{ avodima samo Uz odobreny Savery tevode 24 Mandardias ys
Beograd
Prettamperare il pesvidene u ceo
FUGOSLOVENSKI
STANDARD
$4 OMA ERNOM
pRMFNOM
Stabyinyst noses celina
anstruketja
IZBOCAVANIE
Pravidnik br. 31 1014/1 od 1980-01 21; Sluabeni fist SERJ. br 9, 80
ule
L Predmet standarda
i Osim standandom se utveduje nage proreuna namost sali ravmh nov apteresemh u woigi 1460
Pri ispitivanj thmova s obvaroa heave eacuns se uve st pune preseuna hee odbytha pa
‘akivke, Naponi w fim se wracunaray yemajuel a ebsir dansonchi Roetigyent, ng vodeeh weuna o
‘amosa matcajala
12 Lam se podel u pravougaona poljudunenrsa Xb |
Sa. se osnadi sirina polja. rastojaie ropre si (verikalnh) ukrucenya,a 538 viuna pola (primer su
dati na slic 1), Visina 6 se ueina ra zakowae nosae Jo inje eakivaka. 344 zivarene nosaée vel vsina
fima, AKO su upponiei spojen ue rebro <1 Uva eda raknaka, via & 36 hana Jo stedme ¢medu cha
eda gakivaka, Karakreristika dimenzj ploce omacava se st :
= arb o
= sie ii
f | 4
at at i
| 1
T s
|
Bist i
'
|
sks 1 |
i
|
1.3 Za ovde izlozeni natin dokaza sib tnosth raya limova s obzirom na izhogavarj. im se posmetra kx
slobodno oslonjen du? svojih ivica,
Normaln: naponi x linearno menjaj od viednosti @, do o;.Odnos ovh napona je
prea st aShika 2
-amerno rasporedeni dut iiea ploge.
Smiueinapon su rmomerno ra24 proratun napona 9, 17 usina se najveds momenal auijanja, eduiosno najvesa popreena sila, Aku se
maksimalne vrednosti owh uticyja javie yaa araju pide, uw racun se mode-uret moment savijania
dnosno popreéna sila,koyls* javjaju na rastojanju b)2 ako iv a2 Lh a/? ako yea < Lod mesta
vwaksimalnog momenta say janja, odnoso poprecne sile Racunska viednost momenta wvnanj, adaosio
poprecne sile u tom sluéayu ne sm2 biti manja od polovine makeimalne vrednost
is Pr
inenom delovanju smiguéeg napona | normalnog napona zatezanja, uses) wipona ratezanja
ve uzima se u obzie, ako se izbocuvanye we ra2una po tacnijem postupke,
2 KritiGni napon i stepen sigumosti
at Meabni keitigni napon pri ubogavanju racuna se uz pectpostayku o neogranigenom vazenji HukowoR
(Hooke) zakona, |
Jednasine za knitigni mapon glase {
Or = ky Op. Ter = Kr eo
pri cenmje
k - koefiient nbosavanja,kojje funkea stanja napona i odnosa a iamedu dutia sranica ploce (vi
deti bela 1), ae
9 ritieni Ojlesoy (Euler) napona va taku ploge sa vsinor bi irinon
bodno oslo)
1 em, koja je na oba keaja slo |
mE t 1008
3.98 (—
Ae
ew) D
Ujednagini (4) uzeto je # = 2.1. 10°MPa, Poasonoy (Poisson) broj w # 0,3, # je debljins place
Koetivient izbotavanja k odreduje ve prema tabeli a za pribligan proragun se moze uzeti {iz dijagrays
na sles 3
23 Ako se normatnl i smieuti napon jsljju istoveemeno, treba odvojeno izraGunati oy, 1th
24 Sa pojedinaénim vednostima kritigsih napona oy, | Ter! napona 0; 17 odreduje we wleani up redni
‘napon prema obrascu:
varie
(See ee
(5) se mode uproaiti ite:
= 6)
7a nize navedene slutajeve jecns
