UNIVERZITET U SARAJEVU

AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI

STEFEAN SAGMEISTER
seminarski raz iz Grafičkog dizajna II

Student: Emina Numanović Mentor: Doc.Mr. Amer Mržljak

Sarajevo, april 2019.

SADRŽAJ:

Uvod….……………………………………………………………………………………...…1
Biografija…………………………………………………………………………………..…2-3
Projekti, naslovnice i plakati…………………………...…………………….…………...4-11
Nagrade……………………………………………………………………………………….12
Izložbe………………………………………………………………………………………...13
Zaključak……………………………………………………………………………………...14
Izreke………………………………………………………………………………………….15
Literatura……………………………………………………………………………………...16
Uvod

Najprepoznatljivija stavka o Stefanu Sagmeisteru, ujedno i njegov stil kroz izražavanje,

je neortodoksni i provokativni način dizajniranja, on tako mudro i lukavo prelazi granice
pristojnosti što ga izdvaja od drugih dizajnera. Poznat po uznemirujućim normama, on
svoje trikove predstavlja kroz dizajn, tipografiju, umjetnost okoliša, konceptualne
izložbe i video. Sagmeister pravi film nazvan ‘’The happy film’’ gdje dovodi u pitanje
psihoanalizu sreće. On kroz taj film zapravo istražuje i pokušava da shvati smisao i šta
zapravo znači biti sretan. Dakle, istražujući o psihologiji dolazi do raznih zaključaka
koje često objašnjava kroz svoje prezentacije.

1
Biografija

6. avgusta 1962. Stefan Sagmeister rođen je u Bregenzu, u Austriji. Poslije srednje

škole upisao se u inženjerski fakultet. Međutim, kasnije se predomislio i odlučio se za
kurs grafičkog dizajna. Od rane dobi počeo je da dizajnira, svoju karijeru počeo je u
15. godini života. Radio je za austrijski časopis za mlade Alphorn ali je ubrzo shvatio
da je rad na rasporedu bio zanimljiviji od pisanja članaka. Dok je govorio o
Alphornovom pitanju o anarhiji, dobio je genijalnu ideju da prvi put izvrši D-I-Y grafiku.
Uvjerio je svoje kolege da legnu na igralište, formirajući slovo A, gdje su ih fotografirali
s krova škole za plakat časopisa. U dobi od 19 godina prijavio se na Univerzitet
primijenjenih umjetnosti u Beču na studij grafičkog dizajna. Iako je u početku bio
odbijen na temelju amaterskog crteža, njegova je prijava prihvaćena u drugom
pokušaju. 1987. godine dobio je Fulbrightovu stipendiju za Pratt institut u New Yorku.
Za obvezne vojne usluge, Sagmeister se vratio u Austriju nakon tri godine studija u
SAD-u. Umjesto toga, odlučio je raditi u izbjegličkom centru i pridonijeti zajednici, a
nakon toga je neko vrijeme ostao u Austriji. Tamo je nastavio s grafičkim dizajnom, a
malo poslije toga se preselio u Hong Kong. Dobio je posao tipografa u reklamnoj
agenciji. Godine 1992. od agencije je zatraženo da osmisli poster za svečanu dodjelu
nagrada za oglašavanje. Sagmeister je imao čudan smisao za humor i nije ustručavao
da se izrazi na bilo koji način. Kada je predstavio neprikladan i neetičan plakat za
događaj, publika je burno reagovala. Nekoliko mjeseci kasnije odlučio se vratiti u New
York.
Tokom studentskih dana u New Yorku, Sagmeister se ugledao na drugog dizajnera,
Tibora Kalmana, iz M & Co.
- ‘’Tibor Kalman bio je najutjecajnija osoba u mom dizajnerskom životu i moj jedini
junak u dizajnu. Prije dvadeset i pet godina, kao student u New Yorku, zvao sam ga
svaki tjedan pola godine, i jako dobro sam upoznao recepcionara tvrtke M & Co. Kad
se konačno složio da me vidi, ispostavilo se da imam skicu u svom portfoliju prilično
sličnu po konceptu i izvršenju ideji na kojoj M & Co upravo radi. Požurio mi je pokazati
prototip iz straha da ću ga kasnije ukrasti za portfolijo. Bio sam tako polaskan. "
Kada je M & Co unajmio Sagmeistera pet godina kasnije, 1993., Sagmeister je otkrio
da Kalman ima nevjerojatan smisao za davanje mudrih savjeta, koji su duboko utjecali
na njega dok je počeo njegovati svoju karijeru. Možda je najvažnije što je Kalman
potaknuo Sagmeisterov vlastiti kreativni nemir: „Tibor je uvijek bio sretan i spreman za
skok s jednog polja na drugo: korporativni dizajn, proizvodi, urbanizam, glazbeni
spotovi, dokumentarni filmovi, dječje knjige i uređivanje časopisa bili su tretirani pod
mantra, 'Sve bi trebao učiniti dvaput. Prvi put ne znate što radite. Drugi put. Treći put
je dosadno - reče Sagmeister.
Dok je studio bio zatvoren i preselio se u Rim, krenuo je da napravi vlastiti studio.
Zbog velikog zanimanja za muziku, odlučio je raditi na muzičkoj grafici, ali samo je
podržavao muziku koju preferira. Godine 1993. osnovao je tvrtku Sagmeister Inc. Na
početku mu nitko od izdavača se nije raspitivao za dizajn naslovnica albuma. Kada je
njegov prijatelj upravo pokrenuo svoj album, iskoristio je priliku da dizajnira naslovnicu
CD-a za Zinkerove planine ludila.
2
Upotrijebivši optičku iluziju, učinio je da naslovnica CD-a više privlači potrošače, a
njegov nevjerojatan žar za inovativnim dizajnom donio mu je četiri nominacije za
Grammy za naslovnicu. Inspirisan njegovim radom, Lou Reed zatražio je od njega da
napravi naslovnicu albuma "Set the Twilight Reeling" 1996. godine. Sljedeća
naslovnica koju je osmislio za album Feelings Davida Byrnea s lutkom u stilu GI Joe.
"Dobivam veću šansu od susreta s nekim od mojih glazbenih heroja nego što sam
sjedio na sastancima s marketinškim direktorom, što sam puno učinio prije nego što
sam otvorio vlastiti specijalizirani studio", objasnio mi je u intervjuu prije desetak
godina.

