Politika

NE NAZIRE SE
KRAJ U VEZI SA AUSTRIJSKA
KOMPANIJA

ko~i
PROBLEMIMA
O PRIMJENI "[TEJER MANLIHER"
KONVENCIJE O IZUZETNO CIJEWEN

primjenu
ME\UNARODNOJ PROIZVO\A^
TRGOVINI
UGRO@ENIM

CITES-a
VRSTAMA

Lovac
@IVOTIWA
I BIQAKA

1. MAJ 2015. broj 3

PU[KA ZA
XENTLMENE

FOTO V. STOJAKOVI]
Savo MINI],
istinski zaqubqenik
u lov i prirodu

Qubav
prema lovu
zapisana
u genima
 Lovac GLAS SRPSKE petak, 1. maj 2015. 3

Lovci koji se
pridr`avaju zakona
FOTO: AGENCIJE

Lovci ~esto kr{e pravila i rizikuju `ivote

Fluorescentna
boja ~uva glavu
Kako se potraga Kako se izlazak prijateqa u
prirodu i potraga za lovinom ne bi
za lovinom pretvorila u tragediju, potrebno je
ne bi pretvorila po{tovati propisana pravila, lo-
u tragediju va~ku etiku, tradiciju i obi~aje u
vezi sa ve}om bezbjedno{}u i opre-
potrebno je zom.
po{tovati Lovac Dragan M. iz Bawaluke
pravila, koja obja{wava kako se de{avaju nesre-
}e u {umi.
ka`u da lovac - Najva`nije lova~ko pravilo
mora na sebi glasi: Mora{ biti siguran i dobro
imati signalno vidjeti u {ta puca{. Na`alost, ima
lovaca koji to ne po{tuju i koji u
obiqe`je `eqi da pogode lovinu u trenutku
vidqivo sa ne razmi{qaju o mogu}im posqedi-
velike cama. Tvrdim da lov nije opasan
sport ali kada je ekipa sinhroni-
udaqenosti zovana i dobro uigrana. Me|utim,
ukoliko nije tako, mogu}e je da
do|e do ne`eqenih doga|aja -
na lova~koj opremi, i te kako kori-
sne kada se radi o bezbjednosti lov-
ca.
- Zakon o lovstvu Republike
Srpske u ovoj oblasti je jasan i pro-
pisuje da lovac na uniformi mora
imati signalno obiqe-
`je prsluk, traku,
kapu, pojas ili neki drugi vidqivi
detaq kojim bi svoju bezbjednost po-
digao na odre|eni nivo, ali kod nas
se nerijetko kr{i i ovo pravilo.
Kod nas se ~e{}e mogu sresti lovci
koji nemaju nikakva fluorescentna
obiqe`ja nego oni koji po{tuju
pravila - rekli su u Ministarstvu
za poqoprivredu, {umarstvo i vodo-
privredu Republike Srpske.
MNOGO LOVACA SE
NE PRIDR@AVA ZAKONA
Ima i lovaca koji su
savjesni i koji ne nose
fluorescentna obiqe`ja

N aslov "Lovac ubio

lovca" na sre}u se ne
mo`e ~esto vidjeti
u doma}im novina-
ma, ali kada se radi o qudskim `i-
votima, bilo bi najboqe da se on
nikada i ne pojavi.
rekao je Dragan.
Kako bi sprije~ili ili bar
sveli nesre}ne slu~ajeve na mi-
nimum, nadle`ni organi pro-
pisali su poseban ~lan
Zakona o lovstvu. On se odno-
si na fluorescentne oznake
zbog zakona nego zbog sop-
stvene bezbjednosti.
- Kada se lovi u izmaglici
ili u bujnoj vegetaciji, onda su
jarko vidqive oznake od nepro-
cjewive va`nosti - rekao je lovac
Goran O. iz Bawaluke.
4 petak, 1. maj 2015. GLAS SRPSKE

PI[E: SRETEN MITROVI]

Lovac
krozrs@glassrpske.com
O za{titi `ivotiwa
brinu se svi
ovac koji `eli na bez- registrovani lovci.
bjedan na~in da do|e do Posebno je

L trofeja neke od kru-

pnih divqa~i kao {to
su divqa sviwa,
srnda}, vuk, pa i medvjed, i da pri tom
u`iva u qepotama netaknute priro-
de, treba da se zaputi u Rogaticu.
Ovdje }e ih do~ekati Lova~ko
udru`ewe "Rogatica" koje gazduje lo-
vi{tem "Mednik" sa svojih 250 ~la-
nova organizovanih u 18 grupa
{irom op{tine. Na kori{}ewu im
je ne{to vi{e od 42.500 hektara po-
vr{ine lovi{ta koje spada u red na-
jure|enijih ne samo u Republici
Srpskoj, nego i cijeloj BiH.
- Na{ primarni zadatak jeste
uzgoj i za{tita divqa~i kroz lovno
uzgojne i lovno-tehni~ke objekte, pa
tek onda odstrel. Na tom planu pos-
tignuti su impresivni rezultati.
[irom lovi{ta podignuto je 60
hranili{ta za srne}u divqa~, 200
solila, osam hranili{ta za divqe
sviwe, vi{e od 120 pojili{ta na
postoje}im vodotocima, novim i
starim lokvama - rekao je predsje-
dnik udru`ewa Radoslav Ristano-
vi}.
LOVI[TE
Uz lova~ki dom u Rogatici, iz-
gra|eno je 11 lova~kih koliba za
sklawawe od nevremena, kao i za za-
jedni~ko dru`ewe i po potrebi
odmor izme|u dva izlaska u lovi{te.
Osim toga izgra|eno je 10 niskih i
oko 100 visokih otvorenih, te jedna
zatvorena ~eka sa me~ili{tem koje
se stalno dopuwava za medvjede i vu-
kove. Ova ~eka je pokrivena i kame-
rama za pra}ewe kretawa `ivotiwa
i eventualno nedobronamjernih i
ostalih qudi.
ODSTRIJEQENA 34 SRNDA]A
I 100 DIVQIH SVIWA
- O za{titi divqih `ivotiwa
brinu se svi registrovani lovci.
Posebno je to zadatak profesional-
nog lovo~uvara koji non-stop bdije
nad lovi{tem. Wemu je danono}no
na raspolagawu terensko vozilo, pu-
{ka, fotoaparat, mobilni telefon
i ostala potrebna oprema. Ni to
nije sve. Prema posebnom ugovoru sa
[G "Sjeme}" za ~uvawe lova zadu`e-
ni su i lugari kao ~uvari {uma na
svojim rejonima. Tu je i dobra sa-
radwa sa Policijskom stanicom u
Rogatici - rekao je prvi ~ovjek ro-
gati~kih lovaca.
PLAN ODSTRELA
Druga strana aktivnosti lovaca
u Rogatici jeste odstrel. On se
to zadatak
profesionalnog
lovo~uvara koji
non-stop bdije
nad lovi{tem.
Prema posebnom
ugovoru sa [G
"Sjeme}" za ~uvawe
lova zadu`eni su
i lugari kao ~uvari
{uma na svojim
rejonima,
rekao Ristanovi}
Lovi{te "Mednik" kod Rogatice
Radoslav Ristanovi}
sa odstrijeqenim srnda}em
Eleta A}im, jedan od
najstarijih lovaca u Rogatici
Lova~ka sje}awa
Me|u najstarijim rogati~kim
lovcima je osamdeset{estogo-
di{wi A}im Eleta koji je oda-
vno po~asni ~lan.
- Kad sam ja davne 1983. postao
lovac, lov se mnogo razlikovao
od sada{weg. Tada se u lovi-
{te i{lo na lisice i ze~eve.
Srne}e divqa~i bilo je rijet-
ko i lovila se samo uz posebno
odobrewe. Divqih sviwa, koje
su sada osnovni dio lova, nije
ni bilo, a odstrel vuka kao
predatora uvijek je bio do-
zvoqen, ali samo kroz organi-
zovani lov uz hajke - rekao je
Eleta kojem je lijepom sje}awu [ta je podignuto Plan odstrela za
ostalo u~e{}e u zajedni~kom
lovu na medvjeda novembra
u lovi{tu narednu sezonu
1991. Bio je u~esnik grupe kada 60 hranili{ta za srne}u divqa~, 117 divqih sviwa,
je sada pokojni Radomir Eri}
8 hranili{ta za divqe sviwe, 76 ze~eva,
na Borikama odstrijelio mevje-
200 solila za prehranu divqa~i 41 srnda},
da te{kog 403 kilograma i vi-
sine 2,35 metara. 120 pojili{ta na postoje}im vodotocima 3 medvjeda
 Lovac GLAS SRPSKE petak, 1. maj 2015. 5