abr =0 a
Kr
Ving
by aa =0 Ou
‘Ako je wrednost idealnog uporednog napona veéa od granice proporcionalnosti op {vy = 08 0,) oma se
ta yrednost redukugje prema izraru
209+ VPS
: to
5a
ade je
‘edukovani uporedni napon, a 8 adnos idealnog uporednog napona oj, i granice razvlacenja,
‘odnosno
4 = 04/0, 0
Prema izrazu (6) acunate su vrednosti redukovanog uporednog napona za razliite granice ceviadenja +
date u tabeli 2Mba CN tn
200
208.0
hop
2200
200
220
288.0
| 2899
: mrs
3017
3IS.t
300.0 320.7
380.0 25.2
4000 329.6
4200 332,
400 347 |
460.0 370 |
430.0 3390 |
1 sooo 340.7
500 ans ||
| 600.0 3469
050.9 348.8
700.9 3503
| 7500 3516
2000 382
809 ass
sono 384.2
950.0 384,
1000.0 355.3
15000 3379
2000.0 358.8Dye ogi Is
2 pri paistyjslyw stain smuigueih napona prema obrasew
1 20ulN3 “tne o
Za osnornn opieredenfe kocfieijent sigurnast: mora biti ry > 1.71.47 oso» ne 1 dopunsko up!
by > LS0. Pr istouremenony postoyanju nacmulnh \ smiGugih eupona koeficient sigienosti se odecdue
ny osnenit gheases®
ao
atv
rate
ty? 133.
‘suouno opterecenje mora bitiyy 3 | 5D.dok 73 osnovno i dopusske opteroéenje mora hii
Ukrucenja limova punih nosiéa
Uirucens nogu bit kruta th elustigna, Krucin ukrucenjima smatraju se ona ukrugenja koja sprecarsju
ako pomerunje, pa xe pojedins polja na koja je lam podeljen mogu raéunati prema odredhamia 1. ¥
Elastions uk
tenja se rcbotavaju cajedo sa linom i poveéavaju vrednosti krititnog napora
Proracun ichocuvanja prenia (11 2 pretposiavlia da du? Wvica @ 1.5 swakog polja ne pustnje bocra
poweranja, To caer da treba dokagati dovoljau krutost ukrusenja (popreemh + padusmh) koja dele
robo Cian) na pojcdina pola
Momenst meteye uksucenga hoje se smatra ration nngca biti vend
4,
ae, on ap
Usednadins (11) je obolezena visina pos koja se ojacava krutins wrucenjinia, Koefieyjent 7 wer,
s 2a pojedine prin
re prema slici 4 ig tahele 3. Ako je ukrudenje aksyjalno optereceno, kos! eyent y
zavisin je jot od vredapsti
4 ea 1)
ber ou
pri Gemuje
A pretek ukrucera,
> visina pota,
1 debe ina ,
oja mogu bith postavljens samo sa jedne ili sa obe strane hima, Ako je teziste ukrugenja i seti0}
rayet lima, sto je stvcal kod simeténi obotranh ukrucenja (vider sliku Sa), tada @ racuna
ony were ukrudenjs sohriow sia teeisnw osu 27,
4 hou sv postavfjena simo su jedne strane hina, anamenat inerciie se ragu na na dojak mac
0 dodirms ivi
ined ukrugengs | lima, prema slici $b) izrazu
fet, +A(e-t/2
2. y odnos na tepitte zam
jenog ukrudenia, Cif se popredn: presek obrazwye od ukruéenja Ay +
aval
gels lima A prema siei Se) iarazu:
Un th tye + Agee?Sirina duhvadenoe dela bi sano
Pri wborw preseks ukrudenja uzima se v obzir
koja vot posle malik deformacija guhe od
ecomy Zeal
paige Seas
Sa
a
Be
5
a”
Tabela 3
krutosti, ne primenjuju se
Slika 4
esutno uk
Normalno naprevanie (prise)
(et
7200.33 +087 4=[1641 #25) ~ 2
| Rcneieaeae
tutae ukrssenga
a>Vie 3-1}
2, | na asojan
j poe a(t B)—1
5 soe
a