Monografija "100 Godina Dobrovoljnog Vatrogasnog Društva Hrastovsko" (Monograph of The "Hrastovsko Voluntary Fire Brigade")

100 GODINA
DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA HRASTOVSKO

Biblioteka Hrvatska povjesnica
Knjiga xx
100 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Hrastovsko
Sunakladnici:
Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko, Hrastovsko
Nakladnička kuća Tonimir d.o.o., Varaždinske Toplice
Za sunakladnika Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko: Krešo Krušelj

Za sunakladnika Nakladnička kuća Tonimir d.o.o.: Marija Martinez, dipl. iur.
Autor - Urednik:
Stjepan Kovaček, dipl.ing.
Fotografije:
arhiv vatrogasnih organizacija s područja Grada Ludbrega, arhiv Vatrogasne zajednice
Varaždinske županije, arhiv Mjesnog odbora Hrastovsko, Stjepan Kovaček, Filip Kovaček, Bran-
kica Kovaček, Ljubica Marković, Renato Vugrinec, Miroslav Grgec, Milivoj Dretar, Julka Križanić-
Stanković, Ivanka Ploh, Antun Petričević, Mirko Vucković, Damir Trinajstić, vlč. Zoran Gložinić
Recenzent:
Milivoj Dretar, prof.
Prijevod:
Stjepan Kovaček, dipl. ing.
Naslovna stranica:
Amblem Dobrovoljnog vatrogasnog društva Hrastovsko
Grafičko uređenje:
Stjepan Pintarić
Prijelom i grafička priprema:

Patrik Šavor
Tisak:
Nakladnička kuća Tonimir d.o.o., Varaždinske Toplice
Naklada:
400 primjeraka
ISBN: 978-953-50564-0-9 (Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko)
CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod
brojem 001173963.
STJEPAN KOVAČEK
100 GODINA
DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA
HRASTOVSKO
Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko i Nakladnička kuća Tonimir d.o.o.

Hrastovsko, Varaždinske Toplice, 2023.
Posvećeno s velikom zahvalnošću:
●● vatrogascima koji su postavili temelje vatrogastva u Hrastovskom,

●● članovima koji su radili za dobrobit Društva i onima koji će i nadalje
samoprijegorno njegovati vatrogasne aktivnosti u mjestu i šire te
●● mještanima Hrastovskog koji su nesebično pomagali rad Društva i onima koji
će to činiti u budućnosti…
Sadržaj
Pozdravne riječi.............................................................................................................7
Predgovor recenzenta....................................................................................................9
Uvodna riječ autora.....................................................................................................10
„HRASTOLONSKI” VREMEPLOV.....................................................................................11
Povijest Hrastovskog....................................................................................................15
Najčešća prezimena u Hrastovskom.............................................................................38
Sakralna baština...........................................................................................................38
Javni sadržaji...............................................................................................................48
Društvene organizacije................................................................................................57
OD ŠTOVANJA VATRE DO SUVREMENOG VATROGASTVA...........................................71
Začeci zaštite od požara i vatrogastva u svijetu.............................................................72
Začeci zaštite od požara i vatrogastva u Hrvatskoj........................................................73
Razvoj zaštite od požara i vatrogastva na području ludbreške regije..............................77
VATROGASTVO POD OKRILJEM VATROGASNE ZAJEDNICE GRADA LUDBREGA.........89
Osnivanje Zajednice....................................................................................................91
Vatrogasne intervencije – pokazatelj spremnosti i požrtvovnosti ..................................92
Vatrogasne vježbe – najbolji način podizanja operativne spremnosti............................94
Osposobljenost kao osnova za kvalitetnu provedbu vatrogasne djelatnosti...................94
5
Tradicionalne manifestacije..........................................................................................96
Vatrogasna natjecanja – temelj entuzijazma mlađeg članstva........................................97
Dužnosnici Zajednice kroz povijest............................................................................ 100
VZG Ludbreg danas................................................................................................... 101
DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO HRASTOVSKO KROZ POVIJEST............. 103
Osnivanje Društva..................................................................................................... 105
Gradnja prvog vatrogasnog doma............................................................................... 108
Proslava 40. obljetnice osnutka Društva – primanje prve zastave................................ 112
Proslava 50. obljetnice osnutka Društva..................................................................... 114
Omasovljavanje članstva i prvi uspjesi na natjecanjima............................................... 115
Društvo seli u nove prostore...................................................................................... 118
DVD Hrastovsko danas – u riječi i slici....................................................................... 127
Dužnosnici Društva kroz povijest............................................................................... 131
PRILOZI......................................................................................................................... 133
Popis današnjeg članstva DVD-a Hrastovsko.............................................................. 137
Summary................................................................................................................... 138
Bilješka o autoru........................................................................................................ 140
Bibliografija............................................................................................................... 141
Sponzori monografije................................................................................................ 143
Pozdravne riječi
Poštovani,
izuzetna mi je čast pozdraviti Vas uime cjelokupnog
članstva Dobrovoljnog vatrogasnog društva Hrastovsko,
ovogodišnjeg nam slavljenika koji broji puno stoljeće bo-
gatog i plodonosnog djelovanja za dobrobit vlastite druš-
tvene sredine.
Čitajući stranice ove monografije, doista se ne može-
mo oteti dojmu kako je biti vatrogascem u Hrastovskom
oduvijek bila čast i ponos. Nije uvijek lako davati sebe i
odricati se koječega u vremenima koja su često bila vrlo
bremenita za seosku sredinu poput naše. No, možda je
upravo ta činjenica dodatno djelovala na tradicionalnu
homogenost i svijest o samopomoći kao jedinom izlazu iz
svih teških situacija koje su u povijesti zadesile ovaj kraj.
Kroz redove članstva Društva dosad je prošlo više od 200 članova, često i po nekoliko
generacija iz pojedinih obitelji. Vrata vatrogasnog doma uvijek su bila i biti će otvorena za
svakoga tko iz najdubljih humanih ljudskih poriva želi svoje znanje, umijeće, vještine i ponaj-
više vrijeme pokloniti vlastitoj sredini.
Vatrogasna postrojba Društva znatno je pomlađena, sve je više pripadnika vatrogasne
mladeži koji će nastaviti dugovječnost Društva, no ne zaboravljamo ni na vatrogasne vetera- 7
ne, koji su nam kao svoju brižno čuvanu baštinu predali upravo ljubav prema vlastitom mje-
stu, usadivši želju za pomaganjem svima koje zadese požari ili bilo kakve druge nepogode.
Prilika je ovo da se zahvalim svima koji podupiru naš rad, kako vlastitom članstvu, tako i
svim ostalim subjektima koji nas razumiju te na različite načine omogućavaju naš stalni na-
predak i razvoj, od gradskih struktura vlasti do mještana Hrastovskog, donatora i općenito
prijatelja dobrovoljnog vatrogastva.
Želim vam svima ugodno čitanje naše monografije te vas srdačno pozdravljam uz tradici-
onalni vatrogasni pozdrav „Pomoz Bog!“
Predsjednik DVD-a Hrastovsko

Krešo Krušelj, vatrogasac 1. klase
Poštovani čitatelji,
kao zapovjednik i ponosan član vatrogasne organiza-
cije koja obilježava 100 godina neprekinutog dobrovolj-
nog djelovanja, iznimna mi je čast pozdraviti Vas u ime
operativne postrojbe Dobrovoljnog vatrogasnog društva
Hrastovsko.
Sto godina obilježavanja kontinuiranog uspješnog dje-
lovanja značajan je događaj za sve članove našeg Društva.
U tih stotinu godina djelovanja znalo se dogoditi da zbog
objektivnih ili subjektivnih razloga rad Društva stagnira,
no zahvaljući velikom entuzijazmu pojedinih članova ono
i dalje uspješno djeluje.
Danas kada slavimo ovaj ljubilej s ponosom mogu ista-
knuti da Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko i da-
lje nastavlja djelovati putevima koje su utemeljili njegovi začetnici.
Vatrogasna djelatnost u današnjem okruženju nije samo borba s vatrenom stihijom, već
ima širi i kompleksniji značaj u sustavu zaštite i spašavanja. Zahvaljujući našem kvalitetnom
preventivnom pristupu i edukaciji građana, broj intervencija postrojbe posljednjih godina
znatno nam opada. No, naše težnje i dalje su usmjerene na konstantno osposobljavanje i
usavršavanje, odnosno učestalo uvježbavanje, za koje držimo da su ključ budućeg stručnog
djelovanja te kao takvi privlače sve više mladih u Društvo.
Na kraju bih se želio zahvaliti svim članicama i članovima Dobrovoljnog vatrogasnog druš-
tva Hrastovsko, kao i njihovim obiteljima, na humanom, nesebičnom i požrtvovanom radu.
8
Uz vatrogasni pozdrav: Pomoz Bog, braćo vatrogasci!
Zapovjednik DVD-a Hrastovsko

Renato Vugrinec, vatrogasni časnik
Predgovor recenzenta
O monografiji „100 godina Dobrovoljnog

vatrogasnog društva Hrastovsko“
Jedno stoljeće u prošlosti čovječanstva mali je vre-
menski period, no stotinu godina postojanja jedne udru-
ge veliko je razdoblje. Za to vrijeme kroz udrugu prođe
nekoliko generacija, ono što su započeli djedovi i bake,
desetljećima kasnije baštine unuci i praunuci. Pripadnost
Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Hrastovsko je privile-
gija i počast za svakog Hrastolončana, ipak je to najstarija
udruga u selu koja se, osim svojom tradicijom, ponosi i
vrijednim, humanitarnim radom, bez kojeg je život u selu
gotovo nezamisliv.
Stjepan Kovaček je iskusan vatrogasni znalac, kroničar
i entuzijast koji prati život ove vrijedne udruge od samih
njenih početaka 1923. godine pa kroz sve lijepe i nešto manje lijepe godine, do današnjih
dana. Zanimljiv je podatak o osnivačima: Jakobu Mađariću, Ivanu Kosecu, Mati Novaku,
Ivanu Gotiću, Antunu Vidoviću. Uz njih spominju su i ostali: Premci, Kolaki, Križanići, Gr-
geci, a sve su to prezimena koja i danas susrećemo u selu. Kroz popise članova i dužnosnika
primjećuje se da osnutak vatrogasnog društva nije bio hir, već se rad u toj udruzi prenosio od
starijih na mlađe članove. Nezaboravne vatrogasne zabave u Hrastovskom, uvijek dupkom
pun društveni dom, veselje, nasmiješena lica domaćica, organiziranost i uigranost domaćina, 9
mnogima su ostale u sjećanju. Sve je to proisteklo iz rada hrastolonskih udruga, a posebno
vatrogasaca koji se djelovali tokom cijele godine, bez pauza, ljetnih raspusta, slobodnih blag-
dana. Vatrogasci su bili nositeljima društvenog života u Hrastovskom i svaka im čast na tome.
Ali ono najvrijednije, vatrogasci su braća u nevolji, pomoć kod požara ili neke druge nesreće.
Hrastovsko je kroz posljednja dva stoljeća pogodilo nekoliko nepogoda, od požara koji su
poharali i po nekoliko kuća odjednom, poplava, ratnih nepogoda. Samo tijekom Drugog
svjetskog rata u kotaru Ludbreg spaljeno je uništeno preko 1100 obiteljskih kuća i zgrada,
a tu su vatrogasci odigrali nezaobilaznu ulogu u spašavanju preostale imovine. Hrastolonski
vatrogasci sudjelovali su i ratnim postrojbama.
Zavičajna povijest je ono što je svakom čovjeku najbliže. Svatko se lakše poistovjeti s
događajima iz vlastita sela, grada, županije, a posebni sentiment uvijek vuče rodnoj grudi.
Čestitke autoru na trudu i spisateljskom ostvarenju! Kovačekovu „vatrogasnu monografiju“
kao vrijedan izvor lokalne povijesti preporučam svakom žitelju Hrastovskog.
Svim članovima DVD Hrastovsko čestitam na velikom jubileju 100. godišnjici osnutka, uz
želje za nastavkom tradicije i mnogo uspjeha u budućem radu.
Milivoj Dretar, prof.

Uvodna riječ autora
Poštovani,
s velikom sam se radošću uključio u projekt organi-
zacije svečanog obilježavanja 100 godina predanog rada
Dobrovoljnog vatrogasnog društva Hrastovsko. Nije to na-
ravno slučajnost, s obzirom da me za ovaj kraj vežu isklju-
čivo lijepe zajedničke uspomene.
U današnje vrijeme, kada je sve teže davati sebe i svoje
slobodno vrijeme za obveze izvan obitelji i radnog mjesta,
dobrovoljnom vatrogastvu potrebno je pridati posebnu
pažnju, cijeniti one koji unatoč svim nedaćama moder-
nog tempa života nalaze volje i načina da svakodnevnim
malim stvarima stvaraju veliki mozaik zaštite i sigurnosti
vlastitog stanovništva, ne tražeći zauzvrat ništa, osim even-
tualno toplog pogleda i iskrene ljudske zahvalnosti.
Stoga mi je drago što među svoja djela mogu ubrojiti i ovo posvećeno dragim prijateljima
iz Hrastovskog. Činjenica je da sam pisanjem ove knjige i sam dosta naučio, s obzirom da
samo naselje pripada meni susjednom gradskom području, čije vatrogastvo današnjice vrlo
dobro poznajem, no razrada spoznaje o njegovoj povijesti mi je bila zanimljiv izazov. Ovo
je dobrovoljno vatrogasno društvo prolazilo kroz nekoliko teških razdoblja, no zato tijekom
posljednjih tridesetak godina ono bilježi konstantan rast, poglavito zbog uspješnog rada s
10 mladim naraštajima. Upravo zbog njih valjalo je od zaborava sačuvati niz većih ili manjih
detalja koji čine mozaik povijesti ove društvene organizacije, na ponos generacijama koje
su zajednički podigle na noge „hrastolonsko“ dobrovoljno vatrogasno društvo, kao i poticaj
mladim naraštajima da i dalje streme prema zajedništvu i razvijanju pozitivnih inicijativa u
vlastitom mjestu.
U knjizi su opisani događaji od velikog značaja za Hrastovsko i njegovu okolicu, o kojima
govori tek pokoji sačuvani novinski članak ili fotografija, no njihovom objavom u ovoj publi-
kaciji postaju trajan spomen na velika dostignuća, koja slogom i zajedništvom mogu postići
„mali ljudi“.
Valja zapamtiti misao nekadašnjeg biskupa dr. Đure Kokše, zapisanu u monografiji moje
Župe Sveti Đurđ: „Podravina nema kamena, zato je njezin pisani dokument dvaput vredniji“.
Cjelokupnom članstvu Društva upućujem iskrene čestitke povodom njihovog velikog ju-
bileja, želim nastavak uspješnog rada kojim su stekli status jednog od stupova dobrovoljnog
vatrogastva Grada Ludbrega te se nadam još mnogim ugodnim zajedničkim trenucima.

„HRASTOLONSKI”
VREMEPLOV
Mjesto Hrastovsko pitoma je seoska sredina, smještena na povišenoj terasi, pri spoju sje-
vernih padina Kalničkog gorja u dolini rijeke Bednje i ravničarskog podravskog kraja. Po svom
položaju zauzima jugozapadni dio područja Grada Ludbrega, pri čemu na zapadu graniči sa
Slanjem koje pripada općini Martijanec, a na jugu s Kučanom Ludbreškim.
Radi se o ruralnom naselju linijske formacije na čiji krajobraz uvelike utječe blizina rijeke
Bednje i njezinih pripadajućih vodotoka. Sastoji se od dugoga jednostranog niza kuća uz
potok Berek i kraćega dvostranog niza kuća uz prometnicu Varaždinske Toplice - Ludbreg. U
naselju prevladava zbijena gradnja na uskim izduženim parcelama. Između naselja i vodoto-
ka su zelene površine s velikim potencijalom i dobrim vizurama na brežuljkasti, šumoviti dio
mjesta. Veći dio naselja (sjeverni dio) zauzima mozaik poljoprivrednih površina intenzivnog
i ekstenzivnog načina obrade. Poljoprivredne parcele su sve gotovo iste veličine, sve u istom
smjeru pružanja, sjever-jug, što daje dojam ujednačenog ritma i prostornog reda.
Mjesto od 1993. godine službeno pripada Gradu Ludbregu, bivajući tako četvrtim najve-
ćim među 13 naselja vezanih uz ovo glasovito duhovno odredište vjernika iz cijele Europe,
poznato i kao grad „čudesa i legendi“ odnosno središte svijeta (Centrum Mundi). Do teritori-
jalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu tadašnje Općine Ludbreg.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, naselje je imalo 672 stanovnika u 202 obi-
teljska kućanstva.
13
Hrastovsko se nalazi na spoju sjevernih padina Kalničkog gorja i podravskih ravnica

Dvostrani niz kuća uz prometnicu Varaždinske Toplice - Ludbreg
14
Jednostrani niz kuća uz potok Berek

Povijest Hrastovskog
Arheološki nalazi jugozapadno od sela svjedoče o naseljenosti ovoga područja u razdo-

blju antike i srednjega vijeka. U toku rekognosciranja ludbreškog područja 1966. godine
ekipa Arheološkog muzeja iz Zagreba evidentirala je i gradinu Vučje grlo na zapadnom dijelu
sela Hrastovsko (oko 1 km jugozapadno od sela te 500 m južno od mosta preko Bednje).
Dvostruka gradina promjera cca 300 m stavljena je iste godine pod preventivnu zaštitu.
Prilikom obilaska 1966. god. u oštećenim profilima nalazišta nisu konstatirani nikakvi arhe-
ološki nalazi pa se lokalitet nije mogao vremenski opredijeliti. Probnim sondiranjima Vučjeg
grla 1986. i 1987. godine prikupljena je iz profila određena količina srednjovjekovne kera-
mike (14.-15. stoljeće) te nekoliko fragmentarno sačuvanih opeka, nalik antičkim, pri čemu
su obuhvaćeni sjeverni i južni rubni dijelovi tzv. gradine 1 (istočne). Od mještana sela saznalo
se da su centralni dijelovi obiju gradina znatno sniženi još u vrijeme kada su se na uzvišenju
uzgajale poljoprivredne kulture, a lokalitet je devastiran i kasnije kopanjem jaraka za vojnu
vježbu. U sondi 1 na sjevernom rubnom dijelu gradine nije bilo nalaza, dok je u sondi 2 pro-
nađeno nekoliko fragmenata srednjevjekovne keramike.
Lokalitet se u posljednjih nekoliko desetljeća oštećuje, osobito njegova sjeverna padina
na kojoj mještani kopaju zemlju za nasipavanje dvorišta. U jednom od oštećenih profila
pronađena je manja jama ispunjena srednjevjekovnom keramikom. U podnožju gradine, na
njezinoj sjevernoj strani, uočena je poveća hrpa vrlo kompaktne, zapečene zemlje u kojoj je
bilo i fragmenata opeka. Nakon istraživanja ovog mjesta ustanovljeno je kako se radi o još do-
bro sačuvanom donjem dijelu - ložištu opekarske peći pravokutnog oblika. Ložište je zidićem
širine 35 cm bilo pregrađeno na dva jednaka dijela. Horizontalna pregrada nije sačuvana. 15
Zidovi ložišta tvrdo su zapečeni, građeni iz gline i komada opeke koja se mjestimice
uslijed vrlo visokih temperatura pretvorila u staklastu masu. Dimenzije otkrivenog ložišta
su 1,85 m x 1,65 m, a najveća sačuvana visina peći je 0,95 m. lspunu peći sačinjavala je
urušena zemlja i fragmenti opeka. Opeke koje su tijekom istraživanja pronađene na širem
području ispod padine, ali i u profilu zemljišta, po svojim dimenzijama i nekim drugim karak-
teristikama (otisci životinjskih šapica) pripadaju rimskom razdoblju. S obzirom da osim opeka
nije nađen nikakav drugi pokretni materijal, zasad se ne može detaljnije odrediti vrijeme
funkcioniranja ove antičke opekarske peći.
Peć je prvobitno bila ukopana u padinu, ali je uslijed kopanja zemlje ostala odvojena od
nje. Istraženi objekt nalazi se in situ, zaštićen i ponovno zatrpan, krajem osamdesetih godina
prošlog stoljeća bila je planirana akcija njegove konzervacije, prenošenja u krug tadašnje lud-
breške ciglane te javna prezentacija, no spomenute aktivnosti nisu realizirane. U planu je bilo
i daljnje istraživanje sjevernog podnožja i padine Vučjeg grla, s obzirom na veliku količinu
antičke opeke na lokalitetu, kao i pretpostavku da se na samo nekoliko metara od istražene
peći nalazi najmanje još jedna peć.1
1
Šimek, M. (1987). Rezultati probnog sondiranja Gradskog muzeja u Varaždinu u 1986. godini, Muzejski
vjesnik 10, Varaždin, Gradski muzej Varaždin, str. 42-47
Antička peć pronađena na gradini Vučje grlo kod Hrastovskog tijekom istraživanja 1966. godine
Ova radionica imala je idealne uvjete potrebne za funkcioniranje opekarskog obrta –

smještaj uz rijeku Bednju važan zbog transporta tereta, blizinu vode potrebne u procesu
16 izrade opeka, pogodno tlo za eksploataciju te blizinu antičke Jovije. Opeke raznih oblika
pronađene su u istraženoj peći i oko nje, a ovdje donosimo dva primjerka.
U Gradskom muzeju Varaždin pod inventarnim brojem AO 5911 nalazi se krovna opeka
(imbrex), dok fragment opeke pod inventarnim brojem AO 5916 pripada drugoj grupi opeka
(lateres). Obje opeke nastale su greškom unutar proizvodnog procesa, a upravo iz tog razloga
su odbačene i nisu isporučene s ostalim materijalom. Kako na lokalitetu nije pronađeno ke-
ramike ili drugog arheološkog materijala pogodnog za dataciju, lokalitet nije moguće smjestiti
u točan vremenski period.
Recimo je „Gradina Vučje grlo“ dijelom Registra kulturnih dobara kao pojedinačno nepo-
kretno kulturno dobro, upisano pod brojem Z-1947.
Opeke pronađene na arheološkom lokalitetu Vučje grlo kod Hrastovskog

Kralj Ludovik je 1359. godine vlastelinstvo Ludbreg darovao Ivanu Čuzu, sinu Petra dc
Belch, koji je od 1356. do 1358. godine bio hrvatsko-dalmatinski ban. Novi gospodar je
1360. godine službeno uveden u posjed vlastelinstva, a isprava o uvođenju sadrži prvi popis
sela ludbreškog vlastelinstva. Tada su tvrđavi ludbreškoj pripadala ova sela: Sigetec, Globo-
čec, Segovina, Poljanec, Lonka, Črnoglavec, Hrastovsko, Podgrađe, Scrafinovec, Pongraćo-
vec, Korduševec, Ivanušovec i Dujmovec. Vlastelinstvu su također pripadali brod na rijeci
Dravi i mitnica na rijeci Bcdnji. Bivšeg bana Ivana Čuza naslijedio je sin Nikola, koji je svom
prezimenu počeo dodavati pridjevak Ludbreški (de Ludbregh).2
U gornjem popisu sela ludbreškoga vlastelinstva spominje se naselje pod nazivom Hrasti
(Hraszty), što biva prvim pisanim spomenom današnjeg Hrastovskog. Nadalje, dokument
„Obitelj Drašković – genealogija“ (1495 - 1643) u svom prilogu ima popis imanja ludbreškog
vlastelina Andrije Thuroczyja iz 1495. godine. Iz tog dokumenta saznajemo da su u tom di-
jelu ludbreškog kraja, na prijelazu 15. u 16. stoljeće bila naselja: oppido Ludbregh, Haraszty
(Harasti - sada Hrastovsko), Iwanwsowcz (Ivanušovec - u našim danima dio Ludbrega uz
Bednju), Obronkovvcz (Obronkovec - Obrankovec), Perlecz (Perlec - Priles), ��
Polyancz ��
(Polja-
nec) i Ztrwgha (Struga).
Toponim Hrastovsko spominje se kao Harasti na Thyroczyjevu imanju na prijelazu 15. u
16. stoljeće i stoga se ubraja među vrlo stara naselja ludbreškog kraja. Biljni pokrov, odnosno
hrastove šume kao okoliš u kojem je nastalo selo Hrastovsko sačuvan je u njegovu nazivu od
najdavnijih dana.
Što danas znamo o hrastu? Stablo koje su poznavale i cijenile stare i nove civilizacije, kako
Europe tako i Azije i Sjeverne Amerike, svakako je hrast ili dub, a odatle potječe i naziv za
stabla općenito, odnosno za dubravu ili šumu.
Hrast u mnogim predajama zauzima posebno mjesto i pojavljuje se kao sveto stablo. Pod
hrastom su stari održavali svoje sabore i sudovanja. Mnogi su narodi primijetili da ovo drvo
17
privlači munje i da u njega često udaraju gromovi. Stoga je i bio posvećen vrhovnim gromov-
nicima, bogovima Sunca i gospodarima vatre kao što su Zeus, Jupiter, Donar-Thor, Perun ili
vedski Dijaus i Parjanyaha.
Biljka je to čiji su svi djelovi ljekoviti i dijelom narodne medicine već stoljećima, a stolari
ih koriste za izradu vrhunskih drvenih proizvoda najviše kvalitete.
Darovan ljudima od Božje ruke, zbog svojih osobitih kvaliteta stradava od ljudske. Hranio je
čovječanstvo i gradio mu domove. Plovio morima i otkrivao nove svjetove, svojim mostovima
spajao ljude. Slikari su ga ovjekovječili i pjesnici opjevali. Pružao je utočište i bogovima i razboj-
nicima, klanjali su mu se i kraljevi i prosjaci. On je bio i ostao – njegovo veličanstvo hrast.3
2
Petrić, H. (1997). Društveni i gospodarski razvoj od srednjeg vijeka do Prvoga svjetskog rata, Umjetnička
topografija Hrvatske – Ludbreg – Ludbreška Podravina, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, str. 43.
3
https://nova-akropola.com/znanost-i-priroda/priroda/njegovo-velicanstvo-hrast/
U vrijeme turskih pohoda u 16. stoljeću Hrastovsko je potpuno opustjelo. Sve do druge
polovine 17. st. naselja u zapadnoj ludbreškoj Podravini spominju se od zgode do zgode, s
vremena na vrijeme, no nikad u potpunosti. Tek 1659. godine zagrebački kanonik i arhiđa-
kon komarnički Andrija Vinković sustavno je po župama popisao naselja toga kraja. (Kanon-
ske vizitacije - Komarnice a. 1659.), kako slijedi:
a) Ludbreška župa (s lijeve strane Bednje): Hrasztovszko - Hrastovsko (36 domova), Koc-
hany - Kočani (10 dom.), Lyudbreg - Ludbreg (93 doma) i Szelnik - Selnik (32 doma).
b) Đurđanska župa: Hemussevczy - Hemuševci, sada Hrženica (40 dom.), Hemussevecz
alter - Hemuševec drugi, sada Sveti Đurđ (13 dom.), Karlovecz (29 dom.), Komarnicza (14
dom.), Luka (12 dom.), Obrankovcz (11 dom.), Polyanczy - Poljanci (53 dom.), Prilesz (10
dom.), Szeszvete - Sesvete (21 dom.) i Ztruga - Struga (19 dom.).
c) Martijanska župa: Chichkovina - Cičkovina (12 dom.), Hraztovlyani - Hrastovljani (23
dom), Kastelische - Kaštelišće, sada Madaraševac (11 dom.), Krisovlyani - Križovljani (40
dom.), Martianczy - Martijanci (28 dom.), Szuhodol - Suhodol, sada Sudovčina (17 dom.),
Verbanovcz - Vrbanovec (60 dom.) i Zlajno - Slajno, sada Slanje (40 dom.).4
U Hrastovskom je u 17. stoljeću nastalo više plemićkih posjeda. Grofica Elizabeta Keglević
založila je 12. studenoga 1672. godine svom službeniku Matiji Orišiću u Hrastovskom „za
mjesto kurije“ jedno selište i „mjesto za plemićki dvor“ koje je nekoć posjedovao Blaž Tuš-
kan. Ista je vlastelinka 1673. godine za 500 forinti založila Franji Balogu u Hrastovskom „pro
loco curiali“ jedno selište i 5 kmetova u tom selu i Kučanu.
U Hrastovskom je svoj plemićki dvor i 6 kmetova imao i Mihajlo Natulija. Grof Franjo
Erdödy založio je 1684. taj dvor plemiću Franji Kolakoviću.
U Hrastovskom su svoje kmetove imali i plemići koji su izgradili kurije u drugim selima.
18 Tako je npr. 1661. Ivan Gracki posjedovao 6, a Juraj Belovari 1674. čak 16 kmetova. Godi-
ne 1734. u tom su selu kurije imali plemići Betović i Barić, a kmetove je posjedovalo još 5
plemića.5
Početkom 18. stoljeća u selo se naseljavaju kolonisti koji imaju status kmetova. Godine
1787. Hrastovsko ima 42 kuće sa 186 odraslih žitelja i 99 djece.
Težački život uz rijeku Bednju bio je sve samo ne lagan. Seljaci iz Hrastovskog i Kučana
tužili su se 1774. godine: „Zemlje i senokoše naše drugač zajdoste kalne, skoro zmirom po-
vodnom podveržene jesu“. Samo manji dio oranica bio je nešto kvalitetniji. Ali i na njima je
uspijevao samo „posrednji žitek“. Livade su imali „dosta dobre, negda malo, seno dobro [...
] na njih raste“. Seljaci iz Hrastovskog napose su se tužili: „Selo takajše naše odiranju potoka
Bednje na tuliko je podverženo, da ako pomoć kakva tomu ne postavi se, boimo se, da na
skorom odovud odseliti se i oditi budemo morali“.6
Iz popisa starješina domaćinstava u vrijeme grofice Eleonore Batthyany, izrađenog 1733.
godine, razvidno je kako su u Hrastovskom od tadašnje 33 obitelji u muškoj lozi svoje potom-
stvo očuvale samo obitelji Štefanek i Vranović.7
4
Kancijan, A. (1985). Traganje za podrijetlom imena sela ludbreške Podravine (2), Podravski zbornik br. 11,
Gradski muzej Koprivnica, Koprivnica, str. 114-122
5
Grupa autora (1984). Ludbreg, Ludbreg, str. 95
6
7
Winter, M (2000). Iz povijesti Ludbrega i okolice – 2, Ludbreg, str. 95
Na najstarijoj karti proizašloj iz prve vojne izmjere, provedene 1783.-1784. godine, vidljivo je kako
Hrastovsko čini samo jednostrani niz kuća uz rijeku Bednju odnosno potok
Godine 1810. u Hrastovskom je bilo 55 domova s 303 stanovnika. Tu su živjele ove obi-
telji: Gergec (2 obitelji), Bačani, Jambroković (2 obitelji), Vugrinec, Petričević, Vugrinec, Car
(u 2 kuće), Valent, Struški, Bajdak (2 obitelji), Namesnik, Kovaček ili Šalig, Marković, Hižak
(2 obitelji), Kukulić, Smolec,
��
��
Topolovec, Žugec (2 obitelji), Požgaj, Koščak, Markulinčić, No-
vak, Gečak, Kosec (2 obitelji), Vranović, Štefanek, Klobas, Gotić, Kovač, Dolovski (2 doma), 19
Bartolić, Božić, Stanko, Janković, Garen, Hajduk, Horvatić.
Četiri kuće bile su prazne, dvije su pripadale vlastelinstvu. U jednoj od njih stanovao je
lugar (imenom se ne spominje), u drugoj želiri zaposleni na alodiju, ali ne znamo kako su se
zvali.8
U opisu ludbreškoga vlastelinstva iz godine 1813. u naselju se spominje kuća vlastelin-
skog lovca i lugara, vlastelinski majur sa stambenom i gospodarskom drvenom zgradom te 46
kmetskih kuća.
Kada je nakon godine 1848. u Ludbregu osnovan kotar kao društveno-politička vlast,
jedna od sučija na području toga kotara bila je i u Hrastovskom.9 Do godine 1860. naselje
je imalo dugi jednostrani niz kuća sjeverno od potoka. Na katastarskome planu iz te godine
jasno se uočava vlastelinski majur južno od ceste Varaždinske Toplice - Ludbreg.
U podacima iz „Status familijarum“ rkt. Župe Ludbreg – počevši 1850. pa do 1860. godi-
ne, za naselje Hrastovsko spominju se „Wolf, poslije Taušek, mlinar i Rak Gregor, sin Gašpa-
rov, „neotesan“, 1870. ubilježen u knjigu kao takav.“
Hrastovsko 1853. godine ima 51 kućni broj.
Kao „smiješna prezimena“ spominju se: Curiš Martin, Sigetec, Kaluđer, Detelj, Gizdavec,
Žabić, Drvenko, Puklić (Čukovec), Jelenkuš, Megla (Ludbreg), Suhi Ivo, učenik zanatski.10
8
9
Buturac, J. (1990). Župa Sveti Đurđ, HKD Sv. Ćirila i Metoda i Župa Sveti Đurđ, Zagreb – Sveti Đurđ, str. 20
10
Hrastovsko na karti nakon provedene druge vojne izmjere Habsburškog carstva (1865.-1869. godine)
20
Hrastovsko na karti nakon provedene 3. vojne izmjere Habsburškog carstva u 19. stoljeću
Godine 1854. Ludbreg je izdvojen iz Križevačke i pripojen Varaždinskoj županiji. S okol-
nim područjem postaje posebni kotar.
Čudno su negdje gledali seljaci kad je u to doba u Ludbreg stigao ispitani geometar An-
tun Charvat i počeo lutati poljima i vinogradima, provlačeći se kroz šume i jarke, natežući
neki dugi lanac. Zacijelo su ustvrdili da s tim čovjekom nešto nije u redu. Drugim riječima,
čovjek je „obnorel“ ili je „vu njem sam nečisti duh, koji mu ne da mira ni počinka“. „Mora
da je veliki grešnik, kad ga je snašlo to Božje prokletstvo“... Neki su ga čaki žalili, neki su se
za njega i pomolili da mu Bog i Majka Božja da duševni mir! Tako je bilo dok još nisu znali
što se zapravo sprema i što radi taj čovjek, a kad su doznali da će izmjeriti svaku i najmanju
parcelicu zemlje, a odmah su se sjetili da je to zbog novih daća, i taj je čovjek postao za njih
zloduh - dapače sam knez đavolski - Lucifer. Ipak je Charvat za nekoliko godina sretno izmje-
rio zemljišta u Ludbreškom kotaru i završio svoj rad na katastru 1859. godine.
Neke njegove mape sačuvane su do danas. Baš po toj njegovoj mapi može se ustanoviti
da je te godine Ludbreg imao nešto manje od 100 kućnih brojeva, a Priles 21 kućni broj,
Obrankovec 12, Hrastovsko 64, Kučan 15 kućnih brojeva, itd.
Bila su to tada mala naselja, a svijet primitivan. Još uvijek je najviše takvih koji nisu bili
nikada izvan daljeg područja svojeg kotara. Ljudi se teško privikavaju na nove uredbe, ali
naredbe nove vlasti izvršavaju. Svjesni su da ih je zauvijek napustila čarobna nada da će sa-
mostalno i potpuno gospodariti svojim imutkom bez ikakvih daća, jer novo vrijeme traži nove
daće. Donedavna viđali su gospodu samo u gradu, a sada je pridošlo mnogo nove gospode
koja žive od narodne muke. Taj novi gornji sloj šeće po Ludbregu uzdignute glave, muškarci
u visokim šeširima (tzv. cilindrima), žene utegnute u pasu „metu“ cestu svojim dugačkim
suknjama. I oni koji znaju hrvatski - razgovaraju njemački ili mađarski. Rijetki su koji govore
međusobno samo hrvatski. Svi, od općinskog pisara do kotarskog predstojnika nastoje da
njihova djeca nauče barem jedan strani jezik - uglavnom njemački.11 21
Najstarija katastarska karta Hrastovskog iz 1860. godine (izvor: Arcanum Maps)

