Sitne{i

PU[KA I@ 94 NASTAVQA
- Gorwa
Lepenica
jedna od
Siju kukuruz, TRADICIJU RUSKOG
ORU@JA NA OVIM
PROSTORIMA
najboqih
lova~kih
grupa u
srba~koj
grade ku}e i
hranili{ta

Lovac
op{tini

5. AVGUST 2016. broj 18

Iz Rusije
s qubavqu

Marko
Markovi}
iz Kne`eva Car
afri~kih
kolekcionar
neobi~nih
trofeja

pustiwa i
savana
Od stotine
odstrijeqenih trofeja
samo najkapitalnije
~uvam kod ku}e. To
je samo jedan od
dokaza da mi,
istinski lovci,
lovimo radi
trofeja, a ne zbog
ne~eg drugog,
ispri~ao Markovi}
 Lovac
Boro Mijovi} nije zaboravio rodnu grudu
"Tanov mlin"
ponos Ulobi}a
Zahvaquju}i
Mijovi}u, lovci
LU "Trebevi}"
dobili komforno
opremqenu kolibu,
na mjestu gdje je
wegov otac nekada
imao vodenicu
PI[E: TADIJA M. BOGDANOVI]
sport@glassrpske.com
ake drugarske veze izme-
|u lovaca LU "Trebevi}"
J
povr{inu.
iz Isto~nog Sarajeva i
wihovih ~lanova koji
`ive u inostranstvu jo{
jednom su isplivale na
^lan "Trebevi}a" sa trenu-
tnom adresom u Torontu Boro Mi-
jovi}, zvani Garo, nedavno je
postavio bogatu trpezu u selu Ulo-
bi}i, za svoju staru lova~ku dru-
`inu i prijateqe. Od slavqa je
va`niji bio sam povod, jer ovom
prilikom lovcima je sve~ano na
upotrebu predata lova~ka koliba,
kr{tena kao "Tanov mlin", koju je
Mijovi} adaptirao od stare o~eve
vodenice, odnosno mlina, kako se
GLAS SRPSKE petak, 5. avgust 2016. 3
to ovdje ka`e. Gospodin Boro je na
radost ovda{wih lovaca izgradio
~aroban objekat, ~iji je enterijer
vrlo moderno i komforno oprem-
qen i koji na otvarawu dobi ime
"Tanov mlin". Koliba ima ~etiri
udobna le`aja sa jo{ dva pomo}na,
uz ostali prakti~ni namje{taj.
Kqu~eve su dobili lovci lovne
grupe "Ulobi}i" i nema sumwe da
}e se doma}inski starati o svemu,
tim vi{e {to su bili vidno odu-
{evqeni izgledom i mogu}nosti-
ma koje koliba pru`a. Nije
nikakva tajna da je Mijovi} izdvo-
jio znatna sredstva za ovaj podu-
hvat. Iako vrijeme nije bilo
saveznik ovoga skupa, zbog ki{e
koja je povremeno padala, vatra je
pucketala, ra`wevi se okretali, a
zdravice se nizale. Na{ Boro,
iako ozaren i vidno zadovoqan,
nekako skromno i stidqivo je pri-
mao ~estitke i pohvale. Takav je
on. Nije yaba re~eno na{e je samo
ono {to smo dali i sa drugima po-
dijelili.
POMA@E U OBNOVI
PUTA I SEOSKOG GROBQA
Ina~e treba ista}i da je selo
Ulobi}i potpuno spaqeno 1992.
godine, a nekim ~udom po`ar je
pre`ivio samo ovaj mlin. Ono
{to posebno zaboli pri sje}awu
na to nesre}no vrijeme je ~iweni-
ca da je tom prilikom mu~ki ubi-
jeno ~etvoro mje{tana-civila, a za
taj zlo~in niko nije optu`en, a
kamoli osu|en.
Ovaj objekat je {esti po redu
koji je obnovqen bez bilo kakve
pomo}i dr`avnih institucija ili
donatora. Najve}a zasluga za pos-
qedwi ide Bori, pravom lova~kom
gospodinu humanisti i prirod-
waku. @iva je istina da nikada
nije digao pu{ku na plemenitu
divqa~, sem u par navrata na {te-
to~ine, a i to nekako nevoqno.
Wemu je lov samo izgovor da bi
{to ~e{}e boravio u planini sa
svojim prijateqima.
- Ta dru`ewa su ne{to nezabo-
ravno, a srnda}, pa kako }e{ puca-
ti na onakvu qepotu, ja ti za to
nemam srca, a eto ko voli neka od-
strijeli, nisam protivan samo da
se ne pretjeruje s tim, jer nije to
ni Bogu milo - ~esto je znao re}i
Boro.
Pored opremawa ove kolibe on
se odmah ukqu~io i u obnovu puta
i izvori{ta te ure|ewe seoskog
grobqa. Sa ro|acima zagovara iz-
gradwu spomen-~esme za izginule
pretke i ne treba sumwati da }e to
biti i ura|eno.
- Dra`a mi je obi~na pura ili
kajgana sa divqim zeqem nego svi
bjelosvjetski specijaliteti - rije-
~i su Borine, koje odslikavaju ka-
kva je veli~ina u stvari.
4 petak, 5. avgust 2016. GLAS SRPSKE
Lovac
"Vitorog" posjeduje
uslove apsolutnog Posebno lovi{te "Vitorog" oaza
mira jer u mira i netaknute prirode
wemu prakti~no
ne postoji
nijedno nastaweno
doma}instvo,
a jedno je od
rijetkih lovi{ta
u kojem borave
Pusti
tri velika
predatora - medvjed,
vuk i ris predjeli
bogati
divqa~i

ovi{te posebne namje-

L
povo,
ne "Vitorog" usta-
novqeno je na
podru~ju op-
{tina [i-
Kupres
Mrkowi} Grad. Kori-
i

snik lovi{ta je
JP[ "[ume Repu-
blike Srpske" a. d.
Sokolac, [G "Go-
rica" [ipovo.
Povr{ina lo-
vi{ta iznosi 13.255 jeb i
hektara, od ~ega je lo- vuk.
vna mawa samo za 30 he- Lo vi -
ktara. Lovi{te se {te je
prostire na nadmorskoj vi- atraktivno
sini od 996 do 1.907 metara, podru~je kako
{to zna~i da je tipi~no planinsko. za lovce, tako i za
U wemu postoje povoqni stani{ni ostale qubiteqe prirode. Jedno je od
uslovi za srne}u divqa~, divqe rijetkih lovi{ta gdje su prisutna sva
sviwe, medvjede, divokoze, ze~eve, qe- tri velika predatora - medvjed, vuk i
{tarke, velike tetrijebe, vukove, ri- ris.
sove, vjeverice, orlove, sove, "Vitorog" posjeduje uslove apsolu-
jastrebove, divqe golubove, {quke i
druge vrste divqa~i (sisara i ptica)
kojima odgovaraju postoje}i stani-
{ni uslovi. DOLAZE GOSTI IZ SVIH
Osnovne vrste divqa~i su srne}a,
divqa sviwa, medvjed, veliki tetri- EVROPSKIH ZEMAQA
Lovac GLAS SRPSKE petak, 5. avgust 2016. 5

Marokanska princeza
Lala Amina
lovila na Vitorogu

tnog mira jer u wemu strijelila je medvjeda. Brojnost

prakti~no ne postoji divqa~i je na zavidnom nivou, tako da
nijedno nastaweno do- je gost u "kontaktu" sa divqa~i pri-
ma}instvo, a o dr`a- likom svakog izlaska u lovi{te.
vnim {umama koje su [G "Gorica" [ipovo uvijek je
dominantne brine i or- te`ilo da unaprijedi lovstvo i dalo
ganizovano wima gazduje je veliki doprinos u wegovom razvo-
JP[ "[ume Republike ju i unapre|ewu. Najzaslu`nije je
Srpske", tako da se mo`e us- {to su u ovom trenutku {ume [ipo-
kla|ivati {umsko i lovno gaz- va pune divqa~i.
dovawe. Grani~no lovi{te u FBiH
je tako|e posebno.

