Stručni Ispit 2016

STRUČNI ISPIT
strojarstvo
Područja:
Osnove tehničke regulative
Regulativa zaštite osoba, okoliša, kulturnih i drugih materijalnih dobara
Tehnička regulativa gradnje
Instalacije
03.2016.
Lidija Bencek
nadopunjena skripta Paladin, Jukić, Mihić, Primorac, Gospočić i ostalih kolega
OSNOVE TEHNIČKE REGULATIVE 1
OSNOVE TEHNIČKE REGULATIVE

1. Zakon o gradnji NN 153/13
Zgrada, građevina
Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, smještaju životinja, biljaka i stvari.
Zgradom se NE smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine.
Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa
ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao
građenjem.
Složena građevina
Složena građevina je sklop više funkcionalno i/ili tehnološki međusobno povezanih građevina.
Gradnja i građenje
Gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja.
Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te
gradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili
uklanja postojeća građevina.
Ugradnja
Ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja
tako da postaju sastavni dio građevine i NE mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih
zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine.
Skupine građevina
Građevine se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom razvrstavaju u 5 skupina:
1. skupina – građevine PLANIRANE Državnim planom prostornog razvoja
npr.: ceste, autoputi, aero i želježnička infrastruktura...
2. skupina – građevine za koje se prema posebnim propisima POSEBNI UVJETI utvrđuju u postupku
procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
npr.: tvornice, prerada nafte i nuklearnog otpada, kemijska postrojenja...
3. skupina – građevine za koje se utvrđuju POSEBNI UVJETI
npr.: trgovački centri, obiteljska kuća s radnjom (trgovinom, frizeraj...)
4. skupina – građevine za koje se utvrđuju uvjeti PRIKLJUČENJA, a NE utvrđuju se drugi posebni uvjeti
npr.: obiteljska kuća
5. skupina – građevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu
U slučaju ispunjavanja više uvjeta ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za građevinu se primjenjuje zahtjevnija
skupina.
U koju skupinu spada obiteljska kuća u sklopu koje je frizerski salon

U 3. skupinu jer je potrebno ishoditi posebne uvjete ZNR, točnije potrebno je izraditi elaborat zaštite na radu
jer je to onda građevina za obavljanje djelatnosti.
Inače je obiteljska kuća u 4. skupini.
Rokovi za dovršenje građevina po skupinama

Zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti
STROJARSTVO 1
2 OSNOVE TEHNIČKE REGULATIVE
dovršena u sljedećem roku:

1. zgrada 1. skupine u roku od 10 godina
2. zgrada 2. i 3. skupine u roku od 7 godina
3. zgrada 4. skupine u roku od 5 godina
4. zgrada 5. skupine u roku od 3 godine
Rokovi počinju teći od dana prijave početka građenja i NE odnose se na zgrade koje su pojedinačno zaštićeno
kulturno dobro.
Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole nema utjecaj na propisane rokove.
Temeljni zahtjevi (7)

Svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja
ISPUNJAVA temeljne zahtjeve za građevinu te druge zahtjeve, odnosno uvjete PROPISANE Zakonom o gradnji
i posebnim propisima koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju
gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu.
1. mehanička otpornost i stabilnost
2. sigurnost u slučaju požara
3. higijena, zdravlje i okoliš
4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe
5. zaštita od buke
6. gospodarenje energijom i očuvanje topline
7. održiva uporaba prirodnih izvora
DOKAZUJU se u glavnom projektu.
Temeljni sigurnosni zahtjevi

To su samo oni temeljni zahtjevi koji se odnose na sigurnost same građevine i njenih korisnika:
mehanička otpornost i stabilnost
sigurnost u slučaju požara
higijena, zdravlje i okoliš
sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe
1. Mehanička otpornost i stabilnost

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da opterećenja koja na nju mogu djelovati tijekom izgradnje
i uporabe NE mogu dovesti do:
rušenja cijele građevine ili nekog njezinog dijela
velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv
oštećenja na drugim dijelovima građevine, instalacijama ili ugrađenoj opremi kao rezultat velike
deformacije nosive konstrukcije
oštećenja kao rezultat nekog događaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku
2. Sigurnost u slučaju požara

Građevine moraju biti projektirane i izgrađene tako da u slučaju izbijanja požara:
nosivost građevine može biti zajamčena tijekom određenog razdoblja
nastanak i širenje požara i dima unutar građevine je ograničeno
širenje požara na okolne građevine je ograničeno
korisnici mogu napustiti građevinu ili na drugi način biti spašeni
sigurnost spasilačkog tima je uzeta u obzir
2 STROJARSTVO
3. Higijna, zdravlje i okoliš

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da tijekom svog vijeka trajanja NE predstavlja prijetnju za
higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja nema
iznimno velik utjecaj na kvalitetu okoliša ili klimu, tijekom građenja, uporabe ili uklanjanja, a posebice:
istjecanja otrovnog plina
emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva (VOC), stakleničkih plinova ili opasnih čestica u
zatvoreni i otvoreni prostor
emisije opasnog zračenja
ispuštanja opasnih tvari u podzemne vode, morske vode, površinske vode ili tlo
ispuštanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje na drugi način negativno utječu na pitku vodu
pogrešno ispuštanje otpadnih voda, emisije dimnih plinova ili nepropisno odlaganje krutog ili tekućeg
otpada
prisutnost vlage u dijelovima građevine ili na površini unutar građevine
4. Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da NE predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja
tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao što su proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od
eksplozija i provale.
Moraju biti projektirane i izgrađene vodeći računa o pristupačnosti i uporabi od strane osoba smanjene
pokretljivosti.
5. Zaštita od buke
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da buka koju zamjećuju korisnici u blizini ostaje na razini koja
NE predstavlja prijetnu zdravlju te da omogućuje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima.
6. Gospodarenje energijom i očuvanje topline

Građevine i njihove instalacije za grijanje, hlađenje, osvjetljenje i provjetravanje moraju biti projektirane i
izgrađene tako da zahtjevana količina energije ostane na niskoj razini, uzimajući u obzir korisnike i klimatske
uvjete gdje je građevina smještena.
Građevine također moraju biti energetski učinkovite, tako da koriste što je moguće manje energije tijekom svoje
izgradnje i razgradnje.
7. Održiva uporaba prirodnih izvora

Građevine moraju biti projektirane, izgrađene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora ODRŽIVA, a
posebno moraju zajamčiti sljedeće:
ponovnu uporabu ili mogućnost reciklaže građevine, njezinih materijala i dijelova nakon uklanjanja
trajnost građevine
uporabu okolišu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u građevinama
Odstupanje od temeljnih zahtjeva

Ako se rekonstruira građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevina koja se
nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od
temeljnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva.
Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje,
boravak i rad, može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu.
Suglasnost izdaje Ministarstvo na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnog

ministarstva za kulturu, odnosno za socijalnu skrb.
Može se izdati ako NIJE moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja rješenja takva
da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist.
STROJARSTVO 3
Suglasnost se može UVJETOVATI određenim postupkom, zahvatom ili mjerom kojom bi se na odgovarajući način
djelomice nadomjestilo cjelovito tehničko rješenje.
Suglasnost NIJE upravni akt.
Energetsko svojstvo zgrade

Energetsko svojstvo zgrade je izračunata ili izmjerena KOLIČINA ENERGIJE potrebna prilikom karakteristične
uporabe zgrade, a koja među ostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu
tople vode i osvjetljenje.
Zahtjevi energetske učinkovitosti

Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe
ISPUNJAVA propisane zahtjeve energetske učinkovitosti, te OSIGURATI (bez značajnih troškova) individualno
mjerenje potrošnje energije, energenata i vode s mogućnošću daljinskog očitanja za pojedine posebne dijelove
zgrade.
Zahtjeve energetske učinkovitosti pojedinih vrsta zgrada propisuje tehničkim propisiom ministar, koji uključuju:
minimalne zahtjeve za energetska svojstva zgrade i njezinih posebnih dijelova
način izračuna energetskog svojstva zgrade
minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije zgrade
kriterije za zgrade gotovo nulte energije
sadržaj elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom
te druge zahtjeve vezane uz energetsku učinkovitost zgrade
dostavu izvješća Europskoj komisiji vezano za pretpostavke, izračune i rezultate troškovno optimalnih
analiza
Energetski certifikat
Energetski certifikat zgrade odnosno njezina posebnog dijela IZDAJE se za zgradu/njezin poseban dio za koji je
potrebno koristiti energiju za ODRŽAVANJE unutarnje projektne temp. u skladu s njezinom namjenom, osim za
zgradu:
koja ima rok uporabe 2 godine i manje
namijenjenu održavanju vjerskih obreda
ukupne korisne površine manje od 50 m²
industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama
Energetskim certifikatom se PREDOČUJU energetska svojstva zgrade, odnosno njezina posebnog dijela.
Vrijedi 10 godina od dana njegova izdavanja a izdaje se na temelju provedenog energetskog pregleda zgrade.
Energetski certifikat za zgradu s jednostavnim tehničkim sustavom potpisuje ovlaštena osoba koja ga je izradila.
Energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom sve ovlaštene osobe i/ili imenovane osobe u
ovlaštenoj pravnoj osobi koje su u izradi istog sudjelovale.
Investitor, odnosno vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat DUŽAN je prije izdavanja uporabne
dozvole PRIBAVITI energetski certifikat, te je dužan:
1. pribaviti energetski certifikat prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade
2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, predati energetski certifikat ili njegovu fotokopiju
3. energetski certifikat predočiti mogućem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga
4. ako se tijekom građenja zgrade PROMIJENI investitor, novi investior dužan je prije izavanja uporabne
dozvole pribaviti energetski certifikat
Ovlašteni posrednik u prometu nekretnina (ali i inače) u oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili
davanje na leasing zgrade ili njezina posebnog dijela koji se objavljuje u medijima NAVESTI energetski razred
zgrade.
4 STROJARSTVO
Vlasnik zgrade javne namjene čija ukupna korisna površina prelazi 250 m2 mora IZLOŽITI energetski certifikat
na vidljivom mjestu u zgradi koje je lako dostupno svim posjetiteljima zgrade.
Energetski pregled zgrade