11
Kad su 1903. godine među osiromašenim seljacima na ovom području počeli nemiri, u
Ludbreg je dovedena vojska. Otvorene su podzemne tamnice ove nekadanje tvrđave i već
drugog dana bune (22. lipnja) ovdje je zatvoreno ravno sto seljaka iz Hrastovskog, Slanja, Ku-
ćana i iz drugih sela. Kasnije su dovedeni i drugi, a napokon i preživjeli učesnici Kunovečke
bune. Malo zatim počelo je dugogodišnje tamnovanje nekih od njih u Lepoglavi.
Rane iz 1903. još nisu zacijelile, a već su počela stradanja 1. svjetskog rata, kad su na
ludbreškom vlastelinstvu ruski zarobljenici bili glavna muška radna snaga, a na širokom po-
litičkom planu i širom bojišta spremala se propast Austro-Ugarske Monarhije. Godine 1918.
prekinuta je svaka veza s Mađarima. Vlasnik ludbreškog imanja, Ladislav Batthyany (od 1915.
do 1919.) ostao je izvan nove države Srba, Hrvata i Slovenaca u Mađarskoj. Ovaj posjed pro-
dao je zagorskom barunu Amonu Rukavini od kojeg ga je otkupila firma Berger iz Zagreba.
Kad je 1919. počeo radom agrarni odbor, za par godina rasparcelirane su sve oranice, livade
i šume.
Siromasima koji su do 1919. živjeli na njegovim marofima u Dolniščaku, Hrastovskom,
Hrženici, Ludbregu, Poljanskom Lugu i Sigecu agrarna reforma, kakva je bila ludbreška, nije
donijela skoro nikakve koristi. Stanovnici ludbreškog područja bili su osobito zainteresirani
za gradilišta. Zemljište se od veleposjednika moglo izvlastiti ako je bilo potrebno za javne
i komunalne interese, za kolonizaciju, za osnivanje zemljoradničkih kućišta i za izgradnju
radničkih i činovničkih stanova. Za gradilišta i za zemlju podnosile su se molbe, a odluku
je donosio agrarni odbor nakon javne rasprave. „Rasprave su se držale u samom selu te je
pridošlo na raspravu i mlado i staro“ - čitamo u jednom dokumentu. U Hrastovskom i Ku-
ćanu izvlaštena je 1921. godine zemlja uz cestu za Varaždinske Toplice, a u Hrastovskom je
odvojeno gradilište za školu.12
22
Ilustracija seoske kuće iz 19. stoljeća13
12
13
Novak, F. (2001). Zapisi o Ludbreškoj Podravini, Nakladnička kuća „Tonimir“ Varaždinske Toplice / Grad
Ludbreg, Ludbreg, str. 141
Nekoliko primjera tradicijskog graditeljstva u Hrastovskom (fotografirano krajem 20. st.)14
23
Jedini preostali plećeni kukuružnjak u Hrastovskom i dalje prkosi zubu vremena
Završetak Prvog svjetskog rata ostavio je razmjerno nerazvijeno gospodarstvo. Industrija

je bila slabo zastupljena, dok je poljoprivreda bila dominirajuća grana gopodarstva kojom se
bavilo preko 85% stanovništva.
Bilo je to vrijeme intenzivnog korištenja tokova rijeka za pogon mlinova. U zapisima
poznate i nadasve vrijedne ludbreške kroničarke Marije Winter nalazimo spomen vodenice
(„Vidovićev mlin“) u Selišću kod Hrastovskog, a koja je imala samo grubu meljavu, stoga su
mlinari prikupljali žitarice od kuće do kuće te drugi dan vraćali brašno.
14
Tusun, M. (1997). Povijesna naselja – Ludbreška Podravina, Ministarstvo kulture, Zagreb, str. 38
Svatovi u Hrastovskom na početku 20. stoljeća15
24
Početkom 20. stoljeća mnogi stanovnici iz ovog kraja uslijed neimaštine i približavanja Prvog svjetskog
rata svoju su sreću potražili daleko od rodne grude – u popisu putnika na brodu Rochambeau koji
je 22. veljače 1913. godine isplovio iz francuske luke Le Havre, doplovivši sretno u New York 4.
ožujka iste godine, pod rednim brojem 12 zapisan je 18-godišnji Josip Žilavec iz Hrastovskog, Austro-
Ugarska, hrvatske nacionalnosti, zapućen u Younstown, Ohio
15
Mladi „šoštari“ (postolari) u privatnoj postolarskoj radnji Franje Struški u Hrastovskom 1928. godine
(s lijeva: Mijo Križanić i Josip Kuerbanj)
U to vrijeme udareni su temelji danas poznate ludbreške mljekare „Antun Bohnec“. Pro-
izvodnju je započeo djed današnjeg vlasnika, Ivan Bohnec, u Hrastovskom 1934. godine s
približno 500 litara mlijeka. Proizvodili su se u prvom redu maslac i trapist. Roba se proda-
vala u Ludbregu, Koprivnici, Varaždinu, a prodavali su i sami kod kuće. Mlijeko se sabiralo sa
područja Slanja i Hrastovskog.
25
Nakon toga mljekara se preselila u prostore tadašnjeg državnog dobra u Martijancu, a pro-
izvodnju je preuzeo sin Antun i pomalo povećavao proizvodnju, tako da je prerađivao oko
1500 do 2000 litara mlijeka. Kako se povećala potreba za mlijekom, povećalo se i područje
otkupa na Vrbanovec, Martijanec, Sudovčinu i ostala susjedna mjesta. Gotov sir prodavao je
Zagrebačkoj mljekari, a kasnije je proizvodio i za Varaždinsku mljekaru. Godine 1953. obitelj
Antuna Bohneca kupuje vlastito imanje u Vrbanovcu i tamo, uz tov bikova i svinja i proizvod-
nju povrća, započinje pravu privatnu mljekarsku proizvodnju koja se održala sve do danas.
Danas je vlasnik mljekare Đuro Bohnec, treća generacija obitelji Bohnec. Sredinom 2001.
godine cijela je proizvodnja preseljena u novi pogon u Ludbregu, daleko većeg kapaciteta, u
sklopu kojeg se dnevno može preraditi 60 000 litara mlijeka.
Temelji danas poznate ludbreške mljekare obitelji Bohnec vezani su uz Hrastovsko

U kasnijem razdoblju razvoja naselja gradnja se širi uz prometnicu Varaždinske Toplice
- Ludbreg, uz koju je godine 1944. dovršena izgradnja kapele Krista Kralja i svete Ane. Na
lokaciji nekadašnjega vlastelinskog kompleksa (srušen oko 1930. godine) nakon 2. svjetskog
rata izgrađen je zadružni dom.
Godine 1952. odjeljuju se od osnovne škole u Ludbregu polaznici iz Hrastovskog i u njem
se otvara nova područna škola s jednom učionicom i učiteljskim stanom u zadružnom domu.
Ova škola ukida se 1971. godine, a učenici se prevoze školskim autobusom na nastavu u
Ludbreg.16 Uz područnu školu u Hrastovskom Skupština općine Ludbreg u okviru reorgani-
zacije osnovnog školstva na svom području ukinula je i područne škole u Bolfanu, Čukovcu,
Poljancu i Vrbanovcu. Odluka o tome donesena je još 1966. godine, no do promjene je u
praksi došlo pet godina kasnije.
26
Uspomena s vatrogasne proslave održane 1964. godine, na kojoj je vidljiv vatrogasni dom izgrađen
1959. godine (nalazio se u središnjem dijelu današnje Selske ulice, a srušen je početkom 20. stoljeća)
U Varaždinskim vijestima broj 5 iz 1966. godine doznajemo podosta o ozračju u kojem

žive mještani Hrastovskog, uključujući i podatak o broju televizora kao „novotariji“ moder-
nog doba:
„Mještani Hrastovskog su izgleda uspjeli u svojim namjerama da kroz rad Mjesne zajednice
i Mjesne organizacije SSRN-a ostvare svoje planove. Kad to tvrdimo mislimo na već izglasanih
tri milijuna starih dinara samodoprinosa koje će ove godine utrošiti na uređenju sela. Zbor
birača je potvrdio da se ova sredstva prikupe i sada se čeka da Skupština općine sprovede re-
ferendum. U Hrastovskom se nadaju da će dio novca dobiti i iz budžetskih sredstava općine,
jer za realizaciju njihovog plana trebat će im blizu šest milijuna dinara.
16
U razgovoru s tajnikom Mjesne organizacije SSRN-a Tomom Kolak i Andrijom Križanićem,
tajnikom Mjesne zajednice Hrastovsko doznali smo kako su utvrdili visinu samodoprinosa i
iznijet ćemo to kao primjer ostalim mjesnim zajednicama koje se pripremaju za raspisivanje
mjesnog samodoprinosa. Osnovno od čega su u odmjeravanju učešća u samodoprinosu pošli
bio je katastarski prihod. Zaključeno je da svi mještani čiji se posjed kreće do pola rala obra-
dive zemlje daje dva radnika ili jednog koji bi u radovima na uređenju mjesta radio dva radna
dana. Oni čiji se posjed kreće do jednog i pol jutra uz dva radnika dužni su dati i pola kubika
šljunka, domaćinstva sa tri jutra kubik šljunka i tri radnika. Vlasnici do pet rali zemlje obavezni
su dati kubik i pol šljunka i četiri radnika, od pet do osam rali, dva kubika šljunka i pet radnika,
a svi vlasnici većeg posjeda od osim rali zemlje dat će najviše tri kubika šljunka i 6 radnika. Oni
koji ne bi sami učestvovali u radu, mogli bi svoje obaveze zamijeniti i novčanom naknadom i
to umjesto jednog radnika ili radnog dana dvije tisuće starih dinara, a umjesto kubika šljunka
dvije i pol tisuće dinara.
U Hrastovskom je prošle godine učinjeno mnogo na planu komunalnih radova. Seoski put
koji vodi kroz naselje dosad je u jesen i proljeće zbog nabujalih i razlivenih voda Bednje često
bio poplavljen, a s njegove jedne strane bila je poveća baruština. Prošle je godine dobrovoljnim
radom započelo zatrpavanje bare i ravnanje terena. Preko 600 kubika šljunka bilo je naveženo
na seoski put, a ove godine preostalo je da se izrade rubnici i to tako da će svako domaćin-
stvo pred svojom kućom učestvovati u radu i djelomičnom financiranju nabavke potrebnog
materijala. Od ostalih značajnijih radova treba spomenuti i uređenje dvaju domova koji su u
Hrastovskom ranije izgrađeni. Tako će za uređenje sale u Društvenom domu trebati osigurati
oko 400 tisuća starih dinara, a za uređenje vanjske fasade Vatrogasnog doma utrošit će se 150
tisuća dinara.
Inače u Hrastovskom, zahvaljujući i Mjesnoj zajednici i Mjesnoj organizaciji Socijalističkog
saveza, dobro napreduje i rad ostalih društveno političkih organizacija. Skoro zaboravljena li- 27
mena glazba Dobrovoljnog vatrogasnog društva ponovno je oživjela. Stariji članovi ove glazbe
predali su instrumente mlađima koji pod njihovim rukovodstvom marljivo rade. Vatrogasci,
kojih je oko 50 formirali su dvije jedinice od po devet članova sastavljene od omladinaca i
zasebno omladinki, koje redovno sudjeluju u svim vježbama koje se tokom godine održavaju
u Hrastovskom i susjednim selima. Uspješno djeluje i Savez omladine koji je okupio tridesetak
mladih, pretežno učenika koji najaktivnije djeluju kroz nogometni klub „Zadrugar“.
U selu postoji pet televizora od toga je jedan u Društvenom domu. U Hrastovskom se
upravo priprema nekoliko predavanja o povrtljarskoj proizvodnji koje će održati stručnjaci
ludbreškog Kombinata.
Tako će ovo selo upravo preko svojih društveno političkih organizacija doživjeti, u neku
ruku, preporod na svim poljima aktivnosti, što treba pohvaliti i pozdraviti.“
Uz opisane aktivnosti, značajan je bio i napredak na području različitih edukacija
stanovništva. Godine 1967. tako je u Hrastovskom održan jedan u nizu tečajeva prve pomoći
kojeg su uspješno prošla 42 odrasla mještana.17
Rijeka Bednja prije svoje regulacije redovito je poplavljivala rubna područja uz vlastiti tok,
pa tako i u Hrastovskom. Među najveće poplave na ovom području ubrajamo onu iz 1972.
godine, kada se gotovo četvrtina ludbreške regije nalazila pod vodom. Na području Slokovca,
Malog Bukovca, Kapele Podravske, Velikog Bukovca, Struge, Sesveta Ludbreških, Hrastovlja-
na i Slanja poplavljena su ukupno 52 kućanstva. Teže je oštećeno 6 mostova, među kojima i
most na rijeci Bednji kod Hrastovskog.18
17
Varaždinske vijesti broj 1162 od 09. 03. 1967. godine
18
Među najupečatljivijim kulturnim događanjima organiziranim od strane mještana Hra-
stovskog bile su javne priredbe s priređenim igrokazima amaterskih skupina, održane 1953.
i 1973. godine, pri čemu potonja biva organizirana povodom obilježavanja 400 godina Se-
ljačke bune, u čemu su sudjelovali brojni mještani sela.
28
Sudionici priredbe u Hrastovskom 1953. godine povodom obilježavanja 380. godišnjice Seljačke
bune i 30 godina DVD-a Hrastovsko
Sudionici priredbe održane u Hrastovskom 10. lipnja 1973. godine povodom obilježavanja 400.
godišnjice Seljačke bune
U predstavi posvećenoj godišnjici Seljačke bune, održanoj 1973. godine, korištene su i narodne
nošnje svojstvene ovom kraju (s lijeva: Anka Kolak (rođ. Stančin), Branka Vručina (rođ. Bajdak),
Brankica Kovaček (rođ. Đuran), pok. Branka Kolačko (rođ. Kosec))
29
O radu „Dramske sekcije Mjesne zajednice Hrastovsko“, osnovane 1932. godine i vođene dugi niz
godina od strane njezinog suosnivača Andrije Križanića, pisali su i brojni mediji
30
Jedini pravi način da se ostvare određeni pomaci u razvoju infrastukture na području mjesta u
drugom dijelu 20. stoljeća često su bile radne akcije, uz kojima nije nedostajalo vedrog duha i
zajedništva svih generacija „Hrastolončana“
Konkretna zanimljiva saznanja o djelovanju mjesta Hrastovsko pred kraj socijalističkog
razdoblja u bivšoj Jugoslaviji saznajemo iz istraživačkog članka objavljenog u Ludbreškom
listu broj 71 iz 1987. godine:
„Mjesna zajednica Hrastovsko ima oko 1000 stanovnika koji žive u 207 domaćinstava,
uglavnom mješovitog tipa, što znači da se mještani osim svog radnog mjesta i dohotka, koji
tamo ostvaruju, bave i poljoprivredom. Interesantno je istaći da nijedan mještanin ove mjesne
zajednice nije na privremenom radu u inozemstvu.
Kako žive stanovnici Mjesne zajednice Hrastovsko, kakvi su njihovi problemi, želje, plano-
vi? Odgovore na ova postavljena pitanja dat će nam sami mještani.
Promjena načina življenja seoskog stanovništva uglavnom je vezana uz samodoprinos, a u

tome ni Mjesna zajednica Hrastovsko nije izuzetak. Izgradnja vodovodne mreže, asfaltiranje
prometnica kroz selo, telefonizacija Mjesne zajednice, sve je ovo ostvareno prije četiri godine.
Izglasavanje mjesnog samodoprinosa 1983. godine za financiranje izgradnje vodovoda, na
neki način označava prekretnicu, prvi korak naprijed ka jednom modernom načinu življenja.
Već 1984. godine 70 posto domaćinstava ima priključak na vodovod, pored sredstava iz mje-
snog samodoprinosa mještani daju i novčane priloge u visini od 33.000 dinara, a pomoć stiže
i od SIZ-a stambeno-komunalnih poslova Ludbreg u iznosu od 650 starih milijuna.
Završetak rodova na izgradnji vodovoda bio je ustvari samo početak jednog znatno većeg
posla koji je još uvijek u toku, a to je asfaltiranje prometnica kroz našu mjesnu zajednicu - re-
kao nam je Franjo Pilošta, tajnik Savjeta Mjesne zajednice Hrastovsko.
Početkom 1985. godine mi smo referendumom izglasali novi samodoprinos u iznosu od
3 posto na osobne dohotke i mirovine i 10 posto od katastarskog prihoda. Prema tadašnjim
proračunima za pet godina je trebalo prikupiti 2 milijarde i 600 milijuna starih dinara.
31
Radovi na asfaltiranju prometnica kroz naše selo počeli su u veljači ove godine i prva faza
je privedena kraju krajem travnja ove godine. Cijelo ovo vrijeme prate nas teškoće, jer se sada
suma potrebna za završetak svih radova na asfaltiranju popela na golemih sedam starih mili-
jardi dinara, ponovno krećemo u akciju za osiguranje srodstava. Dobili smo pomoć od SIZ-a
za lokalne ceste općine Ludbreg u iznosu od 500 starih milijuna i od „Koka“ Varaždin 200
milijuna. Savjet Mjesne zajednice saziva zbor radnih ljudi i građana na kojem se donosi odluka
da svako domaćinstvo treba dati još 80.000 dinara. Ali ni to nije dovoljno. Morali smo tražiti
kredite. Na ime osiguranja naših mještana od „Croatie“ dobijamo kredit u iznosu od 2 milijar-
de i 200 milijuna dinara, a pod istim uvjetimo kredit nam daje i Radna organizacija za ceste Va-
raždin koja je izvođač radova, tako da sada ukupna kreditna sredstva iznose 3 milijarde i 882
milijuna dinara, starih, naravno. Trebam naglasiti da je 10. 5. prošle godine donesena odluka
o uvođenju novog mjesnog samodoprinosa, u slučaju da bude u pitanje dovedeno vraćanje
kredita - završio jo Franjo Pilošta.
Do sada je u MZ Hrastovsko asfaltirano ukupno 5.350 metara puta u okviru prve faze, a
uskoro trebaju biti privedeni radovi u okviru druge faze kada će biti proširen temeljni sloj za 1
metar i postavljen završni sloj na dužini od 250 metara.
U razgovor se uključio i Stjepan Križanić, predsjednik savjeta MZ ističući da su istovremeno

s aktivnostima, koje su vođene oko stvaranja preduvjeta za završetak radova na asfaltiranju,
rađeni i drugi značajni poslovi kao što je na primjer gradnja propusta za površinske vode i po-
stavljanje nadstrešnice na autobusnom stajalištu.
I dok smo razgovarali o svemu što je urađeno u MZ Hrastovsko u periodu od 1983. godine,
tajnik MO SSRN Zvonimir Štefanek napominje da je tokom 1986. godine 100 domaćinstava
u Hrastovskom priključeno na telefonsku mrežu, te da je u svim dosadašnjim aktivnostima
posebno izražena suradnja svih DPO i Savjeta MZ bez čega bi se teško ostvarilo sve što danas
Hrastovsko ima.
Ovo potvrđuje i Mladen Struški, sekretar OO SK i po njegovim riječima rukovodstva svih

DPO, društvenih organizacija i Savjeta MZ nisu nikada bila jedinstvenija, a velik je napredak
učinjen što su na rukovodeća mjesta došli mladi.
O radu omladinske organizacije govorila je Željka Marković, predsjednik Predsjedništva

OO SSO, ističući i potvrđujući već poznatu stvar da su uglavnom sve aktivnosti omladinske
organizacije vezane uz rad Predsjedništva Osnovne organizacije. Istina, omladinci su bili uklju-
čeni u radne aktivnosti prilikom asfaltiranja puta. Od sadašnjih aktivnosti omladinske organi-
zacije možemo spomenuti samo organiziranje zabava i to je uglavnom sve, uz napomenu da
je u planu i organiziranje plesne škole.
Članice Aktiva žena su na neki način nosioci kulturnog života u Mjesnoj zajednici. Za 12.
srpanj se priprema izvođenje kazališnog komada pod nazivom „Kako to izgleda kad se listić
sportske prognoze izgubi“. Mada članice aktiva žena zbog svojih veoma velikih obaveza na
radnom mjestu i u porodici nemaju mnogo vremena za društveni rad, njihove aktivnosti i
sadržaji u svakom slučaju predstavljaju težnju za jednim novim angažmanom, drugačijim od
uobičajenog, kao što je do sada uglavnom organiziranje zabava i briga oko uređenja kuhinje u
društvenom domu. To potvrđuju i akcije na uređenju okoliša u Mjesnoj zajednici i tradicionalni
susreti žena koji su prošle godine održani u Ludbreškom Ivancu.
Mjesna organizacija Crvenog križa ima 172 člana. U Mjesnoj zajednici ima ukupno 110
dobrovoljnih davalaca krvi. Ivan Vidović, predsjednik Mjesne organizacije ističe da će ove go-
32 dine trebati još povećati i omasoviti članstvo ove humanitarne organizacije te organizirati dvije
akcije dobrovoljnog davanja krvi.
Od ostalih društvenih organizacija u MZ Hrastovsko treba spomenuti i Dobrovoljno vatro-

gasno društvo koje djeluje od 1923. godine i koje danas ima 60-ak članova. Ove godine bi po
riječima Franje Krobota, tajnika društva, trebalo sanirati krovište vatrogasnog doma.
Spomenimo i NK „Zadrugar“ koji ove godine proslavlja 40. godišnjicu postojanja u povodu
koje će 25. i 26. srpnja biti organiziran veliki nogometni turnir.
Na kraju ovog pokušaja da predstavimo postignute rezultate mještana MZ Hrastovsko duž-

nost nam je spomenuti imena ljudi koji su u protekle četiri godine dali svoj puni doprinos da
Mjesna zajednica Hrastovsko ima pitku vodu, asfalt, telefon.
To su Stjepon Križanić, Branko Par, Stjepan Preskočll, Drago Grgec, Ivan Matulić i Franjo
Pilošta, članovi Savjeta Mjesne zajednice kojima je četvorogodišnji mandat istekao 24. lipnja
ove godine. Jedno je sigurno, postignuto je dosta, ali još uvijek nije učinjeno sve. Uskoro treba
razmišljati o izgradnji kanalizacione mreže, popravci društvenog doma i tako dalje.“
Čelnici različitih mjesnih organizacija spomenutih u članku iz 1987. godine

Štefica Grgec do svoje smrti 2018. godine bila je najstarija hrvatska meteorologinja motriteljka
Područje cijele ludbreške regije odnosno ovdašnji poljoprivrednici i vinogradari niz po-
sljednjih desetljeća indirektno su vezani uz specifične aktivnosti pojedinih mještana Hra-
stovskog. Naime, od 1. travnja 1956. godine u Hrastovskom je aktivna klimatološka postaja.
Smještena na imanju obitelji Grgec u južnom dijelu naselja, postaja do današnjih dana deset-
ljećima bilježi klimatološke podatke vezane uz ovo područje. Vrijedan i precizan rad Štefice 33
Grgec, svojedobno najstarije hrvatske meteorologinje motriteljke popratili su i brojni hrvatski
mediji, a danas tu odgovornu dužnost praćenja nastavlja njezina snaha Ana.
Da bi se zaštitile poljoprivredne površine i ublažile štete nastale od tuče, sedamdesetih
godina 20. stoljeća na području kontinentalne Hrvatske provodila se obrana od tuče pomoću
raketa, a od 1995. godine i prizemnim generatorima. Područje ludbreške regije pokrivao je
Radarski centar Varaždin, uz lansirne postaje u Hrastovskom, Hrastovljanu, Svetom Petru,
Karlovcu Ludbreškom i Dubovici. Lansirna postaja oznake 74 nalazi se i danas uz lijevu
obalu Bednje, nedaleko od mosta uz južni dio Hrastovskog. Prvi „raketari“ na ovoj postaji
bili su Drago Tratnik i Ivan Markulinčić, a nakon njih dugo vremena obitelj Stjepana Grgeca i
njegovog sina Drage. Potom tu dužnost preuzimaju Ivan Vidović i njegov sin Ivica. Od 2020.
godine korištenje raketa za obranu od tuče je zabranjeno, a u posljednje vrijeme radi se na
potpunom ukidanju korištenja bilo kakvih oblika obrane od tuče. Ostati će samo uspomena
na vremena kada se pri nailasku nevremena osluškivao specifični fijuk protugradnih raketa,
kao nade u spas od velikih šteta uslijed ove prirodne nepogode.
Veliki dio ludbreške regije, pogotovo vrijedne „gorice“, od tuče štite „raketlini“ iz Hrastovskog
Jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u mjestu bila je plinofikacija, omogu-
ćivši lagodniji oblik grijanja stanovnicima Hrastovskog.
Svečanost otvaranja plinske mreže u Hrastovskom održana je u studenome 1993. godine
Preustrojem lokalne samouprave na području Republike Hrvatske u 90-im godinama 20.

