ČETVRT STOLJEĆA LUDBREŠKOG VRELA

VINSKE KULTURE

25
 ČETVRT STOLJEĆA LUDBREŠKOG VRELA VINSKE KULTURE

Ludbreg, 2017.

Nakladnik:
Udruga vinogradara „TRSEK“ Ludbreg

Za nakladnika:
Zlatko Brunčić

Autor:
Stjepan Kovaček, dipl. ing.

Urednik:
Stjepan Kovaček, dipl.ing.

Suradnici:
Odbor za pripremu monografije Udruge vinogradara „Trsek“ Ludbreg:
Branko Kežman, Mladen Matijašec, Zlatko Brunčić, Zvonko Kirić, Đuro Žugec i Vladimir Orehovec

Zahvaljujemo na ustupljenim materijalima sljedećim tvrtkama i osobama:

Foto color studio Novak
R-Design Slanje
Tomica Letina
Dražen Vađunec
Aleksandar Horvat
Slavek Repić

Recenzent:
mr. sc. Nikola Novosel

Redaktor-lektor:
Marijan Lazar, prof.

Likovno oblikovanje, grafička priprema i tisak:

Grafičar d.d. Ludbreg

Naklada:
800 primjeraka

ISBN 978-953-59372-0-3

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem
000951502
 STJEPAN KOVAČEK, DIPL. ING.

ČETVRT STOLJEĆA LUDBREŠKOG VRELA

VINSKE KULTURE

Ludbreg, 2017.
 SADRŽAJ

Slovo predsjednika Udruge vinogradara „TRSEK“ Ludbreg ............................................... 5

Predgovori .................................................................................................................................... 6
Predgovor recenzenta ................................................................................................................. 13
Uvodna riječ autora ..................................................................................................................... 14
VINOGRADARSTVO I VINOVA LOZA KROZ POVIJEST .................................................. 15
SUVREMENO VINOGRADARSTVO I VINARSTVO U HRVATSKOJ .............................. 25
LUDBREŠKO VINOGORJE ........................................................................................................ 31
Vinogradarska podregija Zagorje-Međimurje ............................................................ 32
Položaj i karakteristike Ludbreškog vinogorja ........................................................... 34
Turistički potencijali Ludbreškog vinogorja ................................................................ 35
Ludbreška vinska cesta ................................................................................................... 38
UDRUGA VINOGRADARA „TRSEK“ LUDBREG ................................................................. 44
Početci službenog ocjenjivanja vina u Ludbregu – prve izložbe mladih vina ........ 45
Osnivanje Udruge vinogradara „Trsek“ Ludbreg ...................................................... 49
Kronološki pregled djelovanja Udruge vinogradara „Trsek“ Ludbreg .................. 50
O IZLOŽBAMA VINA ................................................................................................................ 173
150 godina od prve gospodarske izložbe u Ludbregu............................................... 175
Postupak ocjenjivanja na ludbreškim izložbama mladih vina ................................. 177
Diplome s ludbreških izložbi mladih vina .................................................................. 185
SURADNJA „TRSEKA“ S PRIJATELJSKIM UDRUGAMA ...................................... 193
PRILOZI ......................................................................................................................................... 209
Osnovno o podjeli vina ................................................................................................... 210
Sveti Vinko – zaštitnik vinogradara .............................................................................. 212
Svjedoci davnih vinogradarskih vremena ................................................................... 216
Vinske pletenke ................................................................................................................ 219
Zlatna pravila posluživanja vina ................................................................................... 221
Deset podrumarskih zapovijedi .................................................................................... 222
Summary ....................................................................................................................................... 223
Bilješka o autoru ........................................................................................................................... 226
Literatura ....................................................................................................................................... 228
Sponzori monografije ................................................................................................................... 229

Poštovani čitatelji,
radostan sam što vas mogu pozdraviti u ime
cjelokupnog članstva Udruge vinogradara „Trsek“
Ludbreg, a posebno stoga što su se brojne aktivnosti
naših vrijednih članova, provedene tijekom gotovo
četvrtine stoljeća, našle u ovoj doista zanimljivoj
knjizi.
Čitajući našu monografiju, osjećamo se kao
u vremeplovu koji nostalgično dodiruje naša lijepa
sjećanja, vezana uz međusobna druženja i ponekad
teška odricanja radi prijateljskog zajedništva, a
zapisivanjem istih vjerujem da su naše uspomene
sačuvane od zaborava.
Danas je naša Udruga respektabilna
organizacija s gotovo 150 članova, ne samo
iz ludbreške regije već i iz susjednih područja.
Prepoznatljiva je po tradicionalnim događanjima
koja organizira, no najviše, dakako, zahvaljujući
Izložbi mladih vina ludbreškog i susjednih
vinogorja, doista jedinstvenoj manifestaciji koja je
proteklih godina postala pravi turistički „brand“
Ludbrega i okolice.
5
Naše obilježavanje „Vincekova“ kod vidikovca
i kipa svetog Vinka koji smo uredili nadomak
Podravskoj magistrali, zatim povezivanje
vinogradara i vinara na Ludbreškoj vinskoj cesti,
uključujući naš „Trsekov podrum“ u centru grada,
doista su vrijedan turističko-gospodarski potencijal
na koji smo izuzetno ponosni.
Ponajviše nam godi opće prihvaćena
spoznaja o znatnom poboljšanju kvalitete
vina u Ludbreškom vinogorju, potaknutom
najvećim dijelom stručnim radom naše Udruge i
konstantnom edukacijom članstva, organizacijom
stručnih predavanja i posjetima drugim
vinorodnim područjima.
Želja nam je da jubilarnu 25. Izložbu mladih
vina dočekamo u svečanom ozračju, uz podršku
svih struktura, kako naših članova s najduljim
stažom u Udruzi, tako i novim generacijama koje
će dalje razvijati vinsku kulturu na ludbreškom
području. Pritom moramo zahvaliti svima koji su
naše aktivnosti podržavali čitavih 25 godina, a prije
svega Varaždinskoj županiji, Gradu Ludbregu,
Općini Mali Bukovec, Općini Martijanec, Općini
Sveti Đurđ, Općini Veliki Bukovec, brojnim
tvrtkama i poduzetnicima, našim prijateljskim
udrugama, i svakako našim obiteljima bez kojih
Udruga ne bi živjela punim plućima.
Živjeli!
Udruga Vinogradara „Trsek“ Ludbreg
Predsjednik
Zlatko Brunčić

Poštovani čitatelji,
kao tada mlad vinogradar, pokušao sam provjeriti
kvalitetu svojih vina kada su počele prve izložbe, čini
mi se od druge ili treće izložbe. Kako sam se uvjerio
da sam na pravom putu glede kvalitete, počeo sam
sve više pažnje posvećivati podrumarenju. Nakon
nekoliko uspješnih izložbi, posvetio sam više
pažnje nasadima u svojem obiteljskom vinogradu.
Od 2000. godine do danas obnovljeni su svi nasadi,
tako da obiteljsko gospodarstvo danas posjeduje 4
vinograda s više sorata, od kojih dobivamo odlična
vina. Kako su godine prolazile, sve više sam ulagao
u tehnologiju podrumarenja, zahvaljujući kojoj
sam u mogućnosti proizvesti doista vrhunska vina.
Moj kvalitetan rad u vlastitim vinogradima
prepoznat je u Udruzi vinogradara „Trsek“
Ludbreg te sam ubrzo od strane Skupštine
predložen u sastav Upravnog odbora Udruge.
Mnogi članovi Upravnog odbora kroz određeno
vrijeme prepoznali su moj kvalitetan i predan
rad te su me na sljedećoj izvanrednoj sjednici
Skupštine ponovno predložili za člana Upravnog
odbora. Članovi istog izabrali su me te 2006.
godine za predsjednika Udruge, na dužnost koju
sam obnašao tijekom dva mandata, odnosno do
2014. godine.
6
U razdoblju od osam godina u Upravnom
odboru sam imao odlične suradnike, koji su bili
vrlo vrijedni i odani, stoga nisu izostali rezultati u
realizaciji svih projekata tijekom oba mandata, od
kojih bih neke želio izdvojiti.
Prvi kojeg moram spomenuti je kip svetog
Vinka s vidikovcem koji, samo nekoliko godina
nakon njegove realizacije, danas predstavlja
prvorazredni turistički brend i ponos Udruge,
cijelog Ludbreškog vinogorja i ludbreške regije.
No, bilo je tu još mnogo projekata, od uređenja
„Trsekovog podruma“ do sudjelovanja u svim
manifestacijama koje organiziraju Grad Ludbreg
i njegove udruge. Svakako valja posebno naglasiti
tradicionalnu organizaciju najveće godišnje izložbe
mladih vina u Hrvatskoj i šire.
Bilo je i mnogo organiziranih edukativnih
predavanja, što je sve doprinijelo da danas u našem
vinogorju više nema loših vina. U cilju nastavka
odvijanja takvih i drugih aktivnosti, treba se
uključivati sve više mladih članova, a kako sudbina
dugovječnosti naše prekrasne udruge ne bi došla u
pitanje.
Na kraju mojeg kratkog osvrta želim se
zahvaliti svim svojim suradnicima, prijateljima
iz ostalih vinskih udruga, kao i institucijama te
osobama koje su na bilo koji način pomogle našoj
Udruzi da i danas slovi kao jedna od najboljih
vinogradarskih udruga u Hrvatskoj.
Predsjednik Odbora za izradu monografije
i predsjednik Udruge Vinogradara „Trsek“
Ludbreg od 2006. do 2014.
Branko Kežman

Poštovani!
Prije svega želim reći da sam počašćen mogućnošću
da s nekoliko riječi doprinesem obilježavanju
ovog velikog i svečanog jubileja. Moram naglasiti
velikog, jer je vrlo malo udruga civilnog društva u
Hrvatskoj može pohvaliti činjenicom kontinuiranog
postojanja i djelovanja. U ovih deset godina naše
zajedničke suradnje udruga mi je uvijek služila
kao pozitivan primjer koji sam navodio prilikom
razgovora i tema vezanih uz civilna društva.
Neposredno udruga, a posredno sami
proizvođači vina prije svega čuvari su okusa i
mirisa varaždinskog kraja. Da nije samo hrana
ono što vrijedi u varaždinskom kraju, dokazuju
i mnogobrojne nagrade s raznih domaćih i
međunarodnih izložbi vina gdje se postižu uspjesi
i promovira naš kraj.
Tijekom povijesti, brojni naraštaji ljudi
izgrađivali su svoje lokalne identitete. Identitet
ludbreškog kraja, naravno, uz druga događanja i
znamenitosti, lako se može prepoznati i u jednom
posebnom proizvodu – vinu. Za to „brendiranje“
ludbreške regije vrlo veliku zahvalnost dugujemo i
Udruzi vinogradara „Trsek“.
7
Ime udruge predstavlja mali i/ili mladi trs, pa se
očito na samom početku udruga svojim imenom
svjesno ili nesvjesno opredijelila za nešto mlado,
po čemu će postati i više nego poznata, a to je -
izložba mladih vina. Očito taj eliksir mladosti
djeluje pa članovi udruge u svojim aktivnostima
bivaju sve „mlađi i mlađi“.
U ovih 25 godina rada i postojanja
napravljeno je toliko dobrih stvari da ih je stvarno
bilo potrebno objelodaniti. Ova monografija
na osebujan način donosi kronološki presjek
povijesti rada udruge. Sadrži mnoštvo slikovitog
i živopisnog materijala koji će svakom čitatelju
upotpuniti doživljaj i dočarati vinogradarstvo kao
stil života ovog kraja.
Ovo je prilika da zahvalim svima koji
svojim zalaganjem doprinose prepoznatljivosti
vina proizvedenog u našem kraju, a posebno
poljoprivrednim gospodarstvima koja prenose
tradiciju proizvodnje na nove naraštaje te tako
čuvaju povijest. U tom smislu siguran sam da će
ova monografija biti trajna vrijednost u promicanju
vinogradarstva ludbreškog, a onda i varaždinskog
kraja.
Sretan Vam 25. rođendan!
Varaždinska županija
Upravni odjel za poljoprivredu i zaštitu okoliša
Pročelnik
dr. sc. Dragutin Vincek

Grad Ludbreg poznat je po mnogočemu. To je
grad čudesa i legendi, centar svijeta, grad u kojem
svakodnevno možete na posebnim orguljama
zasvirati Odu radosti, grad olimpijske pobjednice
Sare Kolak. Zahvaljujući entuzijazmu i trudu
Udruge vinogradara “Trsek” poznat je ludbreški
peti element - vino.
Neki kraj možemo najbolje upoznati kroz
ljubaznost domaćina po kojoj su Ludbrežani
poznati, a uz to ide i razmjena pozitivnih iskustava.
Naše gorice, kako ih mi u kajkavskom kraju
nazivamo, najbolji su način da upoznate kulturu
domaćina i bogatu eno-gastronomsku ponudu.
Kada zaokružimo cjelinu, dobijemo sve češći pojam
– vinski turizam. Ludbreško Vinogorje smješteno je
na krajnjem sjeverozapadu i najhladnija je hrvatska
podregija i sasvim sigurno stvara prepoznatljivu
poziciju u vinogradarskoj regiji Kontinentalne
Hrvatske.
Za nas je proizvodnja vina jedna od važnih
djelatnosti naših poljoprivrednika, ne samo
hobista i amatera, već nam je želja da u budućnosti
svojim kvalitetnim vinima možemo konkurirati i
poznatijim proizvođačima.
U posljednjih 25 godina, možemo reći, da
je kvaliteta vina ludbreškog vinogorja nemjerljivo
veća.
8
Razlog tome je i u organizaciji izložbe mladih vina
koju svake godine organizira naš “Trsek”.
Zahvaljujući izložbi, porasla je educiranost
vinogradara. Izložbe su vina bile poticaj
vinogradarima i podrumarima da proširuju svoja
znanja, osobito ona vezana uz podrumarenje, kako
bi iz godine u godinu imali što bolja vina. Ocjene
i savjeti renomiranih stručnjaka prilikom izložbe
mladih vina, kao i brojna stručna predavanja koje
je Udruga organizirala za svoje članove tijekom
godina, doprinijela su poboljšanju kvalitete vina
ludbreškog vinogorja.
Vinogradi i vinski podrumi, smješteni na
Ludbreškoj vinskoj cesti, danas su prepoznatljiv
znak Ludbrega, a kad tome dodamo pitoreskni
krajolik s prirodnim pogodnostima i marljive ruke
naših vinogradara i vinara, dobivamo plemenitu
kapljicu u kojoj može uživati svaki naš gost. Svega
toga ne bi bilo bez Udruge “Trsek” zahvaljujući
kojoj smo našim brojnim epitetima dodali i nove,
te utrli put za razvoj vinskog turizma.
Gradonačelnik Grada Ludbrega
Dubravko Bilić

Poštovani,
Općina Mali Bukovec je među prvima spoznala Žitelji Općine Mali Bukovec doista žive
potrebu osnivanja udruge koja bi na području u pravoj podravskoj ravnici, no poznato je da
ludbreške regije okupljala sve naše vinogradare i odvajkada imaju ‘gorice’ diljem Ludbreškog
educirala ih za primjenu suvremene tehnologije vinogorja, stoga vam u njihovo ime upućujem
uzgoja vinove loze i prerade grožđa u vino, zahvalu za pomoć i znanje koje ste im kao udruga
obzirom da su dužnosnici naše Općine osnivači omogućili.
Trseka te vrlo aktivno sudjeluju u radu udruge i Vjerujem kako ćemo zajedničkim naporima
danas. i dalje unapređivati stručno znanje i razvijati
Poznato nam je kako u vinogradarstvu promociju vinske kulture te realizirati još mnogo
tradicija znači mnogo. Za uspješne rezultate kvalitetnih projekata za naše vinogradare, u ime
u suvremenom okruženju izuzetno su važni Općine Mali Bukovec čestitam na vrijednom
različiti oblici edukacije kako bi se išlo u korak s jubileju vaše Udruge te vam želim mnogo uspjeha
vremenom te prilagođavalo novim uvjetima u u daljnjem radu.
djelatnosti, odnosno na tržištu. Stoga posebno
važnim držim ulogu udruge TRSEK u okupljanju Načelnik Općine Mali Bukovec
i edukaciji vinogradara u cilju odabira kvalitetnih Darko Marković, mag. ing. el.
sorata prilikom podizanja vinograda, bolje obrade
i zaštite loze te suvremene proizvodnje vina u
suradnji sa znanstvenim institucijama. Taj cilj ste
marljivim radom kroz ovih 25 godina postigli u
cjelini, na čemu vam posebno zahvaljujem. Vaša
uloga tu ne staje, što ste dokazali zadnjih godina
u kojima ste svoj rad i djelovanje usmjerili prema
turističkoj promociji vinske djelatnosti ludbreškog
kraja, a time i naše Općine.

9
Poštovani,
Općina Martijanec u svom razvojnom ciklusu U svakom slučaju izložba mladih vina u organizaciji
pokazuje velik interes, osim za razvoj društvene i udruge “Trsek” postala je brend Ludbreške regije
komunalne infrastrukture, i za razvoj poljoprivrede koja doprinosi promociji naše regije u Republici
i ruralnog turizma. Osnivanje udruge “Trsek” te Hrvatskoj kao i u inozemstvu.
otvaranje “Ludbreške vinske ceste” prepoznato je Stoga je Općina Martijanec vrlo zahvalna
kao mogućnost za razvoj naše općine u ta dva vrlo svim članovima i rukovodstvima udruge sa željom
važna segmenta. da se ova uspješna suradnja nastavi u interesu
Djelovanjem udruge “Trsek” dolazi razvoja naše regije.
do velikih pomaka na području razvoja
vinogradarstva, odnosno proizvodnje vina koje je Načelnik Općine Martijanec
potaknulo i razvoj turizma. Danas naši vinogradari Marijan Horvat
putuju i usavršavaju se ne samo diljem Hrvatske
nego i u inozemstvu. Na tradicionalnim izložbama
mladih vina, koje se svake godine održavaju u
Ludbregu, čuju se u govoru razna narječja i jezici.
To je dokaz kolikog je značaja rad udruge, stoga
Općina Martijanec aktivno pomaže rad same
udruge.
Smatramo da je zahvaljujući radu udruge,
došlo do velikog pomaka u kvaliteti vina što je
podstrek mnogim vinogradarima da se uključe u
rad udruge pa tako i vinogradarima s područja
općine Martijanec.

10
Poštovani,
pozdravljam vas u ime Općine Sveti Đurđ i Temeljem navedenog, još jednom upućujem
svih njezinih žitelja, čestitajući vam na vašem čestitke svima koji su dali svoj obol kontinuitetu
kontinuitetu i brojnim zavidnim dosezima u vašeg plodonosnog rada u proteklih 25 godina,
proteklih 25 godina. želeći vam nove uspjehe u izazovima vremena koje
Čitanjem vaše povjesnice doista se stječe je pred nama.
dojam o velikom entuzijazmu kojim ste uspjeli
izgraditi pravi „brand“ cijele ludbreške regije, ne Načelnik Općine Sveti Đurđ
samo besprijekornom organizacijom izložbi mladih Josip Jany
vina, koje već poprimaju međunarodne okvire, već
i neprestanim dizanjem razine zajedničkog znanja
vinogradara i vinara ludbreške regije. Upravo
određeno međusobno natjecanje među njima
dovelo nas je do znatnog povećanja kvalitete vina,
kao i podizanja konkurentnosti naših proizvođača
na tržištu. To valja posebno istaknuti te držim kako
je cilj djelovanja Udruge vinogradara „Trsek“ time
umnogome ispunjen.
Općina Sveti Đurđ na različite načine potiče
rad udruga civilnog društva, držeći isto bogatstvom
svakog naroda, kako u smislu očuvanja povijesne
baštine, tako i razvoja društvene zajednice u cjelini.
Drago mi je da je Općina Sveti Đurđ od prvog dana
uz ovu Udrugu, a vinogradari i vinari s našeg
područja česti su laureati s najvišim priznanjima
na vašim izložbama.

11
Poštovani,
čestitajući vašem članstvu doista zavidan jubilej, Posebno cijenim vaš rad na edukaciji član-
upućujem pozdrave u ime svih žitelja Općine stva, s obzirom na činjenicu da je vinogradarstvo
Veliki Bukovec. za mnoge hobi, no i kao takav iziskuje i zaslužuje
Kao sredina s brojnim udrugama mnogo pažnje i stručnog razvoja.
različitih obilježja i djelatnosti, posebno cijenimo U vjeri kako ćete s istim žarom nastaviti s plemen-
organizacije koje na određeni način objedinjavaju itim radom, sa zadovoljstvom ćemo podržati vaše
skrb o očuvanju tradicije našeg kraja, organiziranje buduće kvalitetne projekte.
dojmljivih javnih događanja, kao i razvijanje
gospodarskih potencijala u svojoj djelatnosti. Načelnik Općine Veliki Bukovec
Vaša je Udruga od samih začetaka po Zvonko Hlebar
području djelovanja vezana uz cijelu ludbrešku
regiju, s obzirom da Ludbreško vinogorje obuhvaća
područja na kojima svoje vinograde posjeduju
i žitelji svih općina našeg kraja. Ponosni smo
stoga što su među vašim istaknutim članovima i
osvajačima „zlata“ za vlastita vina na izložbama
redovito i stanovnici Općine Veliki Bukovec.
Držim kako vaše djelovanje predstavlja
značajnu sastavnicu između ostaloga i u turističkoj
ponudi šire regije, promicanjem vinske kulture i
tradicionalnih vrijednosti našega kraja.

12
Predgovor recenzenta

Monografija „Četvrt stoljeća ludbreškog Također, ova monografija gospodina

vrela vinske kulture“, autora gospodina Stjepana
Kovačeka reprezentira jedinstven, autentičan te
nadasve holističan presjek svih oblika aktivnosti
Udruge vinogradara „Trsek“ iz Ludbrega, odnosno
vinogradarstva ludbreške regije u cjelini.
Čitanjem ovog vrijednog djela, ne može se
ne zamijetiti autorov pristup i stil koji je protkan
intelektualnošću s jedne, te neizmjerno velikom
ljubavlju spram vlastite regije, s druge strane.
Kovačeka može poslužiti i kao paradigma
drugima koji bi se mogli odlučiti na pisanje slične
monografije drugih udruga.
Zbog kulturnog, društvenog i intelektu-
alnog značaja za šire čitateljstvo, kao i vizualnog
ugođaja prilikom čitanja, sadržaj koji se smirio
unutar korica ove „Monografije“, draga srca pre-
poručam našoj čitalačkoj publici.

Ovo vrijedno i značajno kulturno-društ- Zahvaljujem se Udruzi glede prisjećanja na

veno djelo tematizira jednu granu djelatnosti na moj skromni udio u iniciranju javnog izlaganja i
užem geografskom području u svim referentnim ocjenjivanja vina u Ludbregu, odnosno inzistiranju
elementima njenog postojanja, od njezinog začetka na mojoj recenziji ovog djela.
i povijesnoga razvoja, preko kulturno-obrazovnog,
gospodarskog do turističkog aspekta rada Udruge mr. sc. Nikola Novosel
i njezinih članova.
Ono što je mene kao recenzenta posebno
zadivilo, jeste detaljiziranje u prezentaciji nave-
denih domena života Udruge, što zajedno s oko 350
slika, kartografskim i statističkim prikazima veza-
nim uz vinogradarstvo, izložbe vina i rad Udruge,
predstavlja referentan i ozbiljan znanstveni polog
za eventualna naredna sustavnija povijesno-društ-
vena i znanstvena istraživanja.

13
Uvodna riječ autora

Poštovani čitatelji!
Izuzetna mi je čast biti autorom publikacije o jednoj Stoga svoj rad na ovoj knjizi posvećujem
vrlo važnoj udruzi za ukupan razvoj ludbreške „goričancima“ u svojoj obitelji, a posebno
regije. Naime, iako to možda nije tako izgledalo pokojnom djedu Franji od kojeg sam stekao
na samom začetku ideje o pokretanju ocjenjivanja posebno poštovanje prema vinovoj lozi.
vina u ludbreškoj regiji, tijekom proteklih 25
godina postala je jasna uloga ludbreške Udruge Cjelokupnom članstvu Udruge vinogradara
vinogradara „TRSEK“ u znatnom podizanju razine „TRSEK“ Ludbreg srdačno čestitam na ustrajnosti
kvalitete vina u vlastitom kraju. u radu i konstantnom podizanju kvalitete vlastitih
aktivnosti, a posebice na 25-godišnjoj tradiciji
Udruge poput ove ludbreške u svakoj organizacije izložbi vina kojom su ludbreški
su zajednici važne jer jačaju društvene veze, vinogradari postali vrlo prepoznatljivi u široj
društveno povjerenje, društveni kapital i na kraju regiji.
jačaju društvenu koheziju koja je iznimno značajna
pogotovo danas, kada govorimo o posljedicama Živjeli!
ekspanzije materijalizma i slabljenju tradicionalnih Stjepan Kovaček, dipl. ing.
ljudskih vrijednosti. U svakoj struci ili ljudskoj
djelatnosti može se govoriti o pionirima koji su
probijali barijere i inicirali nove načine razmišljanja,
često uz raznorazne poteškoće i prepreke. Drago
mi je da su ludbreški vinogradari sa svojom
udrugom stasali u respektabilnu organizaciju koja
je svojim djelovanjem pomogla u osobnom razvoju
i obrazovanju mnogih „malih“ vinogradara, ali
i promociji ludbreškog kraja kao regije u kojoj se
njeguju vrhunska vina te općenito plodonosna
vinska kultura.

Zajedno sa svojom obitelji i sam pripadam

krugu vinogradara koji se tom djelatnošću bave u
smislu hobija, s obzirom da je dio mojih korijena
u Gornjem Martijancu, odnosno kraju u kojem se
uvijek nailazilo na dobru kapljicu.

14
VINOGRADARSTVO I VINOVA LOZA KROZ POVIJEST
 Početci uzgoja vinove loze sežu u davnu
prošlost, zemljopisno negdje između Crnog i
Kaspijskog mora, a prema nekim istraživačima i u
područje Sredozemlja. Iz tog područja vinova loza
se širila u tri smjera: na istok prema Indiji, na jug
prema Palestini i Egiptu te na zapad preko južnog
dijela Rusije, Male Azije i Balkanskog poluotoka.
Prije pojave vinove loze, u davnoj prošlosti,
postojale su biljke slične vinovoj lozi. Dokaz
postojanja tih biljaka su fosilni ostaci pronađeni u
Europi, u Americi i Aziji, u Hrvatskoj kod mjesta
Radoboj blizu Krapine u Hrvatskom Zagorju
(šest vrsta). Plemenita vinova loza (Vitis vinifera)
nastala je križanjem u prirodi, pa otuda i mnoštvo
sorti.₁
Čovjek je križanjem i uzgojem stvorio
mnogobrojne sorte. Stalnim križanjem i selekcijom
stvaraju se i danas u mnogobrojnim rasadnicima
nove sorte, vrijednije kakvoćom, a nestaju neke od
starijih, manje vrijednih sorti.
Na Balkanski poluotok, pa i na područje
Hrvatske, vinovu lozu su prenijeli Tračani iz Male
Azije, a na obale Jadranskog mora Feničani i Grci.
Najranije tragove uzgoja vinove loze i proizvodnje
vina na tlu Hrvatske mnogi autori smještaju u
Istru. Jedan od dokaza nalazimo u Raškoj dolini:
ondje postoji dolina, uvala koja se još i danas zove
Kalavojna, što na grčkom jeziku znači dobro vino
(kala = dobar, oenos = vino). Argonauti, slavni grčki
pustolovi što su pod Jasonovim vodstvom plovili i
Jadranom, prema legendi osnovali su i grad Pulu
(Polis), pa su tako došli i do Reške doline, odnosno
do uvale Kalavojna, kako su je oni prozvali jer su
tu zatekli dobro vino. Prema tome, vinovu lozu u
Rašku dolinu bili su donijeli Feničani, trgovci, koji
su plovili uzduž i poprijeko Sredozemnog mora,
pa i Jadrana. Oni su dolazili na istočne obale Istre,
jer je ondje završavao kopneni dio jantarskog puta,
od Baltika i Sjevernog mora prema bogatijem
Sredozemlju.
₁ Na prethodnoj stranici: Prikaz berbe i obrade grožđa na papirusu iz starog Egipta
16
Kulturu vinove loze od Feničana primilo je
ilirsko pleme Histri, po kojemu je Istra dobila ime.
Rimljani koji su pokorili ilirsko pleme Histra (179.-
178. godine prije Krista), ondje su zatekli razvijeno
vinogradarstvo i maslinarstvo, a i proizvodnju
žita.
Hrvatska je sredozemna zemlja. Blaga
klima na području primorske Hrvatske, bogatstvo
mora i plodna zemlja mnogobrojnih polja i
uvala na otocima i priobalju, od davnina su bili
privlačni: već su stari Grci tu osnovali naselja
tipa grad-država (polis) i uzgajali vinovu lozu.
Dokaz tome su i današnja imena gradova i otoka:
Korkyra nigra - Korčula crna (crna jer je pokrivena
crnogoricom), Issa - Vis, Pharos - Hvar, Tragurion -
Trogir, Epidaurus - Cavtat.
U početku su Feničani, a kasnije Grci,
donosili na ta područja sadnice vinove loze i
masline te proizvodili dobro vino i maslinovo
ulje. Mnogi su dokazi o proizvodnji vina u našim
kontinentalnim i primorskim područjima. Na Visu
su pronađeni vrčevi i čaše iz 6. stoljeća prije Krista.
Grčki pisac Atenaj u djelu “Gozba učenjaka” citira
svog starijeg kolegu Agatarida koji je živio u II.
stoljeću prije Krista i navodi: “Na otoku Visu u
Jadranskom moru proizvodi se vino koje je bolje
od svih ostalih vina, ako se s njima usporedi”.
Na grčkom novcu, koji je kovan na otoku
Hvaru i Visu, bio je otisnut grozd s lišćem, a na
drugoj strani vrč s vinom (kontharos). Poznati
rimski pisac Plinije piše u svom djelu “Historia
naturalis” o vinu “Pucinum”. Tom vinu pripisana
je ljekovitost, a proizvedeno je od najboljih sorti
grožđa. Carica Livija, majka rimskog cara Tiberija,
kako navodi Plinije stariji (23.-79.), dugovala je
svoju duboku starost od 82 godine upravo tom
vinu.
 Pucinum spominje i Ptolomej, no nije
utvrđeno je li to naziv vrste vina ili ime vinograda.
Novija istraživanja upućuju na to da se Pucinium
nalazi iza granice Karna i Japoda, što znači da se
lokalitet nalazi u zaleđu grada Rijeke. U zaleđu
Poreča, Rovinja i Pule razvile su se velike latifundije
koje su proizvodile hranu, u prvom redu za rimsku
vojsku. U iskopinama u zapadnoj Istri, u rimskim
ladanjskim poljoprivrednim gospodarstvima (tzv.
“Villae rusticae”) nađeni su u kamenu klesani
motivi vinove loze, a u nekima ostaci muljača,
tijeska (presa) i posuda za vino.
Jedan takav nalaz je u Barbarigi kraj
Fažane, a u Rovinjskom polju pronađen je tijesak za
tiještenje grožđa i maslina. Na položaju Posolinice,
nedaleko od sela Labinci, u blizini Poreča, bila je
vila rimskog građanina Sesra Apileja Ermija, a kraj
nje bogomolja koja je bila posvećena bogu vina
Čiberu ili Baku, jer su se uz vilu nalazili i vinogradi
tog Rimljanina.
Arheološko nalazište galsko-rimske vile s vinarijom iz 1. stoljeća (blizu gradića
Pont du Gard, Francuska)
17
Dokazi o razvoju vinogradarstva tog doba
pronađeni su diljem naše domovine pa je tako ime
Vinodola u Hrvatskom primorju doslovni prijevod
rimskog naziva “Villis vineari”. To je ime još starije
jer ga spominje već 340. godina prije Krista grčki
geograf Slilaks.
Osim uz jadransku obalu, za vrijeme
Rimljana vinogradarstvo je razvijeno u mnogim
predjelima kontinentalne Hrvatske, u Hrvatskom
zagorju, u okolici Varaždina, zatim oko Krapine,
Lobora, Vinagore, Petrijanca, Volodera, Iloka i
drugdje.
Utjecaj Rimljana na vinogradarstvo i
vinarstvo u mnogim našim krajevima vidljiv je
i u nazivima mjesta i dolina. Tako je Vallis Aurea
(zlatna dolina), današnja Požeška dolina, nazvana
prema mnogim vinogradima koji su u to vrijeme
u njoj bili zasađeni. Za vrijeme Klaudija (41-45. g.
prije Krista) zasađeni su vinogradi na obroncima
Moslavačke gore i nazvani Maus Claudius, a za
vrijeme cara Proba vinogradarstvo i vinarstvo
uspješno se razvijalo na području Panonije i
Srijema.
 Od druge polovice 4. st. Rimsko Carstvo
izloženo je provalama raznih barbarskih plemena.
Zapadno Rimsko Carstvo pod njihovim udarcima
propalo je 467. godine. Bogatstvo juga prošlo je
provale mongolskih, germanskih, slavenskih i
drugih plemena, poznate u povijesti kao „velika
seoba naroda“. Te su seobe potpuno promijenile
etničku kartu Europe, a na povijesnu pozornicu
dovele Hrvate.
Hrvati, koji su došli na područje „Lijepe
naše“ u 7. stoljeću (627.-640. g.), prigrlili su novu
kulturu - vinovu lozu. O tome govore i dijelovi
bizantskog agrarnog zakona iz 7. stoljeća, navodeći
da su Slaveni dobri vinogradari te da namiruju
svoje dadžbine u vinu i ulju.
Pokrštavanjem Hrvata još se više utire
navika trošenja vina s obzirom na značenje vina u
kršćanskoj religiji. Zbog uporabe vina u kršćanskom
obredu kršćanstvo je zaslužno za očuvanje i širenje
vinogradarstva i vinarstva. O vinogradima u
vlasništvu Hrvata, pa tako i proizvodnji vina,
govore mnoge darovnice kojima se posjedi i
vinogradi daruju crkvama i samostanima. Knez
Trpimir darovnicom od 4. ožujka 852. godine
dodjeljuje splitskoj nadbiskupiji posjed (vinograde
i oranice). Knez Mutimir darovnicom od 892.
godine splitskoj crkvi dodjeljuje posjed Putalj
(vinograde, oranice i šume). Kralj Petar Krešimir
IV. darovnicon daje posjed “Diklo” samostanu
svetog Krševana u Zadru. Na dvoru kralja Petra
Krešimira spominje se vinotoč Djedovid, koji je
vodio brigu o vinu na kraljevu dvoru. Ekspanzija
vinograda na području primorske Hrvatske u
to doba, kada je svaki primorski grad ujedno i
državica, potpomognuta je zabranom uvoza vina,
a za prekršitelje su predviđene visoke novčane
globe.
18
Zahvaljujući povoljnoj klimi, reljefu i tlu
kod nas je moguće uzgajati mnogo kvalitetnih
sorti vinove loze. U svijetu vinogradarstva poznato
je 5 uzgojnih zona koje su kategorizirane prema
temperaturi i broju sunčanih sati, a Hrvatska je
jedna od rijetkih zemalja svijeta koja ima svih pet
zona.
Hrvatska broji oko 130 autohtonih sorti
vinove loze od kojih je najznačajnija Plavac
mali crni od koje se proizvodi naše najpoznatije
autohtono crno vino Dingač. Osim plavca malog
crnog uspješno se uzgajaju i druge sorte kao što
su malvazija, graševina, žlahtina, traminac, pošip
i mnoge druge.
Za povijest Istre osobito su važne listine
poznate pod nazivom “Istarski proizvod”, a
najstarija je pisana 1025. godine.
U tim se listinama spominju vinogradi koja valja
“čuvet” od škode-štete, a isto tako i šume u kojima
se drvo (les) siječe za izradu bačvi. U listinama se
dalje govori o dužnostima kmeta, pa se spominje
vino koje kmet mora odvojiti i predati gospodinu
knezu i crkvi.
Vinogradi na otoku Krku spominju se 1163. godine
kad sinovi kneza Dujma postaju krčki knezovi.
Vinodolskim zakonikom iz 1288. godine
uređuje se pudarija (straža) nad vinogradima,
govori se o vinu, konobi i kašteladu (podrumar,
ekonom, konobar). Članak 43. tog Zakona govori
o krčmama, krčmarima i vinskim trgovcima,
propisuje kako se ni jednom krčmaru (tavernaru)
ne vjeruje bez svjedoka ni u jednom potraživanju
koje bi on imao od svog vlastitog vina, osim do
deset soldina, a podružniku, znači osobi “ka tuje
vino prodaje” do 50 soldina, s time da o tome
trebaju priseći.
 Vinodolski zakonik iz 1288. godine regulirao je niz stvari vezanih uz vinarstvo
Vino je bilo najvažniji trgovački proizvod
srednjovjekovnih gradova primorske Hrvatske,
posebno dalmatinskih gradova. Svaki dalmatinski
grad - država posjedovao je vinograde. Svojim
zakonima i statutima štitio je proizvodnju vina i
sprječavao uvoz, kažnjavajući prekršitelja velikom
novčanom globom.
Proizvodnju vina u Dubrovačkoj Republici
(1335.-1808.) uređuju odredbe Senata, kojima se
utvrđuje način podizanja vinograda, proizvodnja
vina, trgovanje vinom i određivanje cijena.
Zaključak Velikog i Malog vijeća iz 1424. godine
govori o zabrani prodaje vina iznad određene
cijene. Tko je prekršio tu odredbu oduzelo mu se
vino. Gostioničar koji je tako prodavao vino morao
je Dubrovačkoj općini platiti 25 perpera, osim ako
je dubrovačka općina dala prodati Malvasiu. Ovaj
zaključak Velikog i Malog vijeća važan je i zato
što se u njemu prvi put spominje jedno hrvatsko
sortno ime.
19
I u statutima drugih dalmatinskih gradova
uređena je vinogradarsko-vinarska problematika.
Primjerice u Zadarskom statutu uređena je
sadnja vinograda, proizvodnja i potrošnja vina.
I u Hrvatskom statutu iz 1331. godine, a i u
Korčulanskom statutu iz 1407. godine, propisuju
se radovi u vinogradu te proizvodnja i prodaja
vina, a vinogradi se štite od namjernog oštećenja.
Korčulanski zakon predviđa kaznu odsjecanja
ruke onome tko ošteti vinograd.
Gotovo u svim statutima srednjovjekovnih
gradova primorske Hrvatske bilo je odredbi koje
bi valjalo i danas primjeniti, npr. o uživanju vina
uz potrebnu trezvenost, o zabrani prodaje vina
pijancima.
U kontinentalnoj Hrvatskoj prvi zapis o
vinogradarstvu datira iz 1209. godine kada kralj
Andrija II. dodjeljuje Varaždinu status prvoga
slobodnoga kraljevskog grada.
Tu se spominje obaveza da su svakomu novom
županu varaždinske tvrđave građani dužni
podariti između ostalog i 20 kablova vina.
Godine 1242. zagrebački Gradec postaje
slobodan grad Zlatnom bulom kralja Bele IV. i u
njoj se izričito spominju zagrebački vinogradi.
Ovdje su građani vinogradari bili obavezni
feudalcu na dar dati vino i to kralju ako bi došao 4
suda, slavonskom hercegu kraljevska roda 2 suda,
a banu prilikom nastupa 1 sud.
U 13. st. južni obronci Zagrebačke gore
bili su jedno od najjačih vinogradarskih područja,
a u idućim stoljećima podižu se vinogradi u
Sesvetama, Kašini, Retkovcu i Vrapču. U srednjem
vijeku poznata su vinogradarska područja
Plešivica, Hrvatsko zagorje, Varaždin breg, Kalnik,
Moslavačka gora, Požeška dolina i obronci Fruške
gore.
U 14. i 15. st. vino je postalo tražena roba,
zato feudalci podižu vinograde. Uvodi se naturalna
renta u vinu, pa 1351. godine kralj Ludvik uvodi
porez, tzv. devetinu od vina. Do druge polovice 15.
st. u pogledu teškog rada kmetova u vinogradima
feuda ništa se nije promijenilo, pa su na primjer
kmetovi iz Volavja (Plešivica) morali feudalčev
vinograd dva puta okopati, godišnje pripremiti
100 kolaca i vino dopremiti u podrum.
Ubrzo zatim zbog učestalih provala Turaka
vinogradarstvo stagnira i nazaduje. Provale Turaka
praćene su pljačkom, razaranjima i odvođenjem
seljaka - kmetova u ropstvo. Najprije su opustošeni
Srijem i srednja Slavonija, a onda zagrebačka
okolica - Plešivica, Križevci.
U krajevima pod Turcima zabranjuje se
proizvodnja i uporaba vina, jer tako nalaže islam,
vinogradi se krče, a podiže se nešto za proizvodnju
stolnog vina.
20
Isto tako se događa na području Dalmacije.
U ratu s Turcima stradavaju vinogradi Sinja,
Šibenika, Vrlike, Nadina i ostalih primorskih
mjesta o čemu piše Evlija Čelebi.
U tim stoljećima i stanovništvo Istre prilično je
prorijeđeno čestim ratovima i epidemijama koje su
harale pa je sve to utjecalo na pad vinogradarske
proizvodnje.
Poslije oslobođenja od Turaka,
Austrougarska je carska komora obavila popis pa
je u Požeškoj dolini 1688. godine pod vinogradima
bilo površina od 4285 motike, a 15 godina kasnije
od 2291 motike ili u Đakovštini 585, a 15 godina
kasnije 193 motike. Ista sudbina zadesila je
vinograde Vukovara, Erduta, Našica i Orahovice.
Potkraj 17. i početkom 18. stoljeća počinje
obnova vinograda. Najprije na malim posjedima
seljaka i građana, zatim na velikim posjedima koji
su bili podijeljeni feudalcima stranog podrijetla i to
poglavito na području Slavonije. Oni su obnovili
sortiment visokokvalitetnim kulturama.
Uz podizanje vinograda grade se novi,
za to doba suvremeni podrumi - Ilok, Kneževi
vinogradi, Kutjevo. Vinogradarstvo i vinarstvo
zapadnog dijela Hrvatske, koje nije bilo pod
Turcima od 18. st., a i od ranije, razvija se i postaje
jedna od važnih grana poljoprivrede.
Nakon Francuske revolucije 1789. godine
budi se slobodarski duh ugnjetavanih i potlačenih
naroda Europe te dolazi do preokreta koji zahvaća
i naše krajeve. Iz vremena francuske okupacije
1814. godine sačuvan je izvještaj predsjednika
općine kantona Vinodolskog i općine Novaljske o
napornom životu vinogradara, koji su se borili s
burom, posolicom i sušom, sadeći lozu na strmom
krševitom tlu, a čuvajući plodnu vinodolsku dolinu
za ratarske kulture.
 U primorskoj Hrvatskoj mnogobrojne su
terase zidane suhozidom, a zatim punjene zemljom
i zasađene vinovom lozom. Rezultat su mukotrpna
posla i spomen ljudskom radu težaka Primorja i
Dalmacije. Najveći spomenici takve vrste bakarske
su terase i primoštenske terase.
Godine 1864. u Zagrebu je održana prva
dalmatinsko - hrvatsko - slavonska gospodarska
izložba, a na njoj je izloženo 1116 uzoraka vina.
Gospodarske izložbe održane su u Osijeku i Požegi.
Prije tih izložbi, vina iz Hrvatske izlagana su 1851.
u Londonu i 1857 godine u Beču. Prvi Sajam vina
u nas održan je 1904. godine u Krapini. Izložena su
262 uzorka.
Na prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj gospodarskoj izložbi 1864. godine u Zagrebu izloženo je 1116 uzoraka vina
21
Prve gospodarske izložbe, kao i
gospodarske izložbe uopće, imale su veliki utjecaj
na razvoj vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj
pa je vino u tim godinama, polovicom 19. st. bilo
značajan proizvod u cjelokupnoj poljoprivrednoj
proizvodnji, osobito s obzirom na cijenu i potražnju.
U to vrijeme najpoznatija vina iz područja
Dalmacije bila su: maraština, vugava, dubrovačka
malvazija, bijeli i crveni refošk, muškat i dr.
Iz Hrvatskog primorja bila su poznata
žlahtina, bakarska vodica. U kontinentalnoj
Hrvatskog isticala su se moslavačka i kutjevačka,
erdutska, iločka, đakovačka, brodska i druga vina.
 Dragutin Stražimir, poznati popularizator
naprednoga gospodarstva i pisac knjiga iz
vinogradarstva i vinarstva, tada piše: „Premda
spada u djelokrug strukovna šumara, da pouči naše
gopodare, kako se ima šuma gojiti, kolosjeci osnivati,
da u njih obilo i valjano kolje odgojimo za vinograde
i drugu porabu; to ipak nemogu propustiti, da ono,
što mi izkustvo kazuje, nepriobćim za pouku našim
vinogradarom i gospodarom.
Opaža se žalibože danomice sve veće i veće
pomanjkanje valjana kolja za vinograde. U predljelih
(okolinah) Zelinskih već od njekoliko godinah najveću
brigu zadaje vinogradarom kolje, dapače dva puta veću
od svega ostaloga vinogradarskoga djela. Tuda je trka
za koljem počam od svršene borbe do kasnoga proljetja.
Tolik je kolja nedostatak (pomanjkanje), da se mjera
(40 kolacah) obična hoblikova kolja od smiesna drveta
plaća po udaljenih kolosjecih po 35 do 40 novćićah.
Kestenova jedva dobiješ po 70 novč. Na hrastovo se ni
ne misli, jer hrastovine neimaš gotovo već ni za kućnu
gradju. Varaždinski vinogradari prinuždeni su već od
njekoliko godinah rad pomanjkanja domaćega kolja
dovažati Dravom jelovo ili tisovo (kolje) iz Štajarske.
Tako uradiše njeki vinogradari i u Ludbregu radi laglje i
jeftinije nabave.“²
Nakon svih tih uspjeha dolaze teške godine
za vinogradarstvo Europe, pa i Hrvatske. Potkraj
19. st. pojavljuje se trsna uš (filoksera), koja je
gotovo potpuno uništila vinograde. Najjači napad
filoksere bio je od 1895. do 1905. godine. Mnoga
gospodarstva u Hrvatskoj ostala su bez sredstava
za život, a pogotovo je ta pošast, filoksera, pogodila
Istru, Hrvatsko primorje i Dalmaciju, jer je u tim
krajevima vinova loza bila uglavnom monokultura,
pa su tada mnogi ljudi iz tih krajeva odlazili za
zaradom, iseljavali se u Ameriku i Australiju.
Počela je obnova vinograda na američkim
podlogama, koje su bile otporne na filokseru. To je
bio mukotrpan i dugotrajan posao.
² Pučki prijatelj, 1871.
₃
Varaždinac, 1/1906
22
Iz povijesnih zapisa doznajemo i o
poteškoćama vinogradara na ludbreškom
području:
„U kotaru ludbreškom bave se vinogradarstvom samo
žitelji obćina Martijanec, Ludbreg i Rasinja, te nešto
samo žitelji iz obćine Mali Bukovec i Gjelekovec“.₃
Podizanje novih vinograda na američkoj
podlozi stručan je posao pa su u vinorodnim
krajevima podignuti mnogobrojni rasadnici s
matičnjacima američkih podloga, a održavali su
se i cijepljarski tečajevi. Jedan od takvih rasadnika
bio je u Novom Vinodolskom. Kako narod kaže,
svako zlo za neko dobro. U obnovi nakon pošasti
filoksere u vinogradima Hrvatske uvedene su
mnoge promjene, proširen je sortiment, uvedene
su nove sorte, novi uzgojni oblici, gnojidba i zaštita
vinove loze od bolesti i štetnika.
Sve je to utjecalo na promjenu tehnoloških
postupaka pri proizvodnji vina, a i na konačan
proizvod - vino.
Nakon Prvog svjetskog rata razvija se
zadrugarstvo u našim krajevima, javljaju se
specijalizirane zadruge, pa i vinogradarsko -
vinarske zadruge. Zadruge su u vrijeme osnivanja
imale dvojaku zadaću: jedna je bila obnova
vinograda uz uvođenje u sortiment novih sorti i
podizanje zadružnih podruma, a druga vođenje
novih tehnoloških postupaka. Bilo je to vrijeme
svjetske ekonomske krize i doba izraženih teškoća
u prodaji vina, pa je i zadrugarstvo bilo jedan od
načina borbe za opstanak na vinarskom tržištu.
Jedna od tih zadruga je Prva vinogradarsko
- voćarska zadruga osnovana 1929. godine u
Gornjem Desincu, u Plešivičkom podrajonu.
U doba današnje tehnologije malo je onih koji se sjećaju nekadašnjeg doista težačkog rada u „goricama“ (na slici: Franjo Vručina
iz Hrženice, rodom iz Gornjeg Martijanca, raznosi stajski gnoj po vinogradu u običnom drvenom koritu, dok njegova supruga
Katarina s prijateljicama raspliće „rafiju“ kako bi se njome moglo povezati „trsje“)

Nakon 2. svjetskog rata stalna je tendencija Takva se su gospodarstva podizala na

smanjivanja površina pod vinogradima u bivšoj
Jugoslaviji (osim Kosova i Makedonije), kao i u
Republici Hrvatskoj. Godine 1939. u Jugoslaviji
je bilo pod vinogradima 244.000 ha, od toga u
Hrvatskoj 45,6%, dakle 110.000 ha.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata
organizirana su krupna društvena poljoprivredna
gospodarstva s plantažnim nasadima vinograda i
suvremenim vinarijama - podrumima, gdje se
proizvode visokokvalitetna vina.
području kontinentalne Hrvatske, a u području
primorske Hrvatske gradile su se u to vrijeme
suvremene industrijske vinarije, koje su sve do
naših dana opremale suvremenim strojevima
(tijeskovi, muljače - ruljače, pročistači, centrifuge,
itd.), inox - cisternama, puniocima i dr. Uz određeni
tehnološki postupak u tim vinarijama danas se
proizvode naša čuvena i kvalitetna vina. ₄

₄
Milorad Zoričić: Podrumarstvo, Zagreb,1999.