Grupa rogati~kih [umari u slu`bi lova

lovaca poslije lova
na divqe sviwe U Rogatici postoji jo{ jedno lovi-
{te. Rije~ je o Privrednom lovi-
{tu planinskog tipa kojim gazduje
[umsko gazdinstvo "Sjeme}".
Prostire se na vi{e od 23.000
hektara uglavnom visokih ~etinar-
skih {uma ukqu~uju}i i podru~je
mjesne zajednice @epa.
- Uglavnom se love medvjedi, vukovi, divqe sviwe i srne}a divqa~, a
sve na komercijalnoj osnovi. Cijena vuka je 750 maraka plus 80 KM za
ulazak u lovi{te. Odstrel medvjeda zavisi od poena i kre}e se od
5.500 do 30.000 maraka uz taksu za ulazak u lovi{te po danu 100 KM -
rekao je tehni~ki direktor "Sjeme}a" Marko Tomovi}.
I ovdje je briga o divqa~i u prvom planu pa je ure|eno 40 hranili{ta
za srne}u divqa~, 100 solila, ~etiri hranili{ta za divqe sviwe i ve-
liki broj lova~kih staza kroz stoqetne {ume.

e me|u najure|enijim
Lova~ka koliba
grupe iz Gu~eva
na Zmijnici

obavqa prema godi{wem planu gaz- od ~ega 35 veprova, 29 krma~a i 53

dovawa i, na primjer, u sezoni prasadi, tri medvjeda i 76 ze~eva.
2014/2015. godina odstrijeqeno je 34
srnda}a. Toliko ih je bilo i odo-

Uzgoj i breno.
Odstrijeqeno je i 100 divqih
sviwa, od ~ega 33 vepra, 27 krma~a i
40 prasadi. Po{to je to bio i plan
PRIJAVE ZBOG KRIVOLOVA
Borba protiv krivolova koji od
postanka prati lov na divqa~ je ne-
prestana. Lani je nadle`nim orga-

za{tita za odstrel, umjesto 31. sezona je za-

tvorena 18. januara ove godine.
- Lovcima nije po{lo za rukom
da nani{ane vukove i lisice, pa
odstrela na ove `ivotiwe nije ni
nima podneseno devet prijava za
nedozvoqen odstrel divqih sviwa i
jedna krivi~na za odstrel srne}e
divqa~i. Krivolovac je uhva}en na
djelu.

u prvom, bilo. U dvije akcije u februaru ove

godine neuspje{no je pucano samo
na jednog vuka, dok lisice imaju
sre}u da im ko`e nisu na cijeni, pa
ih lovci i ne love. Skupqa patrona
NEPRESTANA BORBA

odstrel nego ko`a - rekao je Ristanovi} i

dodao da su uspje{no obavili i zim-
sko prebrojavawe divqa~i radi
planirawa odstrela u sezoni
2015/2016. Rezultati su zadovoqava-
PROTIV KRIVOLOVA

Ina~e, ~lanarina u Udru`ewu

je 160 maraka. Iza we stoji bespla-
tan lov na svu divqa~, osim medvjeda

u drugom ju}i posebno u kategoriji visoke

divqa~i.
Na osnovu toga ura|en je go-
di{wi plan gazdovawa i poslat na
koji se iskqu~ivo lovi na komerci-
jalnoj osnovi. Srne}a divqa~ lovi
se od 15. maja do 15. septembra ne-
djeqom i dr`avnim praznicima, a

planu saglasnost resornom ministarstvu.

Saglasnost je stigla i ovdje }e se u
narednoj lovnoj sezoni mo}i odstri-
jeliti 41 srnda}, 117 divqih sviwa,
divqe sviwe od 1. oktobra do 31, ja-
nuara vikendom i dr`avnim pra-
znicima do ispuwewa plana kada
automatski prestaje lov.
6 petak, 1. maj 2015. GLAS SRPSKE
Lovac
Velikog tetrijeba Lov na tetrijeba
mo`ete loviti samo veliki izazov
kada je u qubavnom
zovu. Jedinstvene
{ume NP "Sutjeska"
svakog proqe}a
odzvawaju qubavnom
pjesmom ove
neobi~ne krupne
ptice. Vrsni
poznavaoci velikog
tetrijeba ne ka`u
slu~ajno da ova
ptica zbog qubavi
gubi glavu

PI[E: RADMILA \EVI]

krozrs@glassrpske.com

edno od najve}ih lovi{ta

u RS i BiH, lovi{te Na-

J cionalnog parka "Sutjes-

ka" ovih dana privla~i
brojne lovce {irom
Srpske, Srbije, Crne Go-
re i evropskih zemaqa, jer je u toku
lovna sezona na velikog tetrijeba,
koji je na mnogim na{im prostori-
ma odavno ve} nestao.
U Nacionalnom parku
Lovi{te NP "Sutjeska", najsta-
rijeg parka u BiH, prostire se na
"Sutjeska" u toku sezona lova
54.000 hektara, a povr{ina samog na sve rje|u pticu
parka iznosi 17.000 hektara. U
lovi{tu ima na stotine divqa~i,
a me|u wima je i veliki tetrijeb,
ukras i biser visokoplaninskih
lovi{ta, koji godinama u lov pri-
vla~i doma}e i strane lovce.
- Mnogo lovaca nam se ve} javi-
lo pa smo pro{log vikenda imali
Lov na
MU@JACI TETRIJEBA rodnih vrije-
velikog
SE NADME]U
DOZIVAJU]I @ENKE