GOST U "KONTAKTU" SA
DIVQA^I PRILIKOM
SVAKOG IZLASKA

U [ipovu lovstvo ima dugogo-

di{wu tradiciju. Atraktivne priro-
dne qepote i bogato lovi{te
privla~e goste iz zemaqa biv{e Jugo-
slavije, te Austrije, Italije, Rusije,
[vajcarske, Wema~ke...
Lovi{te je posjetila i marokan-
ska princeza Lala Amina, ina~e
strastveni lovac. Tom prilikom od-
6 petak, 5. avgust 2016. GLAS SRPSKE
Lovac

Marko
Markovi}
iz Kne`eva
kolekcionar
neobi~nih
trofeja
Lovac GLAS SRPSKE petak, 5. avgust 2016. 7

Poseban utisak na wega je, de-

finitivno, ostavio afri~ki safa-

Car ri, jer, kako ka`e, puno divqa~i na

terenu i napeto prikradawe malo
kojeg }e lovca ostaviti ravnodu{nog.
Osim lova u Ju`noafri~koj Repu-
blici, dugo u sje}awu osta}e mu i lov

afri~kih u [paniji, Turskoj, Italiji, Aus-

triji, Bugarskoj, Rumuniji…
- Od stotine odstrijeqenih tro-
feja samo najkapitalnije ~uvam kod
ku}e. To je samo jedan od dokaza da

pustiwa mi, istinski lovci, lovimo radi

trofeja, a ne zbog ne~eg drugog - is-
pri~ao je Markovi}.

i savana Od stotine PI[E: DANIJELA STOKANI]

danijelas@glassrpske.com
SQEDE]A PUSTOLOVINA U
NAMIBIJI PA U SIBIRU

Dodao je da na doma}em terenu,

odstrijeqenih pod kojim podrazumijeva i Srbiju i
trofeja samo latni muflon i jelen, Hrvatsku, ne postoji vrsta divqa~i,
pustiwski ris, anti- a koju on nije odstrijelio, ali da je
najkapitalnije ~uvam
kod ku}e. To je samo
jedan od dokaza da
mi, istinski lovci,
lovimo radi trofeja,
Z lope, gnuovi, impale,
bradavi~aste divqe
sviwe samo su neki u
moru neobi~nih tro-
feja strastvenog lovaca Marka Mar-
kovi}a iz Kne`eva, koji je, kako bi
afri~ki safari do`ivqaj za svakog
lovca.
- U Africi sve odi{e lovom, u
tom sam se uvjerio odmah pri slije-
tawu aviona. Nije ~udno {to je lov ta-
mo druga privredna grana. Samo sam
a ne zbog ne~eg drugog, ih odstrijelio, za svojih tridesetak tamo odstrijelio mno{tvo antilopa,
godina proputovao gotovo pola svi- gnua, kudua, impala i bradavi~astih
ispri~ao Markovi} jeta. sviwa - ispri~ao je Markovi}.
8 petak, 5. avgust 2016. GLAS SRPSKE
Ali daleko najdra`i trofej iz
Afrike mu je ipak pustiwski ris,
karakal.
- Imao sam tu sre}u da ba{ ja od-
strijelim tog pustiwskog risa, jer je
to rijedak primjerak na podru~ju gdje
smo lovili. Ta~nije, to je tek peti
odstrijeqeni za osam godina i mno-
go je cijewen trofej u Africi - ka-
zao je Markovi}, preporu~uju}i svim
qubiteqima lova, kome to mogu}nos-
ti dozvoqavaju, da posjete Afriku.
LOV KAO PORODI^NA
TRADICIJA
Ni{ta mawe uzbudqiviji nije
bio ni lov u Turskoj, gdje je ustrije-
lio vi{e divqih sviwa.
- To je bio nevjerovatan do-
`ivqaj. Toliko divqih sviwa na je-
dnom mjestu i na~in na koji se one
tamo love je bo`anstven. Te{ko je to
rije~ima opisati. Dovoqno je samo
re}i da se tu lovi od jutra do no}i -
rekao je Markovi}.
U maju mjesecu, idu}e godine,
Markovi} planira put Namibije, ko-
ja je smje{tena u jugoisto~nom dijelu
Afrike, dok samo pola godine ka-
snije ide u pohod na Sibir, ne bi li
mu se osmijehnula sre}a da svoju ko-
lekciju upotpuni i sibirskim
srnda}em.
Lovac
- Idu}e godine u ovu afri~ku
dr`avu idem loviti antilope koje
mi nedostaju u kolekciji. Nadam se da
}e i ovaj lov biti uspje{an, kao
prethodni - rekao je Markovi} kroz
osmijeh.
Cijena
Markovi} isti~e da su uslovi
za lov kud i kamo najboqi u
Africi, izme|u ostalog, kad je
u pitawu cijena trofeja.
- U Africi cijena rogova, re-
cimo, impale je 200 evra, bez
obzira na du`inu, dok to na
na{im lovi{tima nije slu~aj.
Ovdje, u regionu, {to je pri-
mjerak kapitalniji to je ve}a
razlika u cijeni. Rogovi
srnda}a ili divokoze kre}u se
od 200 do 1.000 maraka - ista-
kao je Markovi}.
 Lovac
Ovaj veliki lovac, prije svega
~ovjek, koji je u lova~ke pri~e u{ao
kao dijete sa djedom Mihajlom i ocem
Blagojom Markovi}em, poznatijim
GLAS SRPSKE petak, 5. avgust 2016. 9
Medaqe
Jedina dva lovca u Lova~kom
udru`ewu "^emernica" u Kne-
`evu, koja su do sada odliko-
vani medaqom zaslu`nog ~lana
su, istakao je Markovi}, wegov
djed Mihajlo i otac Blagoje.
- Na to sam mnogo ponosan. I
zauvijek }u wihove diplome
dr`ati u svojoj kolekciji - ka-
zao je Markovi}.
kao Tuco, ka`e da je od wih mnogo
nau~io. Sre}an je, pri~a, {to qubav
prema lovu mo`e da prenese s ko-
qena na koqeno, a `equ za lovom ve}
uveliko pokazuje i wegov sin Nik{a.
- Moj pokojni djed bio je osni-
va~ Lova~kog udru`ewa "^emerni-
ca". Qubav za lovom od wega je
naslijedio moj otac Blagoja, koji je
bio ambasador u tada{wem Skender
Vakufu {to se ti~e lova. Uz wih
dvojicu, kao dijete i ja sam zavolio
lov - ispri~ao je Markovi}, u ~ijem
se dvori{tu, ka`u u Kne`evu, uvijek
mogao ~uti lave` lova~kih pasa.
Dodao je da je od oca nau~io da bi
neko bio dobar lovac mora biti jo{
ve}i ~ovjek.
- Osim toga, i od jednog velikog
lovca iz Hrvatske, ina~e, mog dobrog
prijateqa, nau~io sam da prvo mo-
ra{ dobro raditi da bi se bavio lo-
vom, zato {to je ovaj hobi mnogo
skup, kao i da ako samo lovi{, lovu
brzo do|e kraj. [to je zaista ta~no -
naglasio je prvi lovac Kne`eva.
Lovom se ozbiqnije po~eo bavi-
ti sa 15 godina, kada je znao i doru-
~kovati i ve~erati u {umi sa psima.
- Sje}am se tada sam sa~maricom
pu{kom lovio samo sitnu divqa~.
Obavezno sam sa sobom vodio dva,
tri lova~ka psa. Ne{to kasnije sam
krenuo u lov na srnda}e, divqe
sviwe, a potom i na drugu divqa~ po
bijelom svijetu - prisje}a se Marko-
vi}.
PUSTIWSKI RIS
NAJDRA@I TROFEJ
IZ AFRIKE
Najte`e mu je u svoj ovoj pri~i,
ka`e Markovi}, to {to se, zbog lo-
{ih me|uqudskih odnosa u Lova-
~kom udru`ewu "^emernica" ~iji je
osniva~ wegov djed, morao u~laniti
u kotorvaro{ko u [ipragama. Mar-
kovi} je trenutno i upravnik dijela
privrednog lovi{ta od 5.150 hekta-
ra u Kne`evu, ispred [G "^emer-
nica", dok sa 25.000 hektara upravqa
istoimeno lova~ko udru`ewe.
- Lovi{te od 5.150 hektara
obuhvata planinu ^emernicu i
kawon rijeke Ugar, gdje ima mno-
go divqa~i. Za posqedwe ~etiri
godine, od kada sam na ~elu ovog
lovi{ta, u kawonu Ugar sam
udvostru~io broj divokoza, kao i
na ^emernici broj divqih sviwa
– rekao je Markovi}.
Dodao je da je u dijelu lovi{ta,
kojim upravqa op{tinsko lova~ko
udru`ewe, fond divqa~i je totalno
naru{en, ne kriju}i nadu da }e se
svijest lovaca iz Kne`eva uskoro
probuditi, kao i da }e se ponovo
vratiti u udru`ewe, koje su osnova-
li wegov djed i otac te ga zajedni-
~ki dovesti do savr{enstva.
10 petak, 5. avgust 2016. GLAS SRPSKE
Lovac
Rusko oru`je
oduvijek je
vrijedjelo vi{e
od cijene ko{tawa,
a doma}i lovci
ga upravo zbog
toga rado koriste
PI[E: DRA[KO DRAGOSAVQEVI]
ddragosavljevic@gmail.com

