.

KONTROLA ŠIRENJA DIMA NA BRODU

U svim raspravama o opasnosti od požara uvijek se naglašava opasnost od dima po

ljude u prostorima zahvaćenim požarom. Velika većina smrtnih slučajeva u požarima na
brodu uzrokuje dim, a ne vatra kao što se to često misli. Dim je iritirajući, toksičan,
smanjuje vidljivost i izaziva paniku.

Do sada postojeći propisi nisu pridavali nikakav značaj kontroli širenja dima na
brodu.
Međutim, danas se sve više i više proučavaju načini kontrole dima, i uviđa se potreba
da se vatrodojavni sustav upotrijebi za kontrolu širenja dima. Samo je pitanje vremena kada
će se kontrola širenja dima uvesti kao obvezatna na svim brodovima.

U svrhu što jasnije predodžbe o stupnju opasnosti od dima pokazat će se primjeri

požara na brodu u strojarnici i u putničkoj kabini.

4.1 Požar u strojarnici

Površina tipične strojarnice je 50 X 25 m, a visina cca 10 m. Pretpostavi li se da je

požar nastao u strojarnici kao posljedica istjecanja goriva iz cijevi i da površina gorive
površine iznosi 1 m2, a debljina sloja razlivenog goriva 1 mm, te da je kalorična vrijednost
goriva 37500 MJ/m3 i da navedena količina goriva izgorjela za 7.5 sekundi, može se
izračunati da požar ima snagu od 5 MW.

Dim koji se razvije od ovog relativno malog požara će u vremenu od samo 4 minute
napuniti gornji dio strojarnice do visine 5 m iznad poda, a temperatura dima biti će 530 °C.
Intenzitet zračenja topline tog dimnog sloja prema donjem dijelu strojarnice iznosi 1,195
J/cm2s. Taj intenzitet zračenja izaziva nepodnošljivu bol u vremenu od samo 1 sekunde.

Ovo pokazuje kako jedan mali požar može u vremenu od samo 4 minute stvoriti
nepodnošljivu atmosferu u strojarnici te je sprečavanje širenja požara onemogućeno bez
primjene posebnih zaštitnih odijela.

Ukoliko se na krovu strojarnice otvori otvor površine 4 m2 za izbacivanje dima te se

omogući dotok svježeg zraka kroz otvor iste površine pri dnu strojarnice razina dima će se
stabilizirati 5 m iznad poda strojarnice i moći će se nesmetano gasiti požar. Dovod zraka pri
dnu strojarnice može se teško osigurati.

4.2 Požar u putničkoj kabini broda

Podjednako opasna situacija može nastati u prostoru nastambi. Kao primjer uzela se
tipična grupa od 17 kabina na putničkom brodu od koji svaka ima mjere 4 X 8 X 2,2 m, a
kabine imaju izlaze u hodnik koji je 40 m dug, 2 m širok i 2,2 m visok. Vrata kabina koja
izlaze na hodnik su mjera 0,8 X 2 m.

Ako bi u jednoj od kabina izbio manji požar veličine 0,5 X 0,5 m, toplinske snage 4
kW, te se svake 2 minute požar udvostruči, najvjerojatnije je da putnici u kabini neće gasiti
požar, nego bježati iz kabine, ostavljajući otvorena vrata kabine za sobom. Ako pretpostavimo
da brod nije opremljen automatskim uređajima za zatvaranje vrata kabine, vrata ostaju trajno
otvorena. U vremenu od samo 5 sekundi dim će ispuniti vrh kabine i početi izlaziti u hodnik.
U vremenu od 30 sekundi visina sloja dima u hodniku će se spustiti na visinu 1,9 m iznad
poda, za 1 minutu bit će na visini 1,7 m, a za tri minute na visini od 1m iznad poda. Dim će
imati temperaturu od 170 °C i s obzirom da je otrovan i iritirajući nitko tko ne puže hodnikom
ne može preživjeti.

Ako se pretpostavi da putnici u ostalih 16 kabina mirno spavaju, a dim počne ulaziti u
njihove kabine kroz otvore na vratima, oni će uočiti požar tek kad je u hodniku visina dima
cca 1 m od poda. Kad putnici u tim kabinama otvore vrata od dima u hodniku potpuno će se
dezorijentirati i neće znati u kom smjeru moraju bježati. Lako je zamislivo kakva panika
nastaje kad tridesetak ljudi pokušava pobjeći uskim hodnikom prepunim dima.

4.3 Pokus na brodu "King of Scandinavia"

U svrhu pokusnog istraživanja širenja dima na brodu izveden je pokus na Danskom

brodu "King of Scandinavia". U pokusu se promatra utjecaj više mogućih faktora koji utječu
na širenje dima kao što su otvorenost protupožarnih vrata prema stubištu, rad ventilacijskog
sustava i slično.

Ventilacijski sustav na brodu u normalnim uvjetima rada uzima 60 % svježeg zraka

izvana, a 40 % zraka recirkulira. U pokusu je sustav namješten da uzima 100% svježi zrak
izvana jer recirkulacija samo bespotrebno vraća dim nazad. Ventilacijski sustav ubacuje zrak
u kabine kroz ventilacijski otvor na stropu kabine. Zrak izlazi kroz ventilacijski otvor u WC-u
(60 %), a ostatak zraka izlazi kroz ventilacijske otvore u vratima kabine u hodnik (40%).
Najveći tlak zraka je u ovom slučaju u kabini, nešto manji u hodniku, a najmanji u stubištu.