prijava za lov, ali nije bilo mogu}e

dnosti u NP "Sutjeska" Milo{ @i-
vanovi}.
On dodaje da je lov na tetrijeba
vrlo atraktivan i da predstavqa ve-
liki izazov. Taj izazov osjeti}e lov-
tetrijeba
loviti zbog toga {to je na{e podru-
~je parka na vi{im mjestima jo{
pod snijegom. Takvi uslovi ne pogo-
duju lovu na tetrijeba. Trenutna
brojnost ove neobi~ne ptice u na-
ci narednog vikenda kada }e se
grupa lovaca upustiti u pravu avan-
turu lova na ovu {umsku koku preli-
jepog izgleda.
- Za vikend imamo ve} najavqenu
grupu lovaca. Svi koji su se ikada
qubavni
{em parku iznosi 156, od ~ega je 78
pjevaca i isto toliko koka. U toku je
lovna sezona koja traje do 15. maja -
pri~a {ef Sektora za za{titu pri-
upustili u ovu avanturu znaju za{to
se tako zove. Lov na tetrijeba jedan
je od najqep{ih. Treba da budete is- spektakl
Lovac
Stani{te
Veliki tetrijeb ili tetrijeb
gluhan naseqava mirna,
prorije|ena i starija po-
dru~ja u planinskim predje-
lima, izme|u 1.100 i 1.800
metara nadmorske visine,
gdje dominiraju razli~ite
vrste borova, smreka, jela
i prostrane proplanke uz
rubove {uma na kojima ima
borovnice, maline, brusni-
ce i obiqe travnatih po-
vr{ina.
^ak od 1957. godine veliki
tetrijeb opstao je samo na
Klekova~i, Osje~enici, [a-
toru, Cincaru, Vitorogi,
Lisini, Kowuhu, Treskavi-
ci, Zelengori i Magli}u, a
posqedwih godina ve}a
prisutnost je zabiqe`ena
samo jo{ na podru~ju NP
"Sutjeska".
U NP "Sutjeska" parku pos-
toji samo veliki tetrijeb,
mali tetrijeb je odavno nes-
tao.
kusan lovac, odli~no baratate oru-
GLAS SRPSKE petak, 1. maj 2015. 7
`jem, imate istan~ana ~ula i dobrog
vo|u puta koji odli~no poznaje teren
- pri~a @ivanovi}, koji je ~esto u
ulozi vo|e grupa lovaca na tetrije-
ba.
Veliki tetrijeb mo`e da se lo-
vi samo kada je u qubavnom zovu. Je-
dinstvene {ume NP "Sutjeska"
svakog proqe}a odzvawaju qubavnom
pjesmom ove neobi~ne krupne ptice.
Vrsni poznavaoci velikog tetrijeba
ne ka`u slu~ajno da ova ptica zbog
qubavi gubi glavu.
Vrlo je neobi~no i prava je umje-
tnost kada ova prelijepa ptica iza-
|e na pjevali{te. To je u sezoni
parewa, odnosno upravo ovih dana.
- Mu`jaci, odnosno pjevci, izla-
ze na pjevali{te, i tu se prakti~no
{epure i nadme}u dozivaju}i `enke.
Podigne glavu visoko, {iri krila,
koja su vrlo specifi~na, naki}ena
perjem, ponekad hoda u krug, kao da
zaista nastupa. To je jedna vrlo ne-
obi~na, zadivquju}a slika. Tada se
ogla{avaju neobi~nim zvukom, to je
upravo ta wihova pjesma kojom pozi-
vaju `enke na parewe. Taj trenutak
i jeste najpogodniji za lov, ali isto
tako i najzahtjevniji - kazuje @iva-
novi}.
Qubiteq lova i {ef Radne je-
dinice za lovstvo [umskog gazdin-
stva "Magli}" Fo~a, koji ~esto
predvodi grupe lovaca u lovnu avan-
turu, Bojan Paprica prepri~ava ka-
Cijena lova
na velikog tetrijeba
100
maraka dnevna
taksa po lovcu
2.000
maraka cijena
odstrela tetrijeba
1.000
maraka za rawenog,
neprona|enog
Lovna
tetrijeba
sezona
traje do
15. maja 300
maraka za
proma{aj tetrijeba
NP "Sutjeska" najstariji park u BiH
ko izgleda lov na velikog tetrijeba.
Dodaje da se gotovo niko iz Fo-
~e ne upu{ta u lov na tetrijeba.
Obi~no su to lovci iz Srbije, Crne
Gore, Prijedora i poneko iz
Bawaluke. U lov se ide rano ujutru,
treba da budete dobro obu~eni, sa
svom prate}om opremom.
LOVI[TE NP "SUTJESKA"
SE PROSTIRE NA
54.000 HEKTARA
- Treba da znate kada ta~no te-
trijeb izlazi na pjevali{te, ne smi-
jete da pravite buku, ba{ nikakvu,
ni gran~ica ne smije da padne, niti
da je nagazite, odmah vas osjeti pti-
ca. Korak po korak bukvalno morate
hodati kako biste ulovili ovog be-
}ara, kako ga popularno zovu lovci.
Tokom te qubavne igre mora se od-
strijeliti, a ukoliko lov ne uspije,
tetrijeb se vra}a u {umu, pa morate
opet ~ekati novi izlazak. Sve to lov
na tetrijeba ~ini pravim spekta-
klom - pri~a Paprica.
U NP "Sutjeska" na godi{wem
nivou dozvoqen je odstrel osam ve-
likih tetrijeba. Nekada se ispuni
norma, a nekada i ne.
- Bilo je godina kada iskusni
lovci odstrijele svih osam, a ugla-
vnom je to negdje polovina. Izme|u
~etiri i pet godi{we, u sezoni -
pri~a Milo{ @ivanovi} iz NP
"Sutjeska".
@ivanovi} smatra da bi me|u
lovcima na tetrijeba bilo vi{e
stranih dr`avqana, ali da oni sve
vi{e odustaju od lova u RS, jer svoje
trofeje ne mogu prenijeti preko
granice, zato {to BiH nije do kra-
ja regulisala odluke CITES konven-
cije kojima se to odobrava.
- Velika je {teta {to oni svoj
trofej zbog nedovr{ene CITES pro-
cedure ne mogu iznijeti preko grani-
ce. To umawuje zna~aj i satisfakciju
lova. Oni koji ostvare ulov, trofeje
ostavqaju na na{im podru~jima ili
ih nose kod preparatora da bi ih ta-
ko kasnije posjedovali. Tako bi bi-
lo i sigurno vi{e lovaca na
tetrijeba, ali i na medvjeda - ispri-
~ao je @ivanovi}.
U maju, nakon zavr{enog parewa
velikog tetrijeba, `ivot koke i mu-
`jaka se iz osnova mijewa. Koke se
bave pravqewem gnijezda, no{ewem
i le`awem na jajima, brigom o po-
tomstvu, a mu`jaci be}ari odlaze u
potragu za hranom da bi nadoknadi-
li energiju koju su izgubili tokom
parewa. Postoje pri~e da je ovu ne-
obi~nu i prelijepu pticu na prosto-
re BiH naselila Austruogarska.
Bilo kako bilo, zadatak ~uvara, po-
{tovalaca prirode, jeste da ih o~u-
va, a nadle`nih da sprije~e krivolov
na ovaj biser visokih planina.
8 petak, 1. maj 2015. GLAS SRPSKE
Lovac

FOTO: V. STOJAKOVI]
Savo Mini},
iz [amca,
istinski
zaqubqenik u
lov i prirodu

Sje}am se prvih
odlazaka u lov.
Cijelu no} ne bih
spavao. Nisam mogao
do~ekati da svane
zora kako bismo
krenuli. Pla{io
sam se da me ne}e
probuditi ili
da }u prespavati,
ka`e Mini}
Kroz lov zavolio
`ivotiwe, qude i prirodu

PI[E: ANITA JANKOVI] me|u prvim, ako ne i prvi lovac

anitaj@glassrpske.com koji najiskrenije voli lov i koji
ga do`ivqava kao dio svog `ivo-
ov je strast koja gra- ta.
ni~i sa "ludilom". To - Ukoliko bi postojala neka

L je neodvojivi dio me-

ne sa kojim di{em.
Kroz lov sam zavolio
`ivotiwe, qude i
prirodu, opisuje lov i zapo~iwe
svoju lova~ku pri~u pasionirani
gradacija, lov je za mene ne{to
{to mi je pored moje porodice naj-
va`nije na svijetu - ka`e Mini}.

LOVA^KA PORODICA

lovac i na~elnik op{tine [amac Odrastao je u lova~koj porodi-

Savo Mini}. ci i ve} kao sasvim mlad odlazio
Sebe opisuje kao skromnog, je sa ocem u lov kako bi spoznao
ali strastvenog lovca i smatra, ~ari `ivota u netaknutoj prirodi,
kada bi postojala neka vaga koja a uspomene iz tih dana ne blijede.
sve mjeri, da bi on sigurno bio Naprotiv, svakog momenta i de-
 Lovac GLAS SRPSKE petak, 1. maj 2015. 9

Savo Mini}
sa svojim
Nasqednik
trofejima
Savo Mini} ima sina od sedam
godina koji jo{ nije pokazao
interesovawe za lov, ali se
strastveni lovac nada da }e se
to promijeniti.
- Ne forsiram ga da bude lo-
vac, ali se nadam i ~ekam dan
kada }e se kod wega probuditi
taj nagon za lovom. Imam jo{
dvije k}eri i zaista ne bih vo-
lio da zetovima moram po-
klawati pu{ke - kroz {alu
pri~a Mini}.

Qubav Tokom lova neophodno

biti veoma oprezan

bih spavao. Nisam mogao do~ekati

da svane zora kako bismo krenuli.

prema lovu Pla{io sam se da me ne}e probu-

diti ili da }u prespavati - ka`e
Mini}.

PSI LOVU DAJU ^AR

zapisana Prvog lova~kog psa, kojeg je ta-

ko|e dobio od oca, slu~ajno su ubi-
li lovci zbog ~ega je danima
plakao i posvetio mu pismeni za-

u genima datak za koji je dobio mnoge nagra-

de na {kolskim takmi~ewima.