"Koja su to kola boqa od 'moskvi-

~a'?", legendarna je replika iz kul-
tnog filma Du{ana Kova~evi}a i
Bo`idara Nikoli}a "Balkanski
{pijun", a koju izgovara Ilija ^vo-
rovi} (Danilo Bata Stojkovi}) na
pitawe k}erke Sowe (Sowa Savi})
da li da "prodaju 'moskvi~' jer tro{i
benzin k'o |avo".
Postoje naravno neuporedivo
boqa i ekonomi~nija kola ali ovaj, uz
mnoge druge simboli~ne segmente
filma, kroz vi{e slojeva smisla
oslikava ne samo Iliju, nepo-
pravqivog "staqinistu" i "infor-
mbiroovca" i dru{tveni ambijent, to
jest istorijsko vrijeme u kome su
radwa i junaci smje{teni (vrijeme
osamdesetih u kojima je svaki gra|a-
nin SFRJ imao kao zadatak ekonom-
sku stabilizaciju), ve} i tipi~ni
sovjetski "tenkovski" pristup kon-
strukciji vozila.
"Moskvi~ 412", automobil iz
filma, uveden je 1967. godine kao ma- Pu{ka IŽ 94 nastavqa tradiciju ruskog oru`ja na ovi
lo porodi~no vozilo. Dijelio je
osnovne zajedni~ke karakteristike sa
ve}inom sovjetskih automobila a to
}e re}i ogromnu potro{wu goriva,
ali i pouzdanost, izdr`qivost, ne-
prikosnovenu robusnost, op{tu je-
dnostavnost, dobro rije{en sistem za
grijawe uz razne propuste u zavr{noj
Iz Rusije s qub
~kog "forda" (prvi poslijeratni mnogo vi{e nego {to je ko{tao. Ako kterisala ga je izuzetna nema{tovi-
obradi i kontroli. Tako|e, naglasak "moskvi~-400" bio je zapravo ~ista ko- govorimo o estetici tih automobila, tost u izrazu. Socrealizam je u biv-
pija "opel kadeta" iz 1937. izra|ena reklo bi se da kroz dizajn i filozo- {em Sovjetskom Savezu bio zvani~ni
na originalnim ma{inama koje su fiju "moskvi~a 412" jasno provijava pravac u arhitekturi, likovnoj umje-
Sovjeti po slomu nacisti~ke Wema- tipi~ni socijalisti~ki realizam – tnosti, muzici i kwi`evnosti vi{e
NOVI MODEL KOMBINOVANE ~ke zaplijenili iz fa- naro~it realisti~ki stil u umje- od 60 godina a neposredno nakon Dru-
PU[KE SVE POPULARNIJI gog svjetskog rata on se pro{irio
NA OVIM PROSTORIMA i po svim biv-

brike "Opel" i dopremili u

je pri konstrukciji stavqen na laku
zamjenu dijelova ~ak i kod ku}e. Taj
pristupa~ni ali neprivla~ni auto-
mobil, iako proizvod moskovske fa-
brike AZLK koja je osnovana 1930.
zahvaquju}i stru~wacima iz ameri-
Moskvu), predstavqao je simbol so-
vjetske sredwe klase. Po iz-
dr`qivosti je podsje}ao na tenk a uz
brojne mane bio ~uven i po tome {to
je gutao sve mogu}e vrste goriva
ukqu~uju}i i rakiju, me|utim pru`ao
tnosti koji
je nastao u SSSR 1930-ih sa zadat- { i m
kom da {iri i ja~a ideje komunizma ju go slo -
i socijalizma. Taj stil je kao osnovne venskim republikama da
teme imao industrijalizaciju zemqe bi, nakon po~etka razlaza sa SSSR
i wegovawe kulta li~nosti a kara-