Energetski pregled je sustavan postupak kojim se ANALIZIRA postojeća potrošnja zgrade i energetska svojstva
zgrade te ODREĐUJE isplativost i mogućnosti uštede energije.
Energetski certifikat se izdaje na temelju provedenog energetskog pregleda zgrade.
Završava izvješćem o energetskom pregledu zgrade koje potpisuju SVE ovlaštene osobe koje su sudjelovale u
njegovoj izradi.
Vlasnik zgrade dužan je voditi evidenciju o provedenim energetskom pregledu zgrade i izvješće čuvati min. 10
godina.
Ovlaštenja za energetsko certificiranje vs. energetski pregled zgrade

Energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava KGH (klimatizacije, grijanja i
hlađenja) u zgradi PROVODI fizička ili pravna osoba koja za to ima ovlaštenje Ministarstva na rok od 5 godina.
Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade daje se za:

1. energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom - Modul 1
2. energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom - ovo ovlaštenje
ujedno obuhvaća i prethodno navedenu stavku br.1 - Modul 1 i Modul 2
3. energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom - Modul 1 i Modul 2
Stavke pod br.2 i br.3 obuhvaćaju i ovlaštenje za redoviti pregled KGH sustava u zgradi ako je ovlaštenje dano
fizičkoj osobi strojarske struke, odnosno pravnoj osobi koja zapošljava fizičku osobu strojarske struke (koja
ispunjava uvjete za ovlaštenje).
Ovlaštenje (općenito), odnosno uvjeti za ovlaštenje se daje fizičkoj osobi koja ima:
završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij arh. građ. stroj. elteh.
struke koja je tijekom studija stekla min. 300 ECTS
najmanje 5 godina radnog iskustva u struci
sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti
završila odgovarajući program stručnog osposobljavanja Modul 1, odnosno Modul 2
(op. podjela ovlaštenja ovisno o položenom programu stručnog osposobljavanja Modul 1 i Modul 2)
Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom, daje se
i fizičkoj osobi koja ima:
završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij arh. građ. stroj. elteh.
struke koja je tijekom studija stekla min. 300 ECTS
završila odgovarajući program stručnog osposobljavanja Modul 1
ili
završen preddiplomski sveučilišni / stručni studij arh. građ. stroj. elteh.
završila odgovarajući program stručnog osposobljavanja Modul 1
Ovlaštenje se daje pravnoj osobi koja je/ima:

registrirana za djelatnost energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade
punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlenu min. 1 osobu koja ispunjava uvjete
STROJARSTVO 5
Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom, daje se
fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete za ovlaštenje te i pravnoj osobi koja zapošljava min 1 fizičku osobu koja ima
ujete za ovlaštenje.
Ovlaštenje za energetsko certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom, daje se pravnoj osobi koja
zapošljava min 1 fizičku osobu koja ima uvjete za ovlaštenje te Modul 2
Ovlaštenje za energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom, daje se fizičkoj osobi koja ima uvjete
za ovlaštenje te ima završen Modul 2, odnosno pravnoj osobi koja zapošljava min 1 fizičku osobu koja je završila
program stručnog osposobljavanja u dijelu njezine struke, odnosno:
za strojarski dio tehničkog sustav - ovlašćuje se osoba strojarske struke
za elektrotehnički dio tehničkog stustav - ovlašćuje se osoba elektrotehničke struke
za sustave automatskog reguliranja i upravljanja - ovlašćuje se osoba elektrotehničke ili strojarske
struke
za građevniski dio zgrade - ovlašćuje se osoba arhitektonske ili građevinske struke
Dužnost ovlaštene osobe:

voditi evidenciju o izdanim energetskim certifikatima, obavljenim energetskim pregledima zgrada i
redovitim pregledima KGH
dostavljati Ministarstvu izdane energetske certifikate te izviješća o energetskim pregledima zgrada i
redovitim pregledima KGH
čuvati dokumentaciju o tome najmanje 10 godina
stručno se usavršavati
Provedba programa izobrazbe

Program stručnog osposobljavanja Modul 1 i Modul 2 provode pravne osobe koje imaju suglasnost od
Ministarstva na rok od 5 godina te vrše PROVJERU ZNANJA stručne osposobljenosti i obveznog usavršavanja
ovlaštenih osoba.
Energetski certifikat i izvješće o redovitom pregledu sustava KGH u zgradi PODLIJEŽU neovisnoj kontroli koju
provodi pravna osoba koja za to ima ovlaštenje Ministarstva na rok od 5 godina.
Ovlaštena pravna osoba neovisnu kontrolu provodi po nalogu Ministarstva.
Ovlaštena osoba čiji je energetski certifikat proglašen NEVAŽEĆIM, odnosno čije je izvješće o redovitom
pregledu KGH u zgradi ocijenjeno NEGATIVNO dužna je IZDATI novi energetski certifikat, odnosno IZRADITI
novo izvješće, bez naknade te bez naknade troškova izdavanja, odnosno izrade.
Ovlaštenje za neovisnu kontrolu energetskih certifikata daje se pravnoj osobi koja ima:
ovlaštenje za energetsko certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom
u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene min 2 osobe koje ispunjavaju uvjete za
davanje ovlaštenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom od kojih
je min 1 arhitektonske ili građevinske struke
iskustvo u provedbi energetskog certificiranja zgrada sa složenim tehničkim sustavom najmanje 3
godine
izradila više od 20 energetskih certifikata zgrada sa složenim tehničkim sustavom
Ovlaštenje za neovisnu kontrolu izvješća o redovitom pregledu sustava KGH u zgradama daje se pravnoj osobi
koja je/ima:
ovlaštenje za energetsko certificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom
u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlene min 2 osobe koje ispunjavaju uvjete za
davanje ovlaštenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom od kojih
je min 1 strojarske struke
iskustvo u provedbi energetskog certificiranja zgrada sa složenim tehničkim sustavom najmanje 3
godine
6 STROJARSTVO
izradila više od 20 energetskih certifikata zgrada sa složenim tehničkim sustavom
Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregledi zgrada, odnosno ovlaštenje za kontrolu UKIDA se
rješenjem koje donosi Ministarstvo, osobi koja:
NE ispunjava propisane uvjete prema kojima je dobila ovlaštenje, odnosno ovlaštenje za kontrolu
NE obavlja poslove za koje je stučno ovlaštena, u skladu s pravilima struke i važećim propisima
obavlja poslove za koje NIJE ovlaštena
Ministarstvo vodi registar:

ovlaštenih osoba
osoba ovlaštenih za kontrolu
izdanih energetskih certifikata
izdanih izvješća o provedenim energetskim pregledima zgrada
izdanih izvješća o redovitim pregledima sustava KGH
Iskaznica topline
Iskaznica topline je dokument koji pokazuje KOLIKA je potrošnja energije zgrade i u koju skupinu ona spada, s
dodatnim podatcima o zgradi.
Sudionici u gradnji
Investitor, projektant, izvođač, nadzorni inženjer, revident.
Tko može graditi? Tko može biti izvođač?

