
2 2 2
dobivame deka va`i x z+y x+z y¥3...(2).
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
Od (x+y+z) =x +y +z +2xy+2yz+2zx§x +y +z +x +y +y +z +z +x =3(x +y +z ),
dobivame x +y +z ¥ (x + y + z ) =(x+y+z)· (x + y + z) ¥(x+y+z)· 3 xyz =x+y+z ...(3). Od
2 2 2 2
3 3
neravenstvata (2) i (3) sleduva neravenstvoto (1).
2 2
3 3 2 2 x y
196. Upatstvo: Od x +y =(x+y)(x -xy+y )¥xy(x+y) sleduva deka + ≥ x+y.
y x
1 1
197. Od 0§x§1 imame 1§x+1§2, od kade sleduva 1¥ ¥ .Od x¥0 imame
x +1 2
x x y y z z
x¥ ¥ . Analogno va`at neravenstvata y¥ ¥ i z¥ ¥ . Toga{
x +1 2 y +1 2 z +1 2
1 x y z x y z
1= (x+y+z)= + + § + + §x+y+z=2.
2 2 2 2 x +1 y +1 z +1
1 1 1
199. Od ≥ x + y + z sleduva deka xy + xz + yz ≥ x + y + z ...(1).
+ +
x y z
Kvadriraj}i go neravenstvoto (1) dobivame
(xy)2 + (xz)2 + (yz)2 + 2(x + y + z) ≥ x 2 + y 2 + z 2 + 2(xy + xz + yz)
ñ (xy)2 + (xz)2 + (yz)2 + 2(x + y + z) ≥ x 2 + y 2 + z2 + 2 1 + 1 + 1
x y z
2 2 2 2 2 2
ï (xy) + (xz) + (yz) + 2(x + y + z) ≥ x + y + z + 2(x + y + z)
2
ï (xy)2 + (xz)2 + (yz)2 ≥ x 2 + y 2 + z 2 ...(2). Delej}i go neravenstvoto (2) so (xyz)
1 1 1
dobivame 2
+ 2
+ ≥ x 2 + y 2 + z2 . So mno`ewe na (1) i (2) se dobiva
x y z2
3
(xy)3 + (xz)3 + (yz)3 ≥ x 3 + y 3 + z 3 . Delej}i go poslednoto neravenstvo so (xyz)
1 1 1
se dobiva + + ≥ x3 + y3 + z3 .
3 3
x y z3
2 2 2 2 3 3
200. Upatstvo: (x +y ) – xy(x+y) =(x -y) (x -y ).
12 9 4 4 5 12
201. Ako 0<x<1 toga{ x -x +x -x+1=(1-x)+x (1-x )+x ¥0. Ako x¥1 toga{
12 9 4 9 3
x -x +x -x+1=(x +x)(x -1)+1¥1>0.
2 2
202. Voveduvaj}i smena x =a, y =b dobivame
x6 y6 4 a3 b3 (a − b )a 2 + (b − a )b 2
2
+ 2 - x + y 4 = + − a2 − b2 =
y x b a b a
= (a − b )
a2
−
b 2 (a − b ) a 3 −b 3
=
( ) 3 3
≥ 0 (izrazite (a-b) i (a -b ) imaat ist znak).
b a ab
125
Odgovori, upatstva i re[enija
xy yz xz
203. Neka a= 2
, b= 2
i c= . Od abc=1, sleduva deka barem dva od
z x y2
broevite a, b i c se vo (-¶,1] iли [1,+¶). Bез губење на општоста, da
pretpostavime deka se toa broevite a i b.
1 1 1
Po~etnoto neravenstvo e ekvivalentno so 2 + 2 + 2 +3¥2(a+b+c), odnosno
a b c
1 1 2 2
so ( - ) +2(a-1)(b-1)+(ab-1) ¥0, koe e ispolneto poradi prethodnata
a b
diskusija.
2
204. Da pretpostavime deka а¥b (analogno se poka`uva koga b¥a). Toga{ b §ab
2 2 2 2 2 2 2 2
i a ¥ab. Sleduva deka a ¥a +b -ab¥b odnosno a ¥c ¥b , od kade imame a¥c¥b.
Zna~i a-c¥0 i b-c§0, od kade sleduva baranoto neravenstvo. 208. So
koristewe na neravenstvoto me|u aritmeti~kata i geometriskata sredina
1 1 1 1 1 1
dobivame + + ≥ + + …(1).
1 + 2ab 1 + 2bc 1 + 2ca 1 + a + b
2 2 2
1+ b + c 2
1+ c + a2
2
126
Odgovori, upatstva i re[enija
5 5 5
ii) Neka x<y. Toga{, x +y +(x-y) §2y§2.
214. Za prviot ~len od levata strana na neravenstvoto imame
x9 + y9
= x3 + y 3 −
(
2x 3 y 3 x 3 + y 3 )≥ x 3
+ y3 x 6 + x 3 y 3 + y 6 ≥ 33 x 9 y 9 = 3x 3 y 3 .
6
x +x y +y 3 3 6 6
x +x y +y 3 3 6
3
x9 + y9 x3 + y3 9 9
Zna~i ≥ . Analogno, 6 y 3+ 3z 6 ≥ 1 y 3 z 3 i ( )
x6 + x3y3 + y6 3 y +y z +z 3
z9 + x 9
1 3
6
z +z x +x 3 3
3 6
( )
z + x3 . So sobirawe na trite neravenstva i so primena na
≥
127
Odgovori, upatstva i re[enija
1
(c-a)·lga+(a-b)·lgb+(b-c)·lgc≤ (c-a+a-b)·(lga+lgb)+(b-c)·lgc
2
1 ab 2 ab
= (c-b)·lgab-(c-b)·lgc=(c-b)·lg ≤0 (a≤c i b≤c fl ab ≤c fl ≤1).
2 c c
219. Poradi simetrija mo`eme da pretpostavime deka x¥y¥0.
a a b b
Neka a i b se proizvolni pozitivni celi broevi. Toga{ x ¥y , x ¥y i
a a b b a+b a+b a b b a
(x -y )·(x -y )¥0. Od poslednoto neravenstvo sleduva x +y ¥x y +x y i
a+b a+b
dodavaj}i go izrazot x +y na dvete strani od neravenstvoto, dobivame
a+b a+b a a b b
deka 2(x +y )¥(x +y )·(x +y ). Za a=2 i b=3 va`i neravenstvoto
5 5 2 2 3 3
2(x +y )¥(x +y )·(x +y )…(1). Za a=5 i b=4 va`i neravenstvoto
9 9 5 5 4 4
2(x +y )¥(x +y )·(x +y )…(2). Od neravenstvata (1) i (2) sleduva
9 9 5 5 4 4 2 2 3 3 4 4
4(x +y )¥ 2(x +y )·(x +y )¥ (x +y )·(x +y )·(x +y ).
220. Upatstvo: Primenete go dvapati neravenstvoto na Ko{i.
221. Bez gubewe na op{tosta, poradi simetrija , pretpostavuvame deka
3(x − y )2 3(y − z )2 3(z − x )2 3(z − x )2
x ≤ y ≤ z .Toga{ max , , = i dovolno e da
4 4 4 4
3(z − x )2
doka`eme deka x 2 + y 2 + z2 − xy − xz − zx ≥ . So nekolku elementarni
4
transformacii dobivame (2y − x − z )2 ≥ 0 . Poslednoto neravenstvo e ispolneto
za site x, y, z.
222. Bez gubewe na op{tosta da pretpostavime deka a§b§c. Neka
2 2 2 2, 2 2}
x=b-a, y=c-b i m=min{x,y}. Jasno x,y¥0 i m =min{x ,y }¥min{(a-b) (b-c) ,(c-a) .
Toga{
1 2
2
( 1
2
) [ 2 2 1
2
2
] [
2
a + b 2 + c 2 = a 2 + (a + x ) + (a + x + y ) = (a + y ) + 2(a + x ) + 2xy ]
[ 2 2 2
]
≥ xy ≥ m 2 ≥ min (a − b) , (b − c ) , (c − a ) , {to i treba{e da se doka`e.
1− 2013 kp
kp
223. Za p¥0 i k>0 va`i kp¥0, 2013 ¥2013 =1, 1-2013 §0, 2013 kp
0
≤ 1.
kp
( )
So zamena vo poslednoto neravenstvo za k=1,2,3,…,2013 i so sobirawe na
dobienite neravenstva se dobiva baranoto neravenstvo.
224. Bidej}i logab>logaa=1 sleduva deka loga(logab)>logb(logab). Od
logca<logcc=1 sleduva deka logc(logca)>logb(logca). Zna~i,
loga(logab)+logb(logbc)+logc(logca)>logb(logab)+logb(logbc)+logb (logca)
=logb(logab·logbc·logca )=logb1=0.
226. Levata strana od neravenstvoto ja ozna~uvame so S. So primena na
neravenstvo me|u aritmeti~ka i geometriska sredina dobivame
S 3
≥ (log a bc )r ⋅ (log b ca )r ⋅ (log c ab )r
3
r
[( )( )(
= log a b + log a c ⋅ log b c + log b a ⋅ log c a + log c b )] 3
r
1 1 13
( ) ( ) (
≥ 2 ⋅ loga b ⋅ loga c 2 ⋅ 2 ⋅ logb c ⋅ logb a 2 ⋅ 2 ⋅ logc a ⋅ logc b 2
)
128
Odgovori, upatstva i re[enija
r r
= [
2 r ⋅ log b ⋅ log c ⋅ log c ⋅ log a ⋅ log a ⋅ log b
a a b b c c
] 6 r 3 r
= 2 ⋅ (1 ⋅ 1 ⋅ 1) = 2 . Od ovde
r
sleduva deka S¥3·2 .
227 Упатство: Koristete go neravenstvoto na Ko{i-Buwakovski-[varc i
neravenstvoto me|u aritmeti~ka i geometriska sredina.
228. Ako ai=0 za nekoj i=1,2,…,n ili bi=0 za nekoj i=1,2,…,n toga{ dokazot e
trivijalen. Zatoa, neka site broevi se strogo pozitivni. Toga{ pozitivni se i
a1 a2 an b1 b2 bn
broevite , , ..., i , , ..., . So
a 1 + b1 a 2 + b 2 an + bn a1 + b1 a2 + b2 an + bn
primena na neravenstvoto na Ko{i se dobiva
a1 a2 an 1 a1 a2 an …(1)
⋅ ... ≤ + + ... +
an + bn
n
a1 + b1 a 2 + b 2 a n + b n n a1 + b1 a 2 + b 2
b1 b2 bn 1 b1 b2 bn
n ⋅ ⋅ ... ⋅ ≤ + + ... + …(2). So sobirawe
a1 + b1 a2 + b2 an + bn n a1 + b1 a2 + b2 an + bn
na neravenstvata (1) i (2), a potoa mno`ej}i so n (a 1 + b1 )(a 2 + b 2 ) ⋅ ... ⋅ (a n + b n )
se dobiva baranoto neravenstvo.
229. Od neravenstvoto me|u harmoniskata i aritmeti~kata sredina imame
s s s
+ + ... +
n s − a1 s − a 2 s − an
≤
1 1 1 n
+ + ... +
s s s
s − a1 s − a 2 s − an
n2 s s s
≤ + + ... +
s − a1 s − a 2 s − a n s − a1 s − a 2 s − an
+ + ... +
s s s
n2 s s s
≤ + + ... +
a a a s − a1 s − a 2 s − an
n − 1 + 2 + ... + n
s s s
s s s n2
+ + ... + ≥
s − a1 s − a 2 s − an n − 1 − n
s s s n2
− 1 + − 1 + ... + − 1 ≥ −n
s − a1 s − a 2 s − an n −1
a1 a2 an n .
+ + ... + ≥
s − a1 s − a 2 s − an n − 1
Zabele{ka: Za n=3 se dobiva poznatoto neravenstvo na Nesbit.
231. Upatstvo: Koristete go neravenstvoto na Jensen i funkcijata f(x)=xlgx.
129
Odgovori, upatstva i re[enija
232. P∆ABC =
a ⋅ ha
= r ⋅s =
a+b+c b c
⋅ r toga{ ha = 1 + + ⋅ r …(1). Analogno gi
2 2 a a
a c a b
dobivame ravenstvata h b = + 1 + ⋅ r …(2) i h c = + + 1 ⋅ r …(3). So
b b c c
sobirawe na ravenstvata (1), (2) i (3) imame
b a c a c b
h a + h b + h c = 3 + + + + + + ⋅ r ≥ (3 + 2 + 2 + 2 ) ⋅ r = 9r .
a b a c b c
b2 + c 2 a2 b 2 + c 2 (b + c)2
imeme deka.
2
233. Od ravenstvoto t a = - i od ≥
2 4 2 4
2
ta ≥
(b + c )2 − a2 = (b + c + a )(b + c - a) = s(s − a) . Analogno gi imame
4 4
neravenstvata t b ≥ s(s - b ) i t c ≥ s(s - c ) . Sobiraj}i gi poslednite
2 2
130
Odgovori, upatstva i re[enija
131
Odgovori, upatstva i re[enija
1 α−β γ 1
toga{ P ≤ . Ravenstvoto se dostignuva za cos = 1 i sin = odnosno
8 2 2 2
α = β = γ = 60° .
α β γ
254. Od ravenstvoto cosα+cosβ+cosγ=1+4sin sin sin i neravenstvoto
2 2 2
α β γ 1 1 3
sin sin sin § dobivame cosα+cosβ+cosγ≤1+4 = . Od toa {to
2 2 2 8 8 2
α β γ
sin sin sin >0 imame cosα+cosβ+cosγ>1.
2 2 2
a b c
256. Od sinusna teorema imame deka R= = = …(1). Sega od
2sinα 2sinβ 2sinγ
abc
formulate za plo{tina na triagolnik imame = P = rs od kade abc=4rRs
4R
…(2). Da zabele`ame deka za sekoi pozitivni realni broevi x i y va`i
)⋅ 1 − 1 ≤ 0 odnosno
2 2
x y
neravenstvoto x − y ( 2 2
≥ x + y ...(3).
+
x y y x
Koristej}i gi ravenstvata (1), (2) i kosinusna teorema
dobivame
2 2
b +c −a (2
)
2bc = 2R b + c − a = R b + c − a …(4). Analogno gi
2 2 2 2 2
cosα
=
sin α
2
a
2R
2
( )
abc a a 2rs a a
R a 2 2
2 2
dobivame ravenstvata cosβ = R a + c − b …(5) i
cosγ b
2
= + − c
sin β 2rs b
2
b sin γ 2rs c c
…(6). Sobiraj}i gi ravenstvata (4), (5), (6) i koristej}i go neravenstvoto (3)
cosα cosβ cosγ R a 2 b 2 c 2 b 2 a 2 c 2
dobivame + + = + + + + + − a − b − c
sin α sin β sin γ 2rs b
2 2 2 a b c c a
R R
≥ (a + b + c ) = .
2rs r
257. ]e doka`eme deka a·cos α +b·cos β §c...(1). Od toa {to
c=a·cos β +b·cos α , zamenuvaj}i vo neravenstvoto (1) dobivame deka treba da se
doka`e neravenstvoto a·cos α +b·cos β §a·cos β +b·cos α odnosno
(a-b)·(cos α -cos β )§0...(2). Od a≥b sleduva deka cos α §cos β odnosno a-b≥0,
cos α -cos β §0 pa zna~i sleduva neravenstvoto (2). Ako a§b sleduva
cos α ¥cos β odnosno a-b§0, cos α -cos β ¥0, pa povtorno va`i neravenstvoto
(2). Analogno va`at neravenstvata a·cos α +c·cos γ §b...(3) i
b·cos β +c·cos γ §a...(4). Sobiraj}i gi neravenstvata (1), (3), (4) se dobiva
baranoto neravenstvo.
132
Odgovori, upatstva i re[enija
258. Od sinusna teorema za triagolnikot ABC gi imame ravenstvata
abc
a=2Rsin α , b=2Rsin β , c=2Rsin γ . Od r ⋅s = dobivame deka
4R
r abc
= . Zamenuvaj}i gi ravenstvata od sinusna teorema i
R 2
2R ⋅ (a + b + c)
α β γ
koristej}i go ravenstvoto sinα + sinβ + sinγ = 4 ⋅ cos cos cos dobivame
2 2 2
α α β β γ γ
3 2 ⋅ 2sin cos ⋅ 2sin cos ⋅ 2sin cos
8R sinα ⋅ sinβ ⋅ sinγ
r
= = 2 2 2 2 2 2 = 4sin α sin β sin γ .
R 4R 3 ⋅ (sinα + sinβ + sinγ ) α β γ 2 2 2
4cos cos cos
2 2 2
α β γ
Koristej}i go pak ravenstvoto cosα + cosβ + cosγ = 4sin sin sin + 1 dobivame
2 2 2
r r +R
= cosα + cosβ + cosγ - 1 , odnosno cosα + cosβ + cosγ =
. Bidej}i
R R
cosα > 0, cosβ > 0 , cos γ > 0 (triagolnikot ABC e ostroagolen) mo`eme da go
koristime neravenstvoto me|u aritmeti~ka i harmoniska sredina za tri
~lena, pri {to se dobiva neravenstvoto
1 1 1
+ +
cosα cosβ cosγ 3
≥ od kade sleduva
3 cosα + cosβ + cosγ
1 1 1 1 9R
+ + ≥9⋅ = .
cos α cos β cos γ cos α + cos β + cos γ r + R
259. ®COB e centralen agol pri {to va`i ravenstvoto ®COB=2α odnosno
®BOA1=α. Od pravoagolniot triagolnik OA1B go dobivame ravenstvoto
1 1 ...(1). Analogno se dobivat i ravenstvata 1 1 ...(2);
= =
cosα OA 1 cosβ OB1
1 1
= ...(3). Sobiraj}i gi ravenstvata (1), (2) i (3) dobivame
cosγ OC1
1 1 1 1 1 1 9 (koristej}i go pritoa
+ + + = + ≥
OA1 OB1 OC1 cosα cosβ cosγ cosα + cosβ + cosγ
neravenstvoto me|u aritmeti~ka i harmoniska sredina). Od neravenstvoto
3
cos α + cos β + cos γ ≤ sleduva baranoto neravenstvo.
2
133
Odgovori, upatstva i re[enija
s
=
(s − a ) + (s − b ) + (s − c ) ≥ 3 (s − a ) ⋅ (s − b ) ⋅ (s − c ) …(2). Koristej}i ja
3 3
Pitagorova teorema, ravenstvoto (1) i neravenstvoto (2), dobivame
2 2 2
[
VA ⋅ VB ⋅ VC = r + (s − a ) ⋅ r + (s − b ) ⋅ r + (s − c )
2 2
][ 2 2
][ 2 2
]
=
(s − a) ⋅ bc ⋅ (s − b) ⋅ ca ⋅ (s − c ) ⋅ ab = (abc )2 ⋅ (s − a)(s − b)(s − c )
s s s s3
≤ (abc ) ⋅
2 s3 (abc ) 2 abc
3 3
= 3
. Zna~i, VA ⋅ VB ⋅ VC ≤ .
3 ⋅s 3 3 3
a b c
261. Spored sinusnata teorema imame deka = = = 2R . Dadenoto
sinα sinβ sinγ
neravenstvo e ekvivalentno so neravenstvoto
2 2 2 2 2
2R (2sin α + 2sin β + 2sin γ ) ≤ 9R , odnosno cos2 α + cos2 β + cos2 γ ≥ − 1,5 .
Ostanuva da go doka`eme poslednoto neravenstvo. Neka to~kata O e centarot
na opi{anata kru`nica toga{ ®AOB= 2γ , ®BOC= 2α i ®COA= 2β . Imame:
→ → → →2 →2 →2 → → → → → →
(OA + OB+ OC) 2 ≥ 0 ⇔ OA + OB + OC + 2 OA⋅ OB+ 2 OA⋅ OC+ 2 OB⋅ OC ≥ 0 ⇔
R 2 + R 2 + R 2 + 2R 2 cos2 α + 2R 2 cos2 β + 2R 2 cos2 γ ≥ 0 ⇔
cos2 α + cos2 β + cos2 γ ≥ − 1,5.
k + KC > b k < b + KC
262. Imame deka ...(1), ...(2).
k + KB > c k < c + KB
1
Od (1) sobiraj}i gi neravenstvata dobivame k > (b + c - a ) .
2
1
Analogno nao|ame deka l > (c + a - b) , m > 1 (a + b - c ) . Sobiraj}i gi poslednite
2 2
k +l+m 1
tri neravenstva dobivame > .
a+b+c 2
1 1
Na sli~en na~in od (2) dobivame k< (a + b + c ) , l< (a + b + c ) ,
2 2
1 k +l+m 3
m< (a + b + c ) od kade se dobiva < .
2 a+b+c 2
134
Odgovori, upatstva i re[enija
264. Neka a, b i c se dol`inite na stranite BC, CA i AB, a ha, hb i hc visinite
spu{teni od temiwata A, B i C. So C1 ja
ozna~uvame prese~nata to~ka na opi{anata
kru`nica k okolu triagolnikot ABC so
centar vo to~ka O so pravata CO. Neka
AH = x , BH = y i CH = z . Od toa {to
~etiriagolnikot AC1BH e parallelogram
(zo{to?) imame HC1 = 2HD . Od
triagolnikot CHC1 imame 2HD + z ≥ 2R .
Analogno gi dobivame neravenstvata
2HE + x ≥ 2R i 2HF + y ≥ 2R . Sobiraj}i gi
poslednite tri neravenstva imame
2HD + 2HE + 2HF ≥ 6R - (x + y + z) …(1). Od
ravenstvata aha+bhb+chc=6P i
aHN + bHT + cHM = 2P Crte` 66
(kade to~kite N, T i M se podno`jata na visinite ha, hb i hc, soodvetno) imame
a(h a − HN) + b(h b − HT ) + c(h c - HM) = 2P odnosno ax+by+cz=4P …(2).
Od druga strana, sobiraj}i gi neravenstvata c = AM + MB = xsinα + ysinβ ,
a = BE + EC = ysinγ + zsinβ i b = CT + TA = zsinα + xsinγ dobivame
(y + z)sinα + (x + z)sinβ + (x + y)sinγ = 2s odnosno (y + z)a + (x + z)b + (x + y)c = 4sR
…(3). Od (2) i (3) imame (x+y+z)(a+b+c)=4sR+4P odnosno x+y+z=2R+2r …(4).
Zamenuvaj}I (4) vo (1) imame 2(HD + HE + HF) ≥ 3R + R - 2r …(5). Od poznatoto
ojlerovo ravenstvo OV = R(R − 2r) (kade V e centarot na vpi{anata
kru`nica vo triagolnikot ABC) imame R¥2r …(6). Od (5) i (6) sleduva
baranoto ravenstvo. Ravenstvo va`i koga HªOªV, odnosno ABC e ramnostran
triagolnik.
135
Odgovori, upatstva i re[enija
n+2 2n+1 n 2n n+2 2n+1
270. Od 11 +12 =121·11 +12·12 dobivame 11 +12 =
n 2n n n n 2n n n 2n n
=121·11 +12·12 +12·11 -12.11 =133·11 +12·12 -12·11 =133·11 +12(12 -11 )=
n n n n n n
=133·11 +12·(144 -11 )=133·11 +12·(144-11)Q=133·11 +12·133Q=133(11 +12Q).
Ottuka zaklu~uvame deka 133 e delitel na dadeniot izraz.
n
271. Od uslovot na zada~ata imame deka 3 +m=10k...(1). Toga{,
n+4 n n n
3 +m=81·3 +m=81·3 +81m-81m+m=81·(3 +m)-80m. Zamenuvaj}i go ravenstvoto
(1) na desnata strana od poslednoto ravenstvo, dobivame deka
n+4
3 +m=81·10k-80m =10(81k-8k). Ottuka zaklu~uvame deka 10 e delitel na
n+4
izrazot 3 +m.
(
272. pp + qq = pp - 1 + qq + 1 ) ( )
(
= (p - 1) p
p-1
+p
p-2
+ ... + p + 1) + (q + 1)(q
q-1
-q
q-2
+ ... - q + 1)
= (p - 1)(2m + 1) + (q + 1)(2n + 1) .
Od uslovot na zada~ata va`i
p=q+2, odnosno p-1=q+1. Zna~i
p + q = (p - 1)(2m + 2n + 2) = 2(p - 1)(m + n + 1) = [(p - 1) + (p - 1)](m + n + 1)
p q
136
Odgovori, upatstva i re[enija
m m m
286. Da pretpostavime deka n>m>0. Sega, od a +b =c sleduva deka 0<a<c,
n-m n-m n-m n-m
0<b<c. Spored toa 0<a <c i 0<b <c .
n n n m n-m m m n-m m n-m m n-m m n-m m n-m n n n
Zna~i, a +b =c =c ·c =(a +b )·c =a ·c +b ·c >a ·a +b ·b =a +b =c , {to
pretstavuva kontradikcija. Isto taka, se doa|a do kontradikcija dokolku
pretpostavime deka m>n>0. Zaklu~uvame deka m=n.
123 3 ⋅ k ⋅ N ,
123 6 M + 200...0
23 23
S = 600...0
123 6 ⋅ M + 200...0
123 3 ⋅ 600...0
123 6 ⋅ k ⋅ N = 600...0
n n n n n
odnosno S se deli so brojot 600...06 .
123
n
=
3
(1 + 3 ) 3
−
2
= 1+ 3 +
2
= 1+ 3 +
2
⋅
1− 3
(1 + 3 )
3 3 1+ 3 1+ 3 1− 3
2−2 3 2 2 3
= 1+ 3 + = 1+ 3 + − = 1+ 3 + 1− 3 = 1+ 1= 2
2 2 2
137
Odgovori, upatstva i re[enija
α1 + α 2 = 1 . Od ravenstvoto
2
+ α1
3
α2
3
(
= (α1 + α2 ) ⋅ (α1 + α2 ) − 3α1 ⋅ α2
2
) se dobiva
ravenkata 10=x(x -3), ~ie realno re{enie e samo brojot 3.
( )
3
b) 4. Upatstvo: 20 + 14 2 = 2 + 2 ; 20 − 14 2 = 2 − 2 . ( )
3
2− 2+a 1
neravenstvoto dobiva oblik > . Mno`ej}i go neravenstvoto so
2−a 4
4(2-a), za 2-a>0, imame 8 − 4 ⋅ 2 + a > 2 − a odnosno 6 +a > 4⋅ 2+a .
Kvadriraj}i go poslednoto neravenstvo, dobivame deka treba da se doka`e
2 2
neravenstvoto a -4a+4>0, odnosno (a-2) >0, koe sekako va`i.
295. Da pretpostavime deka takvite prirodni broevi x i y postojat.
Kvadriraj}i ja ravenkata dobivame deka izrazot
138
Odgovori, upatstva i re[enija
2 2
y +z 2 2 2
yz ≤ , dobivame deka xy+ xz+ yz§ x + y + z . Zna~i, od (1) sleduva deka
2
2
( 2 2 2
)
S ≤ 3 x + y + z = 3 ⋅ 7 = 21, odnosno S ≤ 21. 304. 0; 3. 305. 169.
306. a+b=13. Ravenkata se transformira vo ravenka
3
3x − 4 − 3 x − 2 = 3 7x − 8 − 3 5x − 6 .
Zamenuvaj}i 3 3x − 4 = a, 3 5x − 6 = b, 3 x − 2 = c i 3 7x − 8 = d dobivame sistem
a − c = d − b .
3 3 3 3
a − c = d − b
Stepenuvaj}i ja prvata ravenka (so pokazatel 3), od sistemot imame
a ⋅ c ⋅ (a − c) = d ⋅ b ⋅ (d − b) , odnosno a ⋅ c = d ⋅ b . Vra}aj}i gi smenite imame
3
3x − 4 ⋅ 3 x − 2 = 3 7x − 8 ⋅ 3 5x − 6 . Od ovde ja imame ravenkata 4x2 − 9x + 5 = 0
~ii re{enija se x 1 = 1 i x 2 =
5 5 9
. Nivniot zbir e 1 + = . Zna~i odgovorot
4 4 4
na zada~ata e 13.
307. [x] =25. Ravenkata
2
x +25x+25=10x x + 1 se transformira vo ravenka
25 25 x +1 x +1 x +1
1+ + 2
=10 2
, odnosno vo 1+25· =10 . Stavaj}i smena
x x x x 2
x2
x +1 2 2 1.
=y ja dobivame ravenkata 1+25y =10 y , ~ii re{enija se y = ±
x2 5
Vra}aj}i se vo smenata dobivame ravenka x +2 1 = 1 odnosno x -25x–25=0,
2
x 25
~ie negativno re{enie se otfrla. Zna~i 25<x<26, odnosno [x ] =25. 308. 12.
309. (1,2,3); (4,8,6). Dadenoto ravenstvo se transformira vo oblikot
2
102n - 1 10n - 1 2 10n - 1 92
x⋅ -y⋅ =z ⋅ . Mno`ej}i ja poslednata ravenka so
9 9 9 10n − 1
dobivame 9x − z 2 ⋅ 10 n = 9y − 9x − z 2 …(1). Od uslovot na zada~ata postojat
n1∫n2, za koi e ispolneto ravenstvoto (1), odnosno 9x - z2 ⋅ 10n1 = 9y - 9x - z2 i ( )
(9x - z ) ⋅ 10 2 n2
= 9y - 9x - z2 . Odzemaj}i gi poslednite dve ravenstva, dobivame
(9x - z )⋅ (10 2 n1
- 10 n 2 = 0 ) ili
9x - z 2 = 0 ...(2) . Od (1) sleduva deka i
9y - 9x - z = 0 ...(3) . Ravenstvata (2) и (3) se ispolneti istovremeno, pa od niv
2
2
y z
se dobiva x= = . Kako 0<x,y,z<9 dobivame deka re{enie se trojkite
2 3
(1,2,3) i (4,8,6).
139
Odgovori, upatstva i re[enija
AA 1 B1B
Od sli~nosta na triagolnicite ADA1 i B1DB sleduva = odnosno
A 1D BD
a b
= ...(3). Od (2) i (3) sleduva a ⋅ BD = x ⋅ A1B = b ⋅ A1D odnosno
A 1D BD
A 1D x a-x x
= …(4). Od (1) i (4) sleduva = i
A 1B b a b
1 ab
ottuka x = = . Zna~i x ne zavisi od
1 1 a+b
+
a b
izborot na to~kite A i B.
Crte` 68
311. I re{enie: Od apolonievata teorema za triagolnikot ABC gi imame
a 2 b 2
ravenstvata b 2 + c 2 = 2 + t a 2 i a 2 + c 2 = 2 + t b 2 , odnosno
2 2
2 2 2 2 2 2 2 2
2b +2c -a =4ta ...(1) i 2a +2c -b =4tb ...(2). Agolot ATB e prav ako i samo ako
2 2 2
va`i ravenstvoto AS + BS = AB , od kade se dobiva ravenstvoto
2 2 2
4t a + 4t b = 9c ...(3). Zamenuvaj}i gi (1) i (2) vo (3) se dobiva baranoto
ravenstvo.
II re{enie: Neka BC =a, ΑC =b, AB =c .Neka te`i{nite linii povle~eni od
temiwata A i B se me|usebe normalni (crt. 68). Toga{ treba da doka`eme deka
a +b =5c ...(1). Od toa {to agolot kaj temeto S e prav agol imame deka:
2 2 2
2 2 2 2 2
2 2 2 b 1 2 4t + 16t a
NA = NS + AS , = t b + t a , b 2 = b ;
2 3 3 9
2 2 2 2 2
2 2 2 a 1 2 4t + 16t b
MB = MS + BS , = t a + t b , a 2 = a ;
2 3 3 9
140
Odgovori, upatstva i re[enija
2 2 2 2
2 2 2 2 2 4t + 4t b
AB = AS + BS , c = t a + t b , c 2 = a
2
.
3 3 9
Od ovie ravenstva sleduva ravenstvoto (1).
2 2 2
Obratno, neka va`i ravenstvoto a +b =5c . Treba da doka`eme deka agolot
kaj temeto S e prav agol. Neka ®MSB= α toga{ ®ASB=180±- α.
2 2 2
b 1 2 1 2
Od triagolnikot NAS imame = t b + t a − 2 t b t a cosα ,
2
3 3 3 3
od triagolnikot MBS imame
2 2 2
a 1 2 1 2
= t a + t b − 2 t a t b cosα ,
2 3 3 3 3
od triagolnikot ABS imame
2 2
2 2 2 2
c 2 = t a + t b − 2 t a t b cos(180 − α) .
3 3 3 3
2 2 2
Od ravenstvoto a +b =5c se dobiva
ravenstvoto 8tatbcosα=0, a ottuka cosα=0,
о
od kade dobivame deka agolot α=90 . Crte` 69
312.. Od triagolnicite ABF i AEC, (crt. 69) spored pitagorova teorema gi
2 2 2 2 2 2
dobivame ravenstvata (ta-x) =c -y , (ta+x) =b -y . Sobiraj}i gi ovie dve
2 2 2 2 2
ravenstva dobivame deka 2ta =b +c -2(x +y ) ...(1).
Primenuvaj}i ja povtorno pitagorova teorema za triagolnikot CED go
2
a a 2
2 2
dobivame ravenstvoto x + y = = ...(2). Zamenuvaj}i ja ravenkata (2) vo
2 4
1 2 2 2
ravenkata (1) dobivame deka t a = ⋅ 2b + 2c − a .