j e
 Lovac
im prostorima Muzej u I`evsku
bavqu
odnosno zemqama Informbiroa, po-
U I`evsku postoji naro~iti
muzejsko-izlo`beni kompleks
posve}en oru`ju koje je ponos
ne samo ovog grada ve} i cije-
le Rusije pa ne ~udi {to nosi
ime Mihaila Timofejevi~a Ka-
~ev{i od 1948. godine bio postepeno la{wikova. Me|utim, ekspona-
napu{ten. Me|utim, iako je tada{wa ti i postavke muzeja ne
FNRJ "revizionisti~ki skrenula sa
ograni~avaju se samo na bio-
pravog puta", to jest "izdala" princi- grafiju, izume i patente sla-
pe marksisti~ko-lewinisti~ke, vnog konstruktora, ve}
izvorne sovjetske komunisti~ke ide- prikazuju ~itavu istoriju proi-
ologije, "moskvi~” ipak kasnije nije zvodwe oru`ja u I`evsku. Ne-
bio ideolo{ki nepodoban. Ovaj mali obi~ni su na~ini prezentovawa
tenk je lako prona{ao put do doma}ih informacija - mnogi eksponati
kupaca te je niskom cijenom a viso- su interaktivni, razvoj proi-
kom izdr`qivo{}u polako osvajao ne zvodwe oru`ja mo`e da se po-
samo jugoslovensko ve} i zapadnoe- smatra u kontekstu drugih
vropsko tr`i{te. Uvozio se dugo u izuma ~ovje~anstva i prikazuje
biv{u SFRJ gdje je bio jedan od naj- se kao jedan od aspekata svjet-
~e{}ih automobila {ezdesetih i se- ske tehni~ke kulture.
damdesetih. A uvozilo se pa i kopi-
ralo dosta toga sovjetskog (podsje-
}awa radi, "Zastava" je kopirala
AKM tako {to je li~no Tito preko
jedne nesvrstane zemqe obezbijedio
potrebnu koli~inu pu{aka, naravno
bez znawa SSSR-a). U ovaj kontekst
lako mo`e da se postave i brojni so-
vjetski modeli lova~kih pu{aka sa-
~marica. Naime, za vrijeme biv{e
GLAS SRPSKE petak, 5. avgust 2016. 11
SFRJ, pored doma}eg oru`ja iz kra-
gujeva~ke "Zastave" i krawske "Pu-
{karne" i oru`ja koje su naslijedili,
lovci su posjedovali naj~e{}e one pu-
{ke koje je biv{a dr`ava najvi{e
uvozila. Bile su to prije svih cijenom
vrlo pristupa~ne a kvalitetne i ne-
obi~no pouzdane sovjetske pa ~ehoslo-
va~ke i pu{ke iz biv{eg DDR-a, a u
znatno su mawem broju uvo`ene sa-
~marice italijanskih i belgij-
skih marki. Oru`je
ostalih brojnih
svjetski po-
znatih
proizvo-
|a~a, po-
put onih
iz [pa-
nije,
Francus-
ke, USA i
Japana, nije
uvo`eno uop{te a
engleske najskupqe sa-
~marice bile su pravi rariteti u ju-
goslovenskim lovi{tima. Dodu{e,
austrijske, mahom kombinovane pu{ke
visokog kvaliteta (na primjer pu{ke
iz ~uvenog austrijskog oru`arskog
centra Ferlaha to jest Borovqa), ni-
su bile rijetka pojava ali su se po
MODEL IŽ 94 NASTAO NA
BAZI KOD NAS POPULARNE
BOKERICE I@ 27
pravilu sretale u rukama imu}nijih
lovaca, qubiteqa najboqeg ru~no
izra|enog lova~kog oru`ja. Sovjetske
lova~ke sa~marice odgovarale su da-
kle kupovnoj mo}i ve}ine doma}ih lo-
vaca, a wihov radni vijek pokazao je
da su na nivou daleko skupqih lova-
~kih pu{aka sa Zapada. Od vi{e ti-
pova i marki sovjetskih dvocijevki u
SFRJ su najmasovnije uvo`ene i ko-
ri{}ene pu{ke fabrike I@ iz grada
I`evska. Ali {ta to direktno pove-
zuje automobil "Moskvi~ 412" i lova-
~ke pu{ke marke I@? Povezuje ih
naime prosta ~iwenica da su jedno
vrijeme proizvo|eni u istoj fabrici
u I`evsku ali uvijek po istoj sovjet-
skoj logici i filozofiji gdje su la-
ko}a upotrebe, ergonomija i dizajn
`rtvovani na ra~un pouzdanosti, je-
dnostavnosti upotrebe i izrade, kao
i niske cijene. U ~uvenoj fabrici
oru`ja "Ижевский Mеханический
Завод", u kojoj je radni vijek proveo le-
gendarni Mihail Kala{wikov, li-
cencno je od 1967. do 1976. proizvo|en
"Moskvi~ 412" (I@-412) a upravo iz te
fabrike stizale su najomiqenije so-
vjetske lova~ke pu{ke u Jugoslaviji.
Bile su to veoma dobro konstruisane
i izra|ene pu{ke, prili~no niske
cijene a solidnog kvaliteta kao
uostalom i pu{ke osta-
lih sovjetskih
marki. Najma-
sovnija so-
vjetska
sa~mari-
ca polo-
`enih
cijevi u
Jugoslavi-
ji bila je I@-
58 a od
bokerica ubjedqivo
je najvi{e zastupqena bi-
la I@-27. Te pu{ke su odli~no proda-
vane i u zapadnoj Evropi jer je wihov
kvalitet znatno prevazilazio zapa-
dne modele u istoj cjenovnoj katego-
riji. I za modele ostalih sovjetskih
proizvo|a~a koji su uvo`eni, poput
bokerica TOZ 34 pa i onih visoke
klase "MC 109" i "MC 8", va`ilo je is-
to pravilo – kvalitet, pouzdanost i
dugovje~nost za malo novca. Tako je i
danas, pa se u rukama doma}ih lovaca
nalazi ogroman broj ruskog lova~kog
oru`ja - naslije|enog, polovnog ili
novog. Ruska fabrika "I@ Baikal"
odli~no radi (iako se moskvi~ oda-
vno ne proizvodi) a jedan sasvim no-
vi model lova~ke kombinovane pu{ke,
izra|en po staroj i provjerenoj logi-
ci visoke pouzdanosti i izdr`qivos-
ti sve je popularniji u rukama
doma}ih lovaca i vrijedi daleko vi-
{e nego {to je pla}en. Radi se o mo-
delu Baikal I@ MP94.
ISTORIJA IŽ-a
Prije nego {to pre|emo na opis
ove pu{ke, vaqa pone{to re}i o ~u-
venoj fabrici iz I`evska. Ve} dva
vijeka prvo mjesto po proizvodwi
oru`ja u Rusiji sa gradom Tulom, di-
jeli I`evsk - glavni grad Udmurtske
Republike. U I`evsku je arsenal os-
novan jo{ 1807. da bi nekoliko godi-
na kasnije u wemu bilo proizvedeno
preko {est hiqada kremewa~a za vri-