Graditi može osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema ZOG.
Graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje
djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim
zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja:
Prema starom zakon (?):

pravna osoba upisana u sudski registar
fizička osoba obrtnik
privatna osoba za svoje potrebe prema zakonima o poslijeratnoj obnovi i o područjima posebne
državne skrbi
Investitor
Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.
Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja mora pisanim ugovorom
povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti.
Dužan je osigurati stručni nadzor građenja građevine i prijeviti gradilište (prijava početka građenja).
U slučaju kad je investitor ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugome.
Fizička osoba koja je investitor građevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe MOŽE sama izraditi cijeli glavni
projekt, osim geodetskog projekta, te obavljati stručni nadzor građenja ako ima:
završen diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski sveučilišni /stručni studij arhitektonske ili
građevinske struke
položeni stručni ispit
Geodetski projekt koji je sastavni dio glavnog projekta može izraditi samo ako ima završen diplomski sveučilišni
studij ili preddiplomski sveučilišni / stručni studij studij geodetske struke.
STROJARSTVO 7
Projektant
Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni
arhitekt ili ovlašteni inženjer.
Projektant je odgovoran:
projekt koji je izradio mora ispunjavati propisane uvjete
građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina
propisanim prostornim planom
ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu
zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete
Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za
cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.
Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je
glavni projektant koji može:
istodobno biti i projektant jednog od dijelova glavnog projekta
prilikom izrade projekta biti koordinator zaštite na radu ako ispunjava uvjete
određuje ga investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom
Izvođač. Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta, voditelj radova. O čemu ovisi koji je imenovan?
Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini.
Izvođač može pristupiti građenju na temelju pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole na svoju
odgovornost i nakon što je prethodno izvršena prijava građenja, za što je dužan investitor.
DUŽAN je graditi u skladu s građevinskom dozvolom, ZOG, tehničkim i posebnim propisima, pravilima struke i
pri tome (*provedba obveze izvođača):
POVJERITI IZVOĐENJE građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane
uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova
radove IZVODITI tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu, zahtjevi propisani za energetska
svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu
UGRAĐIVATI građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ZOG i posebnim propisima
OSIGURATI DOKAZE o:
 svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke
 dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja
 isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu
 dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete)
koji se moraju prikupljati tijekom izvođenja radova
GOSPODARITI građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji
uređuju gospodarenje otpadom
oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu
SASTAVITI PISANU IZJAVU o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine
Građevine za koje se NE izdaje građevinska dozvola izvođač je dužan graditi u skladu s glavnim projektom, ZOG,
tehničkim i posebnim propisima i pravilima struke.
Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje,
odnosno pojedine radove, koji je odgovoran za provedbu obveza izvođača (*)
Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji
je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta koji je:
odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova
međusobnu usklađenost provedbe obveza izvođača (*)
8 STROJARSTVO
koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova
može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, tj. voditelj radova za određenu vrstu
radova (op. za više vrste radova postoji više vrsta inženjera gradilišta/voditelja radova, npr. strojarstvo,
građevina, elektroinstalacije itd.)
Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj radova mogu biti osobe koje ispunjavaju uvjete za
obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.
Imenovanje voditelj/inženjer ovisi o skupini građevine (A do G, radovi H i I), a glavni ili ne o tome tko je glavni
izvođač (prema starom zakonu).
Što izvođač mora napraviti nakon što završi građenje?

Mora napisati pisanu izjavu izvođača.
Pravilnik o sadržaju pisane Izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine NN 43/14
Ovim se pravilnikom propisuje sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja
građevine.
Pisana izjava izvođača / pisana izjava glavnog izvođača

Po završetku izvođenja radova /pojedinih radova na građevini, SVI izvođači radova koji su sudjelovali u građenju
moraju dati pisanu izjavu izvođača.
Inženjer gradilišta ili druga odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno glavni inženjer gradilišta kada je
imenovan, čuva te izjave do podnošenja zahtjeva za izdavanje UPORABNE dozvole.
Pisana izjava izvođača sadrži:

1. naziv građevine ili njezinog dijela, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj te datum izdavanja
građevinske dozvole u skladu s kojom je građevina izgrađena
2. podatke o izvođaču (naziv, sjedište, ime i adresu te OIB)
3. podatke o inženjeru gradilišta odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi građenje (ime i prezime)
4. popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o odgovarajućem glavnom i izvedbenom
projektu ili njegovom dijelu kojima su dana tehnička rješenja tih radova i podatke o osobama
odgovornim za vođenje tih radova
5. izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja
temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta
6. izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno
tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno
stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom
predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja
7. podatke o izmjenama tijekom građenja u odnosu na glavni projekt, te podatke o izmjenama i/ili
dopunama građevinske dozvole
8. očitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom gradnje, te o njihovom
utjecaju na uporabljivost građevine
9. druge značajne podatke, ovisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao, podatke o
dokumentu o udruživanju izvođača koji su se u skladu s posebnim propisom udružili za izvođenje
građevine, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl)
U slučaju kada je određen glavni izvođač koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova, pisana izjava
glavnog izvođača sadrži podatke o:
1. građevini i građevinskoj dozvoli
2. glavnom izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB)
3. glavnom inženjeru gradilišta (ime i prezime)
4. izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti radova
STROJARSTVO 9
5. popis pisanih izjava svih izvođača koji su sudjelovali u građenju građevine
Inženjer gradilišta / glavni inženjer POTVRĐUJE istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja
POTPISOM pisane izjave izvođača.
Glavni inženjer gradilišta supotpisuje sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju.
Nadzorni inženjer
Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni
arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja.
NE može biti zaposlenik izvođača. (op. ne može sam sebe nadzirati)
Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više
nadzornih inženjera odgovarajuće struke.
U tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog
inženjera.
Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i
dužan je o tome sastaviti završno izvješće.
Može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova.
Nadzorni inženjer DUŽAN je u provedbi stručnog nadzora građenja:

nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, glavnim projektom, zakonom o
gradnji, posebnim propisima i pravilima struke
utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove propisane uvjete
utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena osoba
odrediti:
 provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere / dokazivanja
ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu
i/ili
 drugih zahtjeva / uvjeta koji su predviđeni glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli
projekta i obveze provjere u pogledu građevnih proizvoda
bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom
projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim
mjerama
sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine
Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, odrediti način
otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti građenja građevine.
To posebice u slučaju ako:
dokumentacijom (gore spomenuta) NIJE dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugrađenih građevina,
proizvoda, opreme i/ili postrojenja
izvođač/odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove zakona o gradnji NE ispunjava
propisane uvjete
iskolčenje građevine NIJE obavila ovlaštena osoba
Nadzorni inženjer svoju provedbu dužnosti i način otklanjanja NEDOSTATAKA, odnosno NEPRAVILNOSTI
upisuje se u građevinski dnevnik.
Stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje
građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola.
Stručni nadzor građenja 4. i 5. skupine građevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva
mehaničke otpornosti i stabilnosti.
10 STROJARSTVO
Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog
dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera NN 111/14 i 107/15
Ovim pravilnikom propisuje se način provedbe stručnog nadzora građenja, obrazac, uvjeti i način vođenja
građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera.
Građevinski dnevnik
Građevinski dnevnik je DOKUMENT o tijeku građenja kojim se dokazuje usklađenost uvjeta i načina građenja,
odnosno izvođenja pojedinih radova s pretpostavkama i zahtjevima glavnog projekta, tipskog projekta,
izvedbenog projekta, zakona o gradnji i pravila struke.
Izvođač je obvezan voditi građevinski dnevnik za građenje građevina odnosno izvođenju pojedinih radova za
koje je potrebna:
građevinska dozvola
glavni projekt
tipski projekt
drugi akt na temelju kojeg se može započeti s građenjem
za jednostavne i druge građevine, koje su uređene posebnim propisom, gdje je obaveza prijave početka
građenja
Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača građevinskog dnevnika, dnevnik vodi glavni izvođač, odnosno
glavni inženjer gradilišta, a zasebne dijelove građevinskog dnevnika vode inženjeri gradilišta odnosno voditelji
radova.
Građevinski dnevnik se vodi tijekom građenja za cijelu građevinu od dana početka pripremnih radova do dana
završetka građenja.
Iznimno, građevinski dnevnik se vodi i za:
dijelove složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili faznog
građenja građevine
građenje pojedinačnoga tehničkog i/ili funkcionalnog sklopa koji je sastavni dio cjelovite građevine
(most, tunel, dionica ceste i sl.), odnosno o izvođenju pojedinih radova (izrada tehničkih i/ili
funkcionalnih sklopova izvan mjesta ugradbe, ugradnja opreme, radovi pojedinih izvođača i sl.) izvođač
može voditi zasebni dio građevinskog dnevnika koji je sastavni dio građevinskog dnevnika
Zasebni dio građevinskog dnevnika vodi se od dana početka građenja pojedinačnog tehničkog i/ili funkcionalnog
sklopa odnosno početka izvođenja pojedinih radova do dana završetka toga građenja odnosno izvođenja
radova.
Zasebni dio građevinskog dnevnika vodi odgovorna osoba koja vodi građenje pojedinačnoga tehničkog i/ili
funkcionalnog sklopa koji je sastavni dio cjelovite građevine odnosno osoba koja vodi pojedine radove.
U građevinski dnevnik se osim unošenja podataka u popis zasebnih dijelova građevinskog dnevnika, upisuju i
sljedeći podaci:
naziv i opis pojedinačnoga tehničkoga i/ili funkcionalnog sklopa odnosno radova
klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole u skladu s kojom se gradi
podatke o izvođaču
podatke o odgovornoj osobi koja vodi građenje (ime i prezime)
podatke o stručnom nadzoru/nadzornom inženjeru/glavnom nadzornom inženjeru (ime i prezime,
adresa, naziv, sjedište, OIB)
datum početka odnosno datum završetka vođenja zasebnog dijela građevinskog dnevnika
Građevinski dnevnik se vodi u paricama (kopijama) s jednako obilježenim listovima A4 formata 21,0 × 29,7 cm.
Ako se prilikom građenja građevine izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, na prvoj stranici
građevinskog dnevnika se upisuju podaci o glavnom nadzornom inženjeru.
STROJARSTVO 11
Ukratko, osoba koja vodi građevinski dnevnik (tu se misli na izvođača) mora upisivati podatke o usklađenosti i
odstupanjiom (prilikom izvođenja radova) od uvjeta i zahtjeva koji su dani u glavnom, tipskom ili izvedbenom
projektu te tehničkim propisima. Ona upisuje sve vezano uz projekte, kada su pristigli, izmjenama i dopunama
istih; o građevnim proizvodima i opremi (njihove sukladnosti), dokazima kvalitete izvedenih radova, vremenskim
uvjetima te promjena sudionika u gradnji.
Kod nadzornog inženjera je bitno naglasiti kada se govori o građevinskom dnevniku da je on taj koji odobrava
početak izvođenja radova na građevini nakon što je utvrdio usklađenost iskolčenja s dokumentom na temelju
kojeg se iskolčenje i provodi. On je taj koji ima pravo zabraniti/dopustiti nastavak radova kada uoči nepravilnosti
te iste i otkloni, i dužan ih ja navesti u građevinskom dnevnik. Tu valja spomenuti sve ostalo što inače spada pod
njegove dužnosti te sukladno tim dužnostima vodi dnevnik.
Nadzorni inženjer mora obavezno uzeti i pohraniti kopiju svake ovjerene stranice građevinskog dnevnika odmah
po ovjeri.
Po završetku građenja predati investitoru na trajno čuvanje kopiju uvezanoga građevinskog dnevnika.
U slučaju da se vode zasebni dijelovi građevinskog dnevnika, nadzorni inženjer daje kopiju završenoga zasebnog
dijela građevinskog dnevnika glavnom nadzornom inženjeru radi sastavljanja građevinskog dnevnika.
Glavni nadzorni inženjer upisuje, te potpisom i otiskom pečata ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog
inženjera, ovjerava upise u građevinski dnevnik koji se odnose na cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog
nadzora za objedinjavanje građevinskog dnevnika.
Revident i projektant te osoba koja provodi inspekcijski ili drugi nadzor prema posebnom propisu upisuju u
građevinski dnevnik podatke o obavljenom pregledu i nalazu.
Odgovorna osoba koja vodi građenje potpisom, a nadzorni inženjer potpisom i otiskom pečata ovlaštenog
arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera na svakoj stranici ovjeravaju točnost upisa u građevinski dnevnik.
Upis u građevinski dnevnik NE smije se brisati, a precrtani i ispravljeni upis mora biti čitljiv i ovjeren potpisima
navedenih osoba.
Građevinski dnevnik mora biti uvezan tako da NIJE moguća zamjena sastavnih dijelova.
OPŠIRNIJE O VOĐENJU GRAĐEVINSKOG DNEVNIKA