Od tada je Stefan Sagmeister promovirao brandove, glazbu i zadovoljio klijente kao

što su Guggenheimov muzej, HBO, AIGA i Time Warner kroz svoje dizajne. Za svoja
postignuća tri puta je dobio Grammy nagradu i Nacionalnu nagradu za dizajn.
Predaje na poslijediplomskom odjelu Škole vizualnih umjetnosti u New Yorku i
imenovan je za predsjednika Franca Stantona na School of Art Cooper Union u New
Yorku.

Sagmeister je osnovao svoju firmu sa kolegicom Jessicom Walsh pod nazivom

Sagmeister & Walsh, to je, ustvari, kreativna agencija sa sjedištem u New Yorku. SnW
je studio za potpunu uslugu izrade strategije, dizajna i proizvodnje na svim
platformama. Specijalizirani za identitete robnih marki, kampanje, izradu društvene
strategije i sadržaja, reklame, web-lokacije, aplikacije, knjige, okruženja i drugo. Dakle,
svi klijnti koji trebaju ovakve tipove rade mogu ga kontaktirati pomoću ove stranice i
dan danas. No, zanimljiva informacija jeste ta da ide na godišnji odmor oko svakih
sedam godina, gdje ne uzima posao od klijenata.

Njegov moto je "Dizajn koji je zahtijevao hrabrost od kreatora još uvijek nosi isti duh u
konačnom izvršenju.’’

On je proveo mnogo godina projektirajući za muzičku industriju. Prije nekoliko godina

odlučio je posvetiti 25% svoga rada umjetničkom svijetu, stvari kao što su knjige i
publikacije za galerije, još 25% za znanstvenu zajednicu, 25% za društvene uzroke, a
preostala četvrtina ostala je posvećena muzičkoj industriji.

