You are on page 1of 7
{ avodima samo Uz odobreny Savery tevode 24 Mandardias ys Beograd Prettamperare il pesvidene u ceo FUGOSLOVENSKI STANDARD $4 OMA ERNOM pRMFNOM Stabyinyst noses celina anstruketja IZBOCAVANIE Pravidnik br. 31 1014/1 od 1980-01 21; Sluabeni fist SERJ. br 9, 80 ule L Predmet standarda i Osim standandom se utveduje nage proreuna namost sali ravmh nov apteresemh u woigi 1460 Pri ispitivanj thmova s obvaroa heave eacuns se uve st pune preseuna hee odbytha pa ‘akivke, Naponi w fim se wracunaray yemajuel a ebsir dansonchi Roetigyent, ng vodeeh weuna o ‘amosa matcajala 12 Lam se podel u pravougaona poljudunenrsa Xb | Sa. se osnadi sirina polja. rastojaie ropre si (verikalnh) ukrucenya,a 538 viuna pola (primer su dati na slic 1), Visina 6 se ueina ra zakowae nosae Jo inje eakivaka. 344 zivarene nosaée vel vsina fima, AKO su upponiei spojen ue rebro <1 Uva eda raknaka, via & 36 hana Jo stedme ¢medu cha eda gakivaka, Karakreristika dimenzj ploce omacava se st : = arb o = sie ii f | 4 at at i | 1 T s | Bist i ' | sks 1 | i | 1.3 Za ovde izlozeni natin dokaza sib tnosth raya limova s obzirom na izhogavarj. im se posmetra kx slobodno oslonjen du? svojih ivica, Normaln: naponi x linearno menjaj od viednosti @, do o;.Odnos ovh napona je prea st a Shika 2 -amerno rasporedeni dut iiea ploge. Smiueinapon su rmomerno ra 24 proratun napona 9, 17 usina se najveds momenal auijanja, eduiosno najvesa popreena sila, Aku se maksimalne vrednosti owh uticyja javie yaa araju pide, uw racun se mode-uret moment savijania dnosno popreéna sila,koyls* javjaju na rastojanju b)2 ako iv a2 Lh a/? ako yea < Lod mesta vwaksimalnog momenta say janja, odnoso poprecne sile Racunska viednost momenta wvnanj, adaosio poprecne sile u tom sluéayu ne sm2 biti manja od polovine makeimalne vrednost is Pr inenom delovanju smiguéeg napona | normalnog napona zatezanja, uses) wipona ratezanja ve uzima se u obzie, ako se izbocuvanye we ra2una po tacnijem postupke, 2 KritiGni napon i stepen sigumosti at Meabni keitigni napon pri ubogavanju racuna se uz pectpostayku o neogranigenom vazenji HukowoR (Hooke) zakona, | Jednasine za knitigni mapon glase { Or = ky Op. Ter = Kr eo pri cenmje k - koefiient nbosavanja,kojje funkea stanja napona i odnosa a iamedu dutia sranica ploce (vi deti bela 1), ae 9 ritieni Ojlesoy (Euler) napona va taku ploge sa vsinor bi irinon bodno oslo) 1 em, koja je na oba keaja slo | mE t 1008 3.98 (— Ae ew) D Ujednagini (4) uzeto je # = 2.1. 10°MPa, Poasonoy (Poisson) broj w # 0,3, # je debljins place Koetivient izbotavanja k odreduje ve prema tabeli a za pribligan proragun se moze uzeti {iz dijagrays na sles 3 23 Ako se normatnl i smieuti napon jsljju istoveemeno, treba odvojeno izraGunati oy, 1th 24 Sa pojedinaénim vednostima kritigsih napona oy, | Ter! napona 0; 17 odreduje we wleani up redni ‘napon prema obrascu: varie (See ee (5) se mode uproaiti ite: = 6) 7a nize navedene slutajeve jecns