Elaborat o Uređenju Gradilišta

ELABORAT O UREĐENJU GRADILIŠTA
Izvođenje radova po sistemu „ ključ u ruke “ za

ELEKTROCENTAR PETEK d.o.o. Projekt; VE Podveležje- LOT 2 Izdanje: 01
list 1/33

Izrađen na osnovu člana 17. Zakona o zaštiti na radu (Sl.list SR BiH br. 22/90) prema kojem su
organizacije obavezne prije početka rada izraditi Elaborat o uređenju gradilišta u skladu sa
propisima donesenim na osnovu Zakona i obezbjediti izvođenje radova prema tom Elaboratu.
Opis poslova: Izvođenje elektromontažnih radova na trafostanici TS 110/30kV

Podveležje uključujući montažu čelične konstrukcije isporuku svih
potrebnih sitnih montažnih materijala i potreban vijčani spojni materijal
za montažu čelične konstrukcije;
Izvođenje elektrommontažnih radova na srednjenaponskom i optičkom
kabliranju VE Podveležje uključujući i isporuku sitnog montažnog
materijala;
Investitor: IVICOM Consulting d.o.o
Izvođač: Elektrocentar Petek d.o.o. Tuzla – voditelj grupe ponuđača

Elektrcentar Petek d.o.o Ivanić Grad-član grupe ponuđača
Lokacija: VE Podveležje

list 2/33
I. UVODNI DIO
Ovim elaboratom predviđeno je sprovođenje mjera i normativa zaštite na radu pri
izvođenju radova po sistemu „ključ u ruke“ za Projekt: VE Podveležje- LOT 2. U elaboratu
su postavljeni zahtjevi za način organizovanja sprovođenja mjera zaštite na radu, odnosno
određen je kriterijum koga se svi izvođači radova na gradilištu moraju pridržavati.
Ako u toku rada nastanu bitne izmjene u tehnološkom procesu ili se pojavi potreba za
dodatnim radovima i sl., rukovodilac radova je dužan da zahtijeva dopunu ovog elaborata.
Elaborat se čuva na gradilištu kao akt trajne vrednosti.
Elaborat mora biti lako pristupačan tehničkom osoblju na gradilištu, a na zahtjev
organa nadzora mora im se staviti na uvid.
Rukovodilac radova i druga odgovorna lica na gradilištu dužna su da upozore
podizvođače da su obavezni da se pridržavaju propisanih mjera zaštite na radu.
Svi izvođači radova na gradilištu dužni su da obezbijede, održavaju i sprovode mjere
zaštite na radu, u suprotnom će im se obustaviti radovi sve dotle dok ne sprovedu potpisane
mjere zaštite na radu.
Ukoliko rukovodilac radova, ili druga odgovorna lica, nisu u mogućnosti da otklone
neke nedostatke koji se tiču podizvođenja i kooperanata dužni su da o tome obavijeste
direktora ili drugo odgovorno lice za poslove zaštite u ovom preduzeću.

list 3/33
II. ZAKONSKA REGULATIVA
Pri izradi ovog Elaborata primjenjeni su slijedeći Zakoni i pravilnici:

1. Zakon o gradnji (N.N. HNŽ 04/13)
2. Zakon o zaštiti na radu (Sl. List F BiH 22/90)
3. Zakon o zaštiti od požara ( N.N. HNŽ 05/04)
4. Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl. List 40/69)
5. Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (Sl. List R BiH 13/07)
6. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i
Hercegovine ( Službene novine Federacije BiH“, br. 2/06, 7/07 i 32/08)
7. Uredba o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u
građenju („Službene novine Federacije BiH“, br. 48/09)
8. Interni Pravilnik o zaštiti na radu društva, od 03.01.2017. godine
9. Interni pravilnik o zaštiti od požara društva, od 09.01.2017. godine
10. Interna radna uputa kod građevinskih radova
11. Interna radna uputa kod elektro radova
.

list 4/33
III. TEHNIČKI OPIS ORGANIZACIJE GRADILIŠTA
Radovi se izvode po ugovoru broj UP0013/14-19-UG;

Radovi će se izvoditi u krugu „VE Podveležje“
Rok za završetak svih radova je 20.09.2019 godine
U toku radova biće angažovano do 20 radnika izvođača i podizvođača.
Za potrebe izvođenja radova koristiće se sledeća oprema i alat:
1. ALAT
- čekić, kliješta (kombinovana, špicasta, za skidanje izolacije, sječice...), odvijač,
mašinski ključevi, industrijski fen, krampa, lopata, vaservaga, sklapel, metar, nož za
skidanje izolacije, set gedora, bonsek, testera, set za izradu kablovskih završetaka,
hidraulična presa za stopice, moment ključevi, bušilice, brusilice i drugi alat neophodan
za elektromontažne radove.
2. OPREMA
- Građevinska kanta, zaštitne rukavice, naočale, kacige, zaštitno HTZ odijelo i cipele,
marketi, foršpan, konopac, koturača, gurtne za dizanje opreme, agregat za napajanje el.
energijom, građevinski kontejner, eko WC i druga oprema neophodna za izvođenje
elektromontažnih radova
3. VOZNI PARK
- Teretno vozilo za prevoz alata, opreme i ljudi, ručna kolica, kombinovani stroj, kamion
sa rukom, viljuškar i druga mehanizacija neophodna za elektromontažne radove
Radovi na izvođenju radova po sistemu „ ključ u ruke“ za Projekat; VE Podveležje- LOT 2

sastoje se iz sljedećih operacija:
 Izvođenje elektromontažnih radova na trafostanici TS 110/30kV Podveležje uključujući
montažu čelične konstrukcije isporuku svih potrebnih sitnih montažnih materijala i
potreban vijčani spojni materijal za montažu čelične konstrukcije i
 Izvođenje elektromontažnih radova na srednjenaponskom i optičkom kabliranju VE
Podveležje uključujući i isporuku sitnog montažnog materijala
Prije početka izvođenja radova neophodno je izvršiti pripremu prostora za rad, odnosno
opremiti i urediti gradilište tako da isto omogućava nesmetano i sigurno izođenje svih radova.
Rukovodilac radilišta odnosno njegovi saradnici upoznaće osobe, koje povremeno dolaze
na radilište, o svim opasnostima na radilištu i za vrijeme boravka na radilištu obezbijedit će istim
zaštitni šljem i po potrebi ostala lična zaštitna sredstva.

list 5/33
U cilju sigurnosti radnog osoblja, sve kablovske kanale i jame, ukoliko se nalaze na
mjestima gdje se kreću uposlenici, ograditi ogradom i postaviti znakove upozorenja, a noću
kritična mjesta osvijetliti.
Sva lica koja dođu u prostor gradilišta moraju imati šljem na glavi.
Radnik koji izvodi radove mora biti udaljen od mjesta izvođenja rada toliko koliki mu je
dohvat ruku za obavljanje rada i ne smije savijati glavu pod mjesto izvođenja rada.
Električna energija neophodna za rad aparata i uređaja na elektro mehanizovan pogon

dovodi se kablovima iz pomoćnog agregata ili se koriste postojeće električne instalacije na mjestu
izvođenja radova.
Priključni kablovi moraju biti položeni i zaštićeni tako da ne postoji opasnost od njihovog
mehaničkog oštećenja.
Bušenje ispod saobraćajnice se izvodi uz pomoć bušeće rakete i kompresora uz veliku

pažnju i pravilno rukovanje, kako se ne bi oštetile druge instalacije ili saobraćajnica.
Bilo kakvo izvođenje radova na visini radnik smije izvoditi samo ukoliko ima zaštitni
šljem na glavi i ako je opasačem (sigurnosni pojas) prikačen za sigurnosno uže i konstrukciju.
Nošenje raznog ručnog alata u džepovima a posebno oštrog i šiljatog najstrožije je

zabranjeno. Za nošenje istog upotrebljavati određene torbice ili sadnučiće za alat.
Prije početka upotrebe svih vrsta oruđa i aparata za rad, rukovodilac ili poslovođa ili pak
drugo odgovorno lice na gradilištu u obavezi je da sa licima za održavanje i kontrolu izvrši
provjeru ispravnosti istih i samo ispravne da radnicima za rad.
Gradilšte mora biti opremljeno ručnim aparatima za lokalizaciju požara.
Radnik koji rukovodi radovima mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći za slučaj
nastanka povrede radnika.
Neophodno je da gradilište bude opremljeno sa neophodnim materijalom za pružanje prve

pomoći. Za slučaj nastanka povrede radnika za transport do najbliže zdravstvene ustanove koristi
se vozilo naručioca ili izvođača radova.

list 6/33
IV. MJERE I NORMATIVI ZAŠTITE NA RADU

Ovim Elaboratom o uređenju radilišta, shodno članu 3. Pravilnik o zaštiti na radu u
građevinarstvu ("SI.list 30/69), obrađene su slijedeće mjere :
1. Obezbjeđenje radilišta prema okolini

2. Uređenje i održavanje saobraćajnica
3. Održavanje mjesta , prostora i načina razmještaja i uskladištenja elektro i dr. materijala ;
4. Izgradnja i uređenje prostora za čuvanje opasnih materija
5. Način transportiranja, utovarivanja, istovara i deponovanja građevinskog materijala i teških
predmeta
6. Način obilježavanja, odnosno obezbjeđivanja opasnih mjesta i ugroženih prostora na radilištu
7. Način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni gasovi, prašina, para odnosno gdje može
nastati vatra i drugo.
8. Uređenje električnih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na radilištu
9. Određivanje vrste i smještaja građevinskih strojeva i odgovarajuća obezbjeđenja s obzirom
na lokaciju gradilišta
10. Određivanje vrste i način izvođenja građevinskih skela
11. Način zaštite od pada sa visine ili u dubinu
12. Određivanje radnih mjesta na kojima postoji povećana opasnost po život i zdravlje radnika,
kao i vrsta i količinu potrebnih ličnih zaštitnih sredstava, odnosno zaštitne opreme
13. Mjere i sredstva zaštite od požara na gradilištu
14. Izgradnja, uređenje i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu
15. Organizacija pružanja prve pomoći na gradilištu
16. Organizovanje smještaja, ishrane i prevoza radnika na radilište i sa radilišta
17. Druge neophodne mjere za zaštitu na radu lica

list 7/33
1. OBEZBJEĐENJE RADILIŠTA PREMA OKOLINI

1.1. ZEMLJANI RADOVI
Pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 100 cm moraju se poduzeti zaštitne
mjere protiv rušenja zemljanih naslaga sa bočnih strana i protiv obrušavanja iskopanog
materijala. Ručno otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo naniže. Svako potkopavanje je
zabranjeno. Kopanje zemlje na dubini većoj od 100 cm mora se izvoditi pod kontrolom određene
osobe. Pri strojnom kopanju zemlje, rukovatelj strojem ili poslovođa radova moraju voditi računa
o sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop zemlje.
Tesarski radovi na podgrađivanju i razupiranju iskopa moraju se izvoditi stručno, na

temelju odgovarajućih normativa ili statičkih proračuna i crteža.
Ako se iskop zemlje vrši na mjestu gdje postoji instalacija plina, elektrike, vode ili drugo,
radovi na iskopu moraju se vršiti po uputama i pod nadzorom stručne osobe određene
sporazumom između organizacije kojima pripadaju odnosno koje održavaju te instalacije i
izvođača radova.
Ako se u toku iskopavanja naiđe na instalacije, radovi se moraju obustaviti dok se ne

osigura nadzor.
Prije vršenja iskopa zemlje ili čišćenja zemljom zatrpanih jama, bunara, kanala i drugog,
mora se prethodno provjeriti da li eventualno nema ugljičnog monoksida odnosno drugih štetnih,
zapaljivih ili eksplozivnih plinova.
Za silaženje radnika u iskop i izlaženje iz iskopa moraju se osigurati čvrste ljestve tolike
dužine da prelaze iznad ruba iskopa za najmanje 75 cm.
Umjesto ljestava može se predvidjeti i izrada odgovarajućih stepenica ili rampi, ako je
time osigurano kretanje radnika i za vrijeme oborina.
Ako se iskop zemlje vrši miniranjem, radovi se moraju izvoditi prema postojećim
propisima o miniranju.
Prije početka rada na iskopu zemlje, a uvijek poslije vremenskih nepogoda, mrazeva ili
otapanja snijega i leda, rukovoditelj iskopavanja mora pregledati stanje radova i, po potrebi,
poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere protiv opasnosti od obrušavanja bočnih strana iskopa.

list 8/33
1.2. KOPANJE KANALA I ROVOVA
Iskop zemlje na dubini od 100 cm (za temelje, kanale i sl.) može se vršiti i bez razupiranja,
ako to čvrstoća zemlje dozvoljava. Iskop zemlje u dubini većoj od 100 cm smije se vršiti samo
uz postepeno osiguranje bočnih strana iskopa.
Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bočne strane iskopa uređene pod uglom
unutrašnjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kom se iskop vrši, niti pri etažnom kopanju do
dubine veće od 200 cm.
Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj širini koja omogućuje nesmetan rad na
razupiranju bočnih strana, kao i rad radnika u njima.
Najmanja širina rovova odnosno kanala dubine do 100 cm određuje se slobodno. Pri
dubini preko 100 cm, širina rova odnosno kanala mora biti tolika da čista širina rova odnosno
kanala nakon izvršenog razupiranja bude najmanje 60 cm.
Drvo i drugi materijal koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranje bočnih strana
rovova i kanala moraju po svojoj čvrstoći i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj su namijenjeni,
shodno postojećim tehničkim propisima odnosno standardima.
Razupiranje rovova i kanala mora odgovarati geofizičkim osobinama, rastresitosti i

pritisku tla u kome se vrši iskop, kao i odgovarajućem statičkom proračunu.
Iskopani materijal iz rovova i kanala mora se odbacivati na toliku udaljenost od ruba

iskopa da ne postoji mogućnost obrušavanja tog materijala u iskop.
Razmak između pojedinih elemenata oplate strana iskopa mora se odrediti tako da se
spriječi osipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla.
Oplata za podupiranje bočnih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti najmanje za
20 cm iznad ruba iskopa, da bi se spriječio pad materijala sa terena u iskop.
Pri izbacivanju zemlje iz iskopa sa dubine preko 200 cm moraju se upotrebljavati

međupodovi položeni na posebne podupirače. Međupodovi se ne smiju opterećivati količinom
iskopanog materijala većom od određene, s kojom mora radnik biti upoznat prije početka rada, i
moraju imati rubnu zaštitu visoku najmanje 20 cm.
Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vršiti po uputi i pod nadzorom stručne osobe.
Ako bi vađenje oplate moglo ugroziti sigurnost radnika, oplata se mora ostaviti u iskopu.
Sredstva za spajanje i učvršćivanje dijelova podupirača, kao što su klinovi, okovi, vijci,
čavli, žica i slično, moraju odgovarati važećim standardima.

list 9/33
Ako se iskop zemlje za novi objekt vrši do dubine veće od dubine temelja neposredno
stojećeg objekta, takav rad mora se vršiti po posebnom projektu, uz osiguranje susjednog objekta.
Pri strojnom kopanju iskopa mora se voditi računa o stabilnosti stroja.
Prilikom strojnog kopanja iskopanu zemlju treba odlagati na udaljenosti koja ne ugrožava
stabilnost strana iskopa, ako po izvršenom iskopu treba vršiti i druge radove u iskopu. Rubovi
iskopa smije se opterećivati strojevima ili drugim teškim uređajima samo ako su poduzete mjere
protiv obrušavanja uslijed takvih opterećenja.
Ako se u rovove i kanale nerazuprtih strana iskopa polažu cijevi, vodovi i slično, na
mjestima na kojima je neophodan pristup radnika na dno iskopa radi vršenja potrebnih radova na
tim cijevima, vodovima i sl., bočne strane rova odnosno kanala moraju se u potrebnoj širini
osigurati od obrušavanja razupiranjem.
1.3. ŠIROKI ISKOPI
Nagib bočnih strana širokih iskopa određuje se prema odredbi članka 18. stavak 2.
Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu (Iskop zemlje na dubini od 100 cm (za temelje,
kanale i sl.) može se vršiti i bez razupiranja, ako to čvrstoća zemlje dozvoljava. Iskop zemlje u
dubini većoj od 100 cm smije se vršiti samo uz postepeno osiguranje bočnih strana iskopa.
Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bočne strane iskopa uređene pod kutem
unutrašnjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kom se iskop vrši, niti pri etažnom kopanju do
dubine veće od 200 cm).
Iskopi za usjeke i zasjeke pri građenju puteva i slično smiju se izvoditi samo na temelju
odgovarajućeg projekta.
Putevi i rampe za odvoženje materijala moraju odgovarati čvrstoći terena i prijevoznim

sredstvima. Njihov nagib ne smije biti veći od 40%.
Utovarivanje materijala pomoću utovarivača ili drugog sredstva mehanizacije na teretno

vozilo ne smije se vršiti preko kabine vozila, ako ta kabina nije zaštićena od mehaničkog
oštećenja.
Podupiranje bočnih strana širokih i dubokih iskopa, kao i izvođenje slijepih zidova
(zagata), mora se vršiti po planovima i prethodnim proračunima, vodeći računa o mogućnosti
prodora vode i povećanih pritisaka u zidovima iskopa ili zagata.

list 10/33
1.4. KONCEPT INTERNOG

POVEZIVANJAVJETROAGREGATA
Kabelske trase ovisne su o poziciji svakog pojedinačnog vjetroagregata (VA), pristupnih i
servisnih puteva i eventualnih postojećih instalacija.
Proizvođač vjetroagregata u sklopu isporuke vjetroagregata isporučuje i transformatorsku

stanicu koja se nalazi u stupu samog vjetroagregata. SN rasklopno postrojenje i blok
transformator, koji su sastavni djelovi transformatorske stanice, isporučuju se od strane
proizvođača vjetroagregata za naponski nivo 30 kV koji putem srednjenaponskog kabelskog
razvoda VE Podveležje povezuje pojedine vjetroagregate s objektom TS 110/30 kV Podveležje.
1.5 KABELSKO POVEZIVANJE VJETROAGREGATA

Prije izvođenja radova treba planirati i koordinirati radove sa ostalim izvođačima, te eventualnim
vlasnicima ostalih instalacija u trasi kabela. Važno je da objekti zauzimaju što manju površinu
uz optimalne troškove građenja.
Srednjenaponska mreža vodi se uglavnom uz postojeće prometnice izgrađene za potrebe

VE na min. 1m udaljenosti od ruba nasipa ili usjeka i u sklopu bankine prometnica.
Izvođač radova odgovoran za izgradnju, uključujući pozicioniranje i polaganje kabela mora

strogo poštivati odvajanje kabelskih grupa.
Bankina pristupnog puta će se koristiti za kabelsku trasu sa maksimalnom

širinom do 0,9 m.
Radi zašite od istezanja neophodno je krivudavo polaganje SN kabela, tako da je dužina

kabela 2% veća odužine trase.
Kabeli se polažu tako da budu odvojeni 300 mm jedan od drugoga (centar), u trokutnom
snopu, uz iznimku polaganja kabela presjeka 240/300 mm2 u kabelskom rovu sa tri kabelska
sistema koji se polažu na međusobnoj udaljenosti od 800 mm. Kabeli se povezuju pomoću
odgovarajućih poveznica u rasponu od jednog metra.
Udaljenost između energetskih i optičkih kabela (položenih u PEHD cijev Ø50 mm) položenih u
rov po postojećem terenu iznosi minimalno 125 mm. U slučaju polaganja energetskih kabela
presjeka 240/300 mm² i optičkih kabela u zajedničkom rovu udaljenost između kabela i cijevi
(centar) iznosi 250 mm.
U slučaju prijelaza kabela ispod prometnica i prijelaza preko ispusta vode i energetski i optički
kabel postavljaju se u zaštitne PVC cijevi Ø110 mm (1 kabel u 1 cijev). Razmak između
cijevi pri prijelazu preko ispusta vode ukoliko nije moguće ostvariti normalnu dubinu
kabelskog rova iznosi 250 mm, a u slučaju prijelaza ispod prometnica razmak cijevi unutar
kojih su smješteni kabeli iznosi 300 mm.

list 11/33
Trake upozorenja sa odgovarajućim oznakama polažu se iznad kabela na odgovarajućoj

udaljenosti. Trake upozorenja moraju biti postavljene najmanje 30 cm ispod površine. Na onim
trasama u kojima je položen samo optički kabel u PEHD cijevima, trake upozorenja moraju biti
metalizirane (detektabilne).
Ugrađuju se štitnici od plastičnih masa ili PEHD cijevi da bi se spriječilo mehaničko oštećenje
kabela u rovovima npr. zbog teških dizalica (tokom montaže vjetroturbina) koje se mogu naći
iznad kabelskih rovova kabela. Treba strogo obratiti pažnju na međusobni smještaj SN i optičkih
kabela.
Kabeli će se postavljati na uredan i propisan način, križanje kabela u rovu treba izbjegavati
koliko god je to moguće.
Nakon polaganja kabela u iskopani rov i prije zatrpavanja zemljom, rovovi i kabeli će biti
pregledani i ispitani.
Višak materijala iz iskopa odlagati će se na postojeće deponije na lokaciji VE, a iste su korištene
tokom gradnje puteva i platoa za potrebe VE
1.6 VOĐENJE KABLOVA PO POSTOJEĆEM TERENU
Predviđena minimalna širina kabelskog rova iznosi 400 mm, a maksimalna 1900 mm. Dubina
rova iznosi 800 mm. Nakon iskopa rova temeljno tlo potrebno je urediti i zbiti, te dobiti
propisani modul stišljivosti Ms>25 MN/m 2. Na uređeno temeljno tlo ugrađuje se kabelska
posteljica od pijeska debljine 100 mm. Drobljeni pijesak je frakcije 0-2 mm. Pijesak frakcije 0-
2 mm dobiti će se drobljenjem iskopane stijenske mase na lokaciji VE. Na ugrađenu kabelsku
posteljicu, kabeli se postavljaju odvojeno na udaljenosti prema grafičkim prilozima jedan od
drugog, u obliku trokutnog snopa, a optički kabeli polažu se u zaštitne PEHD cijevi.
Rov se zatim zatrpava pijeskom debljine sloja do 200 mm, frakcije 0-2 mm. Na sloj pijeska
polaže se mehanička zaštita (posebni štitnici od plastičnih masa) u pravcu polaganja energetskih
i optičkih kabela. Iznad sloja pijeska ugrađuje se prethodno iskopan materijal iz iskopa za potrebe
zatrpavanja.
Prilikom zatrpavanja rova, za završnih 30 cm kabelskog rova do kote okolnog terena, iskoristiti
prethodno uklonjen i deponiran površinski sloj materijala koji je uklonjen u debljini od 30
cm.
Na dubini 300 mm od razine tla predviđa se ugradnja trake upozorenja u pravcu polaganja i
iznad svih kabela u rovu.
Eventualno površinsko ispiranje materijala na dijelu kabelskog rova se ne očekuje s obzirom

da se materijal kabelskog rova ugrađuje u slojevima i zbija, a za završni sloj se koristi materijal
po svemu identičan kao i okolni materijal.

list 12/33
1.7 VOĐENJE KABLOVA UZ BANKINU/RUB

Predviđena minimalna širina kabelskog rova iznosi 400 mm, a maksimalna 800 mm. Dubina rova
iznosi 800 mm. Nakon iskopa temeljno tlo potrebno je urediti i zbiti, te dobiti propisani modul
stišljivosti Ms>25 MN/m2. Na uređeno temeljno tlo ugrađuje se kabelska posteljica od pijeska
debljine 100 mm. Drobljeni pijesak je frakcije 0-2 mm. Pijesak frakcije 0-2 mm dobiti će se
drobljenjem iskopane stijenske mase na lokaciji VE. Na ugrađenu kabelsku posteljicu, kabeli
se postavljaju odvojeno na udaljenosti prema grafičkim prilozima jedan od drugog, u obliku
trokutnog snopa, a optičke kabele potrebno je položiti u PEHD cijevi.
Rov se zatim zatrpava pijeskom debljine sloja do 200 mm, frakcije 0-2 mm. Na sloj pijeska
polaže se mehanička zaštita (posebni štitnici od plastičnih masa) u pravcu polaganja energetskih
i optičkih kabela.
Slojeve kolničke konstrukcije pristupnog puta i platoa nakon polaganja kabela vratiti u
prvobitno stanje uz poštivanje debljine slojeva i modula stišljivosti iz projekta Pristupni putevi
i montažni platoi - VE Podveležje.
Na dubini 300 mm od razine bankine predviđa se ugradnja trake upozorenja u ravnini iznad
svih kabela u rovu.
1.8 VOĐENJE KABLOVA ISPOD PROMETNICA

Na mjestima gdje kabeli prolaze ispod prometnice, SN kabeli, optički kabeli i uzemljivačko
uže se postavljaju u zaštitne PVC cijevi Ø110 mm (SN kabeli direktno, optički kabeli prvo u
PEHD Ø50 mm). Predviđena minimalna širina kabelskog rova iznosi 600 mm, a maksimalna
900 mm. Dubina rova biti će 1200 mm. Zaštitne cijevi s kabelima se štite polaganjem u sloj
mršavog betona razreda tlačne čvrstoće C12/15. Iznad betona ugrađuje se 300 mm materijala iz
iskopa (Ms≥40NM/m2). Slojeve kolničke konstrukcije pristupnog puta i platoa nakon
polaganja kabela vratiti u prvobitno stanje uz poštivanje debljine slojeva i modula stišljivosti
iz projekta Pristupni putevi i montažni platoi - VE Podveležje. Na visini 500 mm od razine
tla u sloju materijala iz iskopa postaviti će se i traka upozorenja u ravnini iznad svih kabela u
rov.
1.9 VOĐENJE OPTIKE

Na određenim dionicama trase, optički kabeli biti će položeni sami u rovu. Dubina rova biti će
800 ili 1200 mm ovisno o djelu trase kojim kabel prolazi.
1.10 VOĐENJE OPTIČKIH KABLOVA NA POSTOJEĆEM TERENU I UZ

BANKINU PROMETNICE
Predviđena minimalna širina kabelskog rova iznosi 400 mm. Dubina rova biti će 800 mm. Nakon
iskopa temeljno tlo potrebno je urediti i zbiti, te dobiti propisani modul stišljivosti Ms>25
MN/m2. Na uređeno temeljno tlo ugrađuje se kabelska posteljica od pijeska debljine 75 mm.
Drobljeni pijesak je frakcije 0-2 mm. Pijesak frakcije 0-2 mm dobiti će se drobljenjem iskopane

list 13/33
stijenske mase na lokaciji VE. Na nanesenu kabelsku posteljicu postavljaju se PEHD cijevi Ø50
mm s optičkim kabelom.
Rov se zatim zatrpava pijeskom debljine sloja 75 mm, frakcije 0-2 mm. Na sloj pijeska polaže
se mehanička zaštita (posebni štitnici od plastičnih masa) u pravcu polaganja optičkih kabela.
Na visini 300 mm od razine tla u rov će se postaviti i detektabilna metalizirana traka upozorenja
u ravnini iznad kabela u rovu.
1.11 VOĐENJE OPTIČKIH KABLOVA ISPOD PROMETNICA

Predviđena minimalna širina kabelskog rova iznosi 400 mm. Dubina rova
biti će 1200 mm.
Zaštitne PVC cijevi s kabelima se štite polaganjem u sloj mršavog betona razreda tlačne čvrstoće
C12/15. Iznad betona ugrađuje se 300 mm materijala iz iskopa (Ms≥40NM/m2). Slojeve
kolničke konstrukcije pristupnog puta i platoa nakon polaganja kabela vratiti u prvobitno
stanje uz poštivanje debljine slojeva i modula stišljivosti iz projekta Pristupni putevi i montažni
platoi - VE Podveležje.
Na visini 500 mm od razine tla u sloju materijala iz iskopa postaviti će se i detektabilna

metalizirana traka upozorenja u ravnini iznad kabela u rovu.
Također, iskopana zemlja koje će se upotrijebiti za zatrpavanje mora se očistiti, ne smije

sadržavati metal, staklo, oštre predmete, organske rastvarače ili druge štetne materijale koji bi
mogli dovesti do oštećenja kabela
1.12 OBILJEŽAVANJE TRASE POLOŽENOG KABELA .

Trasa položenog kabela obilježava se stupićima koji se postavljaju duž trase. Stupići
služe za određivanje stacionaže položenog kabela i znakovitih točaka (nastavaka i sl).
2. UREĐENJE I ODRŽAVANJE SAOBRAĆAJNICA, PROLAZA I CESTA
Prometnice u zoni gradilišta, će biti uređene prema potrebama unutrašnjeg prometa, razmještaju
konstrukcije i opreme, kao i razmještaju skladišnih i drugih privremenih objekata.
Investitor , odnosno izvođač građevinskih radova je obavezan da glavne i sporedne prometnice
uradi u skladu propisa, te da širina prometnica mora omogućiti sigurno kretanje auto-dizalica i
motornih vozila, a tvrdoću prometnica usaglasiti sa osovinskim opterećenjem sredstava rada. Pri
popravku puteva preko kojih se u toku radova promet ne prekida, moraju se poduzeti mjere da
se radnici na dijelu puta koji je u građenju zaštite od vozila. U tu svrhu dio puta (polovina puta)
mora se zatvoriti i obilježiti uočljivim prometnim znakovima.

list 14/33
Na jako frekventnim dijelovima prometnice,gdje se promet ne može sasvim obustaviti, moraju

se postaviti na oba kraja dionice koja se popravlja čuvari koji će upravljati prometom na polovini
dionice, naizmjence u oba pravca.
Na gradilištu će se osigurati prostor za sigurnu manipulaciju auto-dizalica i prostor za odlaganje
čelične konstrukcije, kontejnera i druge opreme, a kako je to navedeno u projektu montaže.
Širina prolaza ne može biti manja od 80 cm, a ako se postavljaju na visini većoj od 100 cm iznad
tla, moraju biti ograđeni čvrstom zaštitnom ogradom rampe, kose prilaze i prolaze mogu
izgrađivati i postavljati na gradilištu samo stručno osposobljeni radnici pod nadzorom
rukovodioca. Na svim pješačkim prolazima postavit će se vidljive table upozorenja , kao i fizičke
prepreke o zabrani kretanja građana .U neposrednoj blizini radne zone u toku obavljanja radova,
prolazi (trotoari), na prilaznim stranama, neće se moći koristiti za kretanje pješaka, te navedena
radna zona mora se propisno ograditi, te postaviti table upozorenja zabrani kretanja pješaka u
neposrednoj blizini radne zone.
U toku manipulacije sa radnim strojevima i sredstvima rada, mora se posebna pažnja posvetiti ,
prolasku motornih vozila i drugih sredstava javnog gradskog prometa.
Prilikom zemljanih radova pri građenju putova pomoću mehaničkih sredstava (buldožer, skreper,
grejder, planer i drugo), rukovanje strojevima smije se povjeriti samo radnicima stručno
obučenim za taj posao i upoznatim s opasnostima koje prijete pri tom radu.
Premazivanje i kvašenje valjka za ravnanje asfalta vrši se pomoću naročito za to izrađene
naprave. Zabranjeno je da radnik idući ispred motornog valjka za ravnanje isti premazuje i
kvasi.Zapaljena asfaltna masa u posudama ne smije se gasiti vodom.
Sredstva za gašenje zapaljene asfaltne mase (pijesak, cerade i drugo) moraju se unaprijed
pripremiti i stajati na raspolaganju u blizini radova. Radnici koji rade sa zagrijanom asfaltnom
masom moraju biti obučeni u gašenju zapaljenih asfaltnih smola.
Asfalterske radove smiju vršiti samo zdravstveno sposobne i za te radove posebno obučene i
opremljene osobe.
Za osobe iz prethodnog stavka mora se na radilištu osigurati topla voda za umivanje poslije
završenog rada.
Za upotrebu i manipulaciju posuda pod tlakom na radilištu, koristit će se namjenska kolica. Uz
vrata na vanjskoj strani skladišta zapaljivih tekućina i plinova pod tlakom postaviti će se po dva
aparata za početno gašenje požara i odgovarajuće table upozorenja.
Rad sa plinovima pod tlakom i zapaljivim tekućinama, dozvoliti će se samo osobama koje imaju
uvjerenje da su osposobljene za sigurno rukovanje istim.

list 15/33
3. ODREĐIVANJE MJESTA, PROSTORA I NAČINA RAZMJEŠTANJA I

USKLADIŠTENJA GRAĐEVINSKOG I ELEKTRO MATERIJALA
Da bi se proces građenja mogao nesmetano odvijati potrebna je među ostalim pravovremena

opskrba dovoljnim količinama materijala. Opskrba i skladištenje će biti zbog tehnologije
građenja takva da bi na gradilištu imali minimalne zalihe materijala, a veliku većinu materijala
bi se direktno dovozilo i ugrađivalo na gradilištu,zbog što manje zaleđenih financijskih sredstava
u materijale, smanjenja troškova na račun gradilišnih objekata i sredstava za
manipulaciju,smanjenja troškova unutarnjeg transporta i sl.
Sav ostali građevinski materijal koji se doprema na gradilište, odlagat će se na za to predviđena
mjesta gdje neće ometati unutarnji transport građevinskog materijala i predstavljati opasnost za
radnike. Uskladištenje pijeska, šljunka, drvene građe, cijevi ploča, montažnih elemenata,
cementa armature mora biti prema planiranom mjestu, dok za uskladištenje drugog građevinskog
materijala odrediti rukovodilac gradilišta.
U prostoriji namijenjenoj za uskladištenje građevinskog materijala najstrožije je zabranjeno
loženje vatre ili stvaranje otvorenog plamena.
Za uskladištenje zapaljivih tekućina, boja, lakova, emulzija i sl. mora na gradilištu biti izveden
posebni objekt za kojeg treba utvrditi lokaciju, način izrade objekta te od kojeg materijala isti
treba da se uradi.
Na mjestima za uskladištenje građevinskog materijala moraju biti postavljena protivpožarna
zaštitna sredstva i oprema, a u narednim poglavljima bit će detaljno razrađena protivpožarna
zaštita na gradilištu
Izvođač će ukloniti sav materijal i ostatke, očistiti radilište i vratiti ga u prvobitno i bezbijedno
stanje. Alati i materijali koji se koriste na radilištima, a čija upotreba se upravo završila, trebaju
se odložiti na sigurno mjesto tako da ne blokiraju prolaze ili uzrokuju rizik od pada.
4. IZGRADNJA I UREĐENJE PROSTORA ZA ČUVANJE OPASNIH MATERIJA
Pri obavljanju Ugovorenih poslova neće se od strane Izvođača radova koriste opasne i
zapaljive materije. U vozilima koja se koriste na radilištu goriva su u rezervoarioma istih.
5. NAČIN TRANSPORTOVANJA, UTOVARIVANJA, ISTOVARA I DEPONOVANJA

GRAĐEVINSKOG MATERIJALA I TEŠKIH PREDMETA
Za prevoženje građevnog materijala na gradilište smiju se upotrebljavati samo ispravna vozila
koja svojim oblikom odgovaraju vrsti i težini materijala.
Posebna vozila za prevoženje građevnog materijala (utovarivač, demper i drugo) smiju se
upotrebljavati samo za svrhe za koje su konstruirana i izrađena. Rukovanje ovim vozilima smije
se povjeriti samo vozačima osposobljenim i kvalificiranim za rukovanje odgovarajućom vrstom
vozila.
Za prevoženje građevnog materijala teretnim motornim vozilima na gradilištima primjenjuju se

list 16/33
odredbe Pravinika o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prijevozu motornim
vozilima) i Pravinika o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta
iz takvih vozila
Za transport materijala, utovar i istovar te deponiranje teških predmeta koristit će se:
- namjenska motorna vozila,
- mehanizirana sredstva za utovar i istovar,
- ručna kolica.
Transport građ.materijala na gradilište vršit će se namjenskim transportnim vozilima.Svako

motorno vozilo pri utovaru i istovaru mora se osigurati od eventualnog kretanja i pomjeranja.
Ključevi motornih vozila prilikom utovara i istovara moraju biti kod vozača.
Ako se vozilo za vrijeme utovara ili istovara nalazi na nagibnoj površini tada se pod kotače
moraju postaviti podmetači. Za vrijeme utovara i istovara vozač se mora nalaziti izvan kabine
vozila: prilikom utovara vozač je odgovoran za pravilnost utovara, a prilikom istovara isti
mora otvoriti stranice vozila. Istovar tereta iz vozila smije se otpočeti samo onda kada se
osigura prostor za istovar i uklone radnici sa prostora kuda će se vršiti istovar i manipuliranje.
Kod ručnog istovara građ. materijala sa vozila, mora se voditi računa o redoslijedu istovara
istog.
Radnici koji rade na istovaru vreća sa cementom i drugog materijala u vrećama smiju
prenositi teret od 50 kg na udaljenost od najviše 100 metara pod uvjetom da teren nije pod
nagibom za; istovar tereta valjkastog oblika preko težine od 30 kg moraju se koristiti vodilice
i užad.
Za utovar i istovar većih tereta, kao što su grede, građa, armatura, montažni elementi i slično,
upotrebljavat će se mehanizirana transportna sredstva kao što su toranj dizalice, auto dizalice
i sl. Istovar većih tereta obavljaće isključivo signalista i vozači tereta. Na mjestu gdje se vrši
mehanizirani transport - odnosno utovar i istovar najstrožije se zabranjuje prenošenje tereta
iznad radnika, odnosno istovar ili utovar se ne smije otpočeti sve dotle dok se radnici nalaze u
manipulativnom prostoru.
Za izvođenje Ugovorenih radova koriste se relativno male količine materijala (u gabaritnom

smislu), te osnovni električarski alat, ljestve, brusilice, bušilice, prese za stopice, kompresor,
bušeća raketa, penjalice za stubove i sl.. Alat i oprema se transportuju kombiniranim vozilom
Izvođača i do mjesta ugradnje/korištenja prenose se ručno.
U slučaju planirane dopreme gabaritnijih sredstava, istovar izvršiti specijalnim vozilom
(autodizalicom ) ili ručno uz upotrebu kose ravni i poluga. Kod istovara treba obezbijediti
dovoljan broj radnika.
Ukoliko prevoz vrše vozila preduzeća, vozači se moraju pridržavati odgovarajućih propisa i
zakona, a posebno se pridržavati upustva rukovodioca radova.

list 17/33
Ukoliko prevoz vrše vozila drugih preduzeća, vozači se moraju pri dolasku na radilište
pridržavati odgovarajućih propisa i zakona, a posebno se pridržavati upustva rukovodioca
radova.
6. NAČIN OBILJEŽAVANJA, ODNOSNO OSIGURANJE OPASNIH MJESTA I

UGROŽENIH PROSTORA NA GRADILIŠTU
Na gradilištu postoji niz opasnih mjesta odnosno opasnih prostora, koji se zajedničkim imenom
nazivaju OPASNE ZONE:
Opasne zone na gradilištu su:
- manipulativni prostor dizalica, el. vitlova i sajli.
- zone ispod skela
- razvodni ormari sa električnim priključcima,
- prostor u blizini skladišta lako zapaljivih materija,
- kanali i otvori
- pješački prolazi u neposrednoj blizini i radne zone
- kretanje prolaznika i motornih vozila, u toku obavljanja radova neposrednoj blizini.
- opasnost od rada u neposrednoj: blizini el. vodova pod naponom /trolejbuskih šinskih
vodova / rad na visini i pomoćnim radnim skelama, opasnost od pada u vodu i sa visine
Obilježavanjem opasnih zona na gradilištu će se vršiti:

- ograđivanjem-postavljanjem radnih platformi skela
- postavljanjem tabli upozorenja i zabrana
- psihološka oznaka ( zastavice, plastičnih traka itd).
Iznad svih radnih strojeva i sredstava rada postaviti zaštitne nadstrešnice.

"PRILAZ DIZALICI NEZAPOSLENIMA OSOBAMA STROGO ZABRANJEN"
"ZABRANJENO ZADRŽAVANJA ISPOD VISEĆEG TERETA"
"RAD NA VISINI"
Na elektro razvodnim ormarima će se postaviti pločice sa simbolom električne struje i
upozorenjem na opasnost. Na skladištima zapaljivih tekućina i gasova pod pritiskom će se
postaviti "tabla upozorenja sa natpisom:
"ZABRANJENO PUŠENJE I UPOTREBA OTVORENOG PLAMENA"
Zvučni signal će se koristiti kod prenošenja i podizanja tereta čelične konstrukcije, koji će radnike
upozoravati na opasnost na gradilištu.

list 18/33
Sva zaposlena lica na gradilištu će biti upoznata sa OPASNIM ZONAMA na gradilištu, sa

načinom osiguranja opasnih mjesta i ugroženih prostora, te mjerama zaštite. Radnici koji se ne
budu pridržavali propisanih mjera zaštite biti će udaljeni sa radilišta.
Rad na visini može se dozvoliti samo radnicima koji posjeduju liječničko uvjerenje o sposobnosti
za rad na visini. Koje će konkretne mjere pri izvođenju pojedinih faza, odnosno radnih operacija
biti primjenjivani odredit će rukovodilac radilišta u suradnji sa tehnološkom pripremom rada,
odnosno primijeniti planiranu mjeru zaštite sadržanu u projektu montaže.
Moraju se poduzeti posebne mjere zaštite na radu i to:
 na radilište uputiti za izvođenje radova samo stručne radnike koji su na ljekarskom
pregledu proglašeni sposobnim za rad,
 da su upoznati sa svim mjerama i opasnostima pri vršenju montažnih radova i da su
prilikom provjere znanja iz zaštite na radu zadovoljili,
 da su obučeni iz zaštite od požara,
 kod približavanja i ukrštanja instaliranog kabla sa drugim instalacijama (EE vodovod,
kanalizacija, TT kabli, toplovod ) pridržavati se uputa izdatih od strane rukovodioca
radova.
 kod izvođenja priključaka na nadzemnu mrežu upozoriti radne izvršioce na prisustvo
napona 0,4 kV,
 obezbijediti zaštitu radnika od prometnih vozila pri iskopu rova preko i ispod ulice,
trotoara i polaganja kabla na tim mjestima,
 prije bilo kakvih montažnih radova na visini provjeriti i učvrstiti zaštitni pojas,
 eventualne postojeće kablove u kablovskom kanalu treba zaštititi i označiti,
 sve kablove pod naponom, koji se nalaze u blizini trase ili u trasi polaganog kabla,
obavezno isključiti za vrijeme rada na polaganju novih kablova. Isključenje kabla izvesti
obostrano, a svaki kabal uzemljiti.
 kabal se kod polaganja ne smije vući po zemlji. Razvlačenje kabla izvoditi preko valjaka,
pijeska ili kablovskih kanalica za polaganje kabla kako se kabal ne bi oštetio,
 za sve radove u elektroenergetskim postrojenjima obezbijediti prethodno isključenje
napona uz obaveznu dozvolu za rad i pridržavati se Plana zastoja na el. en. postrojenjima,
uz primjenu slijedećih mjera zaštite :
o isključenje napona na mjestu rada
o osiguranje od ponovnog uključenja
o utvrđivanje beznaponskog stanja
o uzemljenje i kratko spajanje
o ograđivanje od dijelova pod naponom
 kod svih manipulacija koristiti elektroizolacione rukavice odgovarajućeg napona i
štitnika za zaštitu od električnog luka. Svi elektromonterski radovi moraju se vršiti uz
primjenu ispravnog elektromonterskog alata .

list 19/33
 kod izvođenja zemljanih radova na dubini većoj od 1 m moraju se poduzimati mjere

protiv rušenja zemlje sa bočne strane i protiv iskopanog materijala, a kopanje se mora
izvoditi pod nadzorom rukovodioca radova ili po njemu ovlaštenog lica.
7. NAČIN RADA NA MJESTIMA GDJE SE POJAVLJUJU ŠTETNI PLINOVI,

PRAŠINA, PARA, ODNOSNO GDJE MOGU NASTATI VATRA I DRUGO
Proizvodni proces rada prati učešće lako zapaljivih sredstava kao što su: građa, špera, stiropor,
ulja za oplate, bitumeni ,boje, lakovi, razredjivači i slično imajući u vidu njihovu lako zapaljivost
posebna pažnja na gradilištu mora se posvetiti njihovom uskladištenju, čuvanju i rukovanju.
Građevinski materijal kao što je građa, špera, stiropor i slično mora se propisno složiti na mjesta
gdje nije prisutan izvor paljenja, a na mjestima uskladištenja najstrožije zabraniti pristup
otvorenim plamenom ili loženje vatre.
Ovakvi prostori naime preventivnog djelovanja od nastajanja požara obezbjeđuju se sa 3 do 4
pp aparata tipa S-9 ili CO 2, kao i sa sandukom za pijesak i 2 do 3 bureta sa vodom i priborom
za ručno gašenje požara.
Krov skladišta za ulja, boje lakove, razredjivači i druge lako-zapaljive tekućine mora biti
izrađena od lakog materijala i na mjestu izvan mogućih izvora paljenja. Vatrootpornost zidova,
podova, mora biti najmanje 2 sata.
U pomenutom prostoru najstrožije se zabranjuje loženje vatra, pristup otvorenim plamenom i
zagrijavanje. Na ime preventivne zaštite ovakva skladišta osigurati sa 3 do 4 protivpožarna aparata
tipa s-9, kao i sa sandukom za pijesak i priborom za ručno gašenje požara. Kod ovih skladišta pri
izradi mora se voditi računa da je osigurano prirodno provjetravanje.
Imajući u vidu da je na gradilištu struja potencijalni izvor opasnosti od požara, pa se u tom smislu
moraju predviđati preventivne mjere za sredstva rada koja su priključena na el.energiju na ime
naprijed izloženog nameće se obveza osiguranja sredstava rada sa sljedećim fp sredstvima:
- građevinske toranj dizalice moraju biti osigurane sa po jednim protiv požarnim aparatom
tipa S-9,
- glavni razvodni ormar osigurati sa jednim p.p. aparatom tipa S-9 ,
- svaki cirkular, na gradilištu ili objektu također osigurati sa po jednim pp aparatom tipa S-
9, kancelarijski prostor gdje se čuvaju i projekti i druga tehnička dokumentacija osigurati sa
2 p.p. aparata tipa S-9 kao i jednim sandukom za pijesak, te priborom za priručno gašenje
požara najveći potencijalni izvor opasnosti od izbijanja požara i njegovog prenošenja može
se javiti u neposrednoj blizini pri radu sa cirkularom, pa se u tom smislu prostor oko cirkulara
mora držati u besprijekorno čistom stanju, a piljevinu i drugi otpadni materijal odvoziti sa
gradilišta.
- prostor za presvlačenje i objedovanje radnika također osigurati sa po jednim pp aparatom
tipa S-9, te sandukom sa pijeskom i bačvama za vodu.

list 20/33
Ukoliko se na gradilištu ili objektu na ime proizvodno-tehnološkog procesa proizvodnje

upotrebljavaju plinske boce, iste se moraju uskladištiti u posebne prostorije i uskladištiti ih u soške.
Servisiranje pp aparata vršit će stručna služba svakih 6 mjeseci.
U slučaju izbijanja požara svaki radnik dužan je i obavezan pristupiti gašenju požara, a u slučaju
požara većih razmjera gašenjem požara rukovodi rukovodilac gradilišta ili njegov zamjenik.
Ukoliko bi na gradilištu ili objektu došlo do požara većih razmjera u tom slučaju pozvati
vatrogasnu jedinicu na telefon. Protupožarni i transportni putevi moraju biti prohodni kako bi
se u momentu požara bilo u mogućnosti prići mjestu požara. Ž
U slučaju izbijanja požara ili nastanka požara većih razmjera potrebno je uraditi sljedeće:
- isključiti struju,
- ukloniti materijal koji može proširiti požar,
- zabraniti pristup nezaposlenim licima,
- organizirati gašenje požara i dežurstvo.
Na radnim mjestima gdje se pojavljuju štetne prašine rad organizirati uz potpunu primjenu
osobnih zaštitnih sredstava. Rad sa plinovima i posudama pod pritiskom smiju samo da rade
stručno osposobljene osobe uz kontrolu neposrednog rukovodioca, uz posebne mjere
predostrožnosti.
8. UREĐENJE ELEKTRIČNIH INSTALACIJA ZA POGON I OSVJETLJENJE NA

POJEDINIM MJESTIMA NA RADILIŠTU
Svi radovi na polaganju kabela tokom izvođenja elektromontažnih radova na gradilištu VE
Podveležje obavljat će se u beznaponskom stanju. Nakon obavljenog posla, stručno osposobljeni
radnici vrše pregled i ispitivanje kabla, te njegovo puštanje pod napon.
Zabranjeno je:
 korištenje improvizovanih topljivih osigurača,
 razvodnih baterija koje se ne mogu zaključavati,
 izvođenje bilo kakvih radova bez prethodne dozvole Investitora
Električna energija neophodna za rad aparata i uređaja na elektro mehanizovan pogon dovodi se
kablovima iz pomoćnog agregata ili se koriste postojeće električne instalacije na mjestu
izvođenja radova.
Svi poslovi se obavljaju za vrijeme dnevne svjetlosti. Ukoliko se pokaže neophodnim Izvođač
posla će obezbijediti dopunsko osvjetljenje.
9. ODREĐIVANJE VRSTE I SMJEŠTAJA GRAĐEVINSKIH STROJEVA I

ODGOVARAJUĆA OBEZBJEĐENJA S OBZIROM NA LOKACIJU GRADILIŠTA

list 21/33
Odabrana tehnologija ugovorenih radova na izgradnji objekta uslovljava upotrebu sljedećih

građevinskih sredstava: Poluteretno kombi vozilo za transport radnika i opreme, ljestve,
produžni kabeli, električarski stručni alat, ručna bušilica i brusilica, hidraulična presa za stopice
i sl. U ovisnosti od vrste i obima posla mehanizacija: autodizalica i sl. biti će na radilištu, te će
se za iste obezbjediti potrebni uslovi za rad, a van radnog vremena biti će parkirani na
osiguranom mjestu.
Dozvoljen je rad samo sa ispravnim strojevima, a što se mora konstatovati prije puštanja u rad
tj. oruđa za rad moraju imati upotrebnu dozvolu.
Oruđa za rad pregledaju se i ispituju na mjestu upotrebe ili na drugom odgovarajućem mjestu,
pod okolnostima koje su bitne za primjenu mjera zaštite na radu na tim oruđima.
9.1. Uputstvo za siguran rad sa dizalicama:

Rad sa dizalicom može obavljati samo osoba stručno osposobljena za rad sa dizalicom, psihički
zdrava i obučena iz zaštite na radu. Pri radu na utovaru i istovaru tereta pomoću dizalica,
primjenjuju se propisana pravila zaštite na radu za odgovarajuće vrste dizalica i pravila zaštite
na radu. Sredstva za zahvatanje tereta moraju imati oznaku o dopuštenom opterećenju.
Radnici koji rade na utovaru i istovaru tereta dizalice moraju napustiti manipulativni
prostor dizalice čim se teret podigne iznad podloge na visiniu veću od 10 cm i ne smiju ulaziti u
manipulativni prostor dizalice dok se teret ne spusti na visinu do 10 cm iznad podloge na koju
se odlaže.
9.2. Uputstvo za siguran rad - signalist:

Na poslove signaliste može se rasporediti osoba koja ispunjava zdravstvene uslove i koja
je stručno osposobljena o davanju znakova sporazumjevanja (rukom, usmenim komandama,
pištaljkom, svjetiljkom).
10. ODREĐIVANJE VRSTE I NAČIN IZVOĐENJA GRAĐEVINSKIH SKELA
Zaštitne prihvatne skele i nadstrešnice moraju biti izrađene i postavljene tako da u potpunosti
zaštićuju radnika od pada u dubinu i od pad materijala, alata i drugih predmeta sa visine. Zaštitne
nadstrešnice I prihvatne zaštitne skele moraju se postaviti do najviše 5 metra ispod mjesta rada
odnosno eventualnog padanja materijala sa visine.
Širina zaštitne nadstrešnice odnosno zaštitne prihvatne skele određuje se zavisno od vertikalne
udaljenosti između skele i mjesta I treba da iznosi: za udaljenosti od 2 metra najmanje 130 cm.

list 22/33
Za udaljenosti od 5 metra najmanje 150 cm ako pri radu na visini ne postoji mogućnost upotrebe
prihvatnih skela, moraju se ispod ugroženih radnih mjesta postaviti mreže za prihvaćanje radnika
u slučaju pada.
Prolaz radnika ispod skele ili mreže mora se pa potrebi ograničiti ili zabraniti, ako postaji
opasnost od probijanja mreže usred pada materijala odnosno radnika.
Pod skelama podrazumijevaju se pomoćne konstrukcije koje služe za vršenje radova u
građevinarstvu na visini većoj od 150 cm.
Skele moraju biti izrađene i postavljene prema planovima koji sadrže: dimenzije skele, svi njeni
sastavni elementi, sredstva za međusobno spajanje sastavnih elemenata, način pričvršćenja skele
za objekt, vrste materijala i njihovu kvalitetu , statički proračun nosećih elemenata, kao i upute
za montažu i demontažu. Skele mogu postavljati, prepravljati dopunjavati i demontirati samo
stručno osposobljeni radnici za rad na visini i to pod nadzorom stručne osobe.
ako se pri postavljanju skela naiđe na el.vodove u tom momentu se obustavlja rad i kod nadležne
organizacije preuzeti mjere za isključenje struje.
Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrijebiti samo tipska atestirana sredstva.
Elementi poda. Skele se moraju prije upotrebe pažljivo pregledati. Oštećeni, odnosno dotrajali
elementi ne smiju se ugrađivati u pod skele elementi poda skele moraju u potpunosti ispunjavati
prostor između nosećih stupova skele i udaljenost poda skele od zida ne smije biti veća od 20
cm, a širina poda skele ne smije biti manja od 80 cm. Na svakom katu mora biti izgrađen siguran
pristup odnosno silazak.
Skela na građevinskom objektu postavljena neposredno pored ili iznad prometnica, mora biti na
vanjskoj strani po cijeloj dužini, prekrivena pokrivačima koji sprečavaju upadanje materijala u
dubinu. Ispravnost i funkcionalnost skela mora se komisijski pregledati od strane neposrednog
rukovodioca i dva člana koji su prisustvovali njenoj izradi i to jednom u mjesecu . Ispravnost
skele upisuje se u kontrolnu knjigu skele. Skele na nogarima mogu se postavljati jedna iznad
druge u dva reda s tim da visina poda gornje skele ne prelazi 4 metra od podloge na kojoj stoje
nogare.
10.1 Konzolne skele
Postavljanje skela sa nogarima na viseće i konzolne skele je zabranjeno. Postavljanje teških
predmeta, naprava, uređaja i sl. na pod skele nije dopušteno, ako posebnim statičkim proračunom
i projektom nije drugačije predviđeno
Konzolna skela smije se postavljati samo za vršenje lakih građevinskih radova, ako postoji
mogućnost sigurnog učvršćenja skele za objekt ili njegovu konstrukciju i ako je to crtežima i
proračunom dokazano Nosači konzolnih skela moraju biti od zdravog neotečenog materijala
/drvo ili metal/.
Na konzolnoj skeli mora se na vidnom mjestu istaći upozorenje o broju osoba i težini materijala
s kojim se skela smije opteretiti.

list 23/33
10.2 Viseće skele

Viseće skele smiju se koristiti samo za radove na popravci i održavanju .Izuzetno viseće skele
smiju se upotrebljavati i za vršenje lakih radova /fasada I sl./
Vreće se pijeskom ili drugim materijalom radi opterećenja i održavanja ravnoteže nosača nije
dozvoljeno. Prije upotrebe viseće skele moraju se ispitati pokusnim statičkim i dinamičkim
opterećenjem. Statiku opterećenja viseće skele vršiti sa teretom većim od 50 kg maksimalne
nosivosti skele, sa ravnomjemo raspoređenim teretom na ravnom podu tako da se platforma
podigne na visinu od 10 cm iznad tla sa zadržavanjem od najmanje 10 minuta, a potom se spusti
na tlo gdje se pregledaju eventualne deformacije.
Dinamičko opterećenje viseće skele vrši se teretom za 10 % , većim od maksimalne nosivosti
tako da se skela podigne u vis do najviše tačke dizanja, a potom se spusti.
Poslije svakog premještanja i ponovnog postavljanja mora se vršiti ispitivanje i voditi uredna
evidencija. Za vrijeme jačih vjetrova mora se rad na visećoj skeli obustaviti, a skela spustiti na
tlo ili osigurati od njihanja. Radni pod viseće skele mora biti sa svih strana ograđen čvrstom i u
pravilu punom izvedenom zaštitnom ogradom najmanje visine 1 metra.
10.3 Noseće skele

Noseće skele za izvođenje, betonskih, armirano-betonskih i sličnih radova moraju se pregledati
redovnim rokovima za pregled skela, a naročitu pažnju obratiti na elemente veza i oslonaca.
Noseće skele moraju biti ugrađene i postavljene prema planovima koji sadrže: dimenzije skele,
svi njeni sastavni dijelovi, sredstva za međusobno spajanje sastavnih elemenata, način
pričvršćenja za objekt odnosno tlo ,najviše dopušteno opterećenje, vrste materijala i njihovu
kvalitetu, statički proračun nosećih elemenata, kao i upute za montažu i demontažu.
Ako se za podupirače koristi obla građa njihov promjer ne treba da bude manji od 80 mm.
10.4 Cijevne metalne skele
Sastavni dijelovi cijevnih metalnih skela (čelični štapovi, cijevi, spojne i čvorne veze itd) moraju
biti međusobno čvrsto vezani u stabilnu i jedinstvenu vezu. Elementi metalnih skela, u pogledu
oblika, dimenzija i kvaliteta materijala moraju odgovarati važećim standardima.
Za sastavljanje metalnih skela smiju se upotrebljavati samo ravne i neoštećene čelične cijevi,
štapovi i drugi sastavni elementi, svaki elementa skele mora se prije ugrađivanja u skelu detaljno
pregledati. Vertikalni noseći elementi metalne skele moraju biti položeni na posebne elemente
skele (oslonci, papuče) pričvršćene na ravnu podlogu skele (gredice, ploča, beton i drugo).
Svi vertikalni elementi moraju biti u uzdužnom i poprečnom pravcu vezani i učvršćeni pomoću
dijagonalnih veza postavljeni pod uglom 45 stupnjeva u oba pravca.

list 24/33
Udaljenost između nosača određuje se projektom skele ovisno od predviđenih opterećenja i

visine skele. Prilikom sastavljanja metalnih skela mora se sa sastavnim dijelovima, a naročito sa
spojnicama za međusobno spajanje štapova pažljivo postupati. Zatezanje vijaka na spojnicama
metalne skele nastavljenim ključem (pomoću cijevi) zabranjeno je. Zatezanje vijaka na
spojnicama vršiti moment ključem ili sredstvom. kojeg je predvidio proizvođač.
Vertikalnost i horizontalnost čeličnih štapova mora se provjeriti u toku postavljanja I nakon
završetka skele. Najveća visina cijevnih metalnih skela smije biti visine do 25 metara, te
neograničene dužine. Na ime stabilnosti ovih skela, iste se moraju vezati za objekt kako ne bi
došlo do odmicanja od objekta I rušenja.
Sidrenje skele ne smije biti veće od 6 metara .

Nakon postavljanja skele, istu odgovorna osoba mora pregledati, sa još dva člana koja su
učestvovala u njenoj montaži, a rezultati pregleda zapisnički se upisuju u knjigu za preglede
skela. Ako se ove skele zadržavaju duži vremenski period, onda se iste moraju pregledati svakih
25 dana na način i pod uvjetima kako je to naprijed opisano, Obavezni pregledi vrše se i u slučaju
izmjena, dopuna, opravaka i sl. Posebna pažnja mora se obratiti na opterećenje pa se u tom smislu
zabranjuje svako preopterećenje.
Fosne koje služe za radni pod moraju se izvesti tako da je onemogućeno smicanje ili prevrtanje.
Prilikom rada na skeli mora se osigurati prostor od 10 metara oko skele u kojem je zabranjeno
zadržavanje radnika. Prilikom demontaže cijevnih metalnih skela zabranjeno je bacati fosne i
druge elemente skele.
Zaštitna ograda se sastoji od vertikalnih štafli 5x8 cm ili cijevi ili metalne skele. Na vidnim
mjestima ispod ograde postaviti natpis upozorenja o zabrani prolaza i zabrani zadržavanja u
ugroženoj zoni.
Također manipulativni prostor pri dizanju. prenošenju i spuštanju materijala platformama za
dizane i prihvaćanje materijala smatra se prostorom ugrožene zone.
Ovaj prostor pri dizanju, prenošenju i spuštanju materijala sa platformama mora se osigurati od
prisustva i boravka radnika u prostoru. Radnici koji vrše prihvat materijala na etažama i drugim
punktovima rada, moraju biti osigurani od pada sa visine .
Vrstu skele, način izvođenja i upotrebu iste, propisuje tehnološka priprema rada u sklopu projekta
montaže.Sve skele moraju biti izrađene po projektu i konstruktivno odgovarati namjeni.
Skele se mogu koristiti tek nakon provjere njihove ispravnosti i solidnosti izvođenja. Skele koje
se nalaze duže vremena u upotrebi moraju se redovno (najmanje jedanput nedjeljno) pregledati
u cilju utvrđivanja njihove ispravnosti.
Kontrolni pregled može vršiti rukovodilac gradilišta ili inž. zaštite na radu. Skele mogu
postavljati i demontirati stručno obučeni radnici, sposobni za rad na visini i to pod nadzorom
stručne osobe na radilištu šef radilišta ili poslovođa.

list 25/33
Za vezivanje elemenata skele koristiti spojnice koje po atestu proizvođača postižu nosivost na
klizanje 1,125 kg.
Elementi poda (fosne) skele moraju se prije upotrebe detaljno pregledati. Dotrajale iIi oštećene
fosne ne smiju se upotrebljavati za pod, podnice moraju biti primljene jedne uz drugu, a debljina
istih je 50 mm. Elementi poda skele moraju biti sastavljeni i utvrđeni, a njihova ukupna širina
mora biti najmanje 80 mm. Vertikalni nosači metalne skele moraju biti položeni na posebne
elemente skele (oslonci, papuče), pričvršćene na ravnu podlogu skele. Svi vertikalni nosači
metalne skele mora u biti u uzdužnom i poprečnom pravcu vezani i utvrđeni pomoću dijagonalnih
veza postavljenim pod kutom od 750 i u oba pravca. Skela mora da se oslanja na ravnu podlogu.
Na svaki kat skele mora biti ugrađen siguran pristup i silazak. Ako se za to koriste i ljestve, onda
one moraju biti ugrađene od čvrstog materijala.
Širina ljestava mora biti najmanje 450 mm , a razmak između prečaga ne smije biti veći od 320
mm. Ljestve moraju prelaziti rub poda na koji se naslanjaju najmanje 750 mm.
Visina zaštitne ograde skele na smije biti manja od 100 cm.
Pokretna skela mora biti osigurana od prevrtanja i pada. Skele se smiju koristiti samo za
obavljanje radova kojima je namijenjena, prema propisu.
Prije početka radova na skeli preuzima se slijedeće:
- pregledati da li postoje ispravni prilazi skeli ,utvrditi da li je postavljena zaštitna ograda ,
očistiti klizave površine na skeli ,pregledati da li je radni pod ispravan ,
- ispitati (ako se radi u zatvorenim prostorima) da li je osvjetljenje dovoljno za nesmetan
rad,
- ustanoviti da li je rad na skeli odobren od strane stručnih osoba ( montažer, poslovođa ili
lnž.ZNR),
- montažu skele obavljati prema skici i uputi u prilogu.
11. NAČIN ZAŠTITE OD PADA SA VISINE ILI U DUBINU
Na mjestima gdje je predviđeno izvođenje radova visočijim od 3 metra uposlenici Izvođača

radova moraju koristiti sigurnosni pojas i uže za vezivanje.
Radovi na visini se smatraju radovi na objektima višim od 300 cm, iznad tla odnosno međukatne
konstrukcije. Za zaštitu od pada sa visine ili u dubinu na gradilištu će se koristiti: radne skele
prilagođene vrsti radne operacije, zaštitne ograde prihvatne skele i platforme , zaštitni opasači sa
užadima. Pristup do mjesta izvođenja radova će se osigurati i postavljanjem odgovarajućih
drvenih ili metalnih ljestava ili štrik ljestvi.
Metalne ljestve moraju biti izrađene od okruglog željeza promjera najmanje 18 mm, gazištima
na međusobnom rastojanju najviše 300 mm, širine 450 mm i udaljenim od zida, odnosno
pričvršćene na čvrsti i stabilni dio objekta zavarivanjem ili na drugi pogodan način. Drvene

list 26/33
ljestve moraju biti dovoljne nosivosti, takve da svojim gornjim krajem nadvisuje oslonac za
najmanje 750 mm.
Ako se radovi izvode sa ljestava, radnik za to vrijeme mora biti vezan sigurnosnim opasačom za
čvrsti objekt, ili za to postavljeno uže. Ljestve moraju biti postavljene na čvrsto tlo pod uglom
od 75°, osigurane od tonjenja i klizanja. Ispravnost ljestava mora se redovno kontrolirati, a
naročito prije upotrebe. Radovi manjeg obima koji su kratkotrajni i za čije izvođenje nije
opravdana izgradnja platformi ili skele, radnici moraju izvoditi pod uvjetima da budu privezani
pomoću zaštitnih opasača.Zaštita od pada sa visine i od pada predmeta sa visine, pored tehničkih
mjera vršiti će se i upotrebom osobnih zaštitnih sredstava, tj. upotrebom zaštitnih kaciga,
gumenih patika, radnih odijela.
Svi radnici moraju biti pravovremeno upoznati sa opasnostima od pada sa visine. Ova
upozorenja vrši rukovodilac radilišta, a sva takva mjesta moraju biti propisno obilježena tablama
upozorenja.
'”RAD I KRETANJE PO KONSTRUKCIJI BEZ ADEKVATNE SIGURNOSNE
OPREME STROGO JE ZABRANJENO
Izvođenje radova po sistemu „ ključ u ruke“ za

list 27/33
12. ODREĐIVANJE RADNIH MJESTA NA KOJIMA POSTOJI POVEĆANA OPASNOST

PO ŽIVOT I ZDRAVLJE RADNIKA, KAO I VRSTE I KOLIČINU POTREBNIH LIČNIH
ZAŠTITNIH SREDSTAVA, ODNOSNO ZAŠTITNE OPREME
Poslovi na montaži metalnih konstrukcija i opreme, spadaju u poslove sa povećanom opasnošću po

život i zdravlje radnika ili oštećenja zdravlja radnika, odnosno povećanu opasnost od povreda na radu.
12.1. Lična zaštitna sredstva, zaštitna oprema i izolacioni alat
Lična zaštitna sredstva, zaštitna oprema i izolacioni alat mora biti ispitan i atestiran. Radi
kontrole rokova ispitivanje na sredstvima i opremi mora postojati oznaka ili žig organizacije koja je
obavila ispitivanje i datum ispitivanja .
Lična zaštitna sredstva, zaštitna oprema i izolacioni alat traba prije upotrebe vizuelno pregledati
da ne postoje vidljiva oštećenja. Oštećeni primjerci se ne smiju upotrebljavati. Za vrijeme obavljanja
manipulacija i rada na objektima primjenjuju se odgovarajuća sredstva lične zaštite i zaštitne opreme
i to:
- zaštitni šljem, koristi se prilikom manipulacija i rada na objektima ,

- radno odijelo, služi kao zaštita od mehaničkih i hemijskih povreda tijela i opekotina kod
moguće pojave luka pri manipulacijama i radu na objektima,
- gumene čizme, služe kao radna i zaštitna obuća,
- gumene rukavice, služe kao zaštitno sredstvo u slučajevima manipulacija uključenja i
isključenja,
- kožne rukavice, služe kao zaštitno sredstvo od mehaničkih i hemijskih povreda ruku
- indikator napona, primjenjuje se za utvrđivanje beznaponskog stanja,
- prenosne naprave za uzemljenje i kratko spajanje, služe za obezbjeđenje mjesta rada i
privremeno uzemljenje.
Za zaštitu radnika na gradilištu, koji obavljaju poslove sa posebnim uvjetima rada pored ostalih mjera
zaštite (organizacionih, tehnoloških, tehničkih i dr.) koristit će se i sredstva i oprema za osobnu zaštitu
i to:
- zaštitna kaciga, JUS Z.Bl.031,
- zaštitno odijelo, JUS F.01.007,
- zaštitne duboke cipele za asfaltere, ravan đon sa specijalnom izolacionom staklenom
vunom koja omogućava otpornost na toplotu do 300 C, čelična kapa, zaštitno preklop za
vezice sa kožnom postavom.

list 28/33
- zaštitne cipele sa čeličnom kapicom JUS Z.BI.300 ,

- patike sa gumenim đonom (za rad na visini
- zaštitne naočale sa providnim staklom, JUS Z.Bl.200,
- štitnik za oči i lice, JUS Z.Bl.034,
- kožne zaštitne rukavice JUS Z.Bl.021,
- gumene rukavice za električare, JUS, Z.Bl.020,
- kožno odijelo ili zaštitna kecelja za varioca, JUS Z.Bl.0ć0,
- zaštitni opasač, JUS Z.Bl.050,
- respiratori za zaštitu dišnih organa po potrebi,
- kooperanti će koristiti osobna zaštitna sredstva predviđena vlastitim Pravilnikom o ZNR
13. MJERE I SREDSTVA PROTIVPOŽARNE ZAŠTITE NA RADU
Na radilištu privremena skladišta uraditi tako da se isključi mogućnost izbijanja požara. Ekipa je
obavezna posjedovati jedan aparat za gađenje požara cijelo vrijeme, odnosno od početka do završetka
radova.
Na gradilištu se neće koristiti posude pod tlakom sa zapaljivim plinom,sredstva za (antikorozivnu)

AKZ zaštitu, te po potrebi uskladištavati i rezervna količina goriva za radne mašine (auto-dizalica,
dizel agregat i dr.) te izvoditi radne operacije zavarivanja i ATG rezanja, koje mogu biti direktni izvor
požara.
Protiv požarna zaštita na gradilištu će se organizirati tako da će se:
- na gradilištu postaviti dovoljan broj vatrogasnih aparata za početno gašenje požara tipa S9 ili
S6.
- osigurati potrebna količina priručnih sredstava za gašenje požara (pijesak, zemlja i dr)
- izvršiti obučavanje svih zaposlenih radnika iz oblasti gašenja početnih požara i rukovanja sa
sredstvima i raspoloživom opremom za gašenje požara.
U slučaju izbijanja požara na gradilištu, svi radnici su dužni da pristupe akciji gašenja požara, a
rukovodilac akcije gašenja je rukovodilac gradilišta.
Dodatne mjere zaštite propisane su u elaboratu.
Sredstva za gašenje požara su:
- PP aparati na prah tipa S-9 i S-6
- PP aparati tip CO 2/ugljen dioksid/,
- voda
- pijesak

list 29/33
- zemlja
Imajući u vidu kemijska svojstva gorivih tvari i supstanci, u slučaju izbijanja požara iste gasiti kako
slijedi: drvenu građu, šperu, stiropor i sl. gasiti sa vodom, zemljom, pijeskom i PP aparatima na prah
i CO 2 električnu struju, bitumen isključivo gasiti PP aparatima na prah (S).
Zapaljive tekućina gasiti PP aparatima na prah i CO 2(ugljični dioksid). U slučaju izbijanja požara
odmah se mora isključiti struja.
Gašenjem požara rukovodi rukovodilac gradilišta, objekta ili njihovi zamjenici. Za gašenje požara
većih razmjera nazvati vatrogasnu brigadu na telefon.
Do pristizanja vatrogasne brigade sa raspoloživim snagama i sredstvima suzbijati njegovo širenje.

Nakon završenog gašenja požara mora se organizirati dežurstvo radi njegovog eventualnog aktiviranja.
Sva utrošena sredstvu PP zaštite zamijeniti sa novim ispravnim sredstvima, a priručna PP sredstva kao
što je voda i pijesak, napuniti u bačve i sanduke .
Svaka osoba koja primijeti požar dužna je pristupiti gašenju istom svim raspoloživim sredstvima.
Ukoliko nije u mogućnosti ugasiti požar, poziva u pomoć radnike na gradilištu, a nadalje najbližu
vatrogasnu jedinicu i policijsku stanicu. Do dolaska vatrogasne jedinice, akcijom gašenja rukovodi
rukovodilac radilišta. Navedena lica zajedno sa prisutnim radnicima poduzimaju slijedeće radnje:
 evakuišu ljudstvo direktno ugroženo vatrom,
 organizuju pružanje prve pomoći,
 vrše isključenje struje,
 evakuišu zapaljiva sredstva iz zone ugrožene požarom,
 omoguće pristup vatrogasnim vozilima,
 nastoje lokalizovati nastali požar,
 organizuju neometano odvijanje saobraćaja, odnosno zaustavljanje istog,
 zabrane nepotrebno okupljanje ljudi na mjestu požara,
 nastoje spasiti ili izvući iz zone požara skuplju robu (predmete),
 daju informacije vatrogasnoj ekipi o mjestu nastanka požara, šta gori, te kakva još
zapaljiva sredstva postoje u zoni požara, i slično.
14. IZGRADNJA, UREĐENJE I ODRŽAVANJE SANITARNIH ČVOROVA NA

RADILIŠTU
Pri izgradnji objekta mora sa predvidjeti vodovoda mreža za opskrbu objekta, radnih i pomoćnih
prostorija vodom za piće i za gašenje požara. Broj slavina mora biti određen tako da najviše 60 osoba
koristi jednu slavinu.
Ukoliko na gradilištu ne postoji mogućnost priključka na kanalizacionu mrežu potrebno je sanitarni
čvor locirati u krugu gradilišta i izraditi ga u tipu poljskog nužnika. U tom slučaju svakog dana
potrebno je vršiti kloriranje nužnika. Poljski nužnik izvesti visine 2 m, a površina kabine more iznositi
najmanje 90*120 cm.

list 30/33
Nužnici se moraju predvidjeti i obezbjediti posebno za muškarce a posebno za žene. Broj nužnika
određuje se tako da se jedna kabina osigura na 30 radnika.
15. ORGANIZACIJA PRUŽANJA PRVE POMOĆI NA RADILIŠTU

Svaka ekipa mora biti snabdjevena određenim količinama sanitetskog materijala, koji se koristi u
slučaju povreda. Kutija ili torba u koju se stavlja sanitetski materijal mora biti uredna i čista, a mora
biti neposredno na radilištu i pristupačna svakome izvršiocu. U torbi ili na kutiji mora da stoji broj
telefona najbliže stanice prve pomoći.
Na gradilištu se mora nalaziti ormarić za pružanje prve pomoći s odgovarajućim priborom. Jedan
zaposlenik na 20 zaposlenih treba biti osposobljen i određen za pružanje neposredne prve pomoći za
slučaj povrede zaposlenika na radu do njihovog upućivanja na liječenje u najbližu ambulantu, i to u
jednoj smjeni.
Na svakih daljnih 50 zaposlenika, potrebno je osposobiti još jednog zaposlenika za pružanje prve
pomoći itd.
Za pružanje prve pomoći mora se osigurati na gradilištu slijedeći osnovni sanitetski materijal:
 10 sterilnih prvih zavoja
 2 komada flasterskog zavoja
 4 komada zavoja dužine 5 m, a širine 8 cm
 4 omota sterilne gaze
 2 omota vate po 25 kg
 1 paket staničevine za oblaganje udlaga
 2 trokutne marame i 4 sigurnosne igle
 4 elastična zavoja za fiksaciju udlaga različite veličine
 4 vatirane udlage različite veličine za imobilizaciju prijeloma kostiju (2 komada kramerovih
po 100
 cm i 2 komada po 5ocm duljine i 10 cm širine) ili odgovarajući broj pneumatskih udlaga.
 6 komada naprstaka od kože u tri veličine
 1 anatomska pinceta
 1 škare obične i 1 za rezanje sa zavrnutom glavicom.
 2 bočice 2 % Denzola, 250 g natrijevog bikarbonata (soda bikarbona), 100 g soli, parafinsko
ulje, aktivni ugljen, 500 g 70 % alkohola.
Osim navedenog i propisanog materijala u ormariću se preporuča imati i:
 5 paketića hanzaplasta za rane

 1 bivacin sprej za rane
 1 paketić tableta protiv bolova
Utrošeni materijal treba ponovo nadomjestiti tako da sadržaj ormarića bude u skladu s propisanim
količinama.

list 31/33
Na ormarić prve pomoći treba redom istaknuti slijedeće podatke:
- adresu i telefonski broj najbližeg liječnika

- adresu i telefonski broj najbliže zdravstvene stanice
- ime radnika osposobljenog za pružanje prve pomoći
Navedena sredstva su predviđena za 20 zaposlenih radnika. Pored ovih sredstava radnici moraju biti
osposobljeni izraditi i improvizovati nosila. Nakon svake upotebe popunu materijala i opreme pve
pomoći vrši odgovorni radnik. Ormarić prve pomoći mora biti zaključan, ključ se mora nalaziti kod
lica koje je osposobljeno za pružanje prve pomoći u odnosnoj smjeni i ne smije se iznositi van
gradilišta.
Zabranjeno je u ormariću držati predmete koji se ne smatraju sanitetskim. Preduzeće je dužno da

organizuje obučavanje radnika zaposlenih pod posebni uslovima rada, kao i inžinjersko-tehničkog
osoblja na gradilištu o postupku i načinu pružanja prve pomoći u slučaku povrede na radu ili oboljenja
i to prije početka radova.
15.1. Napomena za rukovodioca:

U slučaju bilo kakve povrede na radu rukovodilac radilišta je dužan:
 u najkraćem roku organizovati pružanje prve pomoći, pozvati stručnu pomoć odnodno
donijeti odluku o transpotu unesrećenog,
 zabraniti nepotrebno okupljanje ljudi na mjestu nesreće,
 obustaviti rad na mjestu gdje se desila povreda,
 sudjelovati u utvrđivanju uzroka koji su doveli do nesreće
 pozvati odmah nadležnog inspektora rada u slučaju kada se radi o težoj povredi na radu koji
će izvršiti uviđaj nesreće na poslu
 obavijestiti Službu zaštite na radu, odnosno lice odgovorno za poslove zaštite na radu
16. ORGANIZOVANJE SMJEŠTAJA I ISHRANE I PREVOZ RADNIKA NA RADILIŠTE I

SA RADILIŠTA
Ishrana radnika će biti organizirana u obližnjem mjesnom restoranu i na gradilištu, a smještaj je
obezbijeđen u krugu od 15km od mjesta izvođenja radova. Prijevoz radnika do gradilišta će se
organizirati sredstvima prijevoza preduzeća.

list 32/33
17. DRUGE NEOPHODNE MJERE ZAŠTITE RADNIKA NA GRADILIŠTU
Prilaz u zonu radilišta dozvoljen je samo neposrednim izvršiocima pri obavljanju navedenih radova,
kao i licima koja vrše nadzor odnosno kontrolu izvođenja radova.
Sva lica koja obavljaju određene poslove na gradilištu uključujući i kooperante moraju biti propisno
opremljena odgovarajućim osobnim zaštitnim sredstvima.
Prije upućivanja radnika na gradilište, upravnik pogona i rukovodilac radilišta dužni su se uvjeriti u
evidenciju da li su svi radnici obučeni iz oblasti zaštite na radu i zaištite od požara. Evidenciju vodi
lng.ZNR i PPZ.
Po dolasku na gradilište, POSLOVOĐE će radnike upoznati sa odredbama ovog elaborate i načinom

sigurnog rada, te upozoriti na moguće izvore opasnosti o čemu se sačinjava poseban Zapisnik, što
radnici potvrđuju svojim potpisom.
Radnici koji se upućuju na gradilište , kao i angažirani radnici podizvođača, moraju prethodno imati
obavljen odgovarajući liječnički pregled kojim je utvrđena zdravstvena psihofizička sposobnost, te
sposobnost rada na visini.Knjižice periodičnih liječničkih pregleda se nalaze kod rukovodioca
gradilišta.
Sva sredstva rada koja su predviđena projektom montaže, moraju biti tehnički ispravna za rad , te
posjedovati odgovarajuću UPOTREBNU DOZVOLU ZA RAD.
Radove na gradilištu izvoditi ISKLJUČIVO prema projektu u kojem je opisan redoslijed i tehnologija
pripremnih radova, te demontaža, postojeće konstrukcije i montaža konstrukcije i opreme.
U toku obavljanja radnih operacija na demontaži i montaži konstrukcije. na nezaštićenoj visini obvezno
montirati radne skele ili platforme, a po potrebi koristiti zaštitne opasače .
U toku većih vremenskih nepogoda snijeg, vjetar, kiša, grmljavina i dr. ne preporucuje se rad na visini.
Na gradilištu je potrebno osigurati stalno prisustvo motornog vozila za hitne potrebe zbog udaljenosti
zdravstvene ustanove.
Radnu zonu u kojoj će se vršiti okrupnjavanje konstrukcije potrebno je ograditi psihološkom ogradom,
a na prometnici i putnim prolazima postaviti znakove o zabrani prolaska.
Svakodnevno prije početka rada, rukovodilac gradilišta je obavezan odrediti radnu ekipu za pregled
ispravnosti i sigurnosti radne skele, a potom uputiti radnike za rad na visini uz upozorenje o
maksimalnoj pažnji da ne dođe do klizanja i eventualnog pada radnika. Prilikom korištenja ljestvi, iste
također propisno dostaviti i osigurati od klizanja. Sve elektroinstalacije i aparate dobro zaštiti od vlage
i voće sa posebnim osvrtom na zaštitu utikača i utičnica, odnosno za elektro varioce osigurati suhu
podlogu pod nogama i suhe rukavice.

list 33/33
U toku rada na izvođenju građevinskih i zemljanih radova posebnu pažnju posvetiti eventualnoj
opasnosti od oštećenja eventualno podzemnih instalacija (struja, plin, voda, telefon i sl.), odnosno
cijevnih i drugih instalacija koje su postavljene gradilišta.
Posebnu pažnju obratiti na postojeću vodovodnu cijevnu instalaciju, a demontažu iste NE

OBAVLJATI bez prethodne konsultacije Gradske uprave za vodovod. U tu svrhu obvezni su ograditi
gradilište ili radno mjesto u skladu sa mogućnostima sa potpunom ispunom od daske , a preko koje će
se postaviti zaštitni limovi ili neki drugi paravani koji mogu spriječiti nekontrolirano rasipanje
materijala po okolnom terenu, a posebno prema pješačkim prilazima i prometnicama, gdje bi moglo
doći do eventualnog oštećenja mot. vozila ili prolaznika. Za navedenu mjeru zaštite odgovoran je
poslovođa angažiranog podizvođača. U toku obavljanja konstruktivnih radova, radnici su obvezni na
nezaštićenoj visini koristiti zaštitne opasače.
Sa sadržajem elaborata obavezno upoznati sve radnike u ekipi, za što se zadužuje

rukovodilac radova.
Radovi na ovom radilištu mogu otpočeti tek onda kada isto bude uređeno prema odredbama ovog
Elaborata.
Planirani početak radova 29.05.2019. godine

Izvođač: Elektrocentar Petek d.o.o. Tuzla
Elektrocentar Petek d.o.o Ivanić Grad
Voditelj projekta: Midhat Bajrić, B.Sc. ing.el.
Voditelj radilišta: Halid Vrtagić, B.Sc. ing. el.
Voditelj radova: Derviš Tupkušić, elektrotehničar energetike
Nadzorni organ Dražen Dundović - građevina
Zlatan Gafić - elektro
Ugovor broj UP0013/14-19-UG
Elaborat izradio B.Sc. Midhat Bajrić, ing. el.
DIREKTOR:

Elaborat o Uređenju Gradilišta

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elaborat o Uređenju Gradilišta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ELABORAT O UREĐENJU GRADILIŠTA

Izvođenje radova po sistemu „ ključ u ruke “ za