2
313. Neka a+b=2p, b+c=2q i c+a=2r. Toga{ a+b+c=p+q+r, a=p-q+r, b=p+q-r,
ab bc ca a+b+c
c=-p+q+r. Zamenuvaj}i vo dadenoto ravenstvo + + =
a+b b+c c +a 2
p2 - (q - r)2 q2 - (r - p)2 r 2 - (p - q)2 1
dobivame + + = (p + q + r) , a ottuka
2p 2q 2r 2
(p - q) 2 (q - r) 2 (r - p) 2
+ + = 0 . Bidej}i p>0, q>0 i r>0 sleduva deka p=q=r, {to
r p q
zna~i a=b=c.
314. Od to~kite C i D povlekuvame pravi paralelni
so pravata p, (crt. 70) koi ja se~at stranata AB vo
to~kite N i M . Od sli~nosta na triagolnicite AB1C1
AC AN AB AN BN
i ANC sleduva = . Va`i = + .
AC 1 AB 1 AB 1 AB 1 AB 1
Crte` 70
141
Odgovori, upatstva i re[enija
Sega, BD ⋅ AC + CD ⋅ AB = BD ⋅ AN + CD ⋅ AN + CD ⋅ BN
AC1 AB1 AB1 AB 1 AB1
AN BN AN BN
(
= BD + CD ⋅ ) AB + CD ⋅
AB
AB1 AB1
= BC ⋅
...(1). + CD ⋅
1 1
Od talesova teorema za proporcionalni otse~ki za agolot CBN dobivame
CD NM
= , od kade va`i CD ⋅ BN = BC ⋅ NM …(2). Zamenuvaj}i (2) vo (1) dobivame
BC BN
BD ⋅
AC
+ CD ⋅
AB
= BC ⋅
AN
+ BC ⋅
NM
= BC ⋅
(AN + NM) = BC ⋅ AM …(3).
AC 1 AB 1 AB 1 AB 1 AB 1 AB 1
AM AD
Od talesova teorema za agolot MAD imame = . Zamenuvaj}i vo
AB 1 AD 1
ravenstvoto (3) se dobiva baranoto ravenstvo.
315. Neka x = MA1, y = MB1, z = MC1 . Toga{, ax+by+cz=2PóBMC+2PóAMC+2PóAMB
a b c a b c
=2PóABC. Sega, + + ⋅ 2P∆ABC = + + ⋅ (ax + by + cz)
x y z x y z
x y y z z x
= a 2 + b 2 + c 2 + ab + + bc + + ca + ≥ a 2 + b 2 + c 2 + 2ab + 2bc + 2ca
y x z y x z
pri {to ravenstvo se dostiga koga x=y=z, odnosno M e centar na vpi{anata
kru`nica vo triagolnikot ABC.
316. Ja prodol`uvame stranata AC niz A do to~ka N, taka {to AN = AK .Toga{
AN : CN = 1 : 5 = BL : CB , od kade sleduva deka AL i BN se paralelni. Neka AL
ja se~e BK vo to~ka M. Bidej}i A e sredina na otse~kata KN i AL || BN, sleduva
deka AM e sredna linija vo triagolnikot KNB. Zatoa M e sredina na BK.
317. Da pretpostavime deka triagolnikot ABC ne e ramnostran (a∫b). Bidej}i
a+ha=a+bsinγ i b+hb=b+asinγ toga{ (a-b)ÿ(1-sinγ)=0 od kade sleduva deka
sinγ=1 odnosno γ=90±. No, toga{ c e hipotenuza i c∫a, pa pri analogno
rasuduvawe dobivame deka sin β =1, odnosno β =90±, od kade se dobiva
protivre~nost na pretpostavkata.
318. a) Neka rastojanijata od to~kite A i O do pravata BC se h i h1
(crt. 71). Toga{ P∆ OBC : P∆ABC = h1 : h = OA 1 : AA 1 …(1). Analogno se dobivat
ravenstvata P∆OAC : P∆ABC = OB1 : BB1 ...(2) i P∆OAB : P∆ABC = OC1 : CC1 …(3).
Koristej}i go ravenstvoto P∆OBC + P∆OAC + P∆OAB = P∆ABC i ravenstvata (1), (2) i
(3) se dobiva baranoto ravenstvo.
142
Odgovori, upatstva i re[enija
Crte` 71 Crte` 72
143
Odgovori, upatstva i re[enija
321. Neka R i Q se sredini na otse~kite AC i AB, R –centarot na kru`nicata
AC BC
k1, a= , b= , x-radius na k1, y-radius na
2 2
k2 (crt. 74). Jasno e deka PR =a+x, QR =a+b-x
i PQ =b. Vo triagolnikot PQR ja
povlekuvame visinata RH. Od toa {to
rastojanieto od R do CD e h sleduva deka
PH = PC − CH =a-x. Zna~i, QH = QP − PH
=|b+x-a|.
Od triagolnikot PQR go dobivame ravenstvoto
2 2 2 2 ab
(a+x) –(a-x) =(a+b-x) –(b+x-a) od kade x = . Crte` 74
a+b
ab
Analogno za radiusot y na kru`nicata k2 se dobiva izrazot y = . Zna~i
a+b
kru`incite k1 i k2 imaat ednakov radius.
322. Spored teoremata na Ptolomej za ~etiriagolnikot ABCD va`i
ravenstvoto: AP ÿ BC = AB ÿ CP + AC ÿ BP ...(1). Od toa {to AB = BC = AC , po
kratewe na ravenstvoto (1), se dobiva baranoto ravenstvo.
323. Neka HLM e ramnostran triagolnik. Toga{
MH = ML , pa L le`i na kru`nicata opi{ana
okolu triagolnikot ABH, odnosno ®ALB=90±
(crt. 75). Toga{ ®LHA=®LBA i ®LBH=®LAH.
Bidej}i ®LBA=®LBH sleduva ®LHA=®LAH,
odnosno triagolnikot AHL e ramnokrak. Od
LA = LH = LM = AM sleduva deka triagolnikot
1
LAM e ramnostran, pa ®LHA=60±. Od ®LAH=
2
®LMH (zo{to?) sleduva ®LAH=30±, pa ®HAB=30±. Crte` 75
Toga{, ®ABH=90±-30±=60±. Zna~i, ®BAC=®CBA=60±, pa ABC e ramnostran
triagolnik.
324. Bidejki G e centarot na kru`nicata okolu triagolnikot CDA imame deka
AG = DG = CG. Od isti pri~ini
AE = EB = EC . No od toa {to AG = CG i
AE = EC sleduva deka E i G se na isto
rastojanie od temiwata A i C. Zna~i
EG le`i na simetralata na stranata
AC. No P ∈ EG zna~i AP = CP .
Analogno se doka`uva deka BP = DP .
325. Neka ®BOA=α, ®OAB=β i ®OAC=β’
(crt. 76).
Crte` 76
144
Odgovori, upatstva i re[enija
Crte` 77
Analogno se dobivat ravenstvata BC = CB ...(2) i AC = CA ...(3). Od (1), (2)
1 1 1 1
AC BA CB
1 1 1
i (3) se dobiva ⋅ ⋅ = 1.
CB A C B A
1 1 1
Spored teoremata na ^eva sleduva deka
pravite AA1, BB1, CC1 se se~at vo edna to~ka
.
327. Upatstvo: Koristete ja teoremata na
^eva. Crte` 78
329.Upatstvo: ®EOD=120°± i O e sredina na lakot
ED od kru`nicata opi{ana okulu to~kite E, O, D,
B (crt. 78).
330. Upatstvo: Primenete ja talesova teorema za
proporcionalni otse~ki.
334. Neka to~kite N, Q i M se podno`jata na
visinite ha, hb i hc spu{teni od temiwata A, B i
C (crt. 79).
Od sli~nosta na triagolnicite BCQ i CA1B
2R 1 a a2
dobivame = odnosno R1 = …(1).
a hb 2hb
Crte` 79
145
Odgovori, upatstva i re[enija
Analogno, od sli~nosta na triagolnicite CAM so AB1C i ABN so BC1A gi
b2 c2
dobivame ravenstvata R 2 = …(2) i R 3 = …(3). Mno`ej}i gi
2h c 2h a
a 2b 2 c 2 a3b 3c 3
ravenstvata (1), (2) i (3) dobivame R 1R 2 R 3 = =
8h a h b h c ah bh ch
64 ⋅ a ⋅ b ⋅ c
2 2 2
a 3b 3 c 3 (abc)3
= 3
= 3
= R3 .
64P (abc)
64 ⋅
64R 3
336. Neka AO ja se~e k1 vo to~ka G, a BO ja se~e k2 vo to~ka F i neka pravata AB
gi se~e k1 i k2 vo to~kite D, odnosno E (crt. 80).
Od skladnosta na triagolnicite ADG i BEF
sleduva AD = BE . Od ednakvosta na
perifernite agli nad isti lak sleduva pak deka
®AMD=®AGD=γ=®EFB=®ENB=®ACB.
Zna~i, pravite DM i BC se paralelni od kade
sleduva deka ®MDA=®NBE (kako soglasni agli).
Zaklu~uvame deka triagolnicite ADM i EBN se
skladni pri {to rastojanijata od to~kite M i N
do pravata AB se ednakvi.
Crte` 80 Spored toa, pravite MN i AB se paralelni.
337. P=r·R. Od triagolnicite ABO1, ACO1 i BO1C (crt. 81) dobivame deka
c ⋅r b ⋅r a ⋅r
P = P∆ABO + P∆ACO − P∆BO C = + − = (s − a) ⋅ r
1 1 1 2 2 2
...(1). Jasno e deka BQ = a + R . Od druga strana
BQ = BM i BQ + BM = BC + CO + BA + AM
= BC + CB1 + BA + AB 1 = 2s , pa BQ = s . Zna~i,
s = a + R , odnosno s − a = R . Ottuka, zaedno so (1),
sleduva P=r·R.
Crte` 81
3 2 a 2 2 2 b2 2
339. . Upatstvo: Da se koristi deka 2t a = b 2 + c 2 − , 2t b = a + c − ,
4 2 2
2 c2
2t c = a2 + b2 − .
2
5
342. cm. Neka CM e te`i{nata linija, CS
2
simetralata na agolot, a CV visinata
spu{tena od temeto kaj praviot agol C vo
pravoagolniot triagolnik ABC (crt. 82). Neka
O e centarot na vpi{anata kru`nica i K e
proekcijata na O vrz hipotenuzata.
Crte` 82
146
Odgovori, upatstva i re[enija
a⋅b a + b + c
Jasno, c=5cm. Od P = = ⋅ r dobivame deka r = OK = 1cm . Isto
2 2
a⋅b c ⋅h 12
taka, od P = = sleduva h = cm .
2 2 5
c 5
U{te MA = MC = MB = = cm . Od pravoagolniot triagolnik CMV dobivame
2 2
2 2 2 25 144 49 7
VM = CM − CV = − = , odnosno VM = cm . Spored zada~a
4 25 100 10
340, CS e simetrala na agolot VCM i zatoa VC : VS = CM : MS , pa ottuka
VC ⋅ MS 24 24 7
VS = = MS . Toga{, od VS + SM = VM sleduva 1 + ⋅ MS = ,
CM 25 25 10
5
odnosno MS = cm . Od sli~nosta na triagolnicite VCS i KOS imame
14
24 5
VS VC ⋅ ⋅1
VS ⋅ OK 1
= , pa KS = = 25 14 = cm .
KS OK VC 12 7
5
2
1 5
Toga{, OM = (KS + SM) 2
+ OK
2
= + + 12 =
5
cm .
7 14 2
MA1 MB1 MC1
344. Neka = x, = y, = z . Od zada~a 318 a) sleduva deka
AA1 BB1 CC1
MA 1 MB1 MC1 x+y+z 1 1
+ + = x + y + z = 1 i zatoa 3 xyz ≤ = , odnosno xyz ≤ .
AA 1 BB1 CC1 3 3 27
1
Pa, najgolema vrednost se dostignuva koga x=y=z= odnosno
3
MA 1 MB1 MC1 1 {to zna~i deka to~kata M e te`i{te vo triagolnikot
= = =
AA 1 BB1 CC1 3
ABC.
2 2
345. Od uslovot na zada~ata imame AB = 2 ⋅ AC (crt. 83).
Prodol`uvaj}i gi otse~kite NA i NB do
presek so CD gi dobivame to~kite K i M,
KC CD DM
soodvetno. Nao|ame deka = = ...(1) .
AE EL LB
KC AC
Od AKC ≅ MBD imame = i ottuka
BD DM
2
KC ⋅ DM = AC ⋅ BD = AC .
Crte` 83
147
Odgovori, upatstva i re[enija
2 2 2
Ponatamu, 2KC ⋅ DM = 2 AC = AB = CD ...(2) . Od odnosot (1) zamenet vo (2)
2
dobivame 2 ⋅ AE ⋅ BL = EL . Bidej}i AL + BE = AB + EL imame
2 2 2 2 2
AL + BE + 2AL ⋅ BE = AB + EL + 2AB⋅ EL = AB + 2AE⋅ BL + 2AB⋅ EL
2
= AB + 2( AE ⋅ BL + AB ⋅ EL ) .
Od AL ⋅ BE = ( AE + EL) ⋅ (BL + LE) = AE ⋅ BL + ( AE + EL + LB) ⋅ EL = AE ⋅ BL + AB ⋅ EL ,
2 2 2
sleduva deka AL + BE = AB .
7 10
346. . Neka R e na BC taka {to AR e simetrala na aglite BAC i PAQ.
75
AP PR 35x 35
Neka x = = toga{ imame deka PR = i RQ = . Sega, neka
AQ RQ x +1 x +1
AB
y= i neka B’ e simetri~na to~ka na B vo odnos na AR i P’ simetri~na
AC
to~ka na P vo odnos na AR. Bidej}i BP = B' P' , PR = P' R spored teoremata na
Menelaj primeneta za triagolnikot CRB’ i pravata P’Q se dobivaat
CQ RP' B' A CQ RP BA
ravenstvata 1 = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ .
QR P' B' AC QR PB AC
35x
100 x + 1 100xy
Imame 1 = ⋅ ⋅y = , odnosno 100xy=21 …(1).
35 21 21
x +1
Od teoremata za simetrala na agol imame
35x
21 +
AB BR x + 1 = 56x + 21 ,
y= = =
AC RC 100 + 35 100x + 135
x +1
100xy + 135y = 56x + 21 , odnosno
135y = 56x ...(2) . Zamenuvaj}i (1) vo (2) go
AB 56 ⋅ 21 7 10
dobivame odnosot = = .
AC 100 ⋅ 135 75
n a ⋅ a nb ⋅ b n c ⋅ c
n a nb n c
347. + + = 2 + 2 + 2 Crte` 84
h a hb h c h a ⋅ a hb ⋅ b h c ⋅ c
2 2 2
P∆BCO P∆CAO P∆ABO P∆ABC
= + + = = 1 (crt. 84).
P∆ABC P∆ABC P∆ABC P∆ABC
1 a 1 s-a
348. Upatstvo: Koristi gi ravenstvata = i = .
ha 2rs ra rs
148
Odgovori, upatstva i re[enija
ra a r b r c r r r
v) = , b = , c = . Toga{ a + b + c
ha 2(s - a) h b 2(s - b) h c 2(s - c) ha hb hc
abc
a b c abc 4R
= + + ≥ 3⋅3 = 3⋅3
2(s - a) 2(s - b) 2(s - c) 8(s − a)(s − b)(s − c) 8(s − a)(s − b)(s − c)
4Rs
PRs Rs R R
= 3⋅3 2
= 3⋅3 = 3⋅3 . Koristej}i deka R¥2r, dobivame deka 3 ⋅ 3 ≥3
2P 2P 2r 2r
r r r
i zatoa a + b + c ≥ 3 .
ha hb hc
349. Imame deka ®ABD=®ACD=90±. Neka F e sredina na
otse~kata BE (crt. 85). Bidej}i BF = FE , imame deka i
®AFB=90±. No ®CBA=®CDA od kade sleduva deka
AC CD DA
óACD~óAFB. Taka = ...(1). Od teoremata
=
AF FB BA
na Ptolomej za ~etiriagolnikot ABCD dobivame
AD ⋅ BC = AC ⋅ BD + CD ⋅ AB . Crte` 85
Toga{, BA ⋅ BC = AF ⋅ BD + BF ⋅ AB , AF ⋅ BD = AB ⋅ (BC − BF) . Ottuka,
AF ⋅ BD = AB ⋅ CF koe e ekvivalentno so ravenstvoto AF ⋅ BD = AB(FE + CE ) ,
odnosno AF ⋅ BD = AB ⋅ FB + AB ⋅ CE . Od (1) sleduva AC ⋅ BD = AB ⋅ CD + AD ⋅ CE .
350. 20± .
CM AC
351. Spored talesova teorema voo~uvame deka = odnosno
BQ AC + CQ
BQ CQ
= 1+ . Od toa {to óACP~óQCB sleduva
CM AC
CQ BQ BQ BQ
deka = , odnosno = 1+ . Delej}i
AC AP CM AP
go poslednoto ravenstvo so BQ go dobivame
baranoto ravenstvo. 352. 75±.
353. 180±. ^etiriagolnicite AC1A1C, ABA1B1 i
C1BCB1 (crt. 86) se tetivni ~etiriagolnici od
kade imame deka ®A1C1C=®A1BB1=90±-γ,
®C1CA1=®BB1A1=90±-β.
Crte` 86
Spored toa óCC1A1~óB1BA1 od kade sleduva sli~nost na triagolnicite A1C2C1
i A1B2B (A1C2 i A1B2 se te`i{ni linii vo óA1C2C1 i óA1B2B), pa se dobiva deka
®C2A1C1=®B2A1B=φ. Spored toa, ®C2A1B2=®C2A1B-®B2A1B=(α+φ)-φ=α…(1).
149
Odgovori, upatstva i re[enija
Od óC1CB1~óAA1B1 sleduva deka óAB1A2~óC1B1A2, od kade dobivame deka
®AB1A2=®C1B1C2=ξ. Spored toa, ®A2B1C2=®AB1C2-®AB1A2=(β+ξ)-ξ=β …(2).
Od óBB1C1~óA1AC1 sleduva deka óBB2C1~óA1A2C1, od kade dobivame deka
®BC1B2=®A1C1A2=µ. Spored toa , ®B2C1A2=®BC1A2-®A1C1A2=(γ+µ )-µ=γ...(3).
So sobirawe na ravenstvata (1), (2) i (3) se dobiva baranoto ravenstvo.
→ → → 2 → → → 2 1 → → → →
354. Od AT = AP+ PT , AA 1 = AP+ PT , ( ( AB+ AC)) = AP+ PT sleduva
3 3 2
1 → → → →
( AB+ AC) = AP+ PT …(1). Analogno se dobivaat ravenstvata
3
1 → → → → 1 → → → →
(BA+ BC) = BP+ PT ...(2), (CA+ CB) = CP+ PT ...(3). Sobirajki gi (1), (2) i (3)
3 3
→ → → → → → → → →
dobivame 0 = AP+ BP+ CP+ 3 PT odnosno PA+ PB+ PC = 3 PT .
→2 →2 →2 → → → → → → →2
Toga{ PA + PB + PC + 2 PA ⋅ PB + 2 PA ⋅ PC + 2 PB⋅ PC = 9 PT , odnosno
2 2 2 2
PA + PB + PC + 2 PA ⋅ PB ⋅ cosϕ1 + 2 PA ⋅ PC ⋅ cosϕ 2 + 2 PB ⋅ PC ⋅ cosϕ 3 = 9 PT ...( 4) .
Od kosinusna teorema za triagolnicite ABP, ACP i BCP imame:
2 2 2
2PA ⋅ PB ⋅ cos ϕ 1 = PA + PB − AB
2 2 2
2PA ⋅ PC ⋅ cosϕ 2 = PA + PC − AC
2 2 2
2PB ⋅ PC ⋅ cosϕ 3 = PB + PC − BC .
Zamenuvaj}i gi ovie ravenstva vo (4) imame
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
PA + PB + PC + PA + PB − AB + PA + PC − AC + PB + PC − BC = 9 PT , odnosno
2 2 2 2 2 2
3 (PA + PB + PC 2 ) = 9 PT + AB + AC + BC i ottuka
2 2 1 2 2 2 2 2
PA + PB + PC = 3 PT + ( AB + AC + BC ) .
3
355. Da gi ozna~ime so K i L sredinite na
dijagonalite AC i BD, soodvetno, so M
sredinata na stranata DC i so E i F
prese~nite to~ki na stranite AD i BC,
odnosno AB i CD, soodvetno. ]e doka`eme
1
deka PóKLE = PABCD. (crt. 87). Imame
4
1 1
PDKLC=PóDKC+PóCKL= PACD+ PóACL
2 2
1 1
= PóACD+ [PóABC–(PóABL+PóCBL)].
2 2
Crte` 87
150
Odgovori, upatstva i re[enija
1 1 1
Bidej}i PóALB= PóALD , PóCBL = PóCDL, sleduva PDKLC= PóACD+ [PóABC– PABCD]
2 2 2
1 1 1 1
= PABCD– PABCD = PABCD. Zna~i, PDKLC= PABCD ...(1). Od toa {to otse~kata
2 4 4 4
MK e sredna linija za triagolnikot ACD sleduva PóDKE = PóDME , a od ML e
sredna linija za triagolnikot DBC sleduva PóCLE = PóCME.
Zatoa PóDKE + PóCLE = PóDCE.
Koristej}i go ravenstvoto (1) dobivame
PóKLE=PEDKLC–PóDKE–PóCLE
1 1
=PEDKLC–PóDCE=PDKLC= PABCD. Analogno se doka`uva deka PóKFL= PABCD. Zna~i
4 4
PóKLE=PóKLF a ottuka EE1 = FF1 , kade {to EE 1 e rastojanieto od E do pravata
151
Odgovori, upatstva i re[enija
Crte` 90
152
Odgovori, upatstva i re[enija
360. Neka C1 e sredinata na stranata AB, a B1 e
sredinata na stranata AC. Toga{
c b
MC1 = AC1 = B1N = i PB1 = B1A = NC1 = . U{te,
2 2
®MC1N=90±+α=®NB1P (crt. 92). Zatoa,
óMNC1~óN PB1 i ottuka MN = NP .
Za agolot PNM dobivame:
®PNM=®PNB1+®B1NC1+®C1NM=®PNB1+α+®B1PN
=180±-®PB1N+α=180±-(90±+α )+α=90±.
Crte` 92
Crte` 93
153
Odgovori, upatstva i re[enija
363. Upatstvo: Triagolnikot AHC e sli~en so triagolnikot NOM.
364. Upatstvo: Iskoristi gi zada~ite 363 i 357.
365. Ja povlekuvame otse~kata VZ (crt. 95). Da
zabele`ime deka AC : CV =3:2= BC : ZC od kade
sleduva sli~nost na triagolnicite ABC i VZC (spored
priznakot SAS). Zna~i AB : VZ =3:2 od kade sleduva
deka VZ e paralelna so AB, pri {to se dobiva
sli~nost na triagolnicite ZVP i ABP, od kade sleduva
ednakvost na aglite VZP i BAZ.
Crte` 95
Od taa sli~nost sleduvat odnosite AP : PZ = AB : VZ =3:2.
2 5
Spored toa AZ = AP + PZ = AP + AP = AP , od kade dobivame AZ : AP =5:3.
3 3
Na sli~en na~in se dobiva deka AW : AR =5:3. Spored toa triagolnikot ARP e
sli~en so triagolnikot AWZ (SAS) i agolot ARP e ednakov so agolot AWZ,od
kade dobivame deka pravata RP e paralelna so pravata BC. Analogno, se
dobiva deka triagolnikot BQP e sli~en so triagolnikot BUV, a triagolnikot
CRQ e sli~en so CXY. Ottuka sleduva deka QP i CA se paralelni kako i RQ i
AB. Zna~i, stranite na triagolnicite ABC i PQR se paralelni pa zatoa tie se
sli~ni.
366. Koristej}i ja formulate za plo{tina na triagolnik go dobivame
ravenstvoto a ⋅ AA 1 b ⋅ BB 1 c ⋅ CC 1
+ + = 3P , kade P e plo{tinata na
2 2 2
triagolnikot ABC (crt. 96). Od ova ravenstvo sleduvat ravenstvata
( ) ( ) (
a ⋅ 2R1 + HA1 b ⋅ 2R2 + HB1 c ⋅ 2R3 + HC1
+ + = 3P
)
2 2 2
2aR1 + 2bR 2 + 2cR3 a ⋅ HA1 + b ⋅ HB1 + c ⋅ HC1
+ = 3P, aR 1 + bR 2 + cR 3 + P = 3P.
2 2
aR1 + bR 2 + cR3
Neka P∆AC B = P1 , P∆C BA = P2 i P∆A CB = P3 . ⇒ = 1...(1)
1 1 1 1 1 1
2P
Od sli~nosta na triagolnicite AC1B1, C1BA1, A1CB1 so triagolnikot ABC
2 2
P1 R1 R
sleduvat ravenstvata = 2 , P1 = 12 ⋅ P ...(2);
P R R
2 2
P2 R 2 R
= 2 , P2 = 22 ⋅ P ...(3) i
P R R
2 2
P3 R3 R
= 2 , P3 = 32 ⋅ P ...(4). Od istite sli~nosti
P R R
sleduvaat i ravenstvata B1C1 =
a
⋅ R1 ...(5),
R
b c
C1A 1 = ⋅ R 2 ...(6) i A 1B1 = ⋅ R 3 ...(7).
R R
Crte` 96
154
Odgovori, upatstva i re[enija
Koristej}i gi ravenstvata (5), (6), (7) i (1) dobivame
B C + C1A 1 + A 1B 1 aR 1 + bR 2 + cR 3 aR 1 + bR 2 + cR 3 P P
P∆A 1B1C1 = 1 1 ⋅r = ⋅r = ⋅ ⋅ r = ⋅ r ...(8).
2 2R 2P R R
Od ravenstvoto P1 + P2 + P3 + P∆A B C = P , koristej}i gi pritoa ravenstvata (2),
1 1 1
2 2
R1 R2 R32 P
(3), (4) i (8) imame
2
⋅P + 2
⋅P + 2
⋅P + ⋅r = P . Mno`ej}i go poslednoto
R R R R
R2 2 2 2 2 2 2 2
ravenstvo so sleduva R1 +R2 +R3 +R·r=R odnosno R1 +R2 +R3 =R·(R-r)
P
{to treba{e da se doka`e .
155
Odgovori, upatstva i re[enija
c c c
2R1 = = = . Od
( o
sin(α + β ) sin 180 − γ )
sinγ
druga strana, za triagolnikot ABC va`i
c
= 2R i zatoa R1=R. Analogno, se
sinγ
doka`uva deka R2=R3=R, kade {to R2 i R3 se
radiusite na opi{anite kru`nici okolu
triagolnicite BCH i CAH, soodvetno.
370. 60º i 120º Upatstvo: Doka`i deka
~etiriagolnikot ABCD e romb (crt. 100). Crte` 100
Crte` 101
156
Odgovori, upatstva i re[enija
γ
Toga{ MV = MA = 2R ⋅ sin …(1).
2
Od triagolnikot VPC ( VP = r ), dobivame deka
r
VC = ...(2). Mno`ej}i gi (1) i (2) imame deka
γ
sin
2
va`i ravenstvoto MV ⋅ VC = 2Rr . Neka pravata OV ja
se~e opi{anata kru`nica vo to~kite K i L. Toga{,
MV ⋅ VC = KV ⋅ VL od kade {to 2Rr = R + OV ⋅ R - OV ( )( )
…(3). Od ravenstvoto (3) se dobiva baranoto
ravenstvo. Da zabele`ime deka va`i neravenstvoto
R¥2r.
Crte` 104
c ⋅ C1H b ⋅ B1H a ⋅ A 1H
, odnosno c ⋅ C1H + b ⋅
BH
+ = = a ⋅ AH .
2 2 2 2
Crte` 105
157
Odgovori, upatstva i re[enija
Zamenuvaj}i gi ravenstvata (1) i (2) vo poslednoto ravenstvo dobivame
1 1
c ⋅ C1H + c ⋅ CC 1 = c ⋅ CC 1 , odnosno 6C1H = CC1 . Toga{, 6C1H = CH + HC1 , i
3 2
ottuka sleduva CH : C 1H = 5 : 1 .
376. Neka Н1, Н2 i Н3 se ortocentrite na triagolnicite АНCНB, ВНАНС i СНBНA
soodvetno, a Н ortocentarot na triagolnikot АВС (crt. 106) .
]e poka`eme deka
to~kite М1, М2 i М3
koi se sredini na
otse~kite HBHC, HAHC i
HAHB soodvetno, se
centri na simetrija za
to~kite Н1, Н2, Н3 i
ortocentarot Н. Da ja
razgledame to~kata Н3.
Crte` 106
Bidej}i НВН3 ┴ ВС и АН ┴ ВС toga{ НВН3 || AH …(1).
Bidej}i HAH3 ┴ AC и BH ┴ AC toga{ HAH3 || BH …(2).
Od relaciite (1) и (2) sleduva deka ~etiriagolnikot ННАН3НВ e paralelogram
od kade sleduva deka Н3 e simetri~na na Н vo odnos na М3.
Analogno se poka`uva i za to~kite Н1 и Н2. Od toa {to M1M2, M2M3, M3M1 se
sredni linii vo triagolnicite НАНВНС, Н1Н2Н3, H2H3H i H3H1H, sleduva deka
H A HB =2 M1M 2 = H1H 2 , HBHC =2 M 2 M 3 = H 2H 3 и HAHC =2 M3M1 = H3 H1 , odnosno
triagolnicite НАНВНС i Н1Н2Н3 se skladni (spored priznakot SSS).
377. Neka A1, B1 i C1 se podno`nite to~ki na visinite povle~eni od temiwata
A, B i C, soodvetno (crt. 107). Od sli~nosta na triagolnicite AB1H i AA1C
dobivame AB 1 ÿ AC = AH ÿ AA 1 odnosno AB 1 ÿb= AH ÿha...(1). Od sli~nosta na
triagolnicite CB1H i CC1A dobivame CB 1 ÿb= CH ÿhc...(2).
So sobirawe na (1) i (2) dobivame bÿ( AB 1 + CB 1 )= AH
2
ÿha+ CH ÿhc odnosno b = AH ÿha+ CH ÿhc...(3). Analogno, gi
2
dobivame ravenstvata a = BH ÿhb+ CH ÿhc...(4) i
2
c = AH ÿha+ BH ÿhb...(5). So sobirawe na (3), (4) i (5) se
dobiva baranoto ravenstvo.
Crte` 107
378.Upatstvo: Doka`i deka vnatre{nite agli vo
α+β β+γ γ+α
triagolnikot XYZ se , i i
2 2 2
deka ®COY=®BOX=®AOZ=180±. 379. r =
a
4
3 −1 . ( )
380. Upatstvo: doka`i deka triagolnicite APD i
QAB se skladni. 381. Neka F le`i na CE taka
{to MF e paralelna so AB (crt. 108).
Crte` 108
158
Odgovori, upatstva i re[enija
Toga{ F e sredina na otse~kata CE. Zatoa, triagolnicite MFC i MFE se
skladni, pa ®CME=2·®FME=2·®BEM.
Crte` 110
mn
383. . Upatstvo: niz N povlekuvame prava, paralelna so CD koja ja se~e
m+n
AC vo to~ka K (crt. 110). Toga{ ∆AMP~∆NKP i ∆AKN~∆ACD.
159
Odgovori, upatstva i re[enija
ednakvi, pa triagolnicite ADC i BPC se sli~ni.
BC AC
Dobivame = ili BC ⋅ AD = PB ⋅ AC ...(1). Aglite
PB AD
DCP i ACB se ednakvi, pa triagolnicite ACB i DCP se
sli~ni i va`i CD = AC ili CD ⋅ AB = PD ⋅ AC …(2).
PD AB
Sobiraj}i gi (1) i (2)
imame: BC ⋅ AD + CD ⋅ AB = PB ⋅ AC + PD ⋅ AC odnosno
BC ⋅ AD + CD ⋅ AB = AC ⋅ BD , {to treba{e da se doka`e. Crte` 112
2P∆ABD 2P∆BCD 2P∆ABD 2P∆BCD
+ +
AB ⋅ AD + BC ⋅ CD sinα sinγ
b) = = sinα sinα
AB ⋅ BC + AD ⋅ CD 2P∆ABC + 2P∆ACD 2P∆ABC 2P∆ACD
+
sinβ sinδ sinβ sinβ
2PABCD
sinβ AC
= sinα = = .
2PABCD sinα BD
sinβ
386. I re{enie:
re{enie:
Se konstruira to~kata C1 simetri~na na C vo
odnos na MN (crt. 113). Jasno e deka
MC 1 = C1D . Ako zamenime AB = a , toga{
2 2 2
MC1 = C1D = 5a2 a MD = 10a 2 .
2 2 2
Zna~i, MD = MC1 + C1D odnosno spored
pitagorova teorema ®MC1D=90˚, od kade
sleduva deka ®MDC1=45˚=α. Sega,
®NDC +®C DM+®MDC= α + β + γ = 90 o .
1 1 Crte` 113
I I re{enie:
re{enie:
1 5
Neka AB = 1 (crt. 114). Toga{ MC = 5 , MD = 10 . Imame sinβ = = ,
5 5
2 2 5 1 10 3 3 10
cosβ = = , sinγ = = i cosγ = = . Od formulata
5 5 10 10 10 10
sin(β + γ ) = sinβ ⋅ cosγ + cosβ ⋅ sinγ dobivame
2
sin(β + γ) = , od kade sleduva deka
2
β + γ = 45o . Bidej}i α = 45 o , dobivame deka
α + β + γ = 90 o .