BEZ LOVA^KE SRE]E

taqa sje}a se kao da se ju~e dogo- ko|e lovac i ima lova~kog sta`a znam opasnosti koje dolaze od oru-
dio. vi{e nego ja godina. Odrastao sam `ja, otac je polako po~eo da me
- Moj djed je bio lovo~uvar kra- uz lov, pri~e o lovu, lova~ko oru- obu~ava i uvodi u lova~ku pri~u -
jem {ezdesetih godina. Otac je ta- `je. ^im sam bio u stawu da spo- prisje}a se Mini}.
Prvu vazdu{nu pu{ku, ~e{ke
marke "slavija", dobio je od oca ka-
da mu je bilo 10 godina. Otac ga je
Prijateq \i|i upisao i na streqa{tvo zbog ~ega
danas me|u lovcima u RS va`i za
U prirodu i odstrel divqa~i Savo Mini} uvijek ide u pratwi svog naj- jednog od najboqih strijelaca i u
boqeg prijateqa \i|ija. stawu je da uz dobar oslonac od-
- Imam prijateqa kojeg zovemo \i|i i, evo, ve} 14 godina nikada nismo strijeli `ivotiwu na udaqenosti
oti{li u lov jedan bez drugoga. Ni u lov sa visoke ~eke ni u lov na haj- od 330 do 350 metara.
ku. Nas dvojica uvijek biramo jednu ~eku bez obzira na to {to mo`e - Kao klinac, ve} od petog ra-
svaki na pojedina~nu. Nekako je to jedan od rituala za koji obojica zreda osnovne {kole krenuo sam
smatramo da nam donosi lova~ku sre}u - kazuje Mini}. redovno sa ocem u lov. Sje}am se
tih prvih odlazaka... Cijelu no} ne
NEMA DOBROG ULOVA
- Psi lovu daju ~ar. Oni prave
napetost koja je neophodna da bi
adrenalin proradio. Tokom svoje
lova~ke karijere imao sam razne
vrste kerova, a trenutno sa svojim
prijateqem \i|ijem imam zajedni-
~kog psa Lakija koji nije neki lo-
vac. Uvijek se {alimo na wegov
ra~un jer kad je sav nikakav, a ta-
kav je ~esto, kada ne}e da se odvaja
od nas, ka`emo da ga boli stomak
ili je tu`an jer se sjetio stare
qubavi iz mladih dana - sa osmije-
hom govori Savo i pri~a da me|u
10 petak, 1. maj 2015. GLAS SRPSKE
Lovac
lovcima postoji vjerovawe da, uko-
U lov na krupnu
liko ujutro kad krenu u lov psi bu-
divqa~ ide sa
du razigrani, ulov }e biti dobar. dvije pu{ke
Od 1993. godine ~lan je lova-
~kog udru`ewa "Fazan" iz [amca
na ~ijem je ~elu bio 11 i po godina.
Bio je i predsjednik Skup{tine
Lova~kog saveza RS, a sada je ~lan
Upravnog odbora Lova~kog saveza
RS. Svoj prvi ulov imao je ve} sa 16
godina i iako se radilo o malom ze-
cu, za wega je to bila velika stvar.
- Moj prvi ulov bio je divqi
zec kojeg sam odstrijelio u ^ajkov-
cima u Hrvatskoj. Imao sam oko 16
godina i stekao uslov da sta`iram
i budem lovac pripravnik. Taj zec
u mojim o~ima je bio ogroman,
mnogo ve}i nego {to jeste u pri-
rodi. ^esto se sjetim tog doga|aja
do u detaqe. Znam kako mi je otac
dodao pu{ku, znam kako je zec pro-
letio i kako sam ga odstrijelio -
pri~a Mini}.

POSEBAN TROFEJ

Kao i svaki lovac, posjeduje je-

dan trofej koji mu je posebno pri-
rastao srcu i kojeg smatra
najdra`im. U Mini}evom slu~aju
radi se o srnda}u ~ija trofejna
vrijednost nije velika, ali wemu
je drag jer je to bio prvi srnda}
kojeg je odstrijelio.

PREDSTAVQAO SE KAO
MINISTAR DA BI
DOBIO DOBRU ^EKU

- Bilo je to u prvim poslijera-

tnim godinama. Ustrijelio sam ga
kod nas, na podru~ju [amca. Ve} je
bio zavr{etak lovnog dana, spre-
mao sam se da napustim ~eku i kre-
nem ku}i kada sam opazio srnda}a
nasred livade. Kao da se tu spustio
padobranom. I tada sam shvatio za-
{to te `ivotiwe popularno zovu
{umski duh. Pogodio sam ga prvim
hicem i on mi je ostao u jakom sje-
}awu, zbog ~ega predstavqa moj naj-
dra`i trofej - poja{wava Mini}.
Pri~a da vjeruje u lova~ku sre-
}u bez koje nema dobrog ulova bez
obzira na znawe i opremu zbog ko-
je ~esto pose`e za raznim rituali-
ma prije samog odlaska u prirodu.
- U lov na krupnu divqa~ idem
sa dvije pu{ke, ta~nije sa dva kara-
bina. Jedan u kalibru 308 "vin~es-
ter" i drugi kalibra 8x68 S. Uvijek
koristim onu municiju koju sam ko-
ristio i u prethodnom lovu, odnosno
onu koja je bila u spremniku obave-
zno nosim i u naredni lov jer mi se
~ini da mi to donosi sre}u. Nekada
pretjeram sa tim sitnim "gatkama"
pa ho}u municiju iz iste kutije, is-
te serije i sli~no - ka`e Mini} i
dodaje da postoje neka nepisana pra-
vila da, ako se ide u lov sa visoke
~eke i ako prvi iza|e zec na hrani-
li{te, taj dan se ne}e ni{ta ulovi-
ti i odmah se mo`e spremati ku}i.
Uvijek obla~i onu garderobu za koju
smatra da mu donosi sre}u.
PREKO LOVA
DO PRIJATEQSTVA
Qubav prema lovu donijela mu
je veliko prijateqstvo sa biv{im
ministrom pravde RS Yerardom
Selmanom.
- Selman i ja koristimo istu
municiju, isto oru`je, veliki smo
drugari. On lov do`ivqava ba{
kao i ja, u wegovom pravom duhu. I
tokom na{ih bezbrojnih dru`ewa
desile su se mnoge {ale kojih se
Vuk
Me|u lova~kim svijetom vuk va-
`i za jednu od najinteligen-
tnijih i veoma nepredvidivih
zvjerki zbog ~ega je veliki iza-
zov mnogim lovcima, a Mini}
me|u svojim trofejima jo{ ne-
ma niti jednog.
- Vuk mi je bolna ta~ka. Pro-
veo sam ve~eri i ve~eri na ~e-
kama ~ekaju}i vuka i nisam
imao sre}u da uop{te pucam na
wega. Nekoliko puta su dolazi-
li u blizinu ~eke, vijali, na-
ilazio sam na wihove tragove,
ali nisam ustrijelio nijednog
zbog ~ega se smatram nekomple-
tnim lovcem - pri~a Mini}.
~esto prisje}amo. Naime, jedne pri-
like smo i{li u goste u Srbiju.
Oni su znali da dolazi jedan mi-
nistar pa su za wega pripremili
najboqe ~eke sa najboqim pogledom,
ali budu}i da nisu znali kako nije-
dan od nas dvojice izgleda, ~esto
smo govorili da sam ja ministar ka-
ko bih imao boqi pogled. Tada me
Selman savjetovao da }utim i ne
pri~am o ustavnim promjenama i re-
formama jer }u zeznuti cijelu stvar
- sa osmijehom se prisje}a Mini}.
Ka`e da gotovo nema kutka RS
koji nije obi{ao i gdje nije lo-
vio, a nerijetko je posezao do
Srbije i Hrvatske gdje je oproba-
vao svoju lova~ku sre}u.
- Lovio sam po lovi{tima od
Doboja, Modri~e, Broda, sara-
jevsko-romanijske regije, u Herce-
govini, po Krajini, u Semberiji,
Bratuncu, Srebrenici... ^est gost
sam bio i u FBiH. Tako|e sam lo-
vio nekoliko puta u Srbiji i
Hrvatskoj. Sada imam poziv za je-
dan prelijep lov u Srbiji kojem }u
se rado odazvati - ka`e Mini} i
dodaje da u svojoj kolekciji ima vi-
Lovac
Municija
Kao veliki qubiteq `ivotiwa
Mini} bira iskqu~ivo munici-
ju od koje }e `ivotiwe odmah
uginuti bez patwe.
- U lovu na sitnu divqa~ ko-
ristim italijansku municiju,
takozvani T5. Kada je u pitawu
karabin, koristim RVS prven-
stveno zbog zrna "kegel {pic"
koje se koristi zbog ogromne
brzine, energije i zaustavne
mo}i. Od wih divqa~ odmah
pada u vatri, imaju veliku ra-
zornu mo} i dovode do prekida
svih vitalnih funkcija. Za
divqa~ nema muke i patwe jer
odmah ugine - poja{wava Mi-
ni}.
Xerard Selman
i Savo Mini}
GLAS SRPSKE petak, 1. maj 2015. 11
{e od stotinu trofeja me|u kojima
su srnda}i, divqe sviwe, jeleni,
divokoze, ali i jedan muflon kojeg
je ustrijelio u Hrvatskoj i na ko-
jeg je jako ponosan.
U posqedwe vrijeme najvi{e
voli lov sa ~eke, a zbog posla ko-
jim se bavi izbjegava lov u grupa-
ma, popularne hajke.
- Budu}i da sam u politici, ne-
mogu}e je izbje}i politi~ke teme
kada se na|ete me|u vi{e qudi i
zbog toga izbjegavam grupni lov.
Potraga za srnda}ima i divqim
sviwama sa visoke ~eke mi je tre-
nutno najdra`a, ali odlazim i u
druge vrste lova sa ocem i prija-
teqima iz [amca - ka`e Mini}.
QUBAV PREMA PRIRODI
Wegova qubav prema lovu ide
do tih granica da ne mari za vre-
menske uslove i ka`e da je spreman
da ode u lov taman kad bi i "sjeki-
re padale". Tvrdi da je kroz lov na-
u~io da po{tuje prirodu, qude, da
bude strpqiv, uporan i odmjeren.
- Lov je nauka, sport, hobi, dru-
`ewe i prijateqstvo. Te{ko je bi-
ti pravi, iskreni lovac, a ne
voqeti prirodu i `ivotiwe. Lov
nosimo u genima i ne smijemo ga
zloupotrebqavati. Pravilnim gaz-
dovawem u lovi{tu, prehranom
divqa~i, uni{tavawem predatora
i uno{ewem divqa~i doprinosimo
prirodi. Jer sve je to lov, a ne sa-
mo ubijawe, kako mnogi misle. Sva-
ki moj odstrel ulovqen je u skladu
sa lova~kom etikom - ka`e Mini}.
LOVA^KA DRU@EWA
NAJQEP[I DIO LOVA
Lova~ka dru`ewa koja proti~u
uz pjesmu, veseqe, dobru hranu, ne-
koliko ~a{ica doma}e rakije
predstavqaju jednu od qep{ih
strana lova, tvrdi ovaj strastveni
lovac i ka`e da se prilikom lova
najvi{e pla{i da ne naleti na me-
~ku sa mladuncima, ali i zmiju ko-
ja vreba iz trave ili {ume.
- Tokom lova sam jako oprezan i
nisam imao nikakvih nevoqa ili
nepredvidivih situacija. Smatram
da nas divqa~ ne}e napasti ako je
ne ugrozimo - ka`e Mini} i dodaje
da svoj mir i spokoj u danima kada
ne mo`e i}i u lovi{ta pronalazi
~iste}i oru`je, sla`u}i i pregle-
daju}i municiju.
- Ja sam "manijak" i zavisnik
od lova. Ne od odstrela, ve} od sve-
ga onoga {to lov sa sobom nosi i
osim lova nemam drugih poroka i
hobija i kada pri~am, pri~am isk-
qu~ivo o lovu - zavr{ava svoju lo-
va~ku pri~u Mini}.
12 petak, 1. maj 2015. GLAS SRPSKE
Lovac