23
 Vino je rezultat ljudskog rada i zadovoljava
određene ljudske potrebe koje se u širem smislu
ubrajaju u prehrambene, ali ipak ne u primarne.
Neovisno o tomu, vino je važan tržišni proizvod,
koji ima veliko značenje u svjetskoj proizvodnji i
potrošnji. Ukupna je svjetska proizvodnja vina oko
280.000.000 hl (od godine do godine varira +/- 10
%). Od cjelokupne svjetske proizvodnje Europa
proizvodi 75 %.
Proizvodnja je u najvećim vinogradarskim
zemljama svijeta ovakva (u milijunima hektolitara):
Italija 49, Francuska 42, Španjolska 38, SAD 22,
Australija 12.5, Kina 11.5, Čile 10.1, Južnoafrička
Republika 9.1, Argentina 8.8, Njemačka 8.4, Rusija
6.9, Portugal 5.6, Rumunjska 4.9, Novi Zeland 3.1,
Mađarska 2.7, Grčka 2.6, Srbija 2.3, Austrija 1.8,
Bugarska 1.3 i Hrvatska 1.2. ₅

Italija je najznačajniji svjetski proizvođač vina, a Toskana regija s izuzetno razvijenim enološkim turizmom

₅
Podaci Međunarodne organizacije za lozu i vino (fr. Organisation International de la vigne et du vin)

24
SUVREMENO VINOGRADARSTVO I VINARSTVO U
HRVATSKOJ
 Regionalizacija vinogradarskog područja
bitna je za vino i tijesno je povezana s cijelim
lancem proizvodnje - od vinograda, preko
podruma do konačnog, gotovog proizvoda, te
s plasmanom vina na tržište. Prije pristupanja
Republike Hrvatske u Europsku Uniju nastupile
su okolnosti za stanovite promjene u dotadašnjoj
vinogradarskoj regionalizaciji u „Lijepoj Našoj“,
naime i u ovome segmentu moramo zakonodavno
biti posve usklađeni sa zajednicom europskih
država u koju se uključujemo.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i
ruralnog razvoja u cilju usklađenja zakonodavstva
u sektoru vina s legislativom EU izradilo je, između
ostaloga, 2012. godine i Pravilnik o zemljopisnim
područjima uzgoja vinove loze. Novitet je da,
umjesto dosadašnjih dviju velikih vinskih regija
(kontinentalne i primorske), po novome imamo
tri velike vinogradarske regije, kako je navedeno u
nastavku.
A) Vinogradarska regija Istočna kontinentalna
Hrvatska, koja se dijeli na podregije:
- Hrvatsko Podunavlje, kojoj pripadaju
Vinogorje Srijem, Vinogorje Erdut, Vinogorje
Baranja;
- Slavonija, kojoj pripadaju Vinogorje
Đakovo, Vinogorje Slavonski Brod, Vinogorje
Nova Gradiška, Vinogorje Požega –
Pleternica, Vinogorje Kutjevo, Vinogorje Daruvar,
Vinogorje Pakrac, Vinogorje Feričanci, Vinogorje
Orahovica, Vinogorje Virovitica;
B) Zapadna kontinentalna Hrvatska, koja se dijeli
na podregije:
- Moslavina, kojoj pripadaju Vinogorje
Voloder – Ivanić Grad, Vinogorje Čazma;
- Prigorje-Bilogora, kojoj pripadaju
Vinogorje Dugo Selo – Vrbovec, Vinogorje Kalnik,
Vinogorje Koprivnica – Đurđevac, Vinogorje
Bilogora, Vinogorje Zelina, Vinogorje Zagreb;
- Zagorje-Međimurje, kojoj pripadaju
26
Vinogorje Međimurje, Vinogorje Varaždin,
Vinogorje Ludbreg (Martijanec, Ludbreg, Mali
Bukovec, Veliki Bukovec, Sv. Đurđ), Vinogorje
Krapina, Vinogorje Zlatar, Vinogorje Zabok,
Vinogorje Klanjec, Vinogorje Pregrada, Vinogorje
Zaprešić;
- Plešivica, kojoj pripadaju Vinogorje
Samobor, Vinogorje Plešivica – Okić, Vinogorje
Sveta Jana, Vinogorje Krašić, Vinogorje Ozalj –
Vivodina;
- Pokuplje, kojoj pripadaju Vinogorje
Karlovac, Vinogorje Vukomeričke gorice,
Vinogorje Petrinja;
C)Primorska Hrvatska, koja se dijeli na podregije:
- Hrvatska Istra, kojoj pripadaju Vinogorje
Zapadna Istra, Vinogorje Centralna Istra,
Vinogorje Istočna Istra;
- Hrvatsko primorje, kojoj pripadaju
Vinogorje Opatija – Rijeka – Vinodol, Vinogorje
Krk, Vinogorje Rab, Vinogorje Cres – Lošinj,
Vinogorje Pag;
- Sjeverna Dalmacija, kojoj pripadaju
Vinogorje Zadar – Biograd, Vinogorje Šibenik,
Vinogorje Primošten;
- Dalmatinska zagora, kojoj pripadaju
Vinogorje Benkovac – Stankovci, Vinogorje
Skradin, Vinogorje Knin, Vinogorje Promina,
Vinogorje Drniš, Vinogorje Sinj – Vrlika, Vinogorje
Kaštelanska zagora, Vinogorje Imotski, Vinogorje
Vrgorac;
- Srednja i Južna Dalmacija, kojoj
pripadaju Vinogorje Kaštela – Trogir, Vinogorje
Neretva, Vinogorje Konavle, Vinogorje Mljet.
U kontekstu pak vinogradarskih zona
proizvodnje vrijedi to da je regija Zapadna
kontinentalna Hrvatska područje vinogradarske
zone B, regija Istočna kontinentalna Hrvatska
područje vinogradarske zone C1, zatim od Istre
do Dalmatinske zagore je područje vinogradarske
zone C2, dok sve tri regije Dalmacije čine područje
vinogradarske zone C3.
 Vinorodna područja u Hrvatskoj
Ova nova podjela hrvatskih vinskih regija
može se smatrati okvirom za sliku identiteta
hrvatskog vinarstva i vodič za opis glavnih sorti
i svojevrsnu inventuru hrvatske vinske scene
u potrazi za njenim identitetom. Vinske sorte
posebno one najzastupljenije, samo su dio i to
manji, identiteta jedne vinske nacije. Osim njih
identitet čine klima, tlo i čovjek. Sve ono što
vinoljupci nazivaju “terroir”.
Čovjek – obrazovani i samosvjesni vinar
koji stalno širi svoje obrazovanje u znanjima i
vještinama vezanim uz vinograd, enologiju i
podrumarenje, a duboko svjestan tradicije i baštine
koju je dobio, glavni je i presudni nositelj identiteta
svog podruma, a u sinergiji s ostalim vinarima
jakog identiteta čini identitet jednog vinskog
područja, regije i države. Sorte su baština, posebno
one autohtone, one su “alat” vinarima koji od
njih rade stilistički vino koje odgovara njihovoj
trenutnoj potrebi i spoznaji.
27
Nove generacije vinara, ako zadrže sortu
u svojim vinogradima, baštine znanje, vještine i
sortu. Generacije vinara odlaze, a sorta ako ostaje u
vinogradu, transformira se iz “alata” u baštinu i na
kraju se pretvara ili u zaborav ili u dio identiteta.
Recimo u nastavku ponešto o svakom od
poznatih i priznatih vinogradarskih područja u
Lijepoj Našoj te vinima koja ih na određeni način
tradicionalno predstavljaju.
Slavonija i Baranja
Vinogradarska regija Slavonija prostire se
od Moslavačke gore na zapadu, preko Požeške
„Zlatne doline“ do obronaka Fruške gore na
krajnjem istoku Hrvatske. Najraširenije sorte
kod bijelih vina su graševina, chardonnay, pinot
sivi i bijeli, a kod crnih vina frankovka, pinot
crni, cabernet sauvignon i merlot. Najpoznatija
vina dolaze iz podruma Kutjevačkog, Iločkog i
Đakovačkog vinogorja.
 Aktualna „krvna slika“ hrvatskih vinogorja
Ova crvena sorta grožđa izvorno potječe iz
Francuske i vjerojatno je najpoznatija na svijetu te
se smatra jednom od najplemenitijih.
U gotovo svakoj zemlji sa značajnijim
vinogradarstvom uzgaja se cabernet sauvignon.
Vina od grožđa cabernet sauvignon imaju
nepogrešivo koncentrirani voćni okus, koji
podsjeća na crni ribiz i zeleni papar. Za ova je
vina karakteristična vrlo tamna boja zbog visoke
koncentracije boje u bobicama. Čak i izvan svoje
domovine ova sorta zadržava svoju osobitost i
karakter. Pri tome intenzitet karakteristika može
varirati zbog utjecaja tla i klime.
Središnja Hrvatska
Vinogradarska regija Središnja Hrvatska
obuhvaća podregije Moslavina, Zagorje-
Međimurje, Plešivica, Pokuplje i Prigorje-Bilogora.
Najraširenije sorte Središnje Hrvatske kod bijelih
vina su graševina, pinot bijeli i sivi i rajnski rizling,
a kod crnih vina frankovka, portugizac i pinot crni.
Najistaknutija su vinogorja Zelina i Plešivica-Okić.
28
Graševina je najpopularnija bijela sorta u
kontinentalnom dijelu Hrvatske. Vina dobivena
iz ove sorte imaju ugodnu aromu, zelenkasto-žute
su boje, suhog okusa i srednjeg sadržaja alkohola.
Kod nas je graševina poznata još i kao talijanski
ili laški rizling. Najpoznatija vina sorte graševina
dolaze iz vinogorja Kutjevo i Đakovo.
Dalmacija
Regija Dalmacija iznjedrila je najviše
autohtonih hrvatskih sorti vina. Proteže se na
širokom području - južno od Like i Hrvatskog
primorja pa sve do granice s Bosnom i
Hercegovinom i Crnom Gorom. Najpoznatija
vina iz ove regije dolaze iz vinogorja Središnja
i južna Dalmacija, dok ih je puno manje iz
preostala dva vinogorja – Sjeverne Dalmacije i
Dalmatinske zagore. Najkvalitetnija vina dobivaju
se iz sorti uzgajanih na poluotoku Pelješcu, koji
svojim zemljopisnim položajem daje izuzetno
povoljne uvjete za proizvodnju vrhunskih vina
kontroliranog podrijetla. Najraširenije sorte u
regiji kod bijelih vina su maraština, debit, vugava
i pošip, a kod crnih vina plavac mali crni, okatac,
babić i plavina.
Graševina Plavac mali crni
Plavac mali crni, autohtona sorta
vinogradarske podregije Srednja i južna Dalmacija,
najpoznatija je dalmatinska sorta. Vina dobivena
iz ove sorte obiluju taninom, imaju od 13 do 15 %
alkohola prema obujmu, a odlikuje ih blago slatkasti
okus, gustoća i punoća. Iz ove sorte dobivaju
se obično suha i lagano aromatična vina tamno
crvene boje s plavim nijansama. Najpoznatija vina
sorte plavac mali crni dolaze iz vinogorja Pelješac,
s južnih padina istoimenog poluotoka.
29
Istra i Hrvatsko primorje
Ova regija obuhvaća Istru, obalni pojas
Hrvatskog primorja do Novog Vinodolskog i
vinogorja otoka Cresa, Krka, Lošinja, Raba i Paga.
Najpoznatije sorte dolaze iz vinogorja Zapadna
Istra, s područja koje se, po svojim agroekološkim
uvjetima, sa stajališta uzgoja vinove loze, svrstava
među najpogodnija u Europi. Najraširenije sorte
u regiji kod bijelih vina su malvazija istarska,
chardonnay, pinot bijeli i sivi, a kod crnih vina
autohtone sorte teran i hrvatica, merlot i babić.
Malvazija istarska najrasprostranjenija je
sorta u Istri. Vina dobivena iz ove sorte lagano su
kisela s 11,5 do 13 % alkohola prema obujmu. Žute
su boje sa zelenkastim nijansama, punog okusa,
aromatična, s karakterističnim mirisom bagremova
cvijeta. Najpoznatija vina iz sorte malvazija istarska
dolaze iz vinogorja Zapadna Istra.
 Ako sumiramo sve gore rečeno, možemo
reći kako u vinogradarstvu i vinarstvu Hrvatska
ima izuzetno dugu tradiciju, a najzastupljenije
sorte su graševina, malvazija istarska i plavac.
U proizvodnji vina u proteklih desetak godina
nije došlo do većih promjena te je 2016. godine
proizvedeno oko 1,2 mil. hl vina. Površine
pod vinogradima u Hrvatskoj i Europi imaju
kontinuiranu tendenciju smanjivanja, dok se u isto
vrijeme prirod povećava.
Prema vinogradarskom registru Hrvatska
ima ukupno 21 257,53 ha vinograda, prosječne
površine 0,26 ha.
Većina proizvođača grožđa, njih čak 92,79 %, su
u skupini malih proizvođača. Površine njihovih
vinograda su do 1 ha. U prometu vina sudjeluju 1
624 proizvođača s ukupno 575 389 hl vina. Od toga
je 75 % vino sa zaštićenom oznakom izvornosti.
Svega 147 proizvođača grožđa (0,35 %) obrađuje
više od 10 ha vinograda. Proizvodnja vina, prema
podacima od 2004. do 2013. godine pokazuje
nejednak trend. Najviše vina je proizvedeno 2010.
godine (1 433 000 hl), da bi nakon toga uslijedio
značajan pad proizvodnje.
Najzastupljenije sorte u strukturi vinograda u Hrvatskoj ₆
₆
izvor: Vinogradarski registar Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
30
Potrošnja vina u Hrvatskoj je u posljednjih
30-ak godina smanjena za više od tri puta.
Istovremeno, bilježi se jak porast potrošnje
konkurentskih pića, najviše piva. Ovaj trend
najjače je izražen kod pripadnika mlađe, urbane
populacije domaćeg stanovništva.
Prosječna potrošnja vina u Hrvatskoj je u
nekoliko posljednjih godina, prema proizvodno
potrošnim bilancama, između 25 i 28 l po stanovniku
godišnje i lagano raste. S tom potrošnjom Hrvatska
je nešto ispod EU prosjeka.
Vrijednost proizvodnje vina iznosi 7,3 %
vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje u
Republici Hrvatskoj. Vina se ponajviše izvoze u
BiH, Njemačku, Češku, Srbiju i Crnu Goru, a uvoze
iz Makedonije, Francuske, Italije i Njemačke.
Iako je opće poznato kako Ludbreg i lud-
breška regija po svim svojim obilježjima pripada-
ju Podravini, vinogradarskom regionalizacijom
isto područje pripalo je Vinogradarskoj podregiji
Zagorje-Međimurje. Recimo stoga nekoliko riječi o
tom području s dugom tradicijom vinogradarstva i
vinarstva.
LUDBREŠKO VINOGORJE
Vinogradarska podregija
Zagorje-Međimurje
Zagorje-Međimurje je jedna od sedam
podregija u vinogradarskoj regiji Središnja
Hrvatska. Nalazi se na krajnjem sjeverozapadu
kontinentalnog dijela Hrvatske, a obuhvaća
prostore od ušća rijeke Sutle u Savu, pa uzvodno
do Pregrade i dalje prema sjeveru uz kopnenu
granicu sa Slovenijom do međudržavne granice
s Mađarskom, pa tom granicom do ušća rijeke
Mure u Dravu (nedaleko Legrada). Na ovom
dijelu, podregija Zagorje-Međimurje graniči s
vinogorjima Koprivnica-Đurđevac i Zelina (koja
se svrstavaju u podregiju Prigorje-Bilogora),
obuhvaćajući vinogradarske položaje Zaprešića, i
graničeći sa zagrebačkim vinogorjem i uzvodno
Savom do Podsuseda i već spomenutog mjesta
na kojem Sutla utječe u tu našu najdužu rijeku.
S obzirom na administrativno teritorijalni ustroj
RH, ova vinogradarska podregija obuhvaća
područja Međimurske županije, Varaždinske
županije, Krapinsko-zagorske županije i manjeg
dijela Zagrebačke županije. Devet vinogorja ove
podregije su Međimurje, Varaždin, Ludbreg,
Krapina, Zlatar, Zabok, Klanjec, Stubica, i Pregrada.
Vinogradi u Hrvatskom zagorju
32
Manji dio navedenih vinogorja u ovoj
podregiji smjestio se u ravničarskom dijelu (poput
vinograda u Donjem Međimurju), dok se veći
nalazi na brežuljkastim obroncima alpskog sustava
koji do tamo sežu i čiji najviši vrh (Mohokos) dosiže
jedva 363 m/nm. Cijela je podregija pod utjecajem
umjerene kontinentalne (panonske) i umjerene
srednjoeuropske (alpske) klime. Najniže srednje
mjesečne temperature zraka zabilježene (na
meteorološkim postajama Varaždin i Klenovnik)
su u siječnju i iznose od -0,7 do +0,2°C, a najviše
mjesečne u srpnju i kreću se između 20,0 i 20,2°C.
Srednja godišnja temperatura zraka iznosi od 10,0
do 10,4°C, dok je temperatura u tijeku vegetacije
(od travnja do listopada) oko 16,5°C.
Zbroj efektivnih temperatura u ovom području je
manji od 1371°C, što znači da se ono svrstava u I.
zonu po A. J. Winkleru. Prema našem razvrstavanju
ta je podregija u zoni B.
Za razliku od mnogih drugih vinogra-
darskih podregija u RH, količine oborina, koje se
godišnje najčešće kreću između 800 i 1200 mm, do-
bro su raspoređene, jer u tijeku vegetacije padne
i do 60% vodenog taloga. Najviše kiše padne u
mjesecu srpnju, kada su i srednje dnevne temper-
ature najviše o čemu vinogradari brinu provodeći
odgovarajuće mjere zaštite od bolesti vinove loze.
O zaštiti od tuče u intenzivnom
vinogradarstvu mora se razmišljati, tim prije što
dosadašnji način te obrane (raketama) nije više
dopušten. Jednako tako nerijetko, ali ipak se
događa da štete nanesu i jaki vjetrovi (poglavito
ako pušu kad je ljetorast mlad i krhak), pa se
preporuča odgovarajuća zelena rezidba i vezidba.
Na području Hrvatskog zagorja gorja
su izgrađena od vapnenca i dolomita, a doline i
nizinski dijelovi, poglavito u Donjem Međimurju
pokriveni su aluvijalnim sedimentima (šljunak,
glina, lapor).
 S obzirom na činjenicu da se na ovim
prostorima loza uzgaja već tisućljećima, tla
pripadaju antropogenom rigosolu, podtipu vitisol,
što je posljedica utjecaja vinogradara kroz unos
gnojiva i obradbu. Bez obzira na to, pretežni dio
vinogradarskih tala ove podregije je siromašan
fiziološki aktivnim hranivima (poglavito je slaba
opskrbljenost s fosforom, a i fiziološki aktivnim
vapnom). Tla su uglavnom neutralne rakcije i
siromašna humusom, ali i tu postoje značajne
razlike od položaja do položaja, pa će vinogradari
u interesu kvalitetne proizvodnje biti prisiljeni
pedološkom analizom utvrditi koju vrstu i količinu
gnojiva valja tlu dodati.
Govoreći o tlima i utjecaju čovjeka na
njegovo stanje, ta tradicija stara je nekoliko
tisućljeća, što se može potkrijepiti i pisanim
dokumentima. Naime, prema Pliniju Starijem (23-
79), prastanovnike na ovim prostorima (ilirsko-
keltska podrijetla i posebno pleme Sereta) pokorile
su rimske legije u I. stoljeću prije Krista, stvorivši
provinciju Gornju Panoniju u kojoj su u okolici
naselja Strida (sada Štrigove) uzgajali vinovu lozu iz
čijeg su grožđa spremali vino koje se transportiralo
čak do prijestolnice, Rima. Dolaskom Slavena (u
tijeku VI. stoljeća), koji su se zacijelo odrekli svojeg
tradicionalnog pića medovine, ta je proizvodnja još
više napredovala. Velik broj pisanih dokumenata
iz kasnijih razdoblja spominje obveze kmetova
prema feudalnim gospodarima i crkvi (poput
onih čiji je začetnik kralj Bela IV. iz 1261. god.), do
vremena kada su na ovim prostorima (točnije na
području Međimurja) grofovi Zrinski (od XIV. do
XVI. stoljeća) na alodijalnim posjedima uzgajali
lozu i proizvodili vina. Uz brojne prirodne nedaće
(poput zimskih smrzavica, kasnih proljetnih i
ranih jesenskih mrazeva, erozije tla, poplave, suše
itd.) vinogradare su pritiskale i brojne obveze
(davanja prema feudalcima i crkvi), pa se tvrdi da
su Seljačku bunu (1573.) podigli upravo zagorski
vinogradari. U goricama, kako se u kajkavskom
govoru naziva vinograd i u kletima u kojima se
33
ponegdje još uvijek na tradicionalan način obavlja
preradba grožđa, vinogradari ovog kraja (i drugih
kontinentalnih vinogradarskih podregija) provode
velik dio vremena, organizirajući prigodna slavlja
(Martinje, Vincekovo i dr.) i nalazeći odmor
nakon napornog rada. Tržišno gospodarstvo i
potreba da se vina proizvode na suvremenim
osnovama u većim serijama standardne kakvoće
nameće potrebu okrupnjavanja vinogradarskih
gospodarstava i modernizacije vinarstva, a rezultati
takvih promjena već su sada vidljivi iz popisa
registriranih proizvođača vina s kontroliranim
zemljopisnim podrijetlom.
Vinogradi na Vuglec Bregu u Međimurju
Nakon pojave bolesti i naročito štetnika
filoksere koja je na ovom području uništila stare
sorte na vlastitom korijenu (u razdoblju od 1882.
do kraja XIX. stoljeća), počinje tzv. 1. regeneracija
vinograda na američkim podlogama, mijenja
se sortiment i način uzgoja (uz kolac), a da bi se
osigurale potrebne količine kvalitetnog sadnog
materijala osnivaju se voćni i lozni rasadnici (najveći
u Vukanovcu i Zagrebu). Već u to vrijeme (1904.
godine) u Čakovcu se osniva Međimurska tvornica
šampanjca (Strahinja i komp.), a na Učiteljskoj
školi u tom istom gradu uvodi se obrazovanje iz
poljodjelstva s ciljem da učitelji to znanje prenesu
na đake osnovnih škola.
 I na ovim su prostorima ratovi (I. i II.
svjetski rat) i nerazumna politika tadašnjih vlasti
prema ovoj intenzivnoj grani gospodarstva utjecali
na smanjenje vinogradarskih površina. Tek su
u zadnjoj četvrtini 20. stoljeća u ovoj podregiji
kontinentalne Hrvatske posađeni prvi plantažni
vinogradi (u sustavu SOUR-a “Agromeđimurje”-
PZ “Čakovec”-OZO Štrigova na površini od 98
ha i SOUR-a “Varaždinka”-OUR “Poljoprivreda i
prehrambena industrija”-Varaždin na površini od
64 ha) i podignuti u to doba suvremeni vinarski
podrumi. Nakon osamostaljenja RH i prelaska na
tržišno gospodarstvo (1991. godine), poglavito
u vinogorju Međimurje registriran je velik broj
vrsnih vinogradara i vinara koji urod grožđa
preporučenih kultivara s vlastitih vinograda
samostalno prerađuju i dorađuju te nude tržištu.
Ti preporučeni kultivari u ovoj podregiji su rizling
rajnski, traminac crveni, traminac bijeli, graševina,
moslavac kojeg u Međimurju nazivaju pošipel ili
pušipel, sauvignon bijeli, pinot bijeli, pinot sivi,
silvanac zeleni, chardonnay, müller thurgau,
muškat žuti, muškat bijeli, zelenac slatki, veltlinac
crveni, muškat ottonel i kraljevina. Asortiman
preporučenih crnih kultivara (prema Pravilniku
o Nacionalnoj listi.., NN 159/04.) čine: portugizac,
pinot crni, frankovka, lovrijenac, zweigelt i gamay
bojadisar.
Najveći broj registriranih proizvođača vina
s kontroliranim zemljopisnim porijeklom nalazi se
u vinogorju Međimurje i to sa sjedištem tvrtke u
Štrigovi.
U tom istom vinogorju grožđe i vino proizvode
i drugi registrirani vinogradari i vinari kojima je
sjedište u Čakovcu, Murskom Središču ili u mjestu
Lopatinec.
U vinogorju Varaždin vina s kontroliranim
zemljopisnim porijeklom proizvodi dvanaest
proizvođača od kojih najveći broj sjedište ima
u Varaždinu, dok su ostali u Cestici, Lepoglavi,
Jalžabetu i u mjestu Donja Voća.
Ostali proizvođači iz ove podregije nalaze
se u vinogorjima Klanjec, Stubica, Pregrada, Zlatar,
Krapina Zabok i Ludbreg.
Vinogradi kod Ludbrega (Globočec)
Položaj i karakteristike Ludbreškog
vinogorja
Grad Ludbreg i Ludbreška Podravina dio
je Gornje Podravine, kojoj pripada još na zapadu
Varaždinska, a na istoku Koprivnička i Đurđevačka
Podravina.
Prostire se u nizini apsolutne visine oko
150 m koja južnije prelazi u brežuljkastogoričku
pokrajinu, pretežno pod vinogradima i šumama.
Za klimatske prilike kraja važno je istaknuti
da tu dolaze do izražaja obilježja umjerene
kontinentalne klime.
To znači da su ljeta redovito topla, a zime kratke,
hladne i snjegovite.
Međutim postoje velike amplitude između ljeta i
zime, pogotovo u usporedbi ekstrema (godišnja
temperaturna amplituda može biti i veća od
50 stupnjeva Celziusa). Srednjaci su raznjerno
povoljni, jer je prosječna temperatura u siječnju oko
minus 2 stupnja, a u srpnju oko plus 18 stupnjeva.
U brežuljkastom pobrđu Kalnika i Topličke
gore, prevladavaju pleistoceni sedimenti, pogotovo
glina, te sastavi mezozojskih stijena-vapnenac iz
doba jure i krede. Najviši dijelovi (područja šume)
nalazi se nešto više od 280 metara nadmorske
visine.

34
 Ludbreško vinogorje na planinarskoj karti
Površina zasađena vinovom lozom u
prostoru grada Ludbrega iznsi oko 360 ha.
Uzgoj i njegovanje laganih bijelih kvalitetnih
vina intenzivnije započinje krajem 90-ih godina
dvadesetog stoljeća, s početkom sada već
tradicionalne "Izložbe mladih vina".
Bijele sorte vina zastupljene su na ovim
prostorima s preko 70%, a ostalo su crna vina i
vina od kupina. Ludbreška vinska cesta, nalazi se
u vinogorju Ludbreg i, za sada, ne zadire u druga
susjedna vinogorja.
Bijela kvalitetna vina uzgojena na
ludbreškom vinogorju najčešće su: Graševina,
Rajnski rizling, Pinot bijeli, Sauvignon, Šipon,
Silvanac zeleni, Chardonnay, Burgundac,
Traminac, Moslavac kao i tradicionalna i kvalitetna
bijela stolna vina.
35
Od crnih se vina njeguju: frankovka, pinot
crni, cabernet...
U posljednje se vrijeme vraća i uzgoj nekih
autohtonih sorti, škrlet, kleščec, mrkovača, a
prisutna su i kvalitetna vina od kupine i ribizla.
Turistički potencijali Ludbreškog
vinogorja
Ludbreg, mali gradić u Podravini, 25
km jugoistočno od Varaždina u pisanim se
dokumentima spominje već 1244. odnosno l320.
godine ludbrešku župu Svetog Trojstva navodi
đakon Ivan godine 1334., dok je sama crkva
izgrađena 1410. Ludbreg je na glasu po cijeloj
Hrvatskoj i u katoličkom dijelu Europe kao
proštenište na čast Presvete Krvi Isusove.
To je proštenište vezano uz čudesni događaj
koji se zbio godine 1411. u kapelici ludbreškoga
vlastelinstva.
14. ožujka 1513. papa Leo X izdao je
bulu kojom se Ludbreg proglašava svetištem
Predragocjene Krvi Isusove, iako je apostolsko
pismo započeo Julije II., kojega je u tome spriječila
smrt. Ludbreško proštenište je jedinstveno u
Hrvatskoj i među rijetkima u svijetu koje je nastalo
i priznato bulom (svečanim papinskim pismom).
Godine 1739. hrvatski staleži i redovi učinili su
Bogu veliki i lijep narodni zavjet na hrvatskom
Saboru u Varaždinu, "da se imade sagraditi kapela
u čast i za veći porast slave Presvetoj Krvi Isusovoj,
koja se čudom jedva kad čuvenim ili sasma rijetkim
i cijelom svijetu strašnim, pretvorila u vidljivu
krv, te koja se dosada čuvala u Ludbregu, mjestu
najvećeg Blaga cijele kraljevine, a i za veći poticaj na
poštivanje i pobožnost prema istoj Presvetoj Krvi".
Krv Isusova čuva se u župnoj crkvi u posebnom
relikvijaru.
Zavjetna kapela Hrvatskog Sabora okuplja desetke tisuća hodočasnika iz srednje i jugoistočne Europe tijekom
ludbreške „Svete Nedjelje“
36
Gradnja kapele dovršena je 1994. kada je
postavljen križni put zajedno s 14 kapela ukrašenih
mozaikom koje služe i kao ispovjedaonice.
Hodočašće se održava na „Svetu Nedjelju“,
odnosno prve nedjelje u mjesecu rujnu na prostoru
Zavjetne kapele Hrvatskog Sabora.
Stalna tendencija rasta broja gostiju koji
posjećuju Ludbreg, a naročito i izrazito svetište,
govori o ozbiljnosti pristupu u organizaciji i
uređenju samog prostora, kao i pratećih potreba
marketinga.
Kroz godinu, zajedno sa danima
euharistijskog slavlja u rujnu mjesecu, prostor
svetišta posjeti preko 100 000 ljudi.
Priča o „Centru Svijeta“ pronijela je ime
Ludbrega više od bilo koje promocije i sadržaja. Za
nju se veže i ime Ludberge, uz koju stoji ne samo
porijeklo imena grada već i tradicija i kvaliteta
uzgoja i veličanja vina.
 Krugovi Centra Svijeta vezani su uz brojna događanja u Ludbregu
Ludbreg je poznat i kao "fašnjanski" grad, grad
maski "huncutariji" i šaljivih "štikleca". Grad i
regija, radi vodotoka triju rijeka (Drava, Bednja
i Plitvica), veliki je potencijal za slatkovodno
sportsko ribarstvo.
Povijesno nasljeđe mnogih kulturnih
dobara čini grad izuzetno bogat sadržajima i
ljudima koji održavaju mnoge kulturne i sportske
programe.
Ludbreška regija je i regija cvijeća i uzgoja
cvijeća, proizvodnje mlijeka, sira, meda, vina i
drugih poljoprivrednih proizvoda.
Osim mnogih događanja i programa iz
dijela kulturnog i vjerskog turizma, Grad ima i
niz događanja vezanih za vino, etno ponudu i
očuvanje tradicionalnih i starih običaja ljudi ovoga
podneblja.
Najveća je istina da sve potječe iz kraja koji
je vezan za dio pretvorbe "Hoc est corpus meum" i
"Hic est Calix sancquinis mei", kad se Kruh i Vino
pretvaraju u Tijelo i Krv Isusovu.
37
Počinje s danom svetog Vinka, zaštitnika
vinogradara i cijelog Ludbreškog vinogorja, na
izuzetnom, najvišem mjestu, s kojeg se pruža
nezaboravan pogled na cijeli ludbreški kraj.
Svaku godinu u siječnju, a 2017. godine
po 25. put, počinje i velika "Izložba mladih vina"
(nekoliko stotina izlagača), koja je ocjenjivačkog
karaktera i gdje se ocjenjuju i biraju najbolja vina
gotovo svih plemenitih sorti sjeverozapadne
Hrvatske. Više o samoj izložbi pišemo u
posljednjem dijelu ove knjige.
Tradicionalna događanja nastavljaju se
proslavom Ludberginog rođendana i slavljem
vina 1. travnja, zatim prvim vikendom u svibnju
mjesecu, uz međunarodnu izložbu i Sajam cvijeća
u okviru kojeg se dočekuje novi grad-pajdaš koji
polaže svoju pločicu u „Centru Svijeta“.

Proslava Ludberginog rođendana i slavlje vina 1. travnja u
Ludbregu
Bogati i kvalitetni "Susreti folklora" u
Centru Svijeta, svake godine podsjete na izuzetnost
baštine koju smo zadužili.
Proslava i obilježavanje dana svetog
Martina, „Martinje“, veliki je događaj za brojne
vinogradare odnosno „goričance“ ovoga prostora,
koji u toj pučkoj veseloj tradiciji proslavlja i
završetak svih radova u vinogorju i veseli se
dolasku mladog i kvalitetnog vina.
Postoje i žive niz drugih priredbi i događaji
koji su indirektno vezani za podneblje i vino i
lokalnog su karaktera.
Ludbreška vinska cesta
Ljude ovoga kraja karakterizira
gostoprimstvo koje korijene ima još u
staroslavenskoj tradiciji po kojoj je gost predstavljao
svetinju i prema njemu se odnosilo s osobitim
poštovanjem te mu se iskazivala čast tako da su se
pred njega iznosila najbolja jela i pića i brinulo se
da mu bude udobno i toplo.
Na pitanje kako danas gostu omogućiti
da se osjeća "kao kod kuće", nameće se odgovor:
odvesti ga tamo gdje se i mi odmaramo, opuštamo,
prikupljamo energiju i veselimo se s prijateljima.
38
To su bez sumnje naši pitomi, idilični
brežuljci, prošarani vinogradima i prekrasnim
klijetima. Upravo taj slikovit krajolik s tisućljetnom
tradicijom uzgoja vinove loze, bogat vrijednim
biološkim i kulturno-povijesnim osobitostima,
daje izuzetnu pogodnost za razvoj turizma.
Povezivanje vinara pojedinih područja i
vinarske udruge stvorilo je uvjete za formiranje
Vinskih cesta, koje uz dogogodišnju tradiciju
vinogradarstva na ovim područjima čine iznimno
kvalitetnu turističku ponudu. Vinske ceste krase
prirodne ljepote, posebnost okoliša kroz koji
prolaze, kulturno-povijesne znamenitosti te
stoljetna tradicija. Okosnicu takve ponude čine
kvalitetna vina te tradicionalna jela ovoga kraja s
naglaskom na vrhunske mesne specijalitete. No,
da bi gost mogao popiti i pojesti, treba i ogladniti,
pa se tako na vinskim cestama uvijek može naći
dodatna turistička ponuda u obliku raznovrsnih
športsko-zabavnih sadržaja kao što su lov, ribolov,
vožnja biciklom, šetnja, plivanje, jahanje, trčanje,
razgledavanje kulturnih i prirodnih znamenitosti,
te naravno tradicionalne pučke svečanosti i
veselice.
Ideja za pokretanjem ludbreške Vinske
ceste prvenstveno je bila želja da se pokrene razvoj
turizma na širem području Grada Ludbrega i
to seoskog turizma koji će posjetiteljima nuditi
jedinstven doživljaj upoznavanja (goričkih) običaja
te kušanja domaćih gastronomskih specijaliteta.
Jedan od veoma važnih ciljeva ovog projekta je
stimulirati daljnji razvoj postojeće turističke ponude
koja se bazira na tradicionalnoj proizvodnji vina
kao prepoznatljivosti Grada i cijelog kraja (priča o
vinogradarki Ludbergi i njenom iskričavom vinu,
manifestacije i sadržaji).
 Otvorenjem vinske ceste 11. lipnja 2010.
godine, kada je uz rezanje trsa vinove loze
najstarijeg vinogradara s ludbreškog područja,
91-godišnjeg Jakoba Zembera, ostvarena
dugogodišnja želja ovdašnjih vinogradara, a sam
grad dobio je novi turistički proizvod. Projekt su
pripremili Grad Ludbreg, Udruga vinogradara
„TRSEK“ Ludbreg, Turistička zajednica Grada
Ludbreg i Pučko otvoreno učilište, te Varaždinska
županija i Udruga vinara Varaždinske županije.
Umrežavanjem s postojećim turističkim
kapacitetima, Ludbreška vinska cesta doprinosi
sinergiji te predstavlja jedinstvenu i cjelovito
zaokruženu turističku destinaciju – Grad Ludbreg
– hrvatsko proštenište.
Karta Ludbreške vinske ceste
39
Ludbreška vinska cesta nalazi se u vinogorju
iznad grada. Šetnja cestom, posjet kletima, hižama,
podrumima, kušanje Vinske "kapljice z ludbreških
goric" ostat će lijep i dugo pamćen doživljej susreta
s Katalenom, Sigečkom, Vinogracima, Star jakom,
Krčima - blagim i pitomim zelenim bregima
ludbreškog vinogorja.
Mi vas pozivamo da kupite vinsku
putovnicu za svega 50 kuna, koja jamči ulaz
i degustaciju na svim ludbreškim eno-gastro
destinacijama. Od 2014. godine ovdje se organizira
i Dan otvorenih vinskih podruma Ludbreške
vinske ceste (sredinom lipnja).
Uvjete koji zadovoljavaju kriterije iz Pravilnika o vinskim cestama Varaždinske županije zadovoljavaju
slijedeći poljoprivredni odnosno ugostiteljski objekti (prikazani na karti):

1. OPG i kušaonica vina "Kežman" 2. Vinska hiža "Kovaček"

Braće Hrkač 3, Slanje Segovinska 22a, Čukovec
Tel: 042810416 ili 098612 154 Tel: 042605217 ili 0981811631
Otvoreno: prema najavi Otvoreno: prema najavi
max. 50 gostiju max. 50 gostiju

Ponuda: kušanje vina, hladna zakuska Ponuda: kušanje vina, hladna zakuska
Vina: graševina, rajnski rizling, pinot bijeli, pinot Vina: graševina, rajnski rizling, chardonnay,
sivi,  moslavac, muškat otonel, miješano muškat žuti, sauvignon cabarnet

40
3. Restoran "Arabela" 4. Vinska podrum "Makar"
Ludbreška 62, Globočec Sigečak, Vinogradi ludbreški
Tel: 042818011 ili 098715719 Tel: 042816255
Mail: arabela@vz.t-com.hr Otvoreno: prema najavi
Otvoreno: radnim danom od 8 do 23 sata max. 60 gostiju
nedjeljom i praznikom od 11 do 23 sata
max. 100 gostiju Ponuda: kušanje vina, hladna zakuska
Vina: graševina, rajnski rizling, chardonnay,
Ponuda: kušanje vina, hladna zakuska,  topla jela sauvignon, pinot crni, miješano

41
5. Vinska kuća "Kirić" 6. Vinarija Stručić
Sigečak 201, Vinogradi ludbreški Vinogradi ludbreški 31
Tel: 042816161 ili 098714132 te. 042/819 594 ili 099/708 7448
Otvoreno: prema najavi otvoreno: prema najavi 
max. 25 gostiju max. 50 gostiju

Ponuda: kušanje vina, hladna zakuska Ponuda: kušanje vina

Vina: graševina, chardonnay, pinot bijeli, muškat, Vina: graševina, chardonnay, rajnski rizling,
miješano traminac, moslavac, portogizac, miješano, vino od
višnje

42
7. Restoran Črn bel 8. Kušaonica Trsekov podrum
Vinogradska bb, Ludbreg  Udruga vinogradara "Trsek" 
tel. 042/819 177 ili 099/3248 008 Ludbreg
otvoreno: radnim danom i  tel 098/612 154
praznikom od 10 do 23 sata
max. 100 gostiju
vina: Vino iz centra svijeta i Trsekovo vino
Ponuda: kušanje vina, hladna zakuska,  topla jela otvoreno: prema najavi, max. 25 gostiju

43
UDRUGA VINOGRADARA „TRSEK“ LUDBREG
Početci službenog ocjenjivanja vina u
Ludbregu – prve izložbe mladih vina
Početkom devedesetih godina,
osamostaljenjem Republike Hrvatske i preustrojem
jedinica područne i lokalne samouprave, dolazi
do svojevrsnog vala osnivanja novih strukovnih
i hobističkih udruga, vezanih u pravilu uz
teritorijalne granice županija, gradova i općina.
Jednako je bilo i u području vinogradarstva i
vinarstva.
Nakon što se manji broj poznatih i priznatih
vinogradara s ludbreškog područja dokazao na
pojedinim tradicionalnim vinarskim izložbama u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj, organizacijom Prve
izložbe mladih vina u Ludbregu, u siječnju 1993.
godine, otvara se novo poglavlje u podizanju
kvalitete rada vinogradara i vinara ovog kraja.
Dakle, za razliku od većine ostalih tradicionalnih
izložbi vina u Lijepoj Našoj, ludbrešku je izložbu
u samom začetku pokrenula grupa entuzijasta, u
tom trenutku još bez formalno ustrojene udruge
građana.
Samu ideju za izložbu prvi je iznio
Ludbrežanin Nikola Novosel "Miško", a kako bi
se počelo obnavljati stare tradicije obilježavanja 5
vinskih svetaca u toku godine, a od kojih je prvi
sveti Vinko, čiji se blagdan obilježava 22. siječnja.
Recimo stoga nekoliko riječi o ovom zaslužnom
Ludbrežaninu. Rođen je 1941. godine u Zagrebu.
Ubrzo nakon rođenja seli u Ludbreg odakle i
potječe. (2003.) i Križevaca (2010.).
Tu provodi djetinjstvo i završava osnovnu
školu. Srednju poljoprivrednu školu završio je u
Križevcima, a Poljoprivredni fakultet u Zagrebu,
gdje je kasnije i magistrirao.
45
Raditi je počeo u Poljoprivrednoj zadruzi
u Hrženici, a nakon toga i u Poljoprivrednom
kombinatu u Ludbregu. Najveći dio radnog
vijeka, nakon preseljenja u Križevce, proveo
je u Poljoprivrednom i istraživačkom centru,
današnjem Visokom gospodarskom učilištu.
Umirovljen je 2007. godine. Posljednjih 15 godina
svoje karijere bavio se nastavničkim poslom te
objavio više stručnih i znanstvenih radova.
Politički je aktivan i obnaša četvrti
mandat člana Županijske skupštine Koprivničko-
križevačke županije iz redova nezavisnih.
Aktivist je Crvenog križa te je u dva mandata
bio i predsjednik županijske organizacije, a
svojevremeno i član Glavnog odbora Hrvatskog
crvenog križa. Od 1972. godine bio je uključen u
organizaciju križevačkog Velikog spravišća. Cijeli
život bavi se njegovanjem kajkavskog humora
i satire. Odigrao je zapažene uloge u serijama
i filmovima: Mejaši, Gruntovčani, Dirigenti i
mužikaši, Neuništivi, Doktorova noć, Kontesa
Dora, Srce nije u modi i brojne druge. Pjevao je u
mnogim zborovima, a od 1961. do 2001. godine
bio je član velikog mješovitog zbora „Ivan Goran
Kovačić“ s kojim je proputovao cijelu Europu, a i
šire. Primio je mnoga priznanja i nagrade među
kojima se ističu: Odlikovanje predsjednika RH
Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića
(2012.), Počasni građanin Ludbrega (2013.) te one
za Životno djelo Koprivničko-križevačke županije