abr =0 a Kr Ving by aa =0 Ou ‘Ako je wrednost idealnog uporednog napona veéa od granice proporcionalnosti op {vy = 08 0,) oma se ta yrednost redukugje prema izraru 209+ VPS : to 5a ade je ‘edukovani uporedni napon, a 8 adnos idealnog uporednog napona oj, i granice razvlacenja, ‘odnosno 4 = 04/0, 0 Prema izrazu (6) acunate su vrednosti redukovanog uporednog napona za razliite granice ceviadenja + date u tabeli 2 Mba CN tn 200 208.0 hop 2200 200 220 288.0 | 2899 : mrs 3017 3IS.t 300.0 320.7 380.0 25.2 4000 329.6 4200 332, 400 347 | 460.0 370 | 430.0 3390 | 1 sooo 340.7 500 ans || | 600.0 3469 050.9 348.8 700.9 3503 | 7500 3516 2000 382 809 ass sono 384.2 950.0 384, 1000.0 355.3 15000 3379 2000.0 358.8 Dye ogi Is 2 pri paistyjslyw stain smuigueih napona prema obrasew 1 20ulN3 “tne o Za osnornn opieredenfe kocfieijent sigurnast: mora biti ry > 1.71.47 oso» ne 1 dopunsko up! by > LS0. Pr istouremenony postoyanju nacmulnh \ smiGugih eupona koeficient sigienosti se odecdue ny osnenit gheases® ao atv rate ty? 133. ‘suouno opterecenje mora bitiyy 3 | 5D.dok 73 osnovno i dopusske opteroéenje mora hii Ukrucenja limova punih nosiéa Uirucens nogu bit kruta th elustigna, Krucin ukrucenjima smatraju se ona ukrugenja koja sprecarsju ako pomerunje, pa xe pojedins polja na koja je lam podeljen mogu raéunati prema odredhamia 1. ¥ Elastions uk tenja se rcbotavaju cajedo sa linom i poveéavaju vrednosti krititnog napora Proracun ichocuvanja prenia (11 2 pretposiavlia da du? Wvica @ 1.5 swakog polja ne pustnje bocra poweranja, To caer da treba dokagati dovoljau krutost ukrusenja (popreemh + padusmh) koja dele robo Cian) na pojcdina pola Momenst meteye uksucenga hoje se smatra ration nngca biti vend 4, ae, on ap Usednadins (11) je obolezena visina pos koja se ojacava krutins wrucenjinia, Koefieyjent 7 wer, s 2a pojedine prin re prema slici 4 ig tahele 3. Ako je ukrudenje aksyjalno optereceno, kos! eyent y zavisin je jot od vredapsti 4 ea 1) ber ou pri Gemuje A pretek ukrucera, > visina pota, 1 debe ina , oja mogu bith postavljens samo sa jedne ili sa obe strane hima, Ako je teziste ukrugenja i seti0} rayet lima, sto je stvcal kod simeténi obotranh ukrucenja (vider sliku Sa), tada @ racuna ony were ukrudenjs sohriow sia teeisnw osu 27, 4 hou sv postavfjena simo su jedne strane hina, anamenat inerciie se ragu na na dojak mac 0 dodirms ivi ined ukrugengs | lima, prema slici $b) izrazu fet, +A(e-t/2 2. y odnos na tepitte zam jenog ukrudenia, Cif se popredn: presek obrazwye od ukruéenja Ay + aval gels lima A prema siei Se) iarazu: Un th tye + Agee? Sirina duhvadenoe dela bi sano Pri wborw preseks ukrudenja uzima se v obzir koja vot posle malik deformacija guhe od ecomy Zeal paige Seas Sa a Be 5 a” Tabela 3 krutosti, ne primenjuju se Slika 4 esutno uk Normalno naprevanie (prise) (et 7200.33 +087 4=[1641 #25) ~ 2 | Rcneieaeae tutae ukrssenga a>Vie 3-1} 2, | na asojan j poe a(t B)—1 5 soe a

You might also like