Specifi~nosti
Ono {to je mana ove pu{ke je
komplikovana zamjena nekih
dijelova ukoliko lovac `eli
da unaprijedi wene osobine.
To se naro~ito odnosi na za-
mjenu cijevi i wenog na~ina
uklapawa sa ostalim dijelovi-
ma i malo koji }e se oru`ar
upustiti u wenu zamjenu. Tako-
|e, nekima se ne svi|a plasti-
~ni magacin metaka, iako se
pokazalo da dobro odra|uje
svoj posao. Ipak, za one koji
ne `ele da se petqaju u zamje-
nu cijevi ili neka druga po-
boq{awa "SM klasik" je
odli~na pu{ka, precizna i po-
uzdana, i nadasve sigurna za
rukovawe.

Tradicionalna
estetika i moderna 3,6 kilograma, zavisno od verzije,
{to je ~ini dovoqno laganom za du-
mehanika, odli~no `e no{ewe, ali i dovoqno te{kom
rukovawe, mekan i da se smawi trzaj. Cijev "klasika"
siguran obara~ je duga 508, 600 i 650 milimetara,
zavisno od modela, dok du`ina sa-
zadovoqavaju me pu{ke iznosi 1.060, 1.150 i
kriterijume i 1.200 milimetara, kod verzije "ma-
najzahtjevnijih gnum". Cijev je izra|ena metodom
hladnog kovawa, {to garantuje vi-
lovaca soku preciznost, postojanu ta~nost
i dugotrajnost.
PRIREDIO: BORIS \URI]
borisdj@glassrpske.com

ouzdanost, si-
gurnost, pre- "KLASIK" ODLI^NA

P
Manliher".
ciznost
udobnost kra-
i

se sve lova~ke
pu{ke koje pravi austrij-
ska kompanija "[tejer
PU[KA ZA LOV
NA KRUPNU DIVQA^