jeme rata sa Napoleonom. Zna se kako
je Napoleon pro{ao u Rusiji a ni{ta
12 petak, 5. avgust 2016. GLAS SRPSKE
Lovac
boqe nisu pro{li ni nacisti za vri-
jeme wihove avanture u Drugom svjet-
skom ratu - I`evski Mehani~eski
Zavod uspostavqen je 1942. i u wemu
su proizvo|ene brojne vrste slavom
ovjen~anog oru`ja od kojih su protiv-
tenkovske pu{ke Simonov i Degtar-
jov te mitraqezi [KAS i Berezin
UB samo neka. Opremqena ovim oru-
`jem Crvena armija izvojevala je ve-
liku pobjedu i na kraju umar{irala u
Berlin. Ipak, svjetsku slavu grad
I`evsk i wegova fabrika oru`ja
stekli su zahvaquju}i velikom kon-
struktoru oru`ja Mihailu Timofe-
jevi~u Kala{wikovu. Wegova
legendarna automatska pu{ka AK47
postala je omiqeno oru`je nebroje-
nih svjetskih armija i revoluciona-
ra gotovo odmah po silasku sa
fabri~ke trake. Upravo ta genijalna
konstrukcija donijela je ogromnu sla-
vu kako samom konstruktoru tako i
gradu I`evsku i uop{te ruskom oru-
`ju druge polovine 20. vijeka. Danas
je i`evska fabrika oru`ja dio Ka-
la{wikov koncerna - najve}eg ruskog
koncerna za proizvodwu oru`ja koji
ulazi u sastav dr`avne korporacije
Rosteh a putem najmodernije tehnolo-
gije proizvodi mnogo tipova automat-
skih, snajperskih i lova~kih pu{aka,
ultramoderne vo|ene artiqerijske
projektile i {ta sve ne... Kao strate-
{ki dio vojno-industrijskog komple-
ksa Koncern Kala{wikov, sa
sjedi{tem u I`evsku i Moskvi, i civilno odbrambeno oru`je), "Baj- BAJKAL IŽ MP-94 IŽ MP-94
proizvodi 95 posto oru`ja u Ruskoj kal" (proizvodi lova~ko i sportsko I VEZA SA IŽ-27
Premda i ova pu{ka, poput mno-
Federaciji koje izvozi u vi{e od 27 oru`je), te "I`ma{" (sportsko-ta- Ve} smo kazali kako je u rukama gih ruskih, ostavqa utisak nedovr{e-
zemaqa a u svom sastavu ima tri bren- kmi~arsko oru`je). doma}ih lovaca bokerica I@-27 veoma nosti, lo{e zavr{ne obrade i
da: "Kala{wikov" (zadu`en za vojno ~esta a wome na na{im prostorima fini{a to ni najmawe ne uti~e na
love ve} generacije lovaca. Ta se kva- wenu funkcionalnost i ona je vrlo
litetna pu{ka odli~no prodavala u robusna i vi{e nego upotrebqiva.
Evropi a prema podacima iz wema- Prvo {to se na ovoj pu{ci spartan-
~kih kataloga, s kraja osamdesetih go- ske estetike uo~ava su razdvojene ci-
dina pro{log vijeka, model jevi. Naime, gorwa sa~mena a dowa
opremqen jednim okida~em sa sele- karabinska cijev su u zoni le`i{ta
ktorom opaqewa prvo dowe ili prvo metaka postavqene i fiksirane u ko-
gorwe cijevi, dva para cijevi (du`e vani ~eli~ni monoblok a na ustima
sa ja~im i kra}e sa slabijim ~okovi- cijevi spojene su obuhvatnim tako|e
ma) i ejektorima ko{tao je samo 998 ~eli~nim elementom sa dva otvora.
tada{wih DEM {to je bilo skoro 50 Ovo rje{ewe trebalo bi da otkloni
odsto jeftinije od najjeftinih Bere- negativni uticaj termi~ke dilataci-
tinih pu{aka i to sa samo jednim pa- je pri paqbi to jest uticaj vrele ci-
rom cijevi. I@-27 bila je savremeno jevi na hladnu (sjetite se pri~e o
rije{ena u vrijeme kada se pojavila, pu{ci "Actionless 47"). Me|utim, ra-
imala je mehanizam za okidawe sa po- di se o ne~emu drugom. Fabri~ko upu-
lugom koja sa gorwe strane otpu{ta cavawe skupih kombinovanih pu{aka
~eki}e. Wena ko~nica blokirala je i dvokuglara rade najkvalifikova-
polugu koja dr`i ~eki}e i bila veoma niji, najiskusniji i najpla}eniji
sigurna (za razliku od npr. sa~mari- majstori {to je vrlo pipav i dug pro-
ca "zastava" ~ija ko~nica blokira sa- ces koji zahtijeva veliko strpqewe.
mo obara~e dok zapeti ~eki}i vise o Rusi su zapravo maksimalno uprosti-
plitkom zubu i mogu vrlo lako izazva- li i pojeftinili proizvodwu i ci-
ti ne`eqeno opaqewe pri padu pa i jenu ko{tawa ove kombinovane
pri ja~em potresu pu{ke). Rusi su is- pu{ke te predvidjeli da karabinsku
koristili najboqe karakteristike cijev fino podesi (upuca) kupac uz
I@-27 to jest MP-27M i upravo na pomo} naro~itog sklopa za pode{a-
osnovu te poznate kvalitetne, pouzda- vawe. Iz toga razloga pu{ke napu-
ne i dugovje~ne pu{ke nastala je fa- {taju fabriku nesposobne da
milija kombinovanog lova~kog ostvaruju ujedna~eno uske standardi-
oru`ja I@94. Ovom prilikom pred- zovane grupe iz karabinske cijevi,
stavqamo najjednostavniji osnovni ali to ne treba da brine i obeshra-
model MP-94. bri lovca jer se finim pode{a-
 Lovac
vawem i eksperimentisawem sa mu-
nicijom taj problem da otkloniti u
prili~noj mjeri. Sklop za pode{a-
vawe nalazi se ispod zadweg ni{a-
na (koji je plasiran na gorwoj
sa~menoj cijevi) i vidqiv je sa
predwe strane podkundaka. Kroz taj
sklop izme|u cijevi popre~no prola-
zi zavrtaw ~ijim se anga`ovawem sa
lijeve strane pode{avawe izvodi.
Baskula u sebi krije sistem za brav-
qewe sa horizontalnom smje{tenom
plo~om na dnu koja zalazi u odgovara-
ju}i urez sa dowe strane monobloka,
dakle ispod karabinske cijevi. Brav-
qewe je ostvareno dakle samo sa
dowe strane, na Baikal I@ MP-94 ne-
ma popre~nog {ipa koji u gorwoj zo-
ni monobloka dodatno osigurava i
bravi cijevi za baskulu {to ni u kom
slu~aju ne treba da izaziva bilo ka-
kvu sumwu u ~vrsto}u jer je kao osno-