Nikola Novosel „Miško“ – idejni začetnik ludbreških izložbi
mladih vina
Jednim od glavnih pokretača ocjenjivanja
mladih vina u Ludbregu bio je Đuro Žugec
iz Apatije, tadašnji općinski poljoprivredni
inspektor. Rođen je 1959. godine u Apatiji.
Nakon završene srednje kemijsko-tehničke škole
u Zagrebu, diplomirao je na Poljoprivrednom
fakultetu u Zagrebu 1981. godine. Zapošljava se
na mjestu referenta sjemenarstva u tadašnjem
ludbreškom kombinatu Bednja, gdje radi do
1991. godine, a te godine po natječaju je primljen
na mjesto poljoprivrednog inspektora. Isti posao
obavlja i danas (nakon statusa općinskog i kasnije
županijskog inspektora, danas radi kao službenik
Ministarstva poljoprivrede – viši poljoprivredni
inspektor).
Evo što danas kaže o mukotrpnim
početcima vezanim uz postavljanja prve ludbreške
izložbe mladih vina:
„Prvi sastanci oko organiziranja 1. izložbe
mladih vina, održavali su se u tadašnjem hotelu Putnik.
Smijem reći da su bili mukotrpni. Nismo niotkud mogli
„preslikati“ izložbu (osim iskustava sa Županijske
izložbe vina), tako da je bilo „tisuću“ ideja oko njezinog
postavljanja. Sastanci su nekad trajali skoro i do ranih
jutarnjih sati, a započinjali su oko 8-9 sati navečer.
46
Konačno je dogovoren koncept 1. izložbe. Izložba je bila
postavljena u Pivnici Mejaši, na način da su na sredini
stola koji je bio postavljen u sredini velike sale bili
izloženi uzorci vina u bocama, na neki način označeni.
Tu su bila vina od onih hrabrih vinogradara koji su se
ipak usudili donijeti tu kapljicu na javnu „osudu“. Na
toj izložbi je bilo izloženo oko 20-ak vrsti vina. Glasovalo
se sistemom da je svaki kušač mogao probati vino po
izboru, a ocijenio ga je bodovanjem (listićem) koji se
stavljao za svako vino. Bit u ocjenjivanju je bila ta što
su vina ocjenjivali gosti-potrošači. Pobjednik je bilo ono
vino koje je imalo najviše glasova.
Za cijelo vrijeme trajanja izložbe u pivnici se
odvijao prigodni program. Uglavnom su tamburaši
KUD-a Anka Ošpuh zabavljali sve izlagače i kušače.
Tada se održavao i vinski bal u hotelu Putnik. Prava
domaća veselica (otkrivalo se čije je koje vino, slavili su se
rođendani, proglašavao najljepši glas na mikrofonu…).
Prije same izložbe oglašavanje se vršilo na način
da je Grafičar sponzorirao plakate koji su se lijepili po
ludbreškom području.
Podaci o rezultatima izložbe bili su tiskani u katalogu,
a prvi katalog, čini mi se, tiskala je tiskara Podravke u
Koprivnici.
Kod ovakvog ocjenjivanja primijetili smo
manjkavost (naravno da su kušači navijali jedni za
druge, a takvi su bili i glasovi) te smo iduće godine
sami ocjenjivali vino. To je obično radio Upravni
odbor Trseka. Uz ocjenjivanje se naravno i nešto drugo
degustiralo, tako da je tadašnja „komisija“ ocjenjivanja
obično završila veselo.
Rezultati su se zbrajali ručno.
U ocjenjivanju nam je pomagao prof. Schubert
(sada pokojni). Uglavnom je konstatirao da je komisija
dosta dobro odradila posao. Kasnije je isti profesor sa
svojom ekipom, enolozima odrađivao posao Ocjenjivačke
komisije.
Na kasnijim izložbama ocjenjivanje vina je vršila
profesionalna komisija, profesionalni enolozi koji
ocjenjuju sva vina u Lijepoj Našoj, pa i šire. Bilo je
trenutaka kada smo se borili i s cijenom ocjenjivanja.
Obično je to morao odraditi predsjednik. Bilo je slučajeva
kada bi dogovorena cijena po uzorku bila jedni, da bi se
ista na sam dan ocjenjivanja, obično zbog velikog broja
uzoraka, mijenjala, redovno na više.
Kako su izložbe odmicale, greške su se
otklanjale, organizacija je bila sve bolja i bolja, pročulo
se za našu izložbu mladih vina te je na kraju dogurano
i do preko 400-tinjak uzoraka. Nakon nekoliko izložbi,
zbog manjkavosti prostora, izložba se preselila u hotel
Crnković, gdje se postavlja i do današnjih dana.“
O prvoj izložbi mladih vina pisale su i Varaždinske vijesti
Svoj osvrt na same začetke ocjenjivanja
vina u Ludbregu, odnosno prve godine rada
Udruge vinogradara „Trsek“, dao nam je i doktor
veterinarske medicine Vladimir Orehovec, jedini
među osnivačima Udruge vinogradara „Trsek“
Ludbreg koji je i dalje aktivan u radu Udruge.
Ovaj dugogodišnji zaslužan član mnogobrojnih
ludbreških udruga, rođen 1952. godine u Župancu,
u prigodi izdavanja ove knjige rekao nam je:
„In vino veritas! - učio sam još u prvom
razredu gimnazije. Bila je jedna od stotinu
„sentenci“ koje su mi ostale u sjećanju, a ne znajući
da će me pratiti cijeli život.
Nakon završenog studija veterine počeo
sam raditi u Veterinarskoj ambulanti Veliki
Bukovec.
47
Uzor u radu, pa tako i u slobodnim aktivnostima,
bio je moj šef, pokojni veterinar Saša Toplak.
Iako potječem iz obitelji koja je posjedovala
veliki nasad vinograda, interes za vinograd i
vino stekao sam uz Sašu. Tako sam 1986. godine
odlučio zasaditi vlastiti vinograd. Na malom
brežuljku  iznad Ludbrega, zvanom Sigečak, 30
godina uzgajam nekoliko vrsta vinove loze i
proizvodim vino, uglavnom sebi za gušt i društvo.
    U Udrugu vinogradara „TRSEK“ učlanio sam
se odmah po njezinom osnivanju i iz godine
u godinu sudjelujem u radu, educiram se na
predavanjima   stručnjaka, putujem na izlete koji
su također edukativnog karaktera. Sudjelujem na
izložbama vina i čuvam sve osvojene medalje -
brončane, srebrne, zlatne. Neke krase zidove moje
klijeti, a mnogo ih je spremljeno u vinogradarskoj
arhivi.
Tokom godina povećao sam nasad pa
od početnih 500 trsova sada ih imam 900. Uz
graševinu i rajnski rizling tu su bijeli pinot,
traminac, sauvignon, chardonay, muškat žuti i
nekoliko vrsta zubatice. 
    Sada sam u mirovini pa su mi obrada
vinograda te spremanje i čuvanje vina posao i hobi.
Rad u vinogradu doživljavam kao relaksaciju.
U Udruzi vinogradara „TRSEK“ prisutan
sam sve godine njenog postojanja i dalje ću
sudjelovati u njenom radu.“
Turistička zajednica općine Ludbreg i
ludbreško Turističko-ugostiteljsko poduzeće
„Putnik“ u Ludbregu su od 20. do 22. siječnja 1994.
godine organizirali Drugu izložbu mladih vina.
Za izložbu koja je priređena u Pivnici „Mejaši“
pristiglo je 50 uzoraka mladih stolnih i sortnih
vina. Za kvalitetu vina dodijeljeno je 14 priznanja,
10 brončanih, 18 srebrnih i 7 zlatnih diploma.
Zlatne diplome za svoja mlada vina primili su:
Ivan Krapinec, Franjo Herenčić, Branko Novak,
Stanko Bajsić, Anton Potočki i Mladen Nađ, svi iz
Ludbrega, te Stanko Crnko iz Imbriovca.
Vladimir Orehovec jedini je i danas aktivan član „Trseka“
među osnivačima Udruge
Stručni dio organizacije i nadzor na
Drugoj izložbi mladih vina u Ludbregu bio je
povjeren Poljoprivrednom institutu iz Križevaca
i tvrtki „Chromos“ - Zaštita bilja iz Zagreba.
Tako je u Hotelu „Putnik“ održan okrugli stol o
vinogradarstvu i podrumarstvu, a vodio ga je dipl.
ing. Stipe Stipić iz Zagreba.
Valja reći kako su nagrade na prve dvije
izložbe bile dodjeljivane temeljem svojevrsnih
mišljenja, zapisanih na papirnatim listićima od
strane uglednih osoba s područja ludbreške regije.
U zabavnom dijelu programa nastupili
su Nikica Novosel - Miško i Slavko Balog te
Križevački tamburaši, a s 15-ak svojih radova, ulja
na staklu, ludbreškoj se publici predstavio slikar-
naivac iz Koprivnice Marijan Napan, čiji su radovi
postavljeni u Hotelu „Putnik“.
Detalj s druge izložbe mladih vina u prostorima tadašnje
Pivnice Mejaši
48
Organizatori 2. Izložbe mladih vina Ludbreškog vinogorja
1994. godine (u sredini je Gerhard Schubert, dugogodišnji
predsjednik Ocjenjivačke komisije)
Treća izložba mladih vina u Ludbregu je održana
od 19. do 21. siječnja 1995. godine u prostorijama
Pivnice „Mejaši“. Uz izložena su vina vinogradara
i podrumara ludbreškog i šireg područja. Treću
izložbu mladih vina u Ludbregu pratio je posebni
ocjenjivački sud koji je ocijenio svih 50-tak uzoraka
i donio odluku o nagradama i priznanjima.
Zlatne diplome za kvalitetu svojih mladih
vina primili su Stanko Crnko iz Imbriovca, Josip
Štabi iz Čukovca, Slavko Mlinarić iz Poljanca,
Stanko Gložinić iz Kapele, Marijan Herman iz
Hrastovljana, Branko Par iz Hrastovskoga, Branko
Kežman iz Slanja, Ivan Cindori iz Ludbreških
Vinograda, Antun Hrženjak iz Leskovca, Željko
Pokec, Franjo Melnjak i Franjo Herenčić, svi iz
Ludbrega. Dodijeljeno je i deset srebrnih i 14
brončanih diploma te 16 priznanja.
U okviru Treće izložbe mladih vina u
Ludbregu održan je okrugli stol na temu uzgoja
i zaštite vinove loze s predstavnicima Zavoda
za vinarstvo Republike Hrvatske, te prigodan
kulturno-zabavni program. Izložbu su organizirali
Turistička zajednica općine Ludbreg i Ugostiteljsko-
turističko poduzeće „Putnik“ iz Ludbrega.
Spomenimo i kako je u okviru 5. Izložbe
vina Zagorsko-međimurskog podrajona, održane
početkom lipnja 1995. godine u Varaždinu, za
graševinu prošlogodišnje berbe, u vrlo jakoj
konkurenciji zlato primio i Boris Crnković iz
Ludbrega.
Osnivanje Udruge vinogradara „Trsek“
Ludbreg
Samo izlaganje mladih vina, kao i događanja
vezana uz nju, poput edukacije pred i za vrijeme
izložbe, nisu u potpunosti udovoljavala zahtjevima
„nadobudnih“ vinogradara. Naime, ukazana je
potreba za učestalijim druženjem, međusobnim
razmjenjivanjem iskustava i vina te stručnijim i
praktičnijim usavršavanjem. Stoga su inicijatori i
organizatori izložbe, nakon održane treće izložbe
mladih vina, definitivno odlučili da uz podršku
svih izlagača osnuju udrugu vinogradara.
Inicijativni odbor za osnivanje udruge
vinogradara na svojim je sjednicama održanim
30. ožujka i 28. travnja 1995. godine predložio
održavanje Osnivačke skupštine, pripremio
dnevni red i prijedlog Statuta nove udruge. Tako
je nakon nekoliko mjeseci intenzivnijeg rada i
češćih druženja uz dobru kapljicu, na Osnivačkoj
skupštini održanoj 12. svibnja 1995. godine
u izletištu "ČRN-BEL" jednoglasno prihvaćen
predloženi Statut, a udruga vinogradara dobila
je ime "TRSEK". Tom prilikom izabrana su i sva
potrebna tijela udruge kako bi "Trsek" mogao
normalno djelovati sukladno odredbama Statuta.
Osnivači Udruge vinogradara „Trsek“
Ludbreg bili su:
ĐURO ŽUGEC (Apatija),
BRANKO NOVAK (Ludbreg),
SLAVEK REPIĆ (Mali Bukovec),
JOSIP ŠTABI (Čukovec),
ĐURO BOHNEC (Ludbreg),
IVAN CINDORI (Vinogradi Ludbreški),
STANKO CRNKO (Kelemen),
DRAGUTIN CRNKOVIĆ (Ludbreg),
ŽELJKO FURJAN (Varaždin),
FRANJO HERENČIĆ (Ludbreg),
IVAN MAKAR (Komarnica Ludbreška),
IVAN MILAK (Ludbreg),
VLADIMIR OREHOVEC (Ludbreg).
49
Na već spomenutoj Osnivačkoj skupštini
12. svibnja 1995. godine izabrani su prvi dužnosnici
Udruge u sastavu:
- Đuro Žugec - predsjednik,
- Branko Novak - zamjenik predsjednika
- Slavek Repić - tajnik,
- Josip Štabi - knjigovođa i blagajnik.
Udruga je upisana u registar Udruga
Varaždinske županije 4. kolovoza 1995. godine
pod nazivom „Udruženje vinogradara „Trsek“
Ludbreg“, s adresom sjedišta na Trgu Svetog
Trojstva 27 u Ludbregu.
Jedna od najvažnijih ideja vezanih uz
koncepciju rada Udruge bilo je opredjeljenje o
udruzi otvorenog tipa, tako da članovi mogu biti
osobe koje žive i izvan područja bivše Općine
Ludbreg, pa i izvan Varaždinske županije:
„Članom „Trseka“ može biti svaka osoba koja
je vinogradar ili je na neki drugi način vezana za
vinogradarstvo“.
Statutom Udruge bilo je predviđeno
mnogo stvari odnosno aktivnosti, a ponajviše
je naznačeno nastojanje u tome da se sortiment
vinove loze u Ludbreškom vinogorju poboljša, a
time i kvaliteta vina, zatim da proizvodnja grožđa
bude što pravilnija, potom da se iskustva o istim
ativnostima što češće razmjenjuju te da se vina iz
podruma što više približe potrošačima, odnosno
kupcu, čime je ovo udruženje dobilo i marketinški
duh. U to je vrijeme bio donesen i novi Zakon o
vinu, stoga je bilo važno uskladiti svoj rad s istim
od strane svakog ozbiljnijeg vinogradara i vinara.
Osnovnom i najzapaženijom tradicional-
nom aktivnošću Udruge vinogradara „Trsek“ Lud-
breg postala je izložba mladih vina, organizirana
najčešće pri samom kraju mjeseca siječnja.
Redovita sjednica Skupštine organizira se
jednom godišnje, dok na početku četverogodišnjih
mandatnih razdoblja iz svojih redova bira Upravni
odbor, dužnosnike te ostala tijela.
 Kronološki pregled djelovanja
Udruge vinogradara „Trsek“ Ludbreg

O značajnijim događajima u gotovo

25-godišnjoj povijesti Udruge, poput primjerice
stjecanja vlastitih prostora u centru grada
Ludbrega, uspješnoj inicijativi na promociji
Ludbreške vinske ceste, postavljanju impozantnog
kipa svetog Vinka odnosno vidikovca nadomak
Podravske magistrale i drugim dosezima možete
pročitati više u kronološkom prikazu koji slijedi, a
temelji se na danas dostupnim povijesnim izvorima
i dokumentaciji Udruge.

Odluka o osnivanju Udruge vinogradara „Trsek“ Ludbreg GODINA 1996. – prva izložba pod
vodstvom nove Udruge
Udruga se od samog početka rada angažirala
Četvrtom Izložbom mladih vina
na ujedinjavanju i poticanju rada svojih članova
Ludbreškog vinogorja, održanom 20. siječnja
u interesu razvoja vinogradarstva i vinarstva na
1996. pod pokroviteljstvom Varaždinske županije,
području ludbreške regije. Članovi su upoznavani
započela je prva godina dokazivanja kako Udruga
sa suvremenim metodama i tehnologijama obrade
ima svoj širi smisao i značaj za područje cijele
i zaštite vinograda, prerade grožđa i njegovanja
regije. Iz kataloga izložbe doznajemo kako su
vina. Riječ je o stručnoj izobrazbi članova
na izložbi ocijenjena 83 uzorka vina, od kojih je
organiziranjem stručnih predavanja, seminara,
5 vina ocijenjeno „zlatom“, 40 uzoraka osvojilo
savjetovanja i slično. Za nekoliko godina u tom su
je „srebro“, 32 su osvojila „broncu“, dok ih je 6
pogledu postignuti zavidni rezultati na kvaliteti
osvojilo priznanje organizatora. Zlata su osvojili
vina na području Ludbrega i šire. Stvorena je i
Marijan Mlinarić iz Varaždina (pinot, graševina
dobra suradnja u poslovnom povezivanju s drugim
i traminac), Stanko Gložinić iz Kapele i Stanko
udrugama. Uspješnost djelovanja osobito je došla
Crnko iz Imbriovca.
do izražaja na mnogim izložbama vina diljem
Samu izložbu organizirao je Odbor za
Hrvatske, gdje članovi dobivaju najviša priznanja
organizaciju promocije mladih vina Ludbreškog
i osvajaju više zlatnih medalja. U pravilu jednom
vinogorja, a koji je zapravo predstavljao Upravni
godišnje organiziraju se stručni izleti, posjeti
odbor Udruge vinogradara „Trsek“, na čelu s
vinogradima i vinskim podrumima u drugim
predsjednikom Đurom Žugecom.
vinogradarskim krajevima, a kako bi članovi mogli
Ocjenjivanje vina provela je Komisija na čelu
steći nove spoznaje i razmijeniti vlastita iskustva.
s predsjednikom mr. sci. Gerhardom Schubertom,
dok su članovi iste bili Ivan Gregurek, Miroslav
Matovinović i Josip Štromar.

50
 Katalog 4. Izložbe mladih vina Ludbreškog vinogorja

U okviru manifestacije „Deset dana Svete Iz popisa članova saznajemo kako su

nedjelje u Ludbregu“ od 28. kolovoza do 1. rujna godišnju članarinu u iznosu od 100 kuna uplatila
održan je tradicionalni Ludbreški sajam, okupivši 64 člana, među kojima i tri članice.
izlagače iz Ludbrega i okolice, Međimurja,
Zagreba te drugih sredina. Na Ludbreškom sajmu
pojavile su se i dvije ludbreške udruge, Udruga
vinogradara „Trsek“ sa svojom izložbom vina te
Udruga cvjećara i vrtlara ludbreške regije.

51
GODINA 1997. – uspješna jubilarna
peta izložba

Jubilarna peta Izložba mladih vina
Ludbreškog vinogorja održana je od 16. do
18. siječnja 1997. godine pod pokroviteljstvom
Varaždinske županije. Iz kataloga izložbe,
pripremljenog ponovno od strane Franje Herenčića,
doznajemo kako je izloženo i ocijenjeno ukupno
98 uzoraka mladog vina, a ocjene su prikazane u
sljedećoj tabeli:
Zlata su osvojili Josip Štabi iz Čukovca,
Đuro Bohnec iz Ludbrega, Nikola Mikulčić iz
Varaždina, Anđelko Jakopčin iz Malog Bukovca,
Marijan Mlinarić iz Varaždina (graševina i
traminac), Stanko Gložinić iz Kapele te Ignac
Makar iz Sigeca.

52

Katalog 5. Izložbe mladih vina Ludbreškog vinogorja
Ocjenjivanje vina provela je Stručna komisija
na čelu s predsjednikom mr. sci. Gerhardom
Schubertom (Zavod za vinarstvo, Agronomski
fakultet, Zagreb), dok su članovi iste bili Milorad
Zoričić (Zagreb), Branka Mihaljević (Agronomski
fakultet, Zagreb), Dunja Mežnarić (Agronomski
fakultet, Zagreb), Miroslav Matovinović (Varaždin)
i mr. Branko Novak (Ludbreg).
53
Evo zanimljivog osvrta Komisije:
„U miješanim vinima proizvođači imaju puno
mašte, ali su zaprepastili u postupcima. Sve je jako prerano
pobrano, a rezultat toga su opore kiseline, odnosno išlo
se više na kvantitet nego na kvalitet vina. Miješana vina
su više zadovoljila od graševina. Prošlih godina smo se
bolje dokazali, dok je sada naglo zaslađivanje prouzročilo
burno vrenje, a tu se vide pogreške, odnosno promašaji.
Šećerom se ne smije ići grlom u jagode. Prikrivanje
organoleptike, većim dodavanjem šećera, u buduće će se
u ocjenjivanju kažnjavati.
Proizvođači su ugodno iznenadili silvancima.
Chardonnav nije ono što bi trebalo biti. Šećer nije to
što on traži, već bi na prvom mjestu trebala biti sorta.
Pinot se nije uspio razviti. Na tu temu potrebno je
više učenja. Pogreške u radu su u prvoj vinifikaciji,
događanje burnog vrenja, a time izlaze arome iz
prvotnog supstrata (miriši podrum), potrebno laganim
vrenjem zarobiti mirise. Rajnski rizling je doslađivan u
jedan mah, bila mu je rana berba. Potrebno ga je bilo
višekratno doslađivati, da se burnim vrenjem ne gube
mirisi i arome. S aromatičnim sortama se ne zna radili,
a odnosi se na sauvignom i traminac. Više edukacije za
njegu takovih vina. Izrazito je prepoznatljiva frankovka.
Općenito kod svih vina treba usavršiti
tehnologiju, kontrolirati vrenje. Sortiment ocjenjivanih
vina se poklapa s hrvatskim sortimentom. I dalje
posebno raditi na graševini, koja je vrhunsko vino, ali
ne i zapustiti ostale visokokvalitetne sorte.
U cjelini uzevši, Komisija je zadovoljna
ponuđenim vinima, zadovoljnija je u odnosu na
prethodne godine, odnosno vidi se da je svakogodišnji
napredak i pomak u vinogradarenju i podrumarenju.“
 Dana 11. prosinca 1997. godine održana
je sjednica Skupštine Udruge, na kojoj je donesen
njezin novi Statut. Kao ciljevi Udruge utvrđeni
su „razvoj i unapređenje vinogradarstva i
podrumarstva na području ludbreške regije“.

Naziv u Registru udruga Varaždinske

županije je usklađen (prema prvoj registraciji u
Registru je pisalo „udruženje“, a ne „udruga“).
Iz popisa članova saznajemo kako su
godišnju članarinu u iznosu od 100 kuna uplatila
84 člana.

Članak o 5. Izložbi mladih vina u Ludbregu iz Varaždinskih

vijesti

Ocjene koje su postigli uzorci prikazane su u sljedećoj tabeli:

Zlata su osvojili Sanja Crnković iz Ludbrega, Marijan Minarić iz Varaždina, Mirko Štagar iz
Marije Bistrice i Ivan Fabuš iz Ludbrega.

54
GODINA 1998. – novo vodstvo Udruge
Šesta Izložba mladih vina Ludbreškog
i susjednih vinogorja održana je od 22. do 24.
siječnja 1998. godine u Hotelu Crnković, pod
glavnim pokroviteljstvom Varaždinske županije i
pokroviteljstvom Grada Ludbrega.
Iz kataloga izložbe, pripremljenog od strane
predsjednika Udruge Đure Žugeca, doznajemo
kako je izloženo i ocijenjeno ukupno 177 uzoraka
mladog vina od 131 izlagača.
Katalog 6. Izložbe mladih vina ludbreškog i
susjednih vinogorja
55
Ocjenjivanje vina provela je Stručna
komisija na čelu s predsjednikom mr. sci.
Gerhardom Schubertom (Zavod za vinarstvo,
Agronomski fakultet, Zagreb), dok su članovi iste
bili Dunja Mežnarić (Agronomski fakultet, Zagreb),
Olga Krpina (Zagreb), Lidija Ruška (Nadja d.o.o.,
Ormož), Ivan Gregurek („Beljski vinogradi“,
Kneževi Vinogradi) i Davor Hižak („Varaždinska“,
Varaždin).
Dugogodišnji predsjednik Ocjenjivačke
komisije mr. Gerhard Schubert tom se prigodom
osvrnuo na izložene uzorke:
„Već nekoliko godina pratim ludbreški vinorodni
okoliš i njegove marljive vinogradare-podrumare. Od
velikog broja vina direktno rodnih hibrida nekada, do
velikog broja lijepih vina plemenite loze danas, prošli ste
trnoviti put. Obradovali ste me nestajanjem vina nasada
pod "direktorom" i niže kvalitetnim sortimentom.
a sadnjom novih vinograda plemenite loze visoko
kvalitetnih sorti.
Kao pioniri dokazujete da se uz ostale uvjete
trudom marljivih štovatelja dobrog vina može doći i
do izuzetno užitnih sortnih vina visoke razine kakvoće.
Izblijedjeli sjaj visoko cijenjenih vina grofova hrvatske
povjesnice odnjegovanih u ladanjskim posjedima
diljem Hrvatske uz patinu vrijednih odličja, ponovno
blista. Kako je vino kruna gastronomske ponude i
zrcalo kulture jednog naroda, sve je očitije da veoma
smjelo koračate ka samom vrhu. Posebice me raduje
pripravnost vinogradara-vinara ovog kraja da stanu
rame uz rame onima, koji imaju i bolje uvjete i
dugogodišnju tradiciju. Moja je radost time veća, kada
za svoja užitna vina dobijete i visoka odličja komisija
renomiranih degustatora. Ovo posljednje kušanje vina
kojem sam nazočio kao predsjednik ocjenjivačke komisije
ispunilo me radošću 167 bijelih vina od kojih 4 zlata.
67 srebra, 81 bronca, 8 priznanja i samo 7 odbačenih.
Dakle, u ovom kutku LIJEPE NAŠE ima toliko lijepih
vina kojima se može podičiti svaki domaćin i pred veoma
zahtjevnim gostom.
 Ukupno 10 obojenih vina govori da ni ova
kategorija nije zanemarljiva i da će lovačke specijalitete
pratiti i veći broj obojenih vina izuzetne kakvoće.
O tome već sada govori 10 uzoraka vina, od čega
je 6 vina za srebrno odličje, 5 vina za brončano odličje i
jedno odbačeno.
Prethodna druženja, predavanja, odgovaranja na
pitanja... sve je to uz brojna odricanja marljivih
vinogradara-podrumara, kao sjeme niknulo sa plodnog
tla naše ponosne Hrvatske, lijepim i užitnim vinima.
Spravljajući vina za vlastiti užitak i ponos
domaće turističko-ugostiteljske ponude, kažete
najmilozvučnije HVALA svima nama kamenčićima
mozaika vinarske struke, među kojima se i ja trudim
pomoći kultu vina i kulturi pijenja. Sa željom da na svom
putu ne posustanete, već ovako nastavite, računajte i na
moju svesrdnu pomoć.“
Dana 27. studenoga 1998. godine održana
je izborna sjednica Skupštine Udruge. Prisutno je
60 članova te dolazi do izbora novog predsjednika
Udruge. U izvješću o radu predsjednika Udruge
Đure Žugeca obuhvaćen je rad Udruge od
1995. godine te je konstatirano „da se o Udruzi
vinogradara „Trsek“ više čuje te da se uspjelo
mnogo toga napraviti na rivalstvu između naših
vinogradara“. Pobrojene su i sve aktivnosti
Udruge od izleta do sudjelovanja na ludbreškim
manifestacijama suradnja s Turističkom zajednicom
Grada Ludbrega i Gradom Ludbregom.
U izvješću tajnika Udruge Slaveka Repića,
uz izvješće o radu i aktivnostima Udruge od
1995. do 1998. godine spomenute su i statutarne
promjene koje su nastale zbog izmjene zakona o
udrugama, kao i promjena naziva iz udruženja u
udrugu. Blagajnik Josip Štabi iznio je stanje financija
s 31. prosinca 1997. godine koje je iznosilo ukupno
22.857,66 kn, od čega je u blagajni 15.585,16 kuna,
a stanje na žiro-računu 34820-678-16819 je 7.272,50
kn.
56
Nadzorni odbor u sastavu Ivan Bontek,
Slavko Mlinarić i Ivan Rešetar iznio je da je
pregledom knjiga i poslovanja utvrđeno kako
je poslovanje vođeno u skladu sa zakonom i
financijskim propisima.
Na sjednici je naglašen problem nedostatka
vlastitih prostora Udruge. Županu Varaždinske
županije dr. Marijanu Mlinariću i gradonačelniku
grada Ludbrega mr. Franji Križaniću uručene su
zahvalnice za potporu aktivnostima Udruge.
Nakon gotovo četiri godine obnašanja
dužnosti predsjednika Udruge Đure Žugeca,
novim predsjednikom Udruge izabran je Dragutin
Crnković iz Ludbrega.
U novi Upravni odbor Udruge izabrani su:
1. Dragutin Crnković - predsjednik,
2. Andreja Horvat - tajnik,
3. Ivan Rešetar - dopredsjednik,
4. Đuro Bohnec,
5. Ivan Cindori,
6. Ivan Fabuš,
7. Stanko Gložinić,
8. Mladen Nađ,
9. Nikola Makar,
10. Đuro Žugec,
11. Slavek Repić,
12. Stanko Crnko,
13. Josip Štabi.
U novi Odbor za kontrolu izabrani su:
1. Ivan Bontek,
2. Miroslav Mlinarić,
3. Josip Friščić.
Iz popisa članova saznajemo kako su godišnju
članarinu u iznosu od 100 kuna uplatila 83 člana.
GODINA 1999. – jačanje aktivnosti u Iz kataloga izložbe, pripremljenog od
strane Đure Žugeca, doznajemo kako su izložena i
svim segmentima rada Udruge
ocijenjena ukupno 233 uzorka mladog vina od 196
izlagača.
Sedma Izložba mladih vina održana je od
Predstavili su se proizvođači iz udruga
28. do 30. siječnja 1999. godine u Hotelu Crnković,
vinogradara: Varaždin-brega, Vinice, Jalžabeta,
pod glavnim pokroviteljstvom Varaždinske
Beretinca, Cestice, Krapine, Zlatara, Štrigove i
županije i pokroviteljstvom Grada Ludbrega te
Ludbrega. Zlatna odličja za mješavinu sorata
Turističke zajednice Grada Ludbrega.
dobili su Boris Furjan iz Babinca i Marijan Županić
iz Lovrečana, Dragutin Crnković iz Ludbrega za
Prije same izložbe svim članovima Udruge
graševinu, Stanko Crnko iz Imbriovca za rajnski
i udrugama vinogradara iz sjeverozapadne
rizling i Maks Vesenjak iz Varaždina za sauvignon.
Hrvatske upućeni su pozivi za sudjelovanje, uz
vrlo jasne propozicije.

Ocjene koje su postigli uzorci prikazane su u sljedećoj tabeli:

57

Katalog 7. Izložbe mladih vina „Ludbreg '99“
Ocjenjivanje vina provela je Stručna komisija
na čelu s predsjednicom prof. dr. Dubravkom
Premužić (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo,
Agronomski fakultet, Zagreb), dok su članovi iste
bili Lidija Ruška (Nadja d.o.o., Ormož), mr. Gerhard
Schubert (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo,
Agronomski fakultet, Zagreb), Ivan Gregurek
(„Beljski vinogradi“, Kneževi Vinogradi), Zdravko
Mlinarić (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo,
Agronomski fakultet, Zagreb) i mr. Franjo Francem
(predsjednik Društva enologa Hrvatske).
58
Nova predsjednica Ocjenjivačke komisije
prof. dr. Dubravka Premužić tom se prigodom
osvrnula na izložene uzorke:
„Nenadmašno u svojoj raznolikosti, vino je
oduvijek privlačilo ljude. S užitkom su ga pili, znalački
cijenili, ponekad prekomjerno uživali i proklinjali, no
nikada se nisu od njega odvraćali.
U svjetskim razmjerima vrijeme masovnih i
prosječnih vina polako ostaje iza nas, a kakvoća vina
postaje sve značajniji čimbenik i proizvodnje i potrošnje.
Jedan od nesporno vrijednih načina
upoznavanja s vinima i obrazovanja kako proizvođača,
tako i potrošača, jesu izložbe vina i ocjenjivanja koja im
prethode.
Svjesni toga, priredili su i ove godine poduzetni
i vrijedni članovi Udruge vinogradara "Trsek" iz
Ludbrega ocjenjivanje i izložbu mladih vina ludbreškog
vinogorja. Njima su se pridružili i vinari varaždinskog,
međimurskog, zlatarskog, koprivničkog i kalničkog
vinogorja. Uz brojne izložbe koje se u nas godišnje
priređuju, ludbreška je jedina koja okuplja mlada vina, te
ih u čast svoje zaštitnice Sv. Ludberge i o blagdanu Sv.
Vinka, zaštitnika svih vinogradara nudi poznavateljima
vina i onima koji to žele postati.
Ocijeniti mlada vina nije jednostavno. Neka
su od njih već formirana, ali mnoga, posebice ona
dobivena od kvalitetnih sorata, tek se počinju razvijati.
Dozrijevanjem uz pravilnu njegu, postići će ta vina
svoju stvarnu vrijednost.
S toga polazišta valja promatrati i rezultate
postignute pri ovogodišnjem ocjenjivanju. Suci ne
predviđaju budućnost pojedinog vina, nego vrednuju
kakvoću uzorka u času ocjenjivanja. Sigurno im neće
biti krivo bude li vrijeme opovrglo neke njihove sadašnje
ocjene, ali će iskreno požaliti za svakom eventualnom
izgubljenom kvalitetom.
Od ukupno ocijenjena 223 vina, 111 ih je bilo
označeno kao mješavina sorata, a impozantan broj od
112 uzoraka nosio je oznaku sorte. Ukupno je dodijeljeno
5 zlatnih, 137 srebrnih, 63 brončanih diploma, 5
priznanja uz 14 odbačenih vina.
 U cjelini uzevši kakvoća je vina bila primjerena. GODINA 2000. – u znaku visoke
Da vinari žele i mogu postići, uz dodatne napore i stalno
kvalitete vina
učenje, i više, uvjereni su svi članovi Ocjenjivačkog
suda u ime kojih potpisuje ove retke predsjedavajuća.“
Osma Izložba mladih vina održana je 21. i
22. siječnja 2000. godine u Hotelu Crnković, pod
U sklopu izložbe priređen je i bogat
glavnim pokroviteljstvom Varaždinske županije
popratni program. Održano je stručno predavanje
i pokroviteljstvom Grada Ludbrega te Turističke
na temu podrumarenja, predstavljena je nova
zajednice Grada Ludbrega.
vinogradarska i vinarska oprema, a tradicionalni
Prije same izložbe svim članovima Udruge
"Vinski bal" bio je u znaku zabave te podjele odličja
i udrugama vinogradara iz sjeverozapadne
i priznanja sudionicima izložbe. Tijekom svečanosti
Hrvatske upućeni su pozivi za sudjelovanje, uz
otvorenja skupina "Ekos College" iz Varaždina
vrlo jasne propozicije.
izvela je priredbu „Legenda o Ludbergi“, zaštitnici
Iz kataloga izložbe, doznajemo kako su izložena
Ludbrega.
i ocijenjena ukupno 213 uzorka mladih vina od
U okviru manifestacije „Deset dana Svete
150 izlagača. Predstavili su se proizvođači iz
nedjelje u Ludbregu“ od 1. do 5. rujna održan je
udruga vinogradara iz Varaždinske, Međimurske,
tradicionalni Ludbreški sajam, na kojem je Udruga
Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske
vinogradara „Trsek“ izložila vina svojih članova.
županije.
Tijekom manifestacije „Berba grožđa '99“ Udruga
Najuspješniji vinogradari na izložbi bili su
je 10. listopada 1999. godine ispred Hotela Putnik
Vladimir Orehovec i Stanko Crnko iz Imbriovca,
organizirala izložbu grožđa.
koji su primili po dva zlatna odličja. Bijeli pinot
Udruga je tijekom godine od Grada
Vladimira Orehovca, ledeno vino – graševina
Ludbrega u zakup dobila prostor u okviru zgrade
Stanka Crnka te mješavina sorata Sanje Crnković
„stare škole“, ukupne površine 39,14 m2, uz
dobili su najviše ocjene enologa. Dobitnici zlatnih
plaćanje mjesečne zakupnine u iznosu od 137,00
odličja bili su još Zlatko Tkalec iz Karlovca
kuna.
Ludbreškog, Mirko Koprek iz Beretinca, Dražen
Harambaša iz Selnika, Stanko Gložinić iz Kapele,
Marijan Herman iz Hrastovljana, Vjekoslav
Jakopčin iz Malog Bukovca, Robert Kitner iz
Svetog Ilije, Nikola Makar iz Slokovca, Branko
Ošpuh iz Ludbrega te Antun Pokos iz Varaždinskih
Toplica.

59
 Uz izložbu je priređena i izložba
vinogradarske i vinarske opreme, a mnogi
vinogradarri bili su na predavanju prof. Zdravka
Mlinarića iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo
iz Zagreba na temu održavanja mladih vina.
Predstavnici Poljoprivredne savjetodavne službe
Varaždinske županije upoznali su vinogradare s
mogućnostima regresiranja pri podizanju nasada
vinograda te o mogućnostima stavljanja vina u
promet kao i sa stručnim savjetima o pripremi tla
za sadnju vinograda i sadnom materijalu.

Ocjene koje su postigli uzorci prikazane su u sljedećoj tabeli:

60

Katalog 8. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2000“
Ocjenjivanje vina provela je Stručna
komisija na čelu s predsjednicom prof. dr.
Dubravkom Premužić (Zavod za vinogradarstvo
i vinarstvo, Agronomski fakultet, Zagreb), dok su
članovi iste bili: Lidija Ruška (Nadja d.o.o., Ormož),
Petar Sopta (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo,
Agronomski fakultet, Zagreb), Ivan Gregurek
(„Beljski vinogradi“, Kneževi Vinogradi), Zdravko
Mlinarić (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo,
61
Agronomski fakultet, Zagreb), mr. Franjo Francem
(predsjednik Društva enologa Hrvatske, Mladina
d.d. Jastrebarsko) i mr. Pavica Tupajić (Zavod za
vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski fakultet,
Zagreb).
Predsjednica Ocjenjivačke komisije prof.
dr. Dubravka Premužić tom se prigodom osvrnula
na izložene uzorke:
„Od davnine druguju naši ljudi s vinom, tom
suzom zemlje i darom neba, raduju se i tuguju s njime i
ne napuštaju ga, ma kako teška vremena bila.
Svjedoci smo tomu i danas, kada su za 8. Izložbu
mladih vina u Ludbregu, neumorni vinogradari Udruge
vinogradara „Trsek“ prikupili 213 uzoraka vina, koje
je ocjenjivački sud savjesno i s veseljem vrednovao
proteklih dana. Među njima je 111 vina bilo proizvedeno
od mješavine sorata, a 102 su nosile sortnu oznaku.
Duga i sunčana jesen u berbi '99. godine
omogućila je dobro dozrijevanje grožđa, što se
nedvojbeno odrazilo u kakvoći vina. Stoga je, općenito
govoreći, kvaliteta vina protekle berbe nadmašila onu iz
'98. godine, pa su i rezultati vrednovanja bolji.
Veselit će se tomu vinari zajedno s ocjenjivačima.
Na žalost, nikada radost ne dijele svi podjednako.
Bit će kao i uvijek onih razočaranih, nezadovoljnih, onih
koji će se osjećati prikraćenima. Ne trebaju zato krivili
suce, mada ni oni nisu nepogrešivi, nego uzorke koje su
poslali na ocjenjivanje. Iako u vrlo malom broju, našlo
se je vina koja nisu bila zdrava. Slijedila su ih ona s
manom, najčešće oksidirana u boji, mirisu i okusu, što
ukazuje na nepravedno nadolijevanje sudova i na još
uvijek neracionalnu primjenu sumporaste kiseline. Bilo
je suprotno tome i presumporenih vina Niti bačve nekih
proizvođača nisu baš u dobru stanju.
Ocjenjivači su ukazivali i na razlike u stupnju
razvoja pojedinih vina, što je neizbježno pri ocjenjivanju
mladih vina. Neka su već bila smirenija; u njima je
međusobno povezivanje sastojaka nastupilo u većoj
mjeri te su i bolje ocjenjena. Ne znači međutim, da ih
kasnije i ostala vina neće stići, pa i kakvoćom prestići.
Nažalost, ocjenjivači ne ocjenjuju buduću
nego sadašnju kvalitetu, te su i ocjene odgovaraće času
vrednovanja.
 Nema dvojbe da je zanimljivo kušati sva
mlada vina. Bilo bi međutim veoma korisno pratiti ih u
daljnjem razvoju, posebice neka vina kvalitetnih sorata,
koja tek nakon duljeg dozrijevanja postižu svoje prave,
raskošne kakvoće. Dozrela, spremna su tada za istinsko
vrednovanje.
Članovi ocjenjivačkog suda, u ime kojih
potpisuje ove retke predsjedavajuća, iskreno čestitaju
vinarima na dobrim vinima, a manje uspješnima ove
godine žele bolju kakvoću u idućoj berbi.“
Iz godišnjeg pregleda aktivnosti Udruge
valja izdvojiti održavanje redovne godišnje sjednice
Skupštine 24. ožujka 2000. godine, u okviru koje je
održano i zanimljivo stručno predavanje na temu
zaštite vinove loze.
Pozivnica na svečano otvorenje 8. Izložbe mladih vina
62
GODINA 2001. – rekordan broj „zlata“
Deveta Izložba mladih vina održana je 19.
i 20. siječnja 2001. godine u Hotelu Crnković, pod
glavnim pokroviteljstvom Varaždinske županije
i pokroviteljstvom Grada Ludbrega te Turističke
zajednice Grada Ludbrega.
Prije same izložbe svim članovima Udruge
i udrugama vinogradara iz sjeverozapadne
Hrvatske upućeni su pozivi za sudjelovanje, uz
vrlo jasne propozicije.
Iz kataloga izložbe, koji su pripremili
Andreja Horvat i Đuro Žugec, doznajemo kako
su izložena i ocijenjena ukupno 202 uzorka
mladog vina. Dobitnici zlatnih odličja bili su
Mladen Petričević iz Ludbrega (miješano bijelo
i chardonnay), Vladimir Orehovec iz Ludbrega
(bijeli pinot i graševina), Marijan Herman iz
Hrastovljana, Branko Ošpuh iz Ludbrega,
Dragutin Crnković iz Ludbrega, Josip Škrinjar
iz Kunovec Brega, Stanko Gložinić iz Kapele,
Zlatko Sonenšajn iz Starigrada, Antun Štefanec iz
Kapele, Dražen Šestak iz Ludbrega, Sanja Stručić
iz Ludbrega, Zlata i Romeo Kvezić iz Ludbrega,
Marijan Županić iz Velikog Lovrečana i Mirko
Štagar iz Marije Bistrice. Uz izložbu je priređena i
izložba vinogradarske i vinarske opreme.
Ocjene koje su postigli uzorci prikazane su u sljedećoj tabeli:

63

Katalog 9. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2001“
Ocjenjivanje vina provela je Stručna
komisija na čelu s predsjednicom prof. dr.
Dubravkom Premužić (Zavod za vinogradarstvo
i vinarstvo, Agronomski fakultet, Zagreb), dok
su članovi iste bili: Lidija Ruška (Nadja d.o.o.,
Ormož), Ivan Gregurek („Beljski vinogradi“,
Kneževi Vinogradi), Zdravko Mlinarić (Zavod
za vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski
fakultet, Zagreb), mr. Pavica Tupajić (Zavod za
64
vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski fakultet,
Zagreb), Karlo Beg, enolog i Davor Hižak
(Poljodjelska postaja d.o.o., Varaždin).
Predsjednica Ocjenjivačke komisije prof.
dr. Dubravka Premužić tom se prigodom osvrnula
na izložene uzorke:
„Ocjenjivanje mladih vina berbe 2000. u
pripremi za 9. izložbu vina provedeno je 9. i 10. siječnja
2001. godine u odličnoj organizaciji priređivača. Bilo je
to prvo ocjenjivanje vina u novoj godini i prvo u 21.
stoljeću u Hrvatskoj.
Prikupljen je uistinu lijep broj uzoraka njih
201, od kojih je 108 nosilo oznaku sorte, a 93 vina su
bila proizvedena od mješavine sorata.
Ako je suditi po postignutim rezultatima, što ne
mora biti konačno jer su se pojedina vina pogotovo sortna
tek počela razvijati, protekla je berba dala dobra vina. Ne
bi se moglo govoriti o vinima iznimnih kakvoća, kako
se ponekad moglo čuti i pročitati u ranim prognozama
kvalitete.
U neuobičajeno ranoj berbi protekle godine, koja
je u kontinentalnoj regiji Hrvatske počela već potkraj
kolovoza, moštovi su općenito uzevši sadržavali visoke
koncentracije sladora uz vrlo umjerenu ukupnu kiselost.
Stoga su i vina najčešće dosta alkoholična bez dovoljno
svježine. Odstupanja sigurno ima, jer su u klimatski
iznimnoj godini, utjecaji tla i mikroklimata mogli jače
doći do izražaja. Valja istaknuti i da su naši podrumari,
bar većina od njih, znali pravilno postupiti, umješno
preraditi i dobro njegovati vina u početnim stadijima
razvoja.
Potvrda je tomu veliki broj dodijeljenih srebrnih
odličja, njih 133, uz 16 zlatnih i 41 brončanih. Zbog
nazočnosti stranog mirisa, prevelike količine ili manjka
sumporaste kiseline, te 1 octikavog vina, ostalo je
neocjenjeno 9 uzoraka.
Članovi ocjenjivačkog suda čestitaju
proizvođačima na lijepom uspjehu. Žele im da i nadalje
ustraju u podizanju kakvoće i prepoznatljivosti vina
ovih krajeva na ponos i zadovoljstvo svih nas.“
 Iz godišnjeg pregleda aktivnosti Udruge
valja izdvojiti održavanje redovne godišnje sjednice
Skupštine 7. travnja 2001. godine, u okviru koje je
održano i zanimljivo stručno predavanje na temu
degustacije vina.
Iz dokumenata vezanih uz 11. Izložbu vina
Zagorsko-međimurske podregije, održane 25.-27.
svibnja 2001. godine u Varaždinu uz sudjelovanje
Udruge, razvidno je kako ista u tom trenutku broji
60-ak članova.
Članska iskaznica Udruge iz 2001. godine
65
Dana 17. listopada 2001. godine uspješno je
organiziran izlet za članove Udruge u Mađarsku,
pri čemu je 50-tak članova Udruge posjetilo
Nagykaniszu, Keszthely, jezero Heviz (najveće
prirodno termalno jezero na svijetu), jezero Balaton
te Badacsony (područje poznato po vinogradarstvu
i odličnim vinima).
Udruga se uspješno predstavila i u okviru
turističkih događanja na razini Grada Ludbrega
(Dan Centra svijeta, Berba grožđa).
Tijekom godine Poglavarstvu Grada
Ludbrega podnesen je zahtjev o dodjeli prostorija
u prostoru „Stare škole“, s razrađenim planom
kompletne rekonstrukcije postojećih prostora za
potrebe Udruge i uređenja pripadajuće vinoteke.
Uz spremnost na ulaganje vlastitih sredstava u
iznosu od 20.000,00 kuna, od Grada je zatražena
pripomoć u iznosu od 15.000,00 kuna. Projekcija
vlastitih rashoda Udruge kroz naredne tri godine
procijenjena je na 72.000,00 kuna.
GODINA 2002. – Jubilarna 10. izložba
Blagdan Vincekovo i ove je godine u
Ludbregu obilježen već desetom izložbom
mladih vinu na kojoj je predstavljeno 348 uzoraka
mladih vina od 278 izlagača iz tri županije.
Izložba je pokazala kako vinogradari napreduju u
proizvodnji sortnih vina koja sve više zamjenjuju
dosad tradicionalne mješavine bijelih vina.
Kvalitetom su odskakali graševina, chardonnay
i pinot. Priređena je i izložba vinogradarske te
vinarske opreme, a mnogi vinogradarri bili su na
predavanju prof. Zdravka Mlinarića iz Zavoda za
vinogradarstvo i vinarstvo iz Zagreba.
Rekordna 24 mlada vina zaslužila su
zlatno odličje. Zlata za graševinu dobili su Stanko
Gložinić iz Kapele, Željko i Milivoj Brlek iz Sigeca,
Ilija Fiok iz Beretinca, Mladen Hrastić iz Sesveta,
Dragutin Kučiš iz Šemovca, Nikola Makar iz
Slokovca, Ivan Medved iz Kneginca Gornjeg te
Sanja Stručić, Vlado Orehovec, Karmen Ošpuh i
Vlado Pirc iz Ludbrega.

Proizvođači chardonnaya dobili su tri
zlatna odličja - Sanja Stručić iz Ludbrega, Tihomir
Kovaček iz Svetog Petra i Smiljan Vitez iz Zbelave.
Za bijeli pinot zlatna odličja dobili su Vlado
Blažuc iz Kapele i Nikola Kučiš iz Šemovca, a za
sivi pinot Mario Melnjak iz Ludbrega i Smiljan
Vitez iz Zbelave. Stanko Crnko iz Imbriovca i
Milan Filipović iz Varaždinskih Toplica imali su
najkvalitetniji rajnski rizling. Ivan Kovaček dobio je
zlatno odličje za zeleni silvanac, zatim za traminac
Zlatko Sonenšajn iz Koprivnice te za miješano
bijelo vino Josip Kukec iz Varaždina.
Ocjene koje su postigli uzorci prikazane su u sljedećoj tabeli:
66
Graševina ledene berbe Stanka Crnka iz Imbriovca
dobila je najveću ocjenu na izložbi 18.60 od
mogućih 20 bodova.
Udruga je uz desetu obljetnicu dodijelila
zahvale Nikici Novoselu, idejnom pokretaču
izložbe, Franji Makaru, ludbreškom ugostitelju te
Đuri Žugecu i Slaveku Repiću, prvim dužnosnicima
Udruge koji su uveli stručno ocjenjivanje mladih
vina.