"Klasik" je dobar primjerak lo-

va~ke pu{ke za svaku priliku.
Sve ovo va`i i za "SM Ona podr`ava ve}i broj kali-
klasik", koji u sebi kombinuje bara, ukqu~uju}i .243 Winchester,
tradicionalnu estetiku i moder- 6,5h55 SE, .270 Win, 7 mm-08 Remin-
nu mehaniku, ~ime je dobijena gton, .308 Winchester, .30-06 Springfi-
odli~na pu{ka za lov na krupnu eld, 7h64, 8h57IS, 9,3h62. Pored ovih
divqa~. Ovaj karabin krasi standardnih, "half stock" verzija po-
odli~no rukovawe, mekan i si- dr`ava i magnum kalibre 7 mm
guran obara~, kao i ~vrsto}a i Rem. Magnum, .300 Win. Mag, 8h68S,
dobra izbalansiranost wenih .300 Weatherby Magnum. Austrijska
dijelova. kompanija se dosta potrudila oko
Pu{ka je te{ka izme|u 3,3 i ove pu{ke, tako da ona podr`ava i
Lovac
Austrijska kompanija "[tejer Manliher"
izuzetno cijewen proizvo|a~
Pu{ka za
xentlmene
Materijali kori{}eni
kod "klasika" su elegantni
i funkcionalni
odli ~ne,
ali rje|e zas-
tupqene kalibre: {ved-
ski 6,5 mm, 7 mm-08, 8h68S i
Weatherbyev .300 Magnum. Tako|e,
ku}i{te "klasika" je konstruisano
da se prilagodi okvirima za sve ove
kalibre municije i napravqeno je
od aluminijuma velike tvrdo}e.
Karabin je stekao veliku popu-
larnost zbog svoje sigurnosti, koja
se naro~ito ogleda u pogledu cijevi
i zatvara~a. U ~eli~nom sanduku za-
tvara~ SBS (safe bolt system) sigurno
bravi sa dva puta dva zabravquju}a
brijega. Bregovi su postavqeni pod
uglom od 180 stepeni i predwa dva
imaju ve}i popre~ni presjek od bre-
gova u drugom redu. Pored wih, do-
datno bravqewe obezbje|uje i
korijen ru~ice zatvara~a, {to ~ini
"klasik" izuzetno ~vrsto za-
bravqenim. Tako|e, tijelo zatvara-
~a ima urezane duge kanale koji
slu`e da kao struga~i o~iste led i
smrznuto blato, zemqu i ostalu mo-
gu}u ne~isto}u, ukoliko bi se oru-
`je eksploatisalo u ekstremnim
uslovima, kao na primjer u Sibiru
ili na Aqasci. Pored ovoga, tu je i
GLAS SRPSKE petak, 1. maj 2015. 13
dokazani 2+1 pozicioni sigurno-
sni sistem zakqu~avawa sa ergo-
nomskim sigurnosnim to~ki}em.
Ovaj sistem je smje{ten na vrhu
pi{toqskog rukohvata, kao kod sa-
~mara, a ne du` cijevi, kao kod ne-
kih drugih karabina. Na ovaj na~in
se sigurnosni sistem mo`e pode-
{avati a da se pri tom ne mijewa
pozicija ruke na rukohvatu.
"Manliher" ima jedan kombino-
vani podesivi obara~ koji mo`e
funkcionisati kao direktni ili
set okida~, koji nudi mogu}nost
predokidawa potiskivawem obara-
~a unaprijed, nakon ~ega je sila
okidawa mala. Snaga okidawa
iznosi 1.500 g i obara~ se automat-
ski derepetira kada se pu{ka zako-
~i. Pu{ka ima jednostavan i
pouzdan {ar`er. Za wegovo va|ewe
dovoqno je pritisnuti kva~ice sa
strane i to se mo`e uraditi jednom
rukom. On se izra|uje od
tehnopolimera sa ka-
pacitetom 3+1 metak
za standard i magnum
kalibre, 2+1 za ka-
libre .270 WSM i
.300 WSM.
Materijali ko-
ri{}eni kod "kla-
sika" su elegantni i
funkcionalni. Kun-
dak i pretkunda~ni
dijelovi su napravqeni
u klasi~nom stilu i izra|eni su od
skupocjenog oraha dostupnog u tri
nivoa kvaliteta i sa dosta do-
voqnom koli~inom {ara. Na pred-
wem kraju i rukohvatu djelimi~no je
kori{}eno i ru`ino drvo. Ina~e,
ovakav kvalitet drveta se rijetko
mo`e vidjeti kod fabri~ke pu{ke.
Tu je i "Manliherov" za{titni pre-
maz "manoks", kojim su za{ti}eni
svi metalni dijelovi. Premaz one-
mogu}ava r|awe i negativan uticaj
pra{ine i vode, a ~i{}ewe je goto-
vo nepotrebno.
Sve navedeno navodi na zakqu-
~ak da su pu{ke ovog proizvo|a~a
poprili~no skupe i da su za one ko-
ji uimaju dubqi yep. U stranoj li-
teraturi ~ak imaju nadimak "pu{ke
za yentlmene", a to govori i wihova
cijena. Osnovna verzija "klasika"
sa skra}enom dr{kom kre}e se od
4.000 maraka pa navi{e, dok je naj-
jeftinija "magnum" verzija pu{ke
oko 5.000 maraka.
14 petak, 1. maj 2015. GLAS SRPSKE
Lovac
Lova~ka
municija
proizvedena
u Wema~koj
vrlo
kvalitetna
i tra`ena
na tr`i{tu

PRIREDILA: @EQKA KOKOT

zeljka.kokot@outlook.com

ema~ka fir-
ma "Rotvajl"

W (Rottweil) od
davne 1931.

RWS muni
godine proi-
zvodi lova~ku
municiju vrhunskog kvaliteta, a u Municiju za
okviru brenda RWS naro~ito je zas- lova~ke pu{ke
tupqena proizvodwa municije za pu-
{ke, pi{toqe te metaka
odlikuju vrhunska
namijewenih sportskom streqa{- preciznost sa
tvu. velikih
Vi{edecenijska iskustva u
proizvodwi takmi~arske municije
rezultovala su impozantnim tehni-
~kim dostignu}ima, a visok kvali-
tet, pouzdanost i uniformnost
obezbijedili su mnogim
udaqenosti i male
ulazne rane
garant pre
od 460 do 6.450
vrhunskim sportistima prva yula, dok su projektili te{ki od 2,6
mjesta na mnogobrojnim me- do 19,4 grama. Brzina projektila
|unarodnim takmi~ewima.
Municija za lova~ke pu{ke
dolazi u nekoliko varijan-
ti pakovawa, a svaku od
wih odlikuju vrhunska SERIJA H-MANTEL
preciznost sa velikih PREDSTAVQA PRAVO
udaqenosti i male ula- REMEK-DJELO
zne rane na divqa~i.
RWS asortiman obu-
hvata vi{e od 115 kre}e se u rasponu od
razli~itih proje- 590 do 1.150 m/s.
ktila i 40 razli- Municija za lova-
~itih kalibra, u ~ke pu{ke obuhvata
rasponu od 5,6 vi{e varijanti mo-
mm do 10,7 mm, dela olovnih, bezo-
energija proje- lovnih i silver
ktila kre}e se
 Lovac GLAS SRPSKE petak, 1. maj 2015. 15
Testirawe
Firma "Rotvajl" i 100 lovaca
sa sta`om du`im od tri godine
tokom pro{le godine organizo-
vali su testirawe nove Evoluti-
on Green municije. Rezultati
testirawa su pokazali da bi
vi{e od 87 odsto lovaca rado
preporu~ilo ovu municiju, a 72
odsto ih smatra da je ovo tre-
nutno naj~istija ekolo{ki po-
dobna vrsta lova~kih metaka.
zrna. Najpoznatiji modeli olo-
vnih zrna su Evolution, H-Mantel,
UNI Classic te ID Classic zrna.
Evolution metke odlikuje vi-
soka preciznost i duboka ulazna
rana, a brzinu i efikasnost zrna
ne smawuju ni udarci u kosti
divqa~i. U okviru ove serije dostu-
pna je desetina vrsta kalibara, od
kojih se izdvajaju 270 Win, 270 WSM,
30 R Blaser, koji se koriste za lov na
krupnu divqa~, poput srne, jelena,
ali se sa uspjehom u Evropi koriste
u lovu na sviwe i divokoze.
icija Za kalibar 270 Win karakteris-
ti~no je da odre|ena zrna prelaze
1.000 m/s i da donose na ciq jako ve-
liku energiju, a sa pove}awem da-
qine odstrela ne pada rapidno
eciznosti energija, kao kod nekih drugih kali-
bara. Pogodan je za odstrel krupne
divqa~i sa udaqenosti ve}e od 300
metara, koja po pravilu pada u "va-
tri" kod pogotka na vitalnom mjes-
tu.
Varijanta kalibra 270 je i krat-
ki metak 270 WSM, koji predstavqa
poboq{anu verziju starijeg 270 Win
metka zbog ve}e brzine metka iste
te`ine, ~ime se posti`e ravnija pu-
tawa.
Kratki meci kalibra 30 R Blaser
mogu se koristiti za lov na lisice,
dok se druga varijanta ove vrste me-
taka koristi za odstrel divqe
sviwe, jelena lopatara i mrkog med-
vjeda.
Dobra probojnost omogu}uje is-
paqivawe dugih, te{kih zrna visoke
gustine presjeka, a u nekim zemqama
kao {to su Belgija, Italija i Fran-
cuska zabrawena je wegova upotreba
za lov.
U grupi bezolovnih, odnosno
ekolo{ki pogodnih metaka, wema~ka
firma "Rotvajl" proizvela je Evo-
lution Green i HIT serije metaka
koji lovcima garantuju duboko
prodirawe i pouzdan izlazak ~ak
i pri velikim brzinama ili ja-
~em otporu, kao {to su udari na
kosti.
Za razliku od
frgamentiraju}ih, RWS bezolovna
zrna prolaze kroz tijelo `rtve ne
ostavqaju}i razorne efekte i fra-
gmentaciju, jer se predwe jezgro met-
ka sastoji od za{titnog lima.
U okviru grupe metaka HIT dos-
tupni su 270 Win, 300 Win Magnum,
30-06 i 308 Win kalibri, a najpozna-
tiji bezolovni metak ovog wema~kog
proizvo|a~a je RWS 8x68 S Evolution
Green 9,0 G, koji predstavqa prvo-
klasnu patronu velike brzine i pre-
ciznosti te{ku od devet do 14,5
grama.
Posebnu grupu RWS municije
predstavqaju silver zrna, koji su se
pokazali kao dobri i dostupni su u
okviru Evolution i Uni Professional
grupe.
Efektivnost RWS Evolution sre-
brnih metaka postaje vidqiva pri-
likom udara u kosti, gdje metak
ostaje u velikoj mjeri stabilan, dok
klasi~ni Soft Point meci pri udaru u
ja~e kosti imaju mawu preostalu
energiju za savr{enu penetraciju i
izlazak iz tijela `rtve, pa zbog toga
RWS Evolution meci imaju visoku iz-
laznu vjerovatno}u kao i veliku in-
ternu preciznost. Ona se odra`ava
kroz pro{irenu putawu i garantuje
visoku energiju hica ~ak i sa veli-
kih udaqenosti. Ovaj metak dostu-
pan je kao kalibar 300 Win Magnum,
30-06, 308 Win, 9,3x62 te 9,3x74 R.
POSEBNU GRUPU RWS
MUNICIJE PREDSTAVQAJU
SILVER ZRNA
Balisti~ki optimizovan sre-
brni UNI Professional metak karakte-
ri{e smawen otpor vazduha za 18
odsto u odnosu na UNI Classic metak
i produ`ena putawa, a obezbje|uje i
savr{eno o~uvawe mesa `rtve. Dos-
tupni su u kalibrima 300 Win Ma-
gnum, 30 - 06 i 308 Win. Ekskluzivna
serija H-Mantel municije dostupne u
osam klasi~nih kalibara pred-
stavqa pravo malo remek-djelo i ri-
jetkost na tr`i{tu lova~ke
municije. Svaka pojedina komponen-
ta, od premaza do puwewa u metku,
pa`qivo je odabrana, testirana, ra-
finirana i ru~no precizno obra|e-
na, {to ovim mecima garantuje
savr{enu preciznost. Meci su po-
zla}eni, sa plemenitim crnim rute-
nijumom oblo`enim ~aurama i
ugraviranim imenom vlasnika.
16 petak, 1. maj 2015. GLAS SRPSKE
Lovac