34 stoljeća Hrastovsko zbog blizine Ludbrega i velikog broja tamo zaposlenih stanovnika sve više
dobiva karakter prigradskoga naselja. Danas pripada ludbreškoj Župi Presvetog Trojstva.
Godine 1953. Hrastovsko je imalo 847 stanovnika, što je najveći broj stanovnika u njego-
voj povijesti. U posljednjim desetljećima broj se stanovnika uglavnom smanjuje. Naselje go-
dine 1991. ima 805 stanovnika, dok prema popisu stanovništva provedenom 2021. godine
Hrastovsko broji 672 stanovnika.
Kretanje broja stanovnika Hrastovskog od 1857. do 2021. godine19
Stanovnici Hrastovskog danas žive u sljedećih 10 ulica: Bednjanska, Braće Radića, Lagvič-
ka, Ludbreška, Kalnička, Selska, Svetog Florijana, Vinogradska, Vrtna i Zavrtna.
Naselje ima po jednu gostionicu i trgovinu mješovite robe, smještene uz cestu prema
Ludbregu.
19
Izvor: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
35
Sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća promoviran je i simbolični grb Hrastovskog, koji sadrži krunu
Krista Kralja, hrastovu grančicu, obris brežuljka i rijeku Bednju
„Hrastolonski“ grb na drvenoj pločici, „brv“ i maskote od žira pred 20-tak su godina bile prigodni
suveniri na raznim događanjima
O sadašnjem izgledu Hrastovskog i aktivnostima društvenih organizacija na samom po-
četkom 2023. godine objavljen je zanimljiv članak u Ludbreškim novinama, stoga ga valja
prenijeti ovdje u cijelosti:
Kada stignete u centar Hrastovskog odmah ćete vidjeti da se radi o modernom naselju i
da se proteklih dvadeset godina vodilo računa o izgledu i uređenju samog mjesta. Zasluge
za to svakako pripadaju Ljubici Marković i Brankici Kovaček koje su ranije bile na čelu Vijeća
mjesnog odbora. Prateće prostorije velikog društvenog doma iskorištene su na način da je u
njima smješten inkubacijski poduzetnički centar Lucera te Poljoprivredna zadruga „Ludbreški
kraj“ koja tu ima svoju hladnjaču i kalibrator povrća koje otkupljuje koprivnička Podravka. Tu
je i vatrogasno spremište, a iza se nadovezuju klupske prostorije NK Zadrugar. Nogometaši i
vatrogasci lijepo surađuju s Društvom žena Hrastovsko koje u Društvenom domu, više puta
godišnje, organizira i vlastite projekte kao što su izložbe rukotvorina, prodajne izložbe kolača,
susrete s drugim srodnim udrugama, priredbe i slično. Društvo žena u našem mjestu vodi Re-
nata Špoljarić-Gomaz – rekao je Danijel Kolak, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Hrastovsko.
Ovdje treba dodati da je pokraj Društvenog doma uređeno ograđeno košarkaško i malono-
gometno igralište s protukliznom podlogom, postavljene su sprave za vježbanje na otvorenom,
a već od ranije na tom mjestu nalazi se i dječje igralište. Ispred svojeg spremišta članovi DVD-a
Hrastovsko prošle su godine organizirali prvi vatrogasni kotlić kao pripremu za proslavu velikog
rođendana.
- Ove godine slavimo okruglih 100 godina postojanja i uspješnog djelovanja DVD-a Hra-
stovsko i to 20. svibnja. Kao što je red i običaj na proslavu ovako velikog jubileja pozvat ćemo
mnogobrojne uzvanike i vatrogasna društva s područja Varaždinske, Koprivničko-križevačke i
Međimurske županije. Vjerujemo da će taj događaj dodatno ujediniti naše mještane kako bi
se pokazali u najboljem svjetlu te ovaj važan jubilej obilježili na dostojanstven način – rekao je
36 Krešo Krušelj, predsjednik DVD-a Hrastovsko.
- Nogometni klub Zadrugar uspješno se natječe 1. Županijskoj nogometnoj ligi Varaždin.
Većim dijelom oslanjamo se na vlastite nogometaše, imamo odlične uvjete za rad i natjeca-
nje, a ono što je najvažnije dobra smo „klapa“. Prošle godine uz pomoć Mjesnog odbora i
vlastitim sredstvima napravili smo automatsko navodnjavanje travnjaka za kojeg smatramo da
je ponajbolji na ludbreškom području – rekao je Nino Marković, predsjednik NK Zadrugar.
Zahvaljujući Gradu Ludbregu, naselje Hrastovsko dobilo je štedljivu led javnu rasvjetu, a
kritična prometna točka na raskrižju prema Slanju, Poljancu i Vinogradima Ludbreškim novi
je izazov kojeg treba što prije riješiti jer na tom mjestu svake se godine dešavaju prometne
nesreće.
- Očekujemo da ćemo u okviru projekta aglomeracije dobiti kanalizacijsku mrežu te da
će glavnu cestu kroz naselje proširiti te uz nju izgraditi pješačke staze sve do Ludbrega. Hoće
li istovremeno doći i do izgradnje kružnog toka na navedenoj ‘crnoj točci’ ovisi o Hrvatskim
cestama. Sretni smo što je Hidroing Varaždin počeo izgradnju rekreativne staze od Kučana
preko mosta „Brv“ preko Bednje pa sve do Hrastovskog. Na taj način napredniji rekreativci
moći će hodati, trčati i biciklirati od Otoka mladosti, preko Kučana do Hrastovskog i natrag
– završio je Danijel Kolak.
Na kraju valja spomenuti i Marijanu Krobot koja uz ostale članove Molitvene zajednice
brine i uređuje kapelice, a Hrastovsko ih ima čak dvije. Kapelica Krista Kralja koju su izgradili
sami mještani prije 85 godina obnovljena je prije par godina izvana i iznutra te još treba sani-
rati krovište i urediti okoliš. Novija i veća kapelica Svete Ane, u koju je premješten kip Krista
Kralja, se još uvijek dobro drži jer je napravljena 1990. godine tj. iste godine kad i Društveni
dom.
37
Okoliš Hrastovskog u znaku je vodenih površina – od mosta na Bednji (u gornjem dijelu gornje
fotografije vidljivo je „Vučje grlo“), same rijeke Bednje koja vrluda ovim krajem, do potoka Berek uz
Selsku ulicu (najstariji dio mjesta) i više šumskih potoka koji se iz obližnjih šuma slijevaju u Bednju
Najčešća prezimena u Hrastovskom
U Hrastovskom danas živi nešto manje od 700 stanovnika, a njihovu temeljnu strukturu
čini nekoliko obitelji. Tijekom nekoliko posljednjih popisa stanovništva najzastupljenija pre-
zimena u Hrastovskom bila: Kosec, Križanić, Par, Kolak, Petričević, Požgaj, Štefanek, Gotić,
Horvat, Marković, Markulinčić, Novak, Bulf, Horvatić, Vidović, Bačani, Grgec, Herega, Struš-
ki i Vucković.
Danas su u Hrastovskom najbrojnije obitelji: Štefanek, Gotić, Kosec, Križanić, Novak,
Marković, Horvat, Krobot, Lazar, Petričević, Struški, Bulf, Hrženjak, Kolak, Par, Požgaj, Bača-
ni, Ivanuša, Jagić i Rak.
Sakralna baština
U Hrastovskom je već 1810. godine stajao drveni križ, a godine 1919. izrađen je
sadašnji, već godinama smješten u uglu dvorišta obitelji Grgec, na raskrižju Vinogradske i
Selske ulice, na kojem stoji posveta „Na slavu Božju podigli žitelji sela Hrastovsko“.
38
Križ je u novije vrijeme doživio određene izmjene, no osnovu i dalje čini temeljni segment iz 1919.
godine
Uz cestu kraj vlastelinskog majura postavljen je 1892. godine poklonac posvećen sv. Flo-
rijanu, zaštitniku od požara. Dala ga je podići seljanka Monika Đuran. Ostavila je 100 forinti
za održavanje ovoga kipa. Novci su s vremenom izgubili vrijednost i sada ga uzdržavaju
mještani.
Poklonac svetog Florijana na raskrižju kod društvenog doma u Hrastovskom obnovljen je uoči
obilježavanja 90. obljetnice osnutka DVD-a Hrastovsko 2013. godine, a trenutno se radi na izmicanju
poklonca na prostor ispred društvenog doma, s obzirom na skori početak proširenja glavne ceste
Iako je Hrastovsko vrlo staro selo, dugo nije imalo kapelu. U novijemu, sjevernom dijelu
sela nalazi se kapela Krista Kralja. O njoj se zna da je podignuta uoči Drugog svjetskog rata i 39
to dobrovoljnim prilozima mještana. Godine 1937. počeli su se sabirati doprinosi, a kip Krista
Kralja izrađen je u Koprivnici. Nitko se ne sjeća imena umjetnika, no u mjestu je ostala priča
kako je kip iz Koprivnice dopremljen zaobilaznim putovima (jednim dijelom konjskom za-
pregom, na „kurzinju“, kako se ne bi oštetio putem) daleko od glavne ceste, s obzirom da su
se ovuda kretale vojske (taj događaj možemo datirati u 1944. godinu). Nikakvi dodatni pisani
podaci o ovoj kapelici nisu pronađeni, no poznato je da je potpuno dovršena 1940. godine,
a gradilište je poklonila obitelj Bedeković.20
Kapelica je uređena na inicijativu Mjesnog odbora Hrastovsko 2019. godine, pri čemu
su provedeni zahvati na unutrašnjosti, tornju, fasadi i vanjskom okolišu. Mještani sela, pod
vodstvom predsjednice mjesnog odbora Brankice Kovaček, svojim su radom i dobrovoljnim
prilozima doprinijeli uređenju ovog sakralnog objekta. Ludbreški župnik mons. Josip Đurkan
financirao je limarske poslove (provedene od strane Josipa Špoljarića), vlč. Zoran Gložinić
predvodio je radove vezane uz uređenje unutrašnjosti i stolarije, dok je Grad Ludbreg po-
mogao financirati dio troškova za zidarske radove. Članovi nogometnog kluba odradili su
skidanje stare žbuke, a dodatno su organizirali i utakmicu čija je zarada donirana za obnovu
kapelice. Takvim jedinstvom među mještanima i udrugama zajedničkim je snagama uspješno
vraćen stari sjaj ovoj kapelici.
Valja spomenuti kako u kapelici središnje mjesto na oltaru zauzima kip Krista Kralja. Uz
nove bočne prozore kapelice nalaze se fotografije nekoliko posljednjih ludbreških župnika,
kao i dviju redovnica rođenih u Hrastovskom, karmelićanki srca Isusova, č. s. Ane Žilavec –
sestre Rafaele (rođene 1928.) i č. s. Celine Križanić (rođene 1923., preminule 8. 11. 2018. u
Sittardu, Nizozemska).
20
40
Kapelica Krista Kralja, dovršena 1940. godine i obnovljena 2019. godine, nalazi se uz glavnu
prometnicu u sjevernom dijelu mjesta
U unutrašnjosti kapelice nalaze se i fotografije redovnica rođenih u Hrastovskom

Detalji unutrašnjosti kapelice Krista Kralja u Hrastovskom nakon obnove 2019. godine
41
Uz dvije redovnice, u Hrastov-
skom je 10. ožujka 1912. godine
rođen i Josip Križanić, sin Đure i
Jalže r. Kosec, u početku redovnič-
ke službe pripadnik isusovačkog
reda, a potom prelazi u Kartuzi-
jance, najstroži katolički muški
red (umro 18. siječnja 1949. u
kartuzijanskom samostanu u Ple-
terju, gdje je i pokopan)
Od godine 1996. u Hrastovskom postoji i kapela Krista kralja i svete Ane, kao središte
vjerskih zbivanja u mjestu. Gradnja ove kapele započeta je 1990. godine zahvaljujući na-
stojanjima tadašnjeg župnika Josipa Đurkana, Veronike Križanić (darovateljice zemljišta za
gradnju te kapelice i dugogodišnje „zvonarice“), Brankice Kovaček, Mirka Požgaja, Đure
Blagusa te radu i darovima mještana. Kapelica od 1996. godine ima i elektrificirano zvono
zahvaljujući darovima Đure Bohneca i njegove supruge Anice. Oslikao ju je slikar Ivan Šte-
fanek, a blagoslovljena je 28. srpnja 1996. godine. Valja reći kako su većinu radova izvodili
domaći majstori, pri čemu je zidarske radove proveo Antun Petričević, dok je svetohranište
djelo Ivana Markovića. Postaje križnog puta darovala je časna sestra Celina Križanić.
Kapela služi za euharistijsko slavlje dvaput mjesečno. U sklopu kapele nalazi se i vjero-
naučna dvorana, izgrađena četiri godine nakon izgradnje osnovnog dijela objekta, u kojoj
se održava vjeronauk za učenike osnovne škole te susret molitvene zajednice Krvi Kristove.
Prostorija je grijana tako da se u njoj može boraviti tokom cijele godine (tijekom plinofikacije
mjesta po jedan besplatan priključak iskorišten je za ovu kapelicu i društveni dom).
42
Kapelica Krista kralja i svete Ane, izgrađena 1990. godine, nalazi se u središnjem dijelu mjesta
Iza središnjeg oltara nalazi se velika slika Krista Kralja, djelo Ivana Štefaneka koji je oslikao cjelokupnu
unutrašnjost kapelice
43
Tabernakul (svetohranište), izrađen s velikom ljubavlju i entuzijazmom od strane Ivana Markovića,
nalazi se uz prolaz prema vjeronaučnoj dvorani, u kojoj središnje mjesto zauzima slika svete Ane,
jedno od najstarijih djela Ivana Štefaneka, prenesena iz kapele Krista Kralja
44
Vjeronaučna dvorana koristi se i za susrete molitvene zajednice Krvi Kristove
Slastice za prigodu blagoslova nove kapele (26. srpnja 1996.) djelo su marljivog rada i spretnih ruku
Marije Štefanek („tete Mice“)
U Hrastovskom se već godinama održavaju dva proštenja u godini. Proštenje vezano uz
blagdan Krista Kralja organizira se posljednje nedjelje prije adventa, dok se proštenje blagda-
na svetih Joakima i Ane obilježava 26. srpnja.
45
Uspomene s proštenja povodom blagdana svetih Joakima i Ane 2022. godine, posljednjeg pod
vodstvom mons. Josipa Đurkana kao župnika ludbreške župe
46
47
Jedan od većih događaja u novijoj povijesti slavlje je Mlade mise vlč. Zorana Gložinića, jedinog
svećenika iz redova stanovnika Hrastovskog, pri čemu je u procesiji od njegove rodne kuće te mladoj
misi, održanoj 10. lipnja 2007. godine u ludbreškom Svetištu Predragocjene Krvi Kristove, sudjelovalo
više stotina vjernika iz cijele regije (vlč. Gložinić jedini je svećenik iz redova mještana Hrastovskog u
povijesti, zaređen 2008. godine, a danas duhovni pastir odnosno župnik u Župi Uskrsnuća Isusova u
Kućan Marofu, nakon 11 godina službovanja na dužnosti župnika u Župi sv. Marije Magdalene u Ivancu)
Javni sadržaji
Rijetko koje selo gradilo je toliko domova kao Hrastovsko. Imalo je najprije malo vatro-
gasno spremište (na uglu današnje Selske i Vinogradske ulice), zatim vatrogasni dom u sre-
dišnjem dijelu južnog dijela naselja odnosno Selskoj ulici (više o tome u poglavlju o DVD-u
Hrastovsko).
U sjevernom dijelu naselja, na prostoru nekadašnjeg vlastelinstva, izgrađen je prvo zadruž-
ni dom u kojem su bili različiti sadržaji (uključujući i već ranije spomenutu područnu školu),
da bi u novije vrijeme uz cestu koja južni dio sela povezuje sa sjevernim bio izgrađen da-
našnji društveni dom s polivalentnim sadržajima. Uz veliku salu za organizaciju najrazličitijih
sadržaja, s pripadajućom kuhinjom, u objektu se nalaze i:
• vatrogasno spremište Dobrovoljnog vatrogasnog društva Hrastovsko,
• uredske prostorije i svlačionica Športskog nogometnog kluba “Zadrugar”,
• “Poduzetnički inkubator”, odnosno splet uredskih prostorija kojima upravlja Lucera
d.o.o., poduzetnička potporna institucija osnovana od strane Grada Ludbrega 2014.
godine.,
• službeni prostori Poljoprivredne zadruge Ludbreški kraj.
48
Sala za različita društvena i obiteljska događanja u sadašnjem društvenom domu

Sadašnji društveni dom u potpunosti je izgrađen i svečano otvoren 1996. godine
49
Na zidovima u sali društvenom domu nalaze se fotografije i priznanja vezane uz različite društvene
organizacije i događanja u ovome centru mjesnih društvenih zbivanja (između ostalih tu su plakete
Grada Ludbregu Mjesnom odboru Hrastovsko iz 2002. godine i DVD-u Hrastovsko iz 2013. godine)
O kuhinji odnosno njezinom inventaru brižno skrbe članice Društva žena Hrastovsko
50
Jedan od glavnih zidova u sali društvenog doma jedinstven je po vrhunskim unikatnim slikarskim
djelima domaćeg majstora naive Ivana Štefaneka, izrađenim 2000. godine, na kojima su prikazana 4
godišnja doba „u domaćem kraju“
Slike Ivana Štefaneka, njegovatelja slikarske naive i autora mnogobrojnih vrhunskih likovnih djela,
nalaze se na svim krajevima svijeta, a svoj je slikarski doprinos dao i uređenju javnih i sakralnih
objekata na području svog Hrastovskog
Prigodna svečanost na kojoj je otvoren novoizgrađeni društveni dom u Hrastovskom odr-

žana je sredinom svibnja 1996. godine. Svečanosti su bili nazočni županijski i općinski čelni-
ci, uz pokroviteljstvo od strane Varaždinske županije.
Novi društveni dom u Hrastovskom bio je najveći u ovome kraju, duljine 50 i širine 16
metara. U domu je uređena sala za mjesne skupove veličine 27 x 16 metara, uređena je
kuhinja i sanitarni čvor, a svoje prostorije u domu dobili su vatrogasci, nogometaši i druge
udruge. Prema procjeni samih mještana, u izgradnju jc utrošeno gotovo 400 tisuća njemačkih
maraka i to vlastitog novca mještana, a općina Ludbreg pomogla je s 10 tisuća maraka. Zbog 51
toga se dom gradio pune četiri godine.
Svečanost otvaranja doma zajednički su organizirali Mjesni odbor, Društvo žena, Društvo
Crvenog križa, Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko i NK „Zadrugar“. Mještane Hra-
stovskoga pozdravili su podžupan Varaždinske županije Miroslav Hreljac, načelnik općine
Ludbreg mr. Franjo Križanić te predsjednik Mjesnog odbora Hrastovsko Mirko Kosec.
U kulturno-umjetničkom programu sudjelovao je pjevački zbor iz Rasinje, a članice Društva
žena izvele su igrokaze prema tekstovima pokojne Marije Winter, kroničarke ludbreškog kraja.21
Uz vrijedne članice Društva žena kao agilni „konobari“ u različitim su događanjima sudjelovali i
njihovi muževi te članovi mjesnih organizacija
21
Sala društvenog doma pred doček nove 2001. godine
52 Izgradnjom novog društvenog doma stečeni su uvjeti za organizaciju mnogobrojnih ma-

nifestacija ne samo na razini mjesta, već i cijele ludbreške regije, s obzirom da su mještani
Hrastovskog u to vrijeme slovili kao jedna od najsložnijih i najsposobnijih društvenih sredina
na području ludbreške regije. U društvenom domu organizirano je i 13 dočeka nove godine
za mještane i njihove mnogobrojne goste.
Unikatnih 500 kompleta pribora za jelo u društvenom domu, oslikanih prigodnim motivom autora
Ivana Štefaneka, svakom gostu ostanu u lijepom sjećanju
U Hrastovskom su u 90-im godinama prošlog stoljeća održavane brojne manifestacije od velikog značaja,
uključujući proslavu 40. obljetnice davanja krvi na ludbreškom području (svibanj 1995. godine)22 53
Jedno od nezaboravnih događanja u društvenom domu bili su „Božićna priredba 2011. i najplesnija
skupština sela Hrastovsko 28. siječnja 2012. godine“
22
U Hrastovskom su se vrlo često organizirale amaterske glumačke družine
Uspomena s humanitarne priredbe odnosno U kratkom razdoblju djelovale su i ovdašnje

54 izložbe kolača 2022. godine mažoretkinje
Pred društveni dom za vrijeme adventa stigao je i Djed Božićnjak, razveselivši mališane Hrastovskog
55
U posljednje vrijeme na prostoru kod društvenog doma uređeni su košarkaško i malonogometno

igralište s protukliznom podlogom, postavljene su sprave za vježbanje na otvorenom, a već od ranije
na tom mjestu nalazi se i dječje igralište, dok istaknuto mjesto zauzima i spomen-poprsje Bože
Leinera, prvog komandanta Kalničkog partizanskog odreda
Među ostalim značajnijim javnim sadržajima valja spomenuti i „brv“, odnosno pješački
most preko rijeke Bednje, koji čini sastavni dio staze od Hrastovskog do Kučana Ludbreškog.
U povijesti je ostalo zabilježeno kako su prvu „brv“ gradili pripadnici vojske bivše države
od 11. rujna do 26. listopada 1972. godine, uz pomoć mještana oba naselja. Nakon prvih
dvadesetak godina došlo je do njegova oštećenja uslijed izrazito visokog vodostaja Bednje
i posljedične 17-godišnje neuporabivosti, da bi zajedničkim naporima mještana oba mjesta
pješački most početkom 21. stoljeća bio obnovljen i ponovno stavljen u uporabu.
56
Gradnja „brvi“ 1972. god.
„Brv“ preko rijeke Bednje, danas je dio rekreativne staze koja spaja Hrastovsko i Kučan Ludbreški
Društvene organizacije
U ovoj će knjizi najviše riječi biti o Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Hrastovsko, osno-
vanom 1923. godine, no nekoliko redaka o vlastitom radu zasigurno zaslužuju i druge druš-
tvene organizacije koje su djelovale ili i dalje uspješno djeluju na području mjesta.
Po završetku „Velikoga rata“ diljem novonastale države gradovi i sela pokušavaju
obnoviti sva područja ljudskoga djelovanja pa tako i društveni te kulturni život. Budući da
je knjižnična djelatnost jedna od temeljnih kulturnih djelatnosti, vrijedno je spomenuti kako
su godine 1920. registrirana Pravila (u današnje vrijeme poznatija kao statut) Hrvatske pučke
knjižnice i čitaonice sa sjedištem u Hrastovskom, kao mjestu okupljanja mladih obrazova-
nih ljudi s naprednim idejama.23 O djelovanju te organizacije na žalost nemamo povijesnih
zapisa, no lijepo je znati kako su mještani ovog naselja pratili suvremene trendove odnosno
razvijali se po uzoru na mnogo veće sredine.
Društvo žena Hrastovsko