va uzet poznati i dokazani sistem
Browning B25. Gorwa sa~mena cijev
ima navoj za montirawe izmjewivih
~okova i izra|uje se u kalibru 12/70
(i 12/76) dok je karabinska dowa ci-
jev izra|ena u kalibrima: .223 Rem,
7,62x39, 7,62x51 (.308 Win.),
7,62x54R (7,62x53R),
.30-06 Springfield,
9x53R i 9,3x74.
Ukupna du-
`ina pu-
{ke je 1050
mm, du`ina
cijevi
iznosi 600
m. MP-94 dos-
tupna je i u setu
sa rezervnim cijevi-
ma. Masa oru`ja je 3,8 kg
{to uz karabinske kalibre u kojima
se nudi dowa cijev govori da u robu-
snost i ~vrsto}u konstrukcije ne tre-
ba sumwati. Iz spiska kalibara vidi
se i da je samo jedan metak zaista na-
mijewen prelama~ama – to je ruski
metak 9x53R. Razlog za to krije se u
velikoj dostupnosti klasi~ne kara-
binske municije u kojoj se ova pu{ka
nudi. U na{im lovi{tima naj~e{}e
se sre}e dowa karabinska cijev u ka-
libru .30 06 Springfield (7,62 x
63mm). Rije~ je o klasi~nom karabin-
skom metku koji dakle nije nami-
jewen prelama~ama (nema punu ivicu
~aure), me|utim izvlaka~ ~aura na
MP94 radi pouzdano i tu nema nika-
kvog razloga za brigu. Predwi oba-
ra~ opaquje dowu (karabinsku), a
zadwa gorwu sa~menu cijev, {to je
rje{ewe primijeweno i na ve}ini
klasi~nih bokerica. Lovcima ne od-
govara isuvi{e tvrdo okidawe kara-
binske cijevi na I@94 me|utim taj
momenat ima svoje opravdawe u viso-
kim pritiscima koje proizvodi pa-
trona kalibra 12 (sprje~avawe
ne`eqenog aktivirawa karabinskog
metka pri ispaqivawu patrone iz
gorwe cijevi) a tu je i poslovi~no le-
dena ruska zima po kojoj se u lov ne
ide bez debelih rukavica (sjetite se
sile okidawa na novoj kanadskoj pu-
{ci namijewenoj renyerima koja je
daleko skupqa i sofisticiranija).
Silu okidawa mo`e naravno da sve-
de na prihvatqivu mjeru stru~an i
iskusan pu{kar (iskqu~ivo pu-
{kar!) ali kod ove pu{ke takva in-
tervencija zaista nije ni potrebna
jer se od we i ne o~ekuje velika pre-
ciznost. Ruski lovci ne preporu~uju
GLAS SRPSKE petak, 5. avgust 2016. 13
dotjerivawe sile okidawa ve} vje`bu
i navikavawe. Standardna Westley-
Richards poluga pu{ku otvara anga-
`ovawem u desnu stranu. Ko~nica je
locirana na uobi~ajenom
mjestu, dakle iza po-
luge za otava-
rawe na
vratu kun-
VE] DVA VIJEKA
PRVO MJESTO PO
PROIZVODWI ORU@JA
I@EVSK DIJELI SA TULOM
daka. Na gorwoj sa~menoj cijevi mon-
tirani su mehani~ki zadwi ni{an i
mu{ica a sa gorwe strane monobloka
plasirana je integralna ne{to kra-
}a {ina za montirawe razli~itih
opti~kih i kolimatorskih ni{ana.
Zadwi ni{an je podesiv je po prav-
cu (lastin rep) a mu{ica se pode{a-
va po visini. Kundaci se izra|uju od
oraha ali i od bukovine, naj~e{}e su
glatke teksture (bez ~ekirawa) i fi-
ni{irani uqem, imaju polupi-
{toqski rukohvat a na dnu su
opremqeni gumenim odbojnikom-
amortizerom mada se sre}u i tipi-
~no ruski bakelitni potkovi u boji
{ar`era za AK74 koji na sebi ima-
ju monogram fabrike. Baskula i ci-
jevi su brunirani i na sebi nemaju
nikakvih gravura.
Premda su pri~e o jako lo{im
slikama pogodaka sa MP94 uglavnom
urbana legenda ne treba o~ekivati
spektakularne rezultate sa MP94.
Ovo oru`je namijeweno je odstrelu
divqa~i do 100 eventualno 150 m iz
karabinske cijevi. Treba re}i da se
kod kombinovanih sa~ma-kugla pu-
{aka uvijek upucava karabinska, u
ovom slu~aju dowa cijev, kako sa me-
hani~kim tako i sa opti~kim ni{a-
nom. Iskustava ima mnogo ali
vrijedi zlatno pravilo da treba kon-
sultovati iskusnog pu{kara,
pa`qivo eksperimentisati sa vi{e
vrsta municije (razli~iti proizvo-
|a~i i laboracije) dok se ne do-
biju zadovoqavaju}i
rezultati a koristi-
ti onu koja daje
najboqe grupe
(preporu~uju se
te`a zrna).
Isto vrijedi i
za sa~menu
gorwu cijev – od
vi{e vrsta jedi-
na~nih zrna treba
izabrati ono koje pu{ka
najboqe "nosi” (naravno, ne
preko tridesetak metara). Takav
pristup umnogome olak{ava stvari
jer sve zavisi od konkretnog pri-
mjerka pu{ke koji }e mo`da davati
odli~ne grupe i sa jeftinijom mu-
nicijom. Sovjetskog Saveza odavno
nema, najve}a po povr{ini zemqa na
svijetu opet se zove Rusija, ali fi-
lozofija i`evske fabrike, koja se
ogleda u prakti~nosti, jednostavnos-
ti, izdr`qivosti i pouzdanosti, op-
staje kroz brojne modele koji
pru`aju najmawe duplo vi{e od svo-
je cijene ko{tawa zbog ~ega se odli-
~no prodaju ne samo kod nas ve}
{irom planete. Mane pu{ke MP-94
najvi{e su estetske prirode ali to
nije ni bitno jer wena spartanska
vaw{tina ni najmawe ne uti~e na
funkcionalnost. Ako imamo na umu
da se pu{ka mo`e korektno upucati
i podesiti a oprostimo joj ne{to
tvr|e okidawe i ve}u masu - ona fun-
kcionalnih mana zapravo i nema.
Ovo je vi{e nego solidna pu{ka za
lov divqih sviwa pogonom, univer-
zalna radna pu{ka koju }e lovo~uvar
u slu`bi nositi ~itav dan i imati
u wu ogromno povjerewe ali i mno-
gom doma}em mladom lovcu prva
vlastita lova~ka pu{ka, koju }e
pamtiti kao prvu qubav.
14 petak, 5. avgust 2016. GLAS SRPSKE
Lovac
Sa wegovim
nastankom,
uvo|ewem i
istorijom
neraskidivu vezu
imaju pu{ke
"Mosin-Nagan"
PI[E: DRA[KO DRAGOSAVQEVI]
ddragosavljevic@gmail.com

ovremeno nam se jave

lovci sa `eqom da po-

P dijele vlastita iskus-

tva, ali i da dobiju
pokoji savjet ili
razja{wewe razli~itih pitawa o
vrstama oru`ja i municije.
Tako je bilo i u toku pripreme
aktuelnog broja ~asopisa, koji je
Ruski metak 7,62h54R od nastanka
pred vama, kada nam se javio vjerni
~italac sa interesantnim pitawem.
omiqen kod vojnika, ali i lovaca
Naime, taj mladi lovac u prilici je
da po simboli~noj cijeni nabavi
prili~no dobro o~uvan sovjetski
obrtno~epni vojni~ki karabin iz
Drugog svjetskog rata sistema
"Mosin-Nagan M44" u kalibru
7,62h54R sa kojim `eli da lovi
Nepomu}ena
divqe sviwe. We-
govo pitawe bilo je
fokusirano na dos-
tupnost municije
putem doma}ih dis-
slava kroz
tributera, a izme|u
ostalog je obuhva-
talo upotrebqi-
vost toga karabina
u lovu, s obzirom na
pravu ru~icu zat-
tri vijeka in`ewer Velti{~ev na bazi austri- moderno i optimalno rje{ewe nove
vara~a koja bi one- jskog metka 8h50mmR i francuskog slu`bene pu{ke i metka. Na scenu
mogu}ila postavqawe standardne PPU i izvozi ga na sve strane svi- metka 8h56mmR. Naime, nakon rusko- tada stupa kapetan ruske carske vo-
monta`e za opti~ki ni{an (ne radi jeta, predstavimo onoliko koliko turskog rata (1877-1878), za vrijeme jske i in`ewer, konstruktor oru`ja
se o snajperskom modelu pu{ke nam to prostor dozvoqava. 7,62h54R kojeg je ruska armija bila Sergej Ivanovi~ Mosin, koji nakon
"Mosin-Nagan M1891/30PU" koji je naravno poznati vojni~ki metak za naoru`ana jednometnim pu{kama sa vi{e eksperimenata komisiji pod-
ima povijenu ru~icu zatvara~a i spe- mitraqeze PKT, odnosno jugoslo- obrtno~epnim zatvara~em sistema nosi novu pu{ku. Ruska armija
cijalnu monta`u). venske licencne mitraqeze "zastava "Berdan II" u kalibru 10,75h58 mm, `eqela je da se preoru`a modernom
Jedan od najelegantnijih na~ina M84" i snajperske pu{ke sistema analizirana su bolna iskustva i
"Dragunov SVD" (tako|e i srpske brojne prednosti tada veoma mod-
snajperske pu{ke originalnog sis- ernih petnaestometnih turskih
tema "zastava M91"), te brojne uglav- polu`nih repetirki sistema U AKTIVNOJ VOJNI^KOJ
nom ruske lova~ke prelama~e, a sa "vin~ester M1866" kalibra .44 SLU@BI UPOTREBQAVA
PO PERFORMANSAMA
wegovim nastankom, uvo|ewem i is- Henry Rimfire nad pomenutim SE VE] 125 GODINA
BLIZAK I MODERNIJOJ torijom neraskidivu vezu imaju "berdankama" (Turci su "vin~es-
MUNICIJI .308 WINCHESTER upravo pu{ke "Mosin-Nagan". terkama" desetkovali Ruse koji su malokalibarskom repetirkom, ~ija
Nastanak i razvoj metka juri{ali na utvr|eni bugarski grad je municija puwena bezdimnim baru-
da se taj problem prevazi|e je pret- 7,62h54R: Uporedo sa razvojem pu{ke Pleven). Iz tog razloga, nakon neko- tom, pa je Mosinova konstrukcija
varawe ovog legendarnog oru`ja u sistema "Mosin-Nagan M1891", na liko neuspjelih poku{aja da se bila sazdana oko novog metka kali-
spretnu skautsku pu{ku (prema kon- kojoj su radili Sergej Mosin i Bel- pu{ke sistema "Berdan" modernizuju bra takozvane tri linije (stara
ceptu Yefa Kupera iz 1980-ih) pos- gijanac Leon Nagan, metak 7,62h54R i opreme vi{emetnim tubularnim ruska mjera) odnosno 7,62 milime-
tavqawem monta`e na bazu zadweg razvili su ruski carski pot- magacinom, oformqena je 1882. tra, dok u isto vrijeme komisiji
mehani~kog ni{ana, ali o tome pukovnik Rogovcev, pukovnik naro~ita komisija za testirawe svoju konstrukciju pu{ke u novom
nekom drugom prilikom. Me|utim, Petrov, natporu~nik Savostjanov i repetirki, a s ciqem da se izna|e kalibru 3,5 linije (8,89 mm) podnosi
kako se radi o odli~nom metku za
lovne svrhe, koji je po balisti~kim
svojstvima skoro jednak mnogo
mla|em metku .308 Winchester (7,62h51
mm) dok je sa masom zrna od 9,7 grama
pribli`an vrlo popularnom .30 06 S,
odlu~ili smo da taj slavni, stari
ruski metak, koji proizvodi u`i~ki
 Lovac
i belgijski konstruktor Leon
Nagan. U periodu od 1889. do 1891.
komisija je ispitivala oba ta su-
parni~ka modela, da bi se na kraju
poslije niza modifikacija pojavila
nova pu{ka, koja je bila plod rada
ve}e grupe konstruktora, me|utim
bila je to u osovi modifikovana
pu{ka Mosina sa pridodatim
Naganovim rje{ewima. Ta se pu{ka
danas uobi~ajeno naziva "Mosin-
Nagan", a prvi model koji se pojavio
i uveo metak 7,62h54R na svjetsku
scenu bio je "trolinijska pu{ka
model 1891". Ostalo je istorija.
Metak 7,62h54R puwen je bezdimnim
barutom, ~aura je fla{aste forme,
a dance ima puni vijenac, to jest
obod, o ~emu nam govori oznaka R (od
engleske rije~i - Rimmed). 7,62h54R
predstavqa jedan od rijetkih
masovno upotrebqavanih metaka
koji ima takvu ~auru, {to je tipi~no
rusko rje{ewe iznu|eno tada{wim
niskim stepenom razvoja industrije,
uz `equ da se pojeftini
proizvodwa (proizvodwa ~aure
metka bez ivice zahtijevala bi vi{e
sredstava i vremena). Me|utim
takvo rje{ewe imalo je i svoje pred-
nosti, koje su se ogledale u izradi
le`i{ta metka u cijevi sa ne{to
{irim tolerancijama, dok je obod
pomagao da se odr`i ~eoni zazor u
zavisnosti od varirawa du`ine
~aura, {to se sve skupa pokazalo kao
GLAS SRPSKE petak, 5. avgust 2016. 15
pouzdano rje{ewe. Tokom svoje vi{e
nego burne istorije, u kojoj je ~esto
bio slu`beni metak na obje
zara}ene strane (kao {to je slu~aj u
Zimskom ratu izme|u SSSR i
Finske 1939-1940), pro{ao je kroz
mnogobrojne optimizacije i izm-
jene. U po~etku bio je laborisan
zrnom sa oblim vrhom mase 13,6 g i
du`ine 30,8 mm, koje se u ~auri fik-
siralo sa tri uboda, da bi 1908.
uvo|ewem zrna sa punom ko{uqicom
i o{trim vrhom mase 9,6 g metak
dobio oznaku M-1908. U toku 1930. i
taj metak je dobio oznaku M-1908/30.
Nakon toga su se pojavqivale najra-
zli~itije verzije: sa pancirnim,
obiqe`avaju}im, zapaqivim i sna-
jperskim zrnima (postojale su i
specijalne modifikacije metka za
avionske mitraqeze, izuzetno visoke
kadence [KAS i ultra-[KAS).
Danas se u slu`benoj upotrebi
nalazi vi{e od trideset
najrazli~itijih tipova ovog metka i
dosta lova~kih tipova raznih
proizvo|a~a. Iako su se tokom is-
torije u zavisnosti od zemaqa koje
su ga koristile sretale razli~ite
oznake (7,62h53 mm; 7,62h53mmR;
7,62h54 mm; 7,62h54mmR) pristu-
pawem Ruske Federacije Evropskoj
komisiji utvr|ena je zvani~na oz-
naka tog metka i ona glasi 7,62h54 vrsta municije kalibra 7,62h54R: 2600fps. Zrno ima dobru penetra-
mmR. Ukupna du`ina metka iznosi 1908 sa lakim zrnom, M-30(j) sa ciju i ekspanziju, me|utim nerijetko
77,16 mm, du`ina ~aure je 53,72 mm, te{kom zrnom, M-87 sa ~eli~nim jez- dolazi do potpunog odvajawa
pre~nik danceta 14,48 mm, dok masa grom, T-46(j) sa obiqe`avaju}im ko{uqice, pri ~emu jezgro formira
zrna varira od 9,6 do 13,6 g, te`ina zrnom, vje`bovni M-76 i manevarski pravilnu pe~urku nastavqaju}i daqe
barutnog puwewa od 2,1 do 3,4 g, metak, kao i dva tipa metaka za kroz tkivo i zadr`ava dvije tre}ine
po~etna brzina zrna od 780 do 870 komercijalno tr`i{te laborisanih inicijalne mase.
zrnom SPBT mase 9.7 grama te zrnom Lak{e i br`e PPU zrno BTSP
SPBT od 11.7 grama. Podaci za ove mase je 9.7 grama, a brzina mu, u za-
dvije lova~ke laboracije metka PPU visnosti od du`ine cijevi, varira
KROZ ISTORIJU BIO METAK kalibra 7,62h54R navedeni su u ba- od 2640 do 2800fps. I tim zrnom
NA OBJE ZARA]ENE STRANE listi~kim tablicama. Najdostup- PPU labori{e metak .303 Briti{,
niji lova~ki metak ovoga kalibra a upravo se ono pokazalo kao najop-
m/s, a kineti~ka energija na ustima kod nas ali i u svijetu jeste u`i~ki timalnije i prema iskustvima lo-
cijevi kre}e se od 2.920 do 4.466 J. 7.62h54R SPBT 11.70 g (180 gr), vaca daje najboqe rezultate. ^uveni
Vi{e modela pu{aka "mosinki" dakle laborisan zrnom mekog ogo- ruski vojni metak 7,62h54R i daqe se
sa Crvenom armijom do{lo je i na qenog vrha (Soft Point), sa dnom masovno koristi ne samo u mati~noj
na{e prostore u ogromnom broju, a boqih balisti~kih svojstava na tra- zemqi i Skandinaviji ve} i {irom
kupovinom licence za sovjetske jektoriji u obliku krme (Boat Tail) a svijeta kao vojni~ki i lova~ki
tenkove T72, od strane biv{e SFRJ mase 11.7 grama. Interesantno je da metak. Pu{ke "Mosin-Nagan" su jef-
sredinom osamdesetih, obuhva}eni su se radi o istom zrnu kojim PPU la- tine i lako dostupne na Zapadu, ali
i mitraqezi PKT u kalibru bori{e i lova~ku verziju metka .303 nije rijetkost sresti ih i u na{im
7,62h54R. Taj je metak postepeno is- Briti{. Zrno ima bakarnu lovi{tima. To su naj~e{}e modi-
tisnuo 7,9h57 mm i kroz licencni ko{uqicu i olovno jezgro, a ~aura fikovani i fino pode{eni lova~ki
mitraqez "zastava M84" usvojen je metka opremqena je kapislom tipa karabini "Mosin-Nagan M44" za
kao slu`beni i od strane biv{e "boher". koje lovci imaju uglavnom pozitivna
JNA, a ne{to kasnije poluau- Iz cijevi karabina "Mosin- iskustva, uprkos staroj konstrukciji
tomatska snajperska pu{ka "zastava Nagan M44" du`ine 514 mm te`e i i dostupnim tipovima municije.
M76" u kalibru 7,9 mm biva zamijew- sporije zrno PPU SPBT od 11.70 g Ali, lovcima-qubiteqima istorijs-
ena novom snajperskom poluau- ima u prosjeku brzinu na ustima ci- kog oru`ja uz malo entuzijazma,
tomatskom pu{kom M91 kalibra jevi 2450fps, a ispaqeno iz cijevi ma{te i eksperimentisawa ova
7,62h54R. U`i~ki PPU u svom du`ine 620 mm ("Dragunov") na us- pu{ka i metak pokaza}e se vi{e nego
proizvodnom programu ima sedam tima cijevi ima prosje~nu brzinu od dobro u lovne svrhe. Prema mnogim
stru~wacima 7.62h54R je najboqi
snajperski metak Drugog svjetskog
rata. To je ujedno i najstariji
vojni~ki metak na svijetu koji je i
daqe u aktivnoj slu`bi u velikom
broju armija bez ikakvih naznaka da
bi u skorijoj budu}nosti mogao biti
zamijewen nekim drugim kalibrom.
16 petak, 5. avgust 2016. GLAS SRPSKE
Lovac
 Lovac GLAS SRPSKE petak, 5. avgust 2016. 17

