Student: Marko Balaško

Vojna i vojnokrajiška povijest 02.03.2018.

Ratovi vitezova

Povijest Europe protkana je sukobima država i naroda koji su obitavali ili obitavaju na
onome što geografski pokriva ovaj kontinent. Kao i u ostatku svjetske populacije tako se i u
Europi način ratovanja razvijao kako su prolazila stoljeća i kako su se mijenjali narodi koji su
dolazili u Europu. Još tijekom velike seobe naroda novopridošle populacije, a posebice Huni,
su pokazali snagu konjaništva naspram obične pješadije kojima su se u najvećoj mjeri
koristile tadašnje europske sile. S vremenom ključnu riječ u konjaništvu preuzimaju vitezovi.
Osnovna obilježja ovog vojničkog sloja bila su, u fizičkom smislu, sjajna fizička sprema,
vojna izobrazba, ali i teško naoružanje te težak oklop. Vitezovi su imali i drugu osobinu, tj.
velikim djelom bili su sastavljeni od pripadnik viših slojeva, što im je i omogućilo samu vojnu
izobrazbu i naoružanje te oklop koji su sami po sebi bili skupi i nedostupni običnim
vojnicima. Iako prvotno vojnički sloj vitezovi će svojim ratovanjem i povećanjem utjecaja
postati zaseban društveni sloj koji će sve do kraja srednjeg vijeka utjecati u većoj mjeri na
europsku politiku.

Kao svojevrsni početak uspostave viteških redova može se uzeti prodiranje naroda
Mađara sa sjeverno-istoka Europe u panonsku nizinu i središnju Europu. Na svojim malim, ali
izdržljivim konjima Mađari će brzo napredovati te kasnije zahvaljujući tom ratnom umijeću
stvorili jednu od najsnažnijih srednjovjekovnih i novovjekovnih država Europe. Uspjeh
Mađara pokazao je i europskim vladarima snagu konjaništva nakon čega se u sve većoj mjeri
ista počinje koristiti u sukobima. Uvođenje konja, kao sastavnih dijelova vojske, omogućilo je
veću pokretljivost snaga, ali i brzinu, koja će se kroz kasnija stoljeća pokazivati kao sve bitniji
aspekt osvajanja. Vitezovi kao takvi nisu bili samo vojnici već su, kao što sam već spomenuo,
tijekom srednjeg vijeka postali zaseban društveni sloj koji je za svoju službu uživao povlastice
među čime se ponajviše ističe poklanjanje zemlje u zamjenu za vojnu službu. Na taj je način
viteštvo preraslo i u veliku poslovnu priliku za niže plemstvo koje je ovako širilo svoje
posjede, ali i utjecaj. Bitnost viteštva porasti će do tih razina da će se pojavljivati i prvi viteški
redovi kao što su Teutonci, Ivanovci, a tijekom križarskih ratova i vitezovi Križari. Ti će
redovi stvoriti ogromna bogatstva, ali i u nekoj mjeri zasebna, neovisna društva. Dodatan
poticaj vitezovima davala je i katolička Crkva, tj. papa koji je podržavao vitezove prvenstveno
zbog njihove borbe protiv Muslimana, što su Španjolskoj, što na bliskom istoku. U jednakoj
mjeri Crkva podržava vitezovi zbog njihovog angažmana u kristijanizaciji pogana na istoku
Europe kao što su današnji baltički narodi Litvanaca i Latvijaca. Kao što je vidljivo viteški
sloj imao je podršku od strane dva najvažnija kreatora zbivanja u Europi, vladara velikih sila i
Crkve. Iako su se neki vitezovi kao Ivanovci i Križari u teoriji borili za vjeru i korist
kršćanskog, europskog naroda, nemoguće se oduprijeti pomisli kako su vitezovi bili prvenstvo
plaćenici. Naposljetku Križari su 1202., u zamjenu za prijevoz, osvojili Zadar, kršćanski grad
koji je bio vjeran Katoličkoj crkvi. Unatoč tome što Michael Howard u knjizi Rat u europskoj
povijesti odvaja posebno poglavlje za ratove plaćenika, smatram da se i viteški redovi mogu
uklopiti pod tu kategoriju, posebice djelovanjem u bliskoistočnim zemljama. Jednako kao što
je vojnička superiornost podigla vitezove u društvenoj hijerarhiji tako ih je napredak
tehnologije i korištenje topova uništilo. Taj pad viteškom sloja usponom tehnoloških noviteta
pokazatelj je kako je viteški sloj i njihov utjecaj počivao prvenstvo na vojnom umijeću
pojedinaca. Pad viteškog sloja jedan je od dobrih pokazatelja kako se vlast lagano odriče onih
koji joj više nisu potrebni. Iako sam u prethodnom dijelu rada naveo kako sam mišljenja da
vitezovi podilaze u kategoriju plaćenika, jednako tako je bitno istaknuti neke razlike, kao što
su manire vitezova, koje ih razdvajaju od običnih plaćenika.

Vitezovi, kao vojnički i društveni sloj, zasigurno su obilježili jednu epohu europske
povijesti, a samim time i svjetske. Trag koji su ostavili vitezovi možda je najbolje vidljiv u
romantičnim prikazima vitezova kroz igrane i animirane filmove u 20. stoljeću, ali i književne
i slikovne prikaze u prethodnim stoljećima. Ipak, i dalje zadržavam skromno mišljenje kako
viteški sloj ulazi u okvir plaćenika iako su se vitezovi od kasnijih plaćenika razlikovali u
velikoj mjeri, prvenstveno društvenim položajem koji su stvorili.

Literatura

Howard, Michael. Rat u europskoj povijesti. (Zagreb: Srednja Europa: 2002.)