3.

simpozij kvalitete zdravstvene zaštite: „Bolesnikova sigurnost – Pregledni članak

bolesnik u središtu“ Review article
3rd symposium on health care quality: „Patient safety - patient-centered care“

Procjena kulture bolesnikove sigurnosti

Ivan Šklebar1, Duška Šklebar2
1
Djelatnost za anesteziju i intenzivno liječenje, OB Bjelovar
2
Djelatnost za neurologiju, OB Bjelovar

Tijekom posljednjeg desetljeća potreba za preoblikovanjem kulture unutar zdravstvenih orga-

S A Ž E TA K
nizacija u cilju poboljšanja bolesnikove sigurnosti pojavila se kao ključno pitanje upravljanja kvalitetom
u zdravstvenom sustavu. Stajalište da je predanost bolnice kulturi sigurnosti važan pokazatelj njene
sposobnosti pružanja sigurne skrbi dovelo je do snažnog interesa za razumijevanjem i unapređenjem
bolesnikove sigurnosti. U okruženju kulture sigurnosti zaposlenici su vođeni sveprisutnom predanošću
sigurnosti u kojoj svaki član podupire kako vlastite, tako i sigurnosne norme svojih kolega. Uz rastući
međunarodni interes za kulturu sigurnosti pojavila se i potreba za alatima koji bi mjerili razne aspekte
kulture bolesnikove sigurnosti. Raspoloživost gotovih i provjerenih alata koji se koriste u svijetu kao i
u Hrvatskoj velika je prednost, no prije njihove upotrebe potrebno je procijeniti njihovu primjerenost
određenoj radnoj sredini. Bolje razumijevanje razlika u kulturi bolesnikove sigurnosti između različitih
odjela i struka u bolnicama olakšalo bi usvajanje i primjenu odgovarajućih intervencija.

KL JUČNE RIJEČI kultura organizacije; kultura/klima bolesnikove sigurnosti; mehanizmi procjene zdrav-
stvene zaštite; upravljanje sigurnošću

P
itanje bolesnikove sigurnosti najvažnija je kompo- s bolesnikom u središtu pažnje, pravovremenost i jed-
nenta kvalitete zdravstvene skrbi. Prema definiciji nakost pristupa zdravstvenom sustavu.6
Linde Emanuel i suradnika, bolesnikova sigur- Smještena u širi kontekst kvalitete u zdravstvu
nost definira se kao posebna zdravstvena disciplina koja bolesnikova sigurnost predstavlja najpouzdaniju mje-
primjenjuje znanstvenu metodologiju sigurnosti u cilju ru kvalitete zdravstvenog sustava. Prema IOM-u za
dosizanja pouzdanog sustava zdravstvene skrbi. Bolesni- poboljšanje bolesnikove sigurnosti od presudne je
kova sigurnost također je svojstvo zdravstvenih sustava: važnosti stvaranje klime ili kulture sigurnosti među
ona minimizira pojavnost i posljedice, a maksimizira zdravstvenim djelatnicima svih profila. Donabedianov
oporavak od neželjenih događaja.1 Dok je problematika model mjerenja kvalitete izučavanjem strukture (kako
sigurnosti u industrijskim i uslužnim djelatnostima vrlo je zdravstvena skrb organizirana), procesa (kako se skrb
rano postala predmetom pažnje, bolesnikova sigurnost pruža) i ishoda (kakvi su rezultati liječenja) primjenjiv je
relativno kasno dolazi u fokus zdravstvene struke kori- i na područje mjerenja bolesnikove sigurnosti, s time da
steći pritom iskustva iz spomenutih sektora.2,3 Premda se razmatra u širem kontekstu u kojem se zdravstvena
je već 1984. Američko anesteziološko društvo, suočeno skrb odvija, a to je kontekst kulture bolesnikove sigur-
s problemom visoke perioperativne smrtnosti, osnovalo nosti (slika 1).7,8
prvu zakladu za bolesnikovu sigurnost (Anesthesia Pa-
tient Safety Fundation), proći će više od 10 godina do
Konceptualni model za mjerenje bolesnikove
SLIKA 1.
održavanja prve konferencije o bolesnikovoj sigurnosti sigurnosti
(1. Annenberg Conference on Patient Safety 1995.).4 Za-
mah aktivnosti oko uspostave, istraživanja i unapređe-
nja sustava bolesnikove sigurnosti nastaje nakon objave
izvještaja Medicinskog instituta (Institute of Medicine
– IOM) 1999. pod naslovom „Griješiti je ljudski“ (To Err
Is Human).5 U tom izvještaju procjenjuje se da godišnje
u SAD-u u bolnicama umire između 48.000 do 98.000
bolesnika zbog medicinskih pogrešaka. Spomenuti in-
stitut u svom sljedećem poznatom dokumentu (Crossing
the Quality Chasm 2001.) definira šest osnovnih dome-
na kvalitete, od kojih je prva i najvažnija bolesnikova
sigurnost, a potom efektivnost, efikasnost, orijentacija