Od svog osnutka 1957. godine, Društvo žena Hrastovsko svojim radom i nesebičnim
zalaganjem svih članica uvelike je doprinijelo izgledu svog naselja. U 66 godina svojega po-
stojanja, Udruga kroz razne manifestacije biva uključena u humanitarno djelovanje te sastav-
nim dijelom gospodarskih, sportskih i kulturnih zbivanja, kako u samome naselju tako i na
području Grada Ludbrega.
57
Polaznice tečaja za kuharice u Hrastovskom oko 1960. godine
23
Grupa autora (2000). Pravila društava, 1845. – 1945., Hrvatski državni arhiv, Zagreb, str. 72
Fotografija iz 60-ih godina prošlog stoljeća prikazuje članice Društva žena Hrastovsko u društvu Ivana
Vuckovića, istaknutog dužnosnika DVD-a Hrastovsko
Najveću brigu Društvo je posvetilo uređenju interijera društvenog doma, opremljenog

modernom kuhinjom i posuđem s logotipom naziva naselja za oko 500 gostiju.
Sve organizacije u mjestu održavale su različite manifestacije u lijepo uređenoj sali svog Druš-
tvenog doma te gotovo nijedan događaj nije održan bez podrške i pomoći članica Društva žena.
Kroz godine svojeg postojanja, članice Društva su aktivno sudjelovale u brojnim izložbama
kolača, izradi ručnih radova, nastupima mažoretkinja i glumačkim priredbama. Organizirale
58 su brojne izlete i druženja s drugim organizacijama na području cijele Varaždinske županije.
Uspomene s nekoliko nedavnih izložbi ručnih radova i slastica u Hrastovskom, organiziranih od

strane mjesnog Društva žena
59
Vrijedne kuharice odnosno „sokačice“, vezane prvenstveno uz Društvo žena Hrastovsko, jedan su od
nezaobilaznih čimbenika svakog društvenog događanja u Hrastovskom
U raznim događanjima žene iz Hrastovskog oblačile bi tradicijsku narodnu nošnju
(lijeva fotografija, s lijeva na desno: Anica Kosir, Ivanka Mikulić i Katarina Kolak;
desna fotografija: Marija Vidović)
60
Čelnice Društva žena Hrastovsko u

različitim razdobljima (s lijeva: Anica
Krušelj, Ružica Vugrinec, Renata Gomaz
(sadašnja predsjednica), Ana Grgec,
Ljubica Marković, Marija Kolak i Ivanka
Mikulić)) – na fotografiji nedostaju
Štefanija Petričević, Anica Križanić i
Anica Vidović
Predstavnici svih mjesnih organizacija

pred nekoliko su godina posjetili i
čestitali 103. rođendan svojoj najstarijoj
mještanki Mariji Stančin (rođena
Hosman u Poljancu 5. lipnja 1911.,
preminula 27. prosinca 2014. godine)
Športski nogometni klub „Zadrugar“ Hrastovsko
Mjesni nogometni klub osnovan je 15. svibnja 1947.
godine. Među osnivačima Nogometnog kluba „Zadrugar“
iz Hrastovskoga spominju se: Ivan Vucković, Josip Kolak,
Tomo Kolak, Josip Kladić, a tu je bio i Andrija Križanić i
drugi. Sami osnivači kluba činili su i prvu momčad novoo-
snovanog nogometnog kluba.
No, u klupskoj dokumentaciji ostalo je zapisano da je
prva poznata momčad „Zadrugara“ koja je imala i brojna
natjecanja slijedeća: Mirko Vucković, Ivan Vucković, Jo-
sip Kolak, Franjo Rak, Rok Jemrić, Antun Vađon, Mihovil
Kolak, Stjepan Petričević, Franjo Lazar, Josip Kladić, Tomo
Kolak i drugi. Postoji zanimljiva jedna bilježnica u koju je
Andrija Križanić, vratar NK „Zadrugara“ tijekom 1957. go-
dine zapisivao susrete koje je imao „Zadrugar“. Tako stoji
da je prvi susret bio 2. lipnja 1957. godine sa Sigecom u Hrastovskom. Pobijedili su gosti sa
2:1 (drugi gol za goste pao je, navodno, iz ofsajda). Sastav „Zadrugara“ bio je: Križanić, Rak,
Vucković, Lukačić, J. Kolak, Bajdak, Kuserbanj, Markulinćić, Ivanušec, Kovaćić, Dragan i M.
Kolak. U mjesecu lipnju uslijedile su još tri utakmice. Druga je bila sa Slokovcem, također na
domaćem terenu. Slokovec je pobijedio sa 4:2, a treća je završila 2:2 na igralištu Podravine u
Ludbregu, a igralo se s ludbreškim krojačima (poduzećem „Konfekcija“ Ludbreg). Zanimljivo
je da je mnoge utakmice u tom vremenu „Zadrugaru“ sudio njegov osnivač Tomo Kolak. U
izvješćima s utakmica obično se konstatira da je sudac bio strog, ali pravedan.
61
Na najstarijoj fotografiji dužnosnika i igrača NK „Zadrugar“ (1957. godine) stoje s lijeva: Tomo Kolak,
osnivač kluba, Ivan Lazić, Drago Bulf, Stjepan Kovač, Rok Jemrić, Vlado Pomper, Mirko Struški,
dužnosnik kluba, Ivan Lukačić i Andrija Križanić, osnivač, a čuče: Mijo Kolak, Josip Kolak, Drago
Križanić, Franjo Rak i Vlado Ivanušec
Slijedećih godina u središte pozornosti članova Kluba dolaze pitanja nogometnog igrališta,
a 1960. godine donosi se i prvi program rada i prva Pravila NK „Zadrugara“. Program rada
predviđao je prijateljske nogometne utakmice, ali i uključivanje „Zadrugara“ u jesenski dio
prvenstva u Općinskoj ligi Ludbreg i u Općinskom kup natjecanju. Zadaci su još bili priku-
pljanje članarine, održavanje zabava, pribavljanje prihoda od reklama poduzeća. Pričalo se i
o izgradnji igrališta, a zacrtana je i nabavka potrebnih rekvizita. Oko izgradnje igrališta slijedi
jedan sastanak svih zainteresiranih u selu. Održan je 12. lipnja 1961. godine o čemu postoji
i službeni zapisnik. Što se pak tiče Pravila kluba, recimo da su ona predviđala, između osta-
log, da je zastava kluba crveno-zelene boje. Pravila su 30. rujna 1960. godine potpisali tajnik
Kluba Josip Kolak i njegov predsjednik Ivan Vucković.
Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća Klub uspješno nastupa u Općinskoj nogomet-
noj ligi i u Općinskom nogometnom kupu. U međuvremenu uređeno je i igralište. Drugi
klubovi vrlo rado dolaze u goste »Zadrugaru« na lijep travnati teren u samom središtu mjesta.
Prvi veliki nogometni uspjeh Kluba dolazi 1969. godine, kada sudjeluje u završnici Općin-
skog nogometnog kupa, u finalnoj utakmici.
No, pravi uspjesi slijede u drugoj polovici sedamdesetih godina, kada „Zadrugar“ osva-
janjem prvog mjesta u Općinskoj A ligi prelazi u Međuopćinsku ligu Varaždin gdje se jedno
vrijeme natječe s ludbreškom „Podravinom“. U sezoni 1979./80. „Zadrugar“ u ovoj ligi zau-
zima 10. mjesto sa 20 bodova, a ludbreška „Podravina“ tada je bila prvak lige.
62
Sastav koji je izborio ulazak u Međuopćinsku ligu (stoje s lijeva: Pero Tečić, predsjednik, Stanko
Novak, Branko Horvat, Josip Dobranić, Branko Gotić, Ivan Horvatek, Mirko Kosec, Mirko Križanić,
Franjo Grgec i Ivan Štefanek, trener, a čuče: Stjepan Ivanuša, Ivan Marković, Ivan Marković-Ifa,
Zvonko Kolak, Tomica Zvonarek i Zvonko Modrić (1978.))
Slijedećih godina dalje se redaju uspjesi Kluba, pa tako godine 1983. „Zadrugar“ igra u
finalu Nogometnog kupa regije Varaždin, 1981. godine zauzima 4. mjesto u Ligi Zajednice
općina Varaždin, 1985. godine osvaja Općinski kup „Treći listopad“, a to ponavlja i 1990.
godine. Za 1982. godinu vezan je još jedan događaj u povijesti „Zadrugara“. Naime, te
godine organizirana je velika tombola gdje su sakupljena velika novčana sredstva. Tim sred-
stvima izgrađen je i mjesni vodovod, kupljeno kombi vozilo za vatrogasno društvo, kupljena
je samohodna kosilica za košnju trave na igralištu te je investirano u klupske prostorije i
uređenje okoliša uz nogometno igralište.24
24
Vrtulek, F. (1995). Lopta je okrugla, TIVA, Varaždin, str. 139-143
U Hrastovskom je svojevremeno djelovala momčad nogometašica koju je vodio Ivan Štefanek
63
Osvajači kupa „3. listopad“ 1990. godine (stoje s lijeva: Damir Kolak, Dragutin Herenčić, Damir
Jalševec, Nenad Požgaj, Zvonimir Kolak, Nevenko Herenčić, Neno Kolak; čuče: Nedjeljko Kolak, Zvonko
Modrić, Mladen Kosec, Stjepan Marković, Zvonko Štefanek, Mario Kolak, Željko Šimek i Vlado Štefanek)
Nakon osvajanja kupa „3. listopad“ 1990. godine, Zadrugar 90-ih godina nije briljirao na
sportskim poljima. Krajem 1997. godine Klub je uz potporu Mjesnog odbora, dobrovoljnog
vatrogasnog društva i Društva žena prema Hrvatskom nogometnom savezu uputio javni pro-
test radi „blokiranja“ napredovanja u viši rang natjecanja unatoč dvaput zaredom osvojenom
naslovu prvaka Druge županijske lige – Skupine Ludbreg. „Suša“ je kratko prekinuta 2002.
godine kada je na domaćem terenu tadašnjeg kup natjecanja nogometnog središta Ludbreg
izbacio hrvatskog trećeligaša Podravinu iz Ludbrega, no potom u finalu biva uvjerljivo pora-
žen od Podravca iz Sesveta.
Izbacivanje ludbreške
Podravine u polufinalu
Kupa nogometnog
središta Ludbreg 2002.
godine najavilo je
veliki iskorak Kluba na
rezultatskom planu
64
Uspomena s jedne od najvažnijih pobjeda Zadrugara u svojoj povijesti (stoje s lijeva: Žunko M.,
Kovačević P. (trener), Petak M., Kolak N., Zember Z., Kolak D., Križanić G., Štefanek D., Kosec G., Kosec
M.; čuče: Kolak D., Šincek I., Hrženjak T., Horvat D., Kolak M., Štefanek A., Kosir M., Kolak N.)
Godine 2006. s momčad sastavljenom od domaćih mladića uspijeva izboriti ulazak u 1.

ŽNL Varaždin, elitni rang županijskog natjecanja. Tu zapravo započinje renesansa glede re-
zultatskog uspjeha.
Godina 2010. zlatnim slovima je upisana i urezana u uspomene svakog kome ovaj klub
nešto znači, a tako i u povijest ludbreškog i županijskog amaterskog sporta. Uspješan pohod u
županijskom kupu završio je porazom u finalu na stadionu Varteksa u Varaždinu. U utakmici
koja se igrala u večernjem terminu pod reflektorima bolji je bio Rudar ’47 iz Ladanja Donjeg,
no obje momčadi izborile su nastup u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa.
Viceprvaci županijskog
kupa nisu ni sanjali kakve
ih utakmice čekaju u
završnoj fazi Hrvatskog
nogometnog kupa (stoje
s lijeva: Marković D.,
Piljak D., Kolak Dar.,
Tukser D., Šegović M.,
Marković N., Brzaj S.,
Namjesnik R., Struški N.,
Blagaj N.(trener), Štefanek
A. (predsjednik); čuče:
Kolak Dan., Kolak M.,
Pačko N., Kolak N., Gerić
M., Hrženjak T., Zember
D., Novak D., Levatić B.,
Hlebec T.)
Zadrugara je ždrijeb odveo u Pazin na noge Pazinki, ne tako davno sudionikom elitnog
ranga hrvatskog nogometa. Došavši kao autsajder, podcijenjen od domaćina, velikom bor-
bom i zalaganjem na terenu uspijeva baciti diva na koljena i zajedno s mnogobrojnim navi-
jačima koji su pristigli autobusom i osobnim prijevozom slavi najveću pobjedu u povijesti, a
samim time i ulazak u 1. kolo Hrvatskog nogometnog kupa. Protivnik s najslabijim koeficijen-
tom dobiva onog s najjačim – državnog prvaka, Dinamo Zagreb.
65
Sportske novosti pisale

su o velikom iznenađenju
Zadrugara u Pazinu
Potrebno je istaknuti kako je cijelo Hrastovsko dobra dva mjeseca živjelo i radilo za ovaj
događaj. Dan 22. rujna 2010.godine centralno sportsko događanje u Hrvatskoj bilo je vezano
uz jedno malo Hrastovsko koje se u nijednom segmentu, organizacijski i natjecateljski, nije
osramotilo.
Ulaznica za montažnu tribinu koja je bila priređena za povijesnu utakmicu s prvakom Hrvatske
Slatka
uspomena
66 s povijesne
utakmice
Službeni zapisnik s povijesne utakmice brižno je pohranjen u arhivi Kluba

Momčadi Zadrugara i zagrebačkog Dinama pred utakmicu u okviru Hrvatskog nogometnog kupa
U narednim godinama Zadrugar nastavlja uspješno ploviti kroz elitni rang županijskog no-
gometa, a godine 2012. izboreno je još jedno finale županijskog kupa. Ovog puta protivnik
je bila momčad Ivančice iz Ivanca, hrvatski trećeligaš. Zadrugar je bio vrlo blizu podviga, no
lutrija jedanaesteraca otišla je na stranu Ivančana. Izboreno je još jedno pretkolo hrvatskog
kupa, gdje je Zadrugar minimalno poražen u Slunju (2-1).
67
Viceprvaci županijskog nogometnog kupa 2012. godine (Bačani D., Vukina D., Zember D., Marković
D., Brzaj S., Struški D., Kolak Dar., Marković N., Šegović M., Novak M., Balažinec D., Sačer D.
(trener), Markulinčić N., Jovanović F., Namjesnik R., Vucković A., Štefanek A., Stančin B.; čuče: Kolak
M., Jalšić G., Hruško M., Struški N., Jakubek D., Novak D., Kolak Dan., Pačko N., Bobetić D.)
Već u sezoni 2013.-14. Zadrugar osvaja 1. županijsku ligu Varaždin i ulazi u 4. Hrvatsku
ligu nazvanu Međužupanijska liga Varaždin-Čakovec. Prve dvije sezone boravilo se u gor-
njem domu ljestvice, osvajalo odlično 4. mjesto, u trećoj sezoni ispalo iz ove lige, a potom
godinu kasnije ispalo i iz 1. županijske lige.
Prvaci Prve županijske lige u sezoni 2013./2014. (stoje s lijeva: Marković N., Novak D., Pačko N.,
Balažinec D., Šegović M., Vagjunec Ž. (trener), Peharda D., Struški D., Kosir B., Kolak Dar., Hrženjak
T., Jovanović F.: čuče: Piljak D., Kolak Dan., Sabol L., Valjak M., Štefanek I., Kolak M., Katalenić K.,
Štefanek D., Markulinčić N.)
Godine 2020.-21. Zadrugar osvaja Drugu županijsku ligu Varaždin i već drugu sezonu
68 sigurno i uspješno se natječe u 1. Županijskoj nogometnoj ligi Varaždin. Predsjednik ŠNK
„Zadrugar“ je Nino Marković koji je zajedno s ostalih 14 članova Izvršnog odbora odlično
ustrojio Klub, zbog čega sa sasvim sigurno čeka svijetla budućnost.
Pogled na lijepo uređeno nogometno

igralište ŠNK „Zadrugara“ u
središnjem dijelu mjesta
Klupske prostorije sastavnim su

dijelom društvenog doma
69
Klupske prostorije ŠNK „Zadrugar“ Hrastovsko
Seniorski sastav Kluba – prvaci 2. Županijske nogometne lige u sezoni 2020./2021.

Ludbreški konjari
Udruga „Ludbreški konjari“ osnovana je 31. ožujka
2017. godine u cilju promicanja, razvitka i unapređenja
konjarstva, okupljanje vlasnika konja i ljubitelja konja s
ciljem razvoja konjarstva i njegovanje ljubavi prema ko-
njima.
Udruga je uzoran organizator manifestacije pod na-
zivom Konjičke igre u Hrastovskom. Tradicionalno je to
okupljanje zaljubljenika u ove plemenite životinje koje
uobičajeno početkom kolovoza zbliži stotine sudionika s
konjima i različitim konjskim zapregama te oduševljene
posjetitelje. Prve Konjičke igre u Hrastovskom su održane
2011. godine.
Samo događanje organizirano je na privatnom ranču obitelji Kosec u Hrastovskom, uz ri-
jeku Bednju, uz obavezan mimohod ulicama Hrastovskog i Ludbrega, pri čemu valja istaknuti
zvuk kotača kočija i topot konja koji odzvanjaju cestom po uzoru na nekadašnja vremena.
Sastavnim elementima konjičkih igara su vožnja kočija, jahanje odnosno timska staza
spretnosti, cross i preskakanje prepona. Događanje je popraćeno bogatom ponudom pića
i „gableca“ za konjare, zatim štandovima s konjičkom opremom, zabavnim parkom za one
najmlađe te tombolom.
Udrugu danas uspješno vode predsjednica Martina Balenta, potpredsjednica Sanja Ma-
jetić i tajnica Ivančica Rendić.
70
Hrastovsko je posljednjih 10-ak godina mjestom okupljanja ljubitelja konja

OD ŠTOVANJA VATRE
DO SUVREMENOG
VATROGASTVA
Začeci zaštite od požara i vatrogastva u svijetu
Od pradavnih je vremena čovjek naučio sačuvati plamen vatre da mu grije i osvjetljava
prostor boravka, štiti ga od napada divljih zvijeri, pomaže u preradi hrane, a mnogo kasnije
i za pogon u radnim strojevima. Vatra je stoga vječiti čovjekov pratitelj. Bilo kao dobar sluga,
bilo kao loš gospodar.
Spoznaja da se pojedinac vrlo teško može usprotiviti tom neprijatelju natjerala je ljude
već u davna vremena da se počnu udruživati, bilo dobrovoljno ili pod prisilom, kako bi se
zajednički oduprijeli požaru.
Ako izuzmemo kulture starih naroda, poput kineskog carstva ili civilizacije indijanskih
naroda Inka i Maja, koji su svakako poznavali organiziranu borbu protiv vatrene stihije, za
našu kulturu i podneblje svakako je značajno saznanje da su već u antičko doba (prije Krista)
u Rimskom carstvu postojale organizirane postrojbe. Bile su to jedinice sastavljene od robova
(u to doba smatranih sredstvom rada) zaduženih da gase požare na imanjima i u vilama rim-
skih patricija. No, tek za vrijeme cara Augusta koji je vladao na prijelazu starog na novi vijek,
organizirane su prve postrojbe za gašenje požara.
72
Legenda o svetom Florijanu, zaštitniku vatrogasaca, govori o rimskom vojnom časniku koji se nije
želio odreći kršćanstva, zbog čega završava mučeničkom smrću u rijeci Enns kod Linza
Tragovi organizirane zaštite od požara gube se sve do 9. stoljeća. Tada franački vladar Kar-
lo Veliki donosi propise koji se odnose na mjere protupožarne zaštite te u srednjovjekovnim
gradovima uspostavlja noćne protupožarne ophodnje, tzv. Noćobdije.
U srednjem vijeku, a i kasnije, kuće i ostale zgrade u gradovima i naseljima bile su od
drvene građe, pokrivene slamom, trstikom i drugim lako zapaljivim materijalima te su bile
lako podložne požarima. Tehnika i organizacija gašenja požara bile su nerazvijene i bilo je
nemoguće svladati takve razmjere požara. Ljudi su se u ta vremena suprotstavljali vatri kako
su mogli i znali, neorganizirano i primitivnim sredstvima, najčešće raznim posudama za vodu
i priručnim alatom za raščišćavanje zgarišta.
Uredbama se određivalo kako i čime graditi kuće, materijale za krovove i opremu po-
trebnu za gašenje. Godine 1788. austrougarski car Josip II. objavljuje protupožarnu naredbu,
koja je na našem području objavljena u kajkavskoj inačici. Tijekom srednjeg vijeka, sve do
19. stoljeća, cehovska je organizacija bila nositelj svih vatrogasnih aktivnosti. No, usporedno
s cehovima počinju se javljati i druge organizirane snage sa zadaćom gašenja požara.
Da su različiti propisi iz područja zaštite od požara nužni ukazala je okrutna zbilja. U požari-
ma su gorjeli mnogi poznati gradovi: 1624. i 1666. London, 1624. Oslo, 1700. Edinburgh, 1728.
Kopenhagen, 1751. Stockholm, dok je Carigrad u razdoblju 1750.-1784. gorio četiri puta.
Jedan od najpoznatijih katastrofalnih požara u svijetu uništio je London 1666. godine
Neki veći požari u povijesti bilježe veliki broj ljudskih žrtava. U Kopenhagenu je 1689.
izgorjelo 300 ljudi, 1794. u Kapodistriji bilo je 1000 stradalih, 1845. u Kantonu čak 1400,
1876. u New Yorku 286, a 1881. u Beču 600 žrtava.
Zagreb je zahvaćen katastrofalnim požarima 1645. i 1674. godine, a Varaždin je izgorio
73
gotovo do temelja 1582. i 1776. te ponovno 1808., 1827., 1853. i 1862. godine.
Stoljećima su tako požari pustošili naselja i gradove, no u nekim gradovima se ipak spora-
dično pristupa organiziranoj zaštiti od požara. U Francuskoj su 1254. godine proveli početnu
mrežu gradskih noćobdija. Pariz je 1524. godine bio prvi grad podijeljen u požarne sektore,
a 1716. industrijalac Dumourrier-Duperrier organizira prvu obveznu vatrogasnu postrojbu.
Od 15. do 18. stoljeća izrađuju se i poboljšavaju ručne štrcaljke, ponajviše u Bavarskoj, a
sredinom 19. stoljeća pojavljuju se i prve motorne štrcaljke.
Ideja Carla Metza za dobrovoljnim organiziranjem vatrogastva, angažiranjem slobodnih
građana na načelima humane solidarnosti pod geslom „Svi za jednoga, svaki za sve!“ smatra
se začetkom suvremenog vatrogastva. Ta ideja pretvorena je u djelo u njemačkom gradiću
Durlachu 1846. godine osnivanjem prvog dobrovoljnog vatrogasnog društva u Europi, ustro-
jenog poput današnjih DVD-ova. Naglo se širila od naselja do naselja te je prihvaćena ponaj-
prije u srednjoj Europi, a ubrzo i kod nas u Hrvatskoj.
Začeci zaštite od požara i vatrogastva u Hrvatskoj

Prve pisane odredbe vezane uz zaštitu od požara nalazimo u Statutu Dubrovačke repu-
blike iz 1272. godine. Jedna od odredaba propisivala je „da nitko unutar gradskih zidina ne
smije imati kuću prekrivenu slamom“. Prve zapise koji se odnose na zaštitu od požara na
kontinentalnom dijelu Hrvatske nalazimo u Varaždinu iz 1588. i Samoboru iz 1741. godine.
Važne aktivnosti u zaštiti od požara provođene su tijekom 18. stoljeća u vrijeme Marije Te-
rezije. Kraljica tako 1768. godine donosi naredbu, tzv. „požarnički propis“, po kojoj zemlje
monarhije moraju donijeti propise vezane uz zaštitu od požara.1
1
Grupa autora (2009.). Priručnik za osposobljavanje vatrogasaca. Zagreb: Hrvatska vatrogasna zajednica, str. 5.
Ideje suvremenog vatrogastva prenio je u Hrvatsku varaždinski obrtnički pomoćnik Oton
Mayer, koji je boraveći u radionicama Austrije i Njemačke, upoznao nove društvene promje-
ne. Tako je 17. lipnja 1864. godine u Varaždinu osnovan „Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni
zbor“ sa 156 osnivača. Bilo je to svega 18 godina nakon Durlacha, a datum je to što će vječno
ostati zapisan u povijesti vatrogastva, ne samo u Hrvatskoj. Bilo je to tada treće dobrovoljno
vatrogasno društvo u Austrougarskoj monarhiji. Prije su osnovana društva u Ugarskoj i Češkoj.
Upravo u Varaždinu, kao kolijevci modernog vatrogastva, djelovao je najveći vatrogasni
organizator Mirko Kolarić, danas priznat kao „učitelj hrvatskog vatrogastva“, koji svoju vatro-
gasnu karijeru započinje članstvom u varaždinskom zboru. Kao istaknuti vatrogasni stručnjak
i domoljub, svojim uvođenjem hrvatskih zapovijedi umjesto njemačkih, pisanjem mnogo-
brojnih različitih stručnih publikacija, utemeljenjem Vatrogasnog vjesnika te predanim radom
na osposobljavanju vatrogasaca zadužio je svekoliko hrvatsko vatrogastvo.
Nakon varaždinskog dobrovoljnog vatrogasnog društva, ista se osnivaju u Sisku (1865.)
i Otočcu (1868.), dok četvrto biva osnovano u Ludbregu 1869. godine. Sljedeće desetljeće
obilježava osnivanje novih 30 DVD-ova, ali i osnutak Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajedni-
ce 1876. godine, kao prvog udruženja vatrogasnih organizacija u Hrvatskoj, preteče današnje
Hrvatske vatrogasne zajednice. Uz Mirka Kolarića, poseban doprinos kvalitetnim temeljima
organiziranosti hrvatskog vatrogastva daje „otac hrvatskog vatrogastva“ Đuro Deželić, pred-
sjednik Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice od 1878. do 1907. godine. On u svom
„Obučevniku za dobrovoljne vatrogasce“ između ostalog piše:
Tko ti reče, da se smatra domoljubom, a nije član vatrogasnog društva svoje općine, to mu
nevjeruj. Pravi rodoljub želi svomu narodu ne samo prosvjetni napredak nego i blagostanje
materijalno, pa će ovako, kako može, radnjom ili novčanim prinosom i to pripomagati, da se
blagostanje naroda pomnoža ili nesmanjeno zadrži.2
74
Đuro Deželić, „otac hrvatskog vatrogastva“ i Mirko Kolarić, „učitelj hrvatskog vatrogastva“
U razdoblju od 1880. do 1890. godine osnovano je 56 dobrovoljnih vatrogasnih društa-

va, a među kojima i prvo u Dalmaciji, u Splitu 1883. godine. Do 1900. godine osnovana su
daljnja 84 društva.
Ivan pl. Zajc, znameniti hrvatski skladatelj, također daje dio sebe kao član vatrogasne
udruge. Shodno tome skladao je vatrogasne koračnice, a na tekst Đure Deželića sklada „Va-
trogasnu himnu“ koju i danas slušamo na vatrogasnim svečanostima.
2
Grupa autora (1936). Vatrogasni kalendar. Zagreb: Vatrogasna zajednica Savske banovine, str. 59.
Iz tog doba potječe i poznati hrvatski vatrogasni pozdrav „Pomoz Bog braćo vatrogasci!“.
Za njegovo nastajanje zaslužan je Đuro Deželić, a pozdrav potječe iz narodne mudrosti „Po-
mozi si sam pa će ti i Bog pomoći“.
Prvi svjetski rat u Hrvatskoj dočekuju 224 DVD-a, od kojih je 119 uključeno u Hrvatsko-
slavonsku vatrogasnu zajednicu. Vojska je mobilizirala brojne vatrogasce što uvjetuje stagna-
ciju, a za mnoga društva i prekid rada. Kako su vatrogasci imali veća znanja, stečena obukom,
postaju instruktori i vježbatelji raznih vještina, naročito za obranu protiv posljedica zračnih
napada i uporabu „gasmaske“ (zaštitne maske) kao zaštite protiv otrovnih plinova. Godine
1918. vraćaju se dobrovoljci u svoje domove gdje ih dočekuje pustoš. Vojske su odnijele
veliki dio imovine, pa čak i odore, a rat je uzeo i svoj danak u životima i zdravlju. Iako deset-
kovani, vatrogasci uz pomoć mladih naraštaja nastoje obnoviti i oživjeti rad društava.
Godina 1918. znači i nastajanje nove državne tvorevine, Kraljevine Srba, Hrvata i Slove-
naca. Na osnovu državno pravnih promjena, 1930. godine Hrvatsko-Slavonska vatrogasna
zajednica donosi odluku o osnivanju vatrogasnih župa. Godine 1933. Vlada u Beogradu
donosi Zakon o vatrogastvu po kome se sve vatrogasne udruge moraju udružiti u Vatrogasni
savez Kraljevine Jugoslavije. Silom zakona dobrovoljna vatrogasna društva bivaju preimeno-
vana u „čete“ te mijenjaju sva ostala obilježja. No, Zajednica na skupštinama odlučno staje
u obranu svojih narodnih prava i potreba. Već 1936. godine na svojoj skupštini Vatrogasna
zajednica Savske banovine (također preimenovana po sili zakona) zahtijeva povratak imena
„društvo“ umjesto „četa“ te vraćanje hrvatskog znakovlja i nazivlja te jezika u obuku i zapo-
vijedi. Zatraženo je i uobličenje zastava prema opće usvojenom međunarodnom modelu
sa svetim Florijanom, zaštitnikom vatrogasaca. Također se donosi i povijesni zaključak da se
„vatrogastvo ne uvlači ni u kakvu partijsku politiku i ne rabi u političke svrhe, jer je u interesu
naroda da vatrogastvo i dalje obavlja svoj humani posao bez političke opredijeljenosti“.
Na skoroj proslavi obljetnice osnutka Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice na glav- 75
nom trgu u Zagrebu, uz okupljene vatrogasce iz cijele zemlje, starješina varaždinske vatroga-
sne župe Marijan Dolanski čita govor odnosno rezoluciju kojom isto okupljanje proglašava
Kongresom hrvatskih vatrogasnih društava te predlaže da hrvatsko vatrogastvo raskine sve
veze s vatrogasnim savezom u Beogradu, tj. da se istupi iz Saveza, zatim da se sa svih prostora
i odora skine znakovlje koje je nametnuo zakon iz 1933. godine te da hrvatsko vatrogastvo
imade da svoj rad sada i za buduće uskladi stavu i potrebi hrvatskog naroda.
Samo zahvaljujući upornosti i odlučnosti hrvatskih vatrogasaca, 1939. godine Vatrogasni
savez Kraljevine Jugoslavije zaključuje da se zajednicama vrati puna autonomija. Vatrogasci
vraćaju hrvatski grb i znakovlje (prekrižene sjekirice, a nad njima kaciga) na ovratnike bluza.
Godine 1940. sve poslove u vezi vatrogastva obavlja Odsjek za civilnu zaštitu i vojne
poslove banske vlasti. To je sa strane vatrogasaca okarakterizirano kao pokušaj otimanja va-
trogasne imovine i likvidacija DVD-ova. Dolazi drugi svjetski rat, razne vojske opet osiroma-
šuju vatrogasne redove. Rat odnosi žrtve te kraj ovog masovnog svjetskog sukoba vatrogastvo
dočekuje oslabljeno.
Nova Jugoslavija donosi nova obilježja i ustroj. Iz javnosti se istiskuje tradicionalna obiljež-
ja poput svetog Florijana i pozdrava „Pomoz Bog“. Sukladno razvoju modernije vatrogasne
opreme zaprežne pumpe polako bivaju istisnute onima na motorni pogon, a sve masovnije
nabavljaju se i prva motorizirana vozila za gašenje požara. Vatrogasci se osposobljavaju za
različita zvanja, organiziraju se sve složenije vježbe i prva vatrogasna natjecanja.
Strukovno glasilo hrvatskog vatrogastva „Vatrogasni vjesnik“ izlazi od davne 1896. godine
76 Proglašenjem neovisne Republike Hrvatske, odnosno početkom Domovinskog rata, po-

činje razdoblje suvremenog vatrogastva, obilježenog stradanjima i radom u ratnim uvjetima
u samom začetku. Donošenjem prvog Zakona o vatrogastvu 1993. godine, kao i aktualnog
Zakona o vatrogastvu iz 1999. godine, stvaraju se temelji današnjeg ustroja hrvatskog vatro-
gastva koje počiva na stoljetnoj tradiciji, ali i usklađenosti sa stvarnim protupožarnim potre-
bama jedinica lokalne samouprave.
Povijest ove humane djelatnosti predstavljena je u Muzeju hrvatskog vatrogastva u Varaždinu

Razvoj zaštite od požara i vatrogastva na području ludbreške regije
Požari manjih i većih razmjera buktjeli su na prostoru sjeverozapadne Hrvatske u razdo-
blju za koje postoje pisani zapisi, tako i u našoj neposrednoj blizini, nemilosrdno ostavljajući
zgarišta i pustoš u siromašnim selima te na imućnim vlastelinstvima.
Upravo oni koji su posjedovali najviše vlastite imovine štitili su se protiv požara na različite
načine, a jedan od njih bila je i nabava određenih sprava za gašenje. Prve ručne štrcaljke za
gašenje požara u naše su krajeve stigle podosta ranije od razdoblja osnivanja prvih dobro-
voljnih vatrogasnih društava. Godine 1838. Namjesničko vijeće poslalo je naredbu Županiji,
po kojoj mu se imao poslati popis požarnih strojeva iz cijele županije. Za varaždinski poljski
kotar popis je sastavio kotarski sudac Ivan Nep. Pl. Vinković. Evo izvadak:
Po jednu malenu štrcaljku imade: Hrastovljan, Sveta Jalžabeta, Sv. Kelemen, Šemovec, Žab-
nik i Trnovec. Po dvije štrcaljke malene: Martijanec i Kučan. Tri malene štrcaljke imadu: Va-
raždinske Toplice. Za Varaždin veli da imade tri „prave velike štrcaljke“. Osim toga, spominje
koliko ima svako od ovih mjesta bureta i okovanih ljestava za požarnu porabu.3
Prva tiskana glasila redovito su izvještavala o pogibeljnim požarima, ponekad s ljudskim
žrtvama, a često s cijelim obiteljima koja su sa svojom mnogobrojnom djecom u trenutku
ostala bez krova nad glavom. U Narodnim novinama broj 282 od 9. prosinca 1882. godine
tako je između ostalog zapisano:
Dne 21. studenoga t. g. zapalila je zlobna ruka štagalj Lovre Bajdaka u Hrastovskom u
koprivničkoj podžupaniji, te je štagalj sa sienom, slamom i raznim gospodarskim orudjem u
ukupnoj vriednosti od 350 fr. izgorio.
Vrlo je zanimljiv opis gašenja požara od strane mještana na području nadomak Hrastov-
skom nalazimo i u Varaždinskom viestniku br. 29 iz srpnja 1892. godine:
77
Dne 6. o. mj. oko 11 sati ujutro buknula je vatra u štaglju Jakova Henca iz Križovljana kbr.
34, a buduć je upravo duvao vjetar to ju je brzo raspirio te je požar zahvatio i susjedne kuće i
gospodarske zgrade. Jakobu Hencu izgorjela je kuća, štala i štagalj sa sjenom i tele u ukupnoj
vriednosti od 1200 fr., Seljaku Pavlu Tenčiću kbr. 20 kuća štala štagalj sa sjenom te sa svim
živežom u vriednosti od 4000 for., Blažu Belasu kbr. 21 kuća, štala, štagalj sa sjenom sav živež
u vriednosti 1400 fr., Bartolu Brunčiću kuća, štala, štagalj, te sam imajući živež u vriednosti
1500 fr., Mišku Jakupeku kbr. 35 kuća, štagalj, štala 2 komore u vriednosti 1000 for., Benku
Jakupeku kuća, štagalj i štale, u vriednosti 1000 for., Martinu Boroviću kuća, štagalj i štala i sve
nuzgredne zgrade u vriednosti od 1800 for., Antunu Boroviću kbr. 19 kuća, štala, 2 štaglja, sve
nuzgredne zgrade i sav živež u vriednosti 2000 for. Osjegurana bješe samo kuća Mije Jakupeka
na 350 for. Životom nije postradao nitko.
Pošto je sad najveći posao na polju to nebijaše nikoga odrasloga u selu, a buduć se je vatra
neizmjeno brzo širila to su gorenavedenim žiteljem izgorjele ne samo kuće sa svimi gospodar-
skami zgradami nego i sav živež, pokučtvo tako da se nije moglo baš ništa spasiti. Vatra nastala
je tim, što su djeca u štaglju Jakova Henca, igrajući se zapalila slamu. Na dani znak uputiše se
odmah na lice mjesta od strane kr. kot. oblasti u Ludbregu pristav Lugarić sa čitavom momčadi
ovdašnje oružničke postaje i dobrovoljnim vatrogasnim družtvom ludbreškim. Osim toga pri-
spješe žitelji iz Hrastovskoga i Sv. Gjurgja sa svojimi štrcaljkami, a pritrčalo je u pomoć i čitavo
žiteljstvo okolišnih sela te mu je neumornim i složnim radom pošlo za rukom vatru lokalizirati
i do večera utrnuti.
Svaku hvalu, da je ova silna vatra u razmjerno kratkom vremenu utrnuta, ide zapovjednika
ovdješnjeg dobrovoljnog vatrogasnog družtva g. Nikolu Županića, ovlaštenog zemljomjera,
3
Grupa autora (1994.) „Zbornik hrvatskog vatrogastva Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu -
Kolijevka hrvatskog vatrogastva 1864.-1994.“, str. 23.
koji je vatrogasce zgodno rasporedio i nadzirao gašenje a na najpogibeljnijih mjestih i sam
djelotvorno radio. Od strane kr. kot. oblasti u Ludbregu preduzete su shodne mjere, da se po-
gorelcem prva pomoć pruži, te je već nješto milodara sakupljeno i medju njih podieljeno. Na
garište prispjela je također milostiva gospodja Danbachy, vlastelinka iz Slanja, te je priznavajući
neumoran rad, vatrogasce, koji su čitav dan bez jela i pila radili, podvorila gospodskim jelom i
pilom. Podvečer je silna bura ponovno vatru razpirila i da nije pala obiljna kiša te da žiteljestvo
nije odmah u pomoć priteklo, bilo bi izgorjelo čitavo selo Križovljan a možda i Poljanec koji je
u neposrednoj blizini.
U Narodnim novinama broj 234 od 13. listopada 1892. godine zabilježen je još jedan
značajan požar iste godine:
U Ludbregu, 11. listopada. (Dopis.) (Požar.) Sinoć porodio se je požar, u kući mjestnog
krojača Ivana Labaša na dosada nepoznati način te je vatra u tili čas uhvatila uzgrednu kuću
Pavla Topličana s jedne strane a štagalj Nikole Oreškovića s druge strane. Labašu izgorjela je
kuća sa štagljem, štalom, kotcem onda 3 kom. svinjah i žito; te štetuje 724 for. Pavlu Topličanu
štala, suša i škedanj, rubenina itd,, štetuje 620 for. Nikoli Oreškoviću: štagalj, štala i komora,
dočim su sieno, zob i ine stvari bile vlastničtvo stanara mu Šandora Pajtaša, tu je štete do 400,
for. Ukupna šteta iznosi 1744 for. Za čas bilo je mjestno vatrogasno družtvo na garištu, a za
kratko vrieme stigoše i štrcaljke iz Hrastovskoga, iz Sv. Gjurgja, iz Martijanca, (vlastelinska) iz
Hrženice, Struge i Sv. Petra, te nakon oštrog rada od 2 sata bude vatra lokalizovana. Kr. kotar,
predstojnik gosp. F. pl. Mikšić i kr. kotar, pristav gosp. Mirko Lugarić bodrili su narod na rad i
dovoz vode. Kad je u najvećoj vatri bila kuća I. Labaša, to bi rečeno da nije izneseno pokućtvo,
zadjoše kroz prozor unutra podvornik kod kr. kot. suda u Ludbregu Josip Barković, Jakov Bu-
din, Vilim Šark i drugi te oteše prietečoj vatri sve stvari, što su se nalazile u sobah. Za toga rada
padala je goruća slama sa krova te se upališo na prozoru srebrenice. U taj kritični čas bijaše u
78 sobi zaostao J. Barković. Gledaoci pobojaše se zanj, da će postradati, al najedanput skoči Joso
kroz gorući prozor. Bilo jih je tu više koji su hrabro i neumorno radili, valjano su se poniele i
ludbrežke žene, kojim treba para tražiti po cieloj našoj domovini; sve su nosile vodu štrcalj-
kam te odnašale stvari otete vatri. Neću ovdje zaboraviti ni na Janka Hrena, koji je kod izbave
pokućtva mnogo pomogao, te je pomoćju Antuna Majora složio štrcaljku, koja je davala vodu
iz Bednje na garište u duljini od preko 550 metarah.
Iz ovog valja zaključiti kako su mještani Hrastovskog svoju prvu zaprežnu štrcaljku za gaše-
nje požara posjedovali znatno prije službenog formiranja mjesnog dobrovoljnog vatrogasnog
društva.
O stručnim sposobnostima ondašnjeg vatrogastva ludbreške regije doznajemo u prvom
hrvatskom vatrogasnom glasilu „Vatrogascu“, s obzirom da tadašnji tajnik i vježbatelj Hrvat-
sko-slavonske vatrogasne zajednice Mirko Kolarić objavljuje opširan članak o tečaju organi-
ziranom u Ludbregu, pokrenutom 16. svibnja 1894. godine na poziv novoizabranoga zapo-
vjedništva, kojemu je na čelu bio mjernik Nikola Županić.
Stručne su vježbe pod Kolarićevim nadzorom tada „osim članova gasilačke čete ludbreške
polazili članovi podružnice Sesvete pod vodstvom zapovjednika Josipa Nemšića te vođa Ivana
Premca i Roka Krušelja, podružnice Hrženica pod vodstvom vođe Pavla Juričana, podružnice
Sigetec pod vodstvom vođe Filipa Jadanića, općine Sokolovec i Apatija. Određene vježbe dr-
žane su dva puta na dan i to od 4 do 6 sati ujutro samo za Ludbrežani, a od 6 do pol 9 sati
uvečer zajedno s vatrogasci spomenutih podružnicah. Ukupan broj vatrogasaca bio je 102 sa
častnici....
…Ludbreg ima 3 štrcaljke, jednu dvomlaznu razstavnjaču starijega sustava sa zalistkom
škuljem, jednu vožnjaču jednomlaznu sa čunjkom škuljem, obe iz tvornice Seltenhofera i jed-
nu vožnjaču zastarjela sustava za gasilačku četu neuporabivu. Nadalje jedna cievna kola, pe-
njačke tarnice i razna pomagala, od kojih su cievi nosilice većim dielom vrlo trošne, rek bi
neuporabive. Isto tako je potrebno da se ljestve i razvalno orudje novim izmieni, a penjačko
orudje popravi…“ 4
Godine 1898. kroničari bilježe požar u naselju Čičkovina. Izgorjelo je gotovo pola seoskih
domaćinstava, a više o tome piše i u broju 10. Vatrogasnog vjesnika iste godine:
(Veliki požari) Žitelje sela Ćičkovina obćine Martijanec snašla je velika nesreća. Dne 1.
svibnja t. g. buknu požar koji doskora uništi kuće i gospodarske zgrade 13 gospodara. Na ga-
rište stigla su vatrogasna družtva iz Ludbrega, Hrženice, Sv. Gjurgja i Hrastovskoga, te njim uz
podporu oblasti, oružnika ter složnim radom obćinara podje za rukom požar ograničiti, koji je
cielomu mjestu prietio. - Šteta iznaša 18.000 for. Kako se pogovara taj su požar i opet prou-
zročila djeca nesretnimi žigicami.
Dakle, u tome članku spominje se kako Hrastovsko već ima svoje vlastito dobrovoljno
vatrogasno društvo, no to je po svemu sudeći bio pogrešan podatak. Radilo se najvjerojatnije
o mještanima Hrastovskog koji su u pomoć pritekli s vlastitom zaprežnom štrcaljkom.
Sljedeći veliki požar na ovom području zabilježen je 20. srpnja 1899. godine u Hra-
stovskom. U izvješću objavljenom u Vatrogasnom viestniku broj 15 iste godine posebno je
pohvaljeno zalaganje martijanečkih vatrogasaca i njihovog nadvojvode Pavla baruna Raucha,
bivšeg hrvatskog bana, dok su dva člana DVD-a Martijanec ozlijeđena u borbi s vatrenom
stihijom. Izgorjelo je mnogo zgrada od ukupno 12 gospodara, pri čemu devetorici cjelokupna
gospodarstva. Sadržaj samog članka možemo pročitati u nastavku.
79
4
„Vatrogasac“ br. 14 od 15. srpnja 1894., str. 145.
Jedan od najvećih požara na samom početku 20. stoljeća na području ludbreške regije za-
bilježen je u Hrženici. Vatrogasni vjesnik broj 22 iz 1901. godine opisuje nam događaj zbog
kojeg zapadni dio naselja i danas nosi lokalni naziv „Pustine“:
Dne 14. studenoga u 10 sati noću buknu požar u staji Tome Čmigovića u selu Hrženici
kraj Ludbrega. Kako je u to kobno doba duvao i jak jugo-zapadnjak, širila se vatra munjevnom
brzinom tako, da je za čas bilo 20 zgrada u jednom plamenu. Nakon usliedjela uzbuda stigla je
prva na garište vatrogasna četa iz Martijanca sa svojim zapovjednikom presvietlim gospodinom
Pavlom barunom Rauchom, zatim vatrogasne čete iz Ludbrega, Sv. Gjurgja i Preloga.
Vatrogasne čete radile su neumorno boreći se s biesnim življem uz znatnu oskudicu vode,
koje na žalost nije bilo u dovoljnoj količini za gašenje. Liepim je primjerom požrtvovnosti
prednjačio zapovjednik gosp. barun Rauch, koji je ne samo neumorno radio, kao i svaki vatro-
gasac, već se nekoliko puta izložio i pogibelji vlastitoga života. Revne vatrogasne čete radile su
neumorno do 5 sati u jutro, spasavajući i braneći što se je u obće još spasiti dalo. Njihova je
zasluga, da nije i cielo selo izgorjelo. Požar je nastao s neopreznosti Čmigovića, koji je ostavio
u staji svjetiljku, koju je krava repom prevrnula.
Šteta je velika i time osjetljivija, što je 50 osoba ostalo mal ne bez svega izvrženi u zimsko
doba najvećoj biedi; najžalostnije je to, te baš ništa nije bilo osigurano. I mi preporučamo ove
nesretnike pogorelce milosti dobrotvornih ljudi, moleći ih, neka pa bilo i malim darom pripo-
mognu biednikom. Milodari neka se izvole priposlati kr. kot. oblasti u Ludbregu.
U Svetom Đurđu pogibeljan požar zabilježen je 13. travnja 1910. godine, gdje su u gaše-
nju uz domaće društvo sudjelovala brojna dotad osnovana dobrovoljna vatrogasna društva iz
okolice, među kojima i DVD Hrastovsko. O tome je zapisano:
Požar u Sv. Gjurgju kraj Ludbrega. Dne 13. ov. mj. oko 8 sati u jutro zadesila je silna nesreća
80 naše ubavo mjesto Sv. Gjurgj, - dogodio se požar u kući Mate Habjanića sa zapadne strane
mjesta, na do sada još na neistraženi način, pa pošto je upravo tada duvao silan vjetar jugo-za-
padnjak, to je vatra zahvatila odmah susjedne zgrade i prenijela se preko ceste na drugu stranu
mjesta Sv. Gjurgj Gornji kraj, te zahvatila gospodarske zgrade, velike zadruge Bahat, koje su
jošte bile pune krme, a za njima puni kukuružnjaki kukuruze, što je sve pretvoreno u tili čas u
prah i pepeo. Taj dan bio je u mjestu Ludbregu tjedni sajam, koji se svake srijede u Ludbregu
obdržava, pa se je narod razišao i tako u prvi mah nije bilo nikakove pomoći dok nisu došla
vatrogasna društva i to: domaće Sv. Gjurgj, Ludbreg, Hrastovsko, Sesvete, Hrženica te Marti-
janec, kojim potonjim je zapovijedao bivši ban Hrvatske Pavao barun Rauch.
Na garište stigli su osim mnogobrojnog naroda sa svih bližnjih sela, koji je u pomoć prite-
kao i izaslanici političkih oblasti. Vatrom postradalo je 10 gospodara, a šteta proračunana je
do 30.000 K, a ništa nije bilo osigurano. Da nije bilo toli zauzetih vatrogasaca, koji su vatru
lokalizirali bila bi šteta neopisiva, zato se otadžbeničkorn odzivu na znak trublje, svima onima
vatrogascima, koji su se pokazali pravi vatrogasci, vršeći svoju svetu dužnost oko podupiranja
svoga bližnjega, izrazuje ovo vatrogasno društvo svoju najsmjerniju zahvalnost uz geslo: Boga
slavi – Bližnjega izbavi!
Zapovjedništvo dobr. vatrog. društva u Ludbregu, 16. travnja 1910.
Stjepan Urban, zapovjednik

Ivan Prijatelj, tajnik5
5
„Vatrogasni vjesnik“ br. 11/1910.
Velike štete uzrokovane požarima, kao i napredak u razvoju opreme za gašenje istih,
utjecali su na ubrzano poboljšanje organizacije zaštite od požara na lokalnoj razini. Prvo
dobrovoljno vatrogasno društvo u Hrvatskoj osnovano je u Varaždinu 1864. godine, a pet
godina potom osnovan je i „Ludbreški vatrogasni zbor“, kao četvrto dobrovoljno vatrogasno
društvo u zemlji.
Do kraja 19. stoljeća na području šire ludbreške regije djelovalo je ukupno 10 dobro-
voljnih vatrogasnih društava: DVD Ludbreg (osnovano 15. kolovoza 1869.), DVD Hrženi-
ca (osnovano 1872. godine), DVD Kuzminec (osnovano 29. listopada 1885.), DVD Rasinja
(osnovano 1887.), DVD Mali Bukovec (osnovano 5. svibnja 1887.), DVD Sveti Petar (osnova-
no 1892., prestalo s radom nakon 1. Svjetskog rata i ponovno osnovano 1926. godine, dok
ponovno prestaje s radom 2019. godine), DVD Kutnjak Antolovec (osnovano 1892.), DVD
Sesvete Ludbreške (osnovano 7. studenoga 1893.), DVD Martijanec (osnovano 1896.) i DVD
Sveti Đurđ (osnovano 10. lipnja 1897.).
Prvo dobrovoljno vatrogasno društvo u gospodarstvu na području ludbreške regije osno-
vano je 1902. godine u tvrtki francuskog vlastelina Charlesa Alexandera grofa Lamberta u
Slanju. Bilo je to dijelom najzanimljivijeg i najvećeg manufakturno-industrijskog pothvata u
regiji započetog 1897. godine, kada kreće ambiciozna gradnja tada vrlo suvremene drvne
industrije, odnosno parne pilane s oko 80 radnika te tvornice pokućstva s oko 60 radnika.
Već 1900. podigao je „umjetni mlin“ s oko 40 radnika te tvornicu glukoze. Postavljeni su
i snažni generatori pogonjeni diesel motorima pa se električna energija koristila i za pogon i
za rasvjetu. Međutim, ovaj najveći industrijski projekt toga doba u našem kraju propao je već
početkom 20. stoljeća, a postrojenja uglavnom sele u Varaždin, gdje je osnovana industrija
pokućstva od savijena drva - znameniti Mundus.6
81
Manufaktura za preradu drva i poljoprivrednih proizvoda u Slanju imala je 1902. godine vlastito
„Dobrovoljno vatrogasno društvo (na tvorničkih poduzećih) vlastelinstva Slanje“, s pravilima istog
registriranim 1904. godine (fotografija prikazuje razglednicu s početka 20. stoljeća)
6
Grupa autora (1984.) “Ludbreg“, str.174.
Skupština Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice donosi 1924. godine u Varaždinu od-
luku o potrebi ustroja nižih vatrogasnih udruženja “kao pomoćnih tijela Zajednice“. U Vatro-
gasnom vjesniku broj 1-2 od 28 siječnja 1925. godine objavljena je vijest primljena od strane
DVD-a Ludbreg o osnivanju prvog udruženja dobrovoljnih vatrogasnih društava na području
regije pod nazivom „Kotarska organizacija vatrogasnih društava Ludbreg“, kako je navedeno
u nastavku:
„Kotarska organizacija vatrog. društva. Kako nam javlja vatrogasno društvo iz Ludbrega
osnovana je ondje kotarska organizacija vatrogasnih društava, u koju su dosela najavila svoj
pristup ova društva: Ludbreg, Sv. Gjurg Ludbreški, Hrženica, Rasinja, Kuzminec i Ludbreške
Sesvete dok Mali Bukovec i Martijanec nisu dosele svoj pristup najavila. Privremeni odbor
sastavljen je ovak: Predsjednik: Blaž Radiček, iz Kuzminca, potpredsjednik Milan Hild, predsj.
društva iz Ludbrega, tajnik: Artur Scheyer iz Ludbrega.
Poželjno bi bilo, da bi se i ostala naša društva prema zaključku glavne skupštine naše Za-
jednice povela za primjerom vatrogasnoga društva u Ludbregu, kako bi se moglo pristupiti
izvedenju zaključka o uredjenju vatrogasnih kotareva u našoj Zajednici.“
Ubrzo nakon takvog načina udruživanja (na kotarskoj razini) dolazi i do formalnog ustroja-
vanja prvih vatrogasnih župa u Hrvatskoj. „Vatrogasna župa Varaždinsko-međimurska„ osno-
vana je 19. travnja 1925. godine u Varaždinu.7 U samom začetku ovo je udruženje imalo 15
DVD-ova u svojstvu svojih članica.
Iz dopisa Poglavarstva trgovišta u Ludbregu upućenog Vatrogasnoj župi Varaždinsko-
Međimurskoj od 16. lipnja 1932. godine doznajemo kako u tom trenutku na području „ove
općine postoje slijedeća društva: DVD Ludbreg, DVD Hrastovsko, DVD Slokovec, DVD
Hrženica, DVD Sesvete, DVD Sveti Gjurgj i DVD Kućan.“ Daljnjim razvojem vatrogastva
ubrzo dolazi i do osnivanja samostalne „Vatrogasne župe u Ludbregu“ 26. studenoga 1933.
82 godine.
Tabela 1: Dobrovoljna vatrogasna društva s područja grada Ludbrega koja su do 1939. godine
udružena u Vatrogasnu župu Ludbreg. 8
Godina Broj članova

Naziv DVD-a
osnutka izvršujući podupirajući utemeljitelji začasni ukupno
DVD Ludbreg 1869. 39 130 20 6 195
DVD Hrastovsko 1923. 16 16
DVD Slokovec 1926. 22 5 27
DVD Apatija 1927. 20 11 31
DVD Poljanec 1928. 17 5 22
DVD Kučan 1928. 17 17
DVD Bolfan 1933. 27 2 12 4 45
DVD Sigetec 1936. 33 42 4 79
DVD Selnik 1937. 30 4 2 36
DVD Apatija I. 1937. 21 - 11 32
Važno je napomenuti kako su godine osnutka u gornjoj tabeli navedene doslovno kako
su predstavljene u publikaciji Vatrogasne zajednice Savske Banovine 1939. godine, dok su
pojedini DVD-ovi kasnije utvrdili svoju raniju godinu osnutka. Iste 1939. godine na području
7
Vatrogasni vjesnik br. 9-10/1925. i Vatrogasni vjesnik br. 7/1929
8
Žagar S. (1939.) „Zbornik hrvatskog vatrogastva organiziranog u Vatrogasnoj zajednici Savske banovine“, str. 172.
Vatrogasne župe Ludbreg djeluju 34 dobrovoljna vatrogasna društva („čete“) s 812 izvršuju-
ćih (aktivnih) odnosno ukupno 1522 člana.
Vatrogasna župa Ludbreg u to je vrijeme bila najbrojnija na području današnje Varaždin-
ske županije, s najvećim brojem DVD-ova osnovanih u 19. stoljeću, imajući veliku ulogu na
razvoj vatrogasne misli na širem području. To ukazuje na iznimno jaku tradiciju dobrovoljnog
vatrogastva na ovom području.
Jedna od najvećih župskih javnih vježbi prije Drugog svjetskog rata održana je u Svetom
Đurđu 20. kolovoza 1939. godine. Valja spomenuti kako su među 100 sudionika vježbe u
istoj sudjelovala i 2 vatrogasna časnika iz DVD-a Hrastovsko.
Početkom ratne 1941. godine Vatrogasna župa Ludbreg uspješno je organizirala prvi
stručni tečaj za vatrogasne časnike („oficire“), kojeg su polazili kandidati s područja cijele
vatrogasne župe, među kojima i dva člana DVD-a Hrastovsko: odjelni vođa Stjepan Premec
i član Josip Kolak.
83
O prvom časničkom („oficirskom“) tečaju na području Vatrogasne župe Ludbreg izvijestio je i

„Vatrogasni vjesnik“ br. 1 i 2 od 20. veljače 1941. godine (str. 53 – 55)
Tijekom Drugog svjetskog rata u Ludbregu i okolici vodilo se nekoliko teških borbi između
partizana (NOV) i snaga NDH potpomognutih vojnicima Wehrmachta. U tim su trenucima
stradali mnogi životi, a uslijed borbe nastale su značajne materijalne štete. Na meti kalničkih
partizana često su bile željezničke stanice, pošte, općinske zgrade, skladišta.
Po završetku rata, već 1945. godine u Kotarskim narodnim odborima u sklopu organa
uprave za unutarnje poslove ustrojeni su referenti za zaštitu od požara i vatrogastvo, a ve-
ljače 1946. MUP FNRJ izdaje „Obvezno uputstvo o službi obrane od požara“ do donošenja
zakonske regulative s područja obrane od požara. Slijedom toga osnivaju se „Kotarska povje-
renstva za vatrogastvo“ i kasnije (1947.) „Kotarska vatrogasna rukovodstva“ koja djeluju do
1948. godine. U mjestima ludbreške regije obnavljaju se vatrogasne organizacije, provodi se
obuka vatrogasaca, grade se domovi i vatrogasna spremišta, organizira se kulturno prosvjetni
radu dobrovoljnim vatrogasnim društvima, organiziraju se vježbe te zabave za svekoliko sta-
novništvo.
Godine 1948. Sabor Narodne Republike Hrvatske donosi Zakon o dobrovoljnim vatroga-
snim društvima po kojem je osnovan „Savez dobrovoljnih vatrogasnih društava Narodne Re-
publike Hrvatske“ i „vatrogasni podsavezi DVD-ova“ u kotarevima, među kojima i Podsavez
dobrovoljnih vatrogasnih društava Ludbreg. Tadašnji vatrogasni podsavez pod svojom nad-
ležnošću imao je vatrogasne organizacije s područja općina Ludbreg, Rasinja, Mali Bukovec
i Martijanec, s obzirom da su područja navedenih općina pripadala kotaru Ludbreg. Među
prvim značajnijim aktivnostima ludbreškog vatrogasnog podsaveza valja izdvojiti veliku poka-
znu vježbu održanu 1950. godine:
Dne 22. X. o. g. održana je u Ludbregu kotarska javna vježba, kod koje su sudjelovala 4
vatrogasna automobila, 23 konjske sprege sa ručnim štrcaljkama i 10 agregata. Vježba je bila
podijeljena na 10 mjesta, tako da je za svako mjesto odnosni komandir dobio posebni zadatak
za navalu.
Na vježbi je bilo uspješno prikazano dodavanje vode od čete do čete, tako da je uspielo
dobiti vodu na daljinu od 300-400 m.
84 Kod vježbe je sudjelovao po jedan odred s plinskim maskama i tehnički odred s razvalnim
oruđem, koji su vatrogascima prokrčili put do garišta i osigurali nesmetan rad na gašenju. Isto
tako sudjelovala je i jedna ženska sanitetska ekipa za pružanje prve pomoći na garištu.
Nakon vježbe održan je defile, a poslije toga obavljen je kritički osvrt na tok vježbi.
Vježba, koja je uglavnom bila uspješno izvedena i završena, pokazala je pravilan rad vatro-
gasnih jedinica u cilju izobrazbe svestranog vatrogasca, sposobnog za izvršavanje zadataka u
miru i ratu.9
Ovi „podsavezi“ djeluju do 1955. godine kada, sukladno ustroju lokalne uprave ludbreški
vatrogasni podsavez prerasta u Vatrogasni odbor Općine Ludbreg.
Na čelu Vatrogasnog odbora općine Ludbreg, odmah po njegovom konstituiranju 1955.
godine, bili su predsjednik Stanko Žerjavić, komandant odreda Ivan Molnar i tajnik Ivan
Matijašec (zaposlen na ovom radnom mjestu do 1961. godine kada se ukida profesionalno
obavljanje istih poslova). Prostorije za rad Saveza bile su osigurane u prostorijama op-
ćinskog komiteta Saveza komunista. Ukidanjem profesionalnog zaposlenika 1961. godine
Savez gubi svoje prostore te do izgradnje novog vatrogasnog doma DVD-a Ludbreg 1983.
godine svi se administrativni i blagajnički poslovi obavljaju na mjestima gdje su zaposleni
njegovi dužnosnici.
Tadašnji novi Savez ima 38 dobrovoljnih vatrogasnih društava s 645 članova. Oprema za
gašenje sastojala se od 16 ručnih zaprežnih štrcaljki i 22 motorne vatrogasne pumpe.
9
„Savremeno vatrogastvo“ br. 1/1950, str. 40.
U to je vrijeme vlast znatno koristila vatrogasne organizacije za promicanje aktualnih
društveno-političkih ideja, favorizirajući politički angažirane osobe, potičući ih na preuzi-
manje najodgovornijih dužnosti u dobrovoljnim vatrogasnim organizacijama. Poznata je bila
krilatica „svako selo – DVD“, temeljem kojeg u jednom trenutku vlastito dobrovoljno vatro-
gasno društvo nije imalo samo mjesto Vinogradi Ludbreški.
Od 1966. godine u Hrvatskoj djeluju „općinski vatrogasni savezi“ da bi na početku 70-tih
godina djelovali isključivo „vatrogasni savezi općina“. Tako se i na području ludbreške regije
1966. godine ustrojava Vatrogasni savez općine Ludbreg. Valja napomenuti da su se tada
pojavili i „Vatrogasni savezi zajednica općina“, koji kao i VSO pišu svoju povijest do uspostave
samostalne Republike Hrvatske.
Jedna od prvih aktivnosti novoosnovanog općinskog vatrogasnog saveza bila je organiza-
cija rajonskih natjecanja DVD-ova tijekom 1967. godine, u kojima su se za razliku od da-
našnjih dana izvodile „mokre“ vježbe s vlastitom opremom, uz rušenje meta kao glavni cilj.
Najuspješnija dobrovoljna vatrogasna društva na tim natjecanjima bila su iz Županca, Struge,
Bolfana, Poljanca i Križovljana.
Prema Planu zaštite od požara na području općine Ludbreg iz 1970. godine, cjelokupno
područje općine Ludbreg podijeljeno je u 5 „požarnih rajona“, među kojima je bio i Požarni
rajon Ludbreg sa sljedećim pripadajućim naseljima: Ludbreg, Slokovec, Sigetec, Globočec,
Selnik, Poljanec, Hrastovsko, Kućan i Ludbreški Vinogradi. Istim aktom utvrđena je potrebita
minimalna opremljenost svih DVD-ova te plan pozivanja vatrogasnih postrojbi na području
općine Ludbreg za pružanje pomoći pri gašenju onih požara koji prelaze mogućnosti inter-
vencije mjesne vatrogasne postrojbe.“
85
Na smotrama vatrogasaca valjalo je prikazati ono najbolje što svako dobrovoljno vatrogasno društvo
posjeduje - educirane operativce i uzorno održavanu opremu
Jedna od značajnijih smotri vatrogastva u organizaciji VSO Ludbreg održana je u Ludbre-
gu 20. srpnja 1985. godine, kao dio obilježavanja 40. obljetnice završetka Drugog svjetskog
rata, odnosno 30 godina VSO Ludbreg. Dobrovoljna vatrogasna društva bila su obavezna
odazvati se s vatrogasnim vozilom i ostalom opremom te najmanje po 10 vatrogasaca. Po-
kaznu vježbu tom su prilikom izveli pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice „Razvitak“
Ludbreg, DVD-a Ludbreg, DVD-a Sesvete Ludbreške i DVD-a Madaraševac. Valja spomenuti
kako je posebna pažnja u pokaznim vježbama posvećena novim traktorskim monopužnim
pumpama i cisternama, nabavljenim za pojedine DVD-ove sredstvima VSO Ludbreg. Ova-
kve vježbe itekako su bile poželjne s obzirom na relativno skromnu statistiku požara.
Za razvoja vatrogastva, posebice njegovo materijalno-tehničko osnaživanje, značajno je
formiranje Samoupravne interesne zajednice za protupožarnu i protugradnu obranu („SIZ-
a“) općine Ludbreg 24. travnja 1985. godine, temeljem kojeg je dobrim dijelom riješeno pi-
tanje nabave potrebite vatrogasne opreme. Spomenimo kako je ustrojavanjem spomenutog
SIZ-a po prvi puta pokrenuta inicijativa glede ustrojavanja profesionalne vatrogasne postrojbe
za područje tadašnje općine Ludbreg, no ona zbog raznoraznih okolnosti sve do današnjih
dana nije realizirana. Dobrovoljna vatrogasna društva u to vrijeme na području bivše općine
Ludbreg posjedovala su 2 autocisterne, 18 kombi vozila, 2 traktorske cisterne, 64 prijenosne
motorne pumpe, zavidnu količinu cijevi te drugu opremu.
Zaštita od požara na području bivše općine Ludbreg po prvi je puta stručno analizirana
i preustrojena na temelju Plana zaštite od požara općine Ludbreg iz 1970. godine, dok su
temeljem istovrsnog Plana iz 1986. godine dobrovoljna vatrogasna društva svrstana u 5 kate-
gorija, u skladu s odgovornostima i operativnoj pripravnosti, kako slijedi:
1. Jedinica Vatrogasnog centra općine je van kategorije,
86 2. I. kategorija obuhvaća vatrogasnu jedinicu iz Ludbrega – DVD Ludbreg,
3. II. kategorija obuhvaća vatrogasne jedinice iz sela: Hrastovsko, Slanje, Vrbanovec,
Martijanec, Hrastovljan, Đurđ, Hrženica, Sv. Petar, Mali Bukovec, Veliki Bukovec i
Sesvete,
4. III. kategoriju sačinjavaju vatrogasne jedinice iz sela: Lunkovec, Martinić, Kapela, Du-
bovica, Karlovec, Luka, Struga, Sudovčina, Bolfan i Sigetec,
5. IV. kategoriju sačinjavaju vatrogasne jedinice iz sela: Slokovec, Globočec, Selnik, Po-
ljanec, Kućan, Gornji Martijanec, Čićkovina, Maderaševac, Križovljan, Obrankovec,
Priles, Komarnica, Novo Selo, Županec, Apatija i Čukovec.
Tim je dokumentom utvrđena i potreba postavljanja UKV sirenskih sustava za uzbunjiva-
nje na području cijele bivše općine. Obaveza postavljanja električne ili elektronske sirene ve-
zana je uz sljedeća naselja: Sveti Petar, Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ, Hrženica,
Hrastovljan, Martijanec, Slanje, Vrbanovec, Sesvete Ludbreške i Čukovec.
U 1991. godini Štab civilne zaštite Republike Hrvatske i Vatrogasni savez Hrvatske dono-
se odluku o prelasku vatrogasnih saveza općina i DVD-ova na rad u ratnim uvjetima. Ratna
zbilja Domovinskog rata dovela je do čestog uključivanja sirena odnosno uzbunjivanja sta-
novništva prilikom prisutnosti zračne opasnosti, s obzirom na prelete zrakoplova bivše JNA
i njihove sporadične napade na Varaždin. Veliki je broj dobrovoljnih vatrogasaca s područja
ludbreške regije bio na bojištima diljem Lijepe Naše. Na području ludbreškog kraja vatrogasci
su organizirali dežurstva u vatrogasnim objektima, ponajviše zbog skrbi o djelovanju sustava
za uzbunjivanje stanovništva, ali i pripremi za moguće aktivnosti u smislu spašavanja unesre-
ćenih uslijed mogućih zračnih napada.
Prvim Zakonom o vatrogastvu u neovisnoj Republici Hrvatskoj 1993. godine postavljaju
se temelji današnjeg ustroja vatrogastva. Na području Varaždinske županije ustrojene su nove
jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine, a vatrogasne organizacije koje djelu-
ju na njihovom području udružuju se u vatrogasne zajednice gradova i općina.
Spomenute nove vatrogasne zajednice najniži su oblik udruživanja DVD-ova u vatroga-
snoj hijerarhiji, a iste se udružuju u Vatrogasnu zajednicu Varaždinske županije, kao i nekoli-
cina DVD-ova koji djeluju samostalno na području vlastitih općina.
Na području ludbreške regije sredinom 1993. godine prestaje s radom Vatrogasni savez
općine Ludbreg, a nastaju:
• Vatrogasna zajednica općine Ludbreg (preimenovana u Vatrogasnu zajednicu grada
Ludbrega početkom 1997. godine, nakon što je Ludbreg službeno proglašen gradom),
• Vatrogasna zajednica općine Donji Martijanec (preimenovana u Vatrogasnu zajednicu
Martijanec 2006. godine),
• Vatrogasna zajednica općine Mali Bukovec (kasnijim osnivanjem Općine Veliki Bukovec
osnovana je 18. travnja 1997. godine i Vatrogasna zajednica općine Veliki Bukovec) i
• Vatrogasna zajednica općine Sveti Đurđ.
Vatrogasna zajednica grada Ludbrega, Vatrogasna zajednica općine Donji Martijanec, Va-
trogasna zajednica općine Sveti Đurđ i Vatrogasna zajednica općine Mali Bukovec (iz iste se
18. travnja 1997. godine izdvojila Vatrogasna zajednica općine Veliki Bukovec). Spomenute
nove vatrogasne asocijacije koordiniraju rad dobrovoljnih vatrogasnih društava na vlastitom
području do današnjih dana.
87
VATROGASTVO POD
OKRILJEM
VATROGASNE ZAJEDNICE
GRADA LUDBREGA
Osnivanje Zajednice
Slijedom novog Zakona o vatrogastvu iz 1993. godine, kao novi pravni subjekt vatroga-
stva u općini Ludbreg ustrojena je 20. lipnja 1993. godine Vatrogasna zajednica općine Lud-
breg, postavši tako stručno koordinacijsko tijelo za 9 teritorijalnih dobrovoljnih vatrogasnih
društava koja su djelovala u svojim naseljima te 3 DVD-a koja su djelovala u gospodarstvu.
Pripremne administrativne radnje za osnivanje Zajednice proveo je dotadašnji Vatrogasni
savez općine Ludbreg, na čelu s Mirkom Jurasom i Ivanom Puklavcem, a sukladno zaključ-
cima Inicijativnog odbora za osnivanje vatrogasnih zajednica općina i županijske vatrogasne
zajednice.
Na osnivačkoj sjednici donesena je između ostalog odluka o udruživanju u Vatrogasnu
zajednicu županije Varaždinske, novu vatrogasnu organizaciju na županijskoj razini.
Prvim predsjednikom Zajednice postaje Ivan Đuran iz DVD-a Ludbreg, prvi zapovjednik
Zajednice bio je Mirko Juras iz DVD-a Ludbreg, a tajnik Franjo Pačko iz DVD-a Hrastovsko.
Kadrovski potencijali vatrogastva općine Ludbreg u samom su začetku rada Zajednice

bili relativno skromni, odnosno razmjerno značajan je bio broj neaktivnih članova, dok je
tek manjina članstva objektivno shvaćala obaveze i odgovornosti koje je donio novi ustroj
vatrogastva u zemlji.
Iz arhive Vatrogasne zajednice Varaždinske županije saznajemo brojčano stanje članstva
dobrovoljnih vatrogasnih društava na samom začetku rada VZO Ludbreg.
Tabela 2: Pregled članstva DVD-ova na području „nove“ općine Ludbreg 1993. godine
Broj članova prema starosti

91
Naziv DVD-a
6-16 god. 16-60 god. preko 60 god. zaposleni u VSO Ukupno
Ludbreg 16 39 19 2 76
Selnik - 23 - - 23
Hrastovsko - 32 3 - 35
Kučan - 16 - - 16
Sigetec - 41 6 - 47
Slokovec - 31 5 - 36
Apatija - 21 - - 21
Čukovec - 27 - - 27
Bolfan - 22 - - 22
„Razvitak“ Ludbreg - 63 - - 63
„Varteks“ Ludbreg - 47 - - 47
„Budućnost“ Ludbreg - 34 - - 34
Ukupno 16 396 33 2 447
Prvih nekoliko godina rada Zajednice velika je pažnja posvećena problemima u usklađi-
vanju dokumentacije s novim Zakonom o vatrogastvu te je pojedinim DVD-ovima trebalo
doista dugo vremena da usklade vlastite statute i druge akte.
Vatrogasne intervencije – pokazatelj spremnosti i požrtvovnosti
Jedan od najboljih pokazatelja rezultata novog ustroja vatrogastva u Republici Hrvatskoj,
uvedenog 1993. godine, bilo je smanjenje broja samostalnih intervencija DVD-a Ludbreg.
Naime, za vrijeme socijalizma temelj vatrogasne operative cijele ludbreške regije bio je DVD
Ludbreg. Tako nijedna značajnija intervencija na tom području do 1993. godine nije mogla
proći bez nazočnosti ludbreških vatrogasaca, što je za ostala vatrogasna društva u regiji u
konačnici značilo više naglaska na protupožarnoj preventivi, organizaciji i sudjelovanju na
različitim vatrogasnim natjecanjima i radu s podmlatkom.
Godine 1993. dolazi do novog ustroja, u kojem DVD Ludbreg biva proglašen postrojbom
od općeg interesa za Općinu Ludbreg te dobiva obvezu odaziva na svaku vatrogasnu inter-
venciju na području vlastite općine, no ne i na području novih susjednih općina.
Srećom, tijekom svih gotovo 30 godina djelovanja vatrogasne zajednice općine/grada
Ludbrega, na istom području nije bilo katastrofalnih požara, a svi su DVD-ovi s područja gra-
da kroz to razdoblje proveli ukupno 900-njak vatrogasnih intervencija, ne samo na području
grada, već i izvan njegovog područja.
92
Statistika vatrogasnih intervencija na području grada Ludbrega u proteklih 30 godina
Valja napomenuti kako su u statistiku intervencija zaključno s 2011. godinom u iste bile
uključene i uslužne intervencije (2011. godine na području VZG Varaždinske Toplice prove-
dena je 51 takva vatrogasna intervencija). Ako se u obzir uzme spomenuta činjenica, može
reći kako tijekom posljednjih 20-tak godina na području grada biva provedeno 30-tak va-
trogasnih intervencija, među kojima veliku većinu samostalno odrađuje postrojba DVD-a
Varaždinske Toplice, kao „središnjeg“ dobrovoljnog vatrogasnog društva na području grada.
Među najznačajnijim vatrogasnim intervencijama koje su se dogodile na području grada
Ludbrega tijekom posljednjih 30 godina, odnosno od ustrojavanja postojećeg sustava vatro-
gastva valja izdvojiti:
• požare gospodarskih kompleksa „Razvitak“ i „Budućnost“ u Ludbregu 1994. godine,
u čijem su gašenju sudjelovala brojna dobrovoljna vatrogasna društva i profesionalna
vatrogasna postrojba iz Varaždina;
• eksploziju plina u kućanstvu u Ludbregu 1997. godine, u čijem je gašenju sudjelovalo
više DVD-ova i profesionalna vatrogasna postrojba iz Varaždina;
• požar raslinja odnosno šume u području uz Dravu i Bednju, kojeg su 23. i 24. kolo-
voza 2003. godine uz DVD Mali Bukovec svojim vozilima i ljudstvom gasili i DVD
Sveti Petar, DVD Sveti Đurđ, DVD Veliki Bukovec, DVD Ludbreg i DVD Bolfan, dok
su ljudstvom pomagala i ostala vatrogasna društva bukovečkog kraja te sami mještani
(ova intervencija okarakterizirana je kao najveća na području sjeverozapadne Hrvat-
ske iste 2003. godine);
• požar ugostiteljskog objekta “Julija” u Bolfanu 15. siječnja 2010. godine;
• požar teretnog vagona na željezničkom kolodvoru u Ludbregu 8. srpnja 2011. godine;
• požar kompleksa pilane tvrtke Hrast-Export-Puklavec u Hrastovljanu 23. srpnja 2012.
godine, u čijem je gašenju sudjelovalo više od 200 vatrogasaca;
• požar industrijskog postrojenja tvrtke „Požgaj Grupa d.o.o.“ u Velikom Bukovcu 12.
lipnja 2013. godine, pri čemu su u gašenju požara skladišnog kompleksa ukupne
površine oko 8000 m2 sudjelovale 2 javne profesionalne vatrogasne postrojbe i 17 do-
brovoljnih vatrogasnih društava s oko 150 vatrogasaca i 27 vatrogasnih vozila, među
kojima i većina DVD-ova s područja grada Ludbrega.
Uz spomenute požare, valja izdvojiti i ulogu vatrogasaca kod različitih elementarnih ne-
pogoda. Nakon rekordnih padalina i prolaska „tisućljetnih voda“ kroz vodotoke na području
Varaždinske županije odnosno ludbreške regije u studenome 2012. godine, na sam blagdan
Uskrsa 2013. godine vatrogasci imali pune ruke posla, ispumpavajući nabujalu Bednju koja
je prijetila izlijevanjem izvan obrambenog nasipa. Ista se situacija ponovila i u rujnu 2014.
godine, rezultirajući izradom zečjih nasipa u Hrastovskom, pri čemu se samo manja količina
vode izlila na područje privatnih dvorišta.
93
U rujnu 2014. godine poplave su između ostalog ugrozile i Hrastovsko

Vatrogasne vježbe – najbolji način podizanja operativne spremnosti
Činjenica da statistika vatrogasnih intervencija u ludbreškom kraju ne poznaje velike broj-
ke, dovoljan je razlog znatnom naglasku na potrebi održavanja intervencijske spremnosti pu-
tem različitih oblika uvježbavanja. Jedan od najboljih načina uvježbavanja zasigurno su javne
pokazne taktičke vježbe, u kojima do izražaja dolazi i opća pozitivna promocija vatrogastva
kao humane djelatnosti.
Na području grada Ludbrega tijekom proteklih 25 godina održano je nekoliko pokaznih
vježbi na razini grada, među kojima ponajviše na objektu osnovne škole, pri čemu je prove-
dena i evakuacija tamošnjih učenika. Vježbe više-manje samostalno provodi DVD Ludbreg,
o čemu će više riječi biti u narednom poglavlju.
94
Jednu u nizu pokaznih vježbi održana je 2017. godine u Osnovnoj školi Ludbreg pred mnoštvom
oduševljenih učenika i školskog osoblja
Osposobljenost kao osnova za kvalitetnu provedbu vatrogasne djelatnosti

Iznimno važan čimbenik kvalitetne provedbe primarnih zadaća vatrogasne struke stručno
je osposobljavanje i usavršavanje kadrova. Vatrogasna zajednica Varaždinske županije kroz
svoje programe od 1994. godine godišnje educira oko 700 članova vatrogasnih organizacija,
odnosno najmanje svaki treći operativni član nekog DVD-a svake godine završi određeni
program obuke, u prosječnom trajanju od 50-tak sati. Time se direktno podiže spremnost
vatrogastva za odgovor na sve vrste ugroza.
Na području grada organiziraju se programi osposobljavanja za temeljno zvanje „vatro-
gasac“, pri čemu odjeljenja od po 30-tak kandidata završavaju svoj dvomjesečni program
obuke. No, u prošlih gotovo 30-tak godina otkako su na snazi sadašnji propisi, u Ludbregu su
održani i programi osposobljavanja za vatrogasce 1. klase, vatrogasne dočasnike i dočasnike
1. klase, uz niz drugih oblika edukacije poput seminara i predavanja vezanih uz aktualnosti
u struci. U tom smislu potrebno je spomenuti dobru suradnju sa susjednim općinskim vatro-
gasnim zajednicama.
95
Uspomene s programa za „vatrogasce“ 2018. godine u Ludbregu, pri čemu su osnovno zvanje stekla i
3 člana DVD-a Hrastovsko
Tradicionalne manifestacije
Jedna od prvih aktivnosti u kojoj je do izražaja došla koordinacijska uloga VZG Ludbreg
bila je organizacija svečanog obilježavanja Dana vatrogastva u Republici Hrvatskoj, odno-
sno Florijanova, vezanog ponajviše uz mjesto Slokovec i tamošnju kapelicu svetog Florijana.
Članovi svih DVD-ova s područja grada od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća, pa
sve do danas, sastaju se svake godine u Slokovcu kako bi nazočili svetoj misi i uobičajenom
prigodnom domjenku za sve nazočne.
Opisana manifestacija predstavlja zapravo povratak tradiciji. Naime, ovdašnja dobrovolj-
na vatrogasna društva zajednički su prisustvovala svetoj misi održavanoj u Slokovcu povodom
blagdana svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca, u razdoblju između dva svjetska rata, odno-
sno od samih začetaka vatrogastva na području Župe Ludbreg.
96
Kapelica svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca, nalazi se u središtu naselja Slokovec od 1869.
godine, a obnovljena je 2019. godine
Kip svetog Florijana nalazi se

i u okviru pila Svetog Troj-
stva na ludbreškom glavnom
gradskom trgu (nakon Dru-
gog svjetskog rata uklonjen
je s trga, 2000. godine biva
renoviran i ponovno stavljen
na Trg Svetog Trojstva)
Hodočašće vatrogasaca ludbreške regije u ludbreško svetište Predragocjene Krvi Kristove
Vatrogasna natjecanja – temelj entuzijazma mlađeg članstva

Organizacija i provedba vatrogasnih natjecanja nije izrijekom spomenuta kao sastavni
dio vatrogasne djelatnosti, no u vatrogastvu srednje Europe ima vrlo dugu i bogatu tradici- 97
ju. Stoga odjeljenja vatrogasnih organizacija s područja bivše Jugoslavije, odnosno kasnije
Republike Hrvatske, bivaju sudionicima međunarodnih natjecanja od početka 60-ih godina
prošlog stoljeća, uključujući prve “Vatrogasne olimpijade” CTIF-a (Međunarodnog udruženja
vatrogasnih i spasilačkih službi).
Vatrogasna natjecanja na razini ludbreškog kotara, kasnije Općine Ludbreg, bivaju organi-
zirana već tijekom 50-ih godina prošlog stoljeća. Iz različitih izvora moguće je zaključiti kako
su pojedini DVD-ovi na području ludbreške regije vrlo ozbiljno shvaćali ovaj oblik aktivnosti.
Činjenica je da svakom dobrom rezultatu na natjecanjima obvezno predstoji uporno i
često treniranje, a što u vatrogastvu znači mnogo za samu operativnu pripravnost vatrogasne
postrojbe. Članovi natjecateljskih odjeljenja gotovo svakodnevno rukuju različitom vatroga-
snom opremom, upoznaju njezinu svrhu i pravilno održavanje, odnosno razmjenjuju najra-
zličitija pozitivna životna iskustva.
Od samih začetaka njezinog djelovanja, na razini Vatrogasne zajednica Grada Ludbrega
redovito se održavaju gradska vatrogasna natjecanja, a njezini predstavnici nastupaju na re-
gionalnim, županijskim i državnim natjecanjima.
Prvo značajnije županijsko natjecanje koje valja spomenuti zbog sudjelovanja predstavni-
ka DVD-a Hrastovsko bilo je 6. Natjecanje vatrogasne mladeži Varaždinske županije, održano
11. rujna 2005. godine na nogometnom igralištu u Radovanu. Vatrogastvo grada Ludbrega na
županijskoj razini po prvi puta su puta zastupali pripadnici muške mladeži DVD-a Ludbreg,
osvojivši vrlo dobro 5. mjesto u konkurenciji 13 odjeljenja. Među 34 odjeljenja u kategoriji
dječaka u dobi od 6 do 12 godina, u konkurenciji 34 odjeljenja članovi DVD-a Ludbreg os-
vojili su 9., DVD-a Hrastovsko 10., a DVD-a Bolfan 29. mjesto. Njihove vršnjakinje iz DVD-a
Čukovec bile su 6. među 10 odjeljenja u svojoj kategoriji.
Zajedničko 4. Natjecanje vatrogasaca i 7. Natjecanje vatrogasne mladeži Varaždinske
županije održano je 16. rujna 2007. godine na stadionu Sloboda u Varaždinu. U natjecanju
je sudjelovalo 128 odjeljenja, od čega 600 pripadnika vatrogasne mladeži i 120 njihovih
voditelja svrstanih u 60 odjeljenja, 68 seniorskih odjeljenja sa 680 natjecatelja te 100-njak
č��
lanova��
suda��
��
č��
kog��
i��
��
tehni��
��
č��
kog��
osoblja��
��
. Među predstavnicima vatrogastva grada Ludbrega naj-
zastupljeniji su bili članovi DVD-a Ludbreg. Među 40 muških odjeljenja u „A“ kategoriji čla-
novi DVD-a Ludbreg zauzeli su vrlo dobro 12. mjesto, a DVD-a Sigetec Ludbreški 34. mjesto.
Djevojčice u dobi od 6 do 12 godina DVD-a Hrastovsko osvojile su posljednje 9. mjesto u
vlastitoj kategoriji, dok su među 36 odjeljenja njihovih vršnjaka 25. mjesto zauzeli članovi
DVD-a Ludbreg, a 26. mjesto članovi DVD-a Hrastovsko. Među vatrogasnom mladeži pri-
padnici muške mladeži DVD-a Ludbreg zauzeli su posljednje 11. mjesto, no njihove su vrš-
njakinje zauzele 3. mjesto među ukupno 4 odjeljenja i plasirale se na 8. Državno natjecanje
vatrogasne mladeži Republike Hrvatske koje je naredne 2008. godine održano u Makarskoj.
98
Uspomene na županijsko vatrogasno natjecanje u Varaždinu 2007. godine
4. regionalno natjecanje u Ludbregu, održano je 31. kolovoza 2008. godine, s ukupno

rekordnih 38 odjeljenja odnosno oko 400 sudionika s područja cijele ludbreške regije. Do-
maćin regionalnog natjecanja bila je Vatrogasna zajednica Grada Ludbrega, odnosno DVD
Ludbreg, a isto je natjecanje bilo uključeno i u službeni program manifestacije „Deset dana
ludbreške Svete Nedjelje“. DVD Hrastovsko predstavljali su mališani s brentačama, pri čemu
su dječaci osvojili 4. mjesto na razini grada, dok su viceprvakinje grada bile upravo najmlađe
pripadnice DVD-a Hrastovsko.
Natjecanja vatrogasaca u Varaždinskoj županiji svoj su vrhunac 2009. godine doživjele
uspješnom organizacijom��
8. Natjecanja��
��
��
vatrogasne��
��
mlade��
ž��
i��
��
Vara��
ž��
dinske��
ž��
upanije��
. Manifesta-
cija je održana 30. kolovoza 2009. godine, a domaćin ove smotre “budućnosti” vatrogastva
naše županije bili su DVD Ludbreg odnosno Grad Ludbreg. Ovo događanje bilo je vezano
uz svečano obilježavanje visoke 140. obljetnice osnutka Društva, održano dan ranije, kao i
manifestaciju Deset dana Svete nedjelje u Ludbregu.
Vatrogastvo grada Ludbrega po prvi su puta zastupala odjeljenja mladeži u obje kategori-
je. Članice ženskog odjeljenja DVD-a Ludbreg zauzele su 4. mjesto među 8 odjeljenja, dok
su njihovi vršnjaci zauzeli 15. mjesto među 18 odjeljenja. Dječaci DVD-a Ludbreg u dobi od
6 do 12 godina zauzeli su 48. mjesto među 50 odjeljenja, dok su među djevojčicama članice
DVD-a Hrastovsko zauzele 7., a članice DVD-a Ludbreg 13. mjesto među 17 odjeljenja.
Na 5. Regionalnom natjecanju vatrogasaca ludbreške regije, održanom 22. kolovoza
2010. godine u Vrbanovcu, djevojčice iz DVD-a Hrastovsko ponijele su naslov gradskih pr-
vakinja u kategoriji vatrogasnog pomlatka.
Jubilarno 10. Natjecanje vatrogasne mladeži Varaždinske županije održano je pod pokro-
viteljstvom Varaždinske županije 8. rujna 2013. godine, a domaćin ove smotre “budućnosti”
vatrogastva županije bili su DVD Lepoglava odnosno Grad Lepoglava. Među dječacima u
dobi od 6 do 12 godina nastupila su 44 odjeljenja. Članovi DVD-a Ludbreg zauzeli su 26.,
a DVD-a Hrastovsko 40. mjesto. U kategoriji njihovih vršnjakinja DVD Sigetec Ludbreški je
osvojio 10., a DVD Ludbreg 19. mjesto među ukupno 19 odjeljenja. U kategoriji muške mla-
deži članovi DVD-a Ludbreg u konkurenciji 14 odjeljenja zauzeli su 11. mjesto.
Na županijskom natjecanju vatrogasne mladeži 2013. godine u Lepoglavi nastupili su i dječaci iz

DVD-a Hrastovsko 99
Vatrogasne zajednice svih 5 jedinica lokalne samouprave na području ludbreške regije
zajednički su organizirale 7. Regionalno natjecanje vatrogasaca ludbreške regije, a koje je
održano u Hrženici u nedjelju, 24. 8. 2014. godine. Domaćin regionalnog natjecanja ove
je godine bila Vatrogasna zajednica općine Sveti Đurđ, odnosno DVD Hrženica. Dječaci iz
DVD-a Hrastovsko osvojili su drugo mjesto među 5 odjeljenja u vlastitoj kategoriji na razini
grada.
Rekordno zajedničko 6. Natjecanje vatrogasaca i 11. Natjecanje vatrogasne mladeži
Varaždinske županije održano je 11. rujna 2015. godine na stadionu Sloboda. Po prvi je
puta ova županijska smotra vatrogastva provedena je jednom mjestu istovremeno u svim
kategorijama. Stoga zbog masovnosti ovo natjecanje možemo nazvati jednim od organiza-
cijski najsloženijih u povijesti hrvatskog vatrogastva, organiziranim pod vodstvom autora ove
monografije. Među dječacima u dobi od 6 do 12 godina nastupilo je 56 odjeljenja. Članovi
DVD-a Hrastovsko osvojili su 9., DVD-a Sigetec Ludbreški 31., DVD-a Ludbreg 43., a DVD-a
Bolfan 55. mjesto. U kategoriji ženske mladeži članice DVD-a Ludbreg u konkurenciji 11
odjeljenja zauzele su solidno 7. mjesto. U prestižnoj muškoj „A“ kategoriji DVD Ludbreg
osvojio je odlično 7., a DVD Sigetec Ludbreški 27. mjesto među 40 odjeljenja.
Osmo regionalno natjecanje vatrogasaca ludbreške regije održano je u Malom Bukovcu
10. srpnja 2016. godine, uz nastup 41 odjeljenja s oko 500 sudionika manifestacije. DVD
Hrastovsko u skladu s pojačanim aktivnostima u području natjecanja nastupilo je na ovoj
smotri s tri odjeljenja. Pritom valja izdvojiti prvo mjesto osvojeno na razini grada u kategoriji
muškog pomlatka (među pet odjeljenja), dok su seniorke nastupile nakon dugogo niza go-
dina i osvojile treće mjesto na razini grada. Seniori su također nastupili nakon duge stanke i
osvojili četvrto mjesto na razini grada.
Godinu potom, odnosno 1. listopada 2017. godine na Sportsko-rekreacijskom centru u
Lepoglavi održano je 12. Natjecanje vatrogasne mladeži Varaždinske županije. Među dječa-
cima u dobi od 6 do 12 godina nastupila su 52 odjeljenja. Članovi DVD-a Hrastovsko zauzeli
su 12., DVD-a Ludbreg 39., a DVD-a Sigetec Ludbreški 45. mjesto. U kategoriji njihovih
vršnjakinja, kao i u kategorijama mladeži VZG Ludbreg nije imala predstavnike.
Deveto regionalno natjecanje vatrogasaca ludbreške regije održano je u Ludbregu 22.
rujna 2018. godine, uz sudjelovanje ukupno 33 natjecateljska odjeljenja. Natjecanje valja iz-
dvojiti po naslovu gradskih prvaka koji su u konkurenciji 5 odjeljenja osvojili najmlađi članovi
DVD-a Hrastovsko.
Na varaždinskom Gradskom stadionu „Sloboda“ 8. rujna 2019. godine održano je 13.
Natjecanje vatrogasne mladeži Varaždinske županije, pod pokroviteljstvom Varaždinske žu-
panije. Među dječacima u dobi od 6 do 12 godina nastupilo je 55 odjeljenja. Članovi DVD-a
Selnik zauzeli su 7., a DVD-a Hrastovsko 47. mjesto. U kategoriji njihovih vršnjakinja nastu-
pilo je 17 odjeljenja, a članice DVD-a Ludbreg zauzele su 15. mjesto. U kategoriji muške
mladeži DVD Ludbreg zauzeo je 11. mjesto među ukupno 23 odjeljenja.
Dužnosnici Zajednice kroz povijest

VZG Ludbreg kroz proteklih je 7 mandatnih razdoblja vodilo niz osoba koje su svojom
dugogodišnjom aktivnošću i posebice stručnim radom u matičnim DVD-ovima zaslužile biti
na čelu gradske vatrogasne organizacije. Većina njih uspješno je „balansirala“ između zado-
voljavanja sve strožih strukovnih normi i želja vezanih uz širi društveni rad te značaj DVD-
ova, raspolažući pritom razmjerno skromnim financijskim sredstvima.
100 Tablica 3: Dužnosnici VZG Ludbreg od njezina osnutka do danas
Mandatno
Predsjednik Zapovjednik Tajnik
razdoblje
Ivan Đuran (DVD Ludbreg)
Mirko Juras Franjo Pačko
1993.-1997. Božidar Đekić (DVD Ludbreg) (DVD Ludbreg) (DVD Hrastovsko)
(od 1996.)
Božidar Đekić Dragutin Miroslav Mirko Juras
1997.-2001.
(DVD Ludbreg) (DVD Ludbreg) (DVD Ludbreg)
Krešo Kancijan Dragutin Miroslav Mirko Juras
2001.-2005.
(DVD Bolfan) (DVD Ludbreg) (DVD Ludbreg)
Nenad Cindori Vilim Kišić Mirko Juras
2005.-2009.
Nenad Cindori Vilim Kišić Jurica Havaić
2009.-2013.
Nenad Cindori Vlado Vukina Jurica Havaić
2013.-2017.
Nenad Cindori Jurica Havaić Mihaela Horvat
2017.-2021.
Nenad Cindori Jurica Havaić Mihaela Horvat
2021.-2026.
VZG Ludbreg danas
S obzirom da ovo poglavlje obuhvaća djelovanje vatrogastva na području grada Ludbrega,
valja spomenuti kako Vatrogasnu zajednicu Grada Ludbrega danas čine:
• DVD Ludbreg – središnje Društvo,
• DVD Bolfan,
• DVD Hrastovsko,
• DVD Kučan Ludbreški,
• DVD Selnik,
• DVD Sigetec Ludbreški,
• DVD Slokovec.
S aktivnim radom tijekom protekle 2022. godine na žalost je zbog pomanjkanja članstva
prestalo djelovati Dobrovoljno vatrogasno društvo Čukovec.
Prema statistici priređenoj krajem 2022. godine, na području Zajednice djeluju ukupno
353 člana u okviru svih 7 DVD-ova, pri čemu su članovi svrstani u sljedeće kategorije:
- 98 operativni,
- 76 izvršnih,
- 10 pričuvna,
- 9 vatrogasnih veterana,
- 4 počasnih,
- 32 pomažućih,
- 33 pripadnika vatrogasne mladeži (12-16 godina),
- 52 pripadnik vatrogasnog pomlatka (6-12 godina). 101
- 38 ostali clanovi
Struktura članstva prema zvanjima uključuje:

- 73 vatrogasca,
- 71 vatrogasca 1. klase,
- 22 dočasnika,
- 16 dočasnika 1. klase,
- 4 časnika,
- 7 časnika 1. klase,
Osnovu materijalno-tehničke opremljenosti vatrogastva na području Zajednice čini:

- 2 vatrogasnih domova sa spremištima
- 5 vatrogasno spremište,
- 2 navalna vozila,
- 2 autocisterna,
- 6 kombi vozila,
- 2 zapovjedna vozilo,
- 2 ostala vozila,
- 11 različite prijenosne motorne pumpe,
- 200-njak tlačnih cijevi (oko 3000 metara),
- 100-njak kompleta osobne zaštitne opreme.
DOBROVOLJNO
VATROGASNO DRUŠTVO
HRASTOVSKO
KROZ POVIJEST
Osnivanje Društva
DVD Hrastovsko osnovano je 1. siječnja 1923. godine, a osnivači su bili Jakob Mađarić, Ivan
Kosec, Mato Novak, Ivan Gotić i Antun Vidović. U samom začetku Društvo je brojilo 9 članova.
U Vatrogasnom kalendaru Vatrogasne zajednice Savske banovine iz 1936. godine dozna-
jemo kako Društvo broji 16 aktivnih članova, a Upravu su činili predsjednik Antun Vidović,
zapovjednik Jakob Mađarić, podzapovjednik Franjo Novak, tajnik Ivan Gotić, blagajnik Ivan
Gotić, vođa penjača Stjepan Premec, vođa štrcara Ivan Kosec, vođa čuvara Stjepan Kolak i
spremištar Ivan Kosec. Tri godine kasnije, u Vatrogasnom zborniku Vatrogasne zajednice Sav-
ske banovine doznajemo uz navedene dužnosnike navode se i delegat Nadzornog odbora
Mijo Križanić te član istog odbora Stjepan Grgec.
105
Osnivači Društva s vlastitom limenom glazbom
Prvi pečat
Društva
21. kolovoza 1937. godine oformljena je prva limena glazba unutar Društva. U to vrijeme
nabavlja se prva zaprežna vatrogasna pumpa, a početkom 40-ih i druga, tako da prema do-
kumentu o osposobljenosti vatrogasaca za rad sa zaprežnom vatrogasnom štrcaljkom od 15.
rujna 1942. godine Društvo posjeduje 2 zaprežne vatrogasne štrcaljke.1
1
Na naslovnoj strani ovog poglavlja nalazi se aktualan amblem Društva, promoviran 2022. godine
Limena glazba djelovala je u Društvu od 1937. godine
106
Rad „glazbenog odjela“ DVD-a Hrastovsko

od samog začetka bio je uređen ugovorom
između Društva i glazbenika
Kod vršenja žita obavezno je bilo dežurstvo barem jednog vatrogasca, a spremna je bila i bačva s
vodom za gašenje eventualno nastalog požara koji bi mogao nastati letom iskre iz parnog stroja
Početkom Drugog svjetskog rata aktivnosti Društva smanjuju se u skladu s teškim rat- 107
nim okolnostima. Iz dopisa Vatrogasne župe Ludbreg od 6. veljače 1942. godine, vezanom
uz prelazak aktivnog članstva vatrogasnih organizacija u Narodnu zaštitu, doznajemo kako
Društvo posjeduje po jednu ručnu i motornu štrcaljku. Članstvo tada čine: Antun Vidović –
predsjednik, Jakob Madjarić – zapovjednik, Franjo Novak – podzapovjednik, Mijo Križanić –
poslužioc motorne štrcaljke, Ivan Kosec – odjelni vođa, Stjepan Premec – odjelni vođa, Josip
Kolak - vatrogasac, Stjepan Petrošanec - vatrogasac, Josip Štefanek - vatrogasac, Mato Novak
- trubač, Ivan Zdenčić - vatrogasac.
Mijo Križanić, dugogodišnji

član Društva, primio je niz
priznanja za svoj predan rad
Gradnja prvog vatrogasnog doma
Nakon Drugog svjetskog rata Društvo se konsolidira i omasovljuje, a prvi značajan poslije-
ratni projekt svakako je gradnja prvog vatrogasnog doma 1959. godine u sadašnjoj Selskoj ulici.
Ta je godina dodatno značajna za Društvo zbog svečanog prijema prve motorne vatroga-
sne pumpe.
108
Gradnja prvog vatrogasnog doma u Selskoj ulici
Radna akcija izgradnje novog doma

U izgradnji prvog doma sudjelovalo je praktično cijelo selo
109
Osposobljena vatrogasna ekipa Društva za rad s motornom pumpom

110
Jedno od prvih odjeljenja „omladinki“ DVD-a Hrastovsko s čelnicima Društva
Članstvo Društva na pokaznoj vježbi u susjednom Kućanu Ludbreškom 1963. godine

Članstvo Društva 1963. godine
Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća Društvo jača u pogledu aktivnosti vlastitog
članstva, što je posebno vidljivo po osnivanju novih odjeljenja za najmlađe članstvo. O tome
je vrlo pohvalno pisano u Varaždinskim vijestima broj 912 iz 1963. godine.
111
Po osnivanju „pionirske i ženske omladinske ekipe“ DVD Hrastovsko prednjačilo je 1963. godine u
razvoju vatrogasne djelatnosti na širem području
Proslava 40. obljetnice osnutka Društva – primanje prve zastave
Svoju prvu značajniju javnu proslavu svog dugogodišnjeg rada Društvo organizira 1964.
godine, obilježivši prvih 40 godina svog djelovanja. Pritom je svečano primljena i prva zastava
u povijesti ove organizacije, o čemu čitamo u Varaždinskim vijestima broj 54 iz 1964. godine.
O proslavi 40 godina DVD-a Hrastovsko pisale su i Varaždinske vijesti

112
Uspomena s proslave održane 1964. godine

113
Primopredaja prve zastave Društva 1964. godine
Prva odnosno najstarija zastava Društva i dalje se brižno čuva u vatrogasnom spremištu
U Vatrogasnom kalendaru Vatrogasnog saveza Hrvatske iz 1971. godine navodi se kako
je Društvo osnovano 1923. godine, a vode ga predsjednik Stjepan Vidović, zapovjednik Mir-
ko Petrošanec i tajnik Josip Horvatić.
Godine 1970. tadašnji Općinski fond vatrogastva dodjeljuje DVD-u Hrastovsko 3000 na-
rodnih dinara za nabavu vatrogasne motorne pumpe S8, nakon čega Društvo u svakom tre-
nutku posjeduje najmanje 2 motorne vatrogasne pumpe.
Proslava 50. obljetnice osnutka Društva

Velika proslava 50. obljetnice osnutka Društva organizirana je 1973. godine pod vod-
stvom tadašnjeg predsjednika Stjepana Vidovića i zapovjednika Mirka Petrošanca.
Detalji s proslave 50 godina Društva održane 1973. godine
114
Čelnici Društva 1973. godine – predsjednik Stjepan Vidović i zapovjednik Mirko Petrošanec
Upravni i Nadzorni odbor Društva 1973. godine (sjede s lijeva na desno: Franjo Premec, Stjepan
Vidović, Mirko Petrošanec, Ivan Marković, Mijo Križanić, Vladimir Par; stoje s lijeva: Ignac Gotić,
Stjepan Sabolec, Josip Horvatić, Mirko Herega)
Omasovljavanje članstva i prvi uspjesi na natjecanjima

115
Tijekom povijesti Društvo je imalo omladinsku žensku i mušku ekipu te žensko i muško
natjecateljsko odjeljenje. Njihove aktivnosti se stišavaju u drugoj polovici 70-ih godina, no
njihovo ponovno okupljanje u podmlađenom sastavu biva pokrenuto 1983. godine.
Predsjednik Franjo Požgaj i zapovjednik Stjepan Kosec s omladinskom muškom ekipom Društva 1983.
godine (čuče s lijeva: Franjo Požgaj, Branko Kolak, Zvonko Horvatić, Nenad Petričević, Zvonko Štefanek;
stoje: Stjepan Kosec, Ivan Hlebec, Dragutin Herenčić, Branko Bulf, Branko Marković, Marijan Križanić)
Iste 1983. godine svečano je obilježena 60-a obljetnica osnutka Društva, a kojem su na
čelu tada bili predsjednik Franjo Požgaj, zapovjednik Stjepan Kosec i tajnik Franjo Krobot.
Pokrovitelj proslave bila je Koka Varaždin, a valja istaknuti kako je iste godine nabavljeno i
prvo vatrogasno kombi vozilo marke „IMV“.
U Ludbreškom listu broj 41 godine 1984. o Društvu je pisalo:

Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko jedno je od starijih na području naše općine.
Datum osnivanja je 1. siječnja 1923. godine, a osnivači su Jakob Mađarić, Ivan Gotić, Antun
Vidović, Stjepan Premec, Ivan Kosec, Mato Novak, Stjepan Kosec i Stjepan Grgec.
Danas DVD Hrastovsko ima šezdesetak članova i u njemu rade omladinke i omladinci.
Dugogodišnje djelovanje umnogome je doprinjelo da je DVD Hrastovsko danas među naj-
boljim vatrogasnim društvima na području naše općine. I to ne samo po postignutim rezultati-
ma na prigodnim vatrogasnim natjecanjima, već i u neposrednim učešćima na gašenju požara.
Potrebno je istaći da se u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Hrastovsko u posljednjih
nekoliko godina posebna pažnja posvećuje nabavci vatrogasne opreme, te daljnjem omasov-
ljenju i stručnom osposobljavanju članova.
116
Omladinska muška i ženska ekipa 1985. godine (1. red s lijeva: Vesna Herega Bačani, Željka Marković
Bilić, Irena Ribar, Dubravka Bulf, Karmen Struški Požgaj, Snježana Matoc, Ljubica Križanić, Ana
Herega, Radojka Horvatić, Branko Bulf, Branko Marković, Zvonko Horvatić; 2.red: Stjepan Kosec,
Ivan Hlebec, Branko Kolak, Dragutin Herenčić, Marijan Križanić, Nenad Petričević, Zvonko Štefanek)
Godine 1989. vatrogasna zaprežna kola s pumpom zamijenjena su s DVD-om Rijeka za

vatrogasno kombi vozilo marke IMV, nakon čega Društvo posjeduje dva vatrogasna kombi
vozila marke IMV.
117
Prva zaprežna pumpa koju su nabavili mještani Hrastovskog sada krasi prostore Javne vatrogasne
postrojbe Grada Rijeke
Društvo seli u nove prostore
Godine 1993. u središnjem dijelu mjesta izgrađen je novi društveni dom, u sklopu ko-
jeg se nalazi i vatrogasno spremište. Društvo je svoju pokretnu imovinu odmah premjestilo iz
starog vatrogasnog doma u Selskoj ulici, a koji je kasnije zbog dotrajalosti srušen.
Prvi amblem Društva iz 90-ih godina prošlog stoljeća
118
Članovi Društva fotografirani početkom 90-ih godina prošlog stoljeća prigodom sudjelovanja u
obilježavanju Florijanova
Daljnje opremanje Društva vezano je uz donaciju njemačkog grada Gunzburga 1997.

godine, vrijednu tadašnjih 1.500 njemačkih maraka, u okviru koje Društvo prima novu mo-
tornu pumpu TS 8 koja se koristi i danas. Primljena je i novija osobna zaštitna oprema, usisne
cijevi i druga oprema.
Motorna vatrogasna pumpa TS8 i osobna zaštitna oprema članova postrojbe Društva primljeni su kao
kao donacija iz Njemačke 1997. godine
Tri godine kasnije jedno od dva kombi vozila prodano je DVD-u Bolfan.
Iste 2000. godine s radom započinju dječja natjecateljska odjeljenja, čije aktivnosti su
kontinuirane sve do danas, o čemu svjedoče mnogobrojna osvojena odličja i pehari.
119
Jedno od prvih odjeljenja mališana DVD-a Hrastovsko, čiji je rad organiziran pred 20-ak godina
Žensko natjecateljsko odjeljenje Društva u dobi od 6 do 12 godina s voditeljima, uoči nastupa na
120 županijskom natjecanju u Ludbregu 2009. godine (čuče s lijeva: Mihael Mraz, Vedran Zadravec, Luka
Par, Sabina Štimac, Lana Par, Melani Krobot, Pamela Mraz, Nikol Špoljarić; stoje u 2. redu: Branko
Marković, Mihaela Marković, Sara Štimac, Ariana Bulf, Sara Grgec, Suzana Dežić, Klara Rak, Tomislav
Busija; stoje straga: Melita Zadravec, Nives Markulinčić)
Godine 2001. Društvo organizira veliku radnu akciju skupljanja glomaznog otpada u kojoj
je sudjelovalo puno članova DVD-a Hrastovsko i mještana, nakon koje je na deponij smeća
u Ludbregu odveženo 7 prikolica smeća. Godine 2003. u mjestu je postavljeno i kompletno
opremljeno 10 vatrogasnih ormara.
Od značajnijih aktivnosti vezanih uz vatrogasne intervencije valja istaknuti gašenja požara
na području mjesta i njegove okolice. Požar 6 štagljeva u Selskoj ulici zabilježen je 1967.
godine, a iz razdoblja posljednjih 20-ak godina valja spomenuti požar peradnjaka obitelji
Hajduk, štaglja obitelji Mirka Petrošanca, klijeti obitelji Markulinčić u Grodnicama. Sredinom
2007. godine član Društva Tomislav Busija upućen je na izvanrednu dislokaciju radi jedno-
tjednog gašenja požara raslinja na području Dubrovnika.
Godine 2012. kupljeno je rabljeno kombi vozilo marke Mercedes, kasnije prilagođeno za
vatrogasnu namjenu, a za koji su sredstva prikupljana kroz razne aktivnosti članova Društva,
zatim Društva žena, NK Zadrugar te mjesnog društva Crvenog križa Hrastovsko.
Godinu potom, u godini obilježavanja 90. obljetnice osnutka Društva, 2. lipnja 2013.
godine posvećena je nova zastava Društva u mjesnoj crkvi, a kum je u 90. godini života bio
Mirko Petrošanec, član Društva od 1946. godine.
Vatrogasno kombi vozilo Mercedes nabavljeno je 2012. godine
121
Posvetu nove zastave Društva 2. lipnja 2013. godine obavio je vlč. Ivica Cujzek, kapelan ludbreške župe
Pod vodstvom predsjednika Društva Kreše Krušelja, zapovjednika Zorana Novaka i taj-
nika Vilima Bulfa dana 27. srpnja 2013. godine održana je svečana proslava 90. godišnjice
osnutka DVD-a Hrastovsko. U mimohodu okupljenih vatrogasaca ulicama Hrastovskog su-
djelovalo je 150 vatrogasaca u svečanim uniformama iz 15 vatrogasnih društava s područja
Varaždinske i Koprivničko-križavačke županije.
122
Počasni vod Društva na proslavi 90 godina 2013. godine (1. red s lijeva: David Štefanek, Marinko
Kosec, Tomislav Busija, Ivan Struški, Zoran Novak; 2. red: Božo Horvatić, Miroslav Ščuric, Denis
Lazar, Srećko Vucković)
Mimohod ulicama Hrastovskog 2013. godine

Članstvo Društva prigodom obilježavanja 90. obljetnice osnutka 2013. godine (čuče s lijeva: Pamela
Mraz, Sara Štimac, Amelia Hajduk, Juraj Tomiša, Klara Štimac, Patrik Mraz, Igor Štimac, Mihaela 123
Marković, Lana Par, Sara Grgec, iza Janja Križanić; 2. red: Nikola Hrženjak, Mladen Gomaz, Stjepan
Kosec, Kruno Marković, Krešo Krušelj, Zlatko Vugrinec, Vilim Bulf, Ivan Stanković, Branko Marković;
3. red: Tomislav Busija, Božo Horvatić, Zoran Novak, Ivan Struški, Marinko Kosec, Miroslav Ščuric,
David Štefanek, Srećko Vucković, Denis Lazar)
Posljednjih desetak godina, svakoga srpnja Društvo tradicionalno organizira svoje pozivno
natjecanje pod nazivom „Kup Hrastovsko“, u kojem uz seniorska odjeljenja sudjeluju i djeca
u dobi od 6 do 12 godina sa svojom vježbom s brentačama.
Pehari koje su odjeljenja Društva osvojila u protekla dva desetljeća

Uspomene s Kupa DVD-a Hrastovskog održanog 2009. godine
124 Dječje odjeljenje Društva nastupa na „7. Kupu Hrastovsko“ 15. srpnja 2017. godine
Uspomene s „10. Kupa Hrastovskog“ održanog 24. srpnja 2022. godine

Društvo je posljednjih godina za najmlađe organiziralo više prigodnih radionica
125
Članovi postrojbe Društva na operativnom natjecanju u Novom Marofu 2022. godine

Detalji pokazne vježbe održane u Hrastovskom 2022. godine uz sudjelovanje DVD-a Ludbreg i
DVD-a Hrastovsko
126
Društvo je 2022. godine organiziralo druženje članstva i prijatelja vatrogastva pod nazivom „1.
Vatrogasni kotlić DVD-a Hrastovsko“
Članovi Društva na utrci „Centrum Mundi 2023.“ u Ludbregu

DVD Hrastovsko danas – u riječi i slici
Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko danas djeluje kao jedan od stupova vatroga-
stva matičnog grada. Vatrogasna postrojba Društva u prosjeku broji oko 5 različitih interven-
cija (požari, tehničke intervencije) odnosno nekoliko ostalih operativnih aktivnosti godišnje,
uz brojne druge aktivnosti kroz cijelu godinu.
U Društvu djeluje 67 članova, među kojima 12 osposobljenih operativaca s valjanim
liječničkim pregledom. Vrlo je visoka razina osposobljenosti članstva za različita zvanja i
specijalnosti, poglavito zbog razumijevanja jasne spoznaje o važnosti cjeloživotnog učenja
koje se vrlo ozbiljno shvaća, pa gotovo i nema programa edukacije u vatrogastvu na razini
Varaždinske županije u kojem ne bi bilo predstavnika ovog Društva.
Valja istaknuti više od 30 članova pomlatka i vatrogasne mladeži, čiji rezultati na natje-
canjima, a prije svega njihovo zajedništvo, raduju njihove starije kolege i predstavljaju zalog
uspješnom daljnjem razvoju organizacije.
Članstvo Društva u posljednjih nekoliko godina u njegov rad godišnje utroše gotovo 1000
radnih sati, što zasigurno predstavlja nedostižan doseg brojnim drugim organizacijama ove
vrste. Ponajviše vremena posvećeno je uvježbavanju za nastupe na različitim vatrogasnim
natjecanjima.
Društvo u ovom mandatnom razdoblju vode predsjednik Krešo Krušelj, zapovjednik Re-
nato Vugrinec i tajnica Petra Vugrinec.
127
DVD Hrastovsko nagrađeno je Plaketom Grada Ludbrega 2023. godine povodom obilježavanja 100
godina uspješnog rada
128
Sjednice Skupštine Društva uz vlastito članstvo okupljaju i brojne prijatelje ove organizacije, a
posebno svečano bilo je na sjednici održanoj početkom 2023. godine, s obzirom da je tom prigodom
službeno primljeno na uporabu novije kombi vozilo, donacija Vatrogasne zajednice Grada Ludbrega
Statistički pregled članstva DVD-a Hrastovsko 2023. godine
Kategorija Broj Broj Specijalnosti Broj

Zvanja članova
članstva članova članova članova članova
Operativni 12 Vatrogasna mladež 10 Voditelj vatrogasne mladeži 2
Izvršni 10 Vatrogasac 10 Bolničar 2
Pričuvni 7 Vatrogasac 1. klase 7 Vatrogasni sudac 1
Mladež 13 Dočasnik 2 Pilot bespilotne letjelice 1
Pomladak 17 Dočasnik 1. klase 1 Koordinator UAS 1
Pomažući 8 Časnik 1 Vezist 1
UKUPNO 67 UKUPNO 31 UKUPNO 8
Temelj materijalno-tehničkih resursa Društva čini vatrogasno spremište u okviru društve-

nog doma na adresi „Kalnička 3“. Posljednjih su godina uložena određena sredstva u njegovu
obnovu, kao i popunjavanje osobne zaštitne opreme.
Ulaz u vatrogasno spremište 2023. godine dodatno je u znaku obilježavanja 100. obljetnice osnutka
Društva 129
130
U vatrogasnom spremištu uvijek je spremna osobna zaštitna oprema pripadnika postrojbe - kacige
odijela za prilaz vatri, čizme, rukavice, zaštitni opasači i druga skupna oprema.
Kombi vozilo Društva omogućuje kvalitetnu provedbu svih operativnih i drugih aktivnosti
Dužnosnici Društva kroz povijest

Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko kroz povijest su vodili istaknuti pojedinci,
zaslužni za mnogo velikih, ali još više malih i često nezapaženih postignuća, bez kojih bi 131
dobrovoljna udruga građana poput ove zasigurno teško opstojala i zadržala visoki respekt
okoline kroz nekoliko generacija članstva.
U nastavku stoga valja spomenuti veći dio dužnosnika Društva kroz njegovu povijest (dio
njih nenamjerno je ispušten radi diskontinuiteta u urednom vođenju interne dokumentacije):
Predsjednici Stjepan Kosec (1981. - )

Antun Vidović (1923. – nakon 2. svj. rata) Mladen Gomaz (1997. - 2001.)
Pavao Đurinek (50-te godine 20. st.) Branko Marković (2001. – 2013.)
Josip Horvatić (60-te godine 20. st.) Zoran Novak (2013.)
Stjepan Vidović (70-te godine 20. st.) Tomica Busija (2013. - 2017.)
Viktor Struški (1979. – 1983.) Ana Grgec (2017. – 2021.)
Franjo Požgaj (1983. – 1985.) Renato Vugrinec (2021. – danas)
Stjepan Kosec (1985. – 90-te godine 20. st.)
Zlatko Vugrinec (1997. – 2013.) Tajnici
Krešo Krušelj (2013. – 2017.) Ivan Gotić (1923. – nakon 2. svj. rata)
Gabriel Detelj (2017. – 2021.) Franjo Hajdari (60-te godine 20. st.)
Krešo Krušelj (2021. – danas) Stjepan Križanić (60-te godine 20. st.)
Josip Horvatić (70-te godine 20. st.)
Zapovjednici Franjo Krobot (80-te godine 20. st.)
Jakob Mađarić (1923. – nakon 2. svj. rata) Ivica Vidović (1997. – 2013.)
Josip Vucković (60-te godine 20. st.) Vilim Bulf (2013. – 2017.)
Ivan Vucković (60-te godine 20. st.) Ivica Vidović (2017. – 2021.)
Mirko Petrošanec (70-te godine 20. st.) Petra Vugrinec (2021. – danas)
Franjo Požgaj (1979. – 1980.)
Zidove spremišta
krasi i jedinstveni
okvir s različitim
priznanjima za
požrtvovan rad
članova Društva
Umjesto kraja…
Recimo pri kraju ovog poglavlja kako je središnja svečanost obilježavanja 100. obljetnice
osnutka DVD-a Hrastovsko planirana za 20. svibnja 2023. godine. U sklopu proslave uz osta-
le sadržaje biti će održana i promocija ove knjige, uz sumiranje rezultata djelovanja tijekom
10 desetljeća, za koje držimo kako je vrijedno ostaviti ih trajnom baštinom Hrastolončana
upravo putem ovakve publikacije.
Suvremena vremena s užurbanim tempom života, kao i novi pogledi na životne vrijedno-
sti izazov su za buduća vremena svakome, pa tako i dobrovoljnim organizacijama bilo koje
vrste, stoga DVD-u Hrastovsko treba još jednom čestitati na ustrajnosti i plodonosnom radu,
kao zalogu za uspješan daljnji rad i razvoj.
132
Veći dio članstva Društva na zajedničkoj fotografiji sredinom slavljeničke 2023. godine
(sjede s lijeva: Janja Nađ Ivanuša, Dražen Bulf, Renato Vugrinec, Krešo Krušelj, Petra Vugrinec, Vilim
Bulf, Ivan Stanković: stoje: Tomislav Krušelj, Nenad Šegović, Lovro Vugrinec, Branko Marković, Stevo
Vargović, Nikola Hrženjak, Klara Štimac, Andrej Bulf, Ariana Bulf, David Ledinko, Olivera Rak, Nika
Ledinko, Đurđica Namjesnik, Katarina Vargović, Lea Vargović, Nino Ivanuša; čuče: Mia Hrženjak,Vanessa
Posavec, Ivan Vargović, Vid Ivanuša, Filip Mesec, Pavel Šegović, Aleksandar Erić, Tessa Lazić, Larisa
Stanković, Karla Stanković, Edita Stanković, Adam Horvatić, Roko Ivanuša)
PRILOZI
Tijela i dužnosnici DVD-a Hrastovsko izabrani na sjednici Skupštine Društva
11. svibnja 2021. godine
UPRAVNI ODBOR:
1. Krešo Krušelj - predsjednik Društva
2. Renato Vugrinec - zapovjednik Društva
3. Vilim Bulf - zamjenik predsjednika Društva
4. Dražen Bulf - zamjenik zapovjednika Društva
5. Petra Vugrinec - tajnik Društva
6. Ivan Stanković - blagajnik
7. Janja Nađ Ivanuša - član
135
Upravni odbor DVD-a Hrastovsko u mandatnom razdoblju od 2021. do 2026. godine

(sjede s lijeva: Renato Vugrinec - zapovjednik, Krešo Krušelj – predsjednik, Petra Vugrinec – tajnik;
stoje: Ivan Stanković – blagajnik, Dražen Bulf – zamjenik zapovjednika, Janja Nađ Ivanuša – član,
Vilim Bulf – zamjenik predsjednika)
NADZORNI ODBOR:
1. Ariana Bulf - predsjednik Odbora
2. Katarina Vargović - član
3. Ana Grgec - član
136
Nadzorni odbor DVD-a Hrastovsko u mandatnom razdoblju od 2021. do 2026. godine

(sjede s lijeva: Katarina Vargović – članica, Ariana Bulf – predsjednica Nadzornog odbora;
na fotografiji nedostaje Ana Grgec – članica)
PREDSTAVNICI U SKUPŠTINI VZG LUDBREG:

3. Petra Vugrinec - tajnik Društva
OSOBE ZA ZASTUPANJE DVD-a HRASTOVSKO

Popis današnjeg članstva DVD-a Hrastovsko
Operativni članovi 4. Franjo Pačko

5. Ivan Struški
1. Janja Nađ Ivanuša 6. Zlatko Vugrinec
2. Stevo Vargović 7. Franjo Markulinčić
3. Katarina Vargović 8. Mirko Lastavec
4. Dražen Bulf
5. Ariana Bulf
6. Petra Vugrinec Pripadnici vatrogasne mladeži
7. Vilim Bulf (12 – 16 godina)
8. Klara Štimac
9. Krešo Krušelj 1. Sara Premec
10. Ivan Stanković 2. Lana Horvat
11. Renato Vugrinec 3. Branka Rak
12. Olivera Rak 4. Lea Vargović
5. Emma Požgaj
6. Elena Hrženjak
Izvršni članovi 7. Andrej Bulf
8. Petra Štimac
1. Sanja Hrestak 9. David Ledinko
2. Nino Ivanuša 10. Nika Ledinko
3. Đurđica Namjesnik 11. Lovro Vugrinec
4. Nenad Šegović 12. Petar Vađunec 137
5. Maja Erić 13. Vanessa Posavec
6. Željka Lončar Stanković
7. Tomislav Krušelj Pripadnici vatrogasnog pomlatka
8. Ana Grgec (6 - 12 godina)
9. Marina Detelj
10. Ivana Horvatić 1. Sofija Horvatić
2. David Hrestak
3. Tin Hrestak
Pričuvni članovi 4. Jan Balenta
5. Oto Balenta
1. Dubravko Petričević 6. Ivan Vargović
2. Mihaela Marković 7. Roko Ivanuša
3. Nikola Hrženjak 8. Larisa Stanković
4. Ivica Vidović 9. Karla Stanković
5. Branko Marković 10. Edita Stanković
6. Kruno Marković 11. Tessa Lazić
7. Ivan Matulić 12. Dinko Horvatić
13. Filip Mesec
14. Vid Ivanuša
Pomažući članovi 15. Adam Horvatić
16. Mia Hrženjak
1. Dragutin Marković 17. Pavel Šegović
2. Lana Par
3. Stjepan Kosec
Summary
As early as in 1864 Croatia proved to be able to keep pace with the new ideas of those times
within the European fire services, at turn of the feudal rigidity into the democratic movement
of the new bourgeois society (1846), when the first fire fighting unit, later brigade, was founded
in terms of new and fresh ideas and on the initiative of Carl Metz from Durlach in Germany.
There was really a minimal time difference of only 18 years between that initial year in
Germany (1846) and foundation of the voluntary fire brigade in Varaždin (1864). Aim of the
fire brigade was to fulfill its duty of a modern and efficient fire protection of property as well
as saving human lives jeopardized by fire (and later by other natural disasters as well).
Voluntary fire brigades were formed in many towns after Varaždin. The second one was
founded in Sisak in 1865, then in Otočac in 1868, Ludbreg in 1869, Zagreb in 1870, Kar-
lovac and Nova Gradiška in 1871 and so on. Professional fire service in Croatia has a long
tradition as well. The Rijeka Fire Brigade has the longest tradition, since 1863. The first rural
voluntary fire brigade was founded in a village Hrženica near Ludbreg in 1872.
Present Croatian fire service, right from its beginning, testifies with a long tradition that it
has been a part of European civilization, giving its contribution to a cultural development at
the same time. According to the Croatian Constitution, fire service is matter of local munici-
palities. Professional and voluntary fire brigades and their members are equal regarding the
fulfillment of their duties.
Centenial tradition of voluntary fire service in Croatia undoubtedly is a basic pillar of the
138 modern fire service made up of 69 public professional (full-time) fire brigades, 1835 volun-
tary fire brigades, 34 professional industrial fire brigades, 56 voluntary industrial fire brigades,
4 rapid response units of the National Rescue and Protection Directorate (located in coastal
towns of Zadar, Šibenik, Split and Dubrovnik), special ground firefighting units and aerial fi-
refighting unit of the Ministry of Defense (6 Canadairs CL 415, 6 Air Tractors 802 A Fire Boss,
Mi-8 and MI-17 helicopters of the Croatian Army). Efficiency of whole fire protection system
is based on a collaboration between all fire service units.
The fire service is deeply ingrained in Croatian life, so deep in fact that children join the
ranks of junior firefighters. Young and old, career and volunteer, they invest countless hours
not only in training, but honing their firefighting competition skills.
If, on the territory of the Republic of Croatia, you dial 193 the closest firefighting brigade
or central firefighting brigade of the county shall answers your call. The call is assessed by the
experts and based on this they deploy the closest professional of voluntary fire brigade to the
site. The Croatian average includes 13,000 to 14,000 responses annually out of which around
1000 are made in Varaždin County. Around 450 are related to extinguishing fires, 200 include
technical responses and 10 responses are related to hazardous substances. All fire brigades be-
long and are financed by community, municipality and county firefighting associations.
About 300 members serve in 7 voluntary fire brigades in the Town of Ludbreg, out of
which about 100 voluntary firefighters are operational, with certain level of rank within the
voluntary fire service and regular medical checks. They use 14 various fire brigade vehicles,
around 20 pumps and other firefighting and rescue equipment.
About 30 „serious“ fire service calls are presented in their yearly statistics in average, with
record breaking 48 calls attended in 2014, but also a few dozens of other operational activi-
ties that include water pumping, preventive event supervisions, visits to schools, etc.
History of the Hrastovsko Voluntary Fire Brigade
Hrastovsko Voluntary Fire Brigade has been founded in 1923, following the trace given
by other places nearby. In the early years, the Brigade used a horse-dragged hand pump,
acquired by the locals at the end of the 19th century, and in the 30s of the 20th century, they
acquired another one. In 1937, the Brigade organized its own brass band.
After the Second World War, the Brigade consolidated and expanded, and the first signifi-
cant post-war project was certainly the construction of the first fire station in 1959 in what is
now Selska Street. That year is additionally significant for the Brigade due to the ceremonial
reception of the first motorized fire pump.
At the beginning of the sixties of the last century, the Brigade became stronger in terms
of the activities of its own membership, which is especially evident by the establishment of
new competition teams for the youngest members. The Brigade organized its first significant
public celebration of its long-term work in 1964, marking the first 40 years of its activity. At
the same time, the first flag in the history of this organization was ceremoniously received.
Throughout its history, the Society has had a youth women’s and men’s team, as well as
a women’s and a men’s competition department. Their activities subsided in the second half
of the 70s, but their reunion in a rejuvenated composition was initiated in 1983. In the same
year, the Brigade acquires its first van „IMV“.
In 1993, a new village home was built in the central part of the village, which includes a
fire brigade’s garage.
In the year 2000, youth competition teams started their work, whose activities are conti-
nuous until today, as evidenced by the numerous awards and trophies won.
Hrastovsko Voluntary Fire Brigade operates today as one of the pillars of the home city’s 139
association of fire brigades. The Brigade’s operational unit has an average of about 5 different
interventions (fires, technical interventions) and several other operational activities per year,
in addition to numerous other activities throughout the year.
The Brigade consists of 67 members, including 12 trained operatives with a valid medi-
cal examination. The level of qualification of the membership for various professions and
specialties is very high, mainly due to the clear understanding of the importance of lifelong
learning, which is taken very seriously, so there is almost no firefighting education program at
the level of Varaždin County that does not include representatives of this Brigade.
It is worth highlighting more than 30 members of the youth teams, whose results in com-
petitions, and above all their togetherness, make their older colleagues happy and represent
a pledge for the successful further development of the organization.
In the last few years, the Society’s membership spends almost 1000 working hours a year
on its work, which certainly represents an unattainable reach of many other organizations
of this type. Most of the time is devoted to training for performances at various fire brigade
competitions.
During this term, the company is led by president Krešo Krušelj, commander Renato Vu-
grinec and secretary Petra Vugrinec.
As brigade prepaires itself for a great celebration of 100th anniversary of its foundation,
members of the DVD Hrastovsko help to protect their community, with special emphasis
given to its youth members, in order to transfer a long tradition and love to fire service.
Prepared by: Stjepan Kovaček, B. Sc.

Bilješka o autoru
Rođen je 9. siječnja 1977. godine u Varaždinu. Nakon
osnovne škole završene u Ludbregu te stečenog zvanja „geo-
tehničar“ na Rudarskoj i kemijskoj školi u Varaždinu, diplomu
„informatičara“ stječe 2000. godine na Fakultetu organizacije
i informatike u Varaždinu, diplomu „diplomiranog inženjera
sigurnosti – smjer zaštita od požara“ 2006. godine na Visokoj
školi za sigurnost u Zagrebu, a „magistra međunarodnih od-
nosa i diplomacije“ 2023. godine na Libertas međunarodnom
sveučilištu u Zagrebu. Sa svojom obitelji živi u Svetom Đurđu. Stjepan Kovaček, dipl. ing.
Svoj život od rane mladosti posvećuje vatrogastvu. Pripada četvrtoj generaciji dobrovolj-
nih vatrogasaca u obitelji, postavši članom DVD-a Sveti Đurđ 1993. godine, obnašajući ti-
jekom 20-tak godina različite rukovodeće dužnosti. Od 2001. godine zapovjednik je VZO
Sveti Đurđ. Od 2016. godine član je i DVD-a Hrženica, najstarijeg seoskog DVD-a u Hrvat-
skoj. Posebno vrijednim drži osobno članstvo u Britanskoj nacionalnoj vatrogasnoj asocijaciji
(BFSA) od 1998. godine. Poznanstvo s brojnim kolegama iz struke diljem Europe rezultiralo
je donacijama 15-tak navalnih vozila i druge opreme vatrogasnim organizacijama u regiji te
vrijednim međunarodnim obukama u zemlji i inozemstvu.
U dobrovoljnom vatrogastvu stekao je najviše zvanje „višeg vatrogasnog časnika 1. klase“.
Godine 1999. postaje vatrogasnim sucem, gdje nakon znatnog iskustva u suđenju na svim ra-
zinama u zemlji, godine 2013. kao sudac sudjeluje na svjetskoj Vatrogasnoj olimpijadi u Fran-
cuskoj. Kao jednu od kruna svoje dosadašnje karijere ističe 13. Vatrogasnu olimpijadu CTIF-a
u Varaždinu 2005. godine, gdje obnaša dužnost zamjenika voditelja cjelokupnog projekta.
Desetak godina obnašao je dužnost zamjenika predsjednika Savjeta vatrogasne mladeži Hr-
vatske vatrogasne zajednice, odnosno predstavnika Republike Hrvatske u Odboru voditelja
140 vatrogasne mladeži Međunarodnog udruženja vatrogasnih i spasilačkih službi.
Od 2001. do 2016. godine profesionalno radio je u Vatrogasnoj zajednici Varaždinske žu-
panije, prvo na dužnosti tajnika, zatim zamjenika županijskog vatrogasnog zapovjednika, dok
dužnost županijskog vatrogasnog zapovjednika započinje obnašati od 2011. godine. Aktivan
je koordinator i predavač pri edukaciji vatrogasnih kadrova od 2001. godine, kontantno se
usavršavajući, stekavši pritom status međunarodnog eksperta civilne zaštite Europske unije.
Za svoj dosadašnji rad primio je vrijedna priznanja i odlikovanja od strane hrvatskih te va-
trogasnih asocijacija 10 drugih zemalja, zatim priznanje za promociju i pomoć u razvoju Op-
ćine Sveti Đurđ i Općine Martijanec. Posebno rado ističe odlikovanje za zasluge primljeno
2013. godine od strane Međunarodnog udruženja vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF-a).
Danas radi kao konzultant iz područja civilne zaštite i sigurnosti. Direktor je vlastite tvrtke
i-KSO d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, član Uprave Požgaj grupe u Velikom Bukovcu, kao i pred-
sjednik Udruge za promicanje sigurnosti, ekologije i zdravog života u Varaždinu. Pokretač je i
glavni urednik nacionalnog internet portala za vatrogastvo i druge žurne službe „vatrogastvo.hr“.
Pisanjem se počinje baviti tijekom studija, a prvo poznatije djelo bio je njegov iscrpan
članak o vatrogastvu u Republici Hrvatskoj, objavljen 1997. godine u vodećem američkom
glasilu „National Fire & Rescue“. Šreko 100 stručnih i informativnih članaka objavljeno mu
je u hrvatskom stručnom glasilu „Vatrogasni vjesnik“ te glasilima u SAD-u i Velikoj Britaniji.
Kroz karijeru sudjeluje u izradi više strukovnih akata i publikacija na nacionalnoj razini,
pri čemu valja spomenuti zadaće urednika „Priručnika za osposobljavanje vatrogasnih do-
časnika i časnika“, koautora „Pravila vatrogasne službe Hrvatske vatrogasne zajednice“, te
autora pet monografija vezanih uz rad vatrogasnih i drugih organizacija.
Članci o ludbreškoj Podravini, a posebice aktivnostima pojedinih udruga, objavljeni su
mu u Podravskom zborniku, općinskim glasilima i drugim medijima.
Bibliografija
Neobjavljeni izvori
Arhiv Vatrogasne zajednice Varaždinske županije
Primljena pošta (1993.-2023.)
Izvješća o radu Vatrogasne zajednice Varaždinske županije
Arhiv Vatrogasne zajednice grada Ludbrega
Izvješća o radu Vatrogasne zajednice Grada Ludbrega
Arhiv DVD-a Hrastovsko
Matična knjiga DVD-a Hrastovsko
Knjige zapisnika
Objavljeni izvori
Literatura
Grupa autora (1936). Vatrogasni kalendar. Zagreb: Vatrogasna zajednica Savske banovine.
Žagar, S. (1939). Zbornik hrvatskog vatrogastva organiziranog u Vatrogasnoj zajednici Savske banovine.
Zagreb: Vatrogasna zajednica Savske banovine.
Grupa autora (1971). Vatrogasni kalendar. Zagreb: Vatrogasni savez Hrvatske.
Grupa autora (1984). Ludbreg, Ludbreg: Skupština općine Ludbreg.
Kancijan, A. (1985). Traganje za podrijetlom imena sela ludbreške Podravine (2), Podravski zbornik br.
11, Koprivnica: Gradski muzej Koprivnica.
Šimek, M. (1987). Rezultati probnog sondiranja Gradskog muzeja u Varaždinu u 1986. godini, Muzejski
vjesnik 10, Varaždin: Gradski muzej Varaždin.
Buturac, J. (1990). Župa Sveti Đurđ, Zagreb – Sveti Đurđ: HKD Sv. Ćirila i Metoda i Župa Sveti Đurđ.
Grupa autora (1994). Zbornik hrvatskog vatrogastva Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždi-
nu - Kolijevka hrvatskog vatrogastva 1864.-1994.. Varaždin: Dobrovoljno vatrogasno društvo Prvi hrvat-
ski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu. 141
Vrtulek, F. (1995). Lopta je okrugla, Varaždin: TIVA,
Tusun, M. (1997). Povijesna naselja – Ludbreška Podravina, Zagreb: Ministarstvo kulture.
Grupa autora (1997). Društveni i gospodarski razvoj od srednjeg vijeka do Prvoga svjetskog rata, Umjet-
nička topografija Hrvatske – Ludbreg – Ludbreška Podravina, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti.
Winter, M (2000). Iz povijesti Ludbrega i okolice – 1 i 2, Ludbreg: Grad Ludbreg.
Grupa autora (2000). Pravila društava, 1845. – 1945., Zagreb: Hrvatski državni arhiv.
Novak, F. (2001). Zapisi o Ludbreškoj Podravini, Ludbreg: Nakladnička kuća „Tonimir“ / Grad Ludbreg.
Besedić, Ž., Kovaček, S. (2008). Pravila vatrogasne službe. Zagreb: Hrvatska vatrogasna zajednica.
Grupa autora (2009). Priručnik za osposobljavanje vatrogasaca. Zagreb: Hrvatska vatrogasna zajednica.
Kovaček, S. (2017). Vatrogastvo općine Sveti Đurđ : izvorište vatrogasnog duha. Sveti Đurđ: Vatrogasna
zajednica općine Sveti Đurđ.
Kovaček, S. (2017). 130 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Mali Bukovec. Mali Bukovec: Dobro-
voljno vatrogasno društvo Mali Bukovec.
Kovaček, S. (2019). 150 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ludbreg. Ludbreg: Dobrovoljno va-
trogasno društvo Ludbreg.
Novine
„Vatrogasac“ – razna godišta
„Vatrogasni vjesnik „ – razna godišta
„Suvremeno vatrogastvo“ – razna godišta
„Večernji list“ – razna godišta
„Varaždinski glasnik“ – razna godišta
„Varaždinske vijesti“ – razna godišta
„Regionalni tjednik“ – razna godišta
„Ludbreški list“ – razna godišta
„Ludbreške novine“ – razna godišta
SPONZORI MONOGRAFIJE
Organizaciju svečane proslave 100. obljetnice osnutka Dobrovoljnog va-
trogasnog društva Hrastovsko, kao i mnogobrojne ostale aktivnosti vatrogasnih
organizacija na području našeg mjesta, redovito pomažu institucije, ustanove,
tvrtke i pojedinci koji su u našem radu prepoznali entuzijazam i kvalitetu rada
glede ostvarivanja ciljeva vatrogasne djelatnosti.
U prigodi izdavanja naše monografije, na narednim stranicama želimo

istaknuti naše glavne dobročinitelje, uz srdačnu zahvalu na kontinuiranoj
potpori.
Glavni pokrovitelj
144
Pokrovitelj i kum novog kipa svetog Florijana
145
Zlatni sponzori:
146
ROVOKOP
147
OBUĆARSKI,
GALANTERIJSKI
148
I TRGOVAČKI
OBRT NIKEA
Srebrni sponzori:
VATROGASNA ZAJEDNICA
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Trenkova 44, HR-42000 Varaždin
Telefoni:
+385 (0) 42 230 440 / +385 (0) 42 858 526
Telefax: +385 (0) 42 230 640
E-mail: vatra@vzvz.hr
Web: www.vzvz.hr
Facebook:
www.facebook.com/vatrogasnazajednica.varazdinskezupanije
149
KL
PROTEKTION
150
151
TRANSKOP
D.O.O.
152
Brončani sponzori:
VATROGASNA ZAJEDNICA OPĆINE SVETI ĐURĐ
Preloška 2, HR-42233 Sveti Đurđ
e-mail: vzo.sveti.djurdj@gmail.com
web: www.sveti-djurdj.hr/vatrogastvo
- DVD Sveti Đurđ (osn. 1897.) – www.dvd.hr

- DVD Hrženica (osn. 1872.)
- DVD Karlovec Ludbreški (osn. 1945.)
- DVD Komarnica Ludbreška (osn. 1951.)
- DVD Sesvete Ludbreške (osn. 1893.)
- DVD Struga (osn. 1946.)
148 godina ponosne tradicije humanog djelovanja s ciljem sigurnosti i zaštite žitelja
tromeđe Podravine, Međimurja i Zagorja
HIDROING 153
MAGICNET
154
AUTO DEJAN
OBRT ZA TRGOVINU I USLUGE ARABELA
Hrastovsko, Ludbreška 81
vl. DEJAN GOTIĆ
155
PČELARSTVO
NAMJESNIK
Projekt „vatrogastvo.hr“ pokrenut je 2016. godine s ciljem osmišljavanja tehnički i sa-
držajno nevisnog, objektivnog i općenito kvalitetnog web portala vatrogasnih i spasilačkih
službi u Republici Hrvatskoj. Uz svakodnevno predstavljanje vijesti o najrazličitijim aktivno-
stima vatrogasnih i spasilačkih službi u zemlji i svijetu, web portal je osmišljen ponajprije radi
razmjene informacija, korisnih dokumenata i znanja.
Osnovu projekta čini tim domaćih i stranih stručnjaka iz područja vatrogasnih i spasilačkih
službi. Kao aktivni čimbenici integralnog sustava civilne zaštite u svojim sredinama, isti dijele
zajednički interes za korištenjem naprednih tehnologija s ciljem razvoja vatrogasnih i drugih
156 srodnih organizacija.
Korisnici portala su pripadnici vatrogasnih i spasilačkih službi, proizvođači i distributeri
specijalizirane opreme, obrazovne ustanove te ostale zainteresirane grupacije i pojedinci.
Kako se uključiti?
Portal je osmišljen kao „user-friendly“ okruženje u kojem svaka organizacija putem svojih
vlastitih novinara (članova, dužnosnika, trećih osoba) na vrlo jednostavan način objavljuje vi-
jesti ili zanimljivosti o svom radu. Dakle, nije potrebna dostava materijala (tekstova, slika, do-
kumenata i sl.) uredništvu portala, već se vlastiti sadržaji vrlo jednostavno samostalno mogu
unijeti u portal. Prvi korak je registracija korisnika odnosno „novinara“ u okviru ovog portala.
Putem registracije definiraju se pripadnost i prava te obaveze korisnika. Nakon tog postupka
spremni ste objaviti svoju prvu vijest!
Vlasnik portala
Udruga za promicanje sigurnosti, ekologije i zdravog života
Vatroslava Lisinskog 6, 42000 Varaždin
OIB: 49222042599
IBAN: HR4724020061100795146
Glavni i odgovorni urednik

GSM: +385 (0)91 112 0008
e-mail: urednik@vatrogastvo.hr

Monografija "100 Godina Dobrovoljnog Vatrogasnog Društva Hrastovsko" (Monograph of The "Hrastovsko Voluntary Fire Brigade")

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Monografija "100 Godina Dobrovoljnog Vatrogasnog Društva Hrastovsko" (Monograph of The "Hrastovsko Voluntary Fire Brigade")

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

100 GODINA

DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA HRASTOVSKO

100 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Hrastovsko

Za sunakladnika Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko: Krešo Krušelj

Prijelom i grafička priprema:

ISBN: 978-953-50564-0-9 (Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko)

Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko i Nakladnička kuća Tonimir d.o.o.

●● vatrogascima koji su postavili temelje vatrogastva u Hrastovskom,

Predsjednik DVD-a Hrastovsko

Zapovjednik DVD-a Hrastovsko

O monografiji „100 godina Dobrovoljnog

Milivoj Dretar, prof.

Stjepan Kovaček, dipl. ing.

Hrastovsko se nalazi na spoju sjevernih padina Kalničkog gorja i podravskih ravnica

Jednostrani niz kuća uz potok Berek

Arheološki nalazi jugozapadno od sela svjedoče o naseljenosti ovoga područja u razdo-

Ova radionica imala je idealne uvjete potrebne za funkcioniranje opekarskog obrta –

Opeke pronađene na arheološkom lokalitetu Vučje grlo kod Hrastovskog

Najstarija katastarska karta Hrastovskog iz 1860. godine (izvor: Arcanum Maps)

Ilustracija seoske kuće iz 19. stoljeća13

Jedini preostali plećeni kukuružnjak u Hrastovskom i dalje prkosi zubu vremena

Završetak Prvog svjetskog rata ostavio je razmjerno nerazvijeno gospodarstvo. Industrija

Temelji danas poznate ludbreške mljekare obitelji Bohnec vezani su uz Hrastovsko

U Varaždinskim vijestima broj 5 iz 1966. godine doznajemo podosta o ozračju u kojem

Promjena načina življenja seoskog stanovništva uglavnom je vezana uz samodoprinos, a u

U razgovor se uključio i Stjepan Križanić, predsjednik savjeta MZ ističući da su istovremeno

Ovo potvrđuje i Mladen Struški, sekretar OO SK i po njegovim riječima rukovodstva svih

O radu omladinske organizacije govorila je Željka Marković, predsjednik Predsjedništva

Od ostalih društvenih organizacija u MZ Hrastovsko treba spomenuti i Dobrovoljno vatro-

Na kraju ovog pokušaja da predstavimo postignute rezultate mještana MZ Hrastovsko duž-

Čelnici različitih mjesnih organizacija spomenutih u članku iz 1987. godine

Svečanost otvaranja plinske mreže u Hrastovskom održana je u studenome 1993. godine

Preustrojem lokalne samouprave na području Republike Hrvatske u 90-im godinama 20.

Kretanje broja stanovnika Hrastovskog od 1857. do 2021. godine19

U unutrašnjosti kapelice nalaze se i fotografije redovnica rođenih u Hrastovskom

Vjeronaučna dvorana koristi se i za susrete molitvene zajednice Krvi Kristove

Sala za različita društvena i obiteljska događanja u sadašnjem društvenom domu

Prigodna svečanost na kojoj je otvoren novoizgrađeni društveni dom u Hrastovskom odr-

52 Izgradnjom novog društvenog doma stečeni su uvjeti za organizaciju mnogobrojnih ma-

Uspomena s humanitarne priredbe odnosno U kratkom razdoblju djelovale su i ovdašnje

U posljednje vrijeme na prostoru kod društvenog doma uređeni su košarkaško i malonogometno

Gradnja „brvi“ 1972. god.

Društvo žena Hrastovsko

Polaznice tečaja za kuharice u Hrastovskom oko 1960. godine

Najveću brigu Društvo je posvetilo uređenju interijera društvenog doma, opremljenog

Uspomene s nekoliko nedavnih izložbi ručnih radova i slastica u Hrastovskom, organiziranih od

Čelnice Društva žena Hrastovsko u

Predstavnici svih mjesnih organizacija

Godine 2006. s momčad sastavljenom od domaćih mladića uspijeva izboriti ulazak u 1.

Sportske novosti pisale

Službeni zapisnik s povijesne utakmice brižno je pohranjen u arhivi Kluba

Pogled na lijepo uređeno nogometno

Klupske prostorije sastavnim su

Klupske prostorije ŠNK „Zadrugar“ Hrastovsko

Seniorski sastav Kluba – prvaci 2. Županijske nogometne lige u sezoni 2020./2021.

Hrastovsko je posljednjih 10-ak godina mjestom okupljanja ljubitelja konja

Jedan od najpoznatijih katastrofalnih požara u svijetu uništio je London 1666. godine

Začeci zaštite od požara i vatrogastva u Hrvatskoj

U razdoblju od 1880. do 1890. godine osnovano je 56 dobrovoljnih vatrogasnih društa-

76 Proglašenjem neovisne Republike Hrvatske, odnosno početkom Domovinskog rata, po-

Povijest ove humane djelatnosti predstavljena je u Muzeju hrvatskog vatrogastva u Varaždinu

Zapovjedništvo dobr. vatrog. društva u Ludbregu, 16. travnja 1910.

Stjepan Urban, zapovjednik