Katalog 10. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2002“
Ocjenjivanje vina provela je jednaka
Stručna komisija kao i prethodne godine, na čelu
s predsjednicom prof. dr. Dubravkom Premužić,
koja se ovom prigodom osvrnula na izložene
uzorke:
67
„Lijepo zvuči kada se kaže: desetljeće izložbe
mladih vina u Ludbregu. Svaka čast „Trseku“, udruzi
vinogradara i vinara Ludbrega uz iskrene čestitke
i priznanja za upornost, ustrajnost i požrtvovnost
njezinom predsjedniku i Upravnom odboru.
Na ovo jubilarno ocjenjivanje bio je poslan
impozantan broj uzoraka, njih 348, iz Varaždinske,
Zagorske i Koprivničko-križevačke županije. Iluzorno
je bilo očekivati da će od tako velikog broja vina svaki
uzorak kakvoćom zadovoljiti. Istina jest da je pojedincu
proizvođaču teško objektivno prosuditi kakvoću vlastita
vina, jer svakom je njegovo najbolje. Tužno je međutim
što neki proizvođači još uvijek ne prepoznaju mane,
pa i oboljenja u vinu kakve su primjerice oksidacija,
sumporovodik, strani mirisi, višak SO2, octikavost, a
toga je u vinima bilo. Na žalost mogla se, posebice u
crnima, zamijetiti nazočnost hibrida, što se sigurno
ne bi smjelo događati. Primjećeno je nadalje da neki
vinari šalju i po nekoliko uzoraka istovrsnog, primjerice
miješanog bijelog vina, koji se međusobno uopće ne
razlikuju, ili su razlike minimalne. Žele li oni na taj
način testirati ocjenjivače ili pak provjeravaju može li
minimalna razlika u mirisu, ostatku sladora ili nečem
drugom, rezultirati većom razlikom u ocjeni, pitamo
se mi!?! Zanimljivo bi bilo znati koju količinu vina
predstavlja pojedini na ocjenjivanje poslani i zapremljeni
uzorak.
U cjelini uzevši bijela miješana vina bila su
prosječno dobra. Rijetka su se kakvoćom isticala, a bilo je
razmjerno dosta onih koja su, vjerojatno kao posljedica
visokih uroda u vinogradima, djelovala kao vodena
otopina alkohola uz malo svježine i jedva zamjetan
vinski miris.
Graševine su kakvoćom bile dobre i zaslužile su
svoja zlatna i srebrna odličja.
Među uzorcima rajnskog rizlinga, chardonnaya,
sauvignona, traminca, bijelog i sivog pinota, bilo je
također veoma lijepih i visoko vrednovanih vina. Što će
im budućnost donijeti, kako će se tijekom dozrijevanja
oblikovati, jer je ovo sada bila tek prva, vrlo rana faza
njihova razvoja, ovisiti će o znanju i umješnosti njihovih
vlasnika. Vrijedno bi bilo nakon dozrijevanja ponovno
kušati ta vina.
 Tek bi se tada dobila realna slika o stvarnim
mogućnostima i dometima tih kultivara na ovim
područjima.
Čestitke uspješnima. Onima koji to nisu bili, uz
više truda, znanja i zalaganja u vinogradu i podrumu,
uspjeh do godine neće izostati, nadaju se ocjenjivači u
ime kojih potpisuje ove retke.“
Uoči gore opisane jubilarne 10. Izložbe
mladih vina vodstvo Udruge potencijalnim novim
članovima upućuje poziv za učlanjenje, nudeći
svojim članovima:
- stručna predavanja i savjete eminentnih
stručnjaka – enologa,
- sudjelovanje na svim izložbama vina uz
participaciju Udruge,
-.organizaciju izleta poznatim
vinogradarskim regijama u Hrvatskoj i inozemstvu,
- edukaciju i osposobljavanje članova
Udruge,
-.prezentaciju kvalitetnih vina Ludbreškog
vinogorja,
- sastanke i druženja u prostorijama Udruge
i na vinskom balu,
- besplatno korištenje filtera za vino,
- nabavu sadnica i sredstava za zaštitu
vinove loze po povoljnim cijenama,
- u perspektivi je i nabava mini laboratorija
za kemijsku analizu vina.
Dana 17. rujna 2002. godine Poglavarstvo
Grada Ludbrega, na čelu s predsjednikom
Marijanom Krobotom, donosi odluku o
oslobađanju Udruge od zakupnine koja se dotad
plaćala (137,00 kuna mjesečno) za korištenje
prostora u okviru „Stare škole“, veličine 39,14
m2. Udruga je prethodno izrazila spremnost za
ulaganje u uređenje prostora vrijednosti otprilike
50.000,00 kuna te je zbog toga i upućena zamolba
za obustavom plaćanja najamnine za spomenuti
poslovni prostor za vremensko razdoblje razmjerno
visini uloženih sredstava. Ugovor o najmu Udruga
je s Gradom Ludbregom sklopila 29. prosinca 1998.
godine.
U mjesecu listopadu provedeno je uređenje
novih prostorija Udruge u prostoru „Stare škole“,
uz kompletnu rekonstrukciju postojećih prostora
za potrebe Udruge i uređenje pripadajuće vinoteke.
U sve radove uloženo je ukupno 47.487,20
kuna, a radove je izvela ludbreška tvrtka Euro-line
d.o.o. na čelu s direktorom Slavkom Blagajem.

Iz godišnjeg pregleda aktivnosti Udruge

valja izdvojiti održavanje redovne godišnje sjednice
Skupštine 23. ožujka 2002. godine, uz prisutnost
30 članova Udruge, u okviru koje je održano i
zanimljivo stručno predavanje.
Godišnju članarinu tijekom godine uplatilo
je 57 članova Udruge.

68
GODINA 2003. – Novo rukovodstvo
bez značajnijih promjena
Jedanaesta Izložba mladih vina održana je
24. i 25. siječnja 2003. godine u Hotelu Crnković pod
glavnim pokroviteljstvom Varaždinske županije
i pokroviteljstvom Grada Ludbrega te Turističke
zajednice Grada Ludbrega.
Iz kataloga izložbe, pripremljenog od strane
Zajednice tehničke kulture Ludbreg, doznajemo
kako su izložena i ocijenjena ukupno 272 uzorka
mladih vina.
Ocjene koje su postigli uzorci prikazane su u sljedećoj tabeli:
69
Dobitnici zlatnih odličja bili su Sanja Stručić iz
Ludbrega (graševina i chardonnay), Smiljan Vitez
iz Zbelave (sivi pinot i chardonnay), Zvonko Kirić
iz Sigeca, Rifat Trpeza iz Varaždina, Anđelko
Jakopčin iz Malog Bukovca, Tomislav Vitez iz
Zbelave, Stanko Gložinić iz Kapele, Josip Škrinjar
iz Kunovec Brega, Vladimir Martan iz Varaždina,
Mirko Štagar iz Marije Bistrice i Stanko Crnko iz
Imbriovca.

Katalog 11. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2003“
Ocjenjivanje vina provela je jednaka Stručna
komisija kao i prethodne dvije godine, na čelu s
predsjednicom prof. dr. Dubravkom Premužić,
koja je ovom prigodom o izloženim uzorcima rekla
sljedeće:
70
„Berba 2002. godine općenito uzevši, nije bila
berba za pamćenje po dobru, bila je to jedna od onih,
za koju će se najčešće reći - ne ponovila se. Mada su
vinogradari u početku obećavali i budili nadu, česte kiše
u vrijeme kada je grožđe trebalo dozrijevati, učinile su
svoje. Grožđe nije dobro dozrelo, a njegovo zdravstveno
stanje bolje je i ne spominjati. Uz zarazu sivom i crnom
plijesni, javila se i vrlo opasna kisela plijesan. Mnogi
je vinogradari nisu ni prepoznali, a oni koji jesu i koji
su pravilno postupili, na način da sve zaraženo grožđe
odbace i ne prerade ga, uspjeli su proizvesti - korektna
vina. Teško je iz berbe 2002. očekivati vina iznimnih
kakvoća. Pokazalo je to i ocjenjivanje mladih vina u
Ludbregu održano 13. i 14. siječnja 2003. godine.
Osim bolesnih, najčešće s povišenom hlapivom
kiselinom – octikavih, i s manom - oksidiranih (nedovoljna
zaštita sa sumporastom kiselinom), veliki je broj vina
bilo prosječne kakvoće. Manjak šećera u grožđu, vinari
su neki i obilato, nadoknađivali doslađivanjem. Alkohol,
iako važan dio vina, nije jedini sastojak o kojemu zavisi
kakvoća vina. Skladan odnos svih sastojaka vina praćen
privlačnim aromama, mirisima, čini vino kvalitetnim.
Na tržištu bijelih vina cijene se danas suha,
bijela vina. Dobri ih podrumari znaju proizvesti, što ne
mora biti jednostavno. Zašto je veliki broj vinara, čija
smo vina ocjenjivali odlučio, i to u ovako lošoj godini,
proizvesti vina s ne malim ostacima sladora, uistinu ne
mogu shvatili. Ostatak sladora dobro se povezuje i može
biti uravnotežen s ostalim sastojcima, u onim vinima, čiji
su moštovi dobiveni od dobro dozrela ili prezrela grožđa,
u kasnim ili izbornim ili sličnim berbama. Prekidanje
vrenja u doslađenim moštovima uistinu je van zdravog
razuma. Osim neuravnotežena okusa, takva su vina i
biološki vrlo nestabilna, a ne znam i uz koja bi ih jela
trebalo nuditi.
Veliki broj vinara s područja koje smo ocjenjivali
nije zaštitio podrijetlo svojih vina. Ne znači to međutim,
da ne moraju poštivati opće propise Zakona o vinu, kako
u proizvodnji tako i u njegovu označavanju. Pitanje je
naime, koliko je tih vina namijenjeno isključivo osobnoj
potrošnji, a koliko ih na ovaj ili onaj način završava u
prometu.
 Korisno bi bilo da djelatnici Poljoprivredne
službe u svojim predavanjima upoznaju proizvođače bar
s osnovnim propisima Zakona o vinu.
Ocjenjivačima pak bi dobro došao podatak o količini vina
koju predstavlja svaki poslani uzorak na degustacju.
To će bojim se, dugo ostati dobro čuvana tajna. Sve
proizvođače srdačno pozdravljaju i žele bolju berbu u
2003. godini, članovi ocjenjivačkog suda i predsjednica.“
Ukupni prihodi Izložbe iznosili su 40.605,00
kuna (najvažnija stavka bili su prihodi od kotizacije
u iznosu od 17.120,00 kuna te prihodi od sponzora
od 17.960 kn), dok su rashodi iznosili 30.682,70 kn
(troškovi komisije tradicionalno su iznosili najveći
trošak, ovog puta u iznosu od 12.931,60 kn).
Izborna sjednica Skupštine Udruge održana
je 14. ožujka 2003. godine u Hotelu „Crnković“.
Prije službenog dijela odnosno dnevnog reda
održano je stručno predavanje.
Tijekom sjednice Skupštine donesene su izmjene
i dopune Statuta Udruge, čime je regulirano da
će Upravni odbor ubuduće imati 15 članova, kao
i brisanje članova iz članstva Udruge ukoliko ne
plate godišnju članarinu u razdoblju između dvije
sjednice Skupštine.
Konstatirano je kako Udruga trenutačno
broji 95 članova.
Nakon gotovo četiri godine obnašanja
dužnosti predsjednika Udruge, predsjednikom
Udruge i dalje ostaje Dragutin Crnković iz
Ludbrega.
U novi Upravni odbor Udruge izabrani su:
1. Dragutin Crnković - predsjednik,
2. Vladimir Orehovec - dopredsjednik,
3. Andreja Horvat - tajnik,
4. Josip Štabi - blagajnik,
5. Ivan Fabuš,
6. Branko Kežman,
71
7. Stanko Gložinić,
8. Vjekoslav Jakopčin,
9. Rifat Trpeza,
10. Nikola Makar,
11. Marijan Šoš,
12. Josip Friščić,
13. Branko Par,
14. Mladen Nađ,
15. Marijan Herman.
U novi Odbor za kontrolu izabrani su:
1. Antun Štefanec,
2. Vlado Blažuc,
3. Zvonko Mihalić.
Valja izdvojiti i kako je u sklopu sjednice
Skupštine po prvi puta spomenuta ideja o potrebi
pokretanja projekta vinske ceste.
Rezultat suradnje Udruge i poljoapoteke
„Herbos“, uspostavljene početkom godine,
povodom Izložbe mladih vina, 10% je popusta
na Herbosove proizvode za sve članove Udruge
vinogradara „Trsek“, koji iste kupuju u Herbosovoj
poljoapoteci u Ludbregu. Napravljen je stoga
popis članova Udruge kako bi isti mogli ostvariti
ovu povlasticu.
Kao i niz proteklih godina, Udruga
je Gradu Ludbregu dostavila prijavnicu za
financiranje u okviru Programa javnih potreba
iz oblasti društvenih djelatnosti Grada Ludbrega
za narednu godinu. Među glavnim aktivnostima
za buduće jednogodišnje razdoblje navedeni
su organizacije 12. Izložbe mladih vina, stručna
predavanja tijekom godine, uređenje prostorija
Udruge (uređenje interijera i nabava namještaja
za vinoteku, kao i uređenje vanjskog prilaza) te
sudjelovanje na izložbama i sajmovima.
Iz dokumentacije je vidljivo kako su
godišnju članarinu Udruge uplatila 74 člana.
GODINA 2004. – rekordna 42 „zlata“
Dvanaesta Izložba mladih vina održana je
23. i 24. siječnja 2004. godine u Hotelu Crnković,
pod glavnim pokroviteljstvom Varaždinske
županije i pokroviteljstvom Grada Ludbrega te
Turističke zajednice Grada Ludbrega.
Iz kataloga izložbe, pripremljenog od strane
Zajednice tehničke kulture Ludbreg, doznajemo
kako je izložen i ocijenjen ukupno 331 uzorak
mladog vina od 239 izlagača iz Varaždinske,
Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-
zagorske županije.
Dobitnici zlatnih odličja bili su: Vlado
Blažuc iz Kapele (pinot bijeli, sauvignon i
graševina), Zlatko Sonenšajn iz Koprivnice (pinot
sivi, traminac i graševina – kasna berba), Tomislav
Vitez iz Zbelave (traminac i muškat žuti), Josip
Friščić iz Kapele (rajnski rizling i pinot bijeli),
72
Stanko Crnko iz Imbriovca (traminac i rajnski
polusuho), Antun Ledinko iz Svetog Petra, Ruža
Štefanec iz Kapele, Dražen Par iz Hrastovskog,
Vladimir Čurila iz Ludbrega, Mirko Kosec iz
Hrastovskog, Marijan Gazivoda iz Kunovec
Brega, Josip Štabi iz Čukovca, Dragutin Stančin iz
Ludbrega, Ivan Kovaček iz Svetog Petra, Branko
Ošpuh iz Ludbrega, Slavko Jagić iz Hrastovljana,
Zvonimir Mihalić iz Ludbrega, Branko Kežman
iz Ludbrega, Stjepan Sanjković iz Slanja, Marijan
Herman iz Hrastovljana, Nikola Kovaček iz Svetog
Petra, Vlado Pirc iz Ludbrega, Alojz Volmajer iz
Hrastovca, Zvonimir Vidović iz Varaždina, Ratko
Sačer iz Ludbrega, Marijan Sever iz Svetog Petra,
Stjepan Bešenić iz Petkovca, Katarina Makaj iz
Krušljevca, Ivan Filipašić iz Ludbrega, Pavao
Borović iz Vrbanovca, Spomen Ivančić iz Ludbrega,
Josip Škrinjar iz Kunovec Brega, Gabrijel Frančić iz
Imbriovca, Ivan Bosilj iz Grane i Boris Levanić iz
Ivanca.
Ocjene koje su postigli uzorci su prikazane su u sljedećoj tabeli:

73

Katalog 12. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2004“
Ocjenjivanje vina provela je Stručna komisija
na čelu s predsjednicom prof. dr. Stankom Herjavec
(Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski
fakultet, Zagreb), dok su članovi iste bili: Zdravko
Mlinarić (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo,
Agronomski fakultet, Zagreb), Anđela Šafranec
(„Badel 1862“, Zagreb), dr. sc. Gerhard Schubert
(Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski
fakultet, Zagreb), Ivan Gregurek („Beljski vinogra-
di“, Kneževi Vinogradi),
Lidija Ruška (Nadja d.o.o., Ormož), Slobodan Vili
(Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski
fakultet, Zagreb), dr. sc. Jasmina Marić (Zavod za
74
vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski fakultet,
Zagreb), Zdenko Ivanković (Zavod za vinogra-
darstvo i vinarstvo, Agronomski fakultet, Zagreb)
i Davor Hižak (Poljodjelska postaja d.o.o., Varaž-
din).
Predsjednica Ocjenjivačke komisije prof.
dr. Stanka Herjavec tom se prigodom osvrnula na
izložene uzorke:
„Već tradicionalno ocjenjivanje mladih vina u
Ludbregu održano je na dane 13. i 14. siječnja 2004.
godine. Kakvoću prijavljenih vina iz berbe 2003. oc-
jenjivalo je 9 enologa, redom vrsnih poznavatelja vina
kontinentalne Hrvatske. Za ocjenjivanje je ukupno pri-
javljeno 331 vino. Degustatori su ocijenili 119 uzoraka
vina proizvedenih od mješavine bijelih sorti, potom 71
vino Graševine, 36 vina sorte Chardonnnay, 28 vina
Rizlinga rajnskog, 17 vina Pinota bijelog, 14 uzoraka
Sauvignona i 9 Traminca. Ostale bijele sorte, Moslavac,
Pinot sivi, Rizvanac, Muškat žuti, Muškat bijeli, Kern-
er, Silvanac zeleni, bile su zastupljene s manjim brojem
vina.
Kao što je i uobičajeno, crna vina su bila malo-
brojna. Ocijenjeno je 7 vina sorte Frankovka, 3 vina do-
bivena od mješavine sorti, 1 uzorak Portugisca, 2 vina
Pinota crnog i 1 vino Cabernet Sauvignona.
Ocjenjivanje je provedeno po Buxbaum metodi
do 20 bodova, a sukladno Pravilniku raspon postignutih
bodova za pojedino odličje je kako slijedi:
- 18,1 do 20 bodova - diploma “Zlatni trsek”
- 16,1 do 18,0 bodova - diploma “Srebrni trsek”
- 14,1 do 16,0 bodova - diploma “Brončani trsek”
- 12,50 do 14,0 bodova - priznanje za sudjelovanje
Na osnovi postignutih hodova ove su
godine 42 vina osvojila „Zlatni trsek“ što čini
12.7 % od ukupnog broja ocijenjenih uzoraka.
„Srebro“ su dobila 204 vina ili 61.6 % vina,
a "Broncu“ 45 vina odnosno 13.6 %. Priznanje za
sudjelovanje dobivaju 23 vina ili 6.9 %.
 Od ukupnog broja ocijenjenih vina odbačeno je
17 uzoraka jer nisu zadovoljili bodovni prag. U pravilu
u tim je vinima zamjetan bio oksidirani miris, a neka od
njih imala su i povišenu hlapivu kiselost.

Temeljem rezultata ocjenjivanja možemo zak-

ljučiti da su bijela vina iz berbe 2003. god. pretežito
bila dobre do veoma dobre kakvoće. Neovisno o sorti,
svojstvena im je lijepa svijetlija zelenkasto žuta boja i
primjerena bistroća, što ukazuje na dobru njegu vina.
U pravilu sva su vina bila suha okusa, najčešće dobro
uravnoteženog odnosa alkohola i kiselosti. Inače, vinima
ovog dijela kontinentalne Hrvatske općenito je svojst-
vena relativno visoka kiselost, što još jače dolazi do iz-
ražaja u okusu mladih vina koja se ocjenjuju u mjesecu
siječnju svake godine. Općenito uzevši, berbu 2003.
god. karakteriziraju niže do umjerene koncentracije
kiselina, te se i toj činjenici nedvojbeno može zahvaliti
harmoničnost okusa, pitkost i ugodna kiselost ocjenjenih
vina. Razmotrimo li postignute ocjene za vina pojedine
sorte, čini se da je, uz zasigurno primjerenu vinifikaciju,
prošla berba bila dobra za vina Pinota bijelog, jer je od
17 uzoraka, čak 5 vina dobilo zlato i 11 vina srebro.
Karakteristične arome Traminca i one Sauvignona samo
su u nekih vina bile čiste, lijepo izražene i prepoznat-
ljive, što je i rezultiralo visokim ocjenama. Nažalost u
pojedinim vinima arome sorte nije bilo moguće razabrati
jer su bile prikrivene previsokim koncentracijama slo-
bodnog sumpornog oksida.
Pozivnica za 12. Izložbu mladih vina
Redovna godišnja sjednica Skupš-
tine održana je 28. veljače 2004. godine u pros-
torijama hotela „Crnković“, dok su 8 sjedni-
ca tijekom godine održali Upravni odbor i
Odbor kontrole. Iz dokumentacije je vidljivo kako
je godišnju članarinu Udruge uplatilo 75 članova.
Među ostalim aktivnostima kroz godinu
valja izdvojiti izlet u Daruvar i Daruvarske toplice
koji je organiziran 22. svibnja 2004. godine, pri
čemu je održan posjet proizvodnim pogonima
Vinarije Badel 1862 Daruvar i kušanje vina u
podrumu grofa Jankovića.
Od 2. do 5. rujna Udruga je sudjelovala u
izložbi VINOVA u Varaždinu, kao i u provedbi
manifestacije Deset dana Svete Nedjelje u
Ludbregu“.

Crna vina bila su malobrojna i kao što se vidi iz Recimo i kako se Grad Ludbreg početkom
ocjena, uglavnom nisu bila kakvoće koju bi te sorte mo- ožujka pozitivno očitovao prema Udruzi i dopustio
gle na ovom području dati. Dijelom je to moguće pripi- u svojim prostorima izvede potrebne radove za
sati i činjenici da je malo uvođenje priključka na vodu i struju, uz uvjet da
prerano crna vina ocjenjivati u siječnju, no sigurno su se za njih izvedu i posebna brojila.
u pitanju i propusti u tehnologiji. Naime, u prilog po-
tonjem ide i ocjena od 18,1 bod i „ Zlatni trsek“ za vino Tijekom godina nabavljena je preša za
Pinota crnog. To pokazuje da i u području sjeveroza- korištenje od strane svih članova Udruge, ponajviše
padne Hrvatske dobra tehnologija može rezultirati do-
zahvaljujući donaciji Varaždinske županije.
brom kakvoćom crnih vina.
Na vinarima je da postignutu kakvoću svojih vina oču-
vaju brižljivom njegom i dozrijevanjem u primjerenim
uvjetima.

75
GODINA 2005. – nabavljena nova
preša
Trinaesta Izložba mladih vina održana je 28.
i 29. siječnja 2005. godine u Hotelu Crnković, pod
glavnim pokroviteljstvom Varaždinske županije
i pokroviteljstvom Grada Ludbrega te Turističke
zajednice Grada Ludbrega.
Iz kataloga izložbe, pripremljenog od strane
Zajednice tehničke kulture Ludbreg, doznajemo
kako je izložen i ocijenjen ukupno 301 uzorak mladog
vina od 205 izlagača iz Varaždinske, Međimurske,
Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske
županije.
76
Dobitnici zlatnih odličja bili su Stanko
Gložinić iz Kapele (rizvanac bijeli i pinot bijeli),
Branko Kežman iz Ludbrega (moslavac-šipon
i pinot bijeli), Tomislav Blažek iz Koprivnice,
Marijan Mlinarić iz Varaždina, Ivan Kovaček
iz Svetog Petra, Stjepan Makaj iz Krušljevca,
Antun Blatarić iz Malog Bukovca, Srećko Detelj
iz Tuhovca, Davor Špikić iz Ludbrega, Vladimir
Orehovec iz Ludbrega, Zuhdija Kubat iz Leskovca,
Stanko Crnko iz Imbriovca i Zlatko Sonenšajn iz
Koprivnice.
Ocjene koje su postigli uzorci su prikazane
su u sljedećoj tabeli:

Katalog 13. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2005“
Ocjenjivanje vina provela je Stručna
komisija na čelu s predsjednicom prof. dr. Stankom
Herjavec (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo,
Agronomski fakultet, Zagreb), dok su članovi iste
bili: Zdravko Mlinarić (Zavod za vinogradarstvo i
vinarstvo, Agronomski fakultet, Zagreb), Anđela
Šafranec („Badel 1862“, Zagreb), dr. sc. Gerhard
Schubert (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo,
Agronomski fakultet, Zagreb), Ivan Gregurek
77
(„Beljski vinogradi“, Kneževi Vinogradi), Lidija
Ruška (Nadja d.o.o., Ormož), Ana Jeromel (Zavod
za vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski
fakultet, Zagreb), dr. sc. Jasmina Marić (Zavod
za vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski
fakultet, Zagreb), Zdenko Ivanković (Zavod za
vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski fakultet,
Zagreb) i Davor Hižak (Poljodjelska postaja d.o.o.,
Varaždin).
Predsjednica Ocjenjivačke komisije prof.
dr. Stanka Herjavec tom se prigodom osvrnula na
izložene uzorke:
„Na dane 18. i 19. siječnja 2005. godine u
Ludbregu je provedeno ocjenjivanje mladih vina iz
berbe 2004. godine u kojem je sudjelovalo 9 ocjenjivača,
članova Društva enologa Hrvatske.
Za ocjenjivanje je ukupno prijavljen 301 uzorak od
kojih 104 vina proizvedeno od mješavine bijelih sorata,
63 vina od sorte Graševina, 36 vina Chardonnaya, 26
vina Rizlinga rajnskog, 22 vina sorte Sauvignon, 13
vina Pinota bijelog i 9 vina sorte Pinot sivi. Vina ostalih
sorti, primjerice Kernera, Moslavca, Veltlinca zelenog,
Traminca, Silvanca zelenog, Muškata žutog i bijelog,
zastupljena su bila s jednim do dva uzorka. Crna vina
su bila zastupljena s 6 uzoraka Frankovke, 2 Portugisca,
te s jednim uzorkom vina sorte Pinot crni.
Ocjenjivanje je provedeno metodom po
Buxbaumu do 20 pozitivnih bodova, prema kojoj za
bistroću i za boju degustatori mogu dodijelili 0 do 2 boda,
mirisu 0 do 4 boda, okusu 0 do 6 bodova, te općem dojmu
vina 0 do 6 bodova. Prema Pravilniku o ocjenjivanju na
osnovi postignutih bodova vino može dobiti slijedeća
odličja:
- 18,1 do 20 bodova - diploma “Zlatni trsek”
- 16,1 do 18,0 bodova - diploma “Srebrni trsek”
- 14,1 do 16,0 bodova - diploma “Brončani trsek”
- 12,50 do 14,0 bodova - priznanje za sudjelovanje
 Na osnovi postignutih bodova ove je godine 16
vina osvojilo diplomu "Zlatni trsek", "Srebrni trsek"
dobiva 208 vina, "Brončani trsek" dobiva 45 vina, a
Priznanje za sudjelovanje dodjeljuje se za 11 uzoraka.
Od ukupnog broja uzoraka ocjene za 21 vino nisu
prošle bodovni prag te su vina odbačena prvenstveno
zbog visoke hlapive kiselosti, previsokog slobodnog
sumpornog dioksida, neugodnog mirisa na pokvarena
jaja, te oksidacijskih promjena mirisa i okusa.
Općenito gledajući ocjenjena vina kakvoćom
su bila slabija od vina iz berbe 2003. godine. Dijelom
je to moguće pripisati specifičnosti godine, ali i brzoj i
neprimjerenoj doradi vina. Tako je sva bijela vina općenito
karakterizirala primjerena bistroća i u pravilu veoma
svijetle zelenkasto žute boje, stoje direktna posljedica
intenzivnijeg sumporenja kratko prije ocjenjivanja kako
bi se vino što prije očistilo.
Stoga je u dosta vina, primjerice Sauvignonima
bio zamjetan visoki slobodni sumporni dioksid, koji je
prekrio aromu sorte. Dobru obojenost malobrojnih crnih
vina nažalost nije pratio i miris primjeren sorti i dobroj
vinifikaciji, te je u većini njih bila zamjetna povišena
hlapiva kiselost.
U Ludbregu se ocjenjuju mlada vina iz
prošlogodišnje berbe. Relativno kratki period od
završetka fermentacije do ocjenjivanja i pomanjkanje
odgovarajuće opreme u većini podruma ne može
osigurati dobru bistroću vina. A mladim vinima čiji je
život dug svega dva do tri mjeseca maglušavost je manji
nedostatak od previsokog sumpornog dioksida.“.
Akreditacija člana Organizacijskog odbora Izložbe
mladih vina
78
Redovna godišnja sjednica Skupštine
održana je 4. ožujka 2005. godine u prostorijama
hotela „Crnković“. Prije službenog dijela Udruga i
Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i lovno
gospodarstvo Varaždinske županije organizirali su
predavanje na temu „poticaja i uvjeta kreditiranja
u vinogradarstvu i voćarstvu Grada i Županije.
Tijekom godine Udruga je sudjelovala u
tradicionalnim događanjima na području Grada
Ludbrega.
Iz dokumentacije je vidljivo kako je
godišnju članarinu Udruge uplatilo 69 članova,
kao i da Udruga surađuje odnosno komunicira s 10
vinogradarskih udruga na području Varaždinske
županije (Varaždinbreg, Cestica, Beretinec, Vinica,
Jalžabet, Ivanec, Novi Marof, Varadinske Toplice,
Sveti Ilija i Bednja).
GODINA 2006. – novo rukovodstvo
Udruge
Četrnaesta Izložba mladih vina održana je
27. i 28. siječnja 2006. godine u Hotelu Crnković,
pod glavnim pokroviteljstvom Varaždinske
županije i pokroviteljstvom Grada Ludbrega te
Turističke zajednice Grada Ludbrega.
Iz kataloga izložbe, pripremljenog od strane
Zajednice tehničke kulture Ludbreg, doznajemo
kako je izloženo i ocijenjeno ukupno 276 uzoraka
mladih vina od 248 izlagača iz Varaždinske,
Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-
zagorske županije.
Dobitnici zlatnih odličja bili su Zlatko
Sonenšajn iz Koprivnice (traminac – prosušene
bobe i pinot sivi), Janko Lasić iz Svetog Križa
Začretja, Ivan Koprek iz Varaždina, Branko Ošpuh
iz Ludbrega, Darko Crnković iz Ludbrega i Antun
Lazar iz Babinca.
Ocjene koje su postigli uzorci su prikazane su u sljedećoj tabeli:

79
 Ormož), Ana Jeromel (Zavod za vinogradarstvo
i vinarstvo, Agronomski fakultet, Zagreb), dr.
sc. Jasmina Marić (Zavod za vinogradarstvo i
vinarstvo, Agronomski fakultet, Zagreb), Zdenko
Ivanković (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo,
Agronomski fakultet, Zagreb), Dunja Mežnarić
(Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski
fakultet, Zagreb) i dr. sc. Maja Firšt-Bača (Zavod za
vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski fakultet,
Zagreb).
Predsjednica Ocjenjivačke komisije prof. dr. Stanka
Herjavec tom se prigodom osvrnula na izložene
uzorke:
„Nepovoljni vremenski uvjeti tijekom
dozrijevanja grožđa u 2005. godini rezultirali su većom
kiselošću, što je utjecalo na pitkost i harmoničnost
okusa dobivenih vina. Berba 2005. općenito je dala vina
nešto izraženije ukupne kiselosti, uz koju bi i manje
količine vinobrana bile dostatne za očuvanje kakvoće
vina. Međutim, neodgovarajuća zaštita u vinogradu
prouzročila je i veću zarazu Botrytisom i više octenih
bakterija na grožđu. Kako bi se od takva grošđa proizvelo
vino korektnog mirisa, boje i okusa, moštove je obvezatno
trebalo taložiti prije fermentacije. Sumporenje moštova
i vina u tom slučaju treba bili jače, kako bi se spriječilo
razmnažanje octenih bakterija odnosno povišena hlapiva
kiselost vina.
Nažalost u 54 vina ocjenjivači su prepoznali
defekte u mirisu i okusu, najčešće povećanu hlapivu
kiselost i štetne oksidacijske promjene. Ovi defekti
posljedica su loše tehnologije u podrumu odnosno
Katalog 14. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2006“
sumporenje je bilo preslabo. S druge pak strane, neka
su vina imala jako izražen miris na sumporni dioksid,
Ocjenjivanje vina provela je Stručna komisija
koji je u pojedinim uzorcima u potpunosti „prekrio"
na čelu s predsjednicom prof. dr. Stankom Herjavec
aromu sorte. Presumporena vina bila su presvijetle
(Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski
i neodgovarajuće boje, što je također utjecalo na niže
fakultet, Zagreb), dok su članovi iste bili: Zdravko
ocjene. Razlozi tomu mogu biti sumporenje vina
Mlinarić (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo,
kratko vrijeme prije ocjenjivanja, ili pak činjenica da se
Agronomski fakultet, Zagreb), Anđela Šafranec
svake godine moštove i vina sumpori istim količinama
(„Badel 1862“, Zagreb), dr. sc. Gerhard Schubert
vinobrana ne vodeći dovoljno računa o specifičnostima
(Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Agronomski
pojedine godine.
fakultet, Zagreb), Lidija Ruška (Nadja d.o.o.,

80
 Nažalost, razlozi zbog kojih su pojedina vina
odbačena ukazuju da pojedini vinari još uvijek nisu u
potpunosti usvojili osnovne kriterije koje treba poštivati
u proizvodnji vina kako bi spriječili oksidacijske promjene
ili povišenu hlapivu kiselost sina. To samo znači da treba
znatno više raditi na edukaciji vinara putem stručnih
predavanja tijekom godine, ali i neposredno prije berbe,
kako bi prilagodili vinifikaciju datim uvjetima.
Nadalje, preporučujem da se prije glavnog
ocjenjivanja provede predocjenjivanje u kojem bi barem
3 pozvana ocjenjivača eliminirala defektna vina. Također
takva vina trebalo bi isključiti iz ocjenjivanja temeljem
priložene kemijske analize, koja mora bili sastavni dio
prijavnog listića.
Sredinom godine dolazi do izvanrednog
sazivanja Skupštine Udruge, s ciljem promjene
dužnosnika i jačanja sveukupnih aktivnosti
članstva. Sjednica je održana 14. lipnja 2006. godine
u ludbreškom Lovačkom domu, uz nazočnost 38
od 71 člana Udruge.
U uvodnom dijelu sjednice donešene su
Izmjene i dopune Statuta Udruge te su razriješena
sva dosadašnja tijela i dužnosnici. Javnim
glasovanjem izabrana su nova tijela za naredno
mandatno razdoblje.
U novi Upravni odbor Udruge izabrani su:
1. Zvonko Kirić,
2. Marijan Šoš,
3. Branko Kežman,
4. Zlatko Brunčić,
5. Saša Kišić,
6. Željko Martan,
7. Ivan Vincetić.
U novi Odbor kontrole izabrani su:
1. Nikola Makar,
2. Stjepan Šerbetar,
3. Stjepan Sanjković.
81
U Stegovnu komisiju izabrani su:
1. Mario Melnjak,
2. Mladen Hladnić,
3. Ivica Jalšić.
Na prvom sastanku Upranog odbora,
održanom 20. lipnja 2006., za novog predsjednika
Udruge izabran je Branko Kežman, za
dopredsjednika Marijan Šoš, za tajnika Mladen
Nađ, a za blagajnika Zvonko Kirić.
Dogovoreno je da se Udruga s novim
rukovodstvom i vizijom razvoja po prvi put
predstavi u okviru održavanja manifestacije
„Deset dana ludbreške Svete Nedjelje“, u
sklopu „Ludbreškog sejma“. Za predstavljanje
i organizaciju zadužen je Zvonko Kirić, a za tu
priliku izrađen je letak „Zašto postati član Udruge
vinogradara Trsek“, kojeg se kasnije dijelilo
godinama građanima kako bi ih se zainteresiralo za
učlanivanje u Udrugu, odnosno kako bi se Udruga
predstavila što širem krugu ljudi, a izrađene su i
nove članske iskaznice.
Ovdje valja istaknuti kako je predstavljanje
Udruge na „Ludbreškom sejmu“ postala tradicija,
sve dok se Udruga nije preselila u Trsekov
podrum, a treba reći i kako se redovito svake
godine promovira i na Gastro izložbi (također u
okviru obilježavanja ludbreške Svete nedjelje).
Učlanjivanje novih članova tijekom „Ludbreškog sejma“ Branko Kežman i Zvonko Kirić, novi čelnici na štandu
Udruge

„Trsekov“ štand plijenio je pažnju tisuća prolaznika

Do kraja godine Udruga je ponajviše radila Dana 25. studenoga 2006. uspješno je organiziran
na konsolidaciji i ponovnom omasovljenju članst- stručni izlet u Mađarsku, odnosno baranjski
va, a posebice ponovnom učlanjenju članova koji vinogradarski kraj (Pečuh).
su s vremenom napustili Udrugu.

82
Detalji sa stručnog izleta u Mađarsku (Pečuh)

83
GODINA 2007. – jačanje promotivnih
aktivnosti Udruge

Ovogodišnje Vincekovo u ludbreškom je Dragutin Vidović iz Ludbrega, Zvonko Kirić

kraju bilo u znaku jubilarne 15. Izložbe mladih iz Sigeca, Željko Biškup iz Ludbrega, Krešimir
vina, odnosno manifestacije koja je s vremenom Bešenić iz Remetinca, Željko Brlek iz Sigeca, Marko
postala zaštitni znak Ludbrega. Nakon početnih 30- Kovaček iz Svetog Petra, Alojzije Ljubić iz Kloštra
tak uzoraka, njihov broj proteklih se godina kreće Podravskog, Željko Martan iz Varaždina, Zlatko
od 300 primjeraka, uz napomenu kako su začecima Ivanuša iz Poljanca, Božica Makar iz Slokovca,
po broju daleko prednjačila miješana vina, dok je Ivan Matijaško iz Starigrada Koprivničkog,
tijekom posljednjih 5 godina došlo do preuzimanja Dragec Kladić iz Vinograda Ludbreških, Nikola
primata sortnih vina. Donijelo je to izniman iskorak Makar iz Slokovca, Mario Bačani iz Ludbrega,
u podizanju kvalitete vina ne samo u ludbreškom, Vladimir Čurila iz Ludbrega, Davor Barukčić
već i u susjednim vinogorjima, s obzirom da je ova iz Kučan Marofa, Mladen Gložinić iz Slokovca,
izložba odavno prerasla okvire ludbreškog kraja. Antun Golubić iz Ludbrega, Jurica Vručina iz
Sudovčine, Željko Zdelar iz Selnika, Željko Martan
Petnaesta Izložba mladih vina održana je 26. iz Varaždina, Mladen Mikić iz Doljana, Obiteljska
i 27. siječnja 2007. godine u Hotelu Crnković, pod vinarija Gregurek iz Kneževih Vinograda, Zlatko
glavnim pokroviteljstvom Varaždinske županije Brunčić iz Križovljana, Ivan Bosilj iz Grane,
i pokroviteljstvom Grada Ludbrega te Turističke Vladimir Martan iz Varaždina, Stanko Gložinić
zajednice Grada Ludbrega. iz Kapele, Vlado Blažuc iz Kapele, Branko Par iz
Iz kataloga izložbe, pripremljenog od strane Hrastovskog, Stjepan Martinec iz Sračinca i Zlatko
Zajednice tehničke kulture Ludbreg, doznajemo Sirc iz Turčišća.
kako je izloženo i ocijenjeno ukupno 333 uzoraka
mladih vina od 225 izlagača.
Dobitnici zlatnih odličja bili su: Zlatko
Sonenšajn iz Koprivnice (pinot sivi prosušene
bobice, traminac ledena berba, graševina), Branko
Kežman iz Slanja (miješano bijelo, graševina,
graševina kasna berba 2003.), Mladen Hladnić
iz Apatije (chardonnay, miješano bijelo), Stanko
Crnko iz Imbriovca (graševina ledena berba,
chardonnay), Vladimir Novoselec iz Majerja
(miješano bijelo, muškat žuti), Branko Ošpuh iz
Ludbrega (chardonnay, graševina), Sanja Stručić iz
Ludbrega, Ilija Fijok iz Beretinca, Nikola Mikulčić
iz Varaždina, Eduard Horvat iz Globočeca,
Detalj dekora s jubilarne 15. Izložbe mladih vina

84
Ocjene koje su postigli uzorci prikazane su u sljedećoj tabeli:

85

Katalog 15. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2007“
Ocjenjivanje vina provela je Prosudbena
komisija na čelu s predsjednicom prof. dr.
Dubravkom Premužić uz članove: Dunju Mežnarić,
Lidiju Ruška, dr. Pavicu Tupajić, Ivana Gregureka,
Davora Hižaka, Karla Bega i Dragicu Beg.
Predsjednica komisije na zaključnoj
svečanosti obratila se nazočnima:
86
„Tradicionalno ocjenjivanje mladih vina u
Ludbregu provedeno je u vremenu od 16. do 18. siječnja
2007. godine. Agilni organizacijski odbor uložio je uistinu
veliki trud sakupivši 330 uzoraka vina i tri uzorka rakije
s područja Varaždinske i susjednih županija. Nešto više
od jedne trećine uzoraka predstavljala su vina dobivena
od miješanih sorti.
Slijedila su ih s većim brojem uzoraka
vina graševine, chardonnaya, rajnskog rizlinga i
sauvignona. Ostali su bijeli kultivari bili zastupljeni
s po nekoliko uzoraka uz manji broj vina dobivenih od
obojenih sorti. Kakvoća ponuđenih vina bila je doista
na zavidnoj razini. Svjedoče o tome dodijeljena odličja.
Dobra vinogradarska 2006. godina bez sumnje je tome
pridonijela. No umješnost i znanje naših vinara, koje se
iz godine u godinu vidno podiže, bilo je od presudnog
utjecaja.
Malo vrijedi, naime, i najbolja sirovina u
nestručnim rukama.
Ne bi dobro bilo da se na dostignutoj razini
znanja stane. Veći broj ocijenjenih vina, posebice od
sorti kojima treba dulji period dozrijevanja, valjalo bi
dalje njegovati. U ovoj ranoj fazi razvoja ta vina sigurno
ne mogu pokazati svu raskoš, bogatstvo mirisa i okusa
koji se u njima kriju, ali ih dozrijevanje uz dobru njegu
može probuditi.
Ocjenjivački sud čestita svim proizvođačima
na postignutim uspjesima, a malobrojnim čija se vina
nisu ocijenila preporuča malo više zalaganja i pažnje u
budućem radu s vinom.
Domaćinu - Hotelu „Crnković“, vodstvu
Udruge vinogradara „Trsek“ i organizacijskom odboru,
na svemu što im pružiše tijekom tri dana ocjenjivanja,
članovi suda se najsrdačnije zahvaljuju.“
 U okviru Izložbe mladih vina održana je
prva „kušalica“, kao i tradicionalni Vinski bal, uz
nanovo razrađen protokol za oba događanja. Za tu
prigodu dizajnirane su nove diplome.

Dana 19. travnja 2007. Udruga pokreće

inicijativu glede osmišljavanja vlastitog grba.
Idejno rješenje pripremio je Zvonko Kirić te je od
Grada Ludbrega zatražena suglasnost za korištenje
simbola Grada u istome. Ujedno se izrađuju i
prigodne kutije za vina s istaknutim simbolima Prigodne kutije za vina sa simbolima Udruge
Udruge.

Grb Udruge osmišljen je 2007. godine zahvaljujući

dugogodišnjem članm Zvonku Kiriću

Tijekom godine Udruga se uključivala u

brojne aktivnosti koje su organizirali Varaždinska Zahvalnica Udruzi za nastup na sajamskoj priredbi
EKO-ETNO u Zagrebu
županija, Grad Ludbreg i Turistička zajednica
Grada Ludbrega, a predstavila se i na izložbi u
okviru Zagrebačkog velesajma.

87
Za članove Udruge organiziran je jednodnevni GODINA 2008. – rekordan broj
izlet u Kutjevo i Đakovo.
uzoraka mladih vina

Šesnaesta Izložba mladih vina održana je

25. i 26. siječnja 2008. godine u Hotelu Crnković,
pod glavnim pokroviteljstvom Varaždinske
županije i pokroviteljstvom Grada Ludbrega te
Turističke zajednice Grada Ludbrega.
Iz kataloga izložbe, pripremljenog od
strane Zajednice tehničke kulture Ludbreg,
doznajemo kako je izloženo i ocijenjeno ukupno
čak 468 uzoraka mladog vina od 300 izlagača.
Dobitnici zlatnih odličja bili su: Zlatko
Sonenšajn iz Koprivnice (traminac prosušene
bobice 2006., graševina prosušene bobice 2006.),
Sanja Stručić iz Ludbrega (voćno vino i voćni
liker), Stjepan Gradečak iz Preloga (pinot crni
i gvirc), Nevenka Kovačić iz Ladanja Gornjeg,
Stjepan Kovačić iz Ladanja Gornjeg, Ivica Vidoni iz
Jerovca, Željko Horvat iz Varaždina, Željko Zdelar
iz Selnika, Marijan Barukčić iz Varaždinbrega,
Marko Gložinić iz Vrbanovca, Zvonimir Botak iz
Slokovca, Dražen Harambaša iz Selnika, Ivan Koren
iz Kelemena, Mladen Kuserbajn iz Hrastovskog,
Hrvoje Mežnarić iz Varaždina, Vjekoslav Jakopčin
iz Malog Bukovca, Biserka Brlek iz Sigeca, Božica
Makar iz Slokovca, Željko Martan iz Varaždina,
Antun Borček iz Jarki, Branko Žigrović iz Svetog
Ivana Zelina, Dragutin Bergovec iz Sudovčine,
Stanko Gložinić iz Kapele, Marijan Županić iz
Velikog Lovrečana, Kristijan Kolak iz Selnika i
Zlatko Sirc iz Turčišća.

Stručni posjet Kutjevačkom vinogorju

88
Ocjene koje su postigli uzorci prikazane su u sljedećoj tabeli:

89

Katalog 16. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2008“
Ocjenjivanje vina provela je Prosudbena
komisija na čelu s predsjednicom prof. dr.
Dubravkom Premužić, dok su članovi iste bili:
Dragica Beg, Dunja Mežnarić, Zdenko Ivanković,
Lidija Ruška, Anđela Šafranec, Ivan Gregurek,
Davor Hižak, Karlo Beg i Nikola Vrbanić.
90
Predsjednica komisije na zaključnoj
svečanosti obratila se nazočnima:
Rekordnih 468 uzoraka vina, voćnih vina i
rakija prispjelih na šesnaesto ocjenjivanje mladih vina
u Ludbregu, od 15. do 18. siječnja 2008. govori o
uspješnosti izložbe i stečenoj reputaciji kroz prethodnih
15 godina. To je nagrada vjernim organizatorima izložbe
koji su i nama ocjenjivačima dobrom organizacijom
znatno olakšali vrlo težak zadatak. Na kraju ocjenjivanja
nameće se pitanje opravdanosti ovako velikog broja
uzoraka, jer je bilo dosta uzoraka s manama i bolestima
(visoki slobodni SO2, sumporovodik i drugi reduktivni
mirisi, te povišena octena kiselina), postavlja se i pitanje
potrebe ocjenjivanja „duplih uzoraka“. Svaka nova
berba je nova priča i pred vinare postavlja nove zadaće.
Opći je zaključak nakon kušanja prispjelih uzoraka da
se vinari nisu najbolje snašli u preradi grožđa iz berbe
2007. godine. Visoke temperature u fazi dozrijevanja
grožđa su dovele do pada kiselina u grožđu, a kišni kraj
osmog i početak devetog mjeseca je požurio berbu, tako
da smo u podrum unijeli grožđe s manjkom kiseline i
nedostatkom hrane za kvasce, pa smo imali spora vrenja
i sporo prirodno bistrenje vina.
Među vinima „mješavina sorata“ (1/3 uzoraka)
teško je bilo naći svježa, lepršava, kiselkasta vina voćnih
ili bar čistih vinskih aroma, a previše ih je bilo s ostatkom
šećera.
Vina ranijih sorata (Pinot bijeli, Silvanac zeleni,
Pinot sivi, Traminac i Sauvignon) su u pravilu sortno
neprepoznatljiva i neharmonična, dok su vina sorte
Chardonnay dosta dobra.
Vina sorata kasnije dobi dozrijevanja (Graševina,
Rizling rajnski i Muškat žuti) su osvjetlala obraz.
Crnih vina je sve više, skoro 7% od ukupnog
broja uzoraka, ali su nas kvalitetom dosta razočarali,
pa bi trebalo prizvati duh dragog nam kolege Gege,
dr. Schuberta da zasuče rukave i počne od prve lekcije.
Proizvođače podsjećamo da vina proizvode za sebe i svoje
prijatelje, te nažalost samo u manjem broju za tržište, a
ne za ocjenjivače. Posebno zahvaljujemo organizatorima
Dragecu, Željku i Branku te domaćinu dedi Crnkoviću.“
 Recimo i kako je temeljem odluke
Upravnog odbora pokrenuta izrada prigodnih
pregača s grbom Udruge za sve članove Upravnog
i Nadzornog odbora.