Osoba koja vodi građevinski dnevnik svakodnevno upisuje podatke o usklađenosti i odstupanjima od uvjeta i
načina građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova u odnosu na pretpostavke i zahtjeve iz glavnog projekta,
tipskog projekta, izvedbenog projekta i tehničkih propisa, a osobito podatke o:
1. prispijeću projekata odnosno njihovih dijelova, prema kojima se gradi građevina, te o njihovim
izmjenama i dopunama
2. prispijeću i porijeklu građevnih proizvoda i opreme koje se ugrađuje s dokazima o njihovoj
uporabljivosti
3. vremenskim i drugim uvjetima bitnim za izvođenje radova
4. predloženim odnosno poduzetim mjerama usklađenja uvjeta za izvođenje radova
5. obavljenim pregledima i dokazima kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame odnosno tla, skela,
oplate, armature, izvedba probne dionice i dr.), ugrađenih proizvoda i opreme
6. obavezno i podatke o iskolčenju građevine i dokumentu na temelju kojeg je iskolčenje provedeno,
7. te odmah po nastanku promjene, podatke koji se odnose na izmjene i dopune građevinske dozvole
8. kao i podatke o promjenama sudionika u gradnji i tijeka građenja odnosno izvođenja pojedinih radova
Nadzorni inženjer upisom u građevinski dnevnik:

utvrđuje usklađenost iskolčenja s dokumentom na temelju kojeg je iskolčenje provedeno i odobrava
početak izvođenja radova na građevini
ocjenjuje usklađenost pregledanih izvedenih radova sa zahtjevima iz glavnog, tipskog i/ili izvedbenog
projekta te tehničkih propisa
12 STROJARSTVO
određuje provedbu kontrolnih postupaka i druge podatke koji su u vezi s provedbom kontrolnih
postupaka
podatke o rezultatima kontrolnih postupaka s komentarom o usklađenosti tih rezultata s rezultatima
koji se očekuju prema glavnom projektu
mjere koje poduzima u skladu s gore navedenim te kojima odobrava odnosno zabranjuje nastavak
radova te odobrava, odnosno određuje način otklanjanja utvrđenih nepravilnosti
odobrava nastavak radova
odobrava ugradnju građevnih proizvoda i opreme ako je u skladu s posebnim propisom utvrđeno da su
uporabljivi
Kako mora postupiti nadzorni inženjer ako proizvod ne zadovoljava kvalitetom?

Upisati nedostatak u građevinski dnevnik, narediti zamjenu proizvoda i/ili uklanjanje dijela građevine. Ako ne
utječe na temeljne zahtjeve može ostati u dogovoru s investitorom za smanjenje cijene.
Nadzorni određuje način otklanjanja nedostataka/nepravilnosti građenja građevine ako dokumentacijom o

ispitivanjima određenih dijelova građevine NIJE dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugrađenih građevina,
njihovih dijelova, proizvoda, opreme i/ili postrojenja, na sljedeći način:
određivanjem kontrolnog tijela i načina provedbe postupaka kojima se može utvrditi stvarno stanje u
odnosu na sukladnost/kvalitetu ugrađenih dijelova građevine, opreme..
određivanjem računske ili druge provjere ispunjavanja propisanih zahtjeva za građevinu pri čemu se
uzima u obzir stvarno stanje u odnosu na sukladnost
drugim primjerenim načinom kojim se može utvrditi zatečeno stvarno izvedeno stanje građevine
(očevidom, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine,
proračunima i sl.) u svrhu usporedbe sa svojstvima koje mora imati građevina odnosno njezini dijelovi.
Nadzorni inženjer u svrhu otklanjanja nedostataka odnosno nepravilnosti građenja, zabranjuje:

izvođenje, odnosno nastavak izvođenja radova ako izvođač NE ispunjava uvjete propisane posebnim
zakonom
vođenje građenja, odnosno vođenje pojedinih radova ako odgovorna osoba NE ispunjava uvjete
propisane posebnim zakonom
zabranjuje izvođenje, odnosno nastavak izvođenja radova u slučaju da NIJE provedeno iskolčenje
građevine ili da iskolčenje građevine NIJE obavila ovlaštena osoba
Zabrane se upisuju u građevinski dnevnik odmah nakon utvrđenja činjenica.
Izvođač je obvezan nakon upisane zabrane osigurati građevinu odnosno dio građevine na kojoj se građenje
prekida.
Izvođenje radova, vođenje građenja i vođenje pojedinih radova smije se nastaviti nakon što nadzorni inženjer
utvrdi da su nedostaci otklonjeni i upiše u građevinski dnevnik prestanak zabrane građenja, odnosno prestanak
zabrane vođenja građenja ili vođenja pojedinih radova.
Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine sadrži