M E D I X • S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E Č N I K • W W W. M E D I X . C O M . H R 49
 3. simpozij kvalitete zdravstvene zaštite
A L AT I Z A P R O C J E N U I L I M J E R E N J E
K U LT U R E B O L E S N I K O V E S I G U R N O S T I
Kultura bolesnikove sigurnosti definira se kao produkt
osobnih i grupnih vrijednosti, stavova, opažanja, struč-
nosti i oblika ponašanja koji određuju vještine i načine
kojima se zdravstvena organizacija vodi u svojoj preda-
nosti što višoj razini bolesnikove sigurnosti.9 U novije
vrijeme sve veći broj autora rabi izraz „klima“ sigurnosti
koji je dobrim dijelom istoznačan s pojmom „kultu-
ra sigurnosti“. Ipak se može reći da je pojam kulture
sigurnosti širi i dublji, dok se pod klimom sigurnosti
podrazumijeva trenutno stanje kulture sigurnosti u da-
tom kliničkom miljeu.10
Procjena ili mjerenje kulture bolesnikove sigurnosti
pojavljuje se kao važan pokazatelj snaga ili slabosti u
nekoj zdravstvenoj jedinici, a ujedno i polazište za pla-
niranje i poduzimanje aktivnosti i mjera za poboljšanje.
Prvo značajnije istraživanje kulture sigurnosti
u tri američke bolnice na 1149 sestara i tehničara te
322 liječnika proveo je i objavio DeJoy 1995. godine.11
Upitnik se sastojao od 35 pitanja koja su se odnosila na
organizaciju rada, predanost rukovoditelja pitanjima
sigurnosti, pitanju povratnih informacija o bolesnikovoj
sigurnosti, upotrebi zaštitne opreme i sredstava, riziku
od infekcija, postojanju pisanih uputa. Autor zaključuje
da je za obje struke opterećenje poslom glavni razlog
nevoljkog prihvaćanja promjena, pri čemu su sestre više
sklone pozitivno reagirati na povratne informacije o
sigurnosti skrbi koju pružaju.11
U Australiji prvo istraživanje kulture bolesnikove
sigurnosti provodi Neal 2000. na 525 ispitanika upitni-
kom od 16 pitanja posvećenih problemu komunikacija,
vrijednosnog sustava rukovoditelja, obučenosti i uvjež-
banosti osoblja i sigurnosnim sistemima.12
Godine 2002. i 2003. nekoliko autora ispituje klimu
bolesnikove sigurnosti u Japanu, SAD-u i Australiji ko-
risteći inačice ORMAQ-upitnika (The Operating Room
Management Attitudes Questionnaire). Verzije upitni-
ka sadrže od 10 do 60 pitanja koja pokrivaju područja
timskog rada, prijave incidenata, komunikacije, stresa
na poslu, rukovođenja i kontrole, morala i motivacije.
Rezultati upozoravaju na važnost prepoznavanja i pri-
javljivanja pogrešaka, kao prediktora više razine bole-
snikove sigurnosti.13,14
Među upitnicima ili alatima za procjenu kulture
bolesnikove sigurnosti posebno mjesto zauzimaju dva
upitnika koja su u najširoj upotrebi kako u SAD-u, gdje
su nastali, tako i u drugim zemljama koje ih koriste u
originalu ili uz određene modifikacije. Njhova upotreba
olakšana je činjenicom da su i upitnici i programi za