Detalj s naslovnice Ludbreških novina – zbivanja vezana

uz Udrugu i Izložbe mladih vina redovito je pratio poznati
ludbreški novinar Darko Skupnjak Upravni i Nadzorni odbor Udruge uhvaćeni okom kamere
tijekom
Izložbe – s novim prigodnim pregačama
Možda smo očekivali još bolje ocjene
na ovoj izložbi, ali očito da godina ipak nije bila Tijekom godine, Udruga se uključivala u
tako povoljna. No, imali smo gotovo 470 vina oko brojne aktivnosti koje su organizirali Varaždinska
tristotinjak vinogradara što je impresivna brojka. županije, Grad Ludbreg i Turistička zajednica
To je uspjeh svih članova„Trseka" i drugih vrijednih Grada Ludbrega (Ludbreški sejem, Jesen u
vinogradara koji su željeli doznati kvalitetu svog Ludbregu – dijeljeno besplatno vino i mošt).
vina. Naša izložba je prva u Hrvatskoj u godini, tu Darivano je vino udrugama koje su organizirale
su mlada vina, pa se nadam da će se uživati u vinima humanitarne akcije.
koja počinju sazrijevati. Svakako ćemo uzeti u obzir
primjedbe i sugestije komisije enologa, razmisliti o
kriterijima i o pravilniku izložbe za iduću godinu –
rekao je predsjednik Udruge Branko Kežman.
Nikola Makar iz Slokovca tom je prigodom
rekao: „Na izložbi sam od prve godine, dakle,
već 16-i puta. Ljudi se tako educiraju, slušaju
predavanja, stalno doznaješ nešto novo, naučili
smo kontrolirati grožđe i sazrijevanje mladog
vina. Svi smo se odlično educirali, svi sada znaju
da posebno rodni vinograd ne može dati najbolje
vino. Prije nekoliko godina završio sam i školu za
podrumara. Eto, danas dio moje proizvodnje ide
u restorane, dolaze Dalmatinci, a oni znaju što je
Detalj s ludbreškog sejma 2008. godine
kvaliteta.“

91
 Povodom obilježavanja Dana Grada
Ludbrega, 19. ožujka 2008. Udruga vinogradara
„Trsek“ dobila je PLAKETU GRADA LUDBREGA
– za postignute uspjehe i promicanje razvitka i
ugleda Grada.
Upravni odbor tijekom godine održao je
10 sjednica na kojima se raspravljalo o različitim
aktivnostima. Zahvaljujući aktivnostima vodećih
ljudi Udruge, članovi ostvaruju pravo na 5-10
% popusta na repromaterijal i zaštitna sredstva
u trgovinama na području regije. Članovima se
iznajmljivala preša za talog, organizirani su i
jednodnevni izleti u Beč i na Jastrebarsku vinsku
cestu.
Stručni posjet Upravnog odbora Udruge Beču
Stručni posjet Upravnog odbora Udruge Beču
92
GODINA 2009. – otvoren „Trsekov
podrum“
Sedamnaesta Izložba mladih vina održana
je 23. i 24. siječnja 2009. godine u Hotelu Crnković,
pod glavnim pokroviteljstvom Varaždinske
županije i pokroviteljstvom Grada Ludbrega te
Turističke zajednice Grada Ludbrega.
Iz kataloga izložbe, pripremljenog od
strane Zajednice tehničke kulture Ludbreg,
doznajemo kako je izloženo i ocijenjeno ukupno
čak 466 uzoraka mladog vina od 300 izlagača.
Dobitnici zlatnih odličja bili su: Zlatko
Sonenšajn iz Koprivnice (graševina kasna berba,
traminac prosušene bobice 2006.), Drago Matijašec
iz Sigeca (pinot bijeli, graševina), OPG Ivan Filipašić
iz Ludbrega (pinot crni, pinot bijeli), Sanja Stručić
iz Ludbreg, Marijan Barukčić iz Varaždinbrega,
Ivica Vidoni iz Jerovca, Ivan Bali iz Jalševca
Svibovečkog, Ivan Čićek iz Ivanca, Nevenka
Kovačić iz Ladanja Gornjeg, Stjepan Kovačić iz
Ladanja Gornjeg, Josip Kukec iz Varaždina, Ivan
Oskoruš iz Ludbrega, Saša Kišić iz Svetog Đurđa,
Viktor Ošpuh iz Ludbrega, Vjekoslav Jakopčin iz
Malog Bukovca, Zvonko Kirić iz Sigeca, Marijan
Matočec iz Đurđevca, Željko Martan iz Varaždina,
Đuro Bohnec iz Ludbrega, Goran Bajrović iz
Ludbrega, Božica Makar iz Slokovca, Ivica Matošić
iz Tuhovca, Krunoslav Meštrić iz Možđenca,
OŠG Nebojša Božić iz Varaždinskih Toplica,
Antun Golubić iz Ludbrega, Kristina Bačani iz
Selnika, Krešimir Funtek iz Svetog Đurđa, Vlado
Horvat iz Ludbrega, Zvonimir Botak iz Slokovca,
Vladimir Puklavec iz Hrastovljana, Mario Melnjak
iz Ludbrega, Vlado Blažuc iz Kapele, Josip Friščić
iz Kapele, Branko Kežman iz Slanja, Marijan
Šoš iz Globočeca, Centurion d.o.o. iz Vinograda
Ludbreških, Stanko Crnko iz Imbriovca, Stjepan
Plantak iz Varaždina, Ivan Mikec iz Čakovca i
Zlatko Sirc iz Turčišća.
Ocjene koje su postigli uzorci prikazane su u sljedećoj tabeli:

93
 Predsjednica komisije na zaključnoj
svečanosti obratila se nazočnima:

„Sedamnaesto ocjenjivanje mladih vina

Ludbreg 2009. obavljeno je od 13.-15.1. 2009. godine.
Vrsni organizatori izložbi su prikupili 466 uzoraka i
ocjenjivačkom sudu kojim je suvereno upravljala prof.
dr. sc. Dubravka Premužić uz pomoć tajnice Dragice
Beg, omogućili dobre uvjete za ocjenjivanje pristiglih
uzoraka na najbolji način.
Dodijeljeno je 426 odličja, a šampion izložbe
je mlado vino sorte RAJNSKI RIZLING gospodina
ŽELJKA MARTANA. Kvaliteta vina pristiglih na
ocjenjivanje je po općem sudu ocjenjivača primjerena
protekloj vinogradarskoj godini. Vidi se da je najveći
dio proizvođača uspio u svojim nakanama, ali na žalost
još uvijek ima proizvođača koji nisu najbolje svladali
tehnologiju proizvodnje vina.
Specifičnost berbe 2008. je rana berba i usporeno
dozrijevanje vina. Čestitke nagrađenima uz napomenu
da se radi o mladim vinima koja će u budućem razvoju
najvećim dijelom biti još bolja ali moramo računali s
tim da će dio uzoraka u budućnosti biti lošiji nego u
trenutku ocjenjivanja.
Proizvođače treba upozoriti na pravilno
školovanje vina u narednim mjesecima i konzultacije sa
strukom kako bi vina bila što bolje njegovana i sačuvana
kroz cijeli period potrošnje istih te do eventualnog
stavljanja u bocu.
Katalog 17. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2009“ Posebna zahvala organizatorima ocjenjivanja,
te tehničkom osoblja prvenstveno „natakalcima“.“
Ocjenjivanje vina provela je Prosudbena
komisija na čelu s predsjednicom prof. dr.
Dubravkom Premužić, dok su članovi iste bili:
Dragica Beg, Dunja Mežnarić, Zdenko Ivanković,
Lidija Ruška, Anđela Šafranec, Ivan Gregurek,
Karlo Beg i Nikola Vrbanić.

94
Detalji sa 17. Izložbe mladih vina

95
Detalji sa 17. Izložbe mladih vina

96
Detalji sa 17. Izložbe mladih vina

97
 Redovna sjednica Skupštine Udruge
održana je 20. veljače 2009. godine, a već 5. ožujka
u društvenom domu u Hrastovskom organizirano
je stručno predavanje u suradnji s tvrtkom
Agrokemax iz Zagreba na temu zaštite vinograda.
Polako se „slažu kockice“ za Ludbrešku vinsku cestu
Dana 1. srpnja 2009. godine osnovan je Od-
bor za otvaranje Ludbreške vinske ceste. Naime,
ideja za ovaj projekt spominjana je već ranije među
članstvom Udruge, a zbog želje da se pokrene raz-
voj turizma na širem području Grada Ludbrega i
to u formi seoskog turizma (planiranog u razvoju
Grada), konkretno uspostavom i promocijom vin-
ske ceste koja će sadašnjim i budućim posjetitelji-
98
ma nuditi jedinstven doživljaj ludbreškog kraja te
pružiti priliku za upoznavanjem „goričkih“ običa-
ja i kušanje domaćih gastronomskih specijaliteta.
Odmah se pristupa izradi projektnog
elaborata za vinsku cestu, izradi logotipa, tabli, itd.
Nositelji projekta bili su Turistička zajednica
Varaždinske županije i Udruga vinara Varaždinske
županije, a sudionici u projektu Grad Ludbreg,
Turistička zajednica Grada Ludbrega i Udruga
vinogradara „Trsek“ Ludbreg. Već u samom
začetku projektnom dokumentacijom bilo je
predviđeno uređenje vidikovca i postavljanje
kipa svetog Vinka, na najvišoj točki Ludbreškog
vinogorja s pogledom na cijelu ludbrešku dolinu.
O ovom vrlo važnom projektu za cjelokupnu
ludbrešku regiju uskoro pišu mediji, kao što je
vidljivo iz članka objavljenog u Podravskom listu.
na najvišoj točki Ludbreškog vinogorja s pogledom
na cijelu ludbrešku dolinu.
Ubrzo je došla nova manifestacija Deset
dana ludbreške Svete Nedjelje. Ove godine Udruga
nije sudjelovala u Ludbreškom sejmu, već je tom
prigodom svečano otvoren „Trsekov podrum“, kao
službeni prostor Udruge u samom centru grada, na
korist samom Gradu, Tustističkoj zajednici Grada
Ludbrega te široj regiji, kao značajan turistički
potencijal.
Trenutak za povijest prigodom otvorenja „Trsekovog podruma“

99
 Ludbreške novine pisale su krajem kolovoza 2009. godine o „Trsekovom podrumu“
Na sastanku Upravnog odbora 26. listopada
2009. donesena je odluka da se sveti Vinko proglasi
zaštitnikom Ludbreškog vinogorja, uz izložene
prijedloge da se u tom smislu izgrade kapelica,
pil ili kip svetog Vinka te da se pronađe teren za
izgradnju.
Kad govorimo o sjednicama tijela udruge,
recimo kako se Upravni odbor ponovno sastao 10
puta tijekom godine.
100
Udruga se kroz godinu uključivala u
aktivnosti koje je organizirala Varaždinska
županija, Grad Ludbreg i Turistička zajednica
Grada Ludbrega (Dan centra svijeta, Jesen u
Ludbregu).
Organiziran je stručni izlet 50-ak članova
Udruge u Gornje Međimurje, u okviru kojeg je
održano stručno predavanje na temu “prerada
grožđa i njega mladih vina”.
GODINA 2010. - otvorena „Ludbreška
vinska cesta“
Osamnaesta Izložba mladih vina održana je
5. i 6. veljače 2010. godine u Hotelu Crnković, pod
glavnim pokroviteljstvom Varaždinske županije
i pokroviteljstvom Grada Ludbrega te Turističke
zajednice Grada Ludbrega.
Vincekovo se poklopilo s danom kada
su u hotelu „Crnković“ enolozi upravo završili
dugotrajan posao ocjenjivanja vina pristiglih na
ovogodišnju Izložbu mladih vina ludbreškog
i susjednih vinogorja. Bilo je to već 18. izdanje
izložbe koja je odavno prerasla ludbreške okvire
i značaj običnog društvenog događaja. U Udruzi
„Trsek“ ponosno će istaknuti nekoliko činjenica.
Ludbreg ima možda najstariju izložbu mladih vina
u državi, druge sredine počele su kasnije na temelju
ludbreških iskustava. U ovoj izložbi sudjelovalo
je 358 vinogradara iz Varaždinske, Koprivničko-
križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske i
Zagrebačke županije, s rekordnom brojkom od 533
uzorka vina. Ukupno 47 vina nagrađeno je zlatnim
odličjem što je za pet više i čak 323 srebrnim
odličjem, 70-ak više nego lani. Brončano odličje
dobilo je 96 vina.
U nastavku je pregled „zlatnih“ vina na 18.
Izložbi mladih vina u Ludbregu:
Graševina: 11 zlata - Branko Ošpuh iz Ludbrega,
Željko Zdelar iz Selnika, Miro Molnar iz Ludbrega,
Vlado Pirc iz Ludbrega, Branko Kežman iz
Slanja, Josip Lilek iz Globočeca, Ivan Kovaček iz
Lunjkovca, Zvonko Kirić iz Sigeca, Marko Gložinić
iz Vrbanovca, Nikola Prevolšek iz Jalševca, Josip
Magić iz Jalžabeta.
Rajnski rizling: 7 zlata - Antun Blatarić
iz Malog Bukovca, Branko Kežman iz Slanja,
Stanislav Srećek iz Kelemena, Ivan Gotal iz Ivanca,
Filip Vidoni iz Ivanca, Radoslav Vražić iz Subotice
Podravske i Zdravko Hrženjak iz Višnjice.
101
Chardonnay: 6 zlata - Goran Križanić iz
Sigeca, Stanko Stručić iz Vinograda Ludbreških,
Ivan Meštrović iz Svetog Petra, Nikola Kalanj iz
Koprivničkih Bregi, Ivan Koprek iz Beretinca i
Zlatko Belec iz Hlebina.
Traminac: 3 zlata - Tomislav Stručić iz
Ludbrega, Zlatko Sonenšajn iz Koprivnice i
Poljoprivredna zadruga Ivanec.
Pinot bijeli: 3 zlata - Antun Biškup iz Svetog
Petra, Dragutin Bergovec iz Sudovčine, Marko
Gložinić iz Vrbanovca.
Muškat žuti: 2 zlata - Nenad Magić iz
Jalžabeta i PZ Ivanec.
Sauvignon: 2 zlata - Mario Herceg iz Ivanca
i Ljubomir Ječmenjak iz Križevaca.
Pinot sivi: 2 zlata - Milivoj Brlek iz Sigeca i
Davor Špikić iz Ludbrega.
Miješano bijelo: 5 zlata - Zvonko Kirić
iz Sigeca, Danijel Vađunec iz Sesveta, Josip Kos
iz Prilesa, Zdravko Hrženjak iz Višnjice, Nikola
Hrvačić iz Velike Gorice.
Ostala zlata - Kristijan Kolak iz Selnika
dobio je zlatno odličje za vino od maline te za
crno vino od ribiza, Branko Kežman iz Slanja za
moslavac, Branko Ošpuh iz Ludbrega za muškat
otonel, Sanja Stručić iz Ludbrega za liker orahovac,
te Zlatko Sonenšajn iz Koprivnice za pinot sivi
ledene berbe.
Skupne ocjene koje su postigli uzorci prikazane su u sljedećoj tabeli:

102

Katalog 18. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2010“
Ocjenjivanje vina provela je Prosudbena
komisija na čelu s predsjednicom prof. dr.
Dubravkom Premužić, dok su članovi iste bili:
Dragica Beg, Dunja Mežnarić, Zdenko Ivanković,
Lidija Ruška, Karlo Beg, Marija Kušćer, Irena
Vrtarić, Davor Hižak i Nikola Vrbanić.
103
Član komisije Zdenko Ivanković na
zaključnoj svečanosti osvrnuo se na rezultate
izložbe:
„Osamnaesto ocjenjivanje mladih vina
Ludbreg 2010. obavljeno je od 19.-22. 1. 2010. godine.
Vrsni organizatori izložbe su prikupili 533 uzoraka i
ocjenjivačkom sudu kojim je suvereno upravljala prof.
dr.sc. Dubravka Premužić uz pomoć tajnice Dragice
Beg, omogućili dobre uvjete za ocjenjivanje pristiglih
uzoraka na najbolji način.
Dodijeljeno je 478 odličja, a šampion izložbe
je mlado vino sorte CHARDONNAY gospodina
NIKOLE KALANJA. Kvaliteta vina pristiglih na
ocjenjivanje je po općem sudu ocjenjivača primjerena
protekloj vinogradarskoj godini. Vidi se da je najveći
dio proizvođača uspio u svojim nakanama, ali nažalost
još uvijek ima proizvođača koji nisu najbolje svladali
tehnologiju proizvodnje vina.
Čestitke nagrađenima uz napomenu da se radi
o mladim vinima koja će u budućem razvoju najvećim
dijelom biti još bolja, ali moramo računati s tim da će
dio uzoraka u budućnosti biti lošiji nego u trenutku
ocjenjivanja.
Proizvođače treba upozoriti na pravilno
školovanje vina u narednim mjesecima i konzultacije sa
strukom kako bi vina bila što bolje njegovana i sačuvana
kroz cijeli period potrošnje istih te do eventualnog
stavljanja u bocu. Posebna zahvala organizatorima
ocjenjivanja, te tehničkom osoblju prvenstveno
„natakalcima“.“
Detalji s rekordne 18. Izložbe mladih vina

104
Detalji s rekordne 18. Izložbe mladih vina

105
Detalji s rekordne 18. Izložbe mladih vina

106

Članci o rekordnoj izložbi u Podravskom listu i
Varaždinskim vijestima
107
Nakon organizacije rekordne izložbe
mladih vina, aktivnosti Udruge ponajviše su bile
usmjerene na posljednje potrebite radnje uoči
otvaranja Ludbreške vinske ceste. Krajem veljače
priređena je prezentacija projekta „Ludbreška
vinska cesta“. Kao što smo pisali već ranije,
inicijativu za izradu projekta i osnivanje Ludbreške
vinske ceste pokrenula je Udruga vinogradara
„Trsek“ iz Ludbrega. Pripremilo ga je Pučko
otvoreno učilište 'Dragutin Novak' Ludbreg, a
autor je Zvonko Gerić. Županijsko povjerenstvo za
vinske ceste obišlo je prvih 6 prijavljenih objekata,
a koji prema posebnom pravilniku zadovoljavaju
uvjete o potrebnoj infrastrukturi i ponudi domaćih
specijaliteta budućim posjetiteljima Ludbreške
vinske ceste.
Sukladno propisima, cesta je morala imati
najmanje 5 poljoprivrednih gospodarstava koja
nude kušanje vlastitog vina od kojih je barem
jedno s oznakom kontroliranog porijekla, mora
imati najmanje dva poljoprivredna gospodarstva
ili ugostiteljska objekta koji uz vino nude i usluge
prehrane, prvenstveno vlastite specijalitete
karakteristične za vinorodno područje s
kušaonicom vina za do 50 osoba.
 Objekti moraju sadržavati smještajne
kapacitete za noćenje te "Vinska cesta" mora imati
barem 50 % asfaltiranog sloja, moguće je uključiti
se ponudom jela i pića (vino, rakija, domaći
suhomesnati proizvodi, naresci, med, voće, povrće
i slično), ponudom smještaja, ponudom suvenira,
ili bilo kakvom drugom ponudom koja doprinosi
obogaćivanju sadržaja na vinskoj cesti. Projekt vinske ceste je u tom trenutku pripreman i
Osmišljen je vizualni identitet svih elemenata Ludbreške
vinske ceste
108
Projekt Ludbreške vinske ceste na
prezentaciji dobio je pohvale gradskih čelnika
i vinogradara te ga je podržao i Grad Ludbreg.
Odluku o proglašenju Ludbreške vinske ceste
donijelo je Povjerenstvo za županijske vinske
ceste Varaždinske županije po uzoru na dotad
proglašene Topličku i Cestičku vinsku cestu.
za područje iznad Jalžabeta.
Ludbreška vinska cesta svečano je otvorena
11. lipnja 2010. godine, protežući se čitavim
Ludbreškim vinogorjem od Bolfana na istoku do
Vrbanovca na zapadu, odnosno Slanja na jugu.
Tjedan dana odgode kao da je izazvalo još više
nestrpljenja da se otkriju čari Ludbreške vinske
ceste. Krivac za odgodu 4. lipnja bila je višednevna
kiša i hladno vrijeme od tek 13 stupnjeva Celzija.
A samo tjedan dana kasnije, 11. lipnja, nebo bez
oblačka, a sunce je pržilo do 33 stupnja. U zakazano
vrijeme ujutro kod „Trsekovog podruma“ počeli
su se skupljati brojni namjernici i znatiželjnici
- predstavnici Grada Ludbrega, vinogradari,
predstavnici nekih turističkih i putničkih agencija,
novinari više medija, predstavnici općina Mali
Bukovec, Sveti Đurđ i Martijanec te drugi pozvani
gosti. Trebalo je obići svih osam objekata Ludbreške
vinske ceste.
Članak o otvaranju Ludbreške vinske ceste u Ludbreškim novinama

109
Članak o otvaranju Ludbreške vinske ceste u Ludbreškim novinama

110
Više detalja o samoj Ludbreškoj vinskoj cesti danas 4. Nikola Makar,
i gastronomskoj ponudi na njezinim pojedinim 5. Stjepan Sanjković,
dionicama možete pročitati u prethodnom 6. Mladen Matijašec,
poglavlju. 7. Josip Krobot,
8. Milivoj Brlek,
Izborna sjednica Skupštine Udruge održana 9. Franjo Rašić.
je 18. lipnja 2010. godine u Hotelu “Amalija”
u Ludbregu. Temeljem završenog mandatnog U novi Nadzorni odbor Udruge izabrani su:
razdoblja, jednoglasno su prihvaćena sva izvješća, 1. Marijan Šoš,
kao i razrješnica svim tijelima i dužnosnicima 2. Mario Bačani,
Udruge, kako bi se potom pristupilo izboru novih 3. Pavao Borović.
tijela i dužnosnika.
U novu Stegovnu komisiju Udruge izabrani su:
U novi Upravni odbor Udruge izabrani su: 1. Mladen Nađ,
1. Branko Kežman, 2. Željko Martan,
2. Zvonko Kirić, 3. Ivan Vincetić.
3. Zlatko Brunčić,

111
 Kad govorimo o sjednicama tijela udruge,
recimo kako se Upravni odbor redovno sastajao
tijekom cijele godine. U završnom dijelu godine
intenzivirale su se aktivnosti glede pronalaska
odgovarajućeg mjesta za postavljanje kipa svetog
Vinka.
Udruga se tijekom godine uključivala
u aktivnosti koje je organizirala Varaždinska
županija, Grad Ludbreg i Turistička zajednica
Grada Ludbrega (Dan centra svijeta, Jesen
u Ludbregu – Jesenski karneval). U okviru
manifestacije “10 dana Svete nedjelje u Ludbregu”
Udruga je organizirala Dane otvorenog Trsekovog
podruma.
Organiziran je i stručni izlet članova
Udruge u Istru, kao i Udruzi “Grozd” iz Velike
Gorice. Detalj s izleta u Istru
Uvidom u dokumentaciju Udruge može se reći
kako je 2010. godine ista brojila oko 140 članova.

Posjet prijateljskoj udruzi „Grozd“ u Velikoj Gorici

112
 Udruga je redoviti sudionik svih javnih događanja koja organiziraju Grad Ludbreg i
Turistička zajednica Grada Ludbrega
GODINA 2011. – uređen vidikovac s
kipom svetog Vinka
Devetnaesta Izložba mladih vina održana
je 28. i 29. siječnja 2011. godine u Hotelu Crnković,
pod glavnim pokroviteljstvom Varaždinske
županije i pokroviteljstvom Grada Ludbrega te
Turističke zajednice Grada Ludbrega.
U ovoj izložbi sudjelovalo je 275
vinogradara iz Varaždinske, Koprivničko-
križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske i
Zagrebačke županije s 403 uzorka vina.
U nastavku je pregled „zlatnih“ vina s 19.
Izložbe mladih vina u Ludbregu:
Graševina: 2 zlata – Tomislav Stručić iz
Ludbrega i Dragutin Bergovec iz Sudovčine.
Traminac: 2 zlata – Marijan Gazivoda iz
Kunovec Brega i Zlatko Sonenšajn iz Koprivnice.
113
Pinot bijeli: 2 zlata - Dragutin Bergovec iz
Sudovčine i Slavko Horvat iz Koprivnice.
Sauvignon: 3 zlata – Ivan Baksa iz
Varaždinskih Toplica, Stjepan Šinko iz Beretinca,
Ratko Trnski iz Novigrada Podravskog.
Pinot sivi: 3 zlata – Zlatko Horvat iz Velikog
Otoka, Saša Kišić iz Svetog Đurđa i Ivan Kovač iz
Sigeca.
Ostala zlata - Mario Herceg iz Ivanca
dobio je zlato za zeleni silvanac, Zvonimir Botak
iz Slokovca za chardonnay, Marko Kovaček iz
Svetog Petra za rajnski rizling, Ratko Trnski iz
Novigrada Podravskog za muškat žuti, Kristijan
Kolak iz Selnika za voćno vino, Zlatko Sonenšajn
iz Koprivnice za graševinu-prosušene bobice i
traminac-prosušene bobice, dok je OPG Franić iz
Varaždina dobio zlatno odličje za rakiju.
Skupne ocjene koje su postigli uzorci prikazane su u sljedećoj tabeli:

114
Katalog 19. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2011“

Ocjenjivanje vina provela je Prosudbena

komisija na čelu s predsjednicom prof. dr.
Dubravkom Premužić, dok su članovi iste bili
Dragica Beg, Dunja Mežnarić, Lidija Ruška, Karlo
Beg, Marija Kuščer, Davor Hižak i Nikola Vrbanić.

Detalji s 19. Izložbe mladih vina

115
 Detalji s 19. Izložbe mladih vina

Dugogodišnji dobitnik „Zlatnih trseka“ Zlatko Sonenšajn iz

Koprivnice znao je proslaviti svoje dosege u vinarstvu

116
 Odmah po uspješno organiziranoj Izložbi
mladih vina, održane je redovna sjednica Skupštine
Udruge na kojoj je najvažniji zaključak bila odluka
o izgradnju kipa svetog Vinka s pripadajućim
vidikovcem. Na narednoj sjednici Upravnog
odbora Zvonko Kirić imenovan je za voditelja
projekta, s obzirom da je ideja za izgradnju kipa
bila njegova, kao i prvi crtež kipa kojeg je nacrtao
na običnom papiru.
Sporazum Udruge s Gradom Ludbregom i susjednim
općinama glede sufinanciranja projekta
117
U mjesecu veljači Udruga kupuje zemljište,
pristupa se sređivanju potrebne dokumentacije i
raščišćavanju imovinskih odnosa na mjestu gdje će
se graditi kip. Odlučeno je da će
kip izraditi Petar Kolarić, kipar iz Ždale, pa se s
njim obavljaju svi potrebni razgovori, pristupa se
izradi Idejnog rješenja, radi se geotehnički elaborat
i sve što je potrebno da bi se kasnije odnosno 11.
srpnja 2011. godine dobila lokacijska dozvola.
U mjesecu srpnju Udruga kandidira projekt
za natječaj „Zelena brazda“ koji je otvoren od strane
Ministarstva turizma. Financiranje izgradnje kipa
planirano je dijelom vlastitim sredstvima Udruge,
zatim sufinanciranjem od strane Grada Ludbrega
i susjednih općina, a isto tako je planirano da
polovinu potrebnih sredstava izdvoji Ministarstvo
turizma.
U osmom mjesecu započinju prvi
građevinski radovi na zemljištu. Kip polako počinje
dobivati svoj izgled. Radovi se privode kraju, a
1. listopada počinje preseljenje kipa iz Ždale do
Sigečaka (predio iznad Globočeca). Preseljenje i
postavljanje kipa trajalo je 3 dana, kip je postavljen
3. listopada 2011. pod budnim okom voditelja
projekta Zvonka Kirića, dok je njegova Sonja, inače
vrlo aktivna u potpori svim aktivnostima Udruge,
prema vlastitom kazivanju „tijekom seobe izmolila
bezbroj Očenaša i Zdravo Marija“. Odmah po
postavljanju kipa na mjesto izrađuju se stepenice
i ograda te se radovi polako privode kraju.
Odgovornim osobama u ovom projektu znatno je
laknulo kada pristiže odluka Ministarstva turizma
o prihvaćanju sufinanciranja projekta u iznosu od
150.000,00 kuna. Donosi se odluka da otvorenje
kipa svetog Vinka bude 29. listopada 2011. godine
te započinju pripreme za tu svečanost.
Kip polako poprima svoj oblik na imanju kipara Petra Kolarića u Ždali

118
 Kip svetog Vinka polako dolazi na svoje mjesto nadomak Podravske magistrale
Vidikovac s kipom otvorio je Damir Bajs,
ministar turizma Republike Hrvatske, a kip je
blagoslovio prečasni Josip Đurkan. Otvorenju
su nazočili i Elizabeta Dolenec, predstavnica
Varaždinske županije, ludbreški gradonačelnik
Marijan Krobot i zamjenik Božidar Hajsok,
predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega
Slavko Blagaj, načelnici i predstavnici susjednih
općina, kao i mnogi vinogradari i vinogradarke,
gosti iz Mađarske te predstavnici sredstava
informiranja.
Kod svečanog otvaranja istaknuto je kako je sveti
Vinko zaštitnik Ludbreškog vinogorja te je stoga
njemu u čast podignut kip. Kip s postoljem doseže
visinu od 15,4 metara, sam kip visok je 7,4 metra,
a težak je oko 7 tona. Prema riječima voditelja
projekta Zvonka Kirića, tri grančice s po tri pupa
u rukama svetog Vinka simboliziraju obitelj (oca,
majku i djecu).
119
Ministar Bajs prilikom otvorenja je rekao:
„Pred hrvatski turizam ove su godine stavljene
mnoge zadaće, a izaći ćemo iz godine kao jedna od
najuspješnijih zemalja Mediterana. Sve više uključuje se
i kontinentalni turizam koji nastojimo sve više razvijati.
Ludbreg je odredište vezano uz vjerski turizam, ali to
treba i proširiti. Ovaj specifičan vidikovac sigurno će
privući puno ljudi.“
„Svake se ove godine ovdje javlja nova atrakcija,
manifestacija, suvenir što je i prepoznato od strane
Turističke zajednice Hrvatske. No grad čuda i legendi
prvenstveno ima i ljude dobre ćudi koji su za to sve
zaslužni“, kazala je Elizabeta Dolenec.
Ludbreški gradonačelnik Marijan Krobot
prilikom otvorenja zahvalio je Udruzi vinogradara
„Trsek“ na kvalitetnom radu tijekom svih godina i
na unapređenju proizvodnje vina u Ludbreškom
vinogorju.
 Voditelj projekta izgradnje vidikovca
s kipom Zvonko Kirić, član Udruge „Trsek“
prilikom otvaranja je istaknuo: „Cilj nam je bio
stvoriti prepoznatljivu turističku atrakciju i dodati
jedan novi sadržaj na Ludbreškoj vinskoj cesti.
Odabrano je mjesto najbliže Podravskoj magistrali
s kojeg pogled puca čak i na susjednu Mađarsku.
Ovaj kip svetog Vinka najviši je u Hrvatskoj, pa i u
svijetu.“
Predsjednik Udruge Branko Kežman
izrazio je veliko zadovoljstvo uspješno završenim
projektom, što će zasigurno biti podstrek u radu
Udruzi koja trenutačno broji 164 člana.
Povodom otvorenja postavljen je i veliki
šator s bogatom ponudom tradicionalnih jela i pića.
Za kulturno umjetnički dio programa prilikom
otvorenja pobrinuli su se Mješoviti pjevački zbor
Podravina, Tamburaška sekcija udruge LUN-
MLA i Vinciliri. Također, i svi vinogradari i
vinogradarke u okolici radosno su dočekivali goste
i za ovu prigodu posebno uredili okućnice. Tijekom
cijelog subotnjeg poslijepodneva oblačno vrijeme
rastjerivali su zvuci tamburice, opojni mirisi
pravih "goričkih" delicija i nadaleko prepoznatljivo
ludbreško vino.
Recimo na kraju kako je trošak cijelog
projekta bio 307.862,75 kn.
U nastavku je nekoliko fotografija s otvorenja
vidikovca i kipa svetog Vinka.

120
121
 U pregledu bogatih događanja kroz 2011.
godinu ne smijemo zaboraviti stručno edukativni
izlet u Vukovar i Ilok, organiziran za svoje
članstvo dana 9. travnja. Pedesetak članova tom
je prilikom prvo posjetilo grad Vukovar. Obišli
su tako Mitnicu, križ na ušću Vuke u Dunav,
memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata,
Spomen dom i masovnu grobnicu na Ovčari.
Stručni izlet u Vukovar i Ilok 2011. godine
Nakon toga razgledane su kulturno-povijesne
znamenitosti Iloka, uključujući dvorac Odescalchi
u sklopu kojeg se danas nalaze poznati Stari iločki
podrumi i u kojem je smješten Muzej grada Iloka.
Nakon degustacije išlo se do ladanjskog imanja
Principovac.

122
GODINA 2012. – rekordna jubilarna
20. Izložba
Počelo je s dvadesetak uzoraka mladih vina
prije 20 godina u povodu blagdana Vincekovo. Dva
desetljeća kasnije, na jubilarnoj 20. Izložbi mladih
vina ludbreškog i susjednih vinogorja, održanoj
27. i 28. siječnja 2012. godine, bilo je rekordnih 556
vina. Rekord koji će biti teško oboriti, kao i dodjelu
69 zlatnih, 391 srebrno odličje, te 64 bronce.
Lanjska godina bila je idealna za vinograde i uzgoj
vinove loze, ali za visoke ocjene zaslužno je umijeće
vinogradara. Na izložbi ih je bilo 338 iz cijele
sjeverozapadne Hrvatske te gosti iz Slankamena iz
Srbije.
Vidljivo je iz velikog napretka vinara s
ovog područja koji iz godine u godinu napreduju
kako u kvaliteti vina, tako i u načinu punjenja
i etiketiranja, moglo se čuti prilikom otvorenja
izložbe koji je otvorio potpredsjednik Hrvatskog
sabora i gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić.
On je tom prilikom čestitao svim sudionicama
na prijavi te zaželio da i dalje budu ustrajni u
izlascima na izložbe i nastave oplemenjivati svoje
vino. „Broj uzoraka svjedoči s kolikom ljubavlju
delate gorice. Iz Ivanca sam i znam da gorice ne
trebaju gazdu nego slugu. Stoga su svi sudionici
izložbe pobjednici. Oplemenjujte i dalje ne samo
ludbreški kraj nego i šire“ – poručio je Batinić.
Predsjednik Udruge vinogradara “Trsek”
iz Ludbrega Branko Kežman podsjetio je pak na
dugu tradiciju ove izložbe, ali i na njezine početke
kada je u siječnju 1993. godine bilo predstavljeno
svega dvadesetak uzoraka mladih vina isključivo
iz Ludbreškog vinogorja, dok sada izložba ima
međunarodni karakter.
123
Kao izraz zahvale za sve što je napravljeno
posljednjih dvadesetak godina, tom su prilikom
osnivačima udruge Trsek te organizatorima prve
izložbe vina u Ludbregu podijeljena i prigodna
priznanja za dugogodišnji trud i zalaganje.
Jedan od osnivača bio je i Franjo Herenčić koji se
zahvalio na priznanjima te istaknuo kako je početak
bio težak, ali i kako su sada ponosni na uspjeh ove
izložbe, danas najveće u ovom dijelu Hrvatske, te
je svima zaželio još puno sreće i dobrih kapljica.
Zamjenik gradonačelnika Ludbrega
Božidar Hajsok zahvalio se članovima Udruge na
svemu što čine na promociji Ludbrega te pohvalio
njihovu hrabrost da svake godine iznova daju svoje
uzorke na izlaganje i ocjenjivanje mladih vina.
Ispred Varaždinske županije svečanosti
otvorenja nazočio je pročelnik za poljoprivredu
dr.sc. Dragutin Vincek. Dužnost predsjednice
prosudbene komisije izložbe ponovo je obavila
Dubravka Premužić. Svako vino ocijenjeno je prema
boji vina, bistroći, mirisu, okusu i općem dojmu.
Dan nakon izložbe vina održan je i tradicionalni
Vinski bal na kojem su uručena priznanja.
Iz kataloga izložbe doznajemo dobitnike
zlatnih odličja na ovoj jubilarnoj izložbi:
Graševina: 13 zlata - Branko Ošpuh, Goran
Bajrović i Zlatica Kvezić iz Ludbrega, Milivoj Brlek
iz Sigeca, Branko Jagodić iz Čukovca, Božica Makar
iz Slokovca, Ivan Kovaček iz Lunjkovca, Goran
Blažuc iz Kapele, Mario Habijanec iz Koprivničkih
Brega, Dragutin Posavec iz Križevaca, Zlatko
Belec iz Hlebina, Martin Brkić iz Križevaca i Josip
Vlahović iz Štefanca
 Miješano bijelo: 10 zlata - Dragutin Vidović
i Štefanija Hajdinjak iz Ludbrega, Sonja Kirić
iz Sigeca, Josip Gložinić iz Slokovca, Stjepan
Marković iz Hrastovskoga, Slavko Horvat iz
Koprivnice, Josip Magić iz Imbriovca, Alen Puž iz
Koprivničkih Brega, Stjepan Kerovec iz Varaždina
i Mario Županić iz Koprivnice
Muškat žuti: 6 zlata - Saša Kišić iz Svetog
Đurđa, Ivan Kovaček iz Svetog Petra, Tihomir
Blatarić iz Malog Bukovca, ZlatkoTkalec iz
Karlovca, Zvonko Kerman iz Nedelišća i Zoran
Vidoni iz Ivanca
Rajnski rizling: 9 zlata - Krunoslav Kosir
iz Ludbrega, Dražen Matijašec iz Sigeca, Tihomir
Blatarić i Nenad Vrban iz Malog Bukovca, Marko
Kovaček iz Svetog Petra, Davor Vađunec iz Sesveta,
Goran Kusobrak iz Križevaca, Slavko Horvat iz
Koprivnice i Antun Pokos iz Jalševca Svibovečkog
Chardonnay: 8 zlata - Vlado Horvat i
Vinarija Stručić iz Ludbrega, Dražen Matijašec iz
Sigeca, Ivan Koprek iz Beretinca, Marijan Gazivoda
iz Kunovec Brega, Marijan Kalanj iz Koprivničkih
Brega, Marijan Matočec iz Ludbrega i Milivoj
Šifkom iz Koprivnice
124
Cabernet sauvignon: 2 zlata - Đuro Bohnec
iz Ludbrega i Anica Krvar iz Koprivnice
Bijeli pinot: 4 zlata - Slavko Golubić i Vlado
Čurila iz Ludbrega, Stjepan Bešeić iz Petkovca i
Krunoslav Krvar iz Koprivnice
Sivi pinot: 2 zlata - „Centurion d.o.o.“
Vinogradi Ludbreški i Marijan Matočec iz
Đurđevca
Traminac: 4 zlata - Dragutin Radašić iz
Komarnice, Josip Magić iz Imbriovca, Marijan
Gazivoda iz Kunovec Brega i Dražen Horvat iz
Pustakovca
Frankovka: 2 zlata – Zlatko Sonenšajn iz
Koprivnice i Dragutin Posavec iz Križevaca
Merlot: 2 zlata – Zlatko Belec iz Hlebina i
Josip Remenar iz Petkovca
Sauvignon: Marijan Matočec iz Đurđevca
Zeleni silvanac: Josip Mađarić iz Cvetkovca
Sirah: Vinarija Acumincum iz Starog Slankamena
Voćna vina: 3 zlata - Kristijan Kolak iz Selnika (sva
tri)
Iz kataloga izložbe donosimo i skupni pregled ocjena degustiranih uzoraka:

125

Katalog 20. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2012“
Ocjenjivanje vina provela je jednaka
Prosudbena komisija kao i prošle godine, na čelu
s predsjednicom prof. dr. Dubravkom Premužić, a
koja je ovom prigodom istakla:
„Kada bi požrtvovni i marljivi entuzijasti
udruge Trsek mogli birati berbu kojom bi poželjeli
obilježiti XX. obljetnicu održavanja izložbe mladih vina
ovog kraja, sigurno bi protekla berba 2011. godine mogla
biti jedna od odabranih.
126
Dosta sušna godinu, s obiljem sunca i nizom
toplih, čak i vrućih dana, potakla je vinogradare da
zbog naglog porasta sladora i brzog smanjenja kiselosti
u grožđu počnu rano brati, već potkraj kolovoza ili
početkom rujna. U većini slučajeva najvećim su dijelom
bili u pravu. Korisno bi možda bilo osvrnuti se ukratko
na tijek razvoja i dozrijevanja u bobicama grožđa. Za
razliku od promjene boja bobica – šare, koja je potpuno
definiran fiziološki i biokemijski proces, dozrelost grožđa
ne predstavlja precizan fiziološki stadij. Biolozi smatraju
da pojedini dijelovi bobica postupno dostižu zrelost.
Sjemenke prve dozriju (sposobnost klijanja) u periodu
koji prethodi šari.
Tijekom nekoliko sljedećih tjedana meso i kožica
nastavljaju proces dozrijevanja. S enološkog gledišta
dozrelost mesa odgovara optimalnom odnosu šećera
i kiselina; dozrelost, pak, kožice je stadij, u kojemu
fenolni spojevi (boja i tanini) i aromatske tvari dostižu
maksimalnu koncentraciju.
Te se dvije dozrelosti mogu lučiti, no treba paziti
da otapanje staničnih stijenki kožice bude dovoljno
uznapredovalo da omogući laganu estrakciju navedenih
neophodnih sastojaka. Definicija zrelosti prema
tomu varira zavisno o cilju. Primjerice, proizvodnja
bijelih suhih vina traži grožđe čije su aromatske tvari
maksimalno koncentrirane, a čija je kiselost još uvijek
dovoljna. U izvjesnim slučajevima rana berba može biti
zanimljiva. Suprotno tomu, želi li se dobili kvalitetno
crno vino mora se omogućiti daljnji razvoj dozrijevanja
grožđa kako bi se osigurala najlakša ekstrakcija fenolnih
spojeva.
Općenito, dozrijevanje grožđa rezultat je
biokemijskih promjena koje nisu neophodno ovisne jedna
o drugoj. Radi pojednostavljenja rada prati se porast
šećera i smanjenje kiselosti. Nakupljanje i finoća
aroma bijelog grožđa, kao i fenolnih spojeva u crnom,
trebalo bi također na određeni način pratiti. U previše
hladnoj klimi dozrelost ne može biti zadovoljavajuća, no
u jako toplom klimatu porast koncentracije šećera može
nametnuti preranu berbu iako drugi sastojci grožđa još
nisu dosegli punu zrelost.
 U veoma ugodnim prostorima obnovljenog
hotela Amalija, na trgu Svetog Trojstva, u neposrednoj
blizini točke koja označava „Centar svijeta“, u Ludbregu,
provedeno je u razdoblju od 16. do 20. siječnja 2012.
ocjenjivanje velikog broja vina – 549 uzoraka – vina.
Radile su dvije komisije stručnjaka enologa uz dobro
organiziranu tehničku službu i dva vrsna konobara.
Među bijelim vinima najzastupljeniji su bili
uzorci bijelih miješanih vina, njih 141. Slijedili su
potom: Graševina (96 uzoraka), Rajnski rizling (87
uzoraka), Chardonnay (59 uzoraka), sorte s jednim do
sedam pojedinačnih uzoraka.
Među obojenim sortama prednjačila je sorta
Pinot crni (19 uzoraka), Frankovka (13 uzoraka),
Cabernet sauvignon (9), miješane crne (8) a ostale sa po
četiri, tri i dva uzorka (Zweigelt, 4), Portugizac i Syrah
(3) i Merlot (2). Ukupno 488 bijelih i 61 crnih vina.
Pregled dodijeljenih nagrada:
Što reći o bijelim vinima? Uzevši u cjelini bila
su ona vrlo dobra, na što ukazuje i veliki broj dodijeljenih
nagrada.
Od najbrojnije skupine, Miješanih bijelih vina,
većinu je krasio vrlo dobar vanjski izgled, slabije ili
jače naglašena slamnato žuta boja izraženog zelenog
refleksa. U okusu su se vina razlikovala. Neka su bila
potpuno suha, a prirodna svježino isticala im je voćnost.
Druga su pak s umjerenim ostatkom neprovrela sladora
imala uravnotežen okus.
Previsoki ostatak šećera u vinu, pogotovo
u uzorcima siromašnog aromatskog profila, nije
127
oduševljavao. Od 97 uzoraka Graševina, zlatom i
srebrom bila su nagrađena vina, koja su već u ovoj ranoj
fazi razvoja vanjskim izgledom, uravnoteženim odnosom
mekoće i svježine, uz intenzivniju ili umjereniju voćnu
aromu, ukazivala na moguću harmoničnost.
Među vinima Chardnnaya (59 uzoraka)od kojih
su jedni bili potpuno suhi, a drugi s većim ili manjim
ostatkom šećera, aromatski je profil u vrijeme kada su se
ocjenjivali, bio dosta suzdržan što se djelomično odrazilo
i u postignutim ocjenama.
Pogotovu je to došlo do izražaja u vinima Rajnskog
rizlinga kojima treba vremena da se međusobno povežu i
usklade svi sastojci. Siromaštvo aroma u Sauvignonima
razočaralo je ocjenjivače. Možda je uzrok tomu bio
manjak vlage u zraku, koja je po nekim istraživačima
neophodna za razvoj mirisnih tvari u kožicama te sorte.
Od 25 ponuđenih uzoraka samo su jedan ocjenjivači
nagradili zlatnim odličjem.
Suprotno tomu, aromatične sorte
Muškat žuti i Traminci odlikovali su se profinjenim,
svojstvenim aromama koje su izvanredno upotpunjavale
nadasve skladan i dobro uravnotežen odnos slasti i
svježine vina. Svjedoče tomu i postignute ocjene: od
sedam ponuđenih Muškata šest ih je zlatnih, dok su se
četiri od ocijenjenih šest Traminaca pozlatili.
Vrlo dobrom kakvoćom odlikovala su se vina Pinota
bijelog i sivog. Najugodnije iznenađenje priredili su
ocjenjivačima uzorci obojenih - crnih vina. U dosadašnjim
iskustvima rijetko je koje obojeno vino oduševljavalo
bilo vanjskim izgledom bilo okusom. Ovoga su se puta
ponuđena vina odlikovala lijepim rubinsko crvenim, kao
i dubokim tamnim rubinskim bojama. Bila su ona dobro
strukturirana, a o postignutoj ravnoteži slast–svježina-
oporost prerano je govoriti, premlada su još, trebaju
dozrijevati, no potencijala imaju, treba s njima dalje
pažljivo postupati. Očito vinari pažljivo prihvaćaju
tehnologiju proizvodnje obojenih vina no i klimatski
uvjeti u prošloj godini su im pri tome pomogli.
Svim vinarima i organizatorima izložbe
zahvaljujemo i srdačno čestitamo!“
 Valja istaknuti kako je prof. Dubravka
Premužić ocjenjivač vina u Ludbregu od samih
početaka izložbe te dugogodišnja predsjednica
komisije. Stoga je ovom prigodom dodala:
„Znam da me smatraju strogom jer često
„špotam“, ali treba uvijek biti objektivan i tako koristiti
vinogradarima nego da probleme zamotam u celofan.
Lanjska godina obilovala je suncem i vrlo visokim
temperaturama, pa je bilo ubrzano sazrijevanje grožđa i
rani početak berbe. To nije dobro. Graševinu brati prvih
dana rujna? Prerano. Opet, pri visokim koncentracijama
šećera padaju kiseline, a njih treba pažljivo kontrolirati.
Kod nekih sorata, poput sauvignona, primijetili smo
nedovoljno aromatičnosti. Da, jednako je teško doći do
kvalitetnog vina i kada je godina bila povoljna. Ima puno
dobrih vina, a neka će tek to postati, treba malo pričekati
da dozriju. Pritom paziti da posude budu pune, da se
stručno i na vrijeme zrači. Ugodno su iznenadila crna
vina, a bilo ih je malo. Ona su specifična, pa se ljudi boje
donijeti na ocjenu. Samo neka donesu.
Skoro svih 20 godina ovdje sam predsjednica
komisije. Sada mogu reći da nisam zabadava dolazila,
napredak je izniman. Čestitka svima koji su u 20 godina
sudjelovali na izložbi i organizatoru! Sve je više odličnih
vina što znači da je rad enologa ispunio smisao izložbe.“

128
Detalji s jubilarne 20. Izložbe mladih vina u Ludbregu

129
 Od 2012. kada je održano prvo Vincekovo
kod kipa svetog Vinka, održava se svake godine
posveta trsovih grančica te pučki običaj obrezivanja
trsa, uvijek uz dobru zabavu, hranu i piće. Naime,
na Vincekovo, 22. siječnja Udruga je kod kipa
svetog Vinka - zaštitnika Ludbreškog vinogorja
organizirala blagoslov trsovih grančica. Poslije
svete mise u „Kući sunca“ organiziran je pohod
do svetog Vinka. Prije početka vinogradarskog
običaja prečasni Josip Đurkan blagoslovio je trsove
grančice koje su donijeli mnogobrojni posjetitelji.
Sveti Vinko, jedan od zapovijedanih
vinogradarskih blagdana uz kojeg je i precizno
propisan obred koji valja obaviti. Da bi vinogradi
dobro rodili, treba ih blagosloviti, zaliti vinom i
uresiti kobasicama. Ceremoniju vinogradarskog
običaja blagoslova uz pomoć Nikole Makara i
Franje Rašića vodio je Stjepan Sanjković.