Završno izvješće nadzornog inženjera sastavlja se na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine sadrži za koje se izdaje građevinska dozvola:
1. naziv građevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom, urudžbenim brojem i datumom
izdavanja građevinske dozvole u skladu s kojom je građevina izgrađena
2. podatke o imenovanju nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera, te podatke o nadziranim
radovima i odgovarajućem izvedbenom projektu ili njegovom dijelu
3. izjavu o usklađenosti građenja građevine s građevinskom dozvolom, projektima, zakonom o gradnji i
posebnim propisima
4. izjavu o usklađenosti iskolčenja građevine s dokumentom na temelju kojeg je provedeno iskolčenje i
glavnim projektom
5. izvješće o provedbi kontrolnih ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja
sukladnosti odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine odnosno građevine u cjelini
STROJARSTVO 13
6. očitovanje o nepravilnostima uočenim tijekom građenja kao i o nedostacima građenja i njihovom

otklanjanju te o njihovom utjecaju na uporabljivost građevine
7. očitovanje o eventualno neizvedenim radovima koji su predviđeni glavnim projektom, a koji NEMAJU
utjecaja na uporabljivost građevine
8. izvješće o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na glavni projekt, te o izmjenama i dopunama
građevinske dozvole
9. izvješće o provedenom pokusnom radu ako je proveden
10. izvješće o pokusnom opterećenju ako je provedeno
11. podatke o vođenju, objedinjavanju i pohrani građevinskog dnevnika
12. druge podatke u svezi s nadzorom ovisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao,
primopredaja radova i dokumentacije i sl.)
Završno izvješće nadzornog inženjera za građevine za koje se NE izdaje građevinska dozvola mora sadržavati
podatke o:
glavnom projektu
tipskom projektu ili
projektu uklanjanja građevine
na temelju kojih su izvedeni radovi o kojima se sastavlja završno izvješće.
Na završno izvješće nadzornog inženjera o uklanjanju građevine se, u odnosu na uklanjanje i projekt uklanjanja,
odgovarajuće primjenjuju točake 2., 3., 6. (bez navođenja utjecaja nepravilnosti i nedostataka na uporabljivost
građevine), 7., 8., 11. i 12.
2. podatke o imenovanju nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera, te podatke o nadziranim
radovima i odgovarajućem projektu uklanjanja ili njegovom dijelu
3. izjavu o usklađenosti građenja građevine s građevinskom dozvolom, projektima, zakonom o gradnji i
posebnim propisima
6. očitovanje o nepravilnostima uočenim tijekom uklanjanja
7. očitovanje o eventualno neizvedenim radovima koji su predviđeni glavnim projektom, a koji NEMAJU
utjecaja na uporabljivost građevine
8. izvješće o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na glavni projekt, te o izmjenama i dopunama
građevinske dozvole
9. podatke o vođenju, objedinjavanju i pohrani građevinskog dnevnika
11. druge podatke u svezi s nadzorom ovisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao,
primopredaja radova i dokumentacije i sl.)
Revident
Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata.
Ovlaštenje za obavljanje poslova kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo.
Ovlaštenje se može dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u
području kontrole projekta s najmanje 10 godina radnog iskustva u projektiranju.
Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava
zahtjevima po zakonu, po posebnim zakonima i propisima donesenih na temelju tih zakona, tehničkih
specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.
Revident NE može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj
projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.
Pravilnik o kontroli projekata NN 32/14

Kontrola projekata
Kontrola glavnog projekta, tipskog projekta i projekta uklanjanja građevine, ovisno o značajkama građevine,
odnosno predgotovljenog dijela građevine, mora se provesti s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost.
14 STROJARSTVO
Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta
na propisan način.
U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da obavi pregled radova u određenoj fazi građenja.
U tom slučaju investitor je dužan revidentu pravodobno omogućiti pregled radova.
Revident potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik.
Ministar pravilnikom propisuje:

sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta
način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta
popis građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta, te način verifikacije podataka
značajnih za kontrolu tih građevina, odnosno radova
Postoje li revidenti strojarskih projekata (glavnih i izvedbenih) i projekata izvedenog stanja?

Odredbama članka 94. Zakona o gradnji (NN 153/13), propisano je da se kontrola glavnog projekta, tipskog
projekta i projekta uklanjanja građevine, ovisno o značajkama građevine, odnosno predgotovljenog dijela
građevine, MORA provesti s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost.
Vrste projekata
Idejni, glavni, tipski, izvedbeni, projekt uklanjanja.
Osim idejnog, koji je definiran zakonom o prostornom uređenju, svi ostali su definirani u zakonu o gradnji.
Idejni projekt
Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru,
sudjeluju u projektiranju te kojima se:
daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja zahvata u prostoru (idejno-tehničko rješenje)
prikazuje smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru
određuju osnovna polazišta značajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu i
drugih zahtjeva za građevinu
Idejni projekt MORA na neposredan i odgovarajući način sadržavati sve podatke potrebne za izdavanje
lokacijske dozvole (lokacijske uvjete) te mora biti izrađen na način iz kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-
tehnička rješenja u skladu s propisima i aktima u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i posebnim
propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode.
Smještaj građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru prikazuju se u idejnom
projektu, ovisno o vrsti i veličini zahvata u prostoru na preslici katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti
(M1:5000), na ortofoto karti odgovarajućeg mjerila, odnosno odgovarajućim koordinatama.
Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se provesti zahvat u prostoru za koji se izrađuje idejni projekt,
potrebna privremena građevina, idejni projekt sadrži i tehničko rješenje privremene građevine.
Idejni projekt izrađuje projektant.

Projektant je odgovoran da je idejni projekt izrađen u skladu s zakonom o prostornom uređenju, uvjetima za
provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima i posebnim uvjetima te da
su njegovi pojedini dijelovi međusobno usklađeni.
Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt.
Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njegovu jedinstvenost s
obzirom na zahvat u prostoru za koji je izrađen (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove
projektiranja, naziv zahvata u prostoru, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).
Geodetski projekt je sastavni dio IDEJNOG projekta za lokacijsku dozvolu.

Prikazuje se smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici te oblik i veličina građevne čestice čije se
formiranje određuje lokacijskom dozvolom.
STROJARSTVO 15
izrađuje se kao zasebni dio idejnog projekta

usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno te se provodi formiranje
građevne čestice u katastru, iskolčenje građevine i evidentiranje građevine u katastru, bez izrade
dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji uređuju državnu
izmjeru i katastar
Geodetski projekt smatra se u smislu posebnih propisa kojima se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina
parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim elaboratom na temelju kojega se u katastru provodi
evidentiranje i promjena podataka u pogledu katastarskih čestica zgrada i drugih građevina.
Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta NN 55/14, 41/15

Sadržaj idejnog projekta
Sadržaj idejnog projekta sastoji se od općeg i tehnički dijela.
Opći dio sadrži:
naslovnu stranicu idejnog projekta
popis svih projektanata i suradnika koji su sudjelovali u izradi idejnog projekta
sadržaj mape
Tehnički dio idejnog projekta, ovisno o vrsti i namjeni zahvata u prostoru, sadrži:
jedinstveni opis zahvata u prostoru koji sadrži tekstualni opis i grafički prikaz zahvata u prostoru
tehnički opis zahvata u prostoru kojim se određuju osnovna polazišta značajna za osiguravanje
postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih zahtjeva za građevinu
podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova, ako je potrebno
geodetski projekt, ako je potreban
tehničko rješenje privremene građevine, koje sadrži tekstualni i grafički dio, ako je potrebno za
provedbu zahvata u prostoru
Elaborati uz glavni projekt

Elaborat je pismeni sastavak u kojemu se neki predmet temeljito stručno raščlanjuje i obrazlaže.
Izradi glavnog projekt, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, prethodi izrada elaborata:
krajobraznog elaborata
geomehaničkog elaborata
prometnog elaborata
elaborata tehničko‐tehnološkog rješenja
elaborata zaštite od požara
elaborata zaštite na radu
elaborata zaštite od buke
konzervatorskog elaborata
elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom
drugog potrebnog elaborata
Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom

Projektant je dužan PRIJE izrade glavnog projekta zgrade koja mora ispunjavati zahtjeve energetske
učinkovitosti izraditi elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom i predati ga investitoru.
Alternativni sustavi:
decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora
kogeneracija
daljinsko grijanje ili hlađenje, posebice ako se u cijelosti ili djelomično temelji na energiji iz obnovljivih
izvora
dizalice topline
(op. geotermalni izvori, fotonaponske čelije, solarni paneli...)
16 STROJARSTVO
Što je bitno za elaborate?