obradu podataka dostupni besplatno te postoje ogro-
mne baze podataka za uspoređivanje rezultata. Prvi je
The Safety Attitudes Questionnaire (SAQ) Univerziteta
u Texasu iz 2003.(15) Drugi je Hospital Survey on Pa-
tient Safety Culture (HSPSC) razvijen u okviru Agency
for Healthcare Research and Quality (AHRQ) 2003/04.16
SAQ je prošao gotovo 10-godišnje istraživanje i pro-
vjeru valjanosti i pouzdanosti te predstavlja provjeren
50
Procjena kulture bolesnikove sigurnosti
instrument za ispitivanje i procjenu stavova neposrednih
pružatelja zdravstvenih usluga o temama koje pokrivaju
područje kulture bolesnikove sigurnosti.17 Upitnik se
koristi kako u svrhu istraživanja tako i za potrebe bol-
ničkog rukovodstva a da bi se moglo planirati aktivnosti
na poboljšanju bolesnikove sigurnosti te pratiti učinak
poduzetih mjera. SAQ je do sada primijenjen u više od
2000 bolnica u SAD-u i svijetu te je preveden na dese-
tak jezika.10 Upitnik se sastoji od 30 pitanja složenih na
jednoj stranici kojima se mjeri šest različitih kategorija
kulture sigurnosti: 1. ozračje timskoga rada, 2. zadovolj-
stvo poslom, 3. percepcija rukovoditelja (na kliničkoj
razini i na razini bolnice), 4. klima sigurnosti, 5. radni
uvjeti i 6. prepoznavanje stresa. Na pitanja se odgovara
zaokruživanjem jedne od pet točaka Likertove skale plus
opcija „nije primjenjivo“. Za obradu podataka na inter-
netu je dostupan besplatni program, a rezultati se mogu
uspoređivati s drugim bolnicama.15,17 Pokazalo se da su
posebno zanimljive usporedbe pojedinih odjela unutar
iste bolnice gdje prosječne vrijednosti za pojedine kate-
gorije variraju u većem rasponu nego među pojedinim
bolnicama (slika 2).18 Upitnik je prilagođen ispitivanju
klime sigurnosti i u ambulantnim uvjetima.19
HSPSC je razvijen u okviru američke Agencije za
istraživanje zdravstvene skrbi i kvalitete. Nakon pilot-
istraživanja upitnik je uobličen 2003. godine.(20) Godi-
ne 2004. primijenjen je u prvoj kohorti na 382 američke
bolnice (rezultati objavljeni 2007.), a u drugoj kohorti
na 519 bolnica (rezultati 2008.) i konačno 2009. na 622
bolnice i 196.000 ispitanika.21 U međuvremenu široko
je prihvaćen u velikom broju zemalja EU-a te u Japanu.
Osim u bolnicama, koristi se uz manje modifikacije u
ambulantnim uvjetima te u ustanovama za njegu starih i
nemoćnih osoba.23,24 Upitnik se sastoji od 51 pitanja od
kojih se na većinu odgovara kroz pet stupnjeva Likertove
skale, ili pak sa „slažem se/ne slažem se“ ili „nikad/uvi-
jek“. Upitnik mjeri sedam kategorija kulture sigurnosti
na razini odjela: 1. očekivanja rukovoditelja/supervizora
i njihove aktivnosti na promicanju sigurnosti, 2. učenje
u organizaciji/ kontinuiranost poboljšanja, 3. timski rad
SLIKA 2.Primjer odstupanja razine bolesnikove sigurnosti
između 49 odjela jedne bolnice na temelju mjerenja SAQ-
upitnikom
MEDIX • VELJAČA 2010 • GOD. XVI • BROJ 86
Procjena kulture bolesnikove sigurnosti
na odjelu, 4. komunikacijska otvorenost, 5. iznošenje
pogrešaka i odgovor na to, 6. „nekažnjavajuće“ reakcije
na pogrešku, 7. kadrovska popunjenost. Nadalje, pro-
cjenjuju se i tri kategorije kulture sigurnosti na razini
bolnice: 1. podrška bolničkog rukovodstva bolesniko-
voj sigurnosti, 2. timski rad između bolničkih odjela, 3.
primopredaje i premještanja bolesnika. Upitnik sadrži
i četiri kategorije ishoda: 1. prosječnu percepciju sigur-
nosti, 2. učestalost izvještavanja o neželjenom događaju,
3. stupanj bolesnikove sigurnosti na odjelu, 4. broj pod-
nesenih izvještaja o neželjenom događaju. Program za
obradu upitnika dostupan je besplatno putem interneta,
a vlastiti podaci mogu se poslati Agenciji koja formira
komparativnu bazu podataka što daje mogućnost us-
poredbe (benchmarking).16,21,25
Unatoč opisanim pogodnostima, koje daju dva za-
dnje spomenuta upitnika, posljednjih nekoliko godina
razvijen je čitav niz alata za mjerenje kulture bolesniko-
ve sigurnosti. Patient Safety Climate in Healthcare Or-
ganizations (PSCHO) je u upotrebi u SAD-u od 2003.
godine.26 Iako u Japanu koriste HSPSC i ranije spome-
nuti ORMAQ, razvili su i vlastite upitnike za procjenu
bolesnikove sigurnosti.27 Japanci su prvi uočili potrebu
izrade zasebnog upitnika za procjenu bolesnikove sigur-
nosti među sestrama.28
M J E R E N J E K U LT U R E B O L E S N I K O V E
SI GU R N O S T I U ZEMLJA M A EU-A
U Velikoj Britaniji pored SAQ i HSPSC razvijen je vla-
stiti upitnik Univerziteta u Manchesteru 2007. nazvan
Manchester Patient Safety Framework (MaPSaF).29 Ovaj
upitnik još je u upotrebi u Njemačkoj od 2009. pod skra-
ćenim nazivom FraTrix.30 Vlastite upitnike za procjenu
bolesnikove sigurnosti razvili su još u Italiji, Austriji,
Danskoj i Finskoj. Norveška i Mađarska koriste SAQ,
a većina ostalih zemalja EU-a koristi vlastite verzije
(prijevode) HSPSC-a (Francuska, Nizozemska, Belgija,
Švicarska, Švedska Španjolska) uz napomenu da većina
novih članica, pa i neke stare, još uvijek ne provode
mjerenje kulture bolesnikove sigurnosti.30
M J E R E N J E K U LT U R E B O L E S N I K O V E
S I G U R N O S T I U H R V AT S K O J
U okviru međunarodnih aktivnosti Hrvatskog društvo
za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite HLZ-a us-
postavlja se mjerenje bolesnikove sigurnosti i u Hrvat-
skoj primjenom HSPSC-upitnika preuzetog od AHRQ-a.
Autor ovog teksta upitnik je preveo na hrvatski („Upitnik
o kulturi bolesnikove sigurnosti u bolnici“) te je pri-
mjenjivost tog alata provjerena pilot-istraživanjem na
uzorku od 37 ispitanika u OB Bjelovar.31 Preliminarni
rezultati ukazuju na slabosti u području otvorenosti
