PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA

Nastavnik: Seida Duranović Školska godina: 2018/2019

Naziv škole: Metodička radionica Broj časa:

Nastavni predmet: Matematika Razred: Prvi (I)

Naziv nastavne jedinice: Hornerova shema

Tip časa: Obrada novog gradiva

Nastavne metode: Monološka, dijaloška, metoda ilustracije, heuristička metoda.

Nastavna sredstva i pomagala: Udžbenik: Matematika za prvi razred srednjih škola, autor:
Abdulah Hodžić, Zbirka zadataka iz matematike za 1. razred srednjih škola, Adem Huskić,
nastavni listići, plakat, tabla i kreda.

Oblici rada: Frontalni, individualni

Cilj časa: Osposobiti učenike za samostalno korištenje Hornerove sheme u zadacima.

Zadaci nastavnog časa:

 Obrazovni: Naučiti dijeliti polinome pomoću Bezoutove teoreme, primjeniti

Hornerov postupak i Hornerovu shemu u zadacima.

 Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti mišljenja, logičkog zaključivanja,

samostalnog rješavanja zadataka, pamćenja, koncentracije.

 Odgojni: Razvijanje navike pažnje, strpljivosti, preciznosti, poštovanje radne

discipline.
 ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio: (3-5 minuta)

Nastavnik će proizvoljno odabrati učenika koji će ispričati ukratko najbitnije činjenice iz
prethodne nastavne jedinice:

Definicija: Polinom 𝑃 je djeljiv polinomom 𝑄 ako postoji polinom 𝐻 tako da je 𝑃(𝑥) = 𝑄(𝑥) ∙
𝐻(𝑥), (𝑥 ∈ ℝ).

Ponoviti Teorem 1* koji glasi:

Za svaka dva polinoma 𝑃 i 𝐷, 𝑃 ≠ 0, 𝐷 ≠ 0, pri čemu je postoje i jedinstveni su polinomi 𝑄 i 𝑅

tako da je 𝑃(𝑥) = 𝐷(𝑥) ∙ 𝑄(𝑥) + 𝑅(𝑥), (𝑥 ∈ ℝ) pri čemu je 0 ≤ deg(𝑅) < deg⁡(𝐷).

Nastavnik će učenicima podijeliti nastavne listiće. (zadaci koji će se obrađivati tokom časa)

Zadaci za rad na času

1. Odrediti ostatak 𝑅 koji se dobije dijeljenjem polinoma

𝑃(𝑥) = 1 + 𝑥 9 + 𝑥 81 + 𝑥 729 polinomom 𝐷(𝑥) = 𝑥 − 1.
2. Naći brojeve 𝑎 i 𝑏 tako da je polinom
𝑃(𝑥) = 𝑥 5 − 3𝑥 4 + 𝑎𝑥 3 + 𝑏𝑥 2 − 5𝑥 − 5 djeljiv polinomom 𝐷(𝑥) = 𝑥 2 − 1.
3. Koristeći Hornerovu shemu podijeliti polinom 𝑃(𝑥) = 2𝑥 3 − 𝑥 2 + 3𝑥 + 5
polinomom 𝐷(𝑥) = 𝑥 − 5.
4. Rastaviti polinom 𝑃(𝑥) = 𝑥 3 − 11𝑥 2 + 36𝑥 − 36 na faktore.

Odrediti ostatak 𝑅 koji se dobije dijeljenjem polinoma 𝑃(𝑥) = 1 + 𝑥 9 + 𝑥 81 + 𝑥 729 polinomom

𝐷(𝑥) = 𝑥 − 1.

Kroz razgovor sa učenicima uporedit će moguće rješavanje zadatka 1. sa metodom dijeljenja

polinoma koji je naučen prethodni čas. Zadatak će biti urađen nakon dokaza teorema. Nastavnik
će učenike ukratko informisati o primjeni Hornerove sheme te napisati naslov nastavne jedinice
na tabli.

1
Glavni dio (35 minuta)
HORNEROVA SHEMA

Teorem 1. (Bezoutov teorem)

Ako je 𝑃 polinom stepena 𝑑𝑒𝑔(𝑃) > 1 i ako je 𝑎 bilo koja realna konstanta, tada je ostatak pri
dijeljenju polinoma 𝑃 polinomom (𝑥⁡– ⁡𝑎) jednak 𝑃(𝑎).

Dokaz: Prema teoremu 1* (teorem naveden u prethodnoj nastavnoj jedinici) vrijedi

𝑃(𝑥) = (𝑥 − 𝑎)𝑄(𝑥) ⁡ + ⁡𝑅(𝑥), (𝑥 ∈ ℝ)

𝑑𝑒𝑔(𝑅(𝑥)) < 𝑑𝑒𝑔(𝑥 − 𝑎) = 1

𝑑𝑒𝑔(𝑅(𝑥)) = 0

Drugim riječima znamo da ostatak mora biti polinom čiji je stepen bar za jedan manji od stepena
polinoma djelioca koji je u ovom slučaju 1 pa slijedi da stepen polinoma može biti jedino 0 tj.
𝑅(𝑥) je konstanta pa je 𝑅(𝑥) = 𝑅.

𝑃(𝑥) = (𝑥 − 𝑎)⁡𝑄(𝑥) ⁡ + ⁡𝑅

Ako je 𝑥 = 𝑎 tada će vrijediti

𝑃(𝑎) = (𝑎 − 𝑎)⁡𝑄(𝑎) + ⁡𝑅⁡ iz čega slijedi da je

𝑃(𝑎) = 𝑅 ∎

Zadatak 1. Odrediti ostatak 𝑅 koji se dobije dijeljenjem polinoma 𝑃(𝑥) = 1 + 𝑥 9 + 𝑥 81 + 𝑥 729

polinomom 𝐷(𝑥) = 𝑥 − 1.

Učenici zadatak rade samostalno. Naglasiti da rade 2-3 minute. Nastavnik proizvoljno izabere
učenika koji će zadatak uraditi na tabli. Ukoliko bude potrebno, dodatno pojašnjava korake koje
učenik zapisuje.

Rješenje:
𝑃(𝑎) = 𝑅 (Bezuova teorema)
𝑥=𝑎=1
𝑃(𝑥) = 1 + 𝑥 9 + 𝑥 81 + 𝑥 729 (iz postavke zadatka)
𝑃(1) = 1 + 19 + 181 + 1729 = 4, 𝑅 = 4

2
Zadatak 2. Naći brojeve 𝑎 i 𝑏 tako da je polinom 𝑃(𝑥) = 𝑥 5 − 3𝑥 4 + 𝑎𝑥 3 + 𝑏𝑥 2 − 5𝑥 − 5 djeljiv
polinomom 𝐷(𝑥) = 𝑥 2 − 1.

Učenici će kroz razgovor sa nastavnikom doći do zaključka kako uraditi navedeni zadatak.

Rješenje:

Primjenjujući izraz za razliku kvadrata dobijamo sljedeće:

𝑥 2 − 1 = (𝑥 − 1)(𝑥 + 1)
Obzirom da je polinom 𝑃(𝑥) djeljiv sa polinomom 𝐷(𝑥) = 𝑥 2 − 1 slijedi da je djeljiv i sa (𝑥 − 1)
i (𝑥 + 1). Obzirom da imamo dva polinoma kojima je 𝑃(𝑥) djeljiv zato imamo i dvije vrijednosti
za realnu konstantu a.
𝑎 = 1 i 𝑎 = −1

𝑃(1) = 1 − 3 + 𝑎 + 𝑏 − 5 − 5 = 0
𝑃(−1) = −1 − 3 − 𝑎 + 𝑏 + 5 − 5 = 0
𝑎 + 𝑏 − 12 = 0
}⁡+
−𝑎 + 𝑏 − 4 = 0⁡

2𝑏 − 16 = 0 𝑎 + 8 − 12 = 0
2𝑏 = 16 , 𝑏 = 8 𝑎=4
Nastavnik će podsjetiti učenike da su isti zadatak radili prethodni čas na drugačiji način. Učenici
će tako uvidjeti jednostavnost korištenja Bezoutovog teorema.

Hornerov metod

Ako je dat polinom 𝑃(𝑥) = 𝑎𝑛 𝑥 𝑛 + 𝑎𝑛−1 𝑥 𝑛−1 + ⋯ + 𝑎2 𝑥 2 + ⁡ 𝑎1 𝑥 + 𝑎0 , 𝑥 ∈ ℝ onda se

dijeljenjem tog polinoma linearnim faktorom 𝐷(𝑥) = 𝑥 − 𝛼, 𝛼 ∈ ℝ, dobije polinom:

𝑄(𝑥) = 𝑏0 + 𝑏1 𝑥 + 𝑏2 𝑥 2 + ⋯ + 𝑏𝑛−2 𝑥 𝑛−2 + 𝑏𝑛−1 𝑥 𝑛−1 , 𝑏 ≠ 0 i ostatak broj 𝑅 = 𝑃(𝛼) tj.

𝑃(𝑥) = (𝑥 − 𝛼)𝑄(𝑥) + 𝑃(𝛼).

Polinom 𝑃(𝑥) ima stepen 𝑛, polinom 𝑄(𝑥) ima stepen 𝑛 − 1 a ostatak 𝑃(𝛼) je broj. Koeficijenti
polinoma 𝑄(𝑥) dobiju se na sljedeći način:

Izraz 𝑃(𝑥) = (𝑥 − 𝛼)𝑄(𝑥) + 𝑃(𝛼) transformišimo na sljedeći način:

𝑎𝑛 𝑥 𝑛 + 𝑎𝑛−1 𝑥 𝑛−1 + ⋯ + 𝑎2 𝑥 2 + ⁡ 𝑎1 𝑥 + 𝑎0 = (𝑥 − 𝛼)(⁡𝑏0 + 𝑏1 𝑥 + 𝑏2 𝑥 2 + ⋯ + 𝑏𝑛−2 𝑥 𝑛−2 +

𝑏𝑛−1 𝑥 𝑛−1 ) + 𝑅.

3
Sredimo izraz zakonom distributivnosti:

𝑎𝑛 𝑥 𝑛 + 𝑎𝑛−1 𝑥 𝑛−1 + ⋯ + 𝑎2 𝑥 2 + ⁡ 𝑎1 𝑥 + 𝑎0 = 𝑏0 𝑥 + 𝑏1 𝑥 2 + 𝑏2 𝑥 3 + ⋯ + 𝑏𝑛−2 𝑥 𝑛−1 +

𝑏𝑛−1 𝑥 𝑛 − 𝛼𝑏0 − 𝛼𝑏1 𝑥 − 𝛼𝑏2 𝑥 2 − ⋯ − 𝛼𝑏𝑛−2 𝑥 𝑛−2 − 𝛼𝑏𝑛−1 𝑥 𝑛−1 + 𝑅.

Izjednačavanjem koeficijenata dobijamo sljedeće:

𝑎0 = 𝑅 − 𝛼𝑏0 𝑏𝑛−1 = 𝑎𝑛

𝑎1 = 𝑏0 − 𝛼𝑏1 𝑏𝑛−2 = 𝑎𝑛−1 + 𝛼𝑎𝑛

𝑎2 = 𝑏1 − 𝛼𝑏2 ⋮

⋮ 𝑏1 = 𝑎2 + 𝛼𝑏2

𝑎𝑛−1 = 𝑏𝑛−2 − ⁡𝛼𝑏𝑛−1 𝑏0 = 𝑎1 + 𝛼𝑏1

𝑎𝑛 = 𝑏𝑛−1 𝑅 = 𝑎0 + 𝛼𝑏0

Hornerova shema je zapravo postupak (algoritam) dijeljenja polinoma 𝑃(𝑥) sa linearnim

faktorom 𝑥 − 𝛼.

Izračunavanje koeficijenta polinoma 𝑄(𝑥) i ostatka 𝑅 se može obaviti brže i jednostavnije pomoću
Hornerove sheme:

𝑎𝑛 𝑎𝑛−1 ⋯ 𝑎1 𝑎0

𝑎
⏟𝑛 𝛼𝑎𝑛 + 𝑎𝑛−1
⏟ 𝛼𝑏1 + 𝑎1
⏟ 𝛼𝑏0 + 𝑎0
⏟
𝛼 ⋯
𝑏𝑛−1 𝑏𝑛−2 𝑏0 𝑅

4
Zadatak 3. Koristeći Hornerovu shemu podijeliti polinom 𝑃(𝑥) = 2𝑥 3 − 𝑥 2 + 3𝑥 + 5 polinomom
𝐷(𝑥) = 𝑥 − 5.

Zadatak na tabli radi učenik. Nastavnik po potrebi objašnjava korake.

Rješenje:

2 -1 3 5
48 ∙ 5
5∙2−1 9∙5+3
5 2 +5
=9 = 48
= 245

Iz tablice možemo zaključiti sljedeće:

𝑅 = 245

𝑄(𝑥) = 2𝑥 2 + 9𝑥 + 48

𝑃(𝑥) = (𝑥 − 5)(2𝑥 2 + 9𝑥 + 48) + 245

Nastavnik će naglasiti da se rješavanje ovakvih zadataka izvršava isključivo pomoću Hornerove

sheme.

Teorem 2. Ako je 𝑥 = 𝑎 nula polinoma 𝑃(𝑥) sa cjelobrojnim koeficijentima, tada broj a dijeli
slobodni član polinoma⁡𝑃(𝑥) .

Zadatak 4. Rastaviti polinom 𝑃(𝑥) = 𝑥 3 − 11𝑥 2 + 36𝑥 − 36 na faktore.

Rješenje:

Moguća rješenja su: ±36, ±18, ±12, ±9, ±6, ±4, ±3, ±2, ±1. Primjenimo Hornerovu shemu za
proizvoljno odabran broj 𝑥 = 6.

1 -11 36 -36
6 1 -5 6 0

Polinom 𝑃(𝑥) možemo zapisati ovako:

𝑥 3 − 11𝑥 2 + 36𝑥 − 36 = (𝑥 − 6)(𝑥 2 − 5𝑥 + 6)

5
Rješavamo dalje 𝑄(𝑥) = 𝑥 2 − 5𝑥 + 6.

Moguća rješenja su:⁡±6, ±3, ±2, ±1.

Primjenimo Hornerovu shemu za 𝑥 = 3.

1 -5 6

3 1 -2 0

Očitavajući vrijednosti iz tablice primjećujemo da je (𝑥 − 2) treći faktor.

𝑥1,2,3 = 6, 3, 2

Konačno 𝑃(𝑥) = 𝑥 3 − 11𝑥 2 + 36𝑥 − 36 = (𝑥 − 6)(𝑥 − 3)(𝑥 − 2).

Rješavanje jednačina višeg reda pomoću Hornerove sheme učenici će naučiti u starijim
razredima.

6
Završni dio časa (3-5 minuta)
Nastavnik će postaviti sljedeća pitanja učenicima:

 Šta tvrdi Bezoutov teorem?

 Šta predstavlja Hornerova shema i kada se koristi?

Učenik koji je bio najaktivniji biva ocijenjen.

Nakon odgovorenih pitanja nastavnik podijeli nastavne listiće čiji je sadržaj domaća zadaća.

Domaća zadaća

1. Naći ostatak dijeljenja polinoma 𝑃(𝑥) = 𝑥 3 − 5𝑥 2 + 6𝑥 − 7 polinomom

𝑄(𝑥) = 𝑥 − 2.
2. Pomoću Hornerovog metoda izračunati ostatak dijeljenja polinoma
𝑃(𝑥) = 𝑥 5 − 2𝑥 4 + 𝑥 3 + 𝑥 2 − 2𝑥 + 1 sa linearnim faktorom (𝑥 − 3).
3. Naći količnik i ostatak dijeljenja polinoma 𝑃(𝑥) = 𝑥 2 + 2𝑥 2 − 3𝑥 + 2
polinomom ⁡𝑥 − 𝛼 = 𝑥 − 1.
4. Pomoću Hornerove sheme riješi jednačinu 𝑥 3 − 6𝑥 2 + 11𝑥 − 6 = 0.

Plan table:

HORNEROVA SHEMA

Teorem 1. (Bezoutov teorem)

Ako je 𝑃 polinom stepena 𝑑𝑒𝑔(𝑃) > 1 i ako je 𝑎 bilo koja realna konstanta, tada je ostatak
pri dijeljenju polinoma 𝑃 polinomom (𝑥⁡– ⁡𝑎) jednak 𝑃(𝑎).

Dokaz:
𝑃(𝑥) = (𝑥⁡– ⁡𝑎)𝑄(𝑥) ⁡ + ⁡𝑅(𝑥), (𝑥 ∈ ℝ)
𝑑𝑒𝑔(𝑅(𝑥)) < 𝑑𝑒𝑔(𝑥 − 𝑎) = 1
𝑑𝑒𝑔(𝑅(𝑥)) = 0, 𝑅 je konstanta
𝑃(𝑥) = 𝑄(𝑥)⁡(𝑥⁡– ⁡𝑎) ⁡ + ⁡𝑅
Ako je 𝑥 = 𝑎 tada će vrijediti
𝑃(𝑎) = 𝑄(𝑎)(𝑎
⏟ − 𝑎) + ⁡𝑅
=0
⁡𝑃(𝑎) = 𝑅

7
 HORNEROVA SHEMA

Hornerov metod

Ako je dat polinom 𝑃(𝑥) = 𝑎𝑛 𝑥 𝑛 + 𝑎𝑛−1 𝑥 𝑛−1 + ⋯ + 𝑎2 𝑥 2 + ⁡ 𝑎1 𝑥 + 𝑎0 , 𝑥 ∈ ℝ onda se dijeljenjem

tog polinoma linearnim faktorom 𝐷(𝑥) = 𝑥 − 𝛼, 𝛼 ∈ ℝ, dobije polinom: 𝑄(𝑥) = 𝑏0 + 𝑏1 𝑥 +
𝑏2 𝑥 2 + ⋯ + 𝑏𝑛−2 𝑥 𝑛−2 + 𝑏𝑛−1 𝑥 𝑛−1 , 𝑏 ≠ 0 i ostatak broj 𝑅 = 𝑃(𝛼) tj. 𝑃(𝑥) = (𝑥 − 𝛼)𝑄(𝑥) +
𝑃(𝛼).

𝑃(𝑥) = (𝑥 − 𝛼)𝑄(𝑥) + 𝑃(𝛼)

𝑎𝑛 𝑥 𝑛 + 𝑎𝑛−1 𝑥 𝑛−1 + ⋯ + 𝑎2 𝑥 2 + ⁡ 𝑎1 𝑥 + 𝑎0 = (𝑥 − 𝛼)(⁡𝑏0 + 𝑏1 𝑥 + 𝑏2 𝑥 2 + ⋯ + 𝑏𝑛−2 𝑥 𝑛−2 +
𝑏𝑛−1 𝑥 𝑛−1 ) + 𝑅.
𝑎𝑛 𝑥 𝑛 + 𝑎𝑛−1 𝑥 𝑛−1 + ⋯ + 𝑎2 𝑥 2 + ⁡ 𝑎1 𝑥 + 𝑎0 = 𝑏0 𝑥 + 𝑏1 𝑥 2 + 𝑏2 𝑥 3 + ⋯ + 𝑏𝑛−2 𝑥 𝑛−1 + 𝑏𝑛−1 𝑥 𝑛 −
𝛼𝑏0 − 𝛼𝑏1 𝑥 − 𝛼𝑏2 𝑥 2 − ⋯ − 𝛼𝑏𝑛−2 𝑥 𝑛−2 − 𝛼𝑏𝑛−1 𝑥 𝑛−1 + 𝑅.

𝑎0 = 𝑅 − 𝛼𝑏0 𝑏𝑛−1 = 𝑎𝑛
𝑎1 = 𝑏0 − 𝛼𝑏1 𝑏𝑛−2 = 𝑎𝑛−1 + 𝛼𝑎𝑛
𝑎2 = 𝑏1 − 𝛼𝑏2 ⋮
⋮ 𝑏1 = 𝑎2 + 𝛼𝑏2
𝑎𝑛−1 = 𝑏𝑛−2 − ⁡𝛼𝑏𝑛−1 𝑏0 = 𝑎1 + 𝛼𝑏1
𝑎𝑛 = 𝑏𝑛−1 𝑅 = 𝑎0 + 𝛼𝑏0

HORNEROVA SHEMA

Prikaz Hornerove sheme:

𝑎𝑛 𝑎𝑛−1 ⋯ 𝑎1 𝑎0

𝑎
⏟𝑛 𝛼𝑎𝑛 + 𝑎𝑛−1
⏟ 𝛼𝑏1 + 𝑎1
⏟ 𝛼𝑏0 + 𝑎0
⏟
𝛼 ⋯
𝑏𝑛−1 𝑏𝑛−2 𝑏0 𝑅

Teorem 2. Ako je 𝑥 = 𝑎 nula polinoma 𝑃(𝑥) sa cjelobrojnim koeficijentima, tada broj ⁡𝑎 dijeli
slobodni član polinoma ⁡𝑃(𝑥).