Crte` 114
160
Odgovori, upatstva i re[enija
I I I re{enie:
re{enie:
Neka AB = 1 toga{ MB = 2 i MD = 10 . Neka ®BMC=β1, a ®CMD=γ1
(crt. 115). Od teoremata za ednakvost na nadvore{en agol na triagolnik so
zbirot na dvata nesosedni agli, imame β+β1=45±, γ+γ1=β. Sobiraj}i gi
poslednite dve ravenstva dobivame β+β1+γ+γ1=β+45±…(1).
MB ⋅ MD ⋅ sin(β 1 + γ 1 ) BD ⋅ AM
P∆MBD = = 5 ⋅ sin(β 1 + γ 1 ) = = 1 . Zna~i,
2 2
1
sin(β 1 + γ 1 ) = = sin β . Bidej}i β i β1+γ1 se
5
ostri agli, dobivame β1+γ1=β…(2).
Zamenuvaj}i (2) vo (1) dobivame β+γ+β=β+45±
odnosno β+γ=45±, od kade sleduva deka
α + β + γ = 90 o . Crte` 115
I V re{enie:
re{enie:
Jasno ®PAM=®MCA=β i ®DAN=®MDA=γ
(crt. 116) i ®NAP=90±-(β+γ).
1 1
Pravata AN ima ravenka y= x so k1= , a
3 3
pravata AP ima ravenka y=2x so k2=2.
k − k1
Toga{ tg(90 o − (β + γ ) = 2 . Zna~i
1 + k1 ⋅ k 2
ctg(β+γ)=1, pa β+γ=45±, odnosno
®NAP=45±=α, od kade se dobiva deka
α + β + γ = 90 o .
Crte` 116
V re{enie:
re{enie:
Neka AB = 1 toga{ MB = 2 , MC = 5 i MD = 10 (crt. 117).
Crte` 117
Triagolnicite DBM i MBC se sli~ni, so koeficient na sli~nost 2.
161
Odgovori, upatstva i re[enija
162
Odgovori, upatstva i re[enija
Proektiraj}i gi istite pravoagolnici na ramninite CRXW i DLON dobivame
PCRXW = Q 2 ⋅ cos(90 o - β) i PDLON = Q 3 ⋅ cos(90o - γ ) odnosno Q 2 ⋅ sin β = 1 i
Q 3 ⋅ sin γ = 1.
Od (1) i (2) sleduva deka Q2·Q3·sinβ·cosγ=3 i Q2·Q3·cosβ·sinγ=2. Sobiraj}i gi
poslednite dve ravenstva dobivame Q2·Q3·sin(β+γ)=5 od kade se dobiva deka
β+γ=45±
a BD
387. Od sinusna teorema za triagolnikot ABD sleduva = …(1), a od
sinϕ sinα
a BD
sinusna teorema za triagolnikot BCD, = …(2) (crt. 121). Od
sinψ sinγ
ϕ + ψ = 180 o sleduva sinϕ = sinψ i so zamena vo (1)
i (2) dobivame sinα = sinγ , odnosno
α+γ α−γ α+γ
cos ⋅ sin = 0 . Ako cos = 0 imame
2 2 2
α+γ
= 90 o + k ⋅ 180 o , pa α + γ = 180 o + k ⋅ 360 o . Imaj}i
2
predvid deka α + γ < 360 o sleduva α + γ = 180 o . Crte` 121
α−γ
Toga{ i β + δ = 180 o , {to e vo kontradikcija so ϕ + ψ = 180 o . Zna~i sin =0
2
α−γ
odnosno = k ⋅ 180 o , α = γ + k ⋅ 360 o pa α = γ .
2
163
Odgovori, upatstva i re[enija
Konstruirame kru`nici so dijametar
AB i CD . Normalite, spu{teni od
to~kata P na pravite BO i CO, se PX
i PY, soodvetno (crt. 123). Od
sli~nosta na triagolnicite BPX i
CPY sleduva BP ⋅ PY = CP ⋅ PX .
Bidej}i BP ⋅ PY e stepenot na P vo
odnos na kru`nicata so dijametar AB,
a CP ⋅ PX e stepenot na P vo odnos na
kru`nicata so dijametar CD, sleduva
deka to~kata P le`i na radikalnata
oska na ovie dve kru`nici.
Analogno, se doka`uva deka i
to~kata Q le`i na radikalnata oska,
odnosno PQ e radikalna oska na
kru`nicite so dijametar AB i CD.
Zatoa, PQ e normalna so M’N’ odnosno
so MN. Crte` 123
Crte` 124
2 4
poslednite ravenstva so 2 dobivame deka
2 2 2
MA 1 + MA n+1 = MA 2 + MA n+ 2
2 2
= ... = MA n + MA 2n
2
.
Konkretno za n=2 imame kvadrat za koj va`i ravenstvoto
2 2 2 2
MA + MC = MB + MD .
164
Odgovori, upatstva i re[enija
Crte` 127
2
AM
Mno`ej}i gi (1) i (2) dobivme
MB
=1 odnosno
AM = MB . Od (1) se dobiva DN = NC .
Crte` 128
165
Odgovori, upatstva i re[enija
Crte` 130
Zna~i, ~etiriagolnikot PQRS e tetiven, odnosno
to~kite P, Q, R i S le`at na edna kru`nica.
404. Neka На, Нb, Hc i Hd se ortocentrite na
triagolnicite AKN, BKL, CLM i DMN, soodvetno, i
neka О e centarot na kru`nicata k. Bidej}i OK||NHa i
ON||KHa (crt. 131), sleduva deka ~etiriagolnikot
ONHaK e paralelogram. Spored toa KHa = ON ...(1).
Na ist na~in dobivame deka ~etiriagolnikot OKHbL e
paralelogram i KHb = OL ...(2). Crte` 131
166
Odgovori, upatstva i re[enija
167
Odgovori, upatstva i re[enija
Crte` 135
408. Jasno e deka ®DFG=®DEG kako agli nad isti lak, analogno ®FDE=®EGF
(crt. 135). Spored toa, va`i odnosot FD = EG …(1). Neka OH e normalna na DF
FC EC
i OJ e normalna na EG (HœDF, JœGE) toga{ FD = 2FH , EG = 2EJ …(2).
168
Odgovori, upatstva i re[enija
415. Neka p∩q={M}, O1 i O2 se centrite na k1 i k2, soodvetno. Neka prese~nata
to~ka na O1M so k1, koja e
me|u O1 i M ja ozna~ime so P,
a na O2M so k2, Q. U{te, neka
i dopirnite to~ki na k1, k2, k3
i k4 so p se A, B, C i D,
soodvetno (crt. 137).
Od O1M i O2M simetrali na
aglite me|u p i q sleduva
®O1MO2=90± i zatoa
®O1MA+®O2MB=90±, pa
®MO1A=®O2MB. Ottuka,
triagolnicite AMO1 i BO2M
AM AO1
se sli~ni pa = ,
BO 2 BM
odnosno AM ⋅ BM = 1 …(1). Crte` 137
5
Od sli~nosta na MO1A i MO3C sleduva 1 = O1M = O1M
i ottuka O1M = .
4 O 3M 4 + 1 + O1M 3
2
5 4
Toga{, od pravoagolniot triagolnik AMO1 imame AM = − 12 = . Od (1)
3 3
3
sleduva deka BM = .
4
1 MO 2
Od sli~nosta na MBO2 i MDO4 sleduva =
R MO 4
2
3 2
+1
4 5 5
= , odnosno + 1+ R = R i imame
2 4 4
3 2
+ 1 + 1+ R
4
R=9.
Crte` 138
169
Odgovori, upatstva i re[enija
ravenstvo e ekvivalentno so
OE OF AB
ravenstvoto + = …(1).
EP FQ OA
Neka D e to~ka od stranata AB za
BD OF
koja va`i = …(2).
OB FQ
Zamenuvaj}i (2) vo (1) dobivame
OE AB BD AD
= − = .
EP OA OB OA
Taka dobivame deka triagolnicite
OFQ i DBO se sli~ni, a takvi se i
triagolnicite OEP i DAO. Sega od
®EOP+®FOQ=®ODA+®BDO=180±
sleduva ®POQ+®FOE=180± odnosno
®POQ=180±-®FOE=®ACB.
Crte` 139
1
418. x=2020. 419. aœ(1,+¶). 420. x=3 i 0≤x≤1. 421. x =; n ∈ {1,3,5, ..., 101}. Od
n
toa {to a = ± a sleduva deka desnata strana na ravenkata e od oblik
± (x − ±(x − ... ± (x − ±(x − 1))...)) . Od ovde pak sleduva deka desnata strana e od
oblik kx ± 1 , kade k e paren broj (Razmisli zo{to k e paren broj?) i
k ∈ [− 100,100] . Zna~i, ravenkata se transformira vo vidot x = kx ± 1 , ~ie
1
re{enie e od oblik x = , za n neparen broj pome|u 1 i 101. Jasno e deka x e
n
pozitiven broj (desnata strana vo ravenkata e pozitivna).
170
Odgovori, upatstva i re[enija
1 1 1
423. 200. 424. x=ab+bc+ca, (a,b,cœN), za + + ≠0 ili
a+b b+c c+a
1 1 1
beskone~no mnogu re{enija za + + =0.
a+b b+c c+a
2 2
425. x = a + b ; x2=a+b (a+b∫0); x3=0 (a+b=0).
1 a+b
1 1 1 1 1 1
426. x=a+b+c, za (a + b + c ) ⋅ + + ≠ 4 i xœR za (a + b + c ) ⋅ + + = 4 .
a b c a b c
427. 52. Spored uslovot na zada~ata imame deka xª1(mod3), xª2(mod5),
xª3(mod7). Od prvata kongruencija dobivame deka x=1+3·a...(1). Spored
vtorata kongruencija imame 1+3·aª2(mod5) ï 3·aª1(mod5) ï 3·aª6(mod5) ï
aª2(mod5) ï a=2+5·b...(2). Zamenuvaj}i ja ravenkata (2) vo ravenkata (1), go
dobivame ravenstvoto x=7+15·b...(3). Od tretata kongruencija imame
7+15·bª3(mod7) ï 15·bª3(mod7) ï 5·bª1(mod7) ï 5·bª15(mod7)
ï bª3(mod7). Ottuka b=3+7·c...(4). Zamenuvaj}i ja ravenkata (4) vo ravenkata
(3), dobivame x=52+3·5·7·c. Najmalata vrednost za x se dobiva koga c=0, pa
x=52.
428. 247, 499, 751. 429. x=10 ili x=52. Neka imalo vkupno n paketi, a vo sekoj
od niv se nao|ale po 3 jabolki. Toga{ brojot na paketi so po x jabolki bi bil
20-n. Od uslovot na zada~ata ja sostavuvame ravenkata 3n+x(20-n)=109, koja
se transformira vo (x-3)(20-n)=49 od kade pak x=10, n=3 ili x=52, n=19.
430. 1999. 431. 18. 432. 1904. 433. 13 i 31. 434. 15 dena. 435. 35m.
436. 5 ~lena. Neka n e brojot (koli~estvoto) na ispieni ~a{i (broj na lu|e vo
semejstoto), a x e koli~estvoto na ispieno mleko. Toga{ koli~estvoto na
ispieno kafe e n-x. Spored uslovot na zada~ata, ja imame ravenkata
x/4+(n-x)/6=1. Poslednata ravenka se doveduva vo oblikot x+2n=12 ...(1).
Bidej}i n e priroden broj, sleduva deka i x e priroden broj. Osven toa, x§n,
bidej}i koli~estvoto na ispieno mleko ne mo`e da bide pogolemo od vkupniot
broj ispieni ~a{i. Spored toa, ravenkata (1) ima tri re{enija i toa: n=6, x=0;
n=5, x=2; n=4, x=4. No, prvoto i tretoto re{enie odgovaraat na slu~aite koga
site piele samo kafe ili samo mleko. Zna~i, odgovorot e 5 lu|e. 437. 500
`iteli. 438. 23 godini. 439. 1,5 min.
440. 240 m. Neka x e dol`inata na vozot; V1-brzinata na vozot; V2-brzinata na
lu|eto. Od formulata S=Vÿt, imame
30 = V2 ⋅ t V 30 10 = V2 ⋅ t ′ V2 1 30
⇒ 2 = ⇒ = = ⇒ x = 240m .
x − 30 = V 2 ⋅ t V 1 x − 30 70 = V1 ⋅ t ′ V1 7 x − 30
1 2 2 3
x+ y x+ y
441. 108 ili 1107. 442. 9:35. Upatstvo: sostavi ja ravenkata 3 5 = 3 5 ,
17 27
kade x i y se delovite od prviot i vtoriot most koi se sodr`at vo noviot
most. 443. Vasko, Atanas, Blagoja.
444. 251. Da pretpostavime deka sme koristele n moneti od 1 denar, d moneti
od 2 denari i q moneti od 5 denari. Toga{ va`i ravenstvoto n+d+q=1000...(1).
Od uslovot na zada~ata, ja imame ravenkata n+2d+5q=2000...(2). Zamenuvaj}i ja
ravenkata (1) vo (2), dobivame deka d=1000-4q...(3). Zamenuvaj}i ja ravenkata
171
Odgovori, upatstva i re[enija
(3) vo (2), dobivame deka n=3q. Bidejki n, d i q se nenegativni celi broevi
sleduva deka qœ{0,1,2, …, 250}. 4q§1000. Zna~i postojat 251 na~in.
1 1 m 50
445. 2. Od 49<n<101 sleduva deka ≤ , a od 19<m<51 sleduva ≤ . Taka
n 50 n n
m+n m 50 50
imame = +1≤ +1≤ + 1 = 2 . Zna~i najgolemata vrednost na
n n n 50
baraniot izraz e 2.
172
Odgovori, upatstva i re[enija
deliv so 10. Ottuka sleduva deka x i y se delivi so 10 {to povlekuva deka
2 2
x +xy+y e deliv so 100.
461. Neka x=ca+9a+81. Od toa {to 2015 e delitel na ab+9b+81 sleduva deka
ab+9b+81=2015k…(1), za nekoe kœZ. Prosti deliteli na 2015 se 5, 13 i 31 pri
{to nieden od niv ne e delitel na 81. Od ravenstvoto (1) sleduva deka 5, 13 i
31 ne se deliteli nitu na b.
Od bx=abc+9ab+81b=c(ab+9b+81)-9(bc+9c+81)+9(ab+9b+81) sleduva deka 2015
e delitel na bx, a bidej}i 2015 ne e delitel na b sleduva deka 2015 e delitel
na x.
464. ]e doka`eme deka broevite x, y i z davaat isti ostatoci pri delewe so 3.
Toga{ od uslovot na zada~ata }e sleduva deka brojot x+y+z se deli so 27. Ako
broevite x, y i z davaat razli~ni ostatoci pri delewe so 3, toga{ brojot
(x-y)(y-z)(z-x) ne se deli so 3, a brojot x+y+z se deli so 3. Sleduva deka barem
dva od trite broja x, y, z davaat isti ostatoci pri delewe so 3. No, toga{
brojot x+y+z=(x-y)(y-z)(z-x) se deli so 3, pri {to mora i tretiot broj da dava
ist ostatok pri delewe so 3, kako i drugite dva broja. 465. x=5.
466. n=9k, kœN. Neka A= 1313...13
1424 3 . Za da brojot A bide deliv so 63 treba da
2n cifri
bide deliv so 7 i so 9. Zbirot na cifrite na A e n+3n=4n.
Od toa {to NZD(4,9)=1, sleduva deka A se deli so 9 ako i samo ako n se deli
so 9. Zna~i n=9k. Od druga strana A = 13 + 13 ⋅ 10 2 + ... + 13 ⋅ 10 2n−2
100 n − 1
( )
= 13 1 + 100 + 100 2 + ... + 100 n−1 =13·
99
, od kade {to sleduva deka 7|A ako
n 3 n
i samo ako 7|100 -1. Bidej}i 100 ª1(mod7) sleduva deka za n=9k, 7|100 -1.
Zna~i, za n=9k, A e deliv so 9 i 7, odnosno so 63.
467. nœ{0,6,40,48,286,2008}. 468.1995. 469. 630. 470. 2178.
471. Sekoj priroden broj ima eden od oblicite 4k,4k+1,4k+2 ili 4k+3. Bidej}i
a, b i c se neparni broevi tie imaat eden od oblicite 4k+1 ili 4k+3. Spored
principot na Dirihle dva od broevite a, b i c imaat ist oblik. Bez gubewe od
op{tosta mo`eme da pretpostavime deka a i b imaat ist oblik. Spored toa
a=4k1+1, b=4k2+1 ili a=4k1+3, b=4k2+3.
Vo prviot slu~aj imame ab-1=4(4k1ÿk2+k1+k2), a vo vtoriot slu~aj
ab-1=4(4k1k2+3k1+3k2+2). Spored toa 4|(ab-1), odnosno eden od broevite
ab-1, bc-1, ca-1 e deliv so 4. 472. y=9, z=9, xœ{1,2,3,…,9}.
2
473. 784 i 144. Od uslovot na zada~ata imame deka (a − 1)(b − 1)(c + 2) = p i
2
abc =q . Bidej}i poln kvadrat zavr{uva na cifrite 1, 4, 5, 6, 9, 0, sleduva
deka edinstveni vrednosti koi mo`e da gi ima cifrata c se 4 ili 9. Zatoa }e
gi razgledame slednite slu~ai:
2 2
I. Za c=4 imame (a − 1)(b − 1)6 = p i ab4 = q . Od poslednite dve ravenstva
2 2
dobivame deka 100a+10b=p +104...(1) i 100a+10b=q -4...(2). Zamenuvaj}i ja
2 2
ravenkata (1) vo ravenkata (2) go dobivame ravenstvoto q -p =108, koe se
2 3
transformira vo oblikot (q-p)(q+p)=2 3 ...(3). Od ravenstvoto (3) se dobivaat
q − p = 1 q − p = 2 q − p = 4 q − p = 6
slednite pet sistemi: , , , i
q + p = 108 q + p = 54 q + p = 27 q + p = 18
173
Odgovori, upatstva i re[enija
q − p = 9
. Od vtoriot sistem dobivame q=28, odnosno abc = 784 , a od
q + p = 12
~etvrtiot sistem dobivame q=12, odnosno abc = 144 .
2 2
II. Za c=9 imame (a − 1)b1 = p i ab9 = q . Od poslednite dve ravenstva
2 2
dobivame deka 100a+10b=p +99...(3) i 100a+10b=q -9...(4). Zamenuvaj}i ja
2 2
ravenkata (3) vo ravenkata (4) go dobivame ravenstvoto q -p =108 ~ii
re{enija se isti kako vo slu~ajot I.
474. 550, 803. Od principot za delivost so 11 sleduva ravenstvoto
a+c-b=11k za nekoj cel broj k. Bidej}i a, b i c se cifri sleduva deka mo`ni
vrednosti za k se 1 i 0. Zna~i, razgleduvame dva slu~ai i toa:
2 2 2
I. Za, a+c-b=11...(1) imame 100a+10b+c=11(a +b +c ) odnosno
2 2 2 2 2 2
99a+11b+a+c-b=11(a +b +c ) od kade sleduva 9a+b+1=(a +b +c )...(3).
2 2 2 2
Zamenuvaj}i go ravenstvoto (a +b +c )=(a+b-c) -2ac+2ab+2bc...(4) vo
ravenstvoto (3) dobivame deka 9a+b+1=121-2(ac-ab-bc). Poslednoto
ravenstvo se transformira vo oblikot a-b=10a+2(ac-ab-bc)-120 od kade
zaklu~uvame deka a-b se deli so 2. Od druga strana, so ogled na toa {to
najgolema vrednost na a e 9 a najmala vrednost na b e 0 , dobivame deka
najgolema vrednost na a-b e 9. Zatoa, gi razgleduvame samo slu~aite koga
a-b=2, a-b=4, a-b=6 i a-b=8. Re{enie se dobiva samo vo slu~ajot koga a-b=8.
Vo toj slu~aj c=3, pa ravenkata (3) se sveduva na kvadratnata ravenka
2
a -13a+40=0, ~ii re{enija se a=8 i a=5. No, za a=5 se dobiva b=-3. Spored toa
a=8, b=0 i c=3, pa baraniot broj e 803.
II. Za a+c-b=0, od ravenstvoto (2) dobivame deka
2 2 2 2 2 2
99a+11b=11(a +b +c ), odnosno 9a+b=a +b +c ...(5). Od ravenstvoto (4) sleduva
2 2 2
ravenstvoto a +b +c =2ab+2bc-2ac ...(6). Zamenuvaj}i go ravenstvoto (6) vo (5)
dobivame deka b-a=2(ab+bc-ac)=10a, od kade zaklu~uvame deka i b-a=c se
deli so 2. So ogled na toa {to najgolema vrednost na b-a e 9, sleduva deka
dovolno e da gi razgledame slu~aite koga b-a=0, b-a=2, b-a=4, b-a=6 i b-a=8.
Re{enie se dobiva koga b-a=0, c=0. Zamenuvaj}i vo ravenstvoto (5) ja
2
dobivame kvadratnata ravenka a -5a=0, ~ii re{enija se 5 i 0. Za, a=5 go
dobivame brojot 550 a za a=0 zada~ata nema re{enie(Zo{to!).
475. 330. Jasno e deka a>0 i b>c. Od e¥0 sleduva deka d¥0. Za sekoj izbor na
trojkata (b,c,d) so b>c i d¥c postoi edinstven par (a,e) takov {to brojot abcde
gi zadovoluva uslovite od zada~ata.
Za c=0, bœ{1, 2, ..., 9}, dœ[0, 1, ..., 9}.
Za c=1, bœ{2, 3, ..., 9}, dœ{1, 2, ..., 9}.
...
…
…
Za c=8, bœ{9}, dœ{8,9}. Vkupniot broj na takvi petcifreni broevi e
9 9
∑ (9 − n)(10 − n) = ∑ (n
n =0 n=0
2
)
− 19n + 90 = 330 .
174
Odgovori, upatstva i re[enija
175
Odgovori, upatstva i re[enija
2 2
x +xy+y pri delewe so 3 dava ostatok 2. No, od druga strana
2 2 2 2 2
x +xy+y ªx -2xy+y =(x-y) ª0 ili 1(mod3), od kade zaklu~uvame deka pri x∫y
zada~ata nema re{enie.
494. Sekoj priroden broj mo`e da se pretstavi vo oblikot 6k + m , kade {to k e
priroden broj a m ∈ {0,1, 2, 3, 4, 5} . Ako p e prost broj pogolem od 3 toga{ toj e
neparen i zatoa nemo`e da bide od oblikot 6k, 6k + 2 i 6k + 4 . Isto taka
nemo`e da bide od oblik 6k + 3 bidej}i toga{ bi bil deliv so 3. Zna~i
ostanuva p da e od oblikot 6k ± 1 .
493. 7. 495. Upatstvo: Razgledaj gi ostatocite pri delewe so 3.
496. Da pretpostavime deka p∫q∫r∫p. Od uslovot na zada~ata imame deka
pqr=n(pq+pr+rp), a bidej}i p, q, r se zaemno prosti broevi (p, q i r se razli~ni
prosti broevi) sleduva deka n=kpqr, za nekoj priroden broj k. No toga{ gornoto
ravenstvo se transformira vo 1=k(pq+qr+rp) koe e nevozmo`no. Ako to~no dva
od prostite broevi se ednakvi me|usebe, bez gubewe od op{tosta mo`eme da
pretpostavime deka p=q∫r, ravenstvoto se transformira vo pr=n(p+2r). Od
NZD(r,p)=1 sleduva deka NZD(r,p+2r)=1, odnosno sleduva deka r e delitel na n.
Neka n=r·m za nekoj priroden broj m. Ravenstvoto se transformira vo
p=m·(p+2r) koe e nevozmo`no bidej}i m·(p+2r)¥p+2r>p. Spored toa zaklu~uvame
deka p=q=r, od kade se dobiva p=q=r=3 i n=1.
2
497. Od Heronovata formula imame 16P =L(L-2a)(L-2b)(L-2c)...(1) kade {to P e
plo{tina, a L perimetarot na triagolnikot ABC. Da pretpostavime deka P e
cel broj. Toga{ od (1) sleduva deka L e paren broj. Zna~i a, b i c se parni
broevi ili od niv eden e paren, a drugite dva se neparni broevi. Ako a=b=c=2
toga{ P = 3 odnosno P ne e cel broj. Ako a=2 i b∫c toga{ b - c ¥2 и ne va`i
neravenstvoto pome|u stranite na triagolnikot ABC. Ako a=2 i b=c toga{ se
2 2
dobiva P =b -1, odnosno (b-P)(b+P)=1, {to e nevozmo`no ako b и P se prirodni
broevi. 498. Ne, deliv e so 11.
499. 1 i 2. Zamenuvajki za n=1, gi dobivame broevite (11,5,2); za n=2 broevite
(29,11,5); za n=3 broevite (59,21,10); za n=4 broevite (101,35,17) i za n=5 se
dobivaat broevite (155,53,26). ]e doka`eme deka za n>3, pome|u trite broja
postoi broj deliv so 5. Brojot n mo`e da se zapi{e kako 5k, 5k≤1 ili 5k≤2.
2 2
Ako n=5k toga{ 6n +5=5(30k +1) ne e prost broj.
2 2
Ako n=5k≤1 toga{ 2n + 3=5(10k ≤4k +1) ne e prost broj.
2 2
Ako n=5k≤ 2 toga{ n +1 = 5(5k ≤4k+1) ne e prost broj.
Ostanuva mo`nosta eden od trite broja da e 5.
2 2 2
6n +5 ne mo`e da e 5 za nœN.2n +3=5 za n=1 i n +1=5 za n=2.
500. 3. 501. Ne postoi takvo p.
p p
502. 2 i 5. Upatstvo: 7 ª -13(modp) i 7 ª7(modp).
503. p=3. Uslovite na zada~ata se zadovoleni za p=3. Site prosti broevi
pogolemi od 3 se od oblik 6k-1 ili 6k+1. Ako p=6k-1 toga{ p+10=3(2k+3) e
slo`en broj. Ako p=6k+1 toga{ p+20=3(2k+7) e slo`en broj. Zna~i edinstveno
re{enie e p=3.
505. Da pretpostavime deka p ne e stepen na 2. Toga{ p=k(2n+1) kade {to
p k 2n+1 k
1§k<p. Brojot a +1=(a ) +1 e deliv so a +1 i pritoa od a>1 i k<p sleduva
k p p
deka 1<a +1<a +1, od {to zaklu~uvame deka a +1 ne e prost bro,j {to e
sprotivno na uslovot na zada~ata. Zna~i, pretpostavkata ne e to~na odnosno p
e stepen na 2. 506. p=5, q=3 .
507. Odgovorot e ne, Bidej}i 2n+1 e to~en kvadrat, sleduva deka i
176
Odgovori, upatstva i re[enija
2 2
8n+4=4(2n+1) e to~en kvadrat. Neka 8n+4=m i 3n+1=k , m,kœN. Jasno e deka
2 2
m>k. Toga{ 5n+3=m -k =(m+k)(m-k). Brojot 5n+3 e prost ako i samo ako m-k=1
2
odnosno m=k+1. No toga{ 5n+3=m+k=2k+1§k +2=3n+3 odnosno 5<3, {to
pretstavuva kontradikcija. 508. a) p=13. 510. 5.
511. I re{enie:
e{enie: Ako p e prost broj pogolem od 3 toga{ p=6k≤1, kœN i
2
p -1=12k(3k≤1).
2
i) Ako k e paren toga{ jasno 24|p -1;
2
ii) Ako k e neparen toga{ 3k≤1 e paren i povtorno 24|p -1.
2
II re{enie:
e{enie: ]e doka`e deka p -1 se deli so 8 i so 3 [NZD (3,8)=1].
2
Od p -1=(p-1)(p+1) i p e prost broj pogolem od 3 sleduva deka i dvata broja
p-1 i p+1 se posledovatelni parni broevi, pri {to edniot se deli so 4. Zna~i
nivniot proizvod e deliv so 8. Od trite posledovatelni broevi p-1, p i p+1
barem eden e deliv so 3. Kako p e pogolem od 3 sleduva deka eden od broevite
2
p-1 i p+1 e deliv so 3, pa i p -1 e deliv so 3. 512. p=3.
1 1 1 2 2 2 2
513. p=2. Ravenkata = 2 + 2 e ekvivalentna so ravenkata a b =p(b +a ).
p a b
2 2 2 2 2 2
Od p|a b sleduva deka p|a ili p|b odnosno p|a ili p|b. Bidej}i a b e to~en
2 2 2 2 2
kvadrat, sleduva deka p |a b , od kade zaklu~uvame deka p|(b +a ). Bidej}i p e
delitel na eden od broevite a i b sleduva deka p e delitel i na drugiot broj.
Zna~i p|a i p|b {to povlekuva deka a¥p i b¥p.
1 1 1 1 1 2
Toga{ = 2 + 2 § 2 + 2 = 2 , odnosno p§2. Jasno e deka p=2 go ispolnuva
p a b p p p
uslovot na zada~ata (a=2, b=2).
514. Upatstvo: 101010...101= 11 { ...1·(10100 -1099 +...-10+1). 515. Iskoristete
101
9 ⋅ (10 p
− 10 1 ) 8 ⋅ (10 2p
− 10 2
) + ... + 1 ⋅ (10
i primenete ja
9p
− 10 9
)
N = +
9 9 9
malata teorema na Ferma.
y y
518. Od x +1=z sleduva deka x i z imaat razli~na parnost. Bidej}i x i z se
y
prosti broevi, sleduva deka z=2 ili x=2. Ako z=2 toga{ x =1. Ovaa ravenka
nema re{enie vo mno`estvoto na prosti broevi (x=1). Ako x=2 toga{ po~etnata
y
ravenka se transformira vo 2 +1=z. Za y=2 se dobiva z=5. Ako y>2 toga{ y e
y y y y 1 y 2
neparen prost broj, 2 +1>3 i 3|2 +1 [2 +1=(2+1)(2 - -2 - +...+1)]. Zna~i, za y>2, z
ne e prost broj. Dobivame edno edinstveno re{enie na ravenkata e x=y=2 i
z=5.
Tema 10:
10: Kompleksni broevi
π π
519. -4. 520. 1 + i 3 = 2 cos + isin ;
3 3
1 + i 3 = 2 cos π + isin π = 6 + i 2 ;
1 6 6 2 2
177
Odgovori, upatstva i re[enija
1 + i 3 = 2 cos 7 π + isin 7 π = − 6 − i 2 ;
2 6 6 2 2
5π 5π
1 − i 3 = 2 cos + isin ;
3 3
1 − i 3 = 2 cos 5 π + isin 5 π = − 6 + i 2 ;
1 6 6 2 2
1 − i 3 = 2 cos 11π + isin 11π = 6 − i 2 ;
2 6 6 2 2
i 2
6
A = 1+ i 3 + 1− i 3 = .
− 6
− i 2
2 2 1+ i
+ 1 + i . Neka z = 2
521. toga{ z = i . Ako so Ѕ go ozna~ime
2 2 2
baraniot zbir, dobivame:
S = z + i + z ⋅ i + i2 + z ⋅ i2 + i3 + zi3 + ... + z ⋅ i1008 + i1009
( ) (
S = z ⋅ 1 + i + i 2 + .... + i1008 + i ⋅ 1 + i + i 2 + ... + i1008 )
S = (z + i) ⋅ [(1 + i − 1 − i) + (1 + i − 1 − i) + ... + (1 + i − 1 − i) + 1]
S = z+i =
1+ i
+i =
1 + i + 2i
=
1
+
( 2 +1 )i = 2
+ 1+
2
i.
2 2 2 2 2 2
522. a) 6z6=1, 523. n=97.
z 2 2
524. -1. Neka = u = x + y ⋅ i . Toga{ u = u − 1 = 1. Sleduva deka x +y =1 i
w
2 2 1
(x-1) +y =1. So odzemawe na ovie dve ravenstva dobivame deka x = ,
2
673
1 3 2019 3
y = ± 3 ⋅ i , odnosno u = ± ⋅ i . Sega,
z
1 3
= (− 1) = −1 .
673
2 = ± ⋅ i
2 2 w 2 2
525. Neka u=cosx+isinx, v=cosy+isiny, w=cosz+isinz. Od uslovot na zada~ata go
dobivame ravenstvoto u+v+w=0 …(1). Ako kompleksnite broevi u, v, w gi
pretstavime geometriski kako vektori, toga{ od (1) sleduva deka tie
formiraat triagolnik. Od u = v = w = 1 sleduva deka toj triagolnik e
2π
ramnostran, {to povlekuva deka aglite me|u vektorite se ednakvi na ±
3
2π 2π
odnosno y = x ± , z=y± . Od poslednoto sleduva sin3x=sin3y=sin3z.
3 3
526. a = ± 2 , z1= 2 ·i, z2=- 2 ·i, z3=1+2·i, z4=1-2·i. 527. -2.
178
Odgovori, upatstva i re[enija
1 1 1 1
528. Upatstvo: Vovedete smeni x = , y= , z= i t= .
a b c d
1 + 2i
529. z2021=-2+i. So direktna presmetka dobivame zë=1-i, z1 = , z2=-2+i,
5
z3=zë=1-i. Od poslednoto sleduva deka zi+3k=zi, za iœ{0,1,2} i kœN. Ottuka
z2021=z2=-2+i.
532. Neka z=cosx+i·sinx. Od Moavrovata formula sleduva deka
n n
z =|z| ·(cosnx+i·sinnx)=cosnx+i·sinnx. Analogno se dobiva
n
z cosnx + i ⋅ sinnx 1
2n
1+z =2cosnx·(cosnx+i·sinnx). Kone~no = = .
2n 2cosnx ⋅ (cosnx + i ⋅ sinnx) 2cosnx
1+ z
533. Od uslovot na zada~ata imame deka z1 ⋅ z1 = z2 ⋅ z2 = z3 ⋅ z3 = ... = zn-1 ⋅ zn-1
= zn ⋅ z n = r 2 . Neka dadeniot izraz go ozna~ime so w. Toga{,
w=
(z ⋅ z ⋅ z
1 1 2 )( ) ( )(
+ z 2 ⋅ z 2 ⋅ z1 ⋅ z 2 ⋅ z 2 ⋅ z 3 ⋅ + z 3 ⋅ z 3 ⋅ z 2 ⋅ ... ⋅ zn -1 ⋅ zn -1 ⋅ zn + zn ⋅ zn ⋅ zn-1 ⋅ zn ⋅ zn ⋅ z1 + z1 ⋅ z1 ⋅ z n )
(
z1 ⋅ z1 ⋅ z2 ⋅ z 2 ⋅ ... ⋅ zn ⋅ zn ⋅ z1 ⋅ z 2 ⋅ ... ⋅ zn )
=
(r 2
)( ) (
⋅ z 2 + r 2 ⋅ z 1 ⋅ r 2 ⋅ z 3 ⋅ +r 2 ⋅ z 2 ⋅ ... ⋅ r 2 ⋅ z n + r 2 ⋅ z n-1 ⋅ r 2 ⋅ z1 + r 2 ⋅ z n)( )
2 ⋅ r 2 ⋅ ... ⋅ r 2 ⋅
r1 4243 (z1 ⋅ z 2 ⋅ ... ⋅ zn )
n − pati
(z1 + z 2 )⋅ (z 2 + z 3 )⋅ ... ⋅ z n − 1 + z n ⋅ (z n + z1 )
=
z 1 ⋅ z 2 ⋅ ... ⋅ z n
=
(z1 + z 2 )⋅ (z 2 + z 3 )⋅ ... ⋅ (z n − 1 + z n )⋅ (z n + z1 )
z1 ⋅ z 2 ⋅ ... ⋅ z n
=
(z1 + z2 )⋅ (z2 + z3 )⋅ ... ⋅ (zn − 1 + zn )⋅ (zn + z1)
z1 ⋅ z 2 ⋅ ... ⋅ zn
w = w...(1) . Od (1) sleduva deka w e realen broj. 534. log2S=2
1008
. 535. 2022. 537.
ab + bc + ca
2
(
= (ab + bc + ca ) ⋅ ab + bc + ca = (ab + bc + ca ) ⋅ ab + bc + ca) ( )
= abab + abbc + abca + bcab + bcbc + bcca + caab + cabc + caca
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
= a ⋅ b + ac ⋅ b + bc ⋅ a + c a ⋅ b + b ⋅ c + ab ⋅ c + bc ⋅ a + ab ⋅ c + a ⋅ c
= 1 + ac + bc + c a + 1 + ab + bc + ab + 1
= aa + bb + c c + ac + c a + ab + ba + bc + cb
( )
= (a + b + c ) ⋅ a + b + c = (a + b + c ) ⋅ a + b + c = a + b + c . ( ) 2
539. Lesno se poka`uva deka ako edniot od broevite z1, z2, z3 e 0 toga{ i
preostanatite dva se ednakvi na 0. Zatoa pretpostavuvame deka z1, z2, z3 se
2
site razli~ni od 0. Od 0=z1z2+z2z3+z3z1=z1(z2+z3)+z2+z3=-z1 +z2+z3 se dobiva
2 3
z1 =z2z3, odnosno z1 =z1z2z3. Poradi simetri~nosta na ravenkite, analogno se
3 3 3 3 3
dobiva z2 =z1z2z3 i z3 =z1z2z3. Zna~i, z1 =z2 =z3 od kade {to sleduva deka
z = z = z .
1 2 3
179
Odgovori, upatstva i re[enija
ravenstvoto z + = z +
1 1
z
2
( )(
odnosno z − z 1 − z = 0 , od kade dobivame deka )
z
z = z ili |z|=1. Bidej}i z ne e realen broj, sleduva deka |z|=1.
542. Neka z1=cosx+i·sinx, z2=cosy+i·siny i z3=cosz+i·sinz. Jasno e deka
|z1|=|z2|=|z3|=1. Od z1+z2+z3=(cosx+cosy+cosz)+i·(sinx+siny+sinz)=0 imame
2 2 2 2 1 1 1
z1 +z2 +z3 =(z1+z2+z3) -2(z1z2+z1z3+z2z3)= − 2z 1z 2 z 3 ⋅ ( + + )
z 3 z 2 z1
z3 z2 z1
= −2z 1z 2 z 3 ⋅ ( 2
+ 2
+ 2
) = −2z 1z 2 z 3 ⋅ ( z 1 + z 2 + z 3 )
z3 z2 z1
= −2z 1z 2 z 3 ⋅ ( z 1 + z 2 + z 3 ) = 0 ...(1).
2 2 2
Od druga strana z1 +z2 +z3 =cos2x+i·sin2x+cos2y+i·sin2y+cos2z+i·sin2z
=(cos2x+cos2y+cos2z)+i·(sin2x+sin2y+sin2z)...(2).
Od (1) i (2) sleduvaat baranite ravenstva.
2 2 2 2
543. 443. Od ravenstvoto (z1+z2+z3) =z1 +z2 +z3 +2(z1z2+z2z3+z3z1) sleduva
2 2 2
z1z2+z2z3+z3z1=-1. Od ravenstvoto (z1+z2+z3)[(z1 +z2 +z3 -z1z2-z2z3-z3z1)
3 3 3
=z1 +z2 +z3 -3z1z2z3 sleduva z1z2z3=1. Od Vietovite vrski imame deka broevite
3 2
z1, z2 i z3 se nuli na funkcijata f(x)=x -x -x-1.
n n n
Neka Sn=z1 +z2 +z3 . Toga{ od uslovot na zada~ata imame deka S1=1, S2=3 i
S3=7. Za n>0 imame deka Sn+3-Sn+2-Sn+1-Sn
n+3 n+2 n+1 n n+3 n+2 n+1 n n+3 n+2 n+1 n
=(z1 -z1 -z1 -z1 )+(z2 -z2 -z2 -z2 )+(z3 -z3 -z3 -z3 )
n 3 2 1 n 3 2 1 n 3 2 1
=z1 (z1 -z1 -z1 -1)+z2 (z2 -z2 -z2 -1)+z3 (z3 -z3 -z3 -1)
n n n
=z1 ·f(z1)+z2 ·f(z2)+z3 ·f(z3)=0. Zna~i, ja dobivame rekurentnata vrska
Sn+3=Sn+2+Sn+1+Sn. Taka dobivame deka S4=11, S5=21, S6=39, S7=71, S8=131,
S9=241 i S10=443.
180
Odgovori, upatstva i re[enija
Tema 11
11: Kvadratni ravenki i kvadratni funkcii
2
544. x=0 i x = − . 545. x1=-1, x2=12. 546. x=6, y=5. 547. Da pretpostavime deka
33
parot prirodni broevi (x,y) e re{enie na dadenata ravenka. Od ravenstvoto
2 2
x(x+1)=y sleduva deka y e prizvod na dva vzaemno prosti broja x i x+1.
2 2
Ravenstvoto e ispolneto samo ako x i x+1 se to~ni kvadrati. Za x=k i x+1=j ,
2 2
j -k =(x+1)-x=1. Zna~i (j-k)(j+k)=1 {to e nevozmo`no bidej}i j+k¥2 i
2 2
protivre~i na pretpostavkata parot (x,y) da e re{enie na ravenkata x +x=y .
548. m=0, n=3; m=3, n=3; m=3, n=6. 549. x=0, x=1. 550. a) 1, 3 ± 5i b) x1,2=-2≤ 6 .
2 2 2
551. 5, 34, 125. Upatstvo: (n+4) <n +25n+19<(n+13) .
2 2
552. -25, -6, 1, 5, 10, 15, 19, 26 i 45. n -20n+244=(n-10) +144. Zamenuvaj}i
2 2
n-10=m, za mœZ, dobivame deka m +144=q . Da pretpostavime deka q e
pozitiven cel broj. Toga{ 144=(q-m)(q+m) i od toa {to q>m imame deka
q-m>0, pa mora q+m>0. Neka a i b se re{enija na ravenkata aÿb=144. Od ovde
b−a b+a
dobivame deka q-m=a i q+m=b, odnosno m = i q= . Bidej}i m,qœZ,
2 2
sleduva deka a i b se so ista parnost, no so ogled na toa {to aÿb=144=122,
mora a i b da se parni. Neka a=2U i b=2V. Sega aÿb=4UÿV=144, odnosno UÿV=36.
2 2
Zna~i UÿV =3 ÿ2 ima 3ÿ3=9 deliteli, odnosno 9 vrednosti za a i b, a isto tolku
vrednosti za m i q, odnosno n.
.
553. Od vietovite formuli imame deka x1+x2=-p; x1 x2=q. Toga{
.
198=p+q=-(x1+x2)+x1 x2=(x1-1)(x2-1)-1, odnosno (x1-1)(x2-1)=199. Bidejki 199 e
prost broj, a x1-1 i x2-1 se celi broevi, gi dobivame sistemite x1 − 1 = 1 ili
x2 − 1 = 199
x 1 − 1 = −1 , ~ii re{enija se (2,200) i (0,198). Za re{enieto (2,200) dobivame
x 2 − 1 = −199
2 −8
p=-202, q=401. Za re{enieto (0,198), dobivame p=-198, q=0. 554. р= ; q = .
3 3
2
555. m=2. 556. q=1. Ravenkata x -x+q=0 ima realni koreni ako
1
diskriminantata D=1-4q¥0, odnosno q§ . Od Vietovite formuli imame
4
4 4 2 2 2 2 2 2 2 2
x1+x2=1, x1ÿx2=q. Toga{ x1 +x2 =(x1 +x2 ) -2x1 x2 =[(x1+x2) -2x1x2] -2(x1x2)
2 2 2 2
=(1-2q) -2q =2(q-1) -1. Funkcijata f(q)=2(q-1) -1, na intervalot (-¶,1] opa|a,
4 4
{to zna~i deka najmalata vrednost na izrazot x1 +x2 se dostignuva za q=1.
557. 0. 558. Bez gubewe na op{tosta da pretpostavime deka a>b. Toga{
r-a<r-b. Bidej}i r e koren na dadenata ravenka sleduva deka (r-a)(r-b)=-1;
a,b,rœZ. Edinstveno re{enie e r-a=-1 i r-b=1. Sobiraj}i gi poslednite dve
ravenstva dobivame deka a+b=2r.
560. Upatstvo: iskoristete gi neravenstvata (x1-2)(x2-3)<0; (x1-3)(x2-2)<0 i
Vietovite formuli.
2
561. Neka f(x) =ax +bx+c. ]e gi razgledame slednite dva slu~ai:
181
Odgovori, upatstva i re[enija
x = 0
1) Ako c=0 toga{ f(x) =0 ako i samo ako . Od uslovot 2a+3b=0 dobivame
x = − b
a
− b 2 i xœ(0,1).
=
a 3
2
2) Ako c∫0 toga{ f(0)=c, f =
4 2 2 −c
. Dobivme deka na
a+ b+c = (2a + 3b) + c =
3 9 3 9 3
2
kraevite od intervalot [0, ], funkcijata f(x) prima razli~ni vrednosti po
3
znak, {to uka`uva na toa deka grafikot na kvadratnata funkcija ja se~e
x-oskata na intervalot (0,1), odnosno f(x) ima nula na (0,1).
563. Od uslovot za koeficientite, ravenkata mo`e da ja zapi{eme vo oblik
ax²+bx+c=x·1=x(a+b+c), odnosno, sreduvaj}i go izrazot, (x-1)·(ax-c)=0...(1). Neka
c
ravenkata ima koren x1œ(0,1). Od (1) i 0<x1<1 imame x1= <1, a ottuka c<a.
a
Toga{ 1=a+b+c<a+b+a=2a+b .
c
Obratno, neka 2a+ b>1, zna~i 2a+b>a+b+c. Dobivame a>c, od kade 0< <1 . Od
a
c
(1) sleduva deka x1= e koren na ravenkata i istiot zadovoluva uslov 0<x1<1.
a
564. Odzemaj}i gi dvata trinoma dobivame
2 2 2
ax +bx+c-((c-b)x +(c-a)x+(a+b))=(a+b-c)·(x +x–1)...(1).
Dadenite trinomi imaat zaedni~ki koren so trinomot (1). Sleduva deka ili
a+b-c=0 ili zaedni~kiot koren se sovpa|a so eden od korenite na trinomot
2
x +x–1, koi se iracionalni broevi. Vo prviot slu~aj a+b+2c=3c e deliv so 3.Vo
2 2
vtoriot slu~aj neka x0 e zaedni~ki koren za ravenkata ax +bx+c=0 i x +x–1=0.
2 2 2
Toga{ va`i ax 0 +bx0+c+c·(x0 +x0–1)=0 odnosno (a+c)x0 +(b+c)x0=0…(2).
Bidej}i x0 e iracionalen broj sleduva deka ravenstvoto (2) e mo`no samo ako
a+c=0 i b+c=0, odnosno a+b+2c=0 i e deliv so 3.
1 2 2
565. x1= . Od (x-x1)·(x-x2)=(x-x1)·(x-4x1)=x -5x1·x+4x1 i od uslovot za
4
2
koeficientite dobivame 3=2(4x1 +5x1).Od tuka se dobiva pozitivna vrednost
1
za x1= . 566. 6. 567. (0,0), (0,-1), (-6,8), (-6,9). 568. a=b=2; a=1, b=5; a=2, b=3.
4
2
569. p(3q-p ). 570. kœ(1,¶). 571. 40 km/~. 572. a+b+c=-3.
574. Ako b=0 toga{ d=0, c=-a, a-proizvolen realen broj. Ako b≠0, toga{ a=c=1
i b=d=-2. 578. 10. 579. a+b+c=5.
580. a=-4, b=2 Upatstvo: f(4)-f(2)§4; f(0)-f(2)§4; f(2)=b-4¥-2.
2 2
581. Upatstvo: Definiraj funkcija f(x)=x +bx+ac. f(c)=c +bc+ac=(a+b+c)·c<0.
Toga{ fukcijata f(x) ima presek so x-oska.
2 2 2 2
582. Dadenata ravenka e ekvivalentna so a x +abx+ac=0. Vo a x +abx+ac=0
2
stavame y=ax i dobivame y +by+ac=0. Ako x e racionalen koren toga{ i y e
2
racionalen koren. Bidej}i b i ac se celi koeficienti i y +by+ac=0 e ravenka
182
Odgovori, upatstva i re[enija
so celi koeficienti. Ako poslednata ravenka ima racionalen koren toga{ toj
mora da e cel broj (vidi zada~a 89).
Neka e toa y1, toga{ y2=-b-y1. Od Vietovite formuli imame y1+y2=-b i
y1·y2=ac. Mno`ej}i gi ravenstvata dobivame abc=-(y1+y2)y1y2. Bidej}i barem
eden od korenite (y1+y2), y1, y2 e paren broj, sleduva deka i abc e paren broj.
Toga{ barem eden od koeficientite a, b, c e paren broj.
2
583. p=2, q=5. Jasno e deka ako x e re{enie na ravenkata px -qx+p=0, toga{
2 m
x>0 (za x<0, levata strana px -qx+p>0). Neka x= , kade m i n se prirodni
n
broevi, NZD(m,n)=1. Zamenuvaj}i vo dadenata ravenka dobivame deka
2
m(qn-pm)=pn , od kade zaklu~uvame deka m|p. Zna~i m=1 ili m=p, pri {to i
1
n=1 ili n=p. Od ovde imame x=1 ili x=p ili x= . Ako x=1 toga{ q=2p, {to e
p
1
kontradikcija so toa deka q e prost broj. Ako x=p ili x= toga{ se dobiva
p
2
q=p +1. Od poslednoto ravenstvo dobivame deka mora p da bide paren broj.
1
Zna~i p=2 i q=5 . 584. c = .
10
585. -12. Upatstvo:sekoj izraz vo zagradite ima vrednost -1.
586. (-4,4), (2,1), (-1,-2), (1,-1), (0,-4), (0,-1).
587. 237. Od ravenstvoto (111)B=(aabbcc)6 dobivame deka
2 4 2 2
B + B + 1 = 6 ⋅ 7a + 6 ⋅ 7b + 7c ...(1). Zna~i B + B + 1 e deliv so 7. Ova va`i za
B = 7n + 2 i B = 7n + 4 . Zamenuvaj}i gi vo (1) gi dobivame slednite ravenki:
2 2
7n + 5n + 1 = 1296a+ 36b + c ...(2) i 7n + 9n + 3 = 1296a + 36b + c ...(3) .
Ravenkite (2) i (3) }e gi razgledame na intervalot [1296a;1296a+185]
(36b + c ≤ 36 ⋅ 5 + 5 = 185),(a ≠ 0) . Neka а=1 toga{ 2592 ≤ 7n2 + 5n + 1 ≤ 1481.
Ravenstvoto (2) e zadovoleno samo za n=14, od kade dobivame deka b=4 i c=3,
odnosno B=100. Za aœ{2,3,4,5}, ravenkata (2) nema re{enie vo broen sistem so
osnova 6. Razgleduvaj}i ja ravenkata (3), za а=2 dobivame
2592 ≤ 7n2 + 9n + 3 ≤ 2777. Ravenstvoto e zadovoleno samo za n=19 od kade b=3
i c=1, odnosno B=137. Za aœ{3,4,5}, ravenkata (3) nema re{enie vo broen sistem
so osnova 6. Zna~i baraniot zbir e 100+137=237.
3600 2
588. a) P= , b) P=8. 591. P=14π cm . 592. 90.
289
593. a) Neka M, N, P se sredinite na stranite AB, BC, CD, soodvetno (crt. 140).
Ja prodol`uvame srednata otse~ka PN do to~ka K za koja PK = AB .
183
Odgovori, upatstva i re[enija
Toga{ MK = AN i CK = PB odnosno
triagolnikot CMK e formiran od te`i{nite
linii na triagolnikot ABC.
b) Ako so L ja ozna~ime sredinata na stranata
MK, toga{:
1 1 3
P∆CMK=2(P∆BCM-P∆MLB)=2( P∆ABC- P∆ABC)= P∆ABC.
2 8 4
Zna~i, P∆CMK:P∆ABC=3:4. Crte` 140
v) P∆ABC=30, S=S1+S2+S3+...
3 3 3
Od S1=30, S2:S1=3:4 sleduva S2= S1, ..., Sk= Sk-1, ... odnosno S2= S1;
4 4 4
3
2 3 3 3 2 2
S3= S1; S4= S1, ... , S=S1ÿ 1 + + + ... =120. 594. P =
3 R 3
.
4 4 4 4 4
a b
596. PóABC : Pó A 1B1C1 = 1 : 7. 598. + + 2 . 599. PóMBN = S1S3 (S1 + S2 ) (S2 + S3 ) .
b a 2
S2 (S2 - S1S3 )
184
Odgovori, upatstva i re[enija
603. Od sli~nosta na triagolnicite JNH, MFG, DET i NTM so triagolnikot
P1 DE P2 SB P3 AM
ABC (crt. 141) sleduvat ravenstvata = , = , = i
P AB P AB P AB
P4 ES
= . Delej}i go ravenstvoto
P AB
AB = AM + SB + DE + MD + ES so AB
AM SB DE ES
dobivame 1= + + +2⋅
AB AB AB AB
P1 P2 P3 P4
odnosno 1 = + + + 2⋅ .
P P P P
Crte` 141
Mno`ej}i go poslednoto ravenstvo so P se dobiva baranoto ravenstvo.
604. Neka Pa, Pb i Pc se plo{tini na trite triagolnici koi gi sodr`at
temiwata A, B i C, a P-plo{tinata na ~etvrtiot triagolnik. Jasno e deka
P∆ABB1 + P∆BCC1 + P∆CAA 2 = P∆ABC - P + Pa + Pb + Pc .
Od toa {to P∆ABC = P∆AOB + P∆BOC + P∆COA = P∆ABB1 + P∆BCC1 + P∆CAA 2 sleduva
2 2
deka P=Pa+Pb+Pc, {to treba da se doka`e. 605. P = k − c . 606. PABC =3S.
4
1 2
CA ⋅ CB ⋅ sinγ
CQ ⋅ CN ⋅ sinγ 3 3 2
Упатство: P∆CQN = = = P∆ABC . 607. P=32.
2 2 9
608. Neka x, y i z se rastojanijata od to~kata S do stranite na triagolnikot
ABC (crt. 142). Jasno e deka zbirot ax+by+cz=2PóABC e konstanten broj.
Koristej}i go neravenstvoto me|u aritmeti~ka i geometriska sredina
3
dobivame (ax ) ⋅ (by ) ⋅ (cz ) ≤ ax + by + cz , pri {to ravenstvo va`i ako
3
ax=by=cz i toga{ vrednosta na proizvodot (ax)·(by)·(cz) e najgolema, a poradi
konstantnosta na a, b i c sleduva maksimalnost na proizvodot xyz .
Sega, }e go doka`eme tvrdeweto ,,Ako
ax=by=cz toga{ to~kata S se nao|a vo
presekot na te`i{nite linii”.
Neka A1 e to~ka vo koja pravata AS ja se~e
P∆ABA P∆SBA
stranata BC. Toga{ 1
= 1
…(1) od
P∆ACA P∆SCA
1 1
P∆ABA P∆ACA
1 1
kade se dobiva = Crte` 142
P∆SBA P∆SCA
1 1
P∆ABA P∆ACA
odnosno 1
−1 = 1
−1.
P∆SBA P∆SCA
1 1
185
Odgovori, upatstva i re[enija
BA 1 P∆ABA P∆ABS cz
ravenstvata (1) i (2) dobivame = 1
= = = 1 {to zna~i deka
CA 1 P∆ACA P∆ACS by
1
AA1 e te`i{na linija . Analogno se doka`uva deka S le`i na ostanatite
te`i{ni linii.
2
609. Spored heronova formula imame deka P =s(s-a)(s-b)(s-c) odnosno
1 2 1 1 s
P = s(s-a)(s-b)(s-c)§ [ +(s-a)+(s-b)+(s-c)] (spored neravenstvoto na
3 3 4 3
Ko{i). Pri konstantna plo{tina zbirot s +(s-a)+(s-b)+(s-c) e minimalen koga
3
s-a=s-b=s-c= s od kade dobivame deka a=b=c= 2s {to zna~i deka
3 3
triagolnikot e ramnostran .
2
610. Spored heronova formula imame deka P =s(s-a)(s-b)(s-c) odnosno
3
P =s(s-a)(s-b)(s-c)§s· (s − a ) + (s − b) + (s − c ) = s .
4
2
Ravenstvo va`i ako
3 27
s-a=s-b=s-c od kade sleduva deka a=b=c. Zna~i od
site triagolnici so perimeter 2s, najgolema
plo{tina ima ramnostraniot triagolnik i taa
s2 a2 3
plo{tina ima vrednost = .
3 3 4
611. ^etiriagolnikot MZCY e pravoagolnik i
óHSY~óSMQ~óQKZ. Bidej}i АS e simetrala na
SY AY
agolot α imame deka = = cos α (crt. 143).
SM AM
QZ P∆HSY P
Sli~no = cos β . Sleduva deka = ∆QKZ
QM P∆SMQ P∆SMQ
2 2
=cos α+cos β=1 . Crte` 143
1
Zna~i PóHSY + PóQKZ = PóSMQ. Od ovde dobivame deka PóHKC = PYMZC = PóABC .
2
186
Odgovori, upatstva i re[enija
Od (1) i (2) imaj}i go predvid uslovot
AM : MB = BN : NC dobivame
(P1 + P4 ) : (P2 + P3 ) = (P1 + P2 ) : (P3 + P4 ) , koe
ravenstvo se transformira vo ravenstvoto
(P4 − P2 )(P1 + P2 + P3 + P4 ) = 0 , od kade sleduva
deka P2=P4.
Crte` 144
187
Odgovori, upatstva i re[enija
=
(a + b − c )2 …(1).
4ab
Analogno, va`at
ravenstvata
P∆ BFE
=
(a + c − b)2 …(2) i
P∆ABC 4ac
P∆AED
=
(b + c − a)2 …(3).
P∆ABC 4bc
Crte` 147
P∆CDF + P∆BFE + P∆AED
Sobiraj}i gi ravenstvata (1), (2) i (3) dobivame
P∆ABC
a 3 + b 3 + c 3 − a 2b − b 2c − c 2 a - ab 2 − bc 2 − ca 2 + 6abc
= …(4).
4abc
CF VF
Od sli~nosta na triagolnicite CVF i JCM imame odnosno =
JM CM
CF ⋅ CM = VF ⋅ JM …(5), a od sli~nosta na triagolnicite BFV i JMB imame
BF VF
= odnosno BF ⋅ BM = VF ⋅ JM …(6).
JM BM
CF BM
Od (5) i (6) va`i CF ⋅ CM = BF ⋅ BM odnosno = …(7).
BF CM
Koristej}i go ravenstvoto CM + BM = CF + BF dobivame
BM CF
CM ⋅ + 1 = BF ⋅ + 1 …(8).
CM BF
(
CM
)
Od (7) i (8) se dobiva CM − BF ⋅ BM + 1 = 0 , odnosno CM = BF od kade pak
sleduva ravenstvoto CF = BM .
188
Odgovori, upatstva i re[enija
Crte` 148
189
Odgovori, upatstva i re[enija
2 2
Ako so 2x ja ozna~ime stranata na pomaliot kvadrat, imame (2x+1) +x =2,
2 2 2 2
4x +4x+1+x =2, 5x +4x-1=0, 5x +5x-x-1=0, 5x(x+1)-(x+1)=0,
1
(5x-1)(x+1)=0. Zna~i, 5x=1 odnosno x = ;
5
2
2 4
y= = = 25
2 4 .
2
25
5
1
627. . 628. Upatstvo: Doka`i deka BE = DF i
4
8R 3 r 3
EC = FC odnosno ABCD e kvadrat. 629. P= . Crte` 151
(R 2 + r 2 )
630. a) Triagolnikot APB simetri~no go
preslikuvame vo triagolnikot APM vo odnos na
pravata AP, a triagolnikot ADQ go preslikuvame vo
triagolnikot AQM vo odnos na pravata AQ
(crt. 152). Analogno, triagolnikot CPB go
preslikuvame vo triagolnikot CPN, a triagolnikot
CDQ vo triagolnikot CQN. Pritoa se dobiva deka
®PMQ+®QNP=®PMA+®AMQ+®QNC+®CNP=180°.
Crte` 152
190
Odgovori, upatstva i re[enija
2 2 2 2
odnosno AO − CO ⋅ BO − DO = 0 od kade se
dobiva deka AO = CO ili BO = DO .
Crte` 155
636. Neka AB = a, CD = b, MN = x (crt. 155). Toga{ od uslovot na zada~ata va`i
x+a x +b
ravenstvoto ⋅ NF = ⋅ CE a ottuka
2 2
x + a CE
= ⋅
x + b NF
191
Odgovori, upatstva i re[enija
Toga{
m m
PABCD − P∆KBC − P∆BLC − P∆ALD − P∆AKD = PABCD − P∆ABCD − P∆ABCD = 0
m+n m+n
i zamenuvaj vo (1) dobivame deka
PKPLQ = P∆BPC + P∆AQD.
644. Neka to~kite E, F, G i H se sredinite na
stranite AB, BC, CD i DA, soodvetno (crt. 159). Od
toa {to EH e sredna linija za triagolnikot ABD
1 1
va`i PóAEH= PóABD. Analogno va`i PóCFG= PóBCD.
4 4
Crte` 159
192
Odgovori, upatstva i re[enija
1 1 1 1
Ponatamu, PóAEH+ PóCFG= PABCD…(1). Sli~no dobivame deka PóBFE+ PóCDA=
4 4 4 4
PABCD...(2).
Od ravenstvata (1) i (2) se dobiva PABCD=2PEFGH= EG · HF ·sinα kade α e
agolot megu pravite EG i HF. Bidej}i sinα§1, dobivame deka PABCD§ EG · HF .
→ → → → → → → →
Jasno e deka EG = EA + AD + DG i EG = EB + BC + CG .
→ 1 → →
Sobiraj}i gi poslednite dve ravenstva imame EG = ⋅ AD+ BC od kade
2
1 1
sleduva deka EG § ·( AD + BC ). Analogno se dobiva HF § ·( AB + CD ).
2 2
1 1 2
Zna~i, PABCD§ ( AD + BC )( AB + CD ). Od neravenstvoto ab§ (a+b) va`i
4 4
1 1 2
PABCD§ ÿ ÿ( AB + BC + CD + DA ) =1.
4 4
193
Odgovori, upatstva i re[enija
Crte` 162
Od (1) sleduva y=2z – x, pa zamenuvajki vo (4)
dobivame (x+10z–5x+5z):x=(x+6z–3x+z):(2z–x)
x 5
odnosno 5z²-5xz+x²=0. Ottuka, z = + x,
2 10
5
y= x . Zna~i, P = PABCD = x + 5y + 5z
5
5x 5 x 7x 3 5 x
= x + 5x + + = + ,
2 2 2 2
7+3 5
odnosno P = x .
2
Crte` 163
194
Odgovori, upatstva i re[enija
195
Odgovori, upatstva i re[enija
2± óMBA@óPDR, kako dva pravoagolni triagolnici so ednakvi hipotenuzi
( AB = RD ) i eden ostar agol (®MAB=®PRD, kako agli so paralelni kraci).
Ottuka sleduva RP = AM = b, PD = MB = c …(2)
3± Od (1) i (2) dobivame FP = FR + RP = 2b , pa poradi PD = c sleduva
c
P∆FPD = 2b ⋅ = bc .
2
4± Na sli~en na~in doka`uvame deka EQ = 2c, DQ = b, P∆DQE = bc.
5± Plo{tinata na pravoagolniot trapez FPQE e
FP + QE 2b + 2c 2
PFPQE = ⋅ PQ = (b + c) = (b + c) .
2 2
6± Na krajot ja nao|ame plo{tinata na óDEF
P∆DEF = PFPQE − (P∆FPD + P∆DQE ) = (b + c) 2 − 2bc = c 2 + b 2 . Bidej}i plo{tinata na
2 2 2
kvadratot ABCD e ednakva na a , odnosno c +b , sleduva deka PABCD = P∆DEF .
So toa tvrdeweto e doka`ano.
II re{enie: Neka CN = MB = x i
AM = BN = y (crt. 166). Imame deka
2
PABCD = AB
2 2
= MB + AM = x 2 + y 2 = PNCLT + PAMGK …(1).
Od P∆ CLD = P∆ BNC = P∆ AMB = P∆ KAD
dobivame PLDKGT = 2PABCD + 4P∆BNC
= 2(x 2 + y 2 + xy) .
No, od druga strana imame
LT + KG
PLKGT = ⋅ GT = (x + y) 2 .
2
Crte` 166
Sleduva P∆ KLD = PLDKGT − PLKGT = x 2 + y 2 . Taka, P∆FDE = P∆KLD = x 2 + y 2 …(2).
Od (1) i (2) sleduva PABCD = P∆FDE .
196
Odgovori, upatstva i re[enija
1
658. V= abc. Da go razgledime presekot na dadeniot paralelopiped so
2
ramninata opredelena so to~kite M, D1 i B1 (crt. 168). Bidej}I MD1 i BN se
paralelni, a BN e normalna so B1M,
dobivame deka triagolnikot MB1D1 e
pravoagolen.
1
Toga{ P∆MB1D1 = 1 MB1 ⋅ MD1 = bc. Neka O
2 2
e centarot na paralelogramot A1B1C1D1.
Ramninite na triagolnikot MB1D1 i
paralelogramot AA1C1C se se~at vo
pravata MO, zna~i pravata A1C ja se~e
ramninata na triagolnikot MB1D1 vo
nekoja to~ka P, koja le`i na pravata MO. Crte` 168
Bidej}i MO e sredna linija vo triagolnikot AA1C1, imame deka
1 1 1
A 1P = ( A 1C) = a . Pravata A1C e normalna so pravite B1M I D1M, zna~i
2 2 4
A1P e visina vo triagolnata piramida A1MB1D1. Toga{
1 1
VA1MB1D1 = P∆MB1D1 ⋅ A 1P = abc . Neka P A B C D = S , a H-visinata na
3 24 1 1 1 1
paralelopipedot, spu{tena kon osnovata A1B1C1D1. Toga{ imame deka
1 1 1 1 1
VABCDA1B1C1D1 = S ⋅ H ; V A 1MB 1D1 = ⋅ ⋅ S ⋅ H = S ⋅H = ⋅ V ABCDA 1B1C1D .
3 2 2 12 12 1
1 1
Sleduva deka, V ABCD A B C D =12· V A MB D = 12 ⋅ abc= abc.
1 1 1 1 1 1 1 24 2
6 2
659. P = a . Konstruirame ramnina niz dijagonalata BD1 ~ij presek so
2
kockata e paralelogramot MBND1.
197
Odgovori, upatstva i re[enija
BD 1 ⋅ MP
Ottuka, P∆ BD M = , MP -visina kon BD1. Plo{tinata na presekot }e
1 2
bide najmala koga visinata MP vo
triagolnikot MBD1 }e ima najmala vrednost.