„Otprli smo pred vami se kaj imamo: I kletičku

i lagve i špajzu i se drugo kaj nam je dragi Bogek dal,
a vi to zemite kak najvekšeše znamenje našega bratstva
i pajdaštva.“-  rekao je u pozdravnom govoru
Sanjković. Kao i uoči mnogih blagdana svetaca i
Sveti Vinko nam po vremenskim uvjetima otkriva
kakva nas godina po pitanju vina čeka. „Če Vinka
sunce peče, v lagve vino teče! A tak je baš i danas“
- zaključio je Sanjković. No, cijeli događaj velika je
obveza za vlasnika vinograda u čijem se ceremonija
obavlja. Naime on se obvezuje lozu obrezati,
povezati, gorice okopati, pošpricati, klopoca
postaviti, grozdje pribrati, poslušati mošteka jel
se primiril, mošteka pokrstiti i za Vincekovo se to
ponoviti. Sumnje u to sve nema jer vinogradari s
našeg područja poznati su po svojoj uspješnosti,
a upravo se vino smatra intrigantnim ludbreškim
„petim“ elementom. Po završenom blagoslovu,
veselje je nastavljeno uz kuhano vino, kobasice, a
sve prisutne zabavljao je „Kanta bend“.

Vincekovo kod kipa svetog Vinka 2012. godine

130
 Brojni pređeni kilometri, puno utrošenog
vremena, živaca, vlastitih sredstava i koječega
drugog ugradio je u spomenuti kip. Osim što
je organizacijski podnio najveći teret, najviše je
pridonio u zatvaranju financijske konstrukcije
prijavivši projekt na natječaj Ministarstva turizma
„Zelena brazda“ te je nakon uspješnog lobiranja
isto pomoglo projekt sa 150.000,00 kuna. Kip
svetog Vinka s vidikovcem bio je najveći poklon
gradu Ludbregu u 2011. godini, kada se obilježilo
600 godina štovanja Predragocjene Krvi Kristove.
Zvonko Kirić primio je NAGRADU GRADA
LUDBREGA 19.ožujka 2012. godine.

Vincekovo kod kipa svetog Vinka 2012. godine

Nakon održane jubilarne izložbe mladih

vina i Vincekova, Udruga predlaže Zvonka Kirića
za dodjelu „Nagrade Grada Ludbrega“, kao člana
Upravnog odbora Udruge vinogradara „Trsek”,
navodeći kako je on najzaslužniji za realizaciju
projekta podizanja kipa svetog Vinka. Jednu
samozatajnu ideju Udruge o podizanju skromnog
kipa svetog Vinka osmoslio je, usmjerio i realizirao
u okviru impresivnog projekta „Kip svetog Vinka
s vidikovcem“ - najvećeg kipa svetog Vinka na
svijetu. Imenovan od strane Udruge za voditelja
projekta, doista je zdušno i odgovorno pristupio
poslu, što je rezultiralo realizacijom projekta u Nagrada Grada Ludbrega dodijeljenja je Zvonku Kiriću,
voditelja projekta „Kip svetog Vinka s vidikovcem“
svega šest mjeseci.

131
 Redovna godišnja sjednica Skupštine
Udruge održana je 9. ožujka 2012. godine u
ludbreškom Hotelu Amalija, uz nazočnost 56
članova Udruge. Uz jednoglasno prihvaćena sva
izvješća vezana uz prethodnu godinu i plan rada
za već započeto jednogodišnje razdoblje, zbog
poslovnih obaveza umjesto Marija Bačanija za člana
Nadzornog odbora izabran je Robert Špoljarić.
Prije same sjednice održano je predavanje
o zaštiti vinove loze u organizaciji tvrtke Syngenta
Agro d.o.o. iz Zagreba.

Udruga „Trsek“ organizirala je 9. travnja

2012. jednodnevni, stručno-edukativni izlet
u Istru. Pedesetak članova je posjetilo Hum,
najmanji grad na svijetu, te jubilarnu 10. smotru
vina središnje Istre u Gračišću. Uz druženje s
domaćinima i konzumaciju vina, stečena su nova
iskustva o uzgoju vinove loze, proizvodnji vina,
kao i prezentaciji te prodaji vina.

132

Izlet u istarski Hum i Gračišće 2012. godine
Ludbreški vinogradari otvorili su 15.
lipnja 2012. svoje podrume i ponudili na kušanje
vrhunska vina. U sedam objekata na Ludbreškoj
vinskoj cesti, Kušaonica vina Kežman, Vinarija
Stručić, Restoran Črn-Bel, Vinski podrum Makar,
Vinska kuća Kirić, Restoran Arabela i Vinska hiža
Kovaček, posjetitelji su mogli uživati u odličnim
vinima i ugodnoj atmosferi. Svi ljubitelji dobre
kapljice došli su na svoje, a za obilazak svih sedam
destinacija potrebno je bilo kupiti bon u vrijednosti
od 50 kuna za kojih se ostvarila mogućnost kušanja
tri vrste vina po objektu.
133
Obilazak vinskih podruma završio je kod
kipa svetog Vinka, gdje se naša Udruga „Trsek“
pobrinula za dodatan događaj u cjelokupnom
programu Dana otvorenih podruma. U točno 22 sata
uključena je rasvjeta na vidikovcu s kipom svetog
Vinka, nakon čega u noćnim satima mnogima
skrene pogled na sveca koji budno promatra s
Ludbreškog vinogorja. Cilj manifestacije je bio
popularizirati Ludbrešku vinsku cestu i vinsku
kulturu. Vinske ceste su vrlo važan faktor u
razvoju i promidžbi turizma naročito u kopnenim
krajevima, a sudeći po broju okupljenih na Danu
otvorenih podruma i Ludbreška vinska cesta
na dobrom je putu da dosegne svoj maksimum.
Vinske ceste danas su razvijene u većini europskih
vinarskih zemalja. Njihova izgradnja je potaknuta
željom da se zaštiti dohodak i životni standard
malih vinara. Važna su karika ruralnog turizma i
jedan od važnijih poticaja za gospodarski razvitak
ruralnog prostora.
Udruga „Trsek“ upriličila je 9. studenog,
povodom svečanog otvorenja ceste kroz Ludbreško
vinogorje u Sigečaku, proslavu godišnjice otvorenja
kipa svetog Vinka s vidikovcem. Vrpcu su zajedno
prerezali ludbreški gradonačelnik Marijan Krobot,
župan Varaždinske županije Predrag Štromar i
jedan od vlasnika vinske kuće na Sigečaku, Nikola
Makar. Poslije otvorenja program je nastavljen
razgledavanjem ceste te dolaskom gostiju do kipa
svetog Vinka na proslavu godišnjice otvorenja.
Uz glazbu „Kanta Benda“, kuhane kobasice i vino
druženje članova i simpatizera „Trseka“ potrajalo
je do večernjih sati. Program je završio posjetom
prvoj registriranoj kušaonici vina na ludbreškm
vinogorju u Vinskoj kući Makar. Asfaltirana je
glavna cesta kroz Sigečak duga oko 2,5 km za čije
je radove glavni investitor bila Županijska uprava
za ceste Varaždin sa 75 posto, a Grad Ludbreg
i vlasnici nekretnina s 25 posto. Asfaltirano je
13 odvojaka ukupne dužine više od 3,5 km što
zajednički sufinanciraju građani sa 60 posto i Grad
s 40 posto. Izvođač radova je Poduzeće za ceste
Varaždin.
 „Bilo je puno teškoća u realizaciji ovog projekta,
zato zahvaljujem svima koji su pomogli u njegovom
ostvarenju, a posebno onima koji su dali dio svoje
parcele, sami srušili svoje drveće, živicu, čemprese za
proširenje ceste. Smatram da je cesta kvalitetna i da je za
sve nas korisna. Velika je stvar da smo uspjeli asfaltirati
glavnu cestu i još 13 odvojaka. Zato sam mišljenja da
mi koji ovdje imamo parcele, moramo marljivo raditi na
proizvodnji kvalitetnog grožđa i vina i organizirati se
da osim nas i turisti mogu uživati na ovom krasnom
brijegu Sigečaku“ - kazao je Nikola Makar.

Ludbreški gradonačelnik Marijan
Krobot osvrnuo se na same činjenice o otvorenoj Svečano puštanje u promet novoasfaltirane ceste kroz
Ludbreško vinogorje u Sigečaku
asfaltiranoj cesti: „Završena je ova značajna
investicija. Radovi su započeli u svibnju i završili
krajem rujna. Sveukupna vrijednost ove investicije
je oko 4 milijuna kuna.“

O važnosti projekta više je rekao varaždinski
župan Predrag Štromar: „Drago mi je da ste uspjeli
realizirati ovaj projekt. Uspjeh je da nema više toliko
troškova, jer poslije svake kiše trebalo je sanirati
ovu cestu kojom se služe mnogobrojni građani.
Zimsko održavanje također je bilo teško. Sigurnost
je bila jedna od niti vodilja kada se pripremala ova
cesta, no ona je i veliki gospodarski potencijal, jer
mnogi turisti traže kvalitetne vinske ceste.“

Novoasfaltiranu cestu blagoslovio je
kapelan Ivica Cujzek napomenuvši da je svrha
ceste da spaja ljude.
Tajnik Udruge Mladen Matijašec u lijepo uređenom
„Trsekovom podrumu“

134
 Nakon četveromjesečnog rada na
prikupljanju i obradi podataka, web stranica
udruge ugledala je svjetlo dana 17. siječnja 2013.
godine. Uza sve podatke o Udruzi, na adresi www.
udruga-trsek.hr objavljeni su i rezultati s izložbi,
tako da je stranica najposjećenija u dane nakon
objave rezultata izložbe. Osim toga, posjetom
stranici može se saznati i nešto više o Ludbreškoj
vinskoj cesti. Navedena su i sva aktualna
događanja, izložbe i ostale brojne aktivnosti koje
organiziraju (ili u njima sudjeluju) članovi Udruge.

Udruzi je dodijeljeno priznanje Turističke zajednice

Varaždinske županije za vidikovac

Od 20. jubilarne izložbe tajnik Udruge

Mladen Matijašec radi na redizajnu i uređivanju
kataloga izložbe. Iako taj posao iziskuje puno
vremena i uloženog truda, u cilju unapređenja
rada pokreće aktivnosti oko izrade internet
stranice Udruge. Počinje prikupljati materijale te
na sjednici Upravnog odbora održanoj 3. rujna
2012. godine predstavlja projektnu ideju. Ideja je
dobro prihvaćena, a posebno stoga što je Udruga Web stranica Udruge otvorena je 17. siječnja 2013. godine
svake godine imala problema oko objave rezultata
na internetu.

135
GODINA 2013. – Vincekovo u snijegu
U organizaciji Udruge vinogradara
„Trsek" Ludbreg, pod glavnim pokroviteljstvom
Varaždinske županije i pokroviteljstvom Grada
Ludbrega te općina Martijanec, Mali Bukovec,
Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, održana je 21. izložba
mladih vina koja je ove godine ponovno imala i
međunarodni karakter. Za izložbu vina pristigla
su 423 uzorka.
Načelnik općine Marijan Horvat podsjetio
je i na važnost „Vinske ceste" koja dijelom prolazi
i kroz općinu Martijanec te kao takva doprinosi
razvoju gospodarstva, istaknuvši pritom kako je
Udruga vinogradara „Trsek" zaslužna za razvoj
našeg kraja u gospodarskom smislu, a dokaz tome
je i ova izložba koja je poprimila međunarodni
karakter čime se promoviramo i izvan granica
Hrvatske.
Ludbreški gradonačelnik Marijan Krobot
prilikom otvorenja izložbe naglasio je važnost
udruživanja vinara radi boljeg plasmana na
tržištu: „Ova udruga je učinila jedan vrlo važan
gospodarski potez. Educirali ste se i usavršavali
tijekom svih ovih godina u želji za što većom
kvalitetom. Sljedeći potez mora biti udruživanje
kako biste prosperirali ne samo na hrvatskom, već
i europskom tržištu preko zadruge.“
Izložbu održanu u hotelu „Crnković"
otvorio je pomoćnik ministra gospodarstva Alen
Leverić, rekavši pritom kako „sama brojka 21
govori kako se radi o ozbiljnom, tradicionalnom
događaju, izložbi na kojoj vinari prezentiraju
svoj trud i rad. Ministarstvo gospodarstva poticat
će tijekom ove godine razvoj vinogradarstva jer
smatramo da to spada u prehrambenu industriju
i nešto je što Hrvatska ima u svojim korijenima.
Vidimo svake godine sve veći napredak, a ono
što me posebno veseli jest da su se gotovo svi
prilagodili Europskoj uniji jer ovo je posljednja
izložba, a da nismo član EU.
136
Iduće godine izložba će biti godinu dana
starija i možda je vrijeme za novo proširenje, a to
će Ministarstvo gospodarstva podržati.“
Otvorenju izložbe nazočio je i Martin
Hajdinjak, pročelnik Upravnog odjela za
gospodarstvo pri Varaždinskoj županiji, zamjenik
ludbreškog gradonačelnika Božidar Hajsok,
načelnici susjednih općina te mnogobrojni članovi
Udruge vinogradara „Trsek“.
Iz kataloga izložbe doznajemo dobitnike
zlatnih odličja na ovoj jubilarnoj izložbi:
Rajnski rizling: 5 zlata - Dražen Matijašec
iz Sigeca, Draženka Novak iz Kučana Ludbreškog,
Zlatko Brunčić iz Križovljana, Ivan Mikulčić
Strujić iz Varaždinskih Toplica i Nikola Lipovec iz
Kelemena
Traminac: 4 zlata - Vinarija Stručić iz
Ludbrega, Zlatko Sonenšajn iz Koprivnice, Dražen
Horvat iz Pustakovca i Radoslav Vražić iz Subotice
Podravske
Chardonnay: 3 zlata - Vladimir Čurila iz
Ludbrega, Dražen Harambaša iz Selnika i Mladen
Kuserbajn iz Hrastovskoga
Sauvignon: 3 zlata: - Krešo Funtek iz Svetog
Đurđa, Stjepan Tenčić iz Poljanca i Vesna Savić iz
Zagreba
Graševina: 2 zlata - Zvonko Kirić iz Sigeca i
Stjepan Sanjković iz Slanja
Zeleni silvanac: 2 zlata - Dragec Kladić
iz Vinograda Ludbreškog i Stanko Sirutka iz
Đelekovca
Miješano bijelo: 2 zlata - Ivan Majcen iz
Svetog Đurđa i Stjepan Belko iz Koprivničkih
Brega
Cabernet sauvignon - Đuro Bohnec iz
Ludbrega
Sivi pinot - Centurion d.o.o. Vinogradi
Ludbreški
Laški rizling: Ivan Bosilj iz Grane
Voćno vino - Kristijan Kolak iz Selnika.
Iz kataloga izložbe donosimo i skupni pregled ocjena degustiranih uzoraka:

137

Katalog 21. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2013“
Ocjenjivanje vina provela je Prosudbena
komisija na čelu s predsjednicom prof. dr.
Dubravkom Premužić, dok su članovi iste bili
Dragica Beg, Zdenko Ivanković, Lidija Ruška,
Karlo Beg, Miroslav Matovinović, Marija Kuščer i
Nikola Vrbanić.
138
U katalogu izložbe nalazi se izvod iz osvrta
predsjednice komisije prof. dr. Dubravke Premužić
na ovogodišnju izložbu:
„Svi proizvođači iz Ludbrega, i iz velikog dijela
sjeverne Hrvatske, s vinogorja tih područja, znaju da je
Ludbreg kao Centar svijeta, prvi koji ocjenjuje mlada
vina. Vinogradari su shvatili, a naučilo ih je tome iskustvo
iz posljednjih godina, da se ne trebaju pridržavati, što
se berbe tiče, onih starih regula. Posljednjih godina
postajemo svjesni da se klima mijenja što se očituje
i na našoj vinovoj lozi, pa različite sorte vinovih loza
više ne dozrijeva kao što je to bilo nekada. Veliki broj
vina koja smo kušali, neovisno o sorti, sačuvalo je nešto
neprovrela šećera tako da imamo dosta polusuhih, a ima
nešto i poluslatkih vina. Gotovo nema sorte, od uzoraka
koje smo dobili, da nema malo ostatka sladora. Negdje je
bila prevelika količina ostatka šećera, tako da se dobila
manja harmonija, a drugdje je količina šećera bila upravo
kako treba pa se dobila prava harmonija . Znamo da se
alkohol i kiselina moraju uravnotežiti, a ako su u vrijeme
berbe temperature visoke kiselina pada. Sukladno tome
i ljudi su počeli pratiti dozrijevanje grožđe i prema
tome planirati berbu. U veoma ugodnim prostorima
obnovljenog hotela „Crnković", u neposrednoj blizini
točke koja označava „Centar svijeta“, u Ludbregu,
provedeno je u razdoblju od 14. do 17. siječnja 2013.
ocjenjivanje velikog broja - 423 uzoraka - vina. Radile su
dvije komisije stručnjaka enologa uz dobro organiziranu
tehničku službu i dva vrsna konobara. Ove je godine
najviše zaprimljeno mješovitih bijelih vina kojih je
ocjenjeno 119. Tu je bilo vrlo dobrih vina jer miješanjem
sorti, kad jednoj nešto malo fali, a druga ima nešto malo
previše, kad ih promiješaš dobije se vino upravo onakvo
kakvo mora biti. Ovo područje i pretendira miješanim
sortama, kako grožđa, tako i bijelih vina te crnih vina,
koje se mogu s užitkom kušati i popiti. Prema broju
zaprimljenih uzoraka slijedi rajski rizling sa 74 uzoraka,
graševina 68, chardonnay 45, sauvignon 22 i pinot bijeli
17. Što se tiče ostalih uzoraka vina, bilo ih je manje od
10 zaprimljenih.
Svim vinarima i organizatorima Izložbe u
svoje i ime članova komisije zahvaljujemo i srdačno
čestitamo!“
Sudionici 21. Izložbe mladih vina u Ludbregu

139
Članak o 21. Izložbi mladih vina iz Podravskog lista

Ovogodišnje obilježavanje Vincekova Ceremonijal je uspješno vodio Stjepan Sanjković

započelo je svetom misom u „Kući sunca“ u uz asistenciju Nikole Makara i Franje Rašića. Po
Globočecu. Sveta misa služena je u čast svetih završetku obrezivanja trsa, nastavljeno je druženje
Fabijana i Sebastijana, te svetoga Vinka, zaštitnika vinogradara uz kuhano vino i kobasice. Sve
Ludbreškog vinogorja. Misno slavlje i obred prisutne zabavljao je „Kanta bend“.
posvete trsekovih grančica koje su donijeli
mnogobrojni posjetitelji kod kipa Svetog Vinka
predvodio je prečasni Josip Đurkan. Nastavljeno
je pučkim običajem orezivanja trsa u vinogradu
Antuna Havaića ispod samog kipa. Vinograd
je bio „ukrašen“ kobasicama, špekom i ostalim
prigodnim dekoracijama.

140
Na Vincekovo je kod kipa svetog Vinka uvijek veselo!

141
 Članak u Ludbreškim novinama objavio je Dražen Vađunec, vrijedni
kroničar javnih događanja na ovom području

Redovna godišnja sjednica Skupštine
Udruge održana je 1. ožujka 2013. godine u
ludbreškom Hotelu Amalija. Uz jednoglasno
prihvaćena sva izvješća vezana uz prethodnu godinu
i plan radu za već započeto jednogodišnje razdoblje,
na kraju su najstarijim prisutnim članovima
Stjepanu Beloviću i Pavlu Kežmanu uručeni
pokloni poljoapoteke „ABM - Graminea". Grožđe se bere ručno i od trenutka rezanja do
Udruga je 6. travnja 2013. organizirala
stručno edukativni izlet za svoje članove u Nespeš
na OPG Kos - Jurišić na zelinskoj vinskoj cesti.
Uz kušanje četiri vrste vina i hladni narezak
vinogradari su razmijenili iskustva s domaćinom.
Slijedio je odlazak u Vinski Vrh u Bolfanu gdje
je organizirano kušanje tri vrste vina i ručak. Sve
vinogradare vrlo se dojmio ekološki vinograd
Bolfan (blizu Brezničkog Huma) na 20 ha i
na nadmorskoj visini 250-380 m s prosječnim
nagibom 16-30 %, južne i jugoistočne ekspozicije,
što predstavlja idealne uvjete za sadnju i obradu
vinove loze putem prirodnog uzgoja i primjene
biodinamičkih metoda u očuvanju kvalitete i
prirodnost te proizvodnju visokokvalitetnih vina.
Podrum se nalazi usred vinograda što je
ponekad od ključnog značaja za dobivanje visokog
intenziteta sortnih mirisa i aroma u našim vinima.
muljanja ili prešanja ne protekne više od 20 minuta.
Mošt ili masulj taloži se prirodnim postupkom bez
upotrebe SO2, nakon čega počinje fina, lagana
fermentacija (vrenje mošta). Vrenje se obavlja
uglavnom uz upotrebu prirodnih, na imanju
uzgojenih kvasaca. Svi postupci u preradi mošta
osmišljeni su kako bi osigurali dobivanje  vina
s različitim okusima za različite prilike, a
maksimalnom količinom prirodnih mirisa i aroma
iz grožđa.

142
Stručni izlet na Zelinsku vinsku cestu 2013. godine

143

Stručni izlet na Zelinsku vinsku cestu 2013. godine
GODINA 2014. – Izabrano novo
vodstvo Udruge
Vinskim balom na kojemu su vinogradarima
uručena priznanja za kvalitetu njihovih vina,
završena je još jedna, 22. po redu Izložba mladih
vina Ludbrega i susjednih vinogorja u organizaciji
Udruge. Uvijek je to prigoda da učesnici izložbe
odnosno vinogradari u ugodnom i opuštenom
ozračju druženja komentiraju aktualne događaje,
ali se na kraju sve uvijek svodi na razgovor o
vinu. Sudjelovali su vinogradari iz raznih dijelova
Hrvatske, te gosti iz Mađarske i Slovenije s ukupno
371 uzorkom.
Pokrovitelj izložbe bila je Varaždinska županija,
a supokrovitelji Grad Ludbreg te sve četiri općine
ludbreškog kraja. Izložbu je otvorio gradonačelnik
Dubravko Bilić, a posjetiteljima se uz njega, kratko
obratila i Dubravka Biberdžić, predsjednica
Skupštine Varaždinske županije. Gradonačelnik
je tom prigodom istaknuo da je izložba važan
društveni i gospodarski događaj za grad i čitav
kraj.
„Dobre ocjene za vina pokazuju koliko je bio
vrijedan trud onih koji se bave vinarstvom.
Neosporno je da izložba ima vrijedan gospodarski
značaj za Ludbreg. Ludbreg ima puno malih
vinogradara, neki svoju gospodarsku budućnost
vide u proizvodnji vina, a imamo i vrijedan
144
projekt Ludbreške vinske ceste koja polako u
suradnji s vinarima postaje ne samo gospodarski
već i turistički proizvod Ludbrega. Grad daje
potporu tim projektima. Nadam se da će naši
vinari uspjeti prodati proizvedeno vino i tako
promovirati Ludbreg i lud-breško vinogorje kao
jedno od najuspješnijih u Hrvatskoj“ – rekao je
gradonačelnik Dubravko Bilić.
Najviše zlatnih odličja dodijeljeno je za sauvignon,
čak pet, a isti broj i za miješano bijelo vino, po
četiri za graševinu, vodeću po zastupljenosti od
sortnih vina, te za traminac. Po tri zlata dobili su
pinot bijeli, rajnski rizling, zeleni silvanac i voćno
vino, a po jedno zlato za žlahtinu, slatki zelenac
i mađarsku autohtonu sortu cserszegi fuszeres.
Rajnski rizling Dejana Mežnarića iz Ludbrega s
18,3 najbolje je ocijenjeno vino izložbe.
Iz kataloga izložbe doznajemo dobitnike
zlatnih odličja na ovoj jubilarnoj izložbi:
Sauvignon: 5 zlata – Senko Borščak iz
Črešnjeva, Vesna Savić iz Virja, Đuro Bohnec iz
Ludbrega, Vladimir Čurila iz Ludbrega i Zdravko
Grginić iz Ludbreških Vinograda
Traminac: 4 zlata - Zlatko Sonenšajn iz
Koprivnice, Marko Makar iz Slokovca, Josip Magić
iz Imbriovca i Senko Borščak iz Črešnjeva
Graševina: 4 zlata – Miroslav Molnar iz
Ludbrega, Branko Kežman iz Slanja, Vinarija
Stručić iz Ludbrega i Dražen Banjkovec iz Hrženice
Miješano bijelo: 4 zlata – Kristijan Sever
iz Poljanca, Eduard Horvat iz Globočeca, Dražen
Par iz Hrastovskog, Josip Magić iz Imbriovca i
Krešimir Todorić iz Koprivnice
Rajnski rizling: 3 zlata – Dejan Mežnarić iz
Ludbrega, Krunoslav Kosir iz Ludbrega i Vinarija
Stručić iz Ludbrega
Zeleni silvanac: 3 zlata - Dragec Kladić iz
Vinograda Ludbreškog, Davor Vađunec iz Apatije
i Vino Kerman iz Nedelišća
Pinot bijeli: 3 zlata – Vladimir Čurila iz
Ludbrega, Teodor Zlatar iz Globočeca i Stjepan
Bešenić iz Petkovca
 Chardonnay: Antun Golubić iz Ludbrega
Cserszegi Fuszeres: Štef Mihović iz
Sumartona (Mađarska)
Kraljevina: Anđelko Pisačić iz Drenove
Donje
Cabernet sauvignon: Ankica Kuzmić iz
Jelenščaka
Slatki zelenac: Zlatko Sonenšajn iz
Koprivnice
Žlahtina: Josip Sabioncello iz Nerežišća
Voćno vino: 3 zlata – OPG Jadranko
Mihalić iz Križevaca, Mirko Pofuk iz
Donje Zeline i Kristijan Kolak iz Selnika.

Iz kataloga izložbe donosimo i skupni pregled ocjena degustiranih uzoraka:

145

Katalog 22. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2014“
Ocjenjivanje vina provela je Prosudbena
komisija na čelu s predsjednicom prof. dr.
Dubravkom Premužić, dok su članovi iste bili:
Dragica Beg, Lidija Ruška, Karlo Beg, Miroslav
Matovinović, Marija Kuščer, Davor Hižak i Nikola
Vrbanić.
146
U katalogu izložbe nalazi se izvod iz osvrta
predsjednice komisije prof. dr. Dubravke Premužić
na ovogodišnju izložbu:
„Izložba mladih vina u Ludbregu je nama
enolozima prva informacija o berbi 2013. godine - kakva
je bila. Ta vina se 22 godine u Ludbregu prate u ovom
stadiju razvoja. Bilježimo informacije o tome što je
godina mogla dati. Ovo je rani period u razvoju vina
da bi se moglo zaključiti kakva će vina biti. Nekima je
potreban dulji period dozrijevanja, a neka dozrijevaju i
prije. Prema tome, mi smo ih ocijenili tako kakva su ih
degustatori imali pred sobom u ovoj fazi razvoja. To ne
znači da će te ocijene vrijediti i za vina kada budu išla u
promet.
U zadnje je vrijeme vidljivo da se klima mijenja,
a u kom će smjeru ići dalje klimatske promjene to je sada
teško reći. Ono što smo zapažali prije 10-12 godina je da
smo imali poraste u koncentraciji alkohola koji su bili u
nesrazmjeru s kiselinama jer su vrlo visoke temperature
utjecala na nakupljanje velikih količina šećera što je
rezultiralo visokim koncentracijama alkohola u tim
vinima i pomalo neharmoniju u odnosu na kiselosti koje
su se smanjivale.
Međutim, ove godine smo imali uglavnom
visoke temperature, ali su srećom noći bile relativno
hladne pa smo dobili očuvane kiseline. Zato ove godine
imamo vrlo lijepe kiseline i to se osjećalo kada smo kušali
ovogodišnja mlada vina pa sve ukazuje da su se posložile
lijepe harmonije.
Sve ocjene koje smo mi dali za pojedina vina
mogu se uzeti kao relativne. Ono što smo sad ocijenili
sa zlatom, srebrom ili broncom, ili što smo ostavili kao
neocijenjeno, jer se negdje neka mana uočila koja ne
mora biti kasnije, samo su naznake. Naime, ako je vino
u dobrim rukama ono će se dalje lijepo razvijati i dati
ono što proizvođač od njega očekuje.
Uglavnom, ono što smo kušali ukazuje da je
prošlogodišnji urod grožña imao dosta ujednačene
vrijednosti u sirovinama što ukazuje da bi mlada vina
mogla dozrjeti u vrlo dobra vina.
 U veoma ugodnim prostorima hotela
„Crnković“, u neposrednoj blizini točke koja označava
„Centar svijeta“, u Ludbregu, provedeno je u razdoblju
od 13. do 15. siječnja 2014. ocijenili smo velik broj -
371 uzorak - vina. Radile su dvije komisije stručnjaka
enologa uz dobro organiziranu tehničku službu i dva
vrsna konobara.
Posebna zahvala organizatorima izložbe iz
Udruge „Trsek“ na uloženom trudu, koji su još jednom
dokazali da je ova izložba prepoznatljiva, jer pokriva
cijelu regiju, a i šire i kao takva veoma važan događaj u
našoj zajednici.“

Regionalni list objavio je prigodan članak o ovogodišnjem Vincekovu kod kipa svetog Vinka

147
 Redovna izborna sjednica Skupštine
Udruge održana je u ožujku 2014. godine. Uz
usvajanje svih izvješća o radu Udruge u proteklom
jednogodišnjem razdoblju, uz osvrt na dva
mandatna razdoblja u kojima je djelovala pod
vodstvom predsjednika Branka Kežmana, usvojeni
su planovi vezani uz 2014. godinu. Sva su tijela i
dužnosnici jednoglasno razriješeni uz zahvalu na
predanom radu.
Izabran je novi Upravni odbor u sastavu:
1. Zlatko Brunčić,
2. Darko Marković,
3. Mladen Matijašec,
4. Neven Povijač,
5. Zvonko Kirić,
6. Pavao Borović,
148
7. Milivoj Brlek,
8. Ivan Vađon,
9. Stjepan Tenčić.
U novi Nadzorni odbor izabrani su:
1. Stjepan Sanjković,
2. Štefan Ljekaj,
3. Branko Stančin
Na kasnijem sastanku Upravnog odbora
Udruge za predsjednika je izabran Zlatko Brunčić,
za dopredsjednika Darko Marković, za tajnika
Mladen Matijašec, a za blagajnika Neven Povijač.
Iz dokumentacije Udruge razvidno je kako ista u
2014. godini ima 100-njak članova.
 Sredinom godine, točnije 8. lipnja 2012.,
upriličena je mala svečanost kod kipa svetog Vinka.
Naime, prigodno je obilježena obljetnica otvorenja
Ludbreške vinske ceste, a događaj valja izdvojiti
i stoga što je postavljena informativna ploča na
samom kipu, pojašnjavajući trajno prolaznicima
i putnicima namjernicima „pozadinu“ vezanu uz
postavljanje samog kipa.
Ovaj događaj je ujedno poslužio kao
uvertira u manifestaciju „Dani otvorenih vinskih
podruma na Ludbreškoj vinskoj cesti“, u kojoj su
se domaćini prezentirali i ponudili svoja sortna
vina, a posebno kupažu brendiranog ludbreškog
vina “Poštenjak”. Predstavnici obiteljskih OPG-
ova predstavitli su svoje autohtone proizvode, a
veselo druženje potrajalo je dugo u noć uz ugodnu
glazbu, „goričke delicije” i kvalitetno vino.

Postavljanje spomen-ploče na kipu svetog Vinka u lipnju 2012. godine popraćeno je veselim druženjem u sklopu Dana ot-
vorenih vinskih podruma na Ludbreškoj vinskoj cesti

149
Postavljanje spomen-ploče na kipu svetog Vinka u lipnju
2012. godine popraćeno je veselim druženjem u sklopu Dana
otvorenih vinskih podruma na Ludbreškoj vinskoj cesti

U već uobičajenom terminu uoči ljetnih

mjeseci, odnosno 10. svibnja 2014. godine Udruga
je za svoje članove organizirala jednodnevni izlet u
Austriju. Nakon razgledavanja Eisenstadta, rodnog
grada Josepha Haydna i grada u kojem već preko
450 godina žive gradišćanski Hrvati, organizirana
je degustacija vina uz hladnu zakusku i stručno
vođenje enologa u vinskom podrumu Esterhazy,
jednoj od najpoznatijih vinarija u Austriji.
Vodič kroz vinsku cestu bio je Mate Kliković,
gradiščanski Hrvat koji je 27 godina bio glavni
tajnik Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću,
koje je ponajviše zaslužno za očuvanje hrvatskog
jezika u Gradišću. On je 18. generacija Klikovića u
Gradišću koja se bavi vinogradarstvom i vinima,
pa je to impresivna 500 godišnja tradicija bavljenja
vinarstvom, a njegovi unuci bit će 20. generacija i
oni će nastaviti tradiciju.

Stručni izlet u Austriju

150

Stručni izlet u Austriju
GODINA 2015. – jačanje suradnje s
prijateljskih udrugama
Vinskim balom na kojem su vinogradarima
uručena priznanja za kvalitetu vina, završena
je 24. siječnja 2015. godine 23. po redu Izložba
mladih vina u organizaciji Udruge, a pod
glavnim pokroviteljstvom Varaždinske županije
i pokroviteljstvom Grada Ludbrega te susjedne 4
općine. Prije samog otvorenja izložbe u petak 23.
siječnja održano je stručno predavanje.
151
Izložbu je otvorio Predrag Štromar, župan
Varaždinske županije, rekavši pritom:
„Čestitam svima na rezultatima. Godina je
bila teška i nadam se da se u narednih 20, 30 godina
neće ponoviti. Bez obzira na tešku godinu, broj srebrnih
medalja govori da ćemo nešto napraviti od tih sada još
mladih vina. Županija će i nagodinu financijski podržati
izložbu jer ovakvim natjecanjima podiže se kvaliteta
vina a tada se lakše proda proizvod u koji ste uložili trud
i rad.“
„Za nas je proizvodnja vina jedna od važnih
djelatnosti naših poljoprivrednika, ne samo hobista
i amatera već nam je želja da u budućnosti svojim
kvalitetnim vinima možemo konkurirati i poznatijim
proizvođačima“, kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
„Naša izložba ima dugogodišnju tradiciju,
zahvaljujem svima koji su i ove godine donijeli vino na
ocjenjivanje. Granice našega kraja odavno smo prerasli.
Rezultat je to dugogodišnjeg rada naših vinogradara“,
rekao je Zlatko Brunčić, predsjednik Udruge vinogradara
„Trsek“.
U ovoj izložbi ocijenjena su ukupno 262
uzorka vina iz Varaždinske i susjednih županija,
zatim iz Grada Zagreba te iz susjedne Slovenije.
U nastavku je pregled „zlatnih“ vina na 23.
Izložbi mladih vina u Ludbregu:
Chardonnay: 2 zlata – Dražen Par iz
Hrastovskog i Ivan Vađon iz Ludbrega
Muškat žuti: 2 zlata – Branko Čurin iz Roga
(Slovenija) i Senko Borščak iz Beretinca
Traminac: Senko Borščak iz Beretinca
Sauvignon: Zdravko Grginić iz Vinograda
Ludbreških
Zeleni silvanac: Vladimir Čurila iz
Ludbrega
Kristijan Kolak iz Selnika dobio je zlatno odličje za
vino od maline te za vino od ribiza.
Skupne ocjene koje su postigli uzorci su prikazane su u sljedećoj tabeli:

152

Katalog 23. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2015“
Ocjenjivanje vina provela je Prosudbena
komisija na čelu s predsjednicom prof. dr.
Dubravkom Premužić, dok su članovi iste bili:
Dragica Beg, Lidija Ruška, Karlo Beg, Miroslav
Matovinović, Marija Kuščer, Davor Hižak i Nikola
Vrbanić.
U katalogu izložbe nalazi se osvrt
predsjednice komisije prof. dr. Dubravke Premužić
na ovogodišnju izložbu:
153
„Srdačno Vas pozdravljam povodom 23. Izložbe
vina u Ludbregu. Raduje me ponovno veliki broj uzoraka
vina jer to pokazuje da vinova loza velikim koracima
utire put do potrošača. Znak je to da ludbreško i
susjedna vinogorja imaju što ponuditi i pokazati svijetu
poznavatelja i ljubitelja vina. To je i rezultat velikog
posla i međusobne suradnje mnogobrojnih manjih i većih
institucija što se ozbiljno i profesionalno bave vinom.
Odličja koja smo dodijelili, rezultat su interakcije vinove
loze, podrumarstva i znanja vinogradara. Povjerenstvo
je bilo stručno, profesionalno i pravedno kako i dolikuje
ovakvoj razini ocjenjivanja i kako ga zaslužuju svi
vinogradari te naravno organizator. Nažalost, klimatski
uvjeti nisu bili naklonjeni vinogradarima, a kao
posljedica toga javljale su se neke bolesti karakteristične
za vinovu lozu. Također, loše vrijeme pogodovalo je
ranijem početku berbe, a posljedica toga bio je visoki
sadržaj ukupnih kiselina u grožđu odnosno moštu.
Jedan dio vinogradara uspio je u takvim uvjetima
izvinificirati solidna vina, no bilo je i onih čija vina
će brzo otići u zaborav. O tome svjedoče i odličja koja
smo dodijelili vinima. Od ukupno 262 uzorka samo je
devet vina zaslužilo „Zlatni trsek“. Interesantno je da
su to sve vina aromatskih sorata. Veliki broj „Srebrnih
trseka“ svjedoči o tome da je ogroman broj vinogradara
ovladao tehnikom i tehnologijom proizvodnje te su ta
vina veliki ekonomski potencijal ovoga kraja. Nažalost,
bilo je i nekoliko neocijenjenih vina i zbog toga nam je
posebno žao, ali neka naš sud bude misao vodilja tim
vinogradarima da moraju krenuti nekim drugim, boljim
putem. Organizator je zaslužio svaku pohvalu jer je kao
i svake godine dosada tehnički sjajno odradio cijeli posao.
Entuzijazam, znanje i ljubav prema vinovoj lozi uvijek
su krasili vinogradare iz udruge Trsek. Zahvaljujem
se svim vinogradarima i podrumarima koji su predali
vina na ocjenjivanje. Čestitam svim nagrađenima na
rezultatima i još bolje ocjene želim iduće godine. U ime
Povjerenstva zahvaljujem organizatoru na povjerenju
koje nam je ukazao izabravši nas u Povjerenstvo. Svim
gostima Izložbe vina želim ugodan boravak u Ludbregu
i druženje kušajući vina ludbreškog kraja.“
Čelnici Varaždinske županije, Grada Ludbrega i općina
Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec,
kao dugogodišnji pokrovitelji ove priredbe, nagrađeni su
prigodnim plaketama
Zdravko Grginić iz Vinograda Ludbreških primio je plaketu
za „zlatni“ sauvignon
Među ostalim aktivnostima Udruge valja
izdvojiti tradicionalnu organizaciju Vincekova na
prostoru vidikovca i kipa svetog Vinka u Sigečaku,
s pučkim običajem orezivanja trsa vinove loze. U
veljači je održano stručno predavanje u suradnji s
tvtkom Bayer, na temu zaštite vinove loze.
154
Vincekovo na Sigečaku 2015. godine
Redovna godišnja sjednica Skupštine
održana je u mjesecu ožujku. Na poziv prijateljske
Udruge „Belica“ iz Kastva članovi Udruge
vinogradara „Trsek“ na tamošnjoj su izložbi
prezentirali svoju udrugu i cijeli kraj.
Udruga je za svoje članove 16. svibnja
2015. godine organizirala stručno-edukativni
jednodnevni izlet u Klanjec. Izlet je sadržavao
razgledavanja grada, posjet gradskom podrumu
i Galeriji hrvatskog kipara Antuna Augustinčića,
odlazak u crkvu Navještenja Blažene Djevice
Marije. Uz veliki broj sakralnih umjetnina, posebnu
vrijednost čine sarkofazi obitelji Erdödy, koji se po
svojoj ljepoti mogu mjeriti s onim carske obitelji
Habsburgovaca u Beču. Dva restaurirana sarkofaga
(Sigismunda Erdödyja iz 1639. i Emerika Erdödyja
iz1690.) iznimna su umjetnička, pa tako i turistička
atrakcija, kao i prostor u Franjevačkom samostanu
u kojem se mogu vidjeti.
 Organiziran je posjet vinogradarstvu Sever, U mjesecu lipnju obilježena je manifestacije
upoznavanje s proizvodnjom i razmjena iskustava. Dani otvorenih vrata Ludbreške vinske ceste, uz
Vinogradarstvo Sever ima dugogodišnju obiteljsku veliki broj okupljenih sudionika.
tradiciju uzgoja vinove loze koja je pridonijela Mjesec dana potom organiziran je uzvratni
stvaranju visokokvalitetnih sorti vina. Više puta nogometni susret s kutjevačkim vinarima.
proglašeni su županijskim prvakom za kvalitetu
vina. Ručak je organiziran u vinogradarskom
podrumu Broz. Poslije ručka posjetili su OPG
Pišković u Oroslavlju radi razgledavanja imanja i
degustacije.

Ugodni trenuci na Danu otvorenih vrata Ludbreške vinske

Ugodno i poučno druženje na izletu u Klanjcu ceste

155
 Jednako tako, Udruga je tradicionalno
sudjelovala i u provedbi manifestacije Dani
ludbreške Svete nedjelje, odnosno gastro izložbi.
Odmah potom održana je i izvanredna sjednica
Skupštine Udruge, na kojoj je Statut iste usklađen
sa Zakonom o udrugama.

Na samom kraju godine, članovi Udruge

sudjelovali su na poziv prijatelja iz „Udruge vinara
i vinogradara Nadin“ u 7. Izložbi mladih vina i
maslinovih ulja u Nadinu. Šampion bijelih vina u
oštroj konkurenciji bila je mješavina sorti muškat
žuti i muškat otonel člana Udruge vinogradara
„Trsek“ Branka Kežmana.

Ugodni trenuci na Danu otvorenih vrata Ludbreške vinske

ceste

U mjesecu kolovozu nekolicina članova

Udruge sudjelovala je u prigodnom postavljanju
klopoca na Zelinskoj vinskoj cesti, zahvaljujući
pozivu prijateljske udruge „Brina“ iz Kalinja kod
Svetog Ivana Zeline.
Vrijedni su članovi Udruge samostalno
opločili ulaz ispred Trsekovog podruma te obojali Udruga se uspješno promovirala i na nadinskoj izložbi, uz
zidove vinoteke. osvojenu šampionsku titulu Branka Kežmana

Tijekom održavanja svjetskog prvenstva Upravni odbor održao je zajedno s

u aviomodelarstvu otvoren je Trsekov podrum, Nadzornim odborom Udruge 15 sjednica tijekom
a kako bi sudionici iz cijelog svijeta mogli kušati 2015. godine.
Trsekovo vino.

156
GODINA 2016. – novi način
bodovanja i rekordan broj „zlata“
U petak 29. siječnja u organizaciji
Udruge vinogradara Trsek Ludbreg u hotelu
Crnković otvorena je 24. Izložba mladih vina, uz
tradicionalno glavno pokroviteljstvo Varaždinske
županije te pokroviteljstvo Grada Ludbrega i
susjedne 4 općine.
Pred ocjenjivačkim sudom se ove godine
našlo 550 uzoraka vina. Izložbu mladih vina otvorio
je Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela
za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske
županije, a sve nazočne pozdravio je i ludbreški
gradonačelnik Dubravko Bilić. Otvorenju izložbe
nazočila je i saborska zastupnica Božica Makar iz
Ludbrega. Program otvorenja izložbe uljepšali su
članovi sastava „Trio kamen" kao i KUD-a "Anka
Ošpuh".
Uoči otvorenja održano je stručno
predavanje i savjetovanje vinogradara na temu
njege mladih vina i bolesti vinove loze koje je održao
dipl. ing. agronomije Miroslav Matovinović. Uz
domaće vinogradare, sudjelovali su i predstavnici
udruga iz Kastava, Svetog Ivana Zeline, Nadina,
Velike Gorice, te brojni drugi, a bilo je i predstavnika
iz susjednih zemalja, Slovenije i Mađarske.
Ocjenjivačka komisija, sastavljena
isključivo od ocjenjivača s certifikatom Ministarstva
poljoprivrede, obavila je velik trodnevni posao
ocjenjivanja te je 71 vino nagrađeno "Zlatnim
trsekom", za 265 vina dodijeljeno je srebrno odličje,
a za 135 brončana odličja. Prvi put je dužnost
predsjednice Ocjenjivačke komisije obavljala prof.
dr. sc. Stanka Herjavec, koja je prije umirovljenja
bila predavač na Agronomskom fakultetu, predmet
Vinarstvo. Još jedna novost je i metoda ocjenjivanja,
metodom 100 bodova, ona je s kompleksnijim
pristupom ocjenjivača prema vinu, obuhvatila su
vrlo detaljno sva svojstva vina.
157
Svi ocjenjivači su educirani, imaju puno
iskustva i certifikat Ministarstva poljoprivrede
čime su ovlašteni za ocjenjivanje prema Zakonu o
vinu i pravilniku o organoleptičkom ocjenjivanju.
Najbolje ocjenjeno bijelo vino bio je pinot bijeli
Stjepana Bešenića iz Petkovca, a najbolje ocijenjeno
crno vino bio je syrah vinara Tomislava Glavića iz
Nadina.
U subotu 30. siječnja u vinogradu Branka
Kežmana, za goste iz Ravnih kotara i Kastva,
upriličen je pučki običaj rezanja loze za Vincekovo.
Vinari su bili oduševljeni ovim obredom, kojem
su po prvi puta prisustvovali. Cjelodnevno
druženje po ludbreškom vinogorju, završeno je na
Vinskom balu, na kojem su dodijeljena priznanja
vinogradarima.
U nastavku su navedeni vlasnici „zlatnih“
vina s ovogodišnje izložbe:
Chardonnay: 12 zlata – Antun Golubić
iz Ludbrega, Tomislav Golubić iz Svetog Petra,
Stanko Stručić iz Vinograda Ludbreških, Vladimir
Čurila iz Ludbrega, Ivan Meštrović iz Svetog Petra,
Mirko Koprek iz Beretinca, Zvonko Kirić iz Sigeca,
Srećko Šarec iz Sigeca, Dražen Harambaša iz
Selnika, Senko Borščak iz Črešnjeva, Željko Zdelar
iz Selnika i Vlado Horvat iz Ludbrega
Graševina: 8 zlata – Zlatko Horvat iz Velikog
Otoka, Stjepan Tenčić iz Poljanca, Dubravko
Besek iz Križovljana, Štefan Ljekaj iz Vinograda
Ludbreških, Josip Zeljak iz Beletinca, OPG Zlatko
Belec iz Hlebina, Nino Dulikravić iz Ludbrega i
Krunoslav Koris iz Ludbrega
Miješano bijelo: 8 zlata – Branko Stančin
iz Ludbrega, Zlatko Brunčić iz Križovljana, Ivan
Patrčević iz Koprivnice, Drago Vlašić iz Kelemena,
Ivan Špinderk iz Svetog Ivana Zeline, Dragec Kladić
iz Vinograda Ludbreških, Janos Csali iz Nemesvita
(Mađarska) i Mario Županić iz Koprivnice
 Rajnski rizling: 7 zlata – Zvonko Jadanić
iz Sigeca, Zvonimir Mustać iz Lunjkovca, Mladen
Matijašec iz Globočeca, Nikola Topalović iz
Jalševca, Zlatko Horvat iz Velikog Otoka, Davor
Šafran iz Oštrica i OPG Željko Štefok iz Donjeg
Kraljevca
Zeleni silvanac: 2 zlata - Nenad Vrban
iz Malog Bukovca i Dragec Kladić iz Vinograda
Ludbreških
Traminac: 3 zlata - Senko Borščak iz
Črešnjeva, Nenad Ptiček iz Varaždinbrega i Ivan
Mikulčić-Strujić iz Varaždinskih Toplica
Sauvignon: 2 zlata – Ratko Trnski iz
Novigrada Podravskog i Zdravko Grginić iz
Vinograda Ludbreških
Pinot bijeli: 5 zlata – Stjepan Bešenić
iz Petkovca, Dragutin Bergovec iz Sudovčine,
Vladimir Čurila iz Ludbrega, Željko Zdelar iz
Selnika i Krunoslav Krvar iz Koprivnice
Muškat: 5 zlata – Siniša Nemec iz
Draganovca, Monika Kirić iz Sigeca, Ratko Trnski
iz Novigrada Podravskog, Mario Margić iz Sigeca
i Natalija Banjkovec iz Hrženice
158
Pinot sivi: 3 zlata – Zlatko Horvat iz Velikog
Otoka, Krunoslav Kosir iz Ludbrega i Ankica
Kuzmić iz Jelenščaka
Kerner: Ratko Trnski iz Novigrada Podravskog
Škrlet: Vlado Mikulčić iz Velike Gorice
Moslavac: Zvonko Kirić iz Sigeca
Bermet: Ljubomir Žigrović iz Kalinja
Rose: Jozsef Kuprivecz iz Letenya
(Mađarska)
Syrah: 4 zlata – Ker-vin vl. Tomislava
Glavića iz Nadina, Branko Kutija iz Lisičića,
Veselko Glavić iz Nadina i Marijan Sekovanić iz
Novog Marofa
Melbec: Zoltan Varga iz Olaszfa (Mađarska)
Cabernet sauvignon: 2 zlata – Damir
Bilosnić iz Zemunika Donjeg i Božo Glavić iz
Nadina
Frankovka: Dragutin Gložinić iz Ludbrega
Merlot: Veselko Glavić iz Nadina
Miješano crno: 2 zlata – Božo Glavić iz
Nadina i Ker-vin vl. Tomislava Glavića iz Nadina
Skupni pregled ocjena svih uzoraka mladih vina na 24. Izložbi u Ludbregu nalazi se u sljedećoj tabeli.