spram prijavljivanja i analize potencijalno štetnih do-
gađaja, ali ujedno i visoku razinu kolegijalnosti i tim-
skog rada, što je ohrabrujuća osnova za postizanje brzog
napretka u podizanju razine bolesnikove sigurnosti u
miljeu hrvatskog zdravstvenog sustava (slika 3). Zahva-
M E D I X • S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E Č N I K • W W W. M E D I X . C O M . H R
3. simpozij kvalitete zdravstvene zaštite
ljujući početnom iskustvu Hrvatska je uvrštena u proš-
logodišnji izvještaj EU-mreže za bolesnikovu sigurnost
(EUNetPaS) u kojem su opisani instrumenti za procjenu
bolesnikove sigurnosti u europskim zemljama.30
R A S P R AV A
Procjena bolesnikove sigurnosti, kao što je vidljivo,
danas se primjenjuje u većini razvijenih zemalja. Pri-
mjena alata za procjenu bolesnikove sigurnosti stvar je
slobodnog izbora upravljačkih struktura pojedine bol-
nice. Najdulju praksu na tom području ima SAD, a od
europskih zemalja najprisutnija je u Velikoj Britaniji
gdje se primjenjuje u jednoj trećini njihovih bolnica.32
Kako bi upitnik ispunio svoju svrhu, mora proći provje-
ru valjanosti i pouzdanosti te mjeriti glavne kategorije
klime bolesnikove sigurnosti kao što su: opredjeljenost
rukovoditelja za sigurnost, percepciju rizika, sisteme
sigurnosti, stavove o sigurnosti i ponašanja, zahtjevnost
posla i stres, izvještavanje i raspravljanje o neželjenim
događajima, komunikaciju, timski rad, organizacijske
faktore.14
HSPSC zadovoljava najveći broj postavljenih krite-
rija pa je njegova upotreba i najraširenija. Mjerenje kul-
ture sigurnosti mora imati svoju svrhu. Dobiveni podaci
daju mgućnost procjene vlastitih snaga i slabosti od ra-
zine bolničkog odjela do razine cijelog zdravstvenog su-
stava čime se daje mogućnost rukovodećim strukturama
da donose ciljane odluke o usmjeravanju sredstva, ljudi
i znanja u cilju podizanja razine bolesnikove sigurnosti.
Podaci dobiveni mjerenjem poslužit će svojoj svrsi ako
se prezentiraju svima koji su u ispitivanju sudjelovali.
Oni moraju poslužiti kao poticaj učenju i usavršavanju,
dati mogućnost međusobnog uspoređivanja, a dugoroč-
no kroz uzastopna mjerenja mogu ukazati na trendove.21
Kroz proteklih šest godina u 204 od ukupno 622
američke bolnice HSPSC primijenjen je u dva ili više
puta puta u prosječnom vremenskom razmaku od
16 mjeseci te je u prošlogodišnjem izvještaju prvi put
SLIKA 3.Usporedba ocjena bolesnikove sigurnosti u četiri
karakteristične kategorije između OB Bjelovar i baze
podataka za 622 američke bolnice na temelju mjerenja
HSPSC-upitnikom
Timski rad Primopredaja Podrška „Nekažnjavajuća“
unutar i premještaji bolničkog reakcija na
odjela bolesnika rukovodstva pogrešku
bolesnikovoj
sigurnosti
51
 3. simpozij kvalitete zdravstvene zaštite Procjena kulture bolesnikove sigurnosti

Kretanje trenda prijava neželjenih događaja u 204

SLIKA 4.
američke bolnice mjereno HSPSC-upitnikom u prosječnom
razmaku od 16 mjeseci
uvedena i analiza dugoročnih trendova za 204 bolnice.
Gledano u prosjeku bilježi se 1-3% porasta pozitivno
ocijenjenih kategorija sigurnosti, s time da su statistički
značajni pozitivni trendovi (porast za 5% ili više) za-
bilježeni u 37% bolnica, a značajno negativni u 22%.
Uz manja odstupanja trendovi su slični za sve mjerene
kategorije (slika 4).21 Pozitivne promjene dogodile su
se prvenstveno u manjim bolnicama te onima koje nisu
nastavna baza niti dio javnog zdravstva.
Anketa među zaposlenicima pokazala je da su bol-
nice u kojima se dogodio pozitivan trend uvele različite
mjere poboljšanja komunikacije, poput češćih razgovo-
ra o bolesnikovoj sigurnosti na jutarnjim sastancima i
odjelnim vizitama. Poboljšan je i olakšan sustav prija-
ve i analize incidenata (anonimni elektronički obrasci),
značajnije se uključilo cjelokupno osoblje u kreiranje
rješenja za bolju sigurnost, provodila se edukaciju o bo-
lesnikovoj sigurnost, a od rukovoditelja se tražilo do-
nošenje godišnjih planova za poboljšanje bolesnikove
sigurnosti i odgovornost za njihovu provedbu.21
Anketirani u bolnicama s negativnim trendovima
upozoravaju na slab angažman rukovodnih struktura
na svim razinama oko poboljšanja bolesnikove sigur-
nosti.21 Nedovoljna podrška nadređenih aktivnostima
vezanim uz poboljšanje bolesnikove sigurnosti iščitava
se i iz rezultata našeg pilot-istraživanja. To upućuje na
potrebu akcije na nacionalnoj razini kojom bi bolnički
menadžment bio senzibiliziran i educiran za uspješno
kreiranje pozitivne klime bolesnikove sigurnosti u svo-
jim ustanovama.
Potrebu poboljšanja bolesnikove sigurnosti prokla-
mira i SZO pod čijim okriljem funkcionira Alijansa za
bolesnikovu sigurnost osnovana 2004. godine.33 Njeni
ciljevi prilagođeni su stupnju razvoja pojedinih zemalja.
Za našu situaciju, pored ciljeva SZO-a, bilo bi poželjno
planirati i aktivnosti koje teže američkim standardima
koje je uspostavila Joint Commision, Acreditation of He-
althcare Organisation (JCAHO), a koja u svojim stan-
dardima upravljanja iz 2009. nalaže „redovitu evaluaciju
kulture bolesnikove sigurnosti i kvalitete upotrebom
valjanih i pouzdanih alata“.34
Z AKLJU Č AK
Mjerenje kulture bolesnikove sigurnosti važan je dio
cjelokupnih aktivnosti na poboljšanju kvalitete zdrav-
stvene zaštite. Ono pruža dragocjene pokazatelje na koja
područja treba usmjeriti aktivnosti kako bi se poboljšala
bolesnikova sigurnost, a time i ukupan ishod liječenja.
Raspoloživost gotovih i provjerenih alata velika je pred-
nost. Rezultati pilot-istraživanja upotrebom HSPSC-a
u Hrvatskoj ohrabruju i upućuju na potrebu i moguć-
nost uključivanja većeg broja naših bolnica u mjerenje
bolesnikove sigurnosti. Time bi se pouzdanije mogle
utvrditi eventualne specifičnosti naše kulture sigurnosti
i shodno tome uvesti odgovarajuće mjere u cilju jačanja
bolesnikove sigurnosti u našem zdravstvenom sustavu.

Patient safety culture assessment

S U M M A RYImportance of transforming organisational culture in healthcare organisations to improve patient safety has
been discussed during the past decade as a crucial issue of quality management in healthcare system. The view that
hospital commitment to safety is an important indicator of its ability to provide safe care has increased the interest in
understanding and improving patient safety culture. In patient safety culture, employees are guided by an organisation-
wide commitment to safety, with each member upholding their own safety norms and those of their co-workers. Along
with increasing international interest in safety culture, there is a growing need for assessment tools focused on the
cultural aspects of patient safety. Patient culture assessment tools being used worldwide, as well as in Croatia, should
be assessed beforehand for their fitness for purpose in particular work environment. A better understanding of how
patient safety culture differs across work areas in hospitals and different medical specialties would facilitate adoption
and implementation of appropriate interventions.

KEY WORDS health care evaluation mechanisms; organizational culture; patient safety culture/climate; safety management

L I T E R AT U R A
1. Emanuel L, Berwick D, Conway J, Combes J, Ha-
tlie M, Leape L, et al. What exactly is patient safety?
The Journal of Medical Licensure and Discipline 2009;
95(1):1-18.
2. Singh H, Petersen LA, Thomas EJ. Understanding
diagnostic errors in medicine: a lesson from Aviation.
Qual Saf Health Care 2006;15:159-64.
3. Zohar D. Safety climate in industrial organizations:
theoretical and applied implications. J Appl Psychol
1980;65:96-102.
4. White SV. Patient safety issues. In: Fowler BJ, White
SV, eds. Patient safety: principles and practices. Sprin-
gler Publishing Company, 2004:3-5.
5. Kohn L, Corrigan J, Donaldson M, eds. To err is
human: building a safer health system (Institute of
Medicine report). Washington (DC): National Academy
Press, 1999.
6. Institute of Medicine. Crossing the quality chasm:
a new health system for 21st century. Washington (DC):
National Academy Press, 2001.
7. Donabedian A. The quality of care. How can it be
assessed? JAMA 1988;260:1743-8.
8. Pronovost PJ, Holzmueller CG, Needham DM,
Sexton JB, Miller M, Berenholtz S, et al. How will

52 MEDIX • VELJAČA 2010 • GOD. XVI • BROJ 86

Procjena kulture bolesnikove sigurnosti
we know patients are safer? An organization-wide
approach to measuring safety. Crit Care Med 2006;34:
1988-95.
9. Health and Safety Commission. Organizing for
safety: Third report of the human factors study group
of ACSNI. Sundbury: HSE Books, 1993.
10. Frankel A, Leonard M, Simmonds T, Haraden
C, Vega KB, eds. Essential Guide for Patient Safety
Officers. The Joint Commission; 2009:111-8.
11. DeJoy D, Murphy L, Gershon R. The influence
of employee, job/task, and organizational factors on
adherence to universal precautions among nurses. Int
J Ind Ergon 1995;16:43-55.
12. Neal A, Griffin M, Hart P. The impact of orga-
nizational climate on safety climate and individual
behaviour. Saf Sci 2000;34:99-109.
13. Pronovost PJ, Weast B, Holzmueller CG, Rosen-
stein BJ, Kidwell RP, Haller KB, et al. Evaluation of the
culture of safety: survey of clinicians and managers
in an academic medical center. Qual Saf Health Care
2003;12:405-10.
14. Flin R, Burns C, Mearns K, Yule S, Robertson
EM. Measuring safety climate in health care. Qual Saf
Health Care 2006;15:109-15.
15. University of Texas. Safety Attitudes Questi-
onnaire. Available from: http://www.uth.tmc.edu/
schools/med/imed/patient_safety/questionnaires/
registration.html
16. Agency for Healthcare Research and Quality.
Hospital Survey on Patient Safety Culture. Available
from: http://www.ahrq.gov/qual/patientsafetyculture/
17. Sexton JB, Helmreich RL, Neilands TB, Rowan
K, Vella K, Boyden J, et al. The safety attitudes qu-
estionnaire: psychometric properties, benchmarking
data, and emerging research. BMC Health Serv Res
A D R E S A Z A D O P I S I VA N J E
Prim. mr. sc. Ivan Šklebar, dr. med.
Djelatnost za anesteziju i intenzivno liječenje, OB Bjelovar
Mihanovićeva 8, 43000 Bjelovar
E-mail: ivan.sklebar@obbj.hr
Telefon: +385 43 279 122
M E D I X • S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E Č N I K • W W W. M E D I X . C O M . H R
2006;6:44-54.
18. Pronovast PJ, Sexton JB. Assessing safety cultu-
re: guidelines and recommendations. Qual Saf Health
Care 2005;14:231-3.
19. Modak I, Sexton JB, Lux TR, Helmreich RL,
Thomas EJ. Measuring safety related attitudes in the
ambulatory setting: the ambulatory safety attitudes
questionnaire. J Gen Intern Med 2007;22:1-5.
20. Sorra J, Nieva V. Psychometric analysis of the hos-
pital survey on patient safety. Final report to Agency
for Healthcare Research and Quality (AHRQ). Washin-
gton: AHRQ; 2003.
21. Hospital Survey on Patient Safety Culture: 2007
- 2009. Comparative Database Report http://www.
ahrq.gov/qual/patientsafetyculture/hospsurvindex.
htm
22. Smits M, Christiaans-Dingelhoff I, Wagner C,
van der Val G, Groenwegen PP. The psychometric
properties of the „Hospital Survey on Patient Safety
Culture“ in Duch hospitals. BMC Health Serv Res 2008;
8:230-9.
23. Agency for Healthcare Research and Quali-
ty. Nursing Home Survey on Patient Safety Culture.
Available from: http://www.ahrq.gov/qual/patient-
safetyculture/
24. Agency for Healthcare Research and Quali-
ty. Medical Office Survey on Patient Safety Culture.
Available from: http://www.ahrq.gov/qual/patient-
safetyculture/
25. Microsoft Excel Data Entry and Reporting
Tool. Available from: http://www.premierinc.com/
quality-safety/tools-services/safety/topics/cultu-
re/data-tool.jsp
26. Singer SJ, Gaba DM, Falwell A, Lin S, Hayes J,
Baker L. Patient safety climate in 92 US hospitals: di-
3. simpozij kvalitete zdravstvene zaštite
fferences by work area and discipline. Med Care 2009;
47(1):23-31.
27. Matsubara S, Hagihara A, Nobutomo K. Deve-
lopment of patient safety climate scale in Japan. Int J
Qual Health Care 2008;20(3):211-20.
28. Kudo Y, Satoh T, Kido S, Watanabe M, Miki T,
Miyajima E, et al. A pilot study testing the dimensions
of safety climate among Japanese nurses. Ind Health
2008;46:158-65.
29. Parker D. Managing risk in healthcare: understan-
ding your safety culture using the Manchester Pati-
ent Safety Framework (MaPSaF). J Nurs Manag 2009;
17:218-22.
30. European Union Network for Patient Safety (EU-
NetPaS). Patient safety culture instruments currently
used in Member States and recommendations for use.
EUNetPaS report 2009. http://www.eunetpas.eu/
31. Hrvatsko društvo za poboljšanje kvalitete zdrav-
stvene zaštite HLZ. Upitnik o kulturi bolesnikove si-
gurnosti u bolnici. http://www.zdravstvo-kvaliteta.org/
32. Mannion R, Konteh FH, Davies HT. Assessing
organisational culture for quality and safety impro-
vement: a national survey of tools and tool use. Qual
Saf Health Care 2009;18:153-6.
33. WHO. World Alliance for Patient Safety Forward
Programe 2008-9. http://www.who.int/patientsafety/
information_centre/reports/Alliance_Forward_Pro-
gramme_2008.pdf
34. Joint Commission on Acreditation of Healthcare
Organizations JCAHO). Leadership in Healthcare Or-
ganizations: A Guide to Joint Commission Leadership
Standards. JCAHO 2009. http://www.jointcommissi-
on.org/NR/rdonlyres/48366FFD-DB16-4C91-98F3-
46C552A18D2A/0/WP_Leadership_Standards.pdf
53