Sagmeister je 2008. počeo raditi na tipografskim djelima. One su nastale pod nazivom
„Stvari koje sam do sada naučila u životu“. To su objavljivali u časopisima, kao plakati,
pa čak i u japanskom godišnjem izdavanju. Izrazi su pronađeni u starom dnevniku koji
je čuvao i kaže da su bili inspirisani njegovim djedom.
Sagmeister je u prošlosti izjavio da “Nisam opsjednut s tipovima pisama i smatram da
je odabir prave samo prilično zamorna vježba. Korištenje mog rukopisa eliminira taj
proces, personalizira rad i može se protumačiti kao izraz protiv računala u jednom
jednostavnom potezu. "

3
PROJEKTI, NASLOVNICE I PLAKATI

Na pitanje ‘’Što biste rekli da je dobar plakat?’’ odgovorio je: ’’Gledajući od prije što je
dobar plakat vjerojatno morao biti nekako nov, mora biti uzbudljiv, vjerojatno treba
posjedovati neku vrstu vizualne hijerarhije da bi se moglo vidjeti gdje bi trebalo gledati
prvo, drugo i treće.
Sagmeister, čiji je moto bio "Stil = prdež", zamijenio je stil sa stavom. S lakoćom,
Sagmeister se predstavlja od grafičkog dizajnera do konceptualnog tipografa,
umjetnika, izvođača. Kada se raspoloženje pojavi, on se vraća u sebe kao dizajner, i
počinje potpuno novi ciklus transformacije.

Za predavanje AIGA 1999. godine slavno je

napisao natpis za plakat događaja u njegovom
golom tijelu. U svom najpoznatijem posteru, za
predavanje na koledžu Cranbrook u blizini Detroita,
Sagmeister je nastojao vizualno prenijeti bol koja prati
većinu dizajnerskih projekata studija. Zatražio je od
stažista da cijeli tekst urezuje na vlastiti torzo nožem X-
Acto i fotografira rezultat

Casa Da Musica, muzički centar u Portugalu

Sama zgrada je logo
Mijenja se sa svih strana perspektive
Napravljen je softver koji koji procira svaki
destilirani vizual u Casa De Musica logo
Logo sadrži srž originalnog vizuala I spoji se tako
što doda boje koje su u perfektnoj harmoniji

4
 Škola vizuelnih umetnosti je bila među prvim akademskim institucijama u Sjedinjenim
Državama koje su prepoznale potrebu za alternativnim marketinškim strategijama u
privlačenju novih studenata. Na stanicama njujorške podzemne željeznice postavljeni
su plakati koji su oglašavali školu, osmišljeni da u isto vrijeme budu i atraktivni i
provokativni. Među njima su bili i radovi legendarnih umjetnika gdje su izloženi plakati i
Stefana Sagmeistera. Svi redom predavači na samom fakultetu, ovi autori iskoristili su
narudžbu za plakat kako bi kroz svoje radove istražili što to znači biti umjetnik i
dizajner te naručenim plakatima dali svoj vlastiti autorski glas."Take it on" plakati za
Školu vizualnih umjetnosti (SVA) u New Yorku. Stefan predaje na Odsjeku za dizajn pri
Minimum Viable Product-u, Jessica predaje na Odsjeku za dizajn Bachelor of Fine
Arts, a Santiago je bio student na Odsjeku za dizajn BFA. Prihvatili su maksimalno
doslovnim preuzimanjem tipografije na njihovim licima. Radili su s fotografom
Henryjem Leutwylerom i kreativnim retušerom Erikom Johanssonom kako bi postigli
ovu seriju plakata koja se sada prikazuje u stanicama podzemne željeznice u New
Yorku.