159

Katalog 24. Izložbe mladih vina „Ludbreg 2016“
Prosudbena komisija djelovala je na ovoj
24. Izložbi po prvu puta u novom sastavu:
prof. dr.sc. Stanislava Herjavec, predsjednik
komisije
Marija Kuščar, dipl. ing. pre. ten.,
dopredsjednik
mr. sc. Vlasta Rubeša Vili, ocjenjivač
Marijan Čižmešija, dipl. ing. agr., ocjenjivač
Franjo Majnarić, dipl. ing. agr., ocjenjivač
Zdenko Ivanković, dipl. ing. agr., ocjenjivač
Jasminka Šaško, dipl. ing. agr., ocjenjivač
160
Miroslav Matovinović, dipl. ing. agr., ocjenjivač
Blaženka Mandarić, dipl. ing. agr., ocjenjivač
Goran Mrmilić, dipl. ing. agr., ocjenjivač
Predsjednica komisije prof. dr. sc. Stanislava
Herjavec, po prvi puta na ovoj odgovornoj
dužnosti, o obavljenim ativnostima vezanim uz
ocjenjivanje mladih vina rekla je:
„Ocjenjivanje mladih vina Ludbreške udruge
vinogradara i vinara „Trsek" održano je 20., 21. i 22.
siječnja 2016. godine u Ludbregu.
Ove godine vinari su za ocjenjivanje
prijavili ukupno 550 uzoraka, točnije 543 vina, jedno
aromatizirano vino, 5 voćnih vina i 1 rakiju.
Vina su ocijenile tri komisije sastavljene od po 3
degustatora – vrsnih poznavatelja vina sjeverozapadne
Hrvatske. Svi degustatori imaju certifikat o provjeri
znanja i sposobnosti za degustatora, sukladno Pravilniku
o organoleptičnom (senzornom) ocjenjivanju mošta i
vina u Hrvatskoj.
Prvi je puta ocjenjivanje provedeno metodom 100
bodova, a konačna ocjena za pojedino vino je medijana.
Ova metoda primjenjuje se u RH za ocjenjivanje vina
prije stavljanja u promet, te na svim značajnijim
ocjenjivanjima vina, kako u nas tako i u Europi. To će
omogućiti proizvođačima bolju usporedbu ocjenjenih
vina s odličjima postignutim na drugim ocjenjivanjima
na koja prijavljuju svoja vina.
Najzastupljenija su bila bijela vina, a među
njima je najviše bilo vina proizvedena od mješavine
sorata, te vina sorte Graševine i Rajnskog rizlinga,
Pinota bijelog, Sauvignona, Muškata i Traminca.
Prema odluci organizacijskog odbora Izložbe, a
na osnovi postignutih bodova vina dobivaju odličje kako
slijedi:
Zlatno odličje: 82 do 100 bodova
Srebrno odličje: 77 do 81 bod
Brončano odličje: 72 do 76 bodova
Priznanje: 61 do 71 bod
Odbačeno: manje od 60 bodova
 Na osnovi postignutih bodova ove je godine To pokazuje da pojedini vinari nisu uvažili staro
Zlatno odličje dobio 71 uzorak (13%), 265 vina Srebrno pravilo kako alkoholnu fermentaciju, kao i postupke
(48%), Brončano 134 vina (24%), a Priznanje za njege i dorade tijekom čuvanja vina, treba prilagoditi
sudjelovanje dobiva 15 vina (3 %). Od ukupnog broja specifičnostima pojedine godine i sorte.
ocjenjenih vina, odbačeno je 65 uzoraka (12 %), jer su Dobar proizvođač vina zna da kvaliteta vina
postigli manje od 60 bodova. nije samo slučajna, već je rezultat znanja i velike brige,
U pravilu odbačena su vina bila defektnog ali i neprekidnog kušanja vina i pravodobnog reagiranja
mirisa i okusa, najčešće zbog nepoželjnih oksidacijskih uoči li nepoželjne promjene boje, mirisa ili okusa vina.
promjena u mirisu i okusu, povišene hlapive kiselosti Međutim, zlatna i srebrna odličja pokazuju
i etilacetata, kao i prisutstva nepoželjnih sumpornih da su pojedini vinari uvažili gore navedene činjenice i
spojeva - sumporovodika i merkaptanskih spojeva. proizveli vina veoma dobre kvalitete.
Aroma sorte u vinima Traminca, Muškata, Čestitam svim nagrađenim vinarima i želim
Sauvognona, ali i u vinima Graševine često je bila im da dobivena odličja opravdaju na ocjenjivanju
„prekrivena", odnosno nije bila prepoznatljiva i čista. 2017. godine. Kao i svake godine ponovno vinarima
Nadalje, veliki broj vina nije bio u kategoriji poručujem kako kvaliteta vina započima u vinogradu, no
suhih vina kako su deklarirana, već su sadržavala manju primijenjena tehnologija vinifikacije i od lošijeg grožđa
ili veću količinu neprovrela šećera. mora rezultirati prvenstveno korektnim vinima čistog
vinskog mirisa i pitkog okusa. Stoga ne zanemarite
Preporuka degustatora-enologa je proizvodnja savjete stručnjaka i stalno radite na vlastitoj edukaciji.“
suhih bijelih vina, koja sadrže manje od 4 g/l neprovrelog
šećera, umjerenih koncentracija alkohola i ugodne
svježine i kiseloti, a takva vina danas potrošači i najviše
traže. Taj tip vina karakterističan je za bijela vina
sjeverozapadne Hrvatske.
Općenito za pohvaliti je kako organizazore, tako
i proizvođače za tako veliki broj prikupljenih uzoraka.
No, nažalost veliki broj odbačenih vina pokazuje kako bi
svakako bilo dobro provesti prethodno predocjenjivanje
vina kako bi se maksimalno smanjio broj defektnih
vina. Čini se da dosta vinara još uvijek ne prepoznaje
pojedine spomenute defekte u mirisu i okusu, jer takva
vina prijavljuju za ocjenjivanje.
U jesen 2015. godine govorilo se o vrlo dobroj
berbi, no kvaliteta prijavljenih mladih vina to općenito
gledajući ne potvrđuje. Defektne promjene mirisa i
okusa odbačenih vina posljedica su propusta u samom
procesu fermentacije i u periodu čuvanja vina.

161
Detalji s 24. Izložbe mladih vina u Ludbregu

162
Detalji s 24. Izložbe mladih vina u Ludbregu

163
O iznimno uspješno ocijenjenim mladim vinima dugogodišnjeg člana Udruge Zvonka Kirića pisale su
Ludbreške novine

164
 O uspjesima dalmatinskih vinara na izložbi u Ludbregu pisao je i Zadarski list

Uz održanu izložbu mladih vina, svakako
treba spomenuti i nekoliko ostalih tradicionalnih
događanja koje su nezamislive bez ludbreške
Udruge vinogradara „Trsek“.
Tako je 24. siječnja ponovno organizirano
Vincekovo, odnosno obilježavanje pučkog običaja
vezanog uz početak radova u novoj vinogradarskoj
godini.
Na vidikovcu, odnosno kod kipa svetog Vinka
na Sigečaku, održana je prigodna svečanost uz
sudjelovanje dosad najvećeg broja okupljenih
članova Udruge i ljubitelja dobre vinske kapljice
odnosno štovatelja opisanog pučkog običaja.

165
Trenuci lijepog druženja prigodom Vincekova na Sigečaku

166
Trenuci lijepog druženja prigodom Vincekova na Sigečaku

167
 Udruga vinogradara “Trsek” Ludbreg
je 30. travnja 2016. organizirala za svoje članove
stručno - edukativni jednodnevni izlet u grad
Kutinu, odnosno Moslavačko vinogorje. Tom
prilikom članovi su posjetili Vinariju Kašner, zatim
razgledali grad i kulturno-povijesne znamenitosti
kutinske crkve Marije Snježne i gradskog
muzeja. Po dolasku u Vinski dvor, predsjednik
je nazočne upoznao s Udrugom vinogradara
i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“ Kutina,
njihovim aktivnostima, a održani su i degustacija
vina vinarije Košutić i odlazak na imanje OPG-a
Rumišek te vođena degustaciju vina kod OPG-a
Zorana Jančara.
Izlet u Kutinu i Moslavačko vinogorje
168
Jedna od zadnjih aktivnosti u 2016. godini
za članstvo Udruge bila je organizacija stručno-
edukativnog jednodnevnog izleta u Grad Kastav,
odnosno Belu Nedeju, provedenog 1. listopada.
Prva nedjelja i ponedjeljak u listopadu dani
su ponude i kušanja tek otočene mlade belice,
autohtonoga bijeloga vina Kastavštine. Slavljena u
čast mladoga vina, Bela nedeja povijesno-kulturni je
događaj koji se u Kastvu pamti odvajkada.
Pod svojim nazivom objedinjuje sajam mladoga
vina, prezentacije starih kastavskih zanata, sajam
raznovrsnih roba, bogatu ugostiteljsku ponudu
i zanimljiva kulturna događanja. Manifestacija
oživljava kulturnu baštinu kraja: narodnu
predaju, stare običaje, plesove, igre, zanate i
druge tradicionalne pučke vrednote smještajući
ih u suvremeni kontekst. Uz razgledavanje Kastva
članovi Udruge imali su organiziranu
stručno vođenu degustaciju gdje su se upoznali
s vinima toga kraja. Sudjelovali su i na otvorenju
višednevne izložbe vina u organizaciji prijateljske
udruge „Belica“ iz Kastva. Uz zajedničko druženje
razmijenjena su iskustva o proizvodnji grožđa i
vina te planovima za naredno razdoblje.
Posjet Kastvu u listopada 2016. godine
Posjet Kastvu u listopada 2016. godine

169
 Pri samom kraju 2016. godine, na poziv
prijateljske Udruge vinogradara i vinara „Nadin“
iz Nadina, predstavnici Udruge sudjelovali su na
8. Degustaciji mladih vina i maslinovih ulja „Nadin
2016“. Riječ je o jedinstvenoj manifestaciji u zemlji
u kojoj su objedinjena mlada vina i maslinova
ulja. Ocjenjivačka komisija je ocijenila ukupno 138
uzoraka vina, pa su tako vinari iz „Trseka“ osvojili 3
zlatne, 8 srebrnih i 5 brončanih medalja. Prije same
izložbe posjetili su spomen obilježje u Škabrnji, a
prije povratka organiziran je posjet vinariji Šime
Škaulja. Vinarija Škaulj nalazi se u srcu Ravnih
kotara, u mjestu Nadin. Šime Škaulj redoviti je
osvajač brojnih priznanja za kvalitetu proizvoda
te su njegova vina priznata i prepoznata od strane
vodećih hrvatskih enologa. U svojoj ponudi
imaju: merlot, syrah, cuvee, cabernet sauvignon,
maraštinu, a novost u ponudi je i desertno crno
vino. Pored obiteljske kuće izgrađen je novi vinski
podrum većeg kapaciteta, uz mogućnost prerade
oko 30 vagona grožđa, što je otprilike 150.000 do
200.000 butelja. U sklopu vinskog podruma je i
kušaonica u dalmatinskom stilu koja može primiti
oko pedesetak ljudi.

Uspješno sudjelovanje na 8. Degustaciji vina i ulja u Nadinu 2016. godine

170
Uspješno sudjelovanje na 8. Degustaciji vina i ulja u Nadinu 2016. godine

171
Sve aktivnosti Udruge dobro su popraćene sredstvima javnog priopćavanja (na slici: čelnici Udruge u emisiji
„Vekerica“ Varaždinske televizije)

172
O IZLOŽBAMA VINA

173
 Kao što čitatelj može zaključiti iz dosadašn-
jeg dijela knjige, Udruga vinogradara „Trsek“ Lud-
breg proizašla je iz želje ludbreških vinogradara i
vinara da svoje „majstorije“ predstave široj javnos-
ti. Tim su putem prije ili poslije krenuli mnogi
„pajdaši goričanci“, no izložbe vina pokretane su i
mnogo ranije od ustrojavanja prvih udruga, pose-
bice ovih u današnje vrijeme. Stoga recimo nešto
više o samim počecima takvih aktivnosti u nas i u
svijetu.
U području Izložbi grožđa i vina,
odnosno vinogradarsko-vinarskih sajmova, naša
vinogradarska i vinarska literatura kao najstariju
manifestacija ove vrste spominje „Prvu izložbu
vina“ koja je održana u Beču 1857. godine. Za nas
je značajno da su na toj izložbi, kako se navodi,
naročito bila zapažena iločka vina.
Nakon samo tri godine, već 1860. godine, Dragutin
Stražimir, poznati popularizator naprednoga
gospodarstva i pisac knjiga iz vinogradarstva i
vinarstva, organizira izložbu vina u Svetome
Ivanu Zelini. Ova je izložba najstarija manifestacija
takve vrste na području Republike Hrvatske.
Jedan od prvih organizatora gospodarske
izložbe u Križevcima bio je Ivo Mallin, a izvješće o
tome napisao je 1863. Dragutin Lambl.
Na „Prvoj hrvatskoj gospodarskoj izložbi“,
u Zagrebu 1864. godine, zalaganjem Hrvatsko-
slavonskoga gospodarskoga društva, sudjelovali
su i hrvatski vinogradari i vinari.
Nakon toga organiziraju se izložbe u
Beču (1866.), Parizu (1867.), Lionu (1872.), kada je
službeno priznata sorta chardonnay, Trstu (1872.),
i ponovo u Beču (1873. i 1890.), Trstu (1882.) i
Zagrebu (1891.).
174
Potrebno je istaknuti kako je jedan od
organizatora izložbi vina u Istri, Trstu i Gorici
bio i Carlo Hugues, na čiji su nagovor istarski
vinogradari slali svoja vina na ocjenjivanje u Beč,
Bordeaux, Bolzano (1886.) Torino (1902.) i u druga
europska središta.
O „Prvoj dalmatinskoj izložbi grožđa“
(u organizaciji Kotarske gospodarske zadruge u
Šibeniku) pisao je 1898. Vinko Belamarić.
„Specijalizirani vinski sajam“ (što je u to
doba značilo da nisu izlagani i ostali gospodarski,
odnosno poljoprivredni proizvodi, već su izlagana
isključivo vina) održan je i u Krapini 1904. godine.
Godine 1905. godine „Sajam vina i rakija“ (iz
križevačkih vinogorja, Vrbovca i Gradeca),
te gospodarskih strojeva održan je ponovo u
Križevcima i to nakon prvih vidljivih rezultata
obnove vinogradarstva na američkoj podlozi.
„Druga gospodarska izložba vina“ (nakon
1864.g.) održana je tek 1906. godine u Zagrebu.
Tijekom „Zemaljskoga vinskoga sajma“ održanom
u Zagrebu, od 13. do 15. veljače 1909. godine
nudila su se vina u bocama (oko 5.000) i vina u
bačvama (i to u količini većoj od 60.000 hl), pa i
ako se ta prodaja tu nije ostvarila, u izvještaju
Gospodarskoga lista je zabilježeno, da su između
proizvođača i kupaca uspostavljeni dobri poslovni
odnosi, koji su naknadno rezultirali uspješnom
kupoprodajom.
Najveći broj vinogradarsko-vinarskih
izložbi na tlu Hrvatske održan je u Sv. Ivanu
Zelini, pa je tako, prema istraživanju kroničara
zelinskog vinogradara i vinara Janka pl. Pažića,
uz već spomenutu izložbu, što je održana 1860, do
1968. održano još šest takvih manifestacija (1910.,
1932., 1938., 1941., 1953. i 1956.).
 Od 1968. do danas, u ovom se gradu
kontinuirano održavaju izložbe vina, od kojih je
samo ona 1968. godine označena kao općinska,
a sve kasnije održane su kao izložbe vina
sjeverozapadne Hrvatske.
Uz navedene izložbe i sajmove vina, mnoge
su slične takve manifestacije, (što su održavane
kod nas i u svijetu, pridonoseći podizanju kakvoće
vina), pale u zaborav.
Kao primjer spomenimo da su se u mnogim
našim vinogradarskim krajevima i u trgovačkim
središtima održavale slične manifestacije, ali je
njihovo brojenje puno puta počinjalo od početka.
Najbolji primjer za to su već spomenute
izložbe i sajmovi vina u Sv. Ivanu Zelina, gdje je
prije izložbe 1968., koja je nazvana prvom, održano
još sedam takvih priredbi.
150 godina od prve gospodarske
izložbe u Ludbregu
Prije gotovo 150 godina, točnije od 12. do
15. listopada 1867. godine u Ludbregu je održana
Gospodarska izložba. O ludbreškoj izložbi u više
su navrata pisali „Gospodarski list“ i „Narodne
novine“. Očito je da je Ludbreg sa svojom okolicom
u povijesti bio izuzetno značajan poljoprivredni
kraj s mnogo naprednih poljoprivrednika iz redova
aristokracije, ali i iz seljačkog staleža. Ta prva
izložba izazvala je veliki interes među pučanstvom
što je dokaz da su u ovom kraju ljudi uvijek težili
k napretku. Danas se gospodarska izložba iz 1867.
godine nastoji izvući iz zaborava. Rezultate svojih
traganja o ovoj izložbi i njenom značaju, čelnicima
tadašnje općine Ludbreg početkom 90-ih godina
prošlog stoljeća podastro je inženjer agronomije
Stjepan Keglević, rodom iz ludbreškog kraja.⁷
⁷„Gospodarska izložba u Ludbregu 1867. godine“, Podravski zbornik 1992., Koprivnica
⁸ Gospodarski list broj 36/1867, Zagreb
175
Prema njegovim zapisima, „Izložbu
plodinah vinogradarskih, voćarskih, poljskih i
vrtlarskih“ organizirala je ludbreška podružnica
Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva.
Društvo je osnovano 1841. godine, a podružnica
u Ludbregu 1847. godine. Hrvatsko-slavonsko
gospodarsko društvo (pokretač i danas vrlo
poznatog Gospodarskog lista) imalo je tada tek 9
podružnica. Čini se da je ludbreška podružnica
nešto kasnije prekinula s radom. No, krajem
1864. u ovaj kraj dolazi župnik Josip Šavor i to u
župu Veliki Bukovec, inače treći potpredsjednik
Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva,
iniciravši ponovni rad podružnice.
Početkom 1867. godine podružnica
Ludbreg ima 12 članova, predsjednik je barun
Ferdinand lnkey Pallinski, potpredsjednik župnik
Josip Šavor i tajnik Prašnički. Već ljeti iste godine
počele su pripreme za gospodarsku izložbu u
Ludbregu. Imenovan je izložbeni odbor i za datum
određen 12. i 13. listopad 1867. godine.⁸
Zaključeno je da se na izložbu pozovu tu susjedne
podružnice iz Varaždina i Križevaca, te upravitelj
križevačkog učilišta Dragutin Lambl i njegov
voćarsko-vinogradarski stručnjak Antun Trummer,
kako stoji u zapisniku „da nas temeljito o nazivanju
grozda i voćaka upute“. Samom otvaranju izložbe
prethodilo je izrazito loše vrijeme tako da „mnogi
član odbora i mnogi prijatelj izložbe nije mogao
ostaviti svoj zavičaj valovima obkružen.“ Očito je
zbog obilnih kiša bilo poplave u ludbreškom kraju.
Izložbu je otvorio predsjednik ludbreške
gospodarske podružnice barun Pallinski, a svoj
nadahnuti govor završio je riječima „napredujmo,
ako i polagano, a to barem ustrajno!“ Drugog dana
izložbe 13. listopada bila je nedjelja, vrijeme se
popravilo, pa je u izvješću izvjestitelja „Narodnih
novina“ istaknuta velika „stiska“ zbog posjetitelja.
Inače, izložba je produžena za još dva dana kako
bi je mogla posjetili i školska mladež i za njih
su općinski bilježnici morali osigurati besplatni
prijevoz do Ludbrega.
„Izložba plodinah vinogradarskih,
voćarskih, poljskih i vrtljarskih“ održana je u
dvorani velike gostionice »K crnom orlu«, danas
su to prostorije Hotela „Amalija“.
Opis ocijenjenog grožđa u Gospodarskom listu broj 43/1867
⁹ Gospodarski list, brojevi 42/1867 i 43/1867, Zagreb.
176
Cilj izložbe bio je da se poljoprivrednici
iz svih staleža upoznaju s vrstama voća, grožđa,
poljskih kultura, osobito žita i kukuruza, te
s kvalitetom prinosa koje te kulture donose
gospodaru. Željelo se također putem izložbe
srediti terminologiju domaćih i uvezenih vrsta
voća i grožđa. Izlagalo je ukupno 134 izložitelja s
871 proizvodom, odnosno 60 vrsta kultura. Točnije,
131 izložak grožđa, oko 80 sorti, zatim 370 izložaka
voća u 10 vrsta i oko 60 sorti, povrća 155 izložaka od
27 vrsta kultura, te 215 ratarskih proizvoda od 23
vrste kultura. Za nagrađivanje su osnovani posebni
pododbori od najboljih gospodara i stručnjaka.
Podijeljeno je 30 novčanih nagrada i 51
pohvalnica. Prvu nagradu za grožđe dobilo je
Gospodarsko učilište Križevci za izložene 72 sorte,
prvu nagradu za voće dobio je barun Ferdinand
Inkey Pallinski, prva nagrada za povrće pripala
je gospođi Baneković, a prvu nagradu za poljske
plodine dobila je gospoština Ludbreg. Iz seljačkog
staleža bilo je malo nagrađenih. Iznad svih se
svojim proizvodima istakla seljakinja iz Martinića,
Dora Hudakova koja je osvojila drugu nagradu
za grožđe, te nagrade za raž, jabuke i kesten.
Kod dodjele nagrada predsjednik podružnice je
poručio nagrađenima: „Duh sadašnjeg vremena
je duh napretka i težnje za sve većim savršenjem.
Molim Vas, častna gospodo, da naročito pak
izvolite u našem dobroćudnom puku buditi ljubav
za razumijevanje gospodarstva i tim promicati
njegovo blagostanje“.⁹

Pregled nagrađenih izlagača grožđa u Ludbregu
(Gospodarski list broj 42/1867)
Gospodarska izložba 1867. u Ludbregu
bila je dugo u zaboravu svih kroničara ovog
kraja. Zahvaljujući Stjepanu Kegleviću i njegovom
istraživačkom radu početkom devedesetih godina
prošlog stoljeća došlo se do podataka o ovoj, očito
velikoj i važnoj izložbi, koja je zasigurno imala
značajan poticaj za razvoj poljoprivrede ludbreškog
kraja. Tako je 1992. godine pri Izvršnom vijeću
Skupštine općine Ludbreg imenovan odbor za
obilježavanje 125. obljetnice Gospodarske izložbe,
između ostalog i s ciljem održavanja posebne
sjednice Izvršnog vijeća.
177
Postupak ocjenjivanja na ludbreškim
izložbama mladih vina
Udruga vinogradara „Trsek“ Ludbreg,
odnosno Organizacijski odbor izložbe mladih vina,
svake godine objavljuje javni poziv izlagačima da
sudjeluju u izložbi sa svojim bijelim, ružičastim
i crnim vinima, proizvedenim od jedne sorte ili
mješavine sorata. Prema stupnju kvalitete vina
mogu biti stolna, kvalitetna i vrhunska vina te bez
kontroliranog geografskog porijekla vina.
U uputama za izlagače koje se uvijek šalju
uz poziv, u izdanju uputa primjerice za 7. izložbu
održanu 1999. godine čitamo sljedeće detalje:
KAKO PRIPREMITI UZORKE ?
5 boca po 1/11- ukupno 5 l ili
6 boca po 0,75 l (buteljke)
Proizvođači koji imaju vlastitu etiketu mogu je
staviti na boce, dok za proizvođače koji nemaju etiketu
podaci će se ispisati kod predaje uzoraka.
PRIKUPLJANJE UZORAKA
Uzorci mladih vina će se prikupljati 16. 17. i
18. siječnja 1999. godine od 8-18 sati na recepciji hotela
"Crnković", tel 042/810-727, 042/810-255.
Svi uzorci će biti pohranjeni na temperaturi koja je
propisana za pojedine sorte vina.
KOTIZACIJA
Svaki sudionik kod predaje uzoraka uplaćuje
kotizaciju u iznosu od 50,00 Kn po uzorku (ne po boci! 5
ili 6 boca = 1 uzorak), dok je kotizacija za članove udruge
vinogradara „Trsek“ Ludbreg u iznosu od 20,00 Kn po
uzorku.
OCJENJIVANJE
Uzorci se ocjenjuju prije otvaranja izložbe od
strane stručne komisije, koja je sastavljena od poznatih
enologa.
Svako ocijenjeno mlado vino dobiva odličje prema odluci
komisije. Za vrijeme izložbe vina će se moći degustirati!
Očekujemo Vas, uz srdačan pozdrav!
Zaprimanje uzoraka mladih vina
Čuvanje mladih vina uoči ocjenjivanja
178
Stručna komisija sastavljena uvijek od
eminentnih stručnjaka enologa sastala bi se nakon
prikupljanja svih uzoraka te prionula zahtjevnoj
zadaći kušanja svakog uzorka te davanja objektivne
ocjene. Poštivajući pravilo da su uzorci anonimni,
degustator ima uvid u samo neke opće podatke -
vrsta vina, grupa, godište i sl. Potom kod svakog
uzorka mora provesti tri faze degustacije:
- gledanje,
- mirisanje,
- kušanje.
Ocjenjivanje vina je u tijeku

179
Prosudbena komisija za ocjenjivanje mladih vina 2014. godine na čelu s prof. dr. Dubravkom Premužić

Prosudbena komisija za ocjenjivanje mladih vina 2016. godine na čelu s prof. dr. sc. Stanislavom Herjavec

180
 Svoje ocjene za svaki uzorak zasebno svaki
član komisije upisuje na listić pripremljen od strane
organizatora izložbe.
Ocjenski listić sa 7. Izložbe mladih vina
Ocjenjivanje se 12 godina, zaključno do
2004. godine, provodilo prema dugogodišnjem
Pravilniku o ocjenjivanju vina na izložbi mladih
vina, čiji se izvod svake godine objavljuje u katalogu
izložbe. U katalogu izložbe iz 2000. godine izvod iz
Pravilnika je sadržavao sljedeće:
Članak 10.
Komisija ocjenjuje vina prema Buxbaumovoj metodi do
20 pozitivnih bodova, prema sljedećim organoleptičkim
svojstvima vina:
- boja vina 0-2 poena
- bistroća vina 0-2 poena
- miris vina 0-4 poena
- okus vina 0-12 poena
181
Članak 13.
Na osnovu obavljenog ocjenjivanja Organizacijski
odbor izložbe dodjeljuje učesnicima sljedeća odličja i to:
a) 18,01 do 20 bodova - Diploma “Zlatni trsek”
b) 16,01 do 18,00 bodova - Diploma “Srebrni trsek”
c) 14,01 do 16,00 bodova - Diploma “Brončani trsek”
d) 12,50 do 14,00 bodova - Priznanje za sudjelovanje u
izložbi
Pri ocjenjivanju vina komisija je uzela u obzir da su to
bila isključivo mlada vina.“
Na 13. Izložbi mladih vina, održanoj
krajem siječnja 2005. godine, dolazi do uvođenja
novog načina bodovanja prema određenim
organoleptičkim svojstvima vina, u skladu sa
sljedećim kriterijima, a koji se primjenjuju do
zaključno izložbe 2015. godine:
- boja vina 0-2 boda
- bistroća vina 0-2 boda
- miris vina 0-4 boda
- okus vina 0-6 bodova
- opći dojam vina 0-6 bodova.
Kao što je već spomenuto u opisu događanja
vezanih uz 24. Izložbu mladih vina, održanu
početkom 2016. godine, na toj je izložbi uveden
novi način bodovanja. Ocjenjivanje je provedeno
metodom 100 pozitivnih bodova i konačnom
ocjenom medijana, sve u skladu s međunarodnim
standardima i preporukama. Na osnovu dobivenih
bodova dodijeljen je 71 „Zlatni trsek“ koji su
postigli 82 i više boda. „Srebrni trsek“ dobilo je
265 uzoraka vina (raspon 77 do 80,99 bodova),
„Brončani trsek“ dobila su 134 uzorka vina (raspon
72 do 76,99 bodova), dok je priznanje dobilo 15
vina (raspon 61 do 71,99 bodova.
 Odbačenih vina s manje od 61 osvojenog
boda bilo je 65, a razlozi su defekti u mirisu i okusu:
etilacetat, povećana hlapiva kiselost, oksidacije.
Kod izbora za najbolje ocijenjeno mlado
crno ili mlado bijelo vino, ako više uzoraka dobije
jednaku ocjenu, vina će istovremeno pod šifrom
kušati članovi svih komisija. Najbolje ocjenjenim
vinom u pojedinoj kategoriji proglašava se vino,
kojem ocjenjivači dodijele najveći broj glasova.
Godine 2016. su dva bijela mlada vina postigla
istu ocjenu od 86 bodova, te je između njih trebalo
izabrati najbolje ocijenjeno mlado bijelo vino
(izabran je pinot bijeli). U kategoriji crnih mladih
vina, jedan je uzorak imao osvojenih 86 bodova,
te je proglašen najbolje ocjenjenim mladim crnim
vinom (syrah).
Ocjenski listić s 24. Izložbe mladih vina
182
Nakon provedenog ocjenjivanja slijedi
izrada kataloga izložbe, što zasigurno ne
predstavlja lagan posao, s obzirom na veliki broj
izlagača te na sreću uvijek solidan broj sponzora
kojima je potrebno osigurati reklamu u katalogu.
Pripremaju se užurbano i sva javna
događanja vezana uz izložbu: svečano otvaranje
izložbe, stručna predavanja te u konačnici
završna svečanost, ponekad prozvana i „Vinskim
balom“. Fotografije s dijela istih možete pronaći u
prethodnom poglavlju knjige.
Od 6. Izložbe mladih vina (1998. godine) Udruga vinogra-
dara „Trsek“ svoje izložbe u pravilu organizira u Hotelu
„Crnković“ u Ludbregu
Tijekom posljednje 24 godine u Ludbregu
je ukupno bilo izloženo 7138 uzoraka mladih vina,
što prikazuje i sljedeći grafički prikaz (valja reći
i kako je u ukupnom broju uključeno 28 uzoraka
voćnih likera, rakije i gvirca).
 Pregled broja izloženih uzoraka na izložbama mladih vina u Ludbregu
Jedan od vrlo čestih članova ocjenjivačke
komisije na ludbreškim izložbama mladih vina
je enolog Davor Hižak, mag. ing. bioprocesnoga
inženjerstva, koji se prigodom izdavanja ove
monografije ukratko osvrnuo na predmetnu
problematiku. Njegov osvrt donosimo u nastavku.
„Vino u Ludbregu ima veliku tradiciju. S
pokoljenja na pokoljenje prenosi se s više ili manje
ljubavi, s više ili manje uspjeha svjedočanstvo o
vinovoj lozi. Generacije i generacije promišljaju
vinogradarstvo i vinarstvo na osebujan način
i pri tome daju svakoj berbi i svakoj godini
prepoznatljiv pečat. Ponekad je teško reći da li je
to što je loza prisutna u gotovo svakoj kući njen
nedostatak ili pak je to privilegija vinove loze. U
svakom slučaju, veliki poznavatelji loze uvjereni su
u dobru namjeru i loze i čovjeka, u njihovu gotovo
sudbinsku simbiozu.
Nektar koji poznajemo kao vino nastao je
davno i divile su mu se mnoge civilizacije, a divili
su mu se i dan danas dive mu se mnogi veliki
umjetnici. Dobro je vino uvijek izazivalo veselje i
vedrinu (samo patvoreno izazove svađu).
183
Iz tog vremena možda i datira ime tog
napitka. Naziv vino potječe iz sanskrtskog jezika i
riječi "vena", u prijevodu prijateljski. Vino je inače i
jedna od najinternacionalnijih riječi. Različiti narodi
kažu za njega: Hititi su ga zvali ween, stari Grci
woinos ili oinos, Latini vinum, Talijani, Španjolci,
Slaveni ga zovu vino, Francuzi vin, Židovi vayin,
Sabinjani su ga zvali wayn, Arapi ga zovu wa-yn,
Nijemci wein, Anglosaksonci wine.
Obzirom da je duboko ukorijenjeno u
čovjekovoj kulturi, vino, nažalost, nije bilo lišeno
zloupotrebe. Oduvijek se, a i dan danas pod vinom
proizvodilo i prodavalo svašta. Mnogi su to radili
i rade iz neznanja, mnogi to rade iz velike osobne
koristi, a na štetu ljubitelja i poštovatelja vina. Ali
jedno je potpuno nesporno, a to je da takvih ljudi
danas ima sve manje. Znanje o vinu, kao jedna
velika pokretačka sila, i proizvođača i potrošača
je na takvom nivou, možda ne u svim krajevima
svijeta da su defenzivi oni koji zloupotrebljavaju
sunca i čovjeka rod.
 Ludbreg i marljivi Ludbrežani dio su
neiscrpnoga svijeta vina oduvijek, a zadnjih
gotovo trideset godina sjajno su organizirani i
okupljeni oko vinogradarske udruge simboličnoga
naziva Trsek. Osnovana početkom devedesetih
godina Udruga je marljivo okupljala ozbiljne i
radišne ljude oko jedne bezvremenske ideje, ideje
vrhunskoga vina. Iako je blizina vinograda, a još
više i ambijent grada Ludbrega gotovo idealan
spoj, bez znanja i rada to ne bi uspjelo. Njihovu
ideju brzo su prepoznali i ostali vinogradari koji i
danas daju svoj doprinos kvaliteti vina.
Ludbrežani znaju važnost vrednovanja
kvalitete i promocije vina te su još davne 1867.
godine organizirali prvu Izložbu vina jer
raznolikost vinskog svijeta, bogatstvo koje je
sakriveno u bobici grozda i u kapljici vina traži
da to bude svakodnevno i sve više zabilježeno i
ovjekovječeno perom ljubitelja i poštovatelja vina.
150 godina od prve Izložbe vina je impresivna
brojka. Prenošenjem znanja vino postaje jedna
besmrtna kategorija.
Zamišljena kao mjesto predstavljanja vina
i okupljanja ljudi zajedničkih interesa izložba je
polako, ali sigurno ispunjavala svoje ciljeve. U
život Izložbe i Udruge ulazili su vinogradari,
ugostitelji, stručne institucije, enolozi, Grad
Ludbreg i Varaždinska županija.
Posebnu pažnju iskazali su vrijedni ljudi
Ludbrega prema ocjenjivanju vina koje je sastavni
dio svake ozbiljne izložbe vina. Da bi osigurali
objektivnost i vjerodostojnost ocjena vina, od
početka su povjerenje poklonili enolozima.
Enolozi su stručnjaci za vino koji osim formalnoga
obrazovanja imaju veliko znanje i iskustvo o
vinima, a nerijetko godišnje kušaju preko 10 000
uzoraka vina.
184
Uvijek predvođeni najiskusnijim među
sobom imaju težak i odgovoran zadatak pretočiti
cjelogodišnji trud i znanje vinogradara u jednu
"brojku", tj. ocjenu. Moja malenkost bila je mnogo
puta počašćena biti dijelom toga prekrasnoga
posla u Ludbregu. Sa velikim profesionalnim
zadovoljstvom mogu reći da je ocjenjivati u
Ludbregu užitak.
Kao kruna odlično postavljenih ciljeva u
Ludbregu je konačno osnovana i Ludbreška vinska
cesta kojom ljubitelji vina mogu proći i osjetiti
sjajna ludbreška vina. Domaćini na Ludbreškoj
vinskoj cesti su dugogodišnji uspješni vinogradari,
dobitnici mnogih vinskih priznanja i vlasnici
kvalitetnih vina. No, ne mogu ne spomenuti da
u njihovoj neposrednoj blizini ima još mnogo
marljivih vinogradara sa prekrasnim vinima
koji nemaju takav prozvodni potencijal, a samim
time su i manje marketinški obuhvaćeni. Ponos
Ludbreške vinske ceste je vino Poštenjak.
Siguran sam da je vinski svijet mnogima
još uvijek jedna velika nepoznanica, samim time
i ludbreški vinski svijet. Ova monografija dobrim
dijelom će otkriti mnoge vinske tajne, a sve s
ciljem štovanja kulta vina, ali ne kroz proizvedene
i popijene hektolitre vina, nego znanjem o vinu
kao jednom društvenom fenomenu koji čovjeka
prati u svakoj životno situaciji. Samim time vino
je povezano i sa hranom, a jedno i drugo zajedno
krijepe i razveseljavaju čovjeka.
Čestitam vrijednim ljudima udruge Trsek
na srebrnoj obljetnici Izložbe mladih vina Ludbreg,
jedne od najboljih izložbi vina u Hrvatskoj.
Poboljšavajući kvalitetu vina poboljšavamo svijet
vina, a poboljšavajući svijet vina poboljšavamo
svijet uopće.“
Diplome s ludbreških izložbi mladih vina
Svaki vinogradar, podrumar ili vinar svoju
cjelogodišnju mukotrpnu skrb i rad u vinogradu
te uzgoj kvalitetnog grožđa, u konačnici, nastoji
okruniti proizvedenim vrhunskim vinom, bez
obzira radi li se o proizvodnji za vlastite potrebe ili
plasman na otvoreno tržište. Jednim od prestižnih
obilježja kvalitete rada i reference za moguću
prodaju vlastitih vina postale su diplome odnosno
priznanja koje se dodjeljuju na različitim izložbama
vina, pa tako i na ludbreškoj.
Originalne i kompozicijom vrlo znakovite
diplome prate ludbrešku izložbu mladih vina.
Doista je prelijepo vidjeti zbirke uokvirenih
diploma na zidovima mnogih vinogradara s ovog
područja, ponosno istaknutih u njihovim klijetima
ili domovima.
One su zasigurno dokaz predanog
višegodišnjeg angažmana ne samo vlasnika, već i
cijele njegove obitelji, pa i prijatelja koji pomažu u
pojedinim aktivnostima kroz godinu, s obzirom na
više nego dobro poznatu izreku koja govori kako
„vinograd ne traži gospodara, već slugu“.

Zbirka diploma s raznih izložbi vina u Hrvatskoj i inozemstvu koje je osvojio Branko Kežman

Zbirka diploma s raznih izložbi za vina Zvonka Kirića

185
Prilika je ovo da pohvalimo sve one koji su sudjelovali u kreaciji diploma dodjeljivanih na izložbama
mladih vina u Ludbregu, a zahvaljujući dužnosnicima Udruge u nastavku možete uživati u njihovom
izgledu.

186
187
188
189
190
191
192
SURADNJA „TRSEKA“ S PRIJATELJSKIM UDRUGAMA

193
 Unapređenje vinogradarstva kao važne Udruga vinogradara i vinara „Grozd“,
grane ukupnog gospodarstva Hrvatske, a koje je
Velika Gorica
ponajviše vidljivo temeljem podizanja kvalitete
vina, vezanog uz kvalitetni sortiment sadnog
Udruga vinogradara i vinara „Grozd“
materijala, jedan je od osnovnih ciljeva svih
dobrovoljna je i nestranačka udruga građana s
vinogradarskih i vinarskih udruga na području
područja Grada Velike Gorice i općina Kravarsko,
Lijepe Naše.
Pokupsko i Orle. Osnovali su je 2001. godine
Kroz prizmu tog primarnog cilja
vinogradari radi ostvarivanja zajedničkih interesa
spomenutih udruga može se utvrditi i glavno
unapređenja i promicanja vinogradarstva i
usmjerenje glede djelovanja Udruge vinogradara
vinarstva.
„Trsek“ Ludbreg, a to je unapređenje proizvodnje
Danas Udruga broji preko 100 članova,
i kvalitete proizvoda vlastitih članova, podizanje
malih takozvanih „vikend vinogradara“, čiji
kvalitete vlastite turističke ponude, kao i vlastita
su nasadi smješteni u vinogradarskoj podregiji
promidžba, uz promociju ludbreškog kraja.
Pokuplje, točnije Vinogorju Vukomeričke gorice,
Jedan od neizostavnih čimbenika u
a broje najčešće 200 do 600 trsova. Većina njih
aktivnostima Udruge stoga je od samih začetaka
održava obiteljsku tradiciju obrade vinograda i
uspostavljanje suradnje sa srodnim udrugama
proizvodi vina za osobne potrebe, odnosno za
ne samo u zemlji, već i izvan granica Republike
potrebe svoje obitelji i prijatelja.
Hrvatske.
U nastavku tako navodimo neke od udruga
s kojima ludbreški vinogradi kroz svoju Udrugu
tradicionalno surađuju.

194
 Udruga nastavlja višestoljetnu tradiciju
sadnje vinove loze, bavljenja podrumarstvom
te očuvanjem običaja koji dolaze uz radove
u vinogradu, berbu grožđa i čuvanje vina u
podrumu. Očuvanje običaja, druženje i kulturno
nasljeđe provodi se kroz niz projekata koje Udruga
organizira sama ili se uključuje u manifestacije i
događanja u suradnji s Turističkom zajednicom
Grada Velike Gorice, Plemenitom općinom
turopoljskom, Udruženjem obrtnika Velika Gorica
i drugima.
Članovi Udruge vinogradara i vinara „Grozd“ iz Velike Gorice
195
Ove retke ludbreškoj prijateljskoj Udruzi
uputio je predsjednik „Grozda“ Vlado Mikulčić,
istaknuvši pritom sljedeće:
U lijepom našem Turopolju, Posavini, Pokuplju,
Vrhovlju i Vukomeričkim goricama više nego dobro
ugostili smo i nekoliko vinogradarsko-voćarskih udruga
iz Podravine, Slavonije i Zagorja.
Ovom prilikom posebno se zahvaljujem na posjeti
i višegodišnjoj uspješnoj suradnji Udruzi vinogradara
„Trsek“ iz Ludbrega, kojoj upućujem iskrene čestitke
povodom obilježavanja 25. Izložbe mladih vina i sve
pohvale na više nego dobroj organizaciji dosadašnjih
izložbi.“
Vinska udruga pajdaša vina svetog
Martina, Mađarska

Udruga pajdaši vina „Sveti Martin”

utemeljena je 20. lipnja 2007. Njome ruovodi
peteročlano predsjednišvo. Predsjednik je Lajoš
Vlašić. Cilj udruge je da sa svojim djelovanjem
pomogne u očuvanju kulturnog i povijesnog
naslijeđa, očuvanju kulture i običaja, odnosno u
proširenju turističke ponude Kamanovih goric i
Velikog polja, razvoju sumartonskog vinorodnog
kraja.
U Statutu udruge, kao cilj, navedeno je
gajenje hrvatskog jezika, hrvatskih narodnih
običaja i širenje vinske kulture. Tijekom proljeća,
članovi udruge sudjeluju na stručnoj demonstraciji
obrezivanja i na degustacijama. Svake godine
se održava Vincekovo, piknik povodom svetog
Urbana, krštenje mošta i Ivanjdansko posvećenje
vina. Godišnje se u više navrata organiziraju
stručna putovanja i stručni programi, kako bi se i na
taj način članovima i sumartonskim vinogradarima
osigurala stručna pomoć.
Društvo gaji dobre partnerske odnose s vinskim
udrugama iz Bečehela, Letinje, Miklošfe, odnosno
s članovima Udruge vinogradara „Trsek” iz
Ludbrega i „Bilikum” iz Križevaca, kao i udrugama
iz Slovenije.
Uz financijsku potporu putem natječaja u
goricama smo izgradili Odmorište svetog Urbana,
sa stolovima, klupama, paviljonima, mjestima za
postavljanje kotlića i jednom krušnom peći.
Zahvaljujući djelovanju udruge pokazale
su se pozitivne promjene u vinogradarstvu,
održavanju vina i u vinskoj kulturi.

Prijatelji iz udruge koja njeguje baštinu Hrvata u Mađarskoj

196
Udruga vinogradara i vinara „Nadin“,
Nadin

Udruga vinogradara i vinara „Nadin“

osnovana je 2007. godine te trenutno broji 32
člana, a predsjednik je Tomislav Glavić. Područje
djelovanja je Zadarska županija. Ciljevi udruge su
brendiranje i promidžba autohtonih sorata vinove
loze, posebno Maraštine Plavine, koje posebno
ocjenjuju na njihovoj tradicionalnoj manifestaciji
„Degustacija mladih vina i maslinovih ulja“.
Ova već tradicionalna manifestacija održava se
povodom dana svetog Nikole - zaštitnika putnika,
a s ciljem promocije vina i ulja Zadarske županije.
Organizator ove manifestacije je sama Udruga
vinogradara i vinara Nadin, a suorganizatori su
Zadarska županija, Grad Benkovac, Poljoprivredna
savjetodavna služba - Podružnica Zadarske
županije.
Udruga kroz mnogobrojna predavanja, seminare
i edukacije radi na unapređenju vinogradarstva
i vinarstva, a posebno se zalaže za promidžbu
ekološke proizvodnje, jer je Nadin poznat kao
„najekološkije misto u Hrvatskoj“!

Prijatelji iz Nadina često posjećuju ludbreški kraj

197
Udruga vinogradara i vinara „Brina“ Kalinje
Udruga vinogradara i vinara „Brina“
Kalinje osnovana je 19. ožujka 2011. godine s ciljem
doprinosa razvoju vinarstva i vinogradarstva te
promociji svoga kraja na turističkoj karti Hrvatske.
Udruga broji oko 120 članova, a predsjednik
Udruge je Mirko Pofuk. Uz organizaciju stručno-
edukativnih predavanja i izleta, kao i pomoći u
organizaciji Izložbe vina kontinentalne Hrvatske,
obilježava i vinogradarske običaje. U suradnji s
Turističkom zajednicom Grada Svetog Ivana Zeline
organizira proslavu svetog Bartola 24. kolovoza,
nadnevak kad se u vinogradima podiže klopotec
koji će tjerati čvorke i nagovijestiti da se bliži berba.
198
Tada se s prijateljima uz veselicu, sočan zalogaj i
staru kapljicu (ta valja već i bačve isprazniti) slavi u
vinogradu, na bregu Belavine, iznad Kalinja.
Udruga „Brina“ među svojim članovima
bira VINCILIRA i PUDARA na godinu dana, do
slijedećeg Bartolova. Vincilirom se imenuje član
udruge koji je kroz godinu pokazao najviše truda
oko vina i vinograda. Pudarom se imenuje član
udruge koji je najviše puta „bil pri kleti i tak čuval
naše gorice“.
Članovi Udruge „Brinje“ iz Kalinja čuva baštinu pučkih običaja na Zelinskoj vinskoj cesti

199
Udruga prijatela ruž, grozja i vina, Kastav
Udruga je osnovana 2004. godine na
inicijativu nekolicine vinogradara i vinara amatera
kraja koji domaćini nazivaju Kastafšćina.
Cilj im je bio revitalizirati vinogradarstvo
i vinarstvo, kojemu je prijetilo potpuno nestajanje,
okupljanjem ljudi koji vole svoj kraj i dobru
kapljicu, a sve zbog ubrzanog naseljavanja i velike
urbanizacije.
Gradnja je uzimala velike, do tada obradive
površine pod vinogradima njihovih očeva, i morali
su sačuvati još što je ostalo od „njihovih trsi“. Sve
ovo vrijeme uspjeli su zasaditi desetak tisuća novih
sadnica vinove loze tamošnjih autohtonih sorti i
očuvati njihovo autohtono vino „Belicu“.
200
Udruga broji stotinjak članova koji
su uključeni u organizaciju i održavanje niz
manifestacija tijekom godine, kao što su Bela nedeja
i godišnje ocjenjivanje vina članova udruge, te sva
događanja u organizaciji Grada Kastva i Turističke
zajednice te svih udruga koje rade na promociji
Kastva.
Aktivno održavaju kontakte s raznim
srodnim udrugama, provode zajedničke susrete
kao što su oni s članovima ludbreške Udruge
vinogradara „Trsek“, organiziraju godišnje
edukacije i posjete raznim vinorodnim krajevima
te nastoje članstvu pružiti što više saznanja iz
područja vinogradarstva i vinarstva kako bi bili
što uspješniji u svom vinskom hobiju. Predsjednik
udruge je Radenko Srdoč.
Detalji druženja ludbreških i kastavskih prijatelja vinogradara

201
Katalog za Izložbu u Kastvu s navedenim izlagačima iz ludbreškog „Trseka“

202
Nogometni susreti kutjevačkih i
ludbreških vinara

Udruga je vinogradara „Trsek“ Ludbreg s Nakon utakmice, u prijateljskom druženju,

ciljem edukacije i razmjene iskustava organizirala
nogometni susret s predstavnikom kutjevačkog
vinogorja NK Vallis Aurea iz Kutjeva. Na Gradskom
stadionu u Ludbregu odigrana je u petak, 7.lipnja
2013. prijateljska nogometna utakmica u kojoj je
reprezentacija Ludbreškog vinogorja pobijedila
Kutjevačko vinogorje rezultatom 3:1. Još jednom
su ludbreški nogometni veterani pod dirigentskom
palicom selektora Vladimira Orehovca i trenera
Velimira Špikića pokazali svoje znanje protiv ekipe
koja igra zajedno već tridesetak godina i nastupila
je širom Europe, a gostovala je čak i u dalekoj
Australiji.
Golove za Ludbrežane postigli su Havaić, Sović i
Jagić.
igrači su pogledali utakmicu naše nogometne
reprezentacije protiv Škotske, no loš rasplet nije
ih sputao u prekrasnom trećem poluvremenu. U
ugodnom ambijentu vinskog podruma „Makar“
za ugodno raspoloženje pobrinuo se tamburaški
sastav „Kraljevi“.
Veoma dobra suradnja s kutjevačkim
vinarima nastavljena je pa se svake godine
održavaju nogometni susreti u Kutjevu i Ludbregu.

203
Nogometni susreti ludbreških i kutjevačkih vinara obavezno sadrže tri poluvremena

204
Kao što je već ranije spomenuto, Udruga kontinuirano organizira stručno-edukativna predavanja, izlete
te posjete sajmovima vinogradarske i vinarske opreme kao i izložbama vina. U 2016. godini Udruga je
uspostavila suradnju sa sljedećim udrugama:

Udruga vinara i vinogradara „Trsek“,

Konjščina-Hrašćina

Udruga vinara i vinogradara „Trsek“ koja

okuplja članove iz Budinščine, Hraščine i Konjščine
djeluje u Krapinsko-zagorskoj županiji u okviru
Zlatarskog vinogorja, a na površini dviju općina,
Konjščina i Hrašćina. Udruga je osnovana 1997.
godine s oko 40 članova, dok u 2016. godini ima 142
člana. Članovi su isključivo samostalni vinogradari
i vikendaši bez registriranih proizvođača vina, iako
na području općine Hrašćine postoje velike vinarije
poput „Vinskog vrha“ s oko 90 000 trsova i dijela
vinograda Šafran s oko 22 000 trsova. Predsjednik
udruge je Josip Hađina. Udruga za svoje članove
organizira edukacije, stručno-edukativne izlete,
posjete sajmovima vina te druženja vinara.
Tijekom 2016. godine udruga je organizirala
izlet u Ludbreg.

Detalj s izleta članova zagorskog „Trseka“ istoimenoj udruzi

u Podravini

205
Udruga vinogradara i voćara Moslavine
„Lujo Miklaužić“, Kutina
Udruga vinogradara i voćara Moslavine
„Lujo Miklaužić“ iz Kutine stručna je udruga koja
objedinjuje i potiče rad vinogradara i voćara u cilju
razvoja vinogradarstva i voćarstva na području
moslavačke regije. Udruga okuplja vinogradare i
voćare te ih potiče na suvremeni način podizanja,
obradu i zaštitu vinograda i voćnjaka, proizvodnju
vina i voća, u suradnji sa znanstvenim institucijama
iz područja vinogradarstva i voćarstva.
Udruga je do sada organizirala 23 izložbe
vina Hrvatske i vina izvornih sorti MoslaVINA
koja se održava u Vinskom dvoru te na novom
gradskom trgu u Kutini.
206
Manifestacija MoslaVINA Kutina 2016. u
svom je programu imala izložbu vina i vina izvornih
sorti, predstavljanje lokalnih vinara, udruga,
gospodarstvenika, turističke ponude, vođene
degustacije, sajamski dio, vinsku biciklijadu,
izložbu vinarske opreme te ostale sadržaje vezane
uz vino i vinogradarstvo. Također je organiziran
edukativni okrugli stol aktualne vinogradarsko-
vinarske tematike, stručna predavanja, prezentacije
te atraktivni kulturno-zabavni i gastronomski
sadržaji.
Članovi ludbreškog „Trseka“ sudjelovali
su na spomenutoj izložbi, odnosno organizirali
stručno–edukativni izlet u Moslavinu.
 Stručni izlet članova ludbreškog „Trseka“ Moslavini 2016. godine

Ovo su samo neke od organizacija, a tijekom svoje povijesti Udruga je surađivala s gotovo svim
vinogradarskim udrugama u Varaždinskoj i susjednim županijama. Kroz izložbe i stručno-edukativne
izlete uspostvljeni su kontakti i s mnogim drugim vinogradarskim udrugama u Hrvatskoj i inozemstvu.
Udruga sukladno potrebama redovito sudjeluje u događanjima koja organizira Grad Ludbreg, kao
i susjedne općine, a surađuje i sa svim drugim čimbenicima ludbreške regije (kulturnim, znanstvenim,
političkim, socijalnim) prema načelu društveno odgovornog poslovanja.

207
208
PRILOZI

209
Osnovno o podjeli vina
Ukoliko među čitateljima ovih redaka ima
onih koji nisu toliko upoznati s vinskom kulturom,
toliko vezanom uz ovo podneblje, red je da ih malo
uputimo u podjelu vina.
Vina se dijele u dvije grupe:
- vina u užem smislu riječi: mirna, pjenušava,
biser i gazirana vina.
- specijalna vina: desertna, aromatizirana i
likerska vina.
Prema boji dijele se na: bijela, ružičasta
(rose, opolo) i crna (crvena) vina. Prema sadržaju
neprevrelog šećera mirna vina dijele se na: suha,
polusuha, poluslatka i slatka vina. Prema sadržaju
neprevrelog šećera pjenušava, biser i gazirana vina
dijele se na: vrlo suha, suha, polusuha, poluslatka i
slatka vina.
Razvrstavanje vina prema kakvoći:
- stolna vina: bez i s kontroliranim zemljopisnim
podrijetlom,
- kvalitetna vina s kontroliranim zemljopisnim
podrijetlom,
- vrhunska vina s kontroliranim zemljopisnim
podrijetlom.
- arhivska vina: kvalitetna ili vrhunska vina čuvana
u podrumskim uvjetima pet ili više godina, od toga
najmanje tri godine u boci.
- predikatna vina: su vina koja u dobrim godinama
i prikladnim uvjetima dozrijevanja grozda na trsu,
a ovisno o postignutom stupnju prezrelosti grozda
te vremenu berbe i prerade, postižu posebnu
kakvoću.
210
Stolno vino je vino koje je proizvedeno od
jedne ili više sorti grožđa vinove loze i ne može
nositi oznaku sorte.
Stolno vino oznake kontroliranog zemljopisnog
podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti
grožđa koje potječu iz jedne vinogradarske regije.
Kvalitetno vino oznake kontroliranog
zemljopisnog podrijetla je vino proizvedeno od
jedne ili više sorti grožđa koje potječu iz jedne
vinogradarske podregije s izraženim kvalitetnim
organoleptičkim svojstvima značajnim za ekološke
uvjete i sorte određene vinogradarske podregije,
vinogorja ili položaja čiju oznaku nosi, koje je
odnjegovano u toj podregiji.
Vrhunsko vino oznake kontroliranog
zemljopisnog podrijetla je vino proizvedeno od
određene sorte ili grupe sorti grožđa koje potječu
iz jednog više vinogradarskih položaja u okviru
jednog vinogorja s osobito izraženim kvalitetnim,
specifičnim organoleptičkim i kemijskim
svojstvima značajnim za ekološke uvjete položaja i
sorte, odnosno grupe sorti grožđa. To vino mora biti
i odnjegovano i punjeno u boce u vinogradarskom
vinogorju koji obuhvaća određeni zemljopisni
položaj. Ako vino nosi oznaku sorte vinove loze,
mora biti proizvedeno od najmanje 85% grožđa
sorte čije ime nosi.
 Predikatna vina su vina koja u izuzetnim
godinama prikladnim uvjetima dozrijevanja
grožđa na trsu, ovisno o postignutom stupnju
prezrelosti grožđa te vremenu berbe i prerade,
postižu posebnu kakvoću, a moraju biti
proizvedena samo od grožđa preporučenih sorti
za pojedino vinogorje.
Predikatna vina su:
- Kasna berba - vino proizvedeno od grožđa
koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i čiji mošt
ima minimalno 94° Oechsla.
- Izborna berba - vino proizvedeno isključivo
od brižno izabranog grožđa, čiji mošt sadrži
minimalno 105° Oechsla.
- Izborna berba bobica - vino proizvedeno od
prezrelih plemenitom plijesni napadnutih bobica
čiji mošt sadrži minimalno 127° Oechsla.
- Izborna berba prosušenih bobica - vino
proizvedeno od prosušenih bobica čiji mošt sadrži
minimalno 154° Oechsla.
- Ledeno vino - vino proizvedeno od grožđa
koje je ubrano pri temperaturi od najmanje -7°C i
prerađeno u smrznutom stanju, a čiji mošt sadrži
minimalno 127° Oechsla.
Ledena berba rezultira vinima vrhunske kakvoće
211
Kvalitetna i vrhunska vina koja se u
podrumskim uvjetima čuvaju dulje od njegovog
optimalnog zrenja, a minimalno 5 godina od dana
prerade grožđa u vino, od čega najmanje tri godine
u boci, nose oznaku arhivska vina.
Specijalna vina su vina dobivena posebnim
načinom prerade grožđa, mošta ili vina bez
dodatka ili s dodatkom određene količine vinskog
alkohola, vinskog destilata, šećera, koncentriranog
mošta i mirisavih ili drugih dopuštenih tvari
biljnog podrijetla.
Specijalna vina su: desertno vino, likersko vino,
aromatizirano vino.
Pjenušava vina uz ostale određene sastojke
sadrže i povećanu količinu ugljičnog dioksida,
uslijed čega se pri otvaranju boce razvija obilna
pjena. U pjenušava vina ubrajaju se prirodno
pjenušava i gazirano pjenušava vina. Bakarska
vodica je gazirano suho pjenušavo vino koje je
postalo sinonim za pjenušac u našim krajevima.
Servira se dobro rashlađena na 8 °C kao aperitiv.
Sveti Vinko – zaštitnik vinogradara
Svaki pravi vinogradar koji drži do sebe
i svog truda, otputit će se za Vincekovo u gorice,
svome vinogradu; vrijedi to i za vikendaše koji
imaju tek brajdu. Sveti je Vinko danas, jedan od pet
zapovijedanih vinogradarskih blagdana uz kojeg
je i precizno propisan obred koji valja obaviti.
Pa dakle, bez obzira na studen, dubok snijeg ili
katkad i raskvašenu zemlju, mora se doći do trsa;
tu će gazda ritualno odrezati nekoliko, uglavnom
tri grančice s tri pupa, koje će potom staviti negdje
u kući uz prozor da bi se nagađalo, kad grančice
potjeraju, kakva će biti godina.
Zalijevanje trsa vinom – Vincekovo na Sigečaku 2016. godine
212
Orezani se trs potom obredno poškropi
- "krsti" starim vinom te se izvjese kobasice, koje
znakovito naznačuju želju za plodnošću i dobrim
urodom. Sve je to po pučkoj navadi praćeno
pjesmom i svirkom, a kako pravi domaćini nikada
ne idu u vinograde sami, to će odmah počastiti
nazočno društvo. Kuša se i staro i mlado vino,
po potrebi i nadolijevaju bačve, priprema slastan
zalogaj već prema običajima kraja, od pečene
slanine, preko šarana do srnećeg paprikaša. Jasno
da se takva zabava protegne i do duboko u noć.
U opisanim prigodama okupljeni u ludbreškom
vinogorju mole se da ih „sveti Vincek“ očuva od:
- hude zime,
- pramaletnoga mraza,
- peklenske vrućine,
- dežđevitega leta,
- pirike i sakojačkoga drača,
- peronospore ljute
- strele nebeske
- jognja žarečega
- žulof krvavih,
- žedikre lagvov,
- napasnih mejašic,
- praznih lagvov,
- maloga prihoda.

Novi ciklus
U nas je slavljenje Vinkova, Vincekova,
Vincekuše uobičajeno u kontinentalnim
vinogorjima, tek ponegdje se javlja i u primorskim
područjima. I valja odmah reći da ima malo
uporišta u religiji, odnosno kršćanstvu, jer nisu
nađene nikakve veze sa životopisom sv. Vinka i
vinskih poslova i običaja. Bit će da je riječ o kakvom
pretkršćanskom, poganskom običaju, odnosno
poganskim svetkovinama poljodjelaca, jer je ovo
razdoblje kad počinje novi ciklus poljoprivrednih
radova, kad kreće vegetacija, kao što je Martinje
drevna proslava završetka te godine.
Sam sveti Vinko uz vino je povezan tek
imenom. Bio je ranokršćanski mučenik, đakon
Vincentius u Saragozi, živio je u 4. stoljeću, za
vladavine zloglasnog Dioklecijana. Prokonzul
Dacijan grozno ga je mučio da se odrekne vjere i
svog biskupa Valerija. Pokušao je to potom učiniti i
raskoši i ljubaznostima. Čim su ga položili u meku,
mirišljavu postelju, preminuo je.
Sveti Vinko budno bdije nad Ludbreškim vinogorjem
Dacijan ga je dao baciti zvijerima, ali po legendi je
doletio gavran i obranio mučenikovo tijelo. Tada su
ga poveli na morsku pučinu i bacili ga s kamenom
oko vrata, no more ga je čudom izbacilo na obalu.
Svetoga se Vinka na slikama prikazuje kao lijepa
mladića ogrnuta dalmatikom, odjećom pastira a u
tadašnjoj Dalmaciji, oznakom mučeništva. Moći su
mu prenesene u Lisabon gdje se i danas čuvaju.
U hrvatskim pučkim običajima još su
zapovijedani blagdani sv. Juraj 23. travnja, sv.
Ivan Krstitelj 24. lipnja, sv. Mihovil 29. rujna i sv.
Martin, 11. studenog. Vidljivo je da je riječ o važnim
terminima u vegetativnim ciklusima i poljodjelskoj
godini. U javnosti je dakako najpoznatiji svetac sv.
Martin, za kojeg, znaju i oni što s vinom imaju vezu
samo preko konobara.

213
U skladu s prirodom
Čime se odlikuju ostali vinogradarski sveci?
Po pučkoj navadi, za Jurjevo valja posaditi
novi nasad loze, a u starom vinogradu zašiljiti
kolje, pognojiti trsje, okopati i završiti rezidbu.
Za Ivanje trsje se mora drugi put okopati,
povezati, oplijeviti i poprskati. Poslije Ivanja u
vinograde se ide samo prskati i odstraniti mladice
i zaperke.
Ako je godina bila dobra, bez tuča i
nevremena, preobilnih kiša u nevrijeme, za Miholje
se već vinogradi s veseljem obilaze. Berba! Ranije
se sorte već mogu brati, a sedam dana nakon
Miholja može početi prava berba. Doduše, u nekim
je sjevernim vinogorjima, pogotovu za graševinu,
bilo pravilom da se bere tek nakon sv. Terezije, 15.
listopada. Tko je dotle sačekao, jasno da neće imati
kiseliše, da će mu vina biti hvaljena. A od lijepih
vinogradarskih običaja nikako ne valja zaboraviti
ni sv. Bartola 24. kolovoza, nadnevak kad se u
vinogradima podiže klopotec koji će tjerati čvorke i
nagovijestiti da se bliži berba. I tada se s pajdašima
uz veselicu, sočan zalogaj i staru kapljicu (ta valja
već i bačve isprazniti) proslavlja u vinogradu.
Za sv. Ivana apostola, dva dana po Božiću,
blagoslivljalo se vino, a spomenimo se i omrznutih
nadnevaka u poljodjelaca, tzv. ledenih svetaca i
sv. Sofije sredinom svibnja kad nagla studen može
nanijeti goleme štete.
214
Pravi blagdan
Zato je Martinje pravi blagdan težaka. Sve
što se u polju imalo učiniti, učinjeno je. Plodovi su
pobrani, spremljeni, vino je već provrelo. Pa je tako
i sv. Martin preuzeo ulogu nekog pretkršćanskog
običaja, sam s vinom i gozbama nije imao puno
veze. Bio je prvim kršćanskim svecem koji je to
postao a da nije bio mučenikom, jer je u njegovo
doba (4. stoljeće) kršćanstvo bilo dopušteno,
štoviše i sam ga je širio. Po želji oca, visokog
rimskog časnika, školovao se za vojnika, čak mu
je i ime dao po bogu rata Marsu. No poznata je
anegdota o tome kako je Martin jašući na konju
sreo siromaha u ritama po studeni, te mu odrezao
komad svog grimiznog plašta. U snu mu se potom
javio Isus i zahvalio, jer je to njemu pomogao.
Nakon toga Martin se posvetio vjeri, čak je i majku
preveo na kršćanstvo, a posebno je bio omiljen
medu siromasima i seljacima. Toliko je bio cijenjen
da mu se na pokop 11. studenog 397. godine slio
silan puk; ubrzo nakon toga proglašen je svecem, a
njegov se kult proširio cijelom Europom.
No zašto se sv. Martina povezuje s
obveznom guskom na stolu uz njegov spomen-
dan? Anegdota da se skrio među guske kad je
proglašen biskupom, te da je guska koja ga je odala
gakanjem to platila glavom, tek je zgodna pričica.
Pravo tumačenje valja tražiti u ranijem dobu;
prvo, imenjak mu Mars atribuiran je guskom,
prikazuje se s kacigom urešenom gušćim perom,
a prvotno je bio i - bogom poljodjelstva! Drugo u
starih europskih naroda, poglavito Kelta, na taj se
nadnevak završavala poljodjelska aktivna godina,
pa je bogata gozba bila obredna. Taj se običaj
srećom prenio do danas, na radost svih ljubitelja
slasna zalogaja, dobre kapljice i ritma prirode.
Svetac Mučenik
Sv. Vinko iz Saragose, đakon i mučenik
pod Dioklecijanom, 304. godine spominje se
u Rimskom Martirologiju 22. 1. zajedno sa sv.
Anastazijem Persijskim, poštovan i od Grka 11.
prosinca. Taj najpoznatiji mučenik Španjolske
predstavlja se u đakonskoj dalmatici i sa znakom
križa, gavrana, rešetaka ili plamena. Čašćen je kao
patron Valencije, Saragose, Portugala itd. Uzimaju
ga za zaštitnika vinari, staklari i mornari. Ime mu
je i u litaniji Svih svetih. Njegov životopis se čitao u
crkvama Afrike već od kraja 4 vijeka, kako svedoči
sv. Augustin u Ispovijestima 275. Sadašnja Acta SS,
III Jan,6 potječu iz kraja osmog ili devetog vijeka i
sastavljena su iz tradicije. Anali Boll., I, 259, daju
drugačiji životopis. Svi se slažu sa životopisom
Prudentisa (P.L.LX, 378). Rođen je u Saragosi, od
oca Eutriciusa (Euthicius) i majke Enole, iz mjesta
Osca. Pod vodstvom biskupa Saragose, Vinko je
daleko uznapredovao u studijama. Zaređen je za
đakona i dodeljena mu je dužnost da propovijeda
po biskupiji, biskup je imao govornu manu.
Po naredbi upravitelja Daciana, on i biskup su
dovučeni u lancima u Valensiju i držani su u
Jedan od poznatih prikaza ovog kršćanskog sveca
zatvoru dugo vremena. Tada je Valerius, biskup,
pušten, ali su Vinka zadržali i bio je podvrgnut
surovim mučenjima, razapinjali su ga kukama, Nakon što je uspostavljen mir u Crkvi,
pekli, bičevali. Ponovo je bio zatvoren u ćeliju u podignuta je kapela nad njegovim zemnim
kojoj je po podu bilo razbacano polomljeno staklo. ostacima izvan zidina Valensije. 1175. godine
Da bi uzdrmali njegovu upornost, nakon tolikih njegove relikvije su donesene u Lisabon. Drugi
muka, smješten je u krevet, na kojem je i izdahnuo. tvrde da su relikvije došle u Castres 864. Kremona,
Bari i ostali gradovi tvrde da također posjeduju
Njegovo tijelo je bačeno lešinarima, ali ga njegove relikvije. Kilderik I. je donio stopalo i
je obranio gavran. Dacijan je potom bacio tijelo u dalmatiku u Pariz 542. godine i podigao je crkvu u
more, ali je ono isplivalo na obalu i sahranila ga je čast sv. Vinka. U Rimu postoje tri crkve posvećene
jedna pobožna udovica. sv. Vinku, jedna blizu bazilike sv. Petra, druga u
Trastevereu i ona koju je izgradio Honorije I. (625-
38) i koju je obnovio Leo III. 796. godine. ¹⁰

¹⁰ www.vinogradarstvo.com

215
Svjedoci davnih vinogradarskih
vremena
U ludbreškom vinogorju još se ponegdje
mogu pronaći stare klijeti, svjedoci davno prošlih
vremena u kojima nije bilo toliko užurbanosti. Za
teške poslove u „goricama“ trebalo je mnogo više
vremena i snage, no nije nedostajalo ljubavi prema
„svom bregu“ i kutku tišine kakva se danas samo
zamisliti može.
216
U nastavku je prikazano nekoliko starih klijeti s
Ludbreškog vinogorja s nadom da će poneka biti
spašena od propadanja te uređena radi novih
naraštaja, kao spomen na nekadašnje cjelogodišnje
težačke vinogradarske aktivnosti kojima je jedina
nagrada bila – zdrava i dobra vinska kapljica.
217
218
Vinske pletenke
Staklenih posuda za prijenos vina, rakije ili
drugih pića ima različitih vrsta, oblika i dimenzija.
Posebna tradicija ludbreškog kraja odvajkada je
bilo pletenje od vrbova pruća (šibe) iliti korparstvo
iz čega proizlaze unikatne pletenke opletene
vrbovim prućem. Stoga ćemo vam u nekoliko
redaka opisati ovaj tradicionalni zanat.
Korparstvo je na našem području poznato
stoljećima, no u zadnje vrijeme se lagano
zaboravlja te se danas mogu naći samo rijetke
osobe koje se još uvijek bave ovim zanatom,
najčešće kao hobijem. Korpe se pletu od pruća crne
vrbe i mogu biti različitih izvedbi i dimenzija, a
njihova glavna karakteristika je izrazita otpornost
i tvrdoća. Uglavnom se skida kora s pruća pa su
korpe jako svijetle boje. Posebne su po tome što
se za njihovu izradu koriste isključivo sirovine iz
vlastite proizvodnje, odnosno s područja gdje se
korpe izrađuju, jer svaki dio ima svoju specifičnu
vrstu vrbe.
Unikatne pletenke opletene vrbovim prućem
219
Pruće vrbe podrezuje se krajem veljače i
ožujka kako bi se „omladilo“ novo granje (kako bi
narasli novi izboji koji se koriste za izradu korpi).
Početkom kolovoza se završava branje, najkasnije
do 15. kolovoza, s obzirom da poslije toga biljka
nema dovoljno soka i nije elastična. Po završenom
branju odmah se pristupa „kuhanju“ pruća,
zatim skidanju kore s ubranih grana te sušenju u
zatvorenom prostoru koje traje oko 20-tak dana,
ovisno od vremena. Ukoliko se želi postići tamnija
boja korpi, kora s njih se ne skida. Nakon sušenja
se grane povezuju u snopove i prije pletenja se oko
2 sata drže u vodi radi elastičnosti. Nakon što se
oplete korpa, pletenka ili drugi slični proizvod,
mora se osušiti. Prekid samo jedne faze opisanog
ciklusa može dovesti do nezadovoljavajućeg
konačnog proizvoda.
220
Zlatna pravila posluživanja vina Jesen vu goricaj!
• Nikad ne poslužujte vrhunska bijela vina s V goricaj je lepo
jelima od tamna mesa ili divljači. Vu jesensko doba
• Vrhunska crna vina ne poslužujte s jelima Dok je grozdje zrelo
od ljuskara i ribe. I vinska je moka.
• Najprije se poslužuju bijela suha vina,
ružičasta, pa crna. Na se strane
• Lagana vina uvijek se poslužuju prije Samo se pesma čuje
teških, tzv. korpulentnih. A vu kleti japek
• Ohlađena vina poslužite prije onih koja Starom prešom nekaj snuje.
imaju sobnu temperaturu.
• Vina se obvezno poslužuju od onog koji Čist ju nagovarja
ima manje alkohola, prema jačem. Nek samo muči
• Najbolje je poslužiti vina u optimalnim Tak da z novog grozdja
stadijima kvalitete. Već mošta dobi.
• Nikad ne poslužite samo jedno vino
vrhunske kvalitete. A kad branje projde
• Kad pijete različita vina, između popite Trda jesen dojde
gutljaj vode kako biste obnovili osjetila I za gorice već „leto“ projde.
mirisa i okusa.
• Uz desertna jela ne poslužujte pjenušava Nazaj same glediju
gazirana vina ili suhe šampanjce. V ravnicu zelenu
• Kucanje čašama više nije moderno, osim A s trsja im opada
ako su u njima vino ili šampanjac. Vino Listje zeleno.
se toči prema jelu koje se poslužuje. Natoči
li se nakon bijelog vina crno, ili obratno,
vino koje se dotad pilo više se ne pije, bez Vlado Lončarić
obzira je li čaša ispijena ili ne. (Hrženica, 1919. – Sisak, 2001.)
• Iako postoji točan popis uz koja se jela
piju koja vina, sve je više odstupanja od
pravila. Tako čak i u prestižnim
restoranima možete piti vino koje vam je
po volji i koje vam prija.

• Čaše se nikad ne pune do vrha, nego

najviše do dvije trećine.

221
Deset podrumarskih zapovijedi
Mr. Gerhard Schubert (pok.), dugogodišnji 9. Radi sprečavanja mogućih zaraza neka
predsjednik Ocjenjivačke komisije na izložbama svaka bačva u podrumu ima svoje plastično ili
mladih vina u Ludbregu, u katalogu sa 6. Izložbe gumeno crijevo. Nemojte istim crijevom u svaku
objavio je deset zapovijedi za podrumara. bačvu: ako je jedna zaražena, zarazit ćete i druge.
10. Prije stavljanja vina u boce, dobro oprane
1. Vino smiju piti samo oni kojima ono nešto boce isperite otopinom vinobrana i limunske
doista znači, a s vinom se mora uraditi samo ono kiseline. Na 5 litara vode dodajte 1 dekagram čuvara
što vino u danom trenutku zahtijeva. vina i 2 dag limunske kiseline. Tom otopinom
2. Održavajte čistoću i higijenu podruma i postižete dezinfekciju unutrašnjih stijenki. Prije
pribora. ulijevanja vina, boce dobro posušite.
3. Osigurajte provjetravanje podruma, da u
njemu bude što manje ustajala zraka i eventualnih Na kraju, nešto i za one koji peku rakiju: otkiselite
stranih i nepoželjenih mirisa. Svaki put prije nego gašenim vapnom kom ili vino koje kanite ispeći u
što uhvatite rukom slavinu na bačvi, provjetrite rakiju ako osjetite octikavost. Dobro je i da kapa
podrum, jer koliko vina iz bačve izađe, toliko zraka destilacijskoga kotla bude pokositrena.
(koji može biti nečist) uđe u nju.
4. Metalni pribor kojim se koristite u radovima
u podrumu neka bude od materijala koji ne rđaju
i koji ne podliježu nagrizanju (inox). Izbjegavajte
bakrene lijevke.
5. Otvorene pore na dugama nakon ispiranja
vrelom vodom pogotovo nakon upotrebe sode,
zatvorite kristalima kiseline (oplahnite otopinom
5 dekagrama vinske kiseline u 10 litara hladne
vode). Bačve prije dezinfekcije sumporom dobro
posušite.
6. Koristite svakako vrelnjače, nikako ne
ostavljajte bačve otvorene za zrak.
7. Držite bačve uvijek punima i načinjite
jednu po jednu, a ne sve odjednom, i pomalo.
8. Ne pretačite, ako baš ne morate, po
maglovitom i kišnom vremenu.

222
Summary
Wine culture in Croatia
Croatian wine (vino, pl. vina) has a history
dating back to the Ancient Greek settlers, and
their wine production on the southern Dalmatian
islands of Vis, Hvar and Korčula some 2,500 years
ago. Like other old world wine producers, many
traditional grape varieties still survive in Croatia,
perfectly suited to their local wine hills. Modern
wine-production methods have taken over in the
larger wineries, and EU-style wine regulations
have been adopted, guaranteeing the quality of the
wine.
There are currently over 300 geographically
defined wine regions, and a strict classification
system to ensure quality and origin. The majority
of Croatian wine is white, with most of the
remainder being red, and only a small percentage
is rosé wines. In 2010, Croatia ranked 30th in wine
producing countries with an estimated 50,000
tonnes.
During the second half of 20th century, wine
production was centered in large cooperatives, and
private ownership of vineyards was discouraged.
Quantity rather than quality became the main
focus. The Croatian Independence in the early
1990s saw many vineyards and wineries once
again destroyed. However, with the move back to
small, independent producers, Croatian wines are
once again competing with the best in the world
wine market.
Wine is a popular drink in Croatia, and
locals traditionally like to drink wine with their
meals. Quite often, the wine is diluted with either
still or sparkling water - producing a drink known
as gemišt (a combination of white wine and
carbonated water), and bevanda (a combination of
red wine and still water).
223
Wine regions in Croatia
There are two distinct wine-producing
regions in Croatia. The continental region in the
north-east of the country, produces rich fruity white
wines, similar in style to the neighbouring areas of
Slovenia, Austria and Hungary. On the north coast,
Istrian wines are similar to those produced in
neighbouring Italy, while further south production
is more towards big Mediterranean-style reds. On
the islands and the Dalmatian coast, local grape
varietals, microclimates and the rather harsh nature
of the vineyards leads to some highly individual
wines, and some of Croatia's best known.
The majority (67%) of wine produced is
white and produced in the interior, while 32% is
red and produced mainly along the coast. Rosé
is relatively rare. Some special wines, such as
sparkling wine (pjenušavo vino or pjenušac) and
dessert wine are also produced.
The inland wine region, stretching from
north-west to south-east along the Drava and
Sava rivers, has a typical continental climate
with cold winters and hot summers. Production
is concentrated in white wine varieties. The best-
known area within this region is Slavonia, and the
most widely planted grape is Graševina, which
yields light, crisp, refreshing, mildly aromatic
wines.
The continental part of Croatia is officialy
divided into 2 regions: Eastern Continental Croatia
Winegrowing Region and Western Continental
Croatia Winegrowing Region. Western Region
consists of 5 sub-regions: Moslavina, Prigorje-
Bilogora, Zagorje-Međimurje, Plešivica and
Pokuplje. Each sub-region is made of a few wine
growing hills, and Zagorje-Međimurje subregion
has the Ludbreg Winegrowing Area among its
integral parts.
Ludbreg Wine Road
Situated in the idyllic Drava valley and near
the picturesque slopes of Mount Kalnik, Ludbreg is
best known as a spiritual destination for pilgrims. It
is a unique holy place, rare in the Christian world,
for it was founded by Papal decree in honour
of the Holy Blood of Jesus, commemorating an
event in 1411. when the priest, conducting the
chapel service on the Ludbreg estate, doubted the
transformation of bread and wine into the blood of
Jesus. News of this miraculous occurrence quickly
spread. Ever since, believers have visited this
sanctuary every year during Easter Week, for rest,
spiritual restoration and celebration.
The relics are kept in the marvellous Baroque
ornamental receptacle (or “monstrance”) in the
parish church of the Holy Trinity. Throughout the
year, people visit the Votive Chapel of the Croatian
Parliament built 'in honour and glory of the Holy
Blood of Jesus' which, together with the Stations
of the Cross, form a unique exhibition of Murano
glass mosaic.
Ludbreg is full of legends. One concerns
the beautiful Ludberga after whom the town
was named, but the most famous one claims that
Ludbreg is the centre of the World, i.e. centrum
mundi, because—in ancient times—the Earth's
circles were described from Ludbreg and, from
them, the positions of all larger European cities!
The visitor will, for a moment, experience what
it is like to be at the centre of the World, a place
the citizens of Ludbreg have marked on their main
square and where they add a plaque of a different
city each year. Just to enliven each new celebration,
the sparkling local wine flows in the city fountain!
Wishing to restore the Ludbreg
Winegrowing Area to its former lustre, the Ludbreg
Wine Road was established in 2010, mostly thanks
to efforts of the „Trsek“ Winemakers Association,
located in Ludbreg.
224
The Ludbreg Wine Road is located on the
hills of the Ludbreg Winegrowing Area, which
lies on the territory of the Town of Ludbreg and
four rural municipalities around it (Mali Bukovec,
Martijanec, Sveti Đurđ and Veliki Bukovec).
The aim and purpose of the Ludbreg Wine
Road project is to promote wine tourism and its
tourist presentation through a comprehensive wine
area whose wine road includes wine checkpoints
(wine-houses and cellars), and thus expands and
stimulates the development of tourism, not just
in the Town of Ludbreg, but also in the entire
Ludbreg area and beyond.
The Ludbreg Wine Road includes:
Restaurant/Tasting Room „Arabela” Globočec,
Wine Cellar „Makar”, Wine House „Kirić”, Wine
House „Kovaček“, Restaurant „Črn-Bel”, Winery
„Stručić”, Tasting Room „Kežman” and Tasting
Room „Trsek Cellar“.
Here you can try: Graševina, Riesling, Pinot
Blanc and Pinot Gris, Sauvignon, Green Silvanac,
Chardonnay, Traminac, Moslavac and Manzoni,
Muscat and Pinot Noir, Frankovka, Cabernet
Sauvignon and, of course, local Poštenjak. In
addition to the wines, the offer includes authentic
“hilly” delicacies from the Ludbreg area.
Poštenjak, or “wine without malice”, is a
quality wine that contains 70 percent of Graševina,
20 percent of Chardonnay and 10 percent of Pinot
Gris. The wine is named after a popular character,
honest and naive Dudek from the Croatian TV series
“Gruntovčani”, written by screenwriter Mladen
Kerstner, who was originally from Ludbreg.
The Ludbreg Wine Road includes a statue
of St. Vincent with a viewpoint. This statue of St.
Vincent is the tallest such statue in Croatia and
even in the world, and offers a view of Varaždin
County, Koprivnica-Križevci County, Međimurje
County and neighbouring Hungary. Statue of St.
Vincent was officially introduced in 2011, thanks
for efforts of the „Trsek“ Winemakers Association
of Ludbreg.
„Trsek“ Winemakers Association of
Ludbreg
“Trsek” (meaning a small grapevine in local
dialect in Croatian language) gathers winemakers
and winegrowers from the Ludbreg Winegrowing
Area. More than 140 wine makers and growers
from this wider area have been involved with the
Association. A smaller part of them are commercial
wine growers and makers, and most of them are
wine lovers and viniculture supporters.
Established back in 1995 by a group of
enthusiasts, this is one among older wine-related
associations in Croatia. The idea behind the
foundation of association was to enhance the quality
of wines made in the region, through education of
winemakers, collaboration with winemakers in
other regions, exchange of experiences in growing
vines and making wine, and appearing together in
events and numerous trade fairs around Croatia
and abroad.
The Association organizes many educational
events for its members, trips to other winemaking
areas in Croatia and abroad, presents wines and
wine culture of Ludbreg region at traid fair and
public happenings, etc.
Unique Exhibition of fresh wines
The Associations main activity throughout
its history is organization of the Exhibition of
„fresh wines“ (wines made from grapes that were
cut last autumn, with a proces of fermentation just
finished) with a competitive nature, which includes
an official wine tasting protocol and grading of
each wine sample, finally delivering prestigious
awards to the best wines („Golden Grapevine“) at
the famous Wine Ball.
225
It is the result of this fun, but still
professional winemaking competition that
Ludbreg region produces the high quality wines
that include almost all varietals present in Croatia.
The Association still promotes winemaking
competitions and training, evaluation and control
of finished wines.
The first Exhibition of fresh wines was
organized back in 1993, even before the official
foundation of the association, having around 20
local wine samples presented there, while the last
exhibition in 2016 involved 550 wine samples,
brought by winemakers from Croatia, Slovenia
and Hungary.
This event is traditionally supported by
the Varaždin County, as well as Town of Ludbreg,
surrounding municipalities, many sponsors, etc. It
became well respected happening, as it is the only
wine exhibition that tests fresh wines, always at
the very start of each year, during the celebration
of St. Vincent's Day.
As a serious preparations for the Jubilee
25th Exhibition of fresh wines in Ludbreg in
January 2017 are on their way, it was a great wish
of the Association's Managing Board to publish a
book on not the longest one, but very rich history
of winemaking in Ludbreg area.
We thank you for reading these lines about
us, as an invitation is always open to visit the
Association's members in their wine cottages, taste
or drink a glass of good wine and try some “hilly”
delicacies, right in the very centre of the world!
Prepared by: Stjepan Kovaček, B. Sc.
Bilješka o autoru
Rođen je 9. siječnja 1977. godine u
Varaždinu. Nakon osnovne škole završene u
Ludbregu te stečenog zvanja „geotehničar“ na
Rudarskoj i kemijskoj školi u Varaždinu, diplomu
„informatičara“ stječe 2000. godine na Fakultetu
organizacije i informatike u Varaždinu. Godine
2006. stekao je zvanje „diplomirani inženjer
sigurnosti – smjer zaštita od požara“ na Visokoj
školi za sigurnost. Sa svojom obitelji živi u Svetom
Đurđu.
Svoj život od rane mladosti posvećuje
vatrogastvu. Pripada četvrtoj generaciji
dobrovoljnih vatrogasaca u obitelji, postavši
članom DVD-a Sveti Đurđ 1993. godine, obnašajući
tijekom 20-tak godina različite rukovodeće
dužnosti.
Od 2001. godine zapovjednik je VZO Sveti Đurđ. Od
2016. godine član je i DVD-a Hrženica, najstarijeg
seoskog DVD-a u Hrvatskoj. Posebno vrijednim
drži osobno članstvo u Britanskoj nacionalnoj
vatrogasnoj asocijaciji (BFSA) od 1998. godine.
226
Stjepan Kovaček, dipl. ing.
Poznanstvo s brojnim kolegama iz struke diljem
Europe rezultiralo je donacijama više navalnih
vozila i druge opreme matičnom Društvu i drugim
vatrogasnim organizacijama u regiji te vrijednim
međunarodnim obukama.
U dobrovoljnom vatrogastvu stekao je
najviše zvanje „višeg vatrogasnog časnika 1.
klase“. Godine 1999. postaje vatrogasnim sucem,
stekavši znatno iskustvo u suđenju na svim
razinama natjecanja u zemlji, a godine 2013.
kao međunarodni sudac sudjeluje na svjetskoj
Vatrogasnoj olimpijadi u Francuskoj.
Kao jednu od kruna svoje dosadašnje karijere
ističe vlastiti rad i angažman u pripremi i provedbi
13. Vatrogasne olimpijade CTIF-a u Varaždinu
sredinom 2005. godine, obnašajući dužnost
zamjenika voditelja cjelokupnog projekta.
Desetak godina obnašao je dužnost zamjenika
predsjednika Savjeta vatrogasne mladeži Hrvatske
vatrogasne zajednice, odnosno predstavnika
Republike Hrvatske u Odboru voditelja vatrogasne
mladeži Međunarodnog udruženja vatrogasnih i
spasilačkih službi.
 Od 2001. do 2016. godine profesionalno radi
u Vatrogasnoj zajednici Varaždinske županije prvo
na dužnosti tajnika, zatim zamjenika županijskog
vatrogasnog zapovjednika, a dužnost županijskog
vatrogasnog zapovjednika započinje obnašati
2011. godine. Aktivan je koordinator i predavač
pri osposobljavanju i usavršavanju vatrogasnih
kadrova od 2001. godine. Kroz dosadašnji
profesionalni rad u vatrogastvu konstantno se
usavršava, stekavši pritom status međunarodnog
eksperta civilne zaštite Europske unije.
Za svoj dosadašnji rad primio je vrijedna
priznanja i odlikovanja od strane hrvatskih
te vatrogasnih asocijacija 10 drugih zemalja.
Dodijeljeni su mu zahvalnica i priznanje za
promociju i pomoć u razvoju Općine Sveti Đurđ,
kao i zahvalnica Općine Martijanec. Posebno rado
ističe odlikovanje za zasluge primljeno 2013. godine
od strane Međunarodnog udruženja vatrogasnih i
spasilačkih službi.
Danas radi kao konzultant iz područja
civilne zaštite i sigurnosti, a predsjednik je Udruge
za promicanje sigurnosti, ekologije i zdravog
života u Varaždinu. Inicijator je i glavni urednik
nacionalnog internet portala za vatrogastvo i druge
žurne službe „vatrogastvo.hr“.
227
Pisanjem se počinje baviti tijekom studija,
a 1997. godine u vodećem američkom glasilu
"National Fire & Rescue" objavljen je njegov iscrpan
članak o vatrogastvu u Republici Hrvatskoj. U
hrvatskom stručnom glasilu "Vatrogasni vjesnik"
dosad je objavio preko 100 stručnih i informativnih
članaka. Stručni članci su mu objavljeni i u drugim
glasilima u SAD-u te Velikoj Britaniji.
Kroz karijeru sudjeluje u izradi više
strukovnih akata i publikacija na nacionalnoj
razini, pri čemu valja spomenuti zadaće urednika
„Priručnika za osposobljavanje vatrogasnih
dočasnika i časnika“, autora „Pravila vatrogasne
službe Hrvatske vatrogasne zajednice“ i
monografije „100 godina DVD-a Martijanec“.
Surađuje s brojnim strukovnim glasilima u
Hrvatskoj i inozemstvu.
Članci o ludbreškoj Podravini, a posebice
aktivnostima pojedinih udruga, objavljeni su mu
u Podravskom zborniku, općinskim glasilima i
drugim medijima.
Literatura

1. Dokumenti
Arhiva i dokumentacija Udruge vinogradara „Trsek“ Ludbreg
Arhiva i dokumentacija Grada Ludbrega

2. Knjige
Ileane Schwarzkogler, Harald Vetter: Weinkultur, Graz, 1990.
Milorad Zoričić: Podrumarstvo, Zagreb,1999.
Grupa autora: Let iznad vremena, Varaždin, 2013.
Zvonko Gerić – Mišo: „Projekt Vinske ceste ludbreškog vinogorja“, Ludbreg, 2010.
Katalozi izložaba mladih vina organiziranih od strane Udruge vinogradara „Trsek“ Ludbreg
(21 primjerak, od 1996. do 2016. godine)

3. Novine
„Pučki prijatelj“ – razna godišta
„Gospodarski list“ – razna godišta
„Večernji list“ – razna godišta
„Varaždinske vijesti“ – razna godišta
„Regionalni tjednik“ – razna godišta
„Ludbreški list“ – razna godišta
„Ludbreške novine“ – razna godišta

228
Sponzori monografije

Izdavanje ove knjige, kao i naše mnogobrojne ostale projekte, redovito pomažu institucije, ustanove,
tvrtke i pojedinci koji su u našem radu prepoznali entuzijazam i kvalitetu rada glede ostvarivanja ciljeva
Udruge.
U prigodi izdavanja naše monografije moramo posebno istaknuti sljedeće subjekte:

229
230
 Only the products that are identified as such on this document are FSC certified.

231
 ELEKTRONSKI ELEKTRONSKI ELEKTRONSKI
TERMOSTAT TERMOSTAT TERMOSTAT

ELM. ELM. ELM.

VENTIL VENTIL VENTIL

ULAZ SONDA SONDA SONDA

IZLAZ

232
233
 Zagorska 6, Ludbreg

Kroz proizvodnu inovativnost

do održive mobilnosti.

Električni bicikl
Električni četverocikl freeDUCk2
freeDUCk4 - asistencija vozaču (pedalec sustav)
- malih dimezija 180x100x165 cm
- domet do 60 km
- domet do 60 km - max. brzina asistencije 25 km/h
- max. brzina 45 km/h - upravljanje pomoću ugrañenog
- nosivost 200 kg ekrana ili aplikacije na pametnom
telefonu

Punionica el. vozila

- izvedbe sa 22 kW i 3,6 kW
- punjenje 2 vozila istovremeno
- RFID identifikacija
- daljinsko upravljanje putem
GRPS / LAN modula

Kontrola ulaza i izlaza Naplata parkinga

- brz i efikasan nadzor ulaza i izlaza - inovativna tehnologija
- RFID, QR code, bar-code identifikacija prepoznavanja registarskih oznaka
- široka mogućnost implementacije - zaslon osjetljiv na dodir
(parking, naplata javnog prijevoza, - naplata karticama, kovanicama
sajmovi, koncerti itd.) i novčanicama

tel.: 042 306 159; e-mail: info.hr@ducatienergia.com

234
235
236
237
238
239
Osigurana
zemlja uvijek
plodove nosi
Usjevi, nasadi i životinje

0800 1884
www.crosig.hr

240