Ne nazire se kraj problemima u vezi sa primjenom Konvencije

o me|unarodnoj trgovini ugro`enim vrstama `ivotiwa i biqaka

Politika ko~i
primjenu CITES-a
PI[E: DU[AN REPIJA
dusanr@glassrpske.com
U Republici Srpskoj smatraju da dozvole BiH po ovom pitawu, pa }emo u idu-
za strane lovce treba da se izdaju na nivou }im redovima poku{ati da ra{~la-
nimo {ta je osnovni problem i kako
ova~ka udru`ewa po entiteta, dok iz Ministarstva spoqne da se on rije{i.

L svemu sude}i ~eka}e

jo{ neko vrijeme stra-
ne lovce koji `ele da
love na teritoriji
BiH, po{to se ne nazire po~etak
primjene CITES konvencije, koja po-
trgovine i ekonomskih odnosa BiH
smatraju da je to nadle`nost na nivou BiH
drazumijeva nesmetano izno{ewe lo-
vnih trofeja odre|ene vrste
divqa~i iz BiH.
Minulih godina traje tihi rat
izme|u lova~kih saveza u BiH i mi-
nistarstava na nivou entiteta i u
[TA JE CITES?
Konvencija o me|unarodnoj trgo-
vini ugro`enim vrstama divqih
`ivotiwa i biqaka - CITES (Con