^lanovi grupe ispred

jedne od ~eka

Sitne{i - Gorwa Lepenica

jedna od najboqih lova~kih grupa u srba~koj op{tini

Siju kukuruz, Lovac

grade ku}e i Du{ko Cvijeti}

na parceli na kojoj uzgajaju kukuruz

Rije~ je o vje{tim i primjernim

lovcima koji va`e za jednu od naj-

hranili{ta
^lanovi ove grupe
boqih lova~kih grupa u sastavu Lova-
~kog udru`ewa "Srna" iz Srpca.
Zajedni~kim snagama izgradili
su lova~ku ku}u u Lepenici, a nasli-
jedili su i lova~ku ku}u na lokalite-
tu Graori{te na Motajici. Posjeduju
tridesetak li~nih i vi{e privreme-
izgradili i nih ~eka i veliki broj hranili{ta i
prihvatili{te solila, kao i desetak izuzetno kvali-
za divqe sviwe, tetnih lova~kih kerova razli~itih
pasmina. Ono {to ih izdvaja od dru-
pa jedan dio wih gih lova~kih grupa i sekcija je par-
pu{taju na Motajicu, cela povr{ine oko jednog hektara na
~ime direktno kojoj sade kukuruz, i to iskqu~ivo za
uti~u na poboq{awe prehranu divqa~i u lovi{tu.
fonda divqe sviwe
u ovom lovi{tu
PI[E: DEJAN JOVI^I]
PROBLEM PREDSTAVQA
krozrs@glassrpske.com PODJELA NA PRIVREDNO
I SPORTSKO-REKREATIVNO
ova~ka grupa Sitne{i LOVI[TE
- Gorwa Lepenica, ko-

L ja okupqa 15 ~lanova,
obiqe`ila je desetu
godi{wicu uspje{nog
rada.
^lanovi grupe ispred nove
lova~ke ku}e u Lepenici
- Kukuruz iznosimo naj~e{}e u
zimskom periodu kako bismo po-
18 petak, 5. avgust 2016. GLAS SRPSKE
^lanovi grupe ispred
lova~ke ku}e na Graori{tu
na Motajici
boq{ali ishranu divqa~i. Rijetki
su primjeri da se lovci bave ratar-
stvom i mo`emo se pohvaliti da smo
i u ovom poslu uspje{ni. To je na{a
dugogodi{wa praksa koju }emo nasta-
viti i u narednom periodu - rekao je
lovac Du{ko Cvijeti}.
Zanimqivo je da su izgradili i
prihvatili{te za divqe sviwe, i je-
dan dio wih pu{taju na Motajicu, ~i-
me direktno uti~u na poboq{awe
fonda divqe sviwe u ovom lovi{tu.
- Mnogi ~lanovi na{e grupe ima-
ju lova~ki sta` od 20 i vi{e godina
i po svim parametrima predstavqamo
ponos Motajice. Redovno organizuje-
mo hajke na predatore i u posqedwoj
akciji smo odstrijelili tri lisice
i jednog jazavca. Prioritet nam je da
se u narednom periodu sna`nije bo-
rimo protiv lovokradica, kojih je
uvijek bilo na na{im prostorima -
rekao je wihov novi predsjednik
Sr|an Novakovi}.
Ovu grupu karakteri{e spoj mla-
dosti i iskustva. ^esto izvode djecu
i unu~ad na ~eke, gdje dvogledom po-
smatraju prirodu i na taj na~in ra-
zvijaju wihovu qubav prema lovu.
Me|u wima ima i onih u poznih godi-
nama koji u ovoj vrsti sportske rekre-
acije provode svoje penzionerske
dane.
- Najvi{e od svega volim iza}i u
prirodu i posebno mi je zadovoqstvo
kad nave~e ~ujem lisicu ili fazana,
ugledam srnu kako li`e so, ili vepra
Lovac
kako vadi kukuruz na hranili{tima planovima i propisima i ujedno po- kreativno lovi{te. Lovci sa wiho-
i solilima. To su prizori koji u me- boq{avaju wihovo stawe u lovi{tu, vog podru~ja su najnovijim podjelama
ni bude posebne emocije - istakao je naro~ito kada je rije~ o divqim svi- izgubili znatan dio lovi{ta na ko-
penzioner Radovan Raki}. wama. Nadam se da }e se i drugi ugle- jima se nalaze wihovi objekti, u koje
Lovo~uvar u [umskoj upravi u dati na wih - rekao je Gromili}. su ulo`ili zna~ajna materijalna
Srpcu Jovo Gromili} ima samo rije- Doskora{wi predsjednik ove se- sredstva.
~i hvale za ove lovce, isti~u}i da re- kcije Goran Tati} ka`e da se u svom - Tako nam je sada pripao lokali-
dovno preuzimaju dozvole za lov i radu suo~avaju i sa odre|enim proble- tet Rakovac, koji ranije nismo posje-
upla}uju svoje obaveze. mima, me|u kojima se izdvaja podjela }ivali i sada }e biti problem kako
- Prihrawuju divqa~ u skladu sa op{tine na privredno i sportsko-re- preseliti infrastrukturu sa Mota-
jice na ovo podru~je. Sli~ne proble-
Detaq sa me ima i veliki broj lovaca sa
ovogodi{we hajke podru~ja Kaoca, Koba{a i Nove Vesi,
na predatore koji su ostali bez lovi{ta i moraju
pre}i i po 30 kilometara da do|u do
lovi{ta koje pripada udru`ewu
"Srna" - rekao je Tati}.
REDOVNO ORGANIZUJU
HAJKE NA PREDATORE
On dodaje da su ratna de{avawa
zadala te`ak udarac razvoju lovstva
na ovom podru~ju, jer je stawe divqa~i
desetkovano i nikada se nije uspjela
povratiti wena brojnost u odnosu na
predratno stawe.
Novo rukovodstvo "Srne" - Ako zanemarimo sve ove proble-
Na godi{woj skup{tini Lova~kog udru`ewa "Srna" za novog predsje- me, mo`emo re}i da lovstvo na ovom
dnika Upravnog odbora i predsjednika udru`ewa izabran je Goran Sa- podru~ju ima perspektivu. Nastavi}e-
vanovi}, koji se lovom bavi ve} 32 godine. ^lan lova~ke grupe Sitne{i mo sa dru`ewem i zajedni~kim akci-
- Gorwa Lepenica Goran Tati} izabran je za predsjednika Skup{tine jama, i vjerujem da }e na{a tradicija
udru`ewa. biti uspje{na jo{ dugi niz godina -
istakao je Tati}.