Izrada elaborata prethodi izradi glavnog projekta. U njima se tehnološki raščlanjuje i obrazlaže neki predmet.
Dijelovi glavnog projekta upućuju na podatke iz elaborata.
Glavni projekt
Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje
ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.
Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u
skladu s:
lokacijskim uvjetima određenim tom dozvolom
posebnim uvjetima koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene
prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
posebnim propisima, ZOG, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga
zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu
pravilima struke
Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu NE izdaje lokacijska dozvola izrađuje
se u skladu s:
uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom
posebnim uvjetima, ZOG, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga zakona
te drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu
pravilima struke
Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži:

arhitektonski projekt
građevinski projekt
elektrotehnički projekt
strojarski projekt
geodetski projekt
Glavni projekt za zgradu razvrstanu u 4. ili 5. skupinu građevina sadrži samo:

geodetski projekt
arhitektonski projekt
građevinski projekt
Izradi glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, prethodi izrada elaborata koja služi kao
podloga za izradu glavnog projekta.
U glavnom projektu moraju:

biti navedeni podaci potrebni za izračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa
sadržavati podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu
projektirani vijek uporabe građevine
uvjete za njezino održavanje
Geodetski projekt je sastavni dio GLAVNOG projekta za koji se NE izdaje lokacijska dozvola, a kojom se određuje
formiranje građevne čestice.
prikazuje smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici
oblik i veličinu građevne čestice čije se formiranje određuje građevinskom dozvolom
Na temelju geodetskog projekta međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to
potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru, iskolčenje građevine i evidentiranje građevine
u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda.
STROJARSTVO 17
Smještaj građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru prikazuju se u
arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu, ovisno o vrsti i veličini zahvata u prostoru na kopiji
katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M1:5000), na ortofoto karti odgovarajućeg mjerila, odnosno
odgovarajućim koordinatama.
Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa,
koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen na odgovarajući način.
Glavni projekt za građenje građevine za koju se NE izdaje građevinska dozvola izrađuje se u skladu s tehničkim
propisima i drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te NE smije biti protivan
prostornom planu.
Pravilnik o geodetskom projektu NN 12/14 i 56/14

Geodetski projekt
Geodetski projekt je skup javnih isprava, geodetsko-tehničke dokumentacije i izvješća o izvedenim geodetskim
poslovima.
Geodetski projekt izrađuje ovlaštena osoba za obavljanje geodetskih djelatnosti.
Geodetskim projektom se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi ako je to potrebno, formira se
građevna čestica u katastru, čije se formiranje određuje lokacijskom ili građevinskom dozvolom, te se provodi
iskolčenje i evidentiranje građevine u katastru.
Geodetski projekt se može upotrebljavati za potrebe i u svrhu za koju je izrađen kada je POTVRĐEN od strane
katastarskog ureda.
Temeljem podataka iz geodetskog projekta te ostalih prikupljenih podataka u okviru snimanja izvedenog stanja
zgrada i drugih građevina ovlašteni inženjer geodezije izrađuje izjavu da je zgrada ili druga građevina izgrađena
u skladu s geodetskim projektom.
SADRŽAJ I OBLIK GEODETSKOG PROJEKTA

Geodetski projekt se izrađuje kao sastavni dio:
idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice ili smještaj jedne
ili više građevina na građevnoj čestici
glavnog projekta za građevinsku dozvolu za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu NE
izdaje lokacijska dozvola, a kojom se određuje formiranje građevne čestice i/ili smještaj jedne ili više
građevina na građevnoj čestici
Ako je geodetski projekt sastavni dio glavnog projekta za izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine
za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju starog zakona, geodetski projekt NE sadrži dio potreban za
formiranje građevne čestice ako je za formiranje iste izrađen parcelacijski elaborat u skladu s lokacijskom
dozvolom ili ako je građevna čestica formirana u katastru.
Na geodetskoj situaciji građevine prikazuje se oblik građevne čestice čije se formiranje određuje lokacijskom
dozvolom odnosno građevinskom dozvolom i susjednih katastarskih čestica koje neposredno graniče s
građevnom česticom koja je predmet geodetskog projekta, te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj
čestici.
Grafička osnova za izradu geodetske situacije građevine je službena digitalna ortofoto karta.
Oblik građevne čestice i smještaj jedne ili više građevina određen je koordinatama lomnih točaka koje određuju
granice građevne čestice.
Oblik građevne čestice i smještaj jedne ili više građevina prikazuje se crvenom linijom.
ISKOLČENJE GRAĐEVINE
Iskolčenje građevine obavlja se na temelju podataka o koordinatama lomnih točaka granica jedne ili više
građevina iskazanih u geodetskom projektu.
18 STROJARSTVO
IZJAVA OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE

Izjavom se izjavljuje da je građevina izgrađena u skladu s geodetskim projektom.
Za slučajeve kada izvedena građevina odstupa više od 0,30 metara u pogledu ukupnih pojedinih vanjskih mjera
građevine, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe
ovlašteni inženjer geodezije NE izrađuje izjavu.
PREGLED I POTVRĐIVANJE GEODETSKOG PROJEKTA

Geodetski projekt pregledava se i potvrđuje od strane katastarskog ureda PRIJE podnošenja zahtjeva za
izdavanje lokacijske odnosno građevinske dozvole.
Zahtjev za pregledavanje i potvrđivanje geodetskog projekta podnosi ovlaštena osoba koja ga je i izradila.
Na zahtjevu za pregled i potvrđivanje geodetskog projekta navodi se i svrha njegove izrade.
Katastarski ured je dužan u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva za pregledavanje i potvrđivanje
geodetskog projekta isti pregledati i potvrditi, odnosno dati pisane primjedbe na njega i zaključkom odrediti
rok za uklanjanje utvrđenih nedostataka.
Geodetski projekt se potvrđuje izdavanjem potvrde koja se prilaže istom.
Da li je sastavni dio glavnog projekta za građenje građevine koja se prema Pravilniku o jednostavnim i drugim
građevinama i radovima gradi na temelju glavnog projekta i geodetski projekt?
Geodetski projekt NIJE sastavni dio glavnog projekta za građenje građevine koja se prema Pravilniku o
jednostavnim i drugim građevinama i radovima gradi na temelju glavnog projekta.
To stoga jer je odredbom članka 70. stavka 1. ZOG-a propisano da je geodetski projekt sastavni dio glavnog
projekta za građevinsku dozvolu za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska
dozvola. Dakle, NIJE sastavni dio glavnog projekta koji NIJE za građevinsku dozvolu.
Osim toga, prema odredbama članka 10. Pravilnika o geodetskom projektu geodetski projekt se izrađuje kao
sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu ili kao sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu.
Kad treba biti oformljena građevna čestica?

Prije prijave gradilišta.
Tipski projekt
Za predgotovljene dijelove građevine za koje je DOKAZANO da se izvode prema zakonu o gradnji o čemu je
Ministarstvo izdalo rješenje, NIJE potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu.
Tipski projekt može biti sastavni dio arhitektonskog, građevinskog, elektrotehničkog ili strojarskog projekta.
Zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu podnositelj zahtjeva prilaže:

najmanje 3 primjerka tipskog projekta koji sadrži sve dijelove propisane za glavni projekt, OSIM dijelova
koji se odnose na lokacijske uvjete, uvjete priključenja i posebne uvjete koji ovise o lokaciji građevine
pisano izvješće o kontroli tipskog projekta ako je kontrola propisana
pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji ako je projekt izrađen prema stranim propisima
posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravnih tijela, OSIM uvjeta priključenja, propisane posebnim
propisima na čiji djelokrug tehničko rješenje iz tipskog projekta može imati utjecaj
Tipski projekt koji NIJE sastavni dio glavnog projekta NE može se rabiti ako se promijeni propis u skladu s kojim
je tipski projekt izrađen.
Ministarstvo vodi evidenciju o izdanim rješenjima o tipskom projektu.
STROJARSTVO 19
Za što se sve može koristiti tipski projekt?

Tipski projekt može se koristiti za dijelove pojedine građevine, sklopove građevine i za cijele građevine (primjer
su tipski projekti novih kuća koje se grade za ljude kojima su poplave uništile kuće, jer se par stotina objekata
gradi na temelju desetak različitih projekata).
Razlika tipskog i glavnog projekta

Za tipski projekt je već dokazano da zadovoljava temeljne, posebne i ostale zahtjeve i uvjete, zakon o gradnji i
ostale propise pa ih nije potrebno još jednom dokazivati dok se glavnim projektom dokazuje zadovoljavanje tih
zahtjeva.
Tipski projekt sadrži dijelove kao i glavni projekt OSIM dijelova koji se odnose na lokacijske uvjete, uvjete
priključenja i posebne uvjete koji ovise o lokaciji građevine.
Izvedbeni projekt
Izvedbenim projektom se razrađuje tehničko rješenje dano glavnim projektom.
Mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom, a izrađuje se:
za građenje građevina 1. skupine
kada su to ugovorili investitor i projektant ugovorom o izradi glavnog projekta
kada su to ugovorili investitor i izvođač ugovorili ugovorom o građenju
Izrada izvedbenog projekta može se prilagoditi dinamici građenja građevine.