 Lovac
Stranci trenutno
ne mogu da iznesu
trofej medvjeda
iz BiH
Okru`ewe
Za razliku od BiH, zemqe u
okru`ewu odavno su rije{ile
problem usvajawa i primjene
CITES konvencije, te ubiru
mnogo vi{e novca od lovnog
turizma, iako imaju mnogo
mawi potencijal za to od BiH.
vention on International Trade in Endan-
gered Species of Wild Fauna and Flora)
je me|unarodni sporazum koji osigu-
rava da me|unarodna trgovina `i-
vim primjercima divqih `ivotiwa
i biqaka, wihovih dijelova i deri-
vata ne ugrozi opstanak istih vrsta
u divqini. S ciqem borbe protiv
krijum~arewa i nezakonite trgovine
najrawivijim objektima prirodnih
resursa i radi organizacije efek-
tne kontrole izvozno-uvoznih akti-
vnosti sa `ivotiwama i biqkama
uspostavqen je jo{ 1973. godine, a
trenutno broji 181 ~lanicu. CITES
reguli{e promet vi{e od 35.000
vrsta `ivotiwa i biqaka, a fun-
kcioni{e tako {to se divqe vrste
`ivotiwa i biqaka svrstavaju u
odre|ene kategorije koje podlije`u
razli~itim mjerama kontrole prome-
ta i trgovine. Svaki tip uvoza, izvo-
za, ponovnog izvoza i unosa iz
velikog broja vrsta koje pokriva CI-
TES mora biti odobren kroz sistem
izdavawa i provjere dozvola. Svaka
dr`ava potpisnica Konvencije je
du`na da odredi jedan ili vi{e
upravnih organa koji }e upravqati
izdavawem dozvola i jedan ili vi{e
nau~nih i stru~nih tijela za pru-
`awe savjeta i mi{qewa o posqedi-
cama na datu vrstu tokom trgovine.
CITES U BiH
Kao i u mnogo drugih oblasti u
BiH, CITES je ratifikovan jo{ u de-
cembru 2008. godine, ali jo{ uvijek
nije do`ivio primjenu. Sporazum je
potpisan, ali ne podrazumijeva da je
time rije{en problem, po{to je po-
trebno izgraditi wegovu unutra{wu
strukturu, a zapelo je oko politi~kih
pitawa, na relaciji entiteti - BiH.
U Srpskoj nastoje da se dozvole izda-
ju na nivou entiteta.
- Da bi po~eli s primjenom kon-
vencije, moramo da osnujemo upravno
tijelo koje pravi i izdaje dozvole, te
nau~no tijelo, koje utvr|uje opravda-
nost odstrela, podatke o brojnom
GLAS SRPSKE petak, 1. maj 2015. 17
Mini}
^lan Upravnog odbora Lova-
~kog saveza Republike Srpske
Savo Mini} ne vidi za{to je
problem sa CITES konvencijom
nepremostiv i navodi primjere
gdje postoje dva ili vi{e upra-
vna i nau~na tijela.
- Takav model bi samo ubrzao
izdavawe CITES dozvola. Ne
bi bili prva zemqa u Evropi
koja nema jedinstvene organe,
jer su CITES dozvole organi-
zovane po pokrajinama i lo-
vnim podru~jima u Francuskoj
i Wema~koj. Srpska ima blago
koje se {eta brdima i planina-
ma, a na nama je da to blago is-
koristimo kao dr`avno blago,
kao ne{to {to je na{e i privu-
~emo strane lovce i strane tu-
riste - rekao je Mini}.
IZ MINISTARSTVA NA
NIVOU BiH NAJAVILI
RJE[EWE PROBLEMA
stawu i sli~no. Borimo se da jedno
upravno i jedno nau~no tijelo bude
nadle`no u Srpskoj, a drugo u Fede-
raciji - rekao je pomo}nik ministra
poqoprivrede, {umarstva i vodo-
privrede u Vladi Republike Srpske
Goran Zubi}.
Sa druge strane, u Ministarstvu
spoqne trgovine i ekonomskih odno-
sa BiH ne pristaju na takvu struktu-
ru, nego da postoji zajedni~ko tijelo
na nivou BiH, a u RS su odlu~ni da
ne odustanu od svoje zamisli.
- Ne mo`emo da pristanemo na
to, jer ne `elimo da neko u Sarajevu
pi{e dozvole za medvjeda odstri-
jeqenog u Ribniku. To je problem ko-
je ministarstvo ne mo`e da rije{i
bez pomo}i Vlade Srpske. Poku{ali
smo da stvari pokrenemo s mrtve ta-
~ke, ali se vrtimo u tom krugu - re-
kao je Zubi}.
Iz Ministarstva spoqne trgo-
vine i ekonomskih odnosa BiH poru-
~uju da su napravili zvani~an
prijedlog strukture za implementa-
ciju CITES-a.
- Tim bi se napravila struktura
i odredile institucije na nivou
dr`ave, te entiteta i Br~ko distri-
kta BiH, koje }e vr{iti sprovo|ewe
Konvencije u BiH. Ovim prijedlo-
gom se tako|e defini{e na~in na
koji }e se vr{iti izdavawe dozvola
za promet ugro`enim vrstama div-
qih `ivotiwa i biqaka, mrtvih
primjeraka, te wihovih dijelova i
derivata, odnosno svih vrsta koje se
nalaze na spisku CITES-a. Bez obzi-
ra na nepostojawe zvani~ne struktu-
re za implementaciju CITES-a u BiH,
u okviru svojih nadle`nosti Mi-
nistarstvo spoqne trgovine i eko-
nomskih odnosa BiH obavqa
Vuk na listi
CITES-a
18 petak, 1. maj 2015. GLAS SRPSKE
aktivnosti i ispuwava obaveze pre-
ma konvenciji, u smislu izrade go-
di{wih izvje{taja, izdavawa
potvrda za uvoz, razmjena informa-
cija i saradwa sa Sekretarijatom
konvencije i ostalim ~lanicama
konvencije, kao i unutar BiH - navo-
de iz kabineta ministra Mirka [a-
rovi}a.
KAKO RIJE[ITI PROBLEM?
Sr` problema je prepoznata i ja-
sno je da je ovo jo{ jedno politi~ko
pitawe koje automatski postaje mno-
go slo`enije. Iz navedenog se vidi
da su strane polarizovane i samo
ukoliko neko popusti do}i }e do do-
govora. Prije nekoliko godina, u vi-
{e navrata ~inilo se da su stavovi
pribli`eni, ali do kona~nog rje-
{ewa ni gotovo sedam godina od po-
tpisivawa Konvencije nije do{lo.
MNOGO NOVCA
GUBI PRIVREDA BiH
- Ministarstvo je preduzelo ak-
tivnosti o implementaciji CITES-
a. One su u toku i omogu}i}e kona~nu
primjenu - naveli su iz ovog Minis-
tarstva, ali nisu precizirali kada
bi moglo do}i do rje{ewa problema.
Preventivom protiv bjesnila
Bjesnilo je jedna od najstarijih
bolesti qudi i `ivotiwa za koju se
zna du`e od 4000 godina, a karakte-
ri{u je duga inkubacija, akutan
tok, simptomi na CNS-u i redovno
zavr{avawe smr}u.
Da bi se takav epilog sprije~io,
veterinarska ambulanta "Vet cen-
tar" vr{i preventivnu vakcinaciju
pasa i ma~aka, osnovnih vektora
bjesnila, koji u kontaktu sa divqim
`ivotiwama prenose virus u ur-
bane sredine.
PSI I MA^KE
VEKTORI BJESNILA
- Savremen pristup u veterini po-
drazumijeva redovne mjere preven-
tive kao prvu odbranu od te{kih
zaraznih bolesti. Ove bolesti
karakteri{e te{ko stawe i neizv-
jestan tok lije~ewa, a za preventivu
je dovoqna samo redovna vakci-
nacija - rekli su u "Vet centru".
Epizotiolo{ki bjesnilo se javqa
Pozitivni primjeri
Bez obzira na neprimjewivawa konvencije CITES postoje i pozitivni
primjeri saradwe doma}ih i stranih lovaca i lova~kih udru`ewa. Ta-
ko su stalni gosti Lova~kog udru`ewa Motajica Italijani koji love
{quku, dok u [amac dolaze stranci koje love prepelicu. Ipak, ve}ina
lovaca iz Wema~ke, Austrije i drugih zemaqa `eli da na na{im pros-
torima lovi krupnu divqa~ i zaobilaze lovi{ta u BiH sve dok pravila
ne budu uskla|ena.
Veterinarska ambulanta "Vet centar"
kao urbano ili silvati~no. Kod nas
je prisutno silvati~no ({umsko)
bjesnilo, a glavnu ulogu u preno-
{ewu bolesti imaju lisice i vuko-
vi. Bolest mogu da unose divqe
`ivotiwe koje u potrazi za hranom
prilaze naseqenim mjestima i do-
laze u kontakt sa psima i drugim
`ivotiwama. U 99 odsto slu~ajeva
do inficirawa dolazi ujedom, a mo-
gu}e je jo{ i preko ogrebotina ili
lizawem povrije|ene ko`e od stra-
ne oboqele `ivotiwe.
Kod pasa se u prvom stadijumu
javqa `eqa za lutawem, ~udno pona-
{awe, strah, nemir, svrab na mjestu
ujeda, a u drugom furioznom stadiju-
mu se vidi povijen rep, promukao
KONTAKT TELEFONI
051/288-857 i
065/981-786
e-mail:
vetcentar@teol.net
Sve potrebne informacije,
kao i lije~ewe ovih i drugih
bolesti mo`ete dobiti u
Veterinarskoj ambulanti
"Vet centar", smje{tenoj u
Kar|or|evoj ulici u Bawaluci
glas, agresivno pona{awe, `eqa za
ujedawem drugih `ivotiwa i qudi.
U posqedwem tre}em stadijumu
javqaju se poreme}aji svijesti, neko-
Lovac
Dok se to ne dogodi jasno je da
najvi{e gubi privreda BiH, jer s ob-
zirom na resurse, lovni turizam bi
mogao biti zna~ajna privredna gra-
na.
NEUPU]ENOST
Jo{ jedan problem koji prati lo-
vni turizam u RS i BiH jeste neupu-
}enost qudi koji vode lova~ke saveze.
Naime, vrste divqa~i u Republici
Srpskoj koje su na listi CITES-a su
medvjed, vuk i veliki tetrijeb. Sve
druge vrste, a koje se kod nas najvi-
{e love su srnda}, divqa sviwa, zec,
patka, prepelica, uop{te nisu na
listi CITES-a niti tu ima prepreka
da turista odstrijeli jednu od ovih
vrsta i odnese trofej ku}i.
- To je ono {to je istina, a mno-
gi qudi i predsjednici lova~kih
udru`ewa na`alost ne znaju za ovo
pravilo. U to sam se nedavno imao
priliku i li~no da uvjerim. @elim
da se stvari ispravno prezentuju, a
da ministarstvo ne bude de`urni
krivac kada to tako nije. Mnogo je i
na lova~kim udru`ewima, koja pre-
nose krivicu na nas, ali ~ini mi se
da ne rade dovoqno da bi pomogli sa-
mi sebi. Nismo mi krivi {to oni
ne mogu da dovedu goste iz Italije,
Wema~ke ili neke druge zemqe koji
`ele da love srnda}a, zeca ili neku
drugu vrstu koju ne obuhvata CITES
konvencija - rekao je Zubi}.
ordinisani pokreti i mi{i}na
slabost, paraliza zadwih ekstremi-
teta, a iz usta curi obilna pquva-
~ka. Pas ne mo`e da jede, niti da
pije. Smrt nastaje kao posqedica
progresivne paralize, a zavr{ava se
paralizom centra za disawe. U pa-
raliti~noj formi pas je tih i gri-
ze samo kada je isprovociran.
Letargi~an je i ima potrebu da se
sakrije. Kod ma~aka simptomi su
sli~ni onima kod pasa. Psi i ma~ke
koji su nanijeli povredu ~ovjeku, a
ne pokazuju klini~ke simptome ni-
ti su imale kontakt sa bijesnim ili
sumwivim `ivotiwama, po zakonu
se opserviraju deset dana. Procedu-
ra se sprovodi u posebno ovla{}e-
nim veterinarskim ustanovama.
Povrije|ene osobe od sumwivih i
sigurno bijesnih `ivotiwa se va-
kcini{u i po potrebi dobijaju hi-
perimuni serum, a vremenski period
izme|u nano{ewa povrede i vakci-
nacije treba da je {to kra}i. Odmah
poslije ujeda, obavezno treba da se
obradi rana, a kao najefikasnije se
pokazalo prawe rane sapunom i
ispirawe sa {to vi{e vode.