5
Sagmeister Inc. je 13. septembra 2008. godine započeo s instalacijom 250.000
novčića na trgu Waagdragerhof u Amsterdamu. Tokom 8 dana i uz pomoć više od 100
dobrovoljaca, novčići su razvrstani u 4 različite nijanse i pažljivo smješteni na ovu
površinu od 300 m². Nakon završetka kovanice su ostavljene slobodne i nezaštićene
kako bi javnost mogla komunicirati. Za manje od 20 sati nakon velikog otvaranja,
mještanin je primijetio osobu koja je krala kovanice i odnosila ih, nakon toga zvali su
policiju.

‘’Thinking life would be better in the future is stupid, I have to live now’’

6
 ‘’Lou Reed’’ je album cover za Set the Twilight
Reeling od Lou Reeda gdje je uradio nešto što niko
prije se nije usudio da radi, odnosno ispisao sav tekst
pjesme na veoma neobičan i estetski prihvatljiv
način.

‘’Two tongues’’ ili dva jezika koja su se međusobno

suprotstavljala bila su Sagmeisterov izbor da najavi
seriju predavanja dizajna pod nazivom Svježi dijalog.
Fotograf Tom Schierlitz je snimio dva kravlja jezika s obližnjeg tržišta fotoaparatom
velikog formata. Izduženih jezici koji mašu bio je dobro prihvaćen u Sagmeisterovom
studiju, ali ne i kod nekih članova AIGA-e.

7
 ‘’Self-confidence produces fine results’’ je jedan od raznih projekata za koje je
Sagmeister volio eksperimentisati. Ovaj se sastoji od nekoliko stotina hiljada zrelih i
nezrelih bana koje su svojom bojom formirale rečenicu.

‘’Everybody always thinks they are right’’ je sljedeći projekat kroz koji je htio prikazati
apsurdnost razmišljanja na duhovit način igrajući se sa planovima.

8
 Naslovnica za album Rolling Stonesa ‘’Bridges to Babilon’’
Za album Rollings Stones 1997. i mostove za Babilon. Sagmeister je pokušao uvjeriti
bend da posluša njegove ideje. Htio je iskoristiti motiv lava inspiriran asirskom
skulpturom u Britanskom muzeju. Njegov je argument uključivao činjenicu da je pjevač
bio znak zvijezde Lea i da se slika lako može koristiti kao CD omot.

Sagmeisterova partnerica Jesicca je sa njim uradila jos jedan eksperiment vezan za

pitanje sreće pojedinca u sklopu firme Sagmeister and Walsh.

9
Za ovaj CD omot koristio je optičku iluziju, kada je CD omot u plastičnoj kutiji, slika
prikazuje sliku mirnog ljudskog lica. Međutim, kad je naslovna strana izvađena iz
crvene plastike, čovjek pokazuje bijes u različitim tonovima crvene, bijele i zelene. Ova
naslovnica albuma Sagmeisteru je donijela prvu nominaciju za Grammy za naslovnicu
albuma, gdje će osvojiti još tri nagrade.

Godine 2012. Sagmeister inc. Preimenuje svoju firmu u Sagmeister and Walsh.

10
 Kroz dizajnersku tvrtku, Sagmeister je na svoj pravi način odlučio testirati kulturne
granice u reklami koju je zatražio za Nagradu za dizajn Hong Konga koju su
organizirale 4A-e 1992. godine. stila, međutim, slika je bila od 4 muške gole stražnjice,
očito inspirirane nazivom tvrtke organizatora koji nas je obasipao velikim Sagmeister
humorom. Slika je smatrana iznimno neprikladnom po rezerviranoj kulturi i uvjerenjima
azijskih poslovnih muškaraca i žena. To je dovelo do toga da mnoge agencije
bojkotiraju ceremoniju. Sagmeister je primio mnogo pritužbi, ali je otkrio svoje omiljeno
pitanje ‘’Who’s the asshole who designed this poster?”

Sagmeisterov potpis se pojavljuje u posteru za AIGA bijenalnu konferenciju u New

Orleansu. Bezglavo pile koje se šulja po polju ujedno je i metafora profesije grafičkog
dizajnera, poziv da se zaustavi trčanje i prisustvuje konferencijama, voodoo simbol
povezan s mjestom konferencije i izjava protiv zloupotrebe tehnologija i prelijepa
grafika devedesetih godina.

Za David Byrnea, Sagmeister je prikazao umjetnika kao plastičnu lutku na naslovnici

njegovih albuma 1997 Feelings.

11
NAGRADE

Sagmeister je 2005. godine dobio nagradu Grammy u kategoriji najboljeg pakiranja u

paketu s posebnim ili posebnim ograničenim izdanjima za umjetničku režiju Jednom u
kutiji životnog vijeka koju je postavila Talking Heads.

Dobio je i drugu Grammy nagradu za dizajn Davida Byrnea i Brian Eno albuma
Everything That Happen Today, koji je proglašena za najbolju kategoriju paketa
Grammy nagrada.

Godine 2005. Sagmeister je osvojio Nacionalnu nagradu za dizajn za komunikacije

Nacionalnog muzeja dizajna Cooper-Hewitta. 2013. Nagrađen je Zlatnom medaljom
časti Republike Austrije.

Neki od njegovih klijenata su; AIGA Detroit; Anni Kuan dizajn; Booth Clibborn izdanja;
Poslovni lideri za razumne prioritete; Capitol Records; Chaumont; Kopiraj časopis;
Tiskarska tvrtka Dai Nippon; Muzej Guggenheim.

12
IZLOŽBE

2000 Design Biannual, Nacionalni muzej dizajna Cooper-Hewitta, New York

2001 Krađa očne jabučice, Kunstlerhaus, Beč; Samostalna izložba, Galerija Frédéric
Sanchez, Pariz

2002. Samostalna izložba, Muzej primijenjene umjetnosti, Beč

2003. Samostalna izložba, Museum fur Gestaltung, Zurich, Švicarska; Samostalna

izložba, DDD Galerija Tokio [2]

2012 Sretan šou, Institut suvremene umjetnosti, Philadelphia [13]

2015. Sretan šou, Muzej primijenjene umjetnosti, Beč

2015 Sretan šou, Muzej für angewandte Kunst Frankfurt [14]

2018/2019 Sagmeister & Walsh: Ljepota, Muzej primijenjene umjetnosti, Beč

13
ZAKLJUČAK

Grafički dizajn je grana umjetnosti koja dopušta umjetniku da se izrazi na milion

načina kroz vizual koji upućuje na neku poruku. Upravo ova definicija karakteriše
austrijskog dizajnera koji pomjera granice i kreira totalno novi svijet posmatranja
dizajna. Teži da dizajnira ručno bez prevelikog dodira sa tehnologijom, odnosno ono
po čemu ga poznajemo jeste da dizajn radi tijelom i dušom što me dovodi na njegovu
izreku koja glasi ‘’Obsessions make my life worse and my work better.’’. Dizajner koji
živi dizajn iz dana u dan doprinosi mnogo zanimljivosti koje posmatrače ostavljaju bez
teksta, u svakom smislu.

14
SAGMEISTEROVE IZREKE

- Moj je djed želio postati slikar i dizajner znakova, ali je bio zaustavljen; moj tata bi
imao pravi talent za jezik, ali je bio zaustavljen. Kad sam izrazio želju da postanem
grafički dizajner, nisam bio zaustavljen. "

"Ne mislim da postoji posebna odgovornost za dizajnere koji nisu u drugim

profesijama ... Mislim da postoji odgovornost za sve nas da se uključimo na svim
razinama."

- Žalba je smiješna. Ili djeluj ili zaboravi.

“Vrlo je važno prihvatiti neuspjeh i učiniti mnogo toga - što je moguće više stvari - sa
što manje straha. Mnogo je, mnogo bolje završiti s mnogo sranja koje su pokušale,
nego prešutjeti u početku i ne učiniti to. "

"Hobiji su za ljude koji ne vole ono što rade."

“… Mislim da je krajnje nehumano vidjeti samo stvari za njihovu funkcionalnost.

Želimo da stvari budu više od toga. Želja za ljepotom je nešto što je u nama i nije
trivijalno. "

15
LITERATURA

-internet
-TED ideas worth sharing
-YouTube
-Famous grapgic designers
-Designboom
-Inkbot design

16