Izrada izvedbenog projekta treba pratiti etapnost odnosno faznost građenja građevine.
Izvedbeni projekt mora, ovisno o uvjetima, sadržavati detaljnije opise i dodatne računske provjere.
Izvedbeni projekt može sadržavati i detaljniju razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete.
Uklanjanje građevine
Uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezina dijela s mjesta na kojem
se nalazi, uključivo i gospodarenje zatečenim otpadom u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog
materijala i građevnog otpada nastalog razgradnjom građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje
otpadom, te dovođenje građevne čestice, odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje.
Uklanjanju građevine ili njezina dijela može se pristupiti na temelju projekta uklanjanja građevine nakon što je
tijelu graditeljstva pisano prijavljen početak radova na uklanjanju građevine.
Projekt uklanjanja građevine NIJE potreban:

za uklanjanje jednostavnih građevina i radova za koje se NE izdaje lokacijska dozvola
ako građevinu uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je NAREĐENO uklanjanje
građevine
Na uklanjanje građevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara RH osim zakona o gradnji primjenjuje se i
zakon kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.
U prijavi početka radova na uklanjanju građevine vlasnik je dužan navesti projektanta koji je izradio projekt
uklanjanja, oznake tog projekta, izvođača i nadzornog inženjera.
Tijelo graditeljstva dužno je u roku od 5 dana tome obavijestiti:

ministarstvo unutarnjih poslova MUP
građevinsku inspekciju - dužno je obavijestiti o projektantu i oznakama projekta ukljanjanja građevine
inspekciju rada
Prilikom uklanjanja građevina NE smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje
temeljnih zahtjeva drugih građevina niti ugroziti život i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s građevnim
20 STROJARSTVO
otpadom nastalim uklanjanjem građevine mora se postupati prema zakonu o gradnji i zakona kojim se uređuje
gospodarenje otpadom.
Stručni nadzor građenja NE provodi se prilikom uklanjanja jednostavnih građevina za koje se NE izdaje lokacijska
dozvola ili građevina koje uklanja građevinska inspekcija.
Prilikom uklanjanja drugih građevina ili njihovih dijelova stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku
otpornost i stabilnost te očuvanje zdravlja ljudi i zaštite okoliša.
Zakon o prostornom uređenju NN 153/13

Projekt uklanjanja građevine
Projekt uklanjanja građevine je projekt kojim se:
tehnički razrađuju rješenja, postupak i način uklanjanja građevine i stvari koje se nalaze u građevini
prethodno rješavanje pitanja odvajanja priključaka građevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu
sigurnosne mjere
mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz građevine i otpada nastalog
uklanjanjem građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
odvoz i zbrinjavanje građevinskog materijala nastalog uklanjanjem građevine
Projekt uklanjanja građevine sadrži:

nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja NEĆE doći do gubitka stabilnosti
konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš
tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način gospodarenja građevnim materijalom i
otpadom nastalim uklanjanjem građevine i uređenja građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u
prostoru nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela
proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine
ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih
građevina
Projekt uklanjanja građevine podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako
način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje
temeljnih zahtjeva drugih građevina.
Nostrifikacija
Glavni projekt i izvedbeni projekt izrađen prema stranim propisima smatra se projektom izrađenim prema
zakonu o gradnji ako je provedeno utvrđivanje njegove usklađenosti s hrvatskim propisima i pravilima struke
(nostrifikacija).
Glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik PRIJE
nostrifikacije. Uz prijevod na hrvatski jezik projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku.
Iznimno, dijelovi projekta koji uglavnom sadrže brojčane podatke (informatički ispisi statičkog proračuna i sl.) NE
moraju biti prevedeni na hrvatski jezik.
Nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo
uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu
osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva.
Osoba koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i
dati izjavu.
U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju može
izraditi te dijelove projekta.
Koje dozvole sve postoje?

Lokacijska, građevinska i uporabna.
STROJARSTVO 21
Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole

Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se NE izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:
1. 3 primjerka glavnog projekta
2. izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima
3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana
4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je izrađen prema stranim propisima
5. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, i posebnim
uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrđivanje tih uvjeta ako
iste nisu izdane u roku propisanom ovim zakonom
6. potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s rješenjem o prihvatljivosti zahvata
za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak
procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom)
Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se izdaje lokacijska dozvola, investitor uz
prethodno navedene dokumente 1.,3.,4.,6.,7. i 8., prilaže:
lokacijsku dozvolu
izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima u
skladu s kojima mora biti izrađen
potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu posebnim uvjetima određenim
lokacijskom dozvolom i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda ako nisu izdane u roku
Potvrda glavnog projekta i građevinska dozvola - nije u popisu ali sam nadodala (?)
Potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima i/ili posebnim
uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u slučajevima propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim
zakonom o gradnji.
Potvrda glavnog projekta i građevinska dozvola su akti na temelju kojih se može započeti gradnja građevine.
Njima se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje
mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju.
Prije je bilo da se nakon lokacijske ide na potvrdu glavnog projekta, sada se ide na građevinsku, a za nju je
potrebno skupiti potvrdu glavnog projekta kako je navedeno po definiciji.
Prema potvrdi glavnog projekta se može graditi prema pravilniku o jednostavnim građevinama.
Potvrda glavog projekta NIJE akt kojim se odobrava građenje, nego potvrda da je projekt izrađen u skladu s
propisima javnopranog tijela.
Stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole?

Stranka u postupku građevinske dozvole:
investitor
vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj
nekretnini
vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se
izdaje građevinska dozvola
Iznimno, stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole za građenje građevine od interesa za RH ili koju
izdaje Ministarstvo je:
investitor
vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj
nekretnini
22 STROJARSTVO
Uvid u spis predmeta

Ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno graniči s više od 10 nekretnina,
stranke se radi uvida u spis predmeta pozivaju javnim pozivom koji se objavljuje na oglasnoj ploči tijela
graditeljstva i na njegovim mrežnim stranicama i na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola.
Ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine koja neposredno graniči s manje od 10, poziv za uvid
u spis predmeta dostavlja se strankama osobnom dostavom.
Stranki koja se odazvala pozivu za uvid u spis tijelo graditeljstva može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše
8 dana u kojemu je stranka dužna izjasniti se o namjeravanom građenju pisanim putem.
Ako se stranka NE izjasni u roku, smatra se da joj je pružena mogućnost uvida u spis predmeta i da nema
primjedbi.
Isto se odnosi i u slučaju izdavanja lokacijske dozvole.
Dokaz pravnog interesa

Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se:
izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na
građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi
predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći
pravo vlasništva ili pravo građenja
odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja
ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje
pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine
pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor
op. fiducija je ugovor pri kojem jedna stranka figucijant prenosi neko pravo na drugu osobu fiducijar i
pri tome ugovara da poslije postizanja određenog cilja fiducijar ponovno prenese to isto pravo natrag
na fiducijanta (Zapravo se radi o 2 ugovora: ugovor o prijenosu prava i ugovor o ograničenju
gospodarskog učinka prijenosa tj. ugovora o vraćanju prava. Praktična primjena ovog instituta je
ustupanje, cesija, radi osiguranja)
Važenje građevinske dozvole

Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor NE pristupi građenju u roku od 3 godine od dana
pravomoćnosti dozvole. Smatra se da je investitor pristupio građenju od dana prijave početka građenja.
Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole

Izvršna, odnosno pravomoćna građevinska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti, dopuniti,
poništiti i/ili ukinuti do izdavanja uporabne dozvole.
Rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole za građevinu za koju je izdana lokacijska dozvola kojim se
mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti donosi se nakon izmjene i/ili dopune lokacijske dozvole.
Rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu NE izdaje
lokacijska dozvola kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti donosi se u skladu s prostornim planom
u skladu s kojim je građevinska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme
donošenja rješenja ako to investitor zatraži.
Pribavljaju se samo oni posebni uvjeti, odnosno potvrde glavnog projekta na koje izmjena i/ili dopuna ima
utjecaja.
STROJARSTVO 23
Promjena investitora
Ako se nakon izdavanja građevinske dozvole promijeni investitor, novi investitor je dužan u roku od 15 dana od
dana promjene od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena,
odnosno tvrtke investitora.
Novi investitor zahtjevu izmjene građevinske dozvole prilaže:

dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
ili suglasnost prijašnjeg investitora
dokaz da može biti investitor
Bez rješenja o promjeni imena, odnosno tvrtke investitora u građevinskoj dozvoli NE smije se graditi građevina.
Rješenje o promjeni imena, dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji.
Građenje bez građevinske dozvole

JEDNOSTAVNE I DRUGE GRAĐEVINE I RADOVI
Jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar izvode bez građevinske
dozvole.
Građenju građevina i izvođenju radova može se pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta, drugog
akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom.
Potreba provedbe stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova te obveza prijave početka građenja,
odnosno izvođenja istih propisuje se tim pravilnikom.
U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se
svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste NE smiju projektirati, graditi, odnosno
izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom.
POSEBNI SLUČAJEVI GRAĐENJA

U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja,
zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, BEZ građevinske dozvole MOGU
se graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.
Takve građevine, iz posebnih slučaja građenja, se moraju u roku od 2 godine od prestanka djelovanja događaja
ukloniti ili se mora ishoditi građevinska dozvola.
OBNAVLJANJE OŠTEĆENIH GRAĐEVINA

U slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja (prirodne nepogode, ratna razaranja) građevina se MOŽE,
neovisno o stupnju oštećenja, vratiti u prvobitno stanje BEZ građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju
kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine.
U slučaju kada se radi o građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara RH, potrebno je ishoditi dopuštenje
prema posebnom zakonu.
Privremene građevine
Privremene građevine su:
privremene građevine na gradilištu za potrebe gradilišta
privremene građevine za obranu od katastrofa
Privremene građevine i oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zaštite od
požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
Gradilište mora imati uređene instalacije u skladu s propisima.
Privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi
materijal, otpad i sl. MORAJU se ukloniti i dovesti zemljište, na području gradilišta i na prilazu gradilišta, u uredno
stanje PRIJE izdavanja uporabne dozvole.
24 STROJARSTVO
U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja,
zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, BEZ građevinske dozvole MOGU
se graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.
Građevina iz posebnih slučajeva građenja mora se u roku od 2 godine od prestanka djelovanja događaja
ukloniti, a u slučaju potrebe trajnog zadržavanja građevine iz posebnih slučajeva građenja za istu se MORA
ishoditi građevinska dozvola.
Akti na temelju kojih se gradi

Akti na temelju kojih se gradi su:
potvrda glavnog projekta ili bez za jednostavne građevine i radove.
Po starom je bilo i rješenje o uvjetima građenja.
Prijava gradilišta. Prijava početka građenja. Iskolčenje .