To~kite A, A1 imaat ista polo`ba vo odnos na
BD1, kako i to~kite C, C1. Zna~i pravata MN
opredelena so to~kite M i N sredini na
stranite AA1 i CC1 e simetrala na
dijagonalata BD1.
Vo rombot MBND1 dijagonalite se zaemno
normalni, (O - prese~na to~ka na
1
dijagonalite) pa MN e baranata najmala
2
vrednost na MP (OªP) (crt.169).
Crte` 169
d a 2 BD ⋅ MP
Od MP = = , dobivame PMBND1 = 2P∆MBD1 = 2 ⋅ 1
2 2 2
a 2 6a 2
= BD1 ⋅ MP = 3a 2 ⋅ = .
2 2
7
660. . Neka presekot na ramninata i kockata e ~etiriagolnikot APMN
29
(crt. 170). Neka pravata CD ja se~e
ramninata vo to~ka R, a to~kata T
e sredinata na rabot CD.
Dol`inata na stranata na kockata
da ja ozna~ime so a, volumenot na
kockata so V, volumenot na
potse~enata piramidata APCDNM
so V1, a volumenot na ostanatiot
del od kockata so V2.
Crte` 170
RD DA a
Od sli~nosta na triagolnicite ARD i PRC sleduva = = = 2 od kade
RC CP a
2
dobivame deka RD = 2RC , pa RC = CD = a . Od sli~nosta na triagolnicite
a
a+
QTR i MCR dobivame
QT
=
RT
= 2 = 3 , od kade CM = 2 QT = 2 ⋅ a = a .
CM RC a 2 3 3 2 3
2a
Toga{, DN = 2 ⋅ CM = . Sega,
3
198
Odgovori, upatstva i re[enija
1 DA ⋅ DN 1 CP ⋅ CM 7a 3
V1 = VADNR − VPCMR = ⋅ ⋅ DR − ⋅ ⋅ RC = . Na kraj dobivame
3 2 3 2 36
3
7a
V1 V1
36 7
deka = 3
== .
V2 V − V1 3 7a 29
a −
36
663. Da zabele`ime deka site osum paralelopipedi
imaat zaedni~ka to~ka koja e prese~na to~ka na trite
ramnini (crt. 171). Sekoj dva od niv koj imaat to~no
edno zaedni~ko teme gi narekuvame par. Crte` 171
199
Odgovori, upatstva i re[enija
5 3
VPMQKA = VPMQKAC - VMCQA = - = 1. Bidej}i h=1 e rastojanieto od temeto A
2 2
1
do prese~nata ramnina, toga{ VPMQKA = PPMQK ⋅ h i ottuka PPMQK = 3.
3
200
Odgovori, upatstva i re[enija
1
672. V1= V . Neka H e visinata na piramidata
8
A1A2A3S (crt. 176), P∆ A A A = B , P∆ MNL = B1 i
1 2 3
Crte` 176
673. V=36. Neka О e centarot na sferata, М presekot na te`i{nite linii vo
triagolnikot ABC i neka sferata go dopira rabot CD vo to~ka P, bo~niot yid
ABD vo to~ka Q i ABC vo to~ka М (od uslovot na zada~ata) (crt. 177). Bidej}i
ABC e ramnokrak triagolnik sleduva deka СК e normalna so AB (К sredina na
AB) odnosno СК e normalna so АD, od kade sleduva deka pravata СК e
normalna na ramninata ABD. No, pravata ОQ e isto taka normalna na
ramninata ABD, zna~i ~etiriagolnikot КМОQ e kvadrat ( OM= OQ).
Imame: KM = OQ=2; CM=2 KM =4; CP = CM =4; DQ = DP = CD - PC =9-4=5. Od
toa {to pravata СК e normalna na ramninata ABD dobivame deka СК e
normalna so DК. Spored pitagorova teorema
2 2
DK = CD - CK =3 5 .
Neka AK = KB = x i neka F e ortogonalna
proekcija na to~kata Q na АD.
2 2 2 2
Toga{ DF = DQ - FQ = DQ - AK = 25 - x 2 i
2 2
AD = DK - AK = 45 - x 2 . Od AD = AF + FD =
QK + FD sleduva 45 - x 2 =2+ 25 - x 2 i zatoa
AB ⋅ AD
х=3. Zna~i, AB =6= AD i VABCD = ⋅ KC = 36 .
3⋅2
Crte` 177
674. ]e doka`eme deka plo{tinata na sekoja bo~na
strana VAB, VBC, VAC, e geometriska sredina od
plo{tinata na triagolnikot ABC i plo{tinata na
ortogonalnata proekcija na toj yid na osnovata,
odnosno Ρ 2 ∆ BCV = Ρ ∆ABC ⋅ Ρ ∆ BCH …(1), od kade
2
BC ⋅ VM
= BC ⋅ AM ⋅ BC ⋅ HM (crt. 178).
2 2 2
Crte` 178
201
Odgovori, upatstva i re[enija
Zna~i, treba da poka`eme deka va`i
2
ravenstvoto VM = AM ⋅ HM …(1’).
Crte` 179
202
Odgovori, upatstva i re[enija
→ 1 → →
FG = BD = EH . Bidej}i to~kite E, F, G i H
12
ne le`at na ista prava, sleduva deka
~etiriagolnikot EFGH e paralelogram.
v) P2:P1=1:72. Neka ψ e agolot me|u
dijagonalite AC I BD. Neka P1 e plo{tinata na
osnovata, a P2 plo{tinata na paralelogramot
1
EFGH. Toga{, P1 = AC ⋅ BD ⋅ sinψ .
2
→ 1 → → 1 →
Od toa {to EF = AC , EH = BD i agol me|u
12 12
EF i EH e ψ ili 180 o - ψ dobivame
1 1 1
P2 = EF ⋅ EH ⋅ sinψ = AC ⋅ BD ⋅ sinψ = ⋅ P1 .
12 12 72
Zna~i, P2:P1=1:72.
Crte` 180
676. 60±. Neka ACC’A’ i ABC’D’ se dadenite preseci (crt. 181). Ortogonalnata
proekcija na trapezot ABC’D’ na ramninata AA’C’ }e bide ~etiriagolnikot
AQC’Q’.
Od teoremata za ortogonalna proekcija na mnoguagolnik
imame deka PAQC’Q’=PABC’D’ ⋅ cosα …(1), kade α e agolot me|u
prese~enite ramnini.
1
Osven toa, imame deka PAQC’Q’= PACC’A’...(2).
2
1
Zamenuvaj}i (2) vo (1) se dobiva cos α = , (PACC’A’= PABC’D’)
2
od kade sleduva deka α=60±.
Crte` 181
677. Neka A1A2…An-1AnP e piramida so vrv P. Ako okolu taa piramida mo`e da
se opi{e sfera, toga{ ramninata na osnovata A1A2…An-1An se se~e so taa
sfera ~ij presek e kru`nica, vo koja e opi{an mnoguagolnikot A1A2…An. Neka
okolu mnoguagolnikot A1A2...An na piramidata A1A2…An-1AnP mo`e da se opi{e
kru`nica so centar O.
Geometriskoto mesto na to~ki vo prostorot, ednakvo oddale~eni od temiwata
na mnoguagolnikot A1A2…An e pravata a, koja minuva niz to~kata O i e
normalna na ramninata na osnovata A1A2…An. Geometriskoto mesto na to~ki vo
prostorot, ednakvo oddale~eni od to~kite P i A1, e ramninata Σ , normalna
na otse~kata PA1 i minuva niz nejzinata sredina. Ako pretpostavime deka
pravata a i ramninata Σ se paralelni toga{ pravata a e normalna na pravata
PA1, {to zna~i deka PA1, le`i vo ramninata na osnovata A1A2…An {to e
nevozmo`no bidej}i P ne le`i vo taa ramnina. Zna~i, a i Σ se se~at vo nekoja
to~ka O1, ednakvo oddale~ena od temiwata P, A1, A2, …, An. Sleduva deka O1 e
centarot na sferata opi{ana okolu taa piramida.
203
Odgovori, upatstva i re[enija
678. Neka M i N se te`i{tata na bo~nite
yidovi BCV i ACV. Vo triagolnikot VFR,
kade {to FR e sredna linija vo
triagolnikot ABC (crt. 182), va`i deka MN
i FR se paralelni i zatoa
VN : NF = VM : MR = 2 : 1. Od triagolnikot
VFR imame deka NM : FR = 2 : 3 ,
AB
NM : = 2 : 3 i NM : AB = 1 : 3 .
2
Od paralelnosta na NM i AB sleduva deka
triagolnicite ABS i MNS se sli~ni odnosno
AS : SM = BS : SN = AB : SM = AB : NM = 3 : 1.
Crte` 182
679. 1:27. 680. P=65. Od uslovot na zada~ata imame deka
ab
2 = 15
ab = 30
ac
= 20 ⇔ ac = 40 ⇔ abc = 120 10 .
2 bc = 120
bc
2 = 60
Crte` 184
204
Odgovori, upatstva i re[enija
PBCD
h1
V1 h V2 h 2 V3 h 3 h h h
Od = 3 = 1, = , = sleduva 1 + 2 + 3 = 1 ⋅
V PBCD ha V hb V hc h a hb h c
ha
3
Triagolnicite M1PM i A1DA se sli~ni (®M1MP=®A1AD kako agli so paralelni
h1 MP h 2 MQ h3 MR
kraci, ®MM1P=®AA1D=90±), pa = . Sli~no, = i = .
ha AD hb BD hc CD
MP MQ MR
Sobiraj}i gi poslednite tri ravenstva dobivame = 1. + +
AD BD CD
II re{enie:
re{enie: Od sli~nosta na triagolnicite ALD i MLP se dobiva ravenstvoto
MP ML MQ MT
= …(1) (crt. 185). Analogno, gi dobivame ravenstvata = …(2) i
DA AL DB BT
MR MS
= …(3). Sobiraj}i gi ravenstvata (1), (2) i (3)
DC CS
MP MQ MR ML MT MS
dobivame deka + + = + + …(4).
DA DB DC AL BT CS
ML MT MS
Zamenuvaj}i go ravenstvoto =1 + +
AL BT CS
( vidi zada~a 318 a) ) vo ravenstvoto (4) se dobiva
baranoto ravenstvo.
Crte` 185
1 2 → → → → → → → → →
682. PT = a + b2 + c 2 . Od PT = PA+ AT , PT = PB+ BT i PT = PC+ CT
3
→ → → → → → → → → →
(crt. 186) sleduva 3 PT = PA+ PB+ PC+ ( AT+ BT+ CT) = PA+ PB+ PC pa
→ 1 → → → → →2 1 → → →
2 2
1 → → →
2 2
→→ →→ →→
PT = ( a + b + c) . PT = PT = a+ b+ c = a + b + c +2 a⋅ b +2 a⋅ c +2 b⋅ c
3 9 3
1 2
= a + b2 + c 2 .
3
3
R a 3 6
683. V= . R=
kade R e radiusot na
4 3
kru`nicata opi{ana okolu ramnostran
triagolnik ABC.
Toga{ za visinata imame a 2 − R 2 = 2R i
P∆ABC ⋅ DM R 3 6
zatoa V = = .
3 4
Crte` 186
205
Odgovori, upatstva i re[enija
684. 4V. Neka AMBK e osnovata na piramidata PAMBK, kade α e agolot me|u
dijagonalite AB i MK, H e visinata na piramidata PAMBK (crt.187). Neka
PC : PK = PD : PM = CD : KM = x . Toga{, ako rastojanieto me|u pravite AB i CD
d
go ozna~ime so d= OQ, va`i PQ : PO = x odnosno (H-d):H=x i ottuka H = .
1− x
Sega, V=VABCD=(VCOQA+VCOQB)+(VDOQA+VDOQB)=( VCOC1A + VCOC1B )+( VDOD1A + VDOD1B ).
P∆ABC1 ⋅ CC 1 P∆ABD1 ⋅ DD 1 P∆AD1BC1 ⋅ QO
Toga{, V= VABC1C + VABD1D = + =
3 3 3
AB ⋅ CD ⋅ sin α
(CC 1 )
= QO = DD 1 . Zna~i, V =
2⋅3
⋅ d od kade sleduva
Crte` 187
687. Neka B e plo{tinata na zidovite na pravilniot tetraedar ABCD so
volumen V i neka A1, B1, C1 i D1 se podno`nite to~ki na normalite povle~eni
od to~kata O, a A2, B2, C2 i D2 se
podno`nite to~ki na normalite
povle~eni od to~kata P na
zidovite BCD, CDA, ABD i ABC
(crt. 188). Od sli~nosta na
triagolnicite OA1A’ i PA2A’
imame deka PA' = PA 2 = PA 2 ...(1).
OA' OA1 R
Analogno se dobivat ravenstvata
PB' PB 2 ...(2), PC' PC2 ...(3) i
= =
OB' R OC' R
PD' PD2 ...(4).
=
OD' R
Crte` 188
206
Odgovori, upatstva i re[enija
So sobirawe na ravenstvata (1), (2), (3) i (4) go dobivame ravenstvoto
PA ' PB' PC' PD' PA 2 + PB2 + PC2 + PD2
+ + + = ...(5).
OA ' OB' OC' OD' R
Od VBCDO+VCDAO+VABDO+VABCO=VBCDP+VCDAP+VABDP+VABCP dobivame
B ⋅ OA 1 B ⋅ OB1 B ⋅ OC1 B ⋅ OD1 B ⋅ PA 2 B ⋅ PB 2 B ⋅ PC 2 B ⋅ PD 2
+ + + = + + + . Mno`ej}i go
3 3 3 3 3 3 3 3
3
poslednoto ravenstvo so dobivame
B
PA 2 + PB 2 + PC 2 + PD 2 = OA 1 + OB1 + OC1 + OD1 = 4R …(6). Zamenuvaj}i go
ravenstvoto (6) vo ravenstvoto (5) se dobiva baranoto ravenstvo.
688. ]e go razgledame tetraedarot ABCD (crt. 189) vpi{an vo
paralelopipedot AKBLNDMC. Neka АС e normalna so BD и AD e normalna so
BC. Bidej}i KL e paralelna so CD, toga{ KL e normalna so AB od kade sleduva
deka AKBL e romb.
Analogno se doka`uva deka site {est yida na paralelogramot AKBLNDMC se
rombovi, {to zna~i deka site rabovi se ednakvi. Neka rabovite gi ozna~ime
2 2
AB
so х. Toga{ + LK = x 2 odnosno AB 2+ CD 2=4x2.
2 2
2 2 2 2
Аналогно се добива дека AC + BD = 4x и AD
2 2 2 2 2
+ BC = 4x од каде следува AB + CD = AC +
2 2 2
BD = AD + BC …(1).
Obratno, neka va`at ravenstvata (1). Za
paralelogramite AKBL i BMCL va`at
2 2 2 2
ravenstvata AB + CD = AB + LK
2 2 2 2 2 2
= 2 AL + 2 BL i BC + AD = BC + LM
2 2
= 2 CL + 2 BL (vidi zada~a 397). Crte` 189
2 2 2 2
Бидејќи AB + CD = BC + AD sleduva deka AL = CL . Analogno se doka`uva
deka site ostanati rabovi se ednakvi, {to zna~i deka site yidovi se rombovi,
od kade sleduva deka spritivnite rabovi na tetraedarot ABCD se normalni.
690. Ako stranite AB i AC ne se ednakvi toga{ gi
konstrurame simetri~nite to~ki B1 i C1 na B i C vo
odnos na simetralata na ®BAC (crt. 190).
Vo ~etiriagolnikot BC1CB1 (ramnokrak trapez)
va`i neravenstvoto CC 1 + BB 1 < BC + B 1C 1 , a od
toa {to CC1 = AC , BB1 = AB , B1C1 = BC imame deka
AC + AB < BC + BC = 2 ⋅ BC . Ako AB = AC odnosno ako
triagolnikot ABC e ramnostran, toga{
AC + AB = 2 ⋅ BC . Na toj na~in dobivame deka ako
agolot pri temeto A e 60± toga{ AC + AB ≤ 2 ⋅ BC . Crte` 190
Analogno, se dobiva deka AC + AD ≤ 2 ⋅ CD i AB + AD ≤ 2 ⋅ BD . Sobiraj}i gi
poslednite tri neravenstva go dobivame baranoto neravenstvo.
207
Odgovori, upatstva i re[enija
1
691. Neka a, b, c se bo~nite rabovi na dadeniot tetraedar. Toga{, P1= ab ,
2
1 1
P2= ac i P3= bc . Od neravenstvoto megu aritmeti~kata i geometriskata
2 2
ab + bc + ca 33 2 2 2
sredina dobivame P1+ P2+P3= ¥ a b c ...(1).
2 2
Od druga strana, pravata niz trirabniot agol pri vrvot na tetraedarot
(normalna na osnovata) obrazuva agli α, β, γ za koi va`i ravenstvoto
2 2 2
cos α + cos β + cos γ = 1. Vo na{iot slu~aj dobivame H + H + H = 1 ,
2 2 2
2 2 2
a b c
3
a2b2c 2 a2b2c 2 a2b2c 2
odnsono H2 = 2 2 2 2 2
≤ = .
a b+b c +a c 3
3 a4b 4c 4 3
3
Od ovde sleduva neravenstvoto a 2b2c 2 ≥ 3H2 . Od (1) i (2) dobivame
P1+P2+P3¥
33 2 2 2 9 2 .
a b c ≥ H
2 2
692. Primenuvaj}i go svojstvoto za simetrala na
agol kaj triagolnicite PBC, PAC i PAB gi
AC 1 PA
dobivame ravenstvata (crt. 191) = ,
BC 1 PB
BA 1 PB CB1 PC BA 1 CB 1
= i = . Sleduva deka ÿ ÿ
CA 1 PC AB 1 PA CA 1 AB 1
AC1 PB PC PA
= ÿ ÿ =1. Spored teoremata na ^eva
BC1 PC PA PB
pravite AA1, BB1 i CC1 se se~at vo edna to~ka. Crte` 191
2 2
4r R
693. 3 : 2 . 694. P = π . 695. V1:V2=h:h1=b:a.
(r + R) 2
696. Va : Vb : Vc = 1 : 1 : 1 . Neka h a , h b , h c se visini vo triagolnikot ABC.
a b c
2 2 2
Toga{ Va =
aha π,V chc
=
bhb π,V =
π. Od a·ha=b·hb=c·hc=2P sleduva
b c
3 3 3
1 1
2 ah a ⋅
Va ah a ah ⋅ h h a=a
= ,= a a = a =
Vb bh b 2 bh b ⋅ h b h b 1 1
bh b ⋅
b b.
208
Odgovori, upatstva i re[enija
1 1
Vb b i Vc c . 697. R= a 2 . 698. 8
Analogno se dobiva deka = = V = πR 3
Vc 1 Va 1 4 3
c a
(H = 2 ⋅ (2R)) . 699. VK:VT:Vc=1:2:3.
209
Odgovori, upatstva i re[enija
kako i vo slu~aj koga eksponentot ima vrednost 0. 723. x=100; 724. x=0, x=2.
3
Zabele{ka x=1 ne e re{enie na ravenkata. 725. . 726. k=4.
2
727. x = 10 10 . Dadenoto ravenstvo e ekvivalentno so ravenstvoto
2 3 4 n n+1
+ 2 + 3 + ... + n −1 + n + ... = 8 …(1). Delej}i ja ravenkata (1) so
lgx lg x lg x lg x lg x
2 3 4 n 8
lgx>1 imame 2
+ 3
+ 4
+ ... + n
+ ... = …(2). Odzemaj}i ja (2) od (1) ja
lg x lg x lg x lg x lgx
1 1 1 1 10
dobivame ravenkata 2
+ 3
+ 4
+ ... + n
+ ... = 8 - , koja e
lg x lg x lg x lg x lgx
1
lg 2 x 10 3 3
ekvivalentna so ravenkata = 8- ~ii re{enija se lgx = i lgx = .
1 lgx 4 2
1−
lg x
a+b
728. x=20. 729. = 6 . Upatstvo: Dadenoto ravenstvo se transformira vo
c
a-2c 4c-b 10
vidot 3 =2 koe va`i samo vo slu~aj koga a-2c=4c-b=0. 730. x=10 .
732. log c + b a + log c −b a =
1 1 log a (c − b) + log a (c + b) log a (c − b) ⋅ (c + b)
= + = =
log a (c + b) log a (c − b) log a (c + b) ⋅ log a (c − b) log a (c + b) ⋅ log a (c − b)
log a (c 2 − b 2 ) log a a 2 2
= = =
loga (c + b) ⋅ loga (c − b) log a (c + b) ⋅ log a (c − b) log a (c + b) ⋅ log a (c − b)
= 2log c +b a ⋅ log c −b a, {to treba{e da se doka`e.
210
Odgovori, upatstva i re[enija
211
Odgovori, upatstva i re[enija
ostanatite dva slu~ai, za re{enie na sistemot gi dobivame trojkite
(2,4,-2), (4,-2,2) i (-2,2,4).
x - y - 2z - 2 = 0
4) Za x+y∫0, y+z∫0 i z+x∫0 go dobivame sistemot y - z - 2x - 2 = 0 ~ie
z − x − 2y − 2 = 0
edinstveno re{enie e trojkata (-1,-1,-1).
757. x=y=z=2. Da pretpostavime deka x e najgolemata od trite nepoznati
4 4 4 4
veli~ini, odnosno x¥y i x¥z. Toga{ ≤ , a ottuka z = 3 − ≥3− = y.
zx zy zx zy
4 4 4 4
Sega, xz¥xy, odnosno ≤ , od kade = x . No, po
z =3− ≥3−
zx xy zx xy
pretpostavka x¥z, pa sleduva deka x=z. Zamenuvaj}i vo tretata ravenka za x=z,
3 2
ja dobivame ravenkata z -3z +4=0 ~ii re{enija se z=2 i z=-1. Toga{ z=x=2. Od
prvata ravenka dobivame deka y=2.
758. x=y=z=1. Mno`ej}i gi trite ravenki od sistemot, dobivame xyz=1. Jasno,
barem edna od promenlivite e pogolema ili ednakva na 1. ]e doka`eme deka
x=y=z=1. Bez gubewe na op{tosta mo`e da pretpostavime deka z e najgolemata
od nepoznatite, pa z¥1 i z¥y. Sega, z+1¥y+1, pa od prvata ravenka dobivame
1 1 1 1
deka i x¥1. Toga{ §1, §1 i §1, pa y= §1§x. Od neravenstvoto y§x,
z y x xz
dobivame deka 1+y§1+x i od tretata ravenka od sistemot sleduva z§1. Jasno,
1+ y 2
toga{ mora z=1. Od 1=z= , dobivame deka x=y. Taka, 1=xyz=x odnosno
1+ x
15 1
x=1=y. 759. 15 i 4. Re{enija na sistemot se: (12,3) i , . 760. 2.
4 4
761. xy + yz + zx = 2 2 . Neka AF = x, FB = y i FC = z (crt. 192), kade to~kata
F e to~ka na Ferma, odnosno aglite AFB, BFC i CFB se ednakvi i iznesuvaat
120±. Od kosinusnata teorema gi dobivame
2 2
ravenstvata x2 + y2 + xy = AB , y 2 + z2 + yz = BC
2 2 2
i z + x + zx= CA .
Zna~i, AB= 2 , BC = 3 i CA = 5 , od kade se
dobiva deka triagolnikot ABC e pravoagolen
so prav agol vo temeto B. Plo{tinata na
triagolnikot ABC e zbir od plo{tinite na
triagolnicite AFB, BFC i CFA. Crte` 192
o o o
6 xysin120 yzsin120 zxsin120 3
Spored toa, P∆ABC = = + + = ⋅ (xy + yz + zx ) ,
2 2 2 2 4
a ottuka xy+yz+zx= 2 2 .
212
Odgovori, upatstva i re[enija
3 2
762. Go razgleduvame polinomot P(t)=t +t z+ty+x ~ii nuli se a, b i c. Zna~i
P(t)=(t-a)(t-b)(t-c), od kade spored Vietovite formuli dobivame deka
x=-abc, y=ab+bc+ca, z=-(a+b+c).
763. (0,-1,3), (0,3,-1), (-1,0,3), (-1,3,0), (3,0,-1), (3,-1,0). Po sreduvaweto na
vtorata ravenka i koristewe na prvata ravenka se dobiva ravenstvoto
xy+yz+zx=-3. Na sli~en na~in, od tretata ravenka go dobivame ravenstvoto
x + y + z = 2
xyz=0. Zna~i dadeniot sistem e ekvivalenten so sistemot xy + yz + zx = −3 .
xyz = 0
Od poslednata ravenka dobivame deka x=0 ili y=0 ili z=0, pa sistemot se
zamenuva so vkupnost na tri ednostavni sistemi:
I. x=0 , yz=-3, y+z=2.
II. y=0 , xz=-3, x+z=2.
III. z=0 , xy=-3, x+y=2.
Nivni re{enija se trojkite (0,-1,3), (0,3,-1), (-1,0,3), (-1,3,0), (3,0,-1), (3,-1,0).
764. (1,1,1,1), (3,-1,-1,-1), (-1,3,-1,-1), (-1,-1,3,-1), (-1,-1,-1,3).
765. a=b=c=d=2. 766. (1,2,3,4,5).
767. x1+x2020=1010. Ja razgleduvame razlikata na vtorata ravenka od sekoj
ozna~en sistem so prvata ravenka od istiot sistem i ja dobivame slednata
,,{ema,,:
x + x = 1
1 2
x3 − x1 = 1
x2 + x3 = 2 x4 + x1 = 2
x5 − x1 = 2
3
x + x 4 = 3 x 6 + x1 = 3
x7 − x1 = 3
x4 + x5 = 4
x + x = 5
5 6
...
...
...
x x2018 + x1 = 1009
2017 + x 2018 = 2017 x 2019 − x1 = 1009
x2020 + x1 = 1010
x2018 + x2019 = 2018
x2019 + x2020 = 2019
1
Zna~i x1+x2020=1010. 768. xi=2 za i=2k-1, kœ{1,2,…,50}; xi= za i=2k, kœ{1,2,…,50}.
2
1 3 20
769. x1=x2=…=xn= . 770. m = - . 771. mœ (-¶, − 5 )»( − 1 ,2). 772. .
n +1 4 2 2 3
213
Odgovori, upatstva i re[enija
A ⋅ ai 3x + y = 2z y = 2z − 3x
773. x i = , i=1, 2, …, n. 774. ⇔
a1 + a 2 + ... + a n x + 2y + 3z = 25 5x = 7z − 25
2z z
y = 2z − 3x y = 2z − 3 z + − 5 y = 15 − 2z −
5 ⇔ 5 Za da bide yœN
⇔ 2z ⇔ .
x = z + − 5 2z 2z
x = z+ −5
5 x = z + 5 − 5 5
treba z=5. Toga{ x=2 i y=4. Zna~i 1 petel ~ini 2 denara;1 guska ~ini 4 denara
i 1 fazan ~ini 5 denara.
775. Jas imam 28 godini, a ti ima{ 21 godini. Ja sostavuvame slednata tabela:
Crte` 193
214
Odgovori, upatstva i re[enija
779. Dadenite neravenstva se ekvivalentni so neravenstvata:
2(a3-a2) ¥(a2-a1)
2(a4-a3) ¥(a3-a2)
....
...
...
2(a1-a100) ¥(a100-a99)
2(a2-a1) ¥(a1-a100).
Koristej}i gi poslednite neravenstva dobivame
2a2=2(a2-a1) + 2(a1-a100) + 2(a100-a99)+....+2(a5-a4)+2(a4-a3)+2a3
¥a1-a100+a100-a99+a99-a98+...+a4-a3+a3-a2+2a3, odnosno a1-3a2+2a3§0.
3 5 5− 5 . ± ±
780. cosα = . 781. . 782. 783. cos36 -sin18 =
4 7 8
1
cos36 °cos18 ° − sin18 °cos18 °
(cos18 ° + cos54 ° ) − 1 (sin0 ° + sin36 ° )
= 2 2 =
cos18 ° cos18 °
1 cos18 ° + cos54 ° − sin36 ° 1 cos18 ° 1
· = = .
2 cos18 ° 2 cos18 ° 2
215
Odgovori, upatstva i re[enija
89
784. S= . S=cos21±+cos22±+…+cos289± ...(1)
2
2 2 2
S=sin (90±-1±)+sin (90±-2±)+...+sin (90±-89±)
2 2 2
S=sin 89±+sin 88±+…+sin 1±
2 2 2
S=sin 1±+sin 2±+…+sin 89± ...(2)
Sobiraj}i gi ravenkite (1) i (2) dobivame
2 2 2 2 2 2
2S=( sin 1±+ cos 1±)+( sin 2±+ cos 2±)+…+( sin 89±+ cos 89±)
89
2S=1+1+…+1 sleduva 2S = 89, odnosno S= .
2
1 1
785. a) − ; b) . 789. sin2 α + sin2β + sin2 γ = 1.
8 2
791. Od dadeniot odnos i od toa {to α+β+γ= π dobivame deka
π 2π 4π
α= , β= i γ= . Od sinusnata teorema gi dobivame ravenstvata
7 7 7
1 1 1 1 1 1
= , = i = .
a 2R ⋅ sin α b 2R ⋅ sin β c 2R ⋅ sinγ
1 1 1
Zna~i treba da se doka`e deka = + . Od druga strana
π 2π 4π
sin sin sin
7 7 7
2π 4π 3π π 3π
sin + sin 2sin cos sin
1 1 1
+ = 7 7 = 7 7 = 7 = .
2π 4π 2π 4π π π 3π π 3π π
sin sin sin ⋅ sin 2sin cos sin π − sin sin sin
7 7 7 7 7 7 7 7 7 7
792. a:b:c= 5 : 2 2 : 3 . 799. Prvo }e go doka`eme ravenstvoto
cos 2 α = 1 − cos 2 β − cos 2 γ − 2cosα ⋅ cosβ ⋅ cosγ …(1).
cos 2 α = cos 2 (β + γ ) = (cosβ ⋅ cosγ - sinβ ⋅ sinγ ) 2
= cos 2 β ⋅ cos 2 γ - 2sinβ ⋅ sin γ ⋅ cosβ ⋅ cosγ + (1 - cos 2 β) ⋅ (1 − cos 2 γ)
= 1 − cos 2 β − cos 2 γ + 2cos 2 β ⋅ cos 2
γ - 2sinβ ⋅ sin γcosβ ⋅ cosγ
= 1 − cos 2 β − cos 2 γ + 2cosβ ⋅ cos γ ⋅ (cosβ ⋅ cosγ - sinβ ⋅ sin γ)
= 1 − cos 2 β − cos 2 γ + 2cosβ ⋅ cos γ ⋅ cos(β + γ)
= 1 − cos 2 β − cos 2 γ − 2cosβ ⋅ cos γ ⋅ cosα .
Taka, (sinα + sinβ + sinγ ) 2 − (1 + cosα + cosβ + cosγ ) 2
= sin 2 α + sin 2 β + sin 2 γ + 2sinα ⋅ sinβ + 2sinα ⋅ sinγ + 2sinβ ⋅ sinγ − 1 − cos 2 α - cos 2 β
- cos 2 γ - 2cosα - 2cosβ - 2cosγ - 2cosα ⋅ cosβ - 2cosα ⋅ cosγ - 2cosβ ⋅ cosγ .
216
Odgovori, upatstva i re[enija
217
Odgovori, upatstva i re[enija
2 π
816. x = arctg + kπ ili x = − + kπ , kœZ. 817. 9 π . 818. n=12.
5 4
α+β γ γ γ α+β α+β
820. sin = sin 90° − = cos ; sin = sin 90° − = cos .
2 2 2 2 2 2
α+β α−β γ α+β α−β γ γ
sinα + sinβ + sinγ = 2sin cos + sin2 = 2sin cos + 2sin cos
2 2 2 2 2 2 2
γ α−β γ γ α−β α+β α β γ
= 2cos cos + sin = 2cos cos + cos = 4cos cos cos .
2 2 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 2
821. P=PóABC+PóACD=(absinβ+cdsinδ)/2 …(1); a +b -2abcosβ=c +d -2cdcosδ…(2).
2 2 2 2 2 2 2
16P =4(a b sin β+2abcdsinβsinδ+c d sin δ)
2 2 2 2 2 2
=4a b (1-cos β)+8abcdsinβsinδ+4c d (1-cos δ) odnosno
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
16P =4a b -4a b cos β+8abcdsinβsinδ+4c d -4c d cos δ ...(3). Od (2) se dobiva
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
(a +b -c -d ) =(2abcosβ-2cdcosδ) =4a b cos β-8abcdcosβcosδ+4c d cos δ
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
odnosno 4a b cos β+4c d cos δ=(a +b -c -d ) +8abcdcosβcosδ .
Od poslednoto ravenstvo i ravenstvoto (3) dobivame
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
16P =4a b +4c d -(a +b -c -d ) -8abcdcosβcosδ+8abcdsinβsinδ,
2 2 2 2 2 2 2
16P =4(ab+cd) -(a +b -c -d ) -8abcd(1+cosβcosδ-sinβsinδ),
2 2 2 2 2 2 2 2 2
16P =(2ab+2cd-a -b +c +d )(2ab+2cd+a +b -c -d )-8abcd[1+cos(β+δ)],
2β+δ β+δ
2 2 2 2
16P =[(c+d) -(a-b) ][(a+b) -(c-d) ]-8abcd[1+cos
2
-sin2 ],
2 2
c + d−a+b c + d+a −b a+b −c + d a +b +c −d β+δ
16P2 = 16 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ − 8abcd ⋅ 2cos2 ,
2 2 2 2 2
2β+δ
2
P =(s-a)·(s-b)·(s-c)·(s-d)-abcd·cos .
2
α+β γ+δ
822.Upatstvo: Koristete go ravenstvoto cos = -cos .
2 2
823. a) Upatstvo: Koristete gi adicionite teoremi i kosinusna teorema;
α+β 180 o − γ γ
sin sin cos
b) I re{enie: 2 = 2 = 2 =1
cos
γ cos
γ cos
γ
2 2 2
α+β γ α+β γ α+β
sin 2sin sin 4Rsin sin
II re{enie: 2 = 2 2 = 2 2
γ γ γ c
cos 2sin cos
2 2 2
γ α β α β γ α β γ α β
4Rsin (sin cos + cos sin ) 4Rsin sin cos + 4Rsin cos sin
= 2 2 2 2 2 = 2 2 2 2 2 2
c c
γ α β β γ α α β
4Rsin sin sin cos 4Rsin sin cos sin
2 2 2 2 + 2 2 2 2
β α
sin sin
= 2 2
c
218
Odgovori, upatstva i re[enija
β α
cos cos
r 2 +r 2
β α β α
sin sin rctg + rctg
= 2 2 = 2 2 …(1). Od
c c
β α
crte` 194 imame rctg = m i rctg = n .
2 2
Zamenuvaj}i gi poslednite dve ravenstva
vo ravenstvoto (1) dobivame
α+β
sin
2 = m + n = c = 1. Crte` 194
γ c c
cos
2
α α α
sin 2sin ⋅ cos
v) Imame 2 2 2
β γ= α β γ . Koristej}i go ravenstvoto 820
cos ⋅ cos 2cos ⋅ cos ⋅ cos
2 2 2 2 2
α
sin
2 sinα 2Rsinα
dobivame
β γ = sinα + sinβ + sinγ = Rsinα + Rsinβ + Rsinγ , od kade so
cos ⋅ cos
2 2 2
koristewe na sinusna teorema se dobiva baranoto ravenstvo.
g) Koristej}i go ravenstvoto od zada~a 823 v) go dobivame ravenstvoto
α β γ
sin sin sin
2 2 2 abc
⋅ ⋅ = 3 . Taka,
β γ α γ cos α ⋅ cos β s
cos ⋅ cos cos ⋅ cos
2 2 2 2 2 2
α β γ abc α β γ
tg ⋅ tg ⋅ tg = 3 ⋅ cos ⋅ cos ⋅ cos . Koristej}i ja zada~a 820 dobivame
2 2 2 s 2 2 2
α β γ abc sinα + sinβ + sinγ abc R
tg ⋅ tg ⋅ tg = 3 ⋅ = ⋅ ⋅ (sinα + sinβ + sinγ ) …(1). Od
2 2 2 s 4 4R s 3
abc
druga strana, = P = r ⋅ s …(2). Koristej}i ja sinusna teorema imame
4R
a b c
( + + )
a b c s
sinα + sinβ + sinγ = + + = 2 2 2 = …(3). Zamenuvaj}i gi
2R 2R 2R R R
α β γ R s r
ravenstvata (2) i (3) vo (1) dobivame tg ⋅ tg ⋅ tg = r ⋅ s ⋅ 3 ⋅ = .
2 2 2 s R s
α β γ
d) Upatstvo: 4cos cos cos = sinα + sinβ + sinγ i sinusna teorema;
2 2 2
|) Upatstvo: a=2Rsinα, b=2Rsinβ, c=2Rsinγ;
e) Upatstvo: sinusna teorema i 823 |);
219
Odgovori, upatstva i re[enija
ab ⋅ sinγ α β γ s
`) Upatstvo: r·s=P= i 4cos cos cos = ;
2 2 2 2 R
β-γ α β−γ α β γ β γ
cos 2cos ⋅ cos 2cos (cos ⋅ cos + sin ⋅ sin )
z) 2 = 2 2 = 2 2 2 2 2 .
α α α sin α
sin 2sin ⋅ cos
2 2 2
β-γ α β γ β γ
cos 4Rcos (cos cos + sin sin )
Koristej}i ja sinusna teorema imame 2 = 2 2 2 2 2
α a
sin
2
α
4Rcos
β γ
cos cos + 4Rcos sin sin
α β γ
= 2 2 2 2 2 2 . Od zada~a 795 b) imame
a
β- γ β γ
cos s + s ⋅ tg tg
2 = 2 2 , a od zada~a 823 g) dobivame
α a
sin
2
r
s+ s⋅
β-γ α α
cos s ⋅ tg s + r ⋅ ctg
2 = 2 = 2 …(1). Taka, od crte` 191 dobivame
α a a
sin
2
β-γ
α cos
rctg = n …(2). Zamenuvaj}i (2) vo (1) imame 2 = s+n = b+c .
2 α a a
sin
2
826. Neka O e centar na opi{anata kru`nica, a , M, N i P se proekciite na O
vrz AB, BN i AC, soodvetno. Od triagolnikot AMO sleduva OM=Rcosγ=dc
(crt. 195). Od triagolnikot BNO sleduva ON =Rcosα=da.
Od triagolnikot CPO sleduva OP =Rcosβ=db. Zna~i,
da+db+dc=R(cosα+cosβ+cosγ).
Od zada~a 357 sleduva R+r=R(cosα+cosβ+cosγ),
r
odnosno cos α + cos β + cos γ = 1 + 4 . Od zada~a 823 `)
4R
α β γ
sleduva cos α + cos β + cos γ = 1 + 4sin sin sin .
2 2 2
Crte` 195
100
827. . Upatstvo: So koristewe na sinusna teorema va`i ravenstvoto
7
a+b +c
sinα + sinβ + sinγ = .
2R
220
Odgovori, upatstva i re[enija
Od ednakvost na tangentnite otse~ki i
definicija za kotangens imame deka
α β γ a+b+c
ctg + ctg + ctg = (crt. 196).
2 2 2 2r
α
828. 2m ⋅ cos α ⋅ ctg .
2
Crte` 196
1 9
830. P =
4
(m − n ) ⋅ tgα . 831. . Upatstvo: Se koristat
2 2
2
absin γ
formulite P = , P=rs i sin(180º-γ)=sinγ.
2
Crte` 197
832. Jasno e deka P∆ABC : P∆MNP = 4 : 1 (crt. 198) od kade sleduva deka
1 abc
P∆MNP = P∆ABC = . Od druga strana
4 16R
xzsin(180 o - β) xysin(180 o - γ ) yzsin(180 o - α) xzsin β xysin γ yzsin α
P∆MNP = + + = + + .
2 2 2 2 2 2
a b
Od sinusna teorema imame: sinα = , sinβ = i
2R 2R
c
sinγ = . Zamenuvaj}i vo ravenkata (1) dobivame
2R
xzb xyc yza abc
+ = . Mno`ej}i go poslednoto
4R 4R 4R 16R
ravenstvo so 4R se dobiva baranoto ravenstvo.
Crte` 198
833. Neka triagolnikot ABC e pravoagolen so γ = 90± pri {to 0<α<β< γ <180±
P - Q = sinα + sinβ + sinγ - (cosα + cosβ + cos γ + 1)
α+β α-β α+β α-β
= 2sin cos + 1 - 2cos cos + 1
2 2 2 2
221
Odgovori, upatstva i re[enija
o α+β
xy ⋅ sin(180 − )
c ⋅ r xy ⋅ sin∠AOB 2
= = =
2 2 2
o
o 180 − γ o o γ
xy ⋅ sin(180 − ) xysin(180 − 90 + )
= 2 = 2
2 2
γ xy ⋅ q
c ⋅ r = xy ⋅ cos odnosno c ⋅ r =
...(1). Crte` 199
2 z
yzm xzn
Analogno se dobivat ravenstvata a ⋅ r = ...(2), b ⋅ r = ...(3). Mno`ej}i gi
x y
3 abc xyz
(1), (2) i (3) imame abcr =xyzmnq odnosno = 3 ...(4). Od triagolnikot
mnq r
α r β r γ r
AOC1 imame sin = ; sli~no imame deka sin = ; sin = pa
2 x 2 y 2 z
222
Odgovori, upatstva i re[enija
α β γ r3 α m
sin sin sin = ...(5) . Od triagolnikot AOC1 imame cos = sli~no
2 2 2 xyz 2 x
β n γ q α β γ mnq
imame deka cos = ; cos = pa cos cos cos = ...(6).
2 y 2 z 2 2 2 xyz
2 2
odnosno S = 3 ⋅ 3R2 − 9OT = 9R2 − 9OT ≤ 9R2. Crte` 200
1 9
Maksimalnata vrednost na S e 9R 2 = 9 ⋅ = . Zna~i, а+b=13.
4 4
223
Odgovori, upatstva i re[enija
2 2 2
837. Upatstvo: Zameni TC 1 =m; ®C1TO=j i doka`i deka c =12m +8 OT ·m·cosj,
2
c 3
2
a potoa koristi go ravenstvoto 18m =2tc =a +b -
2 2
.
2
. 838. −
2 2
839. Od triagolnikot AMC imame deka ®AMC=180±-[j+(α-j)]=180±-α. Sleduva
deka sin(®AMC)=sinα.
Primenuvaj}i ja sinusna teorema za triagolnicite CAM, ABM i BCM dobivame
sinϕ , sinϕ i sinϕ . Imame
MA = b MB = c MC = a
sinα sinβ sinγ
PóABC= P∆ABC
sin 2ϕ sin 2ϕ sin 2ϕ .
+ P∆ABC + P∆ABC
sin 2 α sin 2β sin 2 γ
Delej}i go poslednoto ravenstvo so sin2ϕ ·PóABC se dobiva barenoto ravenstvo.
224
Odgovori, upatstva i re[enija
846. P= π H sin α .
2
2
847. a) Od triagolnicite OBE i AEO gi dobivame
OE ϕ OA
ravenstvata sinα = , tg = toga{
OB 2 OE
ϕ OA
sinα ⋅ tg = (crt. 204). No, OA = OB zna~i
2 OB
ϕ
sinα = ctg .
2
Crte` 204
225
Odgovori, upatstva i re[enija
ϕ OA AE
b) Od triagolnicite AEO i ABE imame deka sin = , sin(®ABE)= . No od
2 AE AB
o β β AE
triagolnikot ABV se dobiva deka ®ABE= 90 − toga{ cos = . Zna~i
2 2 AB
ϕ β OA AE OA 2
sin ⋅ cos = ⋅ = sin45o = .
2 2 AE AB AB 2
OP β AP
v) Od triagolnicite VPO, AVP i AOP imame deka cos γ = , tg = i
VP 2 VP
AP β ϕ β 2
= tg45 o = 1 toga{ tg = cosγ . Od ravenstvoto sin ⋅ cos = (vidi vo
PO 2 2 2 2
ϕ 2
istata zada~a pod b)) dobivame deka sin = od kade sleduva
2 β
2 ⋅ cos
2
2 ϕ 1 2 β 2
ravenstvoto 2sin = = 1 + tg = 1 + cos γ . Od formulata
2 β 2
cos 2
2
2 ϕ
dobivame deka cosϕ = −cos γ . 848. N=11. 849. α = 37o30' .
2
cosϕ = 1 − 2sin
2
3 2
−
2 3− 2
2 2
tgα = 3 ⋅ 2 + 3 − 2 − ( 2 ) = ( 3 − 2 )( 2 + 1) = = ,
2 −1 2 1
−
2 2
75o
105o 15o cos 90o − 75o
2cos sin 2 sin
sin60o − sin45o 2 2 = = 2 = tg 75
o
i ottuka
tgα = =
sin45o − sin30o 75o 15o 75o 75o 2
2cos sin cos cos
2 2 2 2
75 o
α= .
2
851. Zamenuvaj}i za x+y=-z go dobivame neravenstvoto |cosx|+|cosy|+|cosz|¥1.
Imeno x+y+z=0 imame 1=|cos(x+y+z)|=|cosx·cos(y+z)-sinx·sin(y+z)|
§|cosx|·|cos(y+z)|+|sinx|·|sin(y+z)|§|cosx|+|sin(y+z)|§|cosx|+|siny|·|cosz|+|cosy|·|sinz|
§|cosx|+|cosy|+|cosz|.
852. Od a≥b i od toa {to sproti pogolem agol le`i pogolema strana imame
deka α≥β odnosno a-b i α−β se istovremeno negativni ili pozitivni pa
(a-b)·(α−β)≥0. Sli~no dobivame deka (b-c)·(β−γ)≥0 i (c-a)(γ−α)≥0. Spored toa,
(a-b)(α−β)+(b-c)(β−γ)+(c-a)(γ−α)≥0. Poslednoto neravenstvo se transformira
vo oblikot a(2α−β-γ)+b(-α+2β-γ)+c(-α-β+2γ)≥0. Od α+β+γ=π dobivame deka
π aα + bβ + cγ
3(aα+bβ+cγ)-π(a+b+c)≥0, odnosno ≤ . Bidej}i zbirot na dvete
3 a+b+c
226
Odgovori, upatstva i re[enija
227
Odgovori, upatstva i re[enija
Koristej}i gi adicionite teoremi vo poslednoto ravenstvo dobivame
α γ α γ α β α β
sin cos + cos sin sin cos + cos sin
2 2 2 2 ⋅ 2 2 2 2 = b + c . Delej}i ja prvata
α γ α γ sin α cos β − cos α sin β a
sin cos − cos sin
2 2 2 2 2 2 2 2
α γ α β
dropka od poslednoto ravenstvo so sin sin , a vtorata dropka so sin sin
2 2 2 2
γ α β α
ctg + ctg ctg + ctg
dobivame 2 2 ⋅ 2 2 = b+c . Od definicijata za
γ α β α a
ctg − ctg ctg − ctg
2 2 2 2
p n m n
+ +
trigonometriskite funkcii (crt. 191) imame r r ⋅ r r = b + c . Ottuka,
p n m n a
− −
r r r r
b c b+c b c b+c
⋅ = , odnosno ⋅ = …(1). Ravenstvoto (1)
p − (c − m) m − (b − p) a a−c a−b a
1 1 1 1 1 1
se zapi{uva kako = + , odnosno = + .
bc b c 1 1 bc b c
a−b−c + a − bc + +
a b c a
1 1 bc 1 1
Poslednoto ravenstvo se razlo`uva kako + ⋅ a − 1 ⋅ 1 − ⋅ + = 0 .
b c a b c
1 1 1
Taka dobivame deka = + ili a=b+c koe ravenstvo ne va`i dokolku a, b i
a b c
c se strani na triagolnik.
228
Odgovori, upatstva i re[enija
2
(a + b)
863. P = . Triagolnikot ABC go
4
postavuvame vo Dekartov koordinaten
sistem taka {to temeto C e identi~no so
koordinatniot po~etok O(0,0) (crt. 206).
Taka postaveniot pravoagolen
triagolnik gi ima slednite temiwa
A(b,0), B(0,a) i C(0,0). Koordinatite na
sprotivnite temiwata na kvadratot,
konstruiran nad hipotenuzata, se B(0,a) i
D(a+b,b) (triagolnikot AMD e skladen so
triagolnikot ABC).
C
Crte` 206
Pa taka, centarot na kvadratot konstruiran nad hipotenuzata ima koordinati
a+b a+b
T( , ). Koordinatite na centrite na kvadratite konstruirani nad
2 2
a a b b
katetite, se P( , − ) i Q( − , ). Jasno e deka pravata koja minuva niz
2 2 2 2
to~kite P i Q }e bide normalna so pravata TC. Taka, presmetuvaweto na
plo{tinata na baraniot triagolnik PTQ se sveduva na odreduvawe na
a+b
rastojanijata PQ i TC , koi se ednakvi na . Spored toa, plo{tinata na
2
2
(a + b)
baraniot triagolnik e P = .
4
864. 25 (crt. 207). Upatstvo: odredi gi koordinatite na to~kite A’ i B’ koi se
sliki na to~kite A i B pri osna simetrija so oski y i x soodvetno, a potoa
odredi ja dol`inata na otse~kata A ′B′ .
4 2
865. ; . Upatstvo: koga mravkata se
5 5
dvi`i desno ili nagore toga{ x odnosno y
koordinatata se zgolemuva, a koga se dvi`i
levo ili nadolu toga{ x odnosno y
koordinatata se namaluva. Posebno
razgleduvaj go dvi`eweto koe ja
opredeluva x-koordinatata, posebno za y-
koordinatata.
Crte` 207
229
Odgovori, upatstva i re[enija
2 2
odgovara na to~kata (14,-22). 867. A(-1,3). Upatstvo: x +2x+4=(x+1) +3¥3 i
2 2
y -6y+11=(y-3) +2¥2. 868. x=1; x=-1; y=1; y=2 6 x-5; y=-2 6 x-5.
n 1 n 1
869.Ortocentarot. 870. 90±. 871. Parot (2 - ,2 - ), za m=2n-1. 872. P=48.
2
873. P=3. Neka R={(x,y)œR : |x|+|y|+|x+y|§2} e oblasta ograni~ena so dadenata
neravenka. Da zabele`ime deka |a|=|-a| za sekoj a realen broj, od kade sleduva
deka oblasta R e simetri~na vo odnos na koordinatniot po~etok. Zatoa,
dovolno e da go razgledame samo slu~ajot koga y¥0. Vo prviot kvadrant koga
x¥0, y¥0, imame deka x+y¥0, odnosno x+y+x+y§2. Taka, delot od oblasta R vo
toj kvadrant e pravoagolniot triagolnik
2
ABO={(x,y)œR : x¥0, y¥0, x+y§1}. Vo vtoriot
kvadrant koga x§0 i y¥0 imame dva slu~ai
i toa: i) x+y¥0 ili ii) x+y§0.
Vo prviot slu~aj dadenoto neravenstvo se
transformira vo neravenstvoto
-x+y+x+y§2 od kade go dobivame
2
triagolnikot BCO={(x,y)œR : x§0, 0§y§1}.
Vo vtoriot slu~aj imame -x+y-(x+y)§2 od
kade go dobivame triagolnikot
2
CDO={(x,y)œR : -1§x§0 , y¥0} (crt. 208).
Zna~i, plo{tinata na oblasta ograni~ena
so dadenoto neravenstvo e 3.
Crte` 208
874. 1536 . Od vtorata neravenka e jasno deka y koordinatata na sekoja
to~ka od oblasta R e na rastojanie ne pogolemo od 16 od x—oskata. Od
ravenstvata x − y = − x − y = x − − y = − x − − y sleduva deka (x,y) e vo R
ako i samo ako (-x;y); (x,-y) i (-x,-y) se site vo R. Zna~i }e ja
presmetame plo{tinata na R vo I kvadrant (poradi simetrijata) i }e ja
pomno`ime so 4. Vo I kvadrant granicite se dvete oski i pravite x-y=16
i y=16. Dobivame deka oblasta R samo vo I kvadrant e pravoagolen
trapez so temiwa (0,0), (0,16),(16,0),(32,16). Zna~i, P = 4 16 + 32 ⋅ 16 = 1536.
2
3
875. P=232. 876. P 3, . 877. 36. 878. Za x=0, y=k i za y=0, x= ± k . Zna~i
2
dobivame pravoagolnik so strani 2 k i k. Za plo{tinata va`i P1=2k k ,
2 2 4
dodeka plo{tinata na parabolata }e bide P= P1= 2k k = k k .
3 3 3
Plo{tinata }e bide priroden broj za k ∈ {32, 62, 92, ..., 422 } (k ≤ 2018) . Postojat
2
14 takvi broevi. 879. EF = 1 + 5 . 881. a = .
BC 2 3
882. Neka M e proizvolna to~ka za koj
MA : MB = m : n (m > n) (crt. 209). Na pravata AB
postojat dve to~ki P i Q koi ja delat otse~kata
AB vo ist odnos (vnatre{na i nadvore{na).
Pritoa PA : PB = QA : QB = m : n . Crte` 209
230
Odgovori, upatstva i re[enija
Zna~i P i Q le`at na baranoto geometrisko mesto na to~ki. Od uslovot
MA PA QA m
= , sleduva deka MP i MQ se simetrali (vnatre{na i
= =
MB PB QB n
nadvore{na) na agolot AMB. Toga{ agolot me|u MP i MQ e 90± i otse~kata PQ
se gleda od to~kata M pod prav agol. Ottuka to~kata M le`i na kru`nicata so
dijametar PQ . Obratno, neka M e
to~kata od kru`nicata so
dijametar PQ . Niz to~kata B
povlekuvame prava paralelna so
AM, koja ja se~e MP vo to~ka K i
MQ vo to~ka L. Od sli~nosta na
triagolnicite AMQ so BLQ i APM
MA QA m
so BPK, sleduva = = i
LB QB n
MA PA m
= . Toga{ LB = BK
=
BK PB n
odnosno MB e te`i{na linija vo
pravoagolniot triagolnik KML,
od kade MB = LB i
MA : MB = m : n . Crte` 210
2 2 1
883. x +y =25. Neka y=kx+p...(1) i y=- x+q...(2) se tangentite na elipsata
k
2 2
x y
+ = 1 me|usebno zaemno normalni. Od uslovot za tangenta na elipsa, gi
16 9
2 2 16 2
dobivame ravenkite 16x +9=p …(3) Kvadriraj}i gi
i + 9 = q ...(4).
2
k
ravenstvata (1) i (2) i zamenuvaj}i gi vo niv ravenstvata (3) i (4) dobivame
2 2 2 2 2 2 2 2
16x +9=y -2kxy+k x i 16+9k =k y +2kxy+x . Sobiraj}i gi poslednite dve
2 2 2 2
ravenstva dobivame 25+25k =(k +1)(x +y ), od kade sleduva deka re{enieto e
2 2
kru`nica so ravenka x +y =25.
2 2 2
884. 8x +9y =72r . So r1 i r2 gi ozna~uvame radiusite na kru`incite k1 i k2,
soodvetno (crt. 210).
Neka M e to~ka od baranoto geometrisko mesto na to~ki. Spored uslovot na
zada~ata imame deka PM = MQ odnosno MC 1 -r1=r2- MC 2 od kade MC 1 + MC 2
=r1+r2=6r (konstanten zbir). Od poslednoto ravenstvo, a spored definicijata
za elipsa, sleduva deka baranoto geometrisko mesto na to~ki e elipsa so
fokusi vo to~kite C1, C2 i zbir na rastojanija do fokusite 6r. Toga{ 2a=6r, od
2 2 2 2 2
kade a=3r. Od ravenkata a -b =c , nao|ame deka b =8r . Zna~i, ravenkata na
2 2 2
elipsata glasi 8x +9y =72r . 885. parabola.
886. Kru`nicite x +(y-1) =2 i x +(y+1) =2. 887. Kru`nicata x +y =n .
2 2 2 2 2 2 2
231
Odgovori, upatstva i re[enija
888. ^etiriagolnikot ACDF e tetiven i zatoa va`at ravenstvata
®DAF=®DCFñ®BAH=®BCM (crt. 211). ^etiriagolnikot BCEF e isto taka
tetiven ~etiriagolnik, pa ®EBF=®ECFñ®ABH=®ACM.
Od ednakvosta na perifernite agli nad ist lak i ve}e dobienite ravenstva
za aglite dobivame deka ®BAM=®BCM=®BAH i
®ABM=®ACM=®ABH. Od poslednite ravenstva sleduva
deka to~kata M od kru`nicata k e slika na
ortocentarot H pri osna simetrija so oska AB i
obratno, bilo koja to~ka M od kru`nicata k }e se
preslika vo ortocentarot H na triagolnikot ABC.
Zna~i baranoto geometrisko mesto na to~ki (lokus) e
isto taka kru`nica koja e slika na kru`nicata k pri
osna simetrija so oska AB.
Crte` 211
232
Odgovori, upatstva i re[enija
h
Toga{ edna od stranite na triagolnikot M1M2M3 mora da e pomala od
2
(soglasno neravenstvata me|u stranite na triagolikot).
Gi povlekuvame srednite linii EF, FD, DE. Za sekoja to~ka od triagolnicite
AED, EBF, CDF, edno od rastojanijata do stranite na triagolnikot ABC e
h h
pogolemo ili ednakvo na . Za MϗDEF va`i MM 1 < , pa
2 2
h h
MM2 + MM3 = h − MM1 > h − = , odnosno MM2 + MM3 > MM1 . Baranoto
2 2
geometrisko mesto na to~ki e vnatre{nosta na triagolnikot EFD obrazuvan od
srednite linii na triagolnikot ABC.
233
Odgovori, upatstva i re[enija
896. Neka to~kata B e so koordinati (-1,0), to~kata C so koordinati (1,0) i
neka to~kata A(x,y) e to~ka od
baranoto geometrisko mesto na
to~ki (crt. 217). Ako E(m,0) e
prese~nata to~ka na pravite BC i
AD toga{ -1<m<1. Bidej}i to~kata
E e sredina na otse~kata AD,
dobivame deka koordinatite na
to~kata D se (2m-x,-y).
Od toa {to ~etiriagolnikot ABDC
e tetiven, imame EB ⋅ EC = EA ⋅ ED .
Zamenuvaj}i gi nivnite koordinati
(rastojanie me|u dve to~ki) go
dobivame ravenstvoto
2 2 2 2 2
(1-m) ·(1+m) =[(m-x) +y ] , koea se
sveduva na ravenkata
2 2 2
2m -2xm+x +y -1=0.
Crte` 217
Bidej}i to~kata D e edinstvena takva to~ka koja gi zadovoluva uslovite od
zada~ata sleduva deka diskriminantata na poslednata kvadratna ravenka (po
2 2 2
nepoznata m) e 0. Taka, dobivame deka 4x -8(x +y -1)=0 od kade sleduva
ravenstvoto
x2
+ y 2 = 1...(1). Zna~i, geometriskoto mesto na to~ki A, e
2
mno`estvoto od to~ki (x,y) koi ja zadovoluvat ravenkata (1) i pritoa to~kite
A, B, C obrazuvat triagolnik.
Spored ravenstvoto (1), re{enie na zada~ata e elipsa so golema oska 2 ⋅BC i
mala oska BC , pri {to to~kite od elipsata koi le`at na pravata BC ne
pripa|at na baranoto geometrisko mesto na to~ki.
897.Neka e dadena to~kata K koja le`i na stranata AB (crt. 218). Neka CM e
te`i{na linija povle~ena od to~kata C. PóAMC=PóMBC Ako KªM, toga{ pravata
CM e odgovorot na zada~ata. Neka KTM.
Toga{ AK < KB ili AK > KB .
Ako AK < KB toga{ PóAKC<PóBKC .
Za da bide ispolnet uslovot od zada~ata, potrebno
e kon triagolnikot AKC da se dodade triagolnik
~ija plo{tina e ednakva so plo{tinata na
triagolnikot CKM . Neka KN e baranata prava
(NœBC).
Crte` 218
234
Odgovori, upatstva i re[enija
(ne zavisi od izborot na M), sleduva deka P∆BMD e konstanta, od kade pak M
le`i na pravata KL paralelna so pravata BD ( BD e fiksna dol`ina, P∆BMD e
fiksna, pa i visinata vo triagolnikot, spu{tena kon BD e nepromenliva).
2 2
2a 2a
To~kite K i L vo odnos na pravite q i p se na rastojanie hK = , hL =
CD AB
…(1) (za ve`ba poka`i deka P∆AKD = P∆ABL = a2 ).
Obratno, neka M e proizvolna to~ka od pravata KL, pri {to to~kite K i L se
na rastojanija opredeleni so ravenkite (1) vo odnos na pravite q i p. Toga{
2
2 AK P∆ADK a P∆ABL CL
P∆ADK = a = P∆ABL . Od odnosot = = = = , dobivame
AB P∆ADB P∆ADB P∆CBD CD
deka KL e paralelna so BD.
2
Toga{ P∆AMB + P∆CMD = P∆ABD + P∆BMD = P∆ABD + P∆BKD = P∆AKD = a . Jasno,
to~kata M le`i na baranoto geometrisko mesto. Od slu~aite koga BªC, BªD i
AªD gi dobivame ostanatite strani na paralelogramot ELKF. Zna~i, baranoto
geometrisko mesto se to~kite od stranite na paralelogramot ELKF.
235
Odgovori, upatstva i re[enija
236
Odgovori, upatstva i re[enija
n +1
919. b) Neka N = 4 ⋅ 11...1 { ⋅ 10 + 9 . No,
{ ⋅ 10 + 8 ⋅ 11...1
n +1 n
k
10 − 1
11...1
{ = 10
k −1
+ 10
k −2
+ ... + 10 + 1 = . Sleduva deka
k 10 − 1
2
10n + 1 − 1 10n − 1 4 ⋅ 102(n + 1) + 4 ⋅ 10n + 1 + 1 2 ⋅ 10n + 1 + 1
N= 4⋅ ⋅ 10n +1 + 8 ⋅ ⋅ 10 + 9 = = .
9 9 9 3
n−1
2
920. (n + 1)! ÿn. 921. S = () ()
. Upatstvo: Koristi deka n0 + 1n + ... + nn = 2n i ako n ()
n!
e neparen broj toga{ n () ()
n n n ( ) () ()
n
0 + 2 + ... + n-1 = 1 + 3 + ... + n .
n ()
11 x 4 + x 3 + x 2 - x + 1 1 - x 2 + 2x x 2 + 2
922. . Izrazot = + 3
12 x6 - 1 2 x 3 + 1 x - 1
1 1 -1 -1 1
= + 2 + + 2 .Od ovde imame:
2 x - 1 x + x + 1 x + 1 x - x + 1
∞ ∞ ∞
x4 + x3 + x2 − x + 1 1 1 1 1 1 1
∑
x=2
6
x −1
= ∑ − + 2 ∑ − 2
2 x=2 x − 1 x + 1 2 x=2 x − x + 1 x + x + 1
1 1 1 1 1 11
= ⋅ + + ⋅ = . 923. 59334.
2 1 2 2 3 12
n +1
924. 2012. Jasno e deka n +1 >1 od kade sleduva
n
3 44 2013
2+3 + + ...2013 > 1 + 1 + ... + 1 = 2012 .
2 3 2012 142 2012
43
1
1 + + 11+42
1 + ...
4 43 +1
4
n + 1 1 n n n 1 1 1
Od n+1 = n+1 1 + ⋅ 1 ≤ = 1+ = 1+ −
n n n+1 n(n + 1) n n+1
3 44 2013
sleduva deka 2 +3 + + ... + 2013
2 3 2012
1 1 1 1 1 1 1 1
§2012+1- + − + − + ... + − = 2013 − <2013.
2 2 3 3 4 2012 2013 2013
3 4 2013
Zna~i, 2012< 2 + 3 + 4 + ... + 2013 <2013 od kade
2 3 2012
3 4 2013
2 + 3 + 4 + ... + 2013 =2012.
2 3 2012
925. Neka x=m+a, kade [x]=m i {x}=a.Toga{, {x²}={m²+2am+a²} i {x}²=a². Od
uslovot na zada~ata imame deka {x²}={x}². No, bidej}i drobnite delovi na dva
broja se ednakvi ako nivnata razlika e cel broj, toga{ imame deka
m²+2am+a²-a²=k, kœZ odnosno m²+2am=k. Bidej}i, m² e cel broj sleduva deka
237
Odgovori, upatstva i re[enija
j j
2am e cel broj. Neka 2am=j, toga{ a= odnosno x=m+ . Za m=1,
2m 2m
1 3 9 5 11
0 ≤ j<2·1; x1=1+0=1 i x2=1+ = . Za m=2, 0 ≤ j<2·2; x1=2, x2= , x3= , x4= .
1⋅ 2 2 4 2 4
Op{to, za m<x<m+1 postojat 2m re{enija za 0 ≤ j<2m. Neka T(m) e zbirot na
98
ovie 2m re{enija. Toga{ S=
∑ T(m) +99 (kade +99 e od faktot deka x=99 e
m =1
re{enie).
1 2 2m − 1
T(m)=m+(m+ )+(m+ )+....+(m+ ),
2m 2m 2m
2m 1
· m + ( m + 2m − 1 ) =m (2m + 2m − 1 ) =2m +m- .
2
T(m)=
2 2m 2m 2
98 1 98 98 98 1
Zna~i , S=99+ ∑ 2m 2 + m − =99+2 ∑ m2 + ∑ m - ∑
m =1 2 m=1 m =1 m =1 2
98 ⋅ 99 ⋅ 197 98 ⋅ 99 1
=99+2· + -98· =99+637098+4851-49=641999
6 2 2
[S]=[641999]=641999 .Baraniot broj e 641999.
m n +1 + 1 mn+1 + 1 2 m2 − 1
926. Ja razgleduvame funkcijata kade = m − .
m
n −1
+ 1 mn−1 + 1 mn−1 + 1
Razgleduvame dva slu~ai:
m2 − 1
I) koga n ≥ 3 toga{ m2 − 1 ≤ mn−1 + 1 , pa ≤ 1 . Vo toj slu~aj imame deka:
mn−1 + 1
m2 − 1 n+1
≤ m 2 , odnosno m + 1 =m -1;
2
m 2 − 1 ≤ m 2 − n −1
n −1
m +1 m + 1
mn+1 + 1 m3 + 1
II) koga n = 2 , imame = = m2 − m + 1 .
mn−1 + 1 m +1
k
Vo prviot slu~aj S( k, n )= ∑ (m
m=2
2
)
− 1 (ne zavisi od n) zna~i S(10,112)=S(10,57)
odnosno S(10,112)-S(10,57)+S(10,2)=S(10,2).
S(10,2) }e go presmetame od vtoriot slu~aj
10 10 10 10 10
S(10,2 ) = ∑ m2 − m + 1 = ∑ m2 − m + 1 − 1 = ∑ m2 − ∑ m + ∑ 1 − 1
m=2 m=1 m=1 m=1 m=1
10 ⋅ 11⋅ 21 10 ⋅ 11
= − + 10 − 1 . Baranata vrednost e 399.
6 2
n a−n +a
927. n=a. Upatstvo. Re{i ja ravenkata = .
n +1 a −n +a +1
928. Ako levata strana vo ravenstvoto ja pomno`ime i podelime so n!
n!⋅(n + 1) ⋅ (n + 2 ) ⋅ ... ⋅ (2n − 1) ⋅ 2n (2n )! (2 ⋅ 4 ⋅ ... ⋅ 2n ) ⋅ (1 ⋅ 3 ⋅ ... ⋅ (2n − 1))
dobivame = =
n! n! n!
238
Odgovori, upatstva i re[enija
239
Odgovori, upatstva i re[enija
broevite a1+a2, a2+a3, …, an-1+an ~ii zbir e 2Ѕ-а1-аn. No poradi simetrijata
dobivame deka а1+аn =0, odnosno zbirot na sledniot red se udvojuva. Vo
2020
prviot red zbirot na ~lenovite (ostatocite) e vo vtoriot 2020 i t.n.
2
Zna~i, vo posledniot red se dobiva broj deliv so 2020.
937. Da pretpostavime deka megu broevite ak, kœ{1,2,...,n-1} ima i pozitivni
broevi. Neka ar e prviot od tie broevi odnosno ar-1<0, ar>0. Toga{ ar-ar-1>0. Od
uslovot na zada~ata va`i ak -1-2ak+ak+1¥0, odnosno ak+1-ak¥ak-ak-1 ...(1). Od (1)
imame deka ar+1-ar>0, ar+2-ar+1>0, ..., an–an-1>0 odnosno 0<ar<ar+1<ar+2<...<ak-1<an .
No toa protivre~i na uslovot an=0, bidej}i dobivme deka an>0. Zna~i, site ak,
kœ{1,2,...,n-1} se negativni.
938. Упатство: Primenete go Principot na matemati~ka indukcija.
939.Od uslovot na zada~ata imame
a1–a0>0, a2–a1=2(a1-a0), a3–a2=2(a2–a1), …, a100–a99=2(a99–a98), od kade sleduva
a 2 − a1 a 3 − a 2 a − a 99
deka = = ... = 100 = 2 . Mno`ej}i gi site 99 odnosi
a1 − a 0 a 2 − a1 a 99 − a 98
a 100 − a 99 99
dobivame deka = 2 99 odnosno а100=а99+(а1-а0)·2 . Od toa {to а99>0 i
a1 − a 0
99
а1–а0≥0 dobivame а100>2 . 942. 1.
943. Upatstvo: a) So koristewe na principot na matemati~ka indukcija;
b) So principot na matemati~ka indukcija }e doka`eme deka
Fm+n=Fm-1·Fn+Fm·Fn+1. Za n=1 imame Fm+1=Fm-1+Fm=Fm-1·1+Fm·1=Fm-1·F1+Fm·F1+1.
Za n=2 imame Fm+2=Fm+Fm+1=2Fm+Fm-1=Fm-1·1+Fm·2=Fm-1·F2+Fm·F2+1.
Neka tvrdeweto e to~no za n=k-1 i n=k, odnosno neka va`at
Fm+k-1=Fm-1·Fk-1+Fm·Fk i Fm+k=Fm-1·Fk+Fm·Fk+1. Toga{ za n=k+1 dobivame
Fm+k-1=Fm+k+Fm+k-1=Fm-1·Fk+Fm·Fk+1+Fm-1·Fk-1+Fm·Fk=Fm-1(Fk+Fk-1)+Fm(Fk+1+Fk)
=Fm-1·Fk+1+Fm·Fk+2. Toga{, F2n=Fn+n=Fn-1·Fn+Fn·Fn+1=Fn(Fn-1+Fn+1), odnosno Fn|F2n, pa
F2n
zatoa e cel broj. 944. Upatstvo: Dokazot sleduva so indukcija
Fn
1
123 08 - 120 33...3
k+1
120 33...3 123 08 =1083 ÿ 10 . 945. 335. 947. 6m-n6 = . 2
k - trojki k -1 trojki
2 2 2 2
948. Od uslovite vo zada~ata imame b =a +d i c =a +2d, ottuka sleduva
c 2 − a2 2 2
d = b2 − a2 = . U{te, od razlikata na dvete ravenstva dobivame d=c -b .
2
1 c −b c −b 1 c −a c −a 1 b−a b−a
Toga{, = 2 2
= , = 2 2
= i = 2 2
= .
b+c c −b d c+a c −a 2d a+b b −a d
1 c − a c − b 2b − c − a 1 b − a c − b 2b − c − a
Bidej}i = = + i = = + , va`i
c+a 2d d 2d a+b d d d
tvrdeweto. 949. Od Sn=Sm sleduva n(a1+an)=m(a1+am) odnosno
2 2
(m-n)a1+ma1+m(m-1)d-na1-n(n-1)d=0. Imame 2(m-n)a1+(m -m-n +n)d=0,
odnosno 2(m-n)a1+(m-n)(m+n-1)d=0. Bidej}i m∫n, dobivame 2a1+(m+n-1)d=0,
x
odnosno a1+am+n=0 a ottuka sleduva deka Sm+n=0. 950. Od Sn=2 sleduva
n x+1 x+1
(a1 + an ) = 2x , odnosno n(a1+a2)=2 . Toga{ n e delitel na 2 pa zatoa n e
2
stepen so osnova 2. 951. Ako m=n toga{ jasno e deka tvrdeweto e to~no. Neka
240
Odgovori, upatstva i re[enija
Sm m2 2a1 + (m − 1)d m
m∫n. Od = sleduva = , odnosno 2a1(n-m)=(n-m)d. Od m∫n
Sn n2 2a1 + (n − 1)d n
a a + (m − 1)d a1(1 + (m − 1) ⋅ 2) 2m − 1
dobivame d=2a1. Toga{ m = 1 = = .
an a1 + (n − 1)d a1(1 + (n − 1) ⋅ 2) 2n − 1
1 1 1
952. Upatstvo: Iskoristi deka = − .
ak ⋅ ak +1 d ⋅ ak d ⋅ ak +1
1 ak − ak +1
953. Upatstvo: Iskoristi deka = . 955. x=log25.
ak + ak +1 d
956. Od uslovite vo zada~ata sleduva tgβ-tgα=tgγ-tgα, odnosno
sin(β − α) sin(γ − β)
= i ottuka dobivame cosγ·sin(β-α)=cosα·sin(γ-β). Od
cosα ⋅ cosβ cosβ ⋅ cosγ
poslednoto ravenstvo sleduva sin(γ+β-α)-sin(γ-β+α)=sin(α+γ-β)-sin(α-γ+β).
Koristej}i deka α, β i γ se agli vo triagolnik dobivame
sin(180±-2α)-sin(180±-2β)=sin(180±-2β)-sin(180±-2γ), odnosno sin2α, sin2β i
sin2γ se posledovatelni ~lenovi na aritmeti~ka progresija.
BO 2
958. Treba da doka`eme deka (spored talesova teorema za
=
OP 1
proporcionalni otse~ki). Od toa {to BO e simetrala na agolot β imame
CP CB a BO a
= = . Od toa {to CO e simetrala na agolot γ imame = .
AP BA c OP CP
BO c
Analogno, od toa {to AO e simetrala na agolot α imame = . Od
OP AP
a c a+c a+c
poslednite dve ravenstva se dobiva = = = . No, od
CP AP CP + AP b
BP a 2b
uslovot na zada~ata imame a+c=2b pri {to sleduva = 2. = =
OP CP b
959. a8=348 .Od uslovot na zada~ata imame deka (A-D)(a-d)=1440, Aÿa=1716,
(A+D)(a+d)=1848. 2Dd=(A-D)(a-d)+(A+D)(a-d)-2Aÿa=1440+1848-2ÿ1716=-144.
Taka dobivame deka Aÿd+D·a=204. Zna~i, osmiot ~len e
(A+6D)(a+6d)=Aÿa+36Dÿd+6(Aÿd+Dÿa)=1716+36(-72)+6ÿ204=348.
2
960. Od svojstvata za geometriska progresija imame deka lgmÿlgp=(lgn) . No, od
2
log a x lgx lgx lgx
toa {to = log a b dobivame deka ⋅ = , od kade
log b x logm x logp x logn x
2
sleduva logmxÿlogpx=(lognx) , {to treba{e da se doka`e.
1008
962. a1·a2·…·a2017=2 · 2 . Od prvoto ravenstvo dobivame deka S2017=2
2017
q −1
odnosno a1 =2 ...(1). Delej}i ja vtorata ravenka so q dobivame deka
q −1
241
Odgovori, upatstva i re[enija
1 1 1 1 1 1 1 1
+ + ... + = 1 odnosno + + ... + + = od kade
a1 ⋅ q a2 ⋅ q a 2017 ⋅ q a2 a a 2017 q⋅a q
3 2017
2017 2017
se dobiva ravenstvoto a1·q ·(q-1)=q(q -1) …(2). Mno`ej}i gi ravenstvata
2 2 1008 2
(1) i (2) go dobivame ravenstvoto a1 = odnosno (a1·q ) =2 od kade se
q2016
dobiva deka a1009= 2 . Od svojstvoto na geometriska progresija da
2
a1·an=a2·an-1=…=ak·an-(k-1) dobivame deka a1·a2017=a2·a2016=…=a1008·a1010=a1009 =2.
1008
Zna~i, a1·a2·…·a2017=(a1·a2017)·(a2·a2016)·…·(a1008·a1010)·a1009=2 · 2 .
963. Od |a1-2a2|=|a2-2a3|=...=|a2018-2a2019|=|a2019-2a1|=k sleduva
a1-2a2=≤k
a2-2a3=≤k
…
a2018-2a2019=≤k
a2019-2a1=≤k.
Sobiraj}i gi poslednite ravenstva dobivame
(a1+a2+...+a2019)-2(a2+...+a2019+ a1)= ±
1k4 k2
±4 ...4
±4 ±3k . Sleduva 0=k·(≤1≤1≤…≤1)
2019
2018
odnosno k=0. Ottuka imame a1=2a2=4a3=…=2 a2019. Od a1+a2+...+a2019=0
2018 2017
sleduva a2019·(2 +2 +…+1)=0 odnosno a2019=0. Zna~i, a1=a2=...=a2019=0.
6 2
964. a+b+c=111. log6a+log6b+log6c =log6abc=6, odnosno abc=6 . Bidej}i aÿc=b
3 6 2
imame deka b =6 , b=6 , b=36. Od toa {to b-a e poln kvadrat sleduva deka
2 4
aœ{11,20,27,32,35}. Bidej}i a|b odnosno a|6 sleduva deka a=27. Od ovde
imame deka c=48, pa a+b+c=27+36+48=111.
3(9 + 65) 3(9 − 65) 3(9 − 65) 3(9 + 65)
966. a) 3,6,12; 12,6,3; ,-6, i , -6, .
2 2 2 2
b)15,45,135 i 125,-175,245.
968. Bez gubewe na op{tosta, da pretpostavime deka triagolnicite ABO i
ABC se sli~ni. Toga{ nivnite agli se ednakvi. Aglite na triagolnikot ABO se
α β γ (α, β i γ se aglite na triagolnikot ABC). Jasno, α
, i 90o + ≠ α . Neka
2 2 2 2
α β β α
= β . Toga{ ≠ α, β pa = γ . Zna~i β = 2 γ, α = 2β =22 γ . Sli~no, ako = γ.
2 2 2 2
969. Neka a1, a2, a3, ..., an, an+1 se ~lenovi na aritmeti~ka progresija (a1≠a2), a
b1, b2, b3, ..., bn, bn+1 ~lenovi na geometriskata progresija pri {to a1=b1 i
a2=b2. Bez razlika dali geometriskata progresija e opa|a~ka ili raste~ka
najgolemiot i najmaliot ~len se b1 i bn+1. Od neravenstvoto na Evklid imame:
bn+1+b1>b2+bn, od kade se dobiva b3>b2+(b2-b1), b4>b3+(b2-b1), ..., bn+1>bn+(b2-b1).
Sobiraj}i gi neravenstvata dobivame bn+1>b2+(n-1)(b2-b1). Osven toa
b2+(n-1)(b2-b1)=a2+(n-1)(a2-a1)=a1+n·d=an+1. Zna~i, bn+1>an+1 {to treba{e da se
doka`e.
2 b c b c
970. Od b =ac sleduva = . Toga{ log x
= log x odnosno
a b a a
1 1 1
logxb − logxa = logxc − logxb . Zna~i, logxa = , logxb = i logxc =
loga x logb x logc x
obrazuvaat aritmeti~ka progresija.
242
Odgovori, upatstva i re[enija
4 52 676
971. 4, 20, 100 ili , , . 973. 1. 974. 1.
9 9 9
975. Da zabele`ime deka ako nizata x, y, z obrazuva harmoniska progresija
1 1 1
toga{ nizata , , obrazuva aritmeti~ka progresija. Od toa {to nizata
x y z
tgα, tgβ, tgγ e harmoniska progresija sleduva deka postoi dœR za koj
1 1 1 1
= − d ...(1) i = + d ...(2). Neka to~kite A1, B1 i C1 se podno`nite
tgα tgβ tgγ tgβ
to~ki na visinite spu{teni od to~kite A, B i C, soodvetno. Od definicija za
1 AB1 AC1
trigonometriskite funkcii gi dobivame ravenstvata = = ...(3),
tgα BB CC1
1
1 BC1 BA 1 1 CA 1 CB1
= = ...(4) i = = ...(5). Od ravenstvata (3) i (4); (4) i
tgβ CC AA tgγ AA BB
1 1 1 1
1 1 AC1 + BC1 c
(5); (3) i (5) posledovatelno dobivame + = = ...(6) ,
tgα tgβ CC1 CC1
1 1 BA 1 + CA 1 a 1 1 CB1 + AB1 b
+ = = ...(7) , + = = ...(8) .
tgβ tgγ AA 1 AA 1 tgα tgγ BB1 BB1
Od ravenstvata (1) i (6); (2) i (7); (1), (2) i (8) posledovatelno imame
2 c 2 a 2 b 2
= + d ...(9) , = − d ...(10) , = ...(11) . Neka k = .
tgβ CC tgβ AA tgβ BB tgβ
1 1 1
2 2 2
Od ravenstvata (9), (10), (11) sleduvat ravenstvata c =(k-d) · CC1 ...(12),
2 2 2 2 2 2
a =(k+d) · AA 1 ...(13), b =k · BB 1 ...(14). Od formulite za plo{tina na
2 4P 2 2 4P 2
triagolnik gi imame ravenstvata AA 1 = ...(15), BB 1 = ...(16),
a2 b2
2 4P 2
CC1 = ...(17). Kombiniraj}i gi ravenstvata (12) so (17), (13) so (15) i (14)
c2
2 2
so (16), gi dobivame ravenstvata c =2P·(k-d)=2k·P-2d·P; b =2k·P;
2 2 2 2
a =2P·(k+d)=2k·P+2d·P od kade se gleda deka nizata a , b , c obrazuva
416π 9π 2
aritmeti~ka progresija. 976. V = . 977. . 978. S = .
189 13 3
243
Odgovori, upatstva i re[enija
3 2 3
Nabc=1. Baraniot broj e N-(Na+Nb+Nc)+(Nab+Nac+Nbc)-Nabc=7 -3≅7 +3≅7-1=6 .
990. 48. Mravkata mo`e da dojde do temeto B pravej}i 3 ili 5 ~ekori. Patot so
dol`ina 3 }e go ozna~ime so XYZ. Postojat 3!=6 takvi pati{ta. Patot so
dol`ina 5 }e go ozna~ime so XYZXX, XYZYY ili XYZZZ. Postojat 3ÿ
5!
= 60 takvi pati{ta. No, vo ovoj slu~aj imame povtoruvawe na
3!⋅1!⋅1!
mo`nostite da se stigne so tri “~ekori”. Brojot na povtoruvawa e 3ÿ3!=18 i
kone~no, vkupniot broj e 60+6-18=48. 991. 13 lu|e. 992. 6. 993. 330. 994. 41.
244
Odgovori, upatstva i re[enija
245
Odgovori, upatstva i re[enija
i 9 na~ini za popolnuvawe na drugite dva broja so 5 i eden neparen broj.
n
7 ( )
1006. n=11. Upatstvo: kn = . 1007. x=7, y=3.
k -1
5( )
1009.Upatstvo:Kvadratot da se razdeli na 25 kvadrati so strana 0,2 .
1010. Neka A e edna od to~kite i k1 e kru`nica so centar vo A i radius 1. Ako
site ostanati to~ki se vo vnatre{nosta na k1 toga{ tvrdeweto va`i. Neka
to~kata B e nadvor od k1, odnosno AB > 1 . Neka k2 e kru`nica so centar vo B i
radius 1. Neka C e proizvolna to~ka, razli~na od A i B. Od AB > 1 sleduva
deka AC < 1 ili BC < 1 , odnosno C e vo vnatre{nosta na k1 ili C e vo
vnatre{nosta na k2. Zna~i sekoja od 23-te to~ki, razli~na od A i B, se nao|a
ili vo vnatre{nosta na k1 ili vo vnatre{nosta na k2. Spored principot na
Dirihle, vo k1 ili vo k2 ima najmalku 12 to~ki. Ako tie se vo k1, toga{ zaedno
so A pravat najmalku 13 to~ki. Analogno za k2 i B. So toa tvrdeweto e
poka`ano.
1013. Pome|u posledovatelni 20 broevi ima dva koi zavr{uvaat na 0. Pri toa
barem pred eden od niv se nao|a cifra razli~na od 9. Neka toj broj e N, a n e
zbirot na negovite cifri. Toga{ broevite N, N+1, N+2, …, N+9 i N+19 imaat
zbir na cifri n, n+1, n+2, …, n+9, n+10, odnosno edinaeset posledovatelni
broja. Jasno e deka barem eden od niv e deliv so 11.
1014. Neka broevite se a1, a2, ..., a8. Bez gubewe na op{tosta mo`eme da
pretpostavime deka 1§a1<a2<...<a8<16. Vkupniot broj pozitivni razliki {to gi
davaat ovie broevi e 8
()
2 = 28 , dodeka od 1§ai<aj<16 sleduva deka
1§ai-aj§14, odnosno ai-aj mo`e da primi najmnogu 14 razli~ni vrednosti.
Kone~no, bidej}i 28 razliki primaat vrednosti od mno`estvo so 14 elementi
i bidej}i nemo`e da se slu~i dve razliki da se 14 (ai-aj=14 ako i samo ako
ai=15, aj=1), od principot na Dirihle sleduva deka najmalku 3 razliki se
ednakvi me|usebe.
1015. Me|u 50 broja postoi broj koj zavr{uva na 0, a cifrata pred nulata ne e
6, 7, 8, 9. Neka e toa brojot N, a neka n e sumata na negovite cifri. Toga{
broevite N, N+1, N+2, …, N+49 gi imaat kako zbir na svoite cifri broevite
n, n+1, n+2, …, n+13 koi se 14 posledovatelni broevi. Jasno e deka barem
eden od tie broevi e deliv so 14.
1016. Neka se toa broevite a1, a2, ..., a11. Pome|u 11 prirodni broevi postojat
pet para ~ij zbir pri delewe so 6 dava paren ostatok, odnosno toa se
ostatocite 0, 2 ili 4. Bez gubewe na op{tosta neka se toa parovite (a1,a2),
(a3,a4), (a5,a6), (a7,a8), (a9,a10). Ako barem tri para imaat ednakvi ostatoci pri
delewe so 6 toga{ zbirot na tie parovi e baranoto re{enie. Vo sprotivno
postojat tri para koi imaat ostatoci 0, 2 i 4, pa zbirot na tie 3 para e isto
2
taka deliv so 6 , {to treba{e da se doka`e. 1017. 2n (5n-3)
1018. Da gi ozna~ime figurite so A1, A2, ..., A100, a nivnite plo{tini so
P1, P2, ..., P100. Od uslovot na zada~ata imame deka P1+P2+...+P100>99. So Bi }e
ja ozna~ime figurata koja ja dopolnuva Ai do kvadrat. Toga{ plo{tinata na Bi
}e bide 1-Pi (i = 1,2,...,100). Zna~i, zbirot od plo{tinite na figurite
B1, B2, ..., B100 }e bide (1 - Ρ 1 ) + (1 - Ρ 2 ) + ... + (1 - Ρ 100 ) = 100 - (Ρ 1 + Ρ 2 + ... + Ρ 100 ) ,
{to e pomalo od 1, odnosno od plo{tinata na kvadratot. Toa zna~i deka vo
246
Odgovori, upatstva i re[enija
kvadratot postoi to~ka koja {to ne pripa|a na nitu edna od figurite
B1, B2, ..., B100 , {to zna~i deka taa to~ka pripa|a na site figuri A1, A2, ..., A100.
n ⋅ (n + 1)
1019. + 1 . Upatstvo: Iskoristi ja rekurentnata vrska f(n)=f(n-1)+n.
2
1020. Neka A1, A2, ..., An se levite, a B1, B2, ..., Bn se desnite kraevi na dadenite
otse~ki. Toga{ proizvolna to~ka Ai (i=1,2,...,n) }e leæi na levo vo odnos na
proizvolna to~ka B j (j=1,2,...,n) ili }e se sovpadne so nea. Navistina, ako
pretpostavime deka to~kata Ai se nao|a desno od to~kata Bj,toga{ otse~kite
A i B i i A jB j nemaat zaedni~ka to~ka. Me|u to~kite Ai ja izbirame najdesnata
to~ka, neka e toa Ak, a pome|u to~kite B j ja izbirame najlevata to~ka, neka e
toa Bm. Toga{ otse~kata A k B m se sodræi vo site dadeni otse~ki A i B i
(i=1,2,...,n). Jasno e deka, dokolku to~kite A k i Bm se sovpa|aat, toga{
otse~kata A k B m pominuva vo to~ka.
1021. Neka S-e plo{tina na masata, Si-plo{tina na i-tiot prekriva~
(i=1,2,3),Si,j-plo{tina na sovpa|awe na i-tiot i j-tiot prekriva~ (1≤i<j≤3) i
S1,2,3-plo{tina na sovpa|awe na site prekriva~i. Od formulata za
vklu~uvawe i isklu~uvawe imame deka S-(S1+S2+S3)+(S1,2+S1,3+S2,3)-S1,2,3≥0 od
kade se dobiva deka S1,2+S1,3+S2,3≥S1+S2+S3-S=3. Od poslednoto neravenstvo
2
sleduva deka barem edna od plo{tinite S1,2, S1,3 i S2,3 ne e pomala od 1m .
1023. Neka nizata e a1, a2, ..., a29, a30. Da pretpostavime deka zbirot na sekoi
tri posledovatelni ~lenovi na nizata e pomal od 2350. Toa povlekuva deka
zbirot na sekoi tri posledovatelni ~lenovi e pomal ili ednakov na 2300
(Zo{to?) odnosno
a 1 + a 2 + a 3 ≤ 2300
a 2 + a3 + a 4 ≤ 2300
...
.
...
...
a 30 + a 1 + a 2 ≤ 2300
So sobirawe na site neravenstva se dobiva a1+a2+...+a30§23000. No od druga
strana a1+a2+...+a30=50+100+150+...+1500=23250. Dobivame kontradikcija,
odnosno po~etnata pretpostavka ne e dobra. Zna~i postojat 3 posledovatelni
~lenovi vo nizata ~ij zbir e pogolem ili ednakov na 2350.
1024. Da. So matemati~ka indukcija }e poka`eme deka za sekoj n=1+3k, k¥0,
kvadratot mo`e da se podeli na n pomali kvadrati (crt. 221).
Za k=0 tvrdeweto e to~no.
Da pretpostavime deka za nekoe n=3k+1, k¥0, tvrdeweto va`i.
Ako eden od kvadratite se podeli na 4 ednakvi kvadrati toga{
vkupniot broj kvadrati se zgolemuva za 3 , pa imame deka
n=1+3k+3=1+3(k+1), {to zna~i deka tvrdeweto e to~no i za k+1.
Od 2014=1+3ÿ671 sleduva pozitivniot odgovor. Crte` 221
1025. Da. Ako kockata mo`e da se podeli na x pomali kocki, toga{ mo`e da se
podeli i na x+7 pomali kocki (edna od tie x-kocki mo`e da se podeli na 8
247
Odgovori, upatstva i re[enija
ednakvi kocki). Povtoruvaj}i ja postapkata kone~en broj pati, mo`eme da ja
podelime i na x+kÿ7 kocki. Od 2012=38+282·7 i od faktot {to kocka so rab a
3a a
mo`e da se podeli na edna kocka so rab i 37 kocki so rab , sleduva
4 4
pozitivniot odgovor. 1026. 12. Od k ⋅ n ( ) n-1
k = n ⋅ k -1 , za k=1,2,…,n, sleduva deka
+ 2016 + ... + 2016 = 2017 ⋅ 2 2016 . Od 26ª14(mod 25),
S = 2017 2016
0 1 2016
10 2000 2016
2 ª-1(mod 25) i 2 ª1(mod 25), sleduva deka 2 ª-14ª11(mod 25). Od
2016
2017ª17(mod25) i 2 ª11(mod 25) sleduva deka Sª187ª12(mod 25). Zna~i
ostatokot pri delewe na S so 25 e 12.
1027. Nau~nicite }e gi gledame kako temiwa na graf. Sekoi dve temiwa se
povrzani so rebro koe e oboeno so edna od boite crvena, `olta i sina, vo
zavisnost od temata na koja eden par nau~nici me|usebno se dopi{uva.
Treba da go doka`eme slednovo: Postojat tri temiwa koi me|usebno se
povrzani so rebra so ista boja. Izbirame proizvolno teme A. Od nego
izleguvaat 16 rebra, sekoe od niv e oboeno so edna od trite boi. Spored
principot na Dirihle, postojat 6 rebra so ista boja, da re~eme crvena. Da gi
razgledame krajnite to~ki na ovie 6 rebra (A ja smetame za po~etna). Postojat
2 mo`nosti:
1) Postojat dve to~ki (od 6-te krajni) koi se povrzani so rebro so crvena
boja. Toga{ tie, zaedno so A, formiraat crven triagolnik(site strani mu se
crveni).
2)Ne postojat dve to~ki povrzani so crveno rebro. Toga{ sekoi dve to~ki se
povrzani so rebro so `olta ili sina boja. Neka B e edno od krajnite temiwa.
Od nego izleguvaat 5 rebra kon drugite krajni to~ki koi se oboeni so `olta
ili sina boja. Spored principot na Dirihle me|u tie 5 rebra postojat 3 rebra
so ista boja, da re~eme sina. Da gi razgledame sega krajnite to~ki na ovie 3
rebra. Ako me|u tie 3 to~ki postojat 2 povrzani so sino rebro, toga{ tie,
zaedno so temeto B, formiraat sin triagolnik, vo sprotivno formiraat `olt
triagolnik. Zna~i vo sekoj slu~aj postoi triagolnik ~ii strani se oboeni so
ista boja.
1030. Induktivno }e poka`eme deka postojat n+1 lu|e koi me|usebno se
poznavaat. O~igledno postojat dvajca vo kompanijata {to se poznavaat. Neka
k§n. Ako postojat k lu|e koi me|usebno se poznavaat, toga{ od uslovot na
zada~ata postoi ~ovek koj se poznava so tie k lu|e. Ottuka sleduva deka
postojat n+1 lu|e koi me|usebno se poznavaat, da gi ozna~ime so A1, A2, ..., An+1.
Za preostanatite n lu|e, od uslovot na zada~ata, postoi nekoj od
A1, A2, ..., An+1 koj gi poznava site niv, neka toa e Ak. Toga{ sleduva deka Ak se
poznava so site lu|e.
1033. Da pretpostavime deka koi bilo dve to~ki koi se na rastojanie 1 se
oboeni so razli~ni boi. Da go razgledame ramnostraniot triagolnik ABC so
strana 1, za koj site temiwa se so razli~ni boi. Neka A1 e simetri~na to~ka na
A vo odnos na pravata BC. Toga{ A1 e oboena so razli~na boja vo odnos na
to~kite B i C, zna~i so ista boja kako i to~kata A. Jasno AA 1 = 3 .
248
Odgovori, upatstva i re[enija
2
1034. Formirame 4x82 pravoagolnici vo ramninata, taka {to (x,y)œZ i 0§x§3,
0§y§81. Vo sekoja redica so 4 to~ki i 3 mo`ni boi (za sekoja to~ka), postojat
4
3 =81 razli~ni boewa. Spored principot na Dirihle od 82 redici postojat
dve redici so ist raspored na boite na ~etirite
to~ki. Isto taka po kolona postojat ~etiri to~ki
(vo eden red) i tri boi, {to zna~i ista boja se
javuva dvapati. Vo sekoja od dvete redici postoi
korespondencija po dve to~ki, so boja koja se
javuva dvapati. Tie formiraat pravoagolnik ~ii
temiwa se so ista boja .
1035. ]e gi ozna~ime boite so X i Y. Da
pretpostavime deka ne postoi ramnostran
triagolnik so istobojni temiwa. Neka ABC e
proizvolen ramnostran triagolnik. Crte` 222
Poradi pretpostavkata, bez gubewe od op{tosta, mo`eme da pretpostavime
deka A i B se oboeni so X, a C e so Y (ozna~uvame A=X, B=Y, C=Y). Sekoja
strana na triagolnikot ABC so dve to~ki ja razdeluvame na 3 ednakvi delovi
(crt. 222).
249
Odgovori, upatstva i re[enija
izbereme edna boja za parnite broevi, a drugite dve boi da gi koristeme za
ostanatite 5 neparni broja, ~ie boewe e mo`no povtorno na 96 na~ina. No, vo
dvata slu~ai imame isto obojuvawe (duplo broewe) vo 3ÿ2=6 slu~ai, koga site
broevi so ista parnost se so ista boja. Zna~i vkupniot broj na na~ini na
obojuvawe e 2ÿ96-6=186.
[( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )]
5 5 5 5 5 5
se dobiva T (5,5 ) = 2 ⋅ 2 ⋅ 2 + 2 ⋅ 3 + 3 ⋅ 2 = 600. Crte` 224
1040. 204. Sekoj kvadrat so dimenzii 1x1 e opredelen na 8ÿ8 na~ini.Sekoj
kvadrat so dimenzii 2x2 e opredelen na 7ÿ7 na~ini. Sekoj kvadrat so dimenzii
2 2 2 2 2
8x8 e opredelen na 1ÿ1 na~in. Zna~i baraniot broj e x = 1 + 2 + 3 ...7 + 8 .
Od ravenstvoto 12 + 22 + 32 + ... + n2 = n(n + 1) ⋅ (2n + 1) sleduva deka x=204. 1041. 768.
6
1042. 576. Bidej}i figurite na crni poliwa vo sosedni koloni nemo`at da se
nao|aat vo ist red, dovolno e da gi razgledame oddelno smestuvawata na
figurite na crnite poliwa vo parnite i vo neparnite
koloni. I vo dvata slu~aja brojot na mo`nosti e 4!, od kade
{to sleduva deka vkupniot broj mo`nosti e 4!4!=576.
1043. Da pretpostavime deka tablata mo`e da se pokrie so
15 figuri od oblik i edna od oblik . Kolonite na
tablata gi boime naizmeni~no so crna i bela boja, kako na
crte` 225. Figurata od prviot oblik pokriva neparen broj
poliwa so ista boja (3 so 1). Crte` 225
Petnaeset takvi figuri }e pokrijat neparen broj crni i neparen broj beli
poliwa. Zaedno so figurata koja pokriva 2 beli i 2 crni poliwa,
povtorno }e bidat pokrieni neparen broj crni i neparen broj beli poliwa.
250
Odgovori, upatstva i re[enija
Me|utoa, so vakvoto boewe na tablata, brojot na crni i beli poliwa e paren.
Zna~i tablata ne mo`e da se pokrie so dadenite figuri.
1044. Jasno e deka na krajot ne postojat dve raznobojni figuri nitu vo edna
redica nitu vo edna kolona. Neka na krajot crni figuri ima vo a redici i b
koloni. Beli figuri mo`e da ima vo najmnogu 2n-a redici i 2n-b koloni.
Toga{ crni figuri ne se pove}e od ab, a beli figuri ne se pove}e od
2 2 4
(2n-a)(2n-b). Dobivame deka ab(2n-a)(2n-b)=a(2n-a)b(2n-b)≤n ÿn =n , od kade
{to sleduva tvrdeweto.
1045. Broevite vo tabelata gi zapi{uvame na sledniot na~in:
1 2 3 ... (n-1) n
...
1+n 2+n 3+ n ... (n-1) + n n+n
1 + 2n 2 + 2n 3 + 2n (n-1) + 2n n +2n
...
... ...
...
1 + (n- 2 + (n-2)n 3 + (n-2)n ... (n-1) + (n-2)n n + (n-2)n
2)n
1 + (n- 2 + (n-1)n 3 + (n-1)n (n-1) + (n-1)n n + (n-1)n
1)n
Neka spored uslovot na zada~ata to~no n/2 broevi go promenat svojot znak vo
sekoja redica, no taka {to so toa se promenat znacite i na to~no n/2 broja vo
sekoja kolona. Sobiraj}i gi prvite broevi od zbirovite po vertikala, se
dobiva deka zbirot na tie broevi vo sekoja kolona e nula. Ostanuva da se
soberat broevite koi pretstavuvaat vtori sobiroci vo sekoja od }eliite.
Sobiraj}i gi tie broevi po horizontal, se dobiva deka zbirot vo sekoja
redica e nula, od kade {to sleduva deka zbirot na site broevi e nula.
1046. 12869. Ako k e brojot na edine~ni kvadrati (1 ≤ k ≤ 8) toga{ postojat
(k8 ) na~ini na izbor na k koloni i (k8 ) na~ini na izbor na k redici.
8
k =1 k( )( )
k
8
k =0 k
( )( )
TVkupniot broj na~ini e ∑ 8 ⋅ 8 = − 1 + ∑ 8 ⋅ 8 = −1 + 16 = 12869 .
k 8 ( )
1047. Da zabele`ime deka dvi`ej}i se od edno do drugo pole po vertikala
ili horizontala mo`eme da napravime najmnogu 14 dvi`ewa (maksimalno
rastojanie me|u dve poliwa postaveni vo sprotivni temiwa). Jasno e deka
dvi`ej}i se od poleto na koe e zapi{an brojot 1 do poleto na koe e zapi{an
brojot 64 po najkratkiot pat }e se napravi najmnogu 14 dvi`ewa. Da go
pretpostavime sprotivnoto, odnosno deka razlikata na koi bilo dva sosedni
broja e pomala od 5. Toga{ brojot zapi{an vo edno pole posle edno dvi`ewe
se zgolemuva za ne pove}e od 4. Posle 14 dvi`ewa brojot se zgolemuva za ne
pove}e od 4·14=56. Kako 1+56=57 ne e pogolem od 64 doa|ame, do
protivre~nost na pretpostavkata. 1048. 3 u~enici; 15 poeni.
1049. Da pretpostavime deka prviot den {ahistot odigral a1 partija, za dva
dena odigral a2 partii, za tri dena a3 partii i t.n. Posle 77 dena, {ahistot
odigral a77 partii.
Da ja razgledame slednata niza a1, a2, ...,a77, a1+20, a2+20, ..., a77+20. Vo nizata
ima 154 ~lenovi, site pomali ili ednaki na 132+20=152 (bidej}i 77 dena se 11
251
Odgovori, upatstva i re[enija
nedeli, a77§11·12=132). Sleduva deka barem dva ~lena vo nizata se ednakvi.
Pome|u ~lenovite a1, a2, ..., a77 nema ednakvi bidej}i {ahistot sekoj den igral
barem edna partija. Od tie pri~ini sleduva deka nema ednakvi ~lenovi
pome|u a1+20, a2+20, ..., a77+20. Zna~i postojat k i m takvi {to ak=am+20,
odnosno ak-am=20. Poslednovo poka`uva deka za k-m posledovatelni denovi
od (m+1)-viot do k-tiot, {ahistot odigral to~no 20 partii.
1050. 21 600. Vo prvata redica mo`e da se obele`i eden od 6-te kvadrati koi
ne se vo }o{e. Vo poslednata redica mo`e da se obele`i eden od 5-te
kvadrati (gi izzemame ko{iwata i poleto koe se nao|a vo ista kolona so
obele`aniot kvadrat vo prvata redica). Vo vtorata redica mo`e da se izbira
pome|u 6 edine~ni kvadrati, vo tretata pome|u 5, ..., vo {estata pome|u 2 i vo
sedmata ima samo eden izbor. Vkupniot broj na~ini za obele`uvawe na
tablata e 6.5.6!=21600.
1 6 . 1055. Upatstvo: P(6 ) ⋅ V74 1
1051. 216. 1052. 4 . 1053. . 1054. P= = .
31 3 55 P(10 ) 6
20
1056. . Ako prviot tim e pobednik toga{ mora da pobedi vo pet od sedumte
81
odigrani igri. Edna od 5-te igri mora da bide i poslednata 7-ma igra. Taka,
vo prvite 6 igri, prviot tim mora da pobedi vo 4, a izgubi vo 2 igri.
6 2 4 1 2 2
Verojatnosta toa da se slu~i e P1 = [( 2 ) ⋅ ( 3 ) ⋅ ( 3 ) ] ⋅ ( 3 ) . Od druga strana,
verojatnosta vtoriot tim da pobedi posle 7 odigrani igri e
P2 = [( 62 ) ⋅ ( 13 ) 4 ⋅ ( 32 ) 2 ] ⋅ ( 13 ) . Zna~i, baranata verojatnost e
160 20 20
P = P1 + P2 = + = .
729 729 81
9
1057 . Neka rezultatot e nere{en posle odreden broj poedine~ni igri i
13
neka toa e posledniot nere{en rezultat. Vo slednite dve igri ili pobeduva
2 2
3
ili pobeduva Ivan so verojatnost =
9 2 4
Daniel so verojatnost = .
5 25
5 25
9
25 9
Verojatnosta Daniel da bide kone~en pobednik e = .
9 4 13
+
25 25
2017 4034 2017
1058. 79. Brojot na pozitivni deliteli na 12 =2 ⋅3 e
4035ÿ2018.Brojot na pozitivnite deliteli na 12 =2 ⋅3 e 2010 4020 2010
252
Odgovori, upatstva i re[enija
a+b=4021ÿ2011+4035ÿ2018ª{(-13)ÿ(-6)+1ÿ1}(mod 2017)ª79(mod 2017).
4 2
1059. Od 2025=3 ·5 sleduva deka 2025 ima 15 deliteli
od koi 10 se delivi so 5. Zna~i verojatnosta slu~ajno
10 2
izbran delitel na 2025 da e deliv so 5 e P = = , od
15 3
kade {to sleduva a=2, b=3 i a+b=5.
1060. 417 . Postojat 4 crveni kvadrati so dimenzii 2x2
512
(crt. 226).Neka Pijkl e verojatnosta da go dobieme i, j, k ili
l-ti kvadrat.
Crte`. 226
P1=P2=P3=P4=1/16fl ∑ Р i =1/4
P12=P13=P24=P34=1/64, P14=P23=1/128 fl ∑ Рij =5/64,
P123=P124=P134=P234=1/256, fl ∑ Р =1/64 i Pijkl=P1234=1/512.
ijk
37 .
P=1-( ∑ Р i − ∑ Р ij + ∑ Р ijk − ∑ Р ijkl )=1-1/4+5/64-1/64+1/512=417/512. 1061.
72
1062. 23 . Postojat 4 edine~ni kocki so 3 oboeni strani, 20 edine~ni kocki
96
so 2 oboeni strani, 28 edine~ni kocki so eden oboen yid i 12 edine~ni kocki
bez oboen yid. Za kocka so 3 oboeni strani, verojatnosta deka to~no 2 oboeni
1
strani }e bidat vidlivi e , dodeka za kocka so 2 oboeni strani,
2
4 2
verojatnosta deka dvete }e bidat vidlivi e , odnosno . Kone~no,
6 3
4 1 20 2 23 1 1
baranata verojatnost e P = ⋅ + ⋅ = . 1063. P= . 1064. .
64 2 64 3 96 8 1009
1065. 6 crveni i 3 sini top~iwa. Neka h e brojot na crvenite, a u brojot na
sinite top~iwa. Neka A, B i C se slednite nastani:
A: ,,dvete izvle~eni top~iwa se so crvena boja””
B: ,,dvete izvle~eni top~iwa se so razli~na boja””
C: ,,dvete izvle~eni top~iwa se so sina boja””.
Neka P(A), P(B) i P(C) se verojatnostite na soodvetnite nastani A, B i C. Od
uslovot na zada~ata imame deka P(A)=5P(C) …(1) i P(B) =6P(C) …(2).
2 2
Cx = x ⋅ (x − 1) ; P(C ) = Cy = y ⋅ (y − 1) ;
P (A ) = 2
Cx + y ( x + y ) ⋅ (x + y − 1) 2
Cx + y ( x + y ) ⋅ (x + y − 1)
1 1
P(B ) =
Cx ⋅ Cy = 2xy
.
2
Cx+ y ( x + y ) ⋅ (x + y − 1)
253
Odgovori, upatstva i re[enija
Zamenuvaj}i gi poslednite tri ravenstva vo ravenstvata (1) i (2) go dobivame
x ⋅ (x - 1) y ⋅ (y - 1)
(x + y ) ⋅ (x + y − 1) = 5 (x + y ) ⋅ (x + y − 1) x + y ≠ 0
x ⋅ (x - 1) = 5y ⋅ (y - 1)
sistemot ñ , x + y ≠ 1
2xy
=6
y ⋅ (y - 1) 2xy = 6y ⋅ (y - 1) y ≠ 0
(x + y ) ⋅ (x + y − 1) (x + y ) ⋅ (x + y − 1)
~ii re{enija se (0,1) i (6,3). Zna~i, odgovorot e 6 crveni i 3 sini top~iwa.
Tema 20:
20: Funkcii.Funkcionalni ravenki
− 13
1066. f(2019)=-11. 1067. f(2) = . 1068. f(3)=26. 1069. r=0 ¤ r=-4.
16
3 2 2
f(x)=x –6x +9x+r=(x–a) ÿ(x–b)
3 2 3 2 2 2
f(x)=x – 6x + 9x + r = x – ( 2a + b )x + (a + 2ab )x – a b
2a + b = 6
i r=–a b. Re{enija na sistemot se parovite (3,0) i
2
Imame deka
2
a + 2ab = 9
(1,4).
1070. f(2011)=2011. Od f(f(1)+x+y)=f(f(1)+f(f(x)+f(y)))=1+f(x)+f(y) sleduva deka
f(x)+f(y) e funkcija od x+y, odnosno f(x)+f(y)=g(x+y). Od poslednoto ravenstvo
imame deka f(x+1)+f(1)=g(x+2)=f(x)+f(2), odnosno f(x+1)-f(x)=f(2)-f(1). Sleduva
deka f(x)=ax+b. Zamenuvaj}i vo po~etnoto ravenstvo x=y=1, dobivame
f(f(1)+f(1))=2=f(2a+2b)=a(2a+2b)+b…(1), a za x=1, y=2 se dobiva
f(f(1)+f(2))=3=f(3a+2b)=a(3a+2b)+b…(2). Re{avaj}i go dobieniot sistem ravenki
(1) i (2) dobivame b=0, a=1. Kone~no, f(x)=x.
2 2
1071. Neka n>1. Od f(1)+f(2)+...+f(n)=n f(n) i f(1)+f(2)+...+f(n-1)=(n-1) f(n-1)
2 2 n −1
sleduva (n-1) f(n-1)+f(n)=n ·f(n), odnosno f(n) = ⋅ f(n − 1) ...(1). Od (1)
n +1
1 2 3
sleduvaat slednite ravenstva f(2) = ⋅ f(1) , f(3) = ⋅ f(2) , f(4) = ⋅ f(3) , …
3 4 5
n−2
f(n − 1) = ⋅ f(n − 2) , f(n) = n − 1 ⋅ f(n − 1) . So nivno mno`ewe se dobiva deka
n n +1
f(n) = 2 ⋅
(n − 1)!
⋅ f(1) , odnosno f(n) =
2020
…(2). Od (2) sleduva
(n + 1)! n ⋅ (n + 1)
1 1 x
f(2020) = . 1072. − . 1073. f(x) =
.
2021 x x
1+
2018
1074. f(0)=2;f(1)=-2. Ako vo po~etnata ravenka x se zameni so 1-x, se dobiva
3
f(1-x)+( -x)ÿf(x)=1 ...(1). Po~etnata ravenka i (1) go obrazuvaat sistemot
2
254
Odgovori, upatstva i re[enija
1
f(x) + x + f(1 - x) = 1 1 2 1
2
. Od sistemot, za x∫ se dobiva f(x)= . Za x= , od
3 − x f(x) + f(1 − x) = 1 2 1 − 2x 2
2
1 1
,x =
1 1 2 2
po~etnata ravenka se dobiva f = . Zna~i, f(x)= . Ottuka
2 2 2 ,x ≠ 1
1 − 2x 2
1 1 1
f(0)=2 i f(1)=-2. 1075. Ako vovedeme smena =t , odnosno x= , dobivame f
x t t
1 1 1
+8f(t)=-63· . Zna~i f +8f(x)=-63· . Ako prvata ravenka od sistemot
t x x
1
f(x) + 8f = - 63x 1
x ja pomno`ime so - i ja sobereme so vtorata ravenka
f 1 + 8f(x) = - 63 8
x x
1 63 1 8
dobivame - f(x)+8f(x)= x-63 , odnosno f(x)=x- .
8 8 x x
6 4 3 2
1076. 1809. Neka f(x)= x − 4x − 6x − 4x + 1 . Da zabele`ime deka korenite na
1
ravenkata f(x)=0 se isti so korenite na ravenkata f =0. Delej}i ja
x
3 4 1 1
ravenkata so x dobivame x 3 - 4x - 6 -− 3 = 0 …(1). So smenata y = x +
x x x
3
ravenkata (1) se transformira vo y - 7y - 6 = 0 odnosno (y+1)(y+2)(y-3)=0.
1 1 1
Ottuka y=-1, y=-2 ili y=3, odnosno x + = 1 , x + = -2 ili x + = 3 .
x x x
1 1
Maksimalna mo`na vrednost izrazot x 16 + 16 dostiga pri x + = 3 . Toga{
x x
1 1 1
x 2 + 2 = 3 2 - 2 = 7 ; x 4 + 4 = 7 2 - 2 = 49 - 2 = 47 ; x 8 + 8 = 47 2 - 2 = 2207 ;
x x x
1
x 16 + 16 = 2207 2 - 2 .
x
( )
Kone~no, m = 22072 − 2 ≡ 190 2 − 2 (mod 2017) ≡ 36098(mod 2017) ≡ 1809(mod 2017) .
1077. f(x)=x+1 xœQ.
i) Za y=0 ravenkata se transformira vo f(0)=f(0)f(x)-f(x)+1, odnosno vo
(f(0)-1)(f(x)-1)=0. Ottuka dobivame deka f(0)=1 ili f(x)=1 za sekoj realen
broj x. Re{enieto f(x)=1, xœR otpa|a poradi uslovot f(1)=2. Zna~i
ostanuva f(0)=1;
255
Odgovori, upatstva i re[enija
x3 - x +1 x3 - x +1
ravenstvoto (2) добиваме 2f(x)= odnosno f(x)= .
x(x - 1) 2x(x - 1)
1 1 1
1080. f(x) = x + − . Ako x≠0 ili x≠1, dropkata e razli~na od 0 i 1, pa vo
x 2 1− x
1
dadenoto ravenstvo mo`eme x da go zamenime so , dobivaj}i go pritoa
1− x
ravenstvoto 1 x − 1
f + f =−
(1 − x )2 …(1). Ponatamu, ako x≠0 ili x≠1,
1− x x x
x −1
dropkata e isto taka razli~na od 0 i 1, pa vo dadenata ravenka x go
x
x -1 x − 1 x2
zamenuvame so , dobivaj}i go ravenstvoto f + f(x) = …(2).
x x x -1
Sobiraj}i gi dadenata ravenka i ravenstvoto (2), a potoa odzemaj}i ja
2x 2 − x + 2
ravenkata (1), se dobiva 2f(x) = , od kade dobivame deka
x
1 1 2
f(x) = x +− . 1081. f(x)=x. 1082. f(x)=x . Ako vo vtorata ravenka zememe y=0,
x 2
dobivame f(x)=f(x)+f(0)+0 odnosno f(0)=0. Ottuka 0=f(0)=f(1+(-1))=f(1)+f(-1)-2
odnosno f(1)+f(-1)=2. Od druga strana, ako vo vtorata ravenka zamenime y=-x i
256
Odgovori, upatstva i re[enija
2
ja iskoristime prvata ravenka, dobivame 0=f(x+(-x))=f(x)+f(-x)-2x
. . 2 . . 2 2 2
=f(x 1)+f(x (-1))-2x =f(x) f(1)+f(x) f(-1)-2x =2f(x)-2x odnosno f(x)=x .
1083. f(x)=x; f(x)=x+1; f(x)=x-1. 1084. f(x)=≤x.
2
1085.f(x)=≤x, xœR. Jasno e deka f(0)=0. Za y=x dobivame f(xf(x)=x ...(1). Od (1)
2 2
sleduva deka f(f(1))=1 i f(f(1)f(f(1)))=(f(1)) , odnosno (f(1)) =1. Zna~i f(1)=≤1. ]e
doka`eme deka f e injekcija.
i) f(1)=1. Za y=1 po~etnata ravenka se transformira vo f(x)+f(f(x))=2x ...(2). Od
(2) sleduva injektivnost na f.
ii) f(1)=-1. Od (1) dobivame f(-f(-1))=1. Od (1), za x=1 se dobiva f(-1)=1. Za y=-1,
po~etnata ravenka se transformira vo f(x)+f(-f(x))=-2x, od kade sleduva
1 1
injektivnosta na f. ]e doka`eme deka f( )= ...(3). Ako vo po~etnata ravenka
x f(x)
1 1 1 1 1
stavime y=f( )· i go iskoristime (1), dobivame f( f( )f(x))=f( ). Od
x x x x x
1
injektivnosta na f se dobiva (3). Za f(1)=1, ako vo (2) x go zamenime so i go
x
1 1 2 1 1 2
iskoristime (3), dobivame + = , odnosno + = , {to e
f(x) f (f(x)) x f(x) 2x - f(x) x
ekvivalentno so f(x)=x, xœR. Analogno, za f(1)=-1 se dobiva f(x)=-x, xœR.
2
1086. f(x) = 1-x . Upatstvo: Zamenete go х so (1-х) vo dadenata ravenka.
x
1087. f(x)=0 i f(x)= . O~igledno e deka f(x)=0 e re{enie. Neka f(x) e drugo,
2
nenulto re{enie na funkcionalnata ravenka. Postoi aœR taka {to f(a)∫0.
Zamenuvaj}i gi ulogite na x i y vo funkcionalnata ravenka se dobiva
f(a)
yf(x)=f(xf(y)+yf(x))=xf(y) (x,yœR). Za y=a se dobiva f(x) = x = cx , kade {to
a
f(a)
c= e konstanta. Zamenuvaj}i f(x)=cx vo po~etnata ravenka, se dobiva
a
2 1 0
2c xy=cxy, od kade {to se dobiva c=0 ili c= . Ottuka, osven f(x)= go
2 2
x
dobivame i re{enieto f(x)= .
2
1088. f(x)=x i f(x)=-x. Ako vo funkcijata stavime x=0 dobivame
f(f(y))=f(0)+y…(1). Dokolku x i y si gi zamenat mestata i stavime x=0, dobivame
f(y)=f(y+f(0))…(2). Od (1) i (2) se dobiva f(y)=f(y+f(0))=f(f(f(y))=f(0)+f(y) odnosno
f(0)=0. Ottuka (1) preminuva vo f(f(y))=y. Ponatamu, f(x+y)=f(x+f(f(y))=f(x)+f(y), od
kade sleduva deka f(x)=Aÿx. Zamenuvaj}i vo dadenata funkcija dobivame deka
A(x+Ay)=Ax+y odnosno A=≤1.
1089. f(y)=y+1, "yœR. Od a) sleduva f(x+f(y))=f(x+y)+1 =f(y+x)+1=f(y+f(x))…(1).
Bidej}i f e strogo monotono raste~ka, f e injektivna, pa od (1) sleduva deka
x+f(y)=y+f(x). Ako vo poslednoto ravenstvo zamenime y=0 dobivame deka "xœR
va`i f(x)=x+f(0) …(2). Od a) dobivame x+f(y)+f(0)=x+y+f(0)+1 odnosno f(y)=y+1,
"yœR. 1090. F(x)=kx, kœR. 1091. f(x)=3x-2x.
257
Odgovori, upatstva i re[enija
1092. f(x)=x+1. Zamenujvaj}i x=y=z=1 vo dadenoto ravenstvo i ozna~uvaj}i
3 2
f(1)=a dobivame a -a=6, odnosno (a-2)(a +2a+3)=0. Od poslednoto ravenstvo se
dobiva a=2 odnosno f(1)=2. Za proizvolno x i y=z=1 dobivame deka 3f(x)=3x+3,
odnosno f(x)=x+1. So neposredna proverka se poka`uva deka funkcijata
f(x)=x+1 ja zadovoluva dadenata ravenka.
x +1
1093. f(x)=2x+1 .Upatstvo: Vovedete smena = t.
x −1
1094. ]e doka`eme prvo deka f e biekcija.
I. Neka f(x1)=f(x2). Toga{ imame deka f(x1)+y+1=f(x2)+y+1, "yœZ. Ottuka
f(f(x1)+y+1)=f(f(x2)+y+1) odnosno x1+f(y)+1=x2+f(y)+1. Od poslednoto
sleduva deka x1=x2, odnosno f e injekcija.
II. Neka kœZ. Toga{ k=(k-1-f(y))+f(y)+1=f(f(k-1-f(y)+y+1), "yœZ. Ottuka
sleduva deka f e i surjekcija, sleduva deka f e biekcija;
III. Bidej}i f e surjekcija, postoi AœZ taka {to f(A)=-1. Toga{ za sekoj
yœZ va`i f(y)=f(f(A)+y+1)=A+f(y)+1, od kade sleduva deka A=-1. Isto
taka, postoi BœZ taka {to f(B)=0 i toga{ za sekoj yœZ va`i
f(y+1)=f(f(B)+y+1)=B+f(y)+1.
Zna~i dobivme deka za sekoj yœZ va`i f(y+1)=f(f(B)+y+1)=B+f(y)+1, odnosno
f(y+1)-f(y)=B+1=const. Od poslednoto lesno se poka`uva deka za sekoj xœZ,
f(x)=(B+1)x+f(0) ili ako stavime C=B+1 i D=f(0) se dobiva f(x)=Cx+d, "xœZ.
Zamenuvaj}i go izrazot za f vo po~etnata funkcionalna ravenka, se dobiva
slednoto:
f(f(x)+y+1)=x+f(y)+1, "x,yœZ
ñ f(Cx+D+y+1)=x+Cy+D+1, "x,yœZ
ñ C(Cx+D+y+1)+D=x+Cy+D+1, "x,yœZ
2
ñ C x+CD+C=x+1, "x,yœZ
2
ñ (C -1)x+CD+C-1=0, "x,yœZ
C 2 − 1 = 0 C = ±1
C = 1 C = −1
ñ ñ 1− C ñ ¤ .
CD + C − 1 = 0 D = D = 0 D = −2
C
Zna~i dobivame f(x)=x ili f(x)=-x-2. Lesno se proveruva deka i dvete funkcii
go zadovoluvaat uslovot na zada~ata.
2021
1095. f (x ) = x . Za y=0 se dobiva f(0)=0. Zamenuvaj}i vo ravenkata za x=0,
2020
se dobiva deka f(-y)=-f(y), {to zna~i deka funkcijata e neparna. Od
f(4ab)=f(4ba) sleduva ravenstvoto (a+b)f(a-b)=(a-b)f(a+b). Vo poslednoto
ravenstvo za b=a-2020 se dobiva (2a-2020)f(2020)=2020f(2a-2020). Ako vo
poslednoto ravenstvo zememe x=2a-2020 i iskoristime f(2020)=2021, ja
dobivame baranata funkcija.
258
Prilog
Princip na vklu~uvawe
Ako A, B i C se tri mno`estva toga{
A ∪B ∪C = A + B + C − A ∩B − B ∩C − C ∩ A + A ∩B ∩C .
Brojot A go ozna~uva vkupniot broj elementi {to gi sodr`i mno`estovoto A.
Princip na isklu~uvawe
Neka A,B, C ⊆ M se dadeni mno`estva. Ozna~uvame X = M \ X , komplement na
dadeno mno`estvo. Toga{
A ∩B ∩C = M − A − B − C + A ∩B + B ∩C + C ∩ A − A ∩B ∩C .
Logi~ki zakon kontrapozicija
Ako p i q se logi~ki iskazi toga{ (p ⇒ q) ⇔ (¬q ⇒ ¬p ) .
Nekoi formuli za razlo`uvawe na mno`iteli
(
x n − y n = (x − y ) ⋅ x n−1 + x n−2 y + x n−3 y 2 + ... + x 2 y n−3 + xyn−2 + y n−1 ; )
n
x +y n
= (x + y ) ⋅ (x n−1
−x n −2
y+x n−3 2 2 n−3
y − ... + x y − xy n−2
+y n−1
), za n-neparen broj;
(x + y + z) ⋅ (xy + yz + zx ) − xyz = (x + y ) ⋅ (y + z ) ⋅ (z + x ) .
Relacii me|u stepenska, aritmeti~ka, geometriska i harmoniska sredina
r r r
a1 + a 2 + ... + a n
Neka a 1, a 2 ,..., a n se n pozitivni realni broevi. Ako K n = r ,
n
a 1 + a 2 + ... + a n n
r>1, An = , G n = n a 1 ⋅ a 2 ⋅ ... ⋅ a n i Hn =
n 1 1 1
+ + ... +
a1 a 2 an
toga{ K n ≥ A n ≥ G n ≥ Hn .
Neravenstvo na Nesbit
a b c
Za pozitivnite realni broevi a, b i c va`i + + ≥ 3.
b+c c +a a+b
Neravenstvo na ^ebi{ev
Ako broevite a1, a2, …, an i b1, b2, …, bn gi ispolnuvaat uslovite:
a) a1≤a2≤…≤an i b1≤b2≤…≤bn ili a1≥a2≥…≥an i b1≥b2≥…≥bn toga{
1
a1b1+a2b2+…+anbn≥ (a1+a2…+an)(b1+b2+…bn);
n
b) a1≤a2≤…≤an i b1≥b2≥…≥bn ili a1≥a2≥…≥an i b1≤b2≤…≤bn toga{
1
a1b1+a2b2+…+anbn≤ ( a1+a2+…+an)(b1+b2+…+bn).
n
Neravenstvo na Jensen Neka f(x) e konveksna funkcija na intervalot I, pri
{to x1, x2, …, xnœI, kade IÕR. Ako f(x) e neprekinata funkcija na intervalot I
x + x 2 + ... + x n
f(x 1 ) + f(x 2 ) + ... + f(x n )
toga{ f 1 ≤ .
n n
x + x 2 + ... + x n f(x 1 ) + f(x 2 ) + ... + f(x n )
Ako f(x) e konkavna toga{ va`i f 1 ≥ .
n n
259
Neravenstvo na Bernuli
n
Ako e n priroden broj, a x realen broj pogolem od -1 toga{ va`i (1+x) ¥1+nx.
Ravenstvo va`i ako i samo ako n=1 ili x=0.
Evklidovo neravenstvo vo triagolnik
Zbirot od dol`inite na dve strani vo triagolnik e pogolem od dol`inata na
tretata strana
Pravilo na simetrala (bisektrisa)
Ako AD e bisektrisa vo triagolnikot ABC toga{ va`i BA : BD = CA : CD .
Talesova teorema za proporcionalni otse~ki
Neka dve pravi gi se~at kracite na daden agol. Tie pravi se paralelni ako i
samo ako soodvetnite (otse~eni) otse~ki od kracite se proporcionalni.
Talesova teorema
teorema za periferen agol
Periferniot agol nad dijametar vo kru`nica e prav.
Pitagorova teorema
Zbirot od kvadratite na katetite vo pravoagolen triagolnik e ednakov so
kvadratot od hipotenuzata.
Apolonieva teorema
Neka a, b i c se strani vo triagolnikot ABC. Ako ta e te`i{nata linija
a 2
povle~ena od temeto A toga{ va`i b 2 + c 2 = 2 + t a 2 .
2
Stepen na to~ka vo odnos na kru`nica
2
Stepen na to~ka P vo odnos na kru`nica k(O,r) e brojot OP − r 2 .
2
Vo zavisnost od znakot na OP − r 2 odreduvame dali to~kata P e vnatre{na
to~ka za kru`nicata (ako znakot e minus), nadvore{na to~ka (ako znakot e
plus), a ako stepenot e 0 toga{ P le`i na kru`nicata.
Ako AD i BC se dve tetivi na kru`nica k koi se se~at vo to~ka P
(nadvore{na ili vnatre{na za kru`nicata), toga{ stepenot na to~kata P vo
odnos na k e ednakov na PA ⋅ PD = PB ⋅ PC .
Radikalna oska
Mno`estvoto to~ki so ednakov stepen vo odnos na dve nekoncentri~ni
kru`nici se vika radikalna oska.
Priznak za delivost so 7
Brojot a 1a 2 ...a n e deliv so 7 ako i samo ako razlikata a 1a 2 ...a n-1 − 2a n e
deliva so 7.
Priznak za delivost so 11
Ako razlikata od zbirovite na cifrite od neparniot i parniot razred e
deliv so 11 toga{ i dadeniot broj e deliv so 11.
Formula za odreduvawe vkupen broj deliteli na daden priroden broj
Neka prirodniot broj m = p1n1 ⋅ p 2 n2 ⋅ ... ⋅ p k nk , kade p1, p 2 , ..., p n se razli~ni
prosti broevi. Vkupniot broj deliteli na brojot m e
n = (n1 + 1) ⋅ (n 2 + 1) ⋅ ... ⋅ (nk + 1) .
Moavrova formula
Za sekoj realen broj x i cel broj n va`i (cosx + i ⋅ sinx )n = cos(nx ) + i ⋅ sin(nx ) .
Nekoi formuli za presmetuvawe plo{tina na triagolnik
260
ab ⋅ sinγ bc ⋅ sinα ca ⋅ sinβ abc
i) P = = = ; ii) P = ; iii) P = rs ; iv) P = s(s − a )(s − b )(s − c ) .
2 2 2 4R
Vieotovi formuli
Ako x1, x 2 , ..., x n se koreni na ravenkata a n x n + a n -1x n -1 + ... + a1x + a 0 = 0 toga{
a n −1
x1 + x 2 + ... + x n = (− 1) ⋅ ;
an
an − 2
x1x 2 + x 1x 3 + ... + x n -1x n = (− 1) ⋅
2
;
an
…
a0
x1 ⋅ x 2 ⋅ ... ⋅ x n = (− 1) ⋅
n
.
an
Sinusna teorema
Vo sekoj triagolnik so strani a, b, c i agli α, β, γ va`i
a b c
= = = 2R , kade {to R e radiusot na opi{anata kru`nica na
sinα sinβ sinγ
triagolnikot.
Kosinusna teorema
Vo sekoj triagolnik so strani a, b, c i agli α, β, γ va`i:
a 2 = b 2 + c 2 − 2bc ⋅ cosα ; b 2 = c 2 + a 2 − 2ca ⋅ cosβ ; c 2 = a 2 + b 2 − 2ab ⋅ cosγ .
Tangensna teorema
Vo sekoj triagolnik so strani a, b, c i agli α, β, γ va`i:
α+β β+γ γ+α
tg tg tg
a+b 2 b+c 2 c+a 2 .
i) = ; ii) = ; iii) =
a-b α-β b-c β-γ c-a γ -α
tg tg tg
2 2 2
Princip na matemati~ka indukcija
Neka P(n) e tvrdewe koe va`i za prirodnite broevi. Ako P(1) e to~no
tvrdewe i ako od to~nosta na P(k) sleduva to~nost na P(k+1) toga{ P(n) e
to~no tvrdewe za sekoj priroden broj n.
Cel del od x (oznaka [x])
Cel del od realniot broj x e najgolemiot cel broj pomal od x, odnosno,
[x] = k ako и samo ako k ≤ x < k + 1 .
Droben del od x (oznaka {x})
Droben del od realniot broj x se presmetuva so formulata {x}=x-[x].
Fibona~ievi broevi
Broevite od nizata (Fn) definirana so rekurentnata ravenka Fn=Fn-1+Fn-2, so
F1=F2=1, se vikat fibona~ievi broevi
Mala teorema na Ferma
p
Ako p e prost broj i a e cel broj, toga{ a ªa(modp). Ako a i p se zaemno prosti
p-1
toga{ a ª1(modp).
Princip na Dirihle
Ako m top~iwa rasporedime vo n kutii, pri m>n toga{ postoi barem edna
kutija koja sodr`i najmalku dve top~iwa.
Ko{ieva funkcionalna ravenka f(x+y)=f(x)+f(y).
261
Blagodarnica
262
Koristena literatura
263
[23] Math@Mac Online Mathematics Competition, McMaster University,
2006-2009 (Canada);
[24] Mathematics Competition, Florida Atlantic University, 2006-2007
(Boca Raton);
[25] Geometri~eskie olimpiadÎ im. I.F. [arÏigina – A.
A.Zaslavski£, V.Œ. Protasov, D.I. [arÏigin 2007 (Moskva);
[26] Massachusetts Mathematics Olympiad 1998-2007 (USA);
[27] Moskovskie matemati~eskie regatÎ - A. D. Blinkov, E. C.
GorskaÔ, V. M. Gurovic 2007 (Moskva);
[28] Moskovskie Matemati~eskie olimpiadÎ 1993-2005 - A. œ.
KanelÏ - Belov, A. K. KovalÏd`i, R. M. FÒdorov, I. V. œÈenko
2006 (Moskva);
[29] 101 Problems in Algebra - Titu Andreescu, Zuming Feng 2001 (USA);
[30] San Jose Math Circle (mathematical competition) – 2009 (San Jose);
[31] Državno natjecanje učenika srednjih škola Republike Hrvatske –
Hrvatsko Matematičko Društvo (2002-2009) Zagreb;
[32] Complex Numbers from A to … Z – Titu Andreescu, Dorin Andrica
2001 (Romania);
264
265