Dodatno izbacivanje zraka u hodniku povećava kapacitet izbačenog zraka s 700 m3/h
na 1200 m3/h. Čak i kad je uključeno dodatno izbacivanje zraka, tlak u hodniku je veći nego
tlak u stubištu. Tlak u kabinama veći je nego tlak u hodniku.

Međutim, kad se zatvore protupožarna vrata između hodnika i stubišta, situacija s

tlakovima se mijenja. Najveći je i dalje tlak u kabinama, ali tlak u hodniku sada je manji od
tlaka na stubištu.

Pokus je izveden uz pomoć generatora dima koji proizvodi 380 m3/h. Temperatura
dima bila je jednaka temperaturi okoline. Napravljeno je 6 pokusa:

1. POKUS:-Dim se razvija u kabini.

-Protupožarna vrata između hodnika i stubišta su zatvorena.
-Ventilacijski sustav normalno radi.

2. POKUS:-Dim se razvija u kabini.

-Protupožarna vrata između hodnika i stubišta su zatvorena.
-Ventilacijski sustav normalno radi.
-Uključeno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.

3. POKUS:-Dim se razvija u kabini.

-Protupožarna vrata između hodnika i stubišta su otvorena.
-Ventilacijski sustav normalno radi.
 -Uključeno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.
4. POKUS:-Dim se razvija u hodniku.
Protupožarna vrata između hodnika i stubišta su zatvorena.
Ventilacijski sustav normalno radi.
Uključeno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.

5. POKUS:-Dim se razvija u hodniku.

- Protupožarna vrata između hodnika i stubišta su otvorena.
- Ventilacijski sustav normalno radi.
 Uključeno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.

6. POKUS:-Dim se razvija u hodniku.

- Protupožarna vrata između hodnika i stubišta su otvorena.
- Ventilacijski sustav normalno radi u kabinama, ali ne i u stubištu.
Uključeno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.

REZULTAT POKUSA 1:
Dim se širi između kabine i ventilacijskih otvora u hodniku. Primijećeno je
nagomilavanje dima u hodniku i drugim kabinama. Nema dima na stubištu.

REZULTAT POKUSA 2:
Dim se širi između kabine i ventilacijskih otvora u hodniku. Nema nagomilavanje
dima u hodniku i drugim kabinama. Nema dima na stubištu.

REZULTAT POKUSA 3:
Dim se širi između kabine i ventilacijskih otvora u hodniku. Nema nagomilavanje
dima u hodniku i drugim kabinama. Primijećeno nešto dima u stubištu.

REZULTAT POKUSA 4:
Gusti dim se širi između generatora dima i ventilacijskih otvora u hodniku. Nema
nagomilavanja dima u preostalom dijelu hodnika i drugim kabinama.

REZULTAT POKUSA 5:
Gusti dim se širi između generatora dima i ventilacijskih otvora u hodniku te između
hodnika i stubišta. Nema nagomilavanja dima u preostalom dijelu hodnika i drugim
kabinama.

REZULTAT POKUSA 6:
Gusti dim se širi između generatora dima i ventilacijskih otvora u hodniku. Nema
nagomilavanja dima u stubištu, preostalom dijelu hodnika i drugim kabinama.

lz ovoga se može zaključiti da u slučaju požara obvezatno treba ostaviti ventilacijski

sustav u radu, a ne ga automatski isključiti po detekciji dima. Obvezatno je potrebno prebaciti
režim rada ventilacijskog sustava tako da ubacuje samo 100 % čisti zrak, a ne da obavija
recirkulaciju. Dovođenje svježeg zraka u jedno rasplamsava vatru, ali isto tako se mjesto vatre
prije može otkriti i ugasiti.

Na brodovima treba osigurati dodatne ventilacijske otvore za izbacivanje dima iz

hodnika. Također treba osigurati da dim ne prodire u stubište. Rad ventilacijskog sustava bi
trebalo uključiti u rad cijelog analogno - adresabilnog sustava. Naime, budući da se analogno-
adresabilni sustav omogućuje praćenje širenja dima po brodu isti sustav bi mogao obavljati
upravljanje ventilacijskog sustava na način da se za svaki konkretni požar utvrdi optimalan
način izbacivanja dima.

Konkretno, u slučaju izbijanja požara u središnjem dijelu hodnika, trebalo bi odmah

pomoću ventilacijskog sustava povećati tlak zraka u stubištima kako ne bi došlo do prodora
dima u stubišta, povećati snagu izvlačenja zraka iz hodnika najviše iznad mjesta izbijanja
požara. Na taj način postiže se takva raspodjela tlaka zraka u hodniku koja će nastojati dim
zadržati samo iznad mjesta požara i neće mu dopustiti širenje. To će moći osigurati brže
otkrivanje mjesta vatre, njeno gašenje te neometanu evakuaciju ljudi. Zatvaranje
protupožarnih vrata od hodnika prema stubištu treba izvršiti tek nakon evakuacije ljudi, a prije
nego im se dim ili vatra približe.

Vatrodojavni sustav modernog broda budućnosti treba potpuno automatski upravljati

ventilacijskim sustavom. Sve poduzete akcije treba grafički prikazati na monitoru terminala.
Dežurni časnik preko terminala cijelo vrijeme nadgleda situaciju i po potrebi intervenira.