Investitor je DUŽAN tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od 8 dana prije početka građenja, odnosno nastavka
radova pisano prijaviti početak građenja.
U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske
dozvole, izvođača i nadzornog inženjera te uz prijavu priložiti dokaz da je u katastru formirana građevna čestica,
ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.
Prije početka građenja investitor je dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine.
Iskolčenje
Iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi građevine koja će se graditi, na
teren unutar građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlašteni inženjer geodezije
sukladno posebnom propisu.
Kada se može početi graditi? Kakva mora biti građevinska dozvola?

Graditi se MOŽE na temelju pravomoćne građevinske dozvole ili izvršne građevinske dozvole na odgovornost
investitora.
Ako se ne izdaje građevinska dozvola onda prema potvrdi glavnog projekta.
Prije građenja, mora se napraviti i prijava građenja.

Investitor je DUŽAN tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od 8 dana prije početka građenja, odnosno nastavka
radova pisano prijaviti početak građenja.
U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske
dozvole, izvođača i nadzornog inženjera te uz prijavu priložiti dokaz da je u katastru formirana građevna čestica,
ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.
Tijelo graditeljstva dužno je u roku od 5 dana od primitka prijave početka građenja o tome obavijestiti
ministarstvo unutarnjih poslova MUP, građevinsku inspekciju, inspekciju rada, upravno tijelo jedinice lokalne
samouprave nadležno za utvrđivanje komunalnog doprinosa i tijelo nadležno za utvrđivanje vodnog doprinosa,
a građevinsku inspekciju i o tome je li prijava potpuna
Prije početka građenja investitor je dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine.
Dokumentacija na gradilištu
Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati:
1. rješenje o upisu u sudski registar, obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja
STROJARSTVO 25
2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača

3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova
4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera
5. građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt, odnosno drugi
propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom o jednostavnim građevinama
6. izvedbeni projekt ako je to propisano ovim zakonom ili ugovoreno
7. izvješće o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je to propisano
8. građevinski dnevnik
9. dokaze o svojstivma i kvaliteti:
 svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke
 dokaz o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu
 isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu
 dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.)
za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove
građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim zakonom, posebnim propisom ili projektom
10. elaborat iskolčenja građevine, ako isti nije sastavni dio glavnog projekta, odnosno idejnog projekta
11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji uređuju
gospodarenje otpadom.
Dokumentaciju nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine.
2. Zakon o prostornom uređenju NN 153/13
Prostorni planovi su:

državni plan prostornog razvoja
prostorni planovi područja posebnih obilježja
urbanistički plan uređenja državnog značaja i županijskog značaja
prostorni plan županije
prostorni plan Grada Zagreba, uređanje grada, odnosno općine
generalni urbanistički plan
urbanistički plan uređenja
Prostorni planovi, podjela, tko ih donosi?

Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te mjerila
i smjernice za uređenje i zaštitu prostora države, županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina.
Donose se na državnoj razini, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.

Donose ih upravna tijela zadužena za poslove prostornog uređenja.
Prostorni planovi:
državne razine
 državni plan prostornog razvoja
 prostorni plan područja posebnih obilježja
 urbanistički plan uređenja državnog značaja
područne (regionalne) razine
 prostorni plan županije i prostorni plan Grada Zagreba
 urbanistički plan uređenja županijskog značaja
lokalne razine
 prostorni plan uređenja grada, odnosno općine
 generalni urbanistički plan
 urbanistički plan uređenja
26 STROJARSTVO
Kada je potrebno definiranje građevne čestice a kada obuhvata u prostoru?

Građevna čestice odnosno građevne čestice se određuju za građevine kada je POTREBNO osigurati jednoznačno
korištenje prostora.
Obuhvat zahvata u prostoru su:

eksploatacijsko polje, rudarski objekti i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova,
skladištenja ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama uključivši i pristupne
puteve izvan obuhvata zahvata u prostoru koji se koriste isključivo u tu svrhu
zahvati u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju NE smatraju građenjem
cjevovodi i kabeli različitih namjena
žičare i slične građevine
dalekovodi, vjetroparkovi
nove vojne lokacije i vojne građevine
druge slične građevine za koje NIJE potrebno osigurati jednoznačno korištenje prostora
Za ceste, željezničke pruge i slične građevine, u lokacijskoj dozvoli određuje se obuhvat zahvata u prostoru
određivanjem koridora, a građevna čestica formira se parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom
dozvolom.
Sastavni dio situacije je i popis vlasnika nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelja drugih stvarnih
prava na toj nekretnini.
Ako zahvat u prostoru graniči s 10 ili manje nekretnina, sastavni dio situacije je i popis vlasnika i nositelja drugih
stvarnih prava na tim nekretninama koje neposredno graniče s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola,
ako su isti stranke u postupku.
Mogu li graditi na građevnoj čestici koja nema izlaz na javnu površinu?

Ovisno o načinu na koje je to pitanje uređeno građevinskom dozvolom. Naime, građevinskom dozvolom može
se odrediti OBVEZA priključenja građevne čestice, odnosno zgrade izravno na javnu površinu ili posredno na
javnu površinu putem služnosti prolaza i/ili provoza odnosno preko zemljišta u vlasništvu investitora.
Državni plan prostornog razvoja

Državni plan prostornog razvoja donosi se za područje Države te određuje:
osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi
zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja
koridore infrastrukture državnog značaja
zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina
područja posebne namjene
granice područja za koje se donosi prostorni plan područja posebnih obilježja
izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja
površine drugih namjena državnog značaja (zahvati koji se NE smatraju građenjem)
Državni plan prostornog razvoja propisuje:

uvjete provedbe zahvata u prostoru za građevine državnog značaja
uvjete provedbe zahvata u prostoru državnog značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju
gradnju NE smatraju građenjem
obvezu donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja ako za to postoji potreba
smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja na izdvojenim građevinskim područjima izvan
naselja za gospodarsku namjenu državnog značaja
Informacijski sustav prostornog uređenja

Informacijski sustav prostornog uređenja:
STROJARSTVO 27
za potrebe izrade, donošenja, provedbe i nadzora prostornih planova

trajnog praćenja stanja u prostoru i području prostornog uređenja
izrade izvješća o stanju u prostoru uspostavlja se i vodi
uspostavlja se i vodi kao interoperabilni i multiplatformni sustav u kojem se povezuju informacijski
sustavi pojedinih javnopravnih tijela koja izrađuju i/ili održavaju prostorne podatke i druge podatke
značajne za prostorno uređenje
Informacijski sustav obuhvaća podatke o:

postojećem stanju i korištenju prostora, uključujući i podatke o nekretninama i vlasništvu
prostornim planovima i prostornim planovima čija je izrada i donošenje u tijeku
namjeni prostora/površina i drugim uvjetima korištenja i zaštite prostora određenih i propisanih
prostornim planovima i posebnim propisima
upravnim i drugim aktima nadležnih tijela koji se izdaju i koji su izdani u svrhu provedbe prostornih
planova, građenja, uporabe i uklanjanja građevina
sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima
Informacijski sustav uspostavlja i razvija ministarstvo, a vodi ga i njime upravlja zavod, zavod za prostorno
uređenje županije, odnosno Grada Zagreba i zavod velikog grada.
Građenje izvan građevinskih područja

Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:
infrastrukture
građevina obrane
građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji
građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu
područja gospodarskog korištenja pomorskog dobra i uređenje plaža
istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina
asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina unutar određenih
eksploatacijskih polja
kampova, golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama
stambenih i pomoćnih građevina za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česticama od 20 ha i više
i za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više
rekonstrukcija postojećih građevina
Istraživanje ugljikovodika i geotermalne vode može se planirati na SVIM prostorima na kojima za to u

prostornim planovima NE postoje zapreke.
Zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem

Zahvati u prostoru koji nisu građenje su SVI zahvati u prostoru u kojima se ništa ne gradi. Primjerice, to su
objekti i uređaji za uzgoj marikulture, trajno privezani pontoni uz riječnu ili morsku obalu, sportska letilišta bez
građevina.
Lokacijska informacija
U svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na
određenom zemljištu, upravno tijelo na čijem se području nalazi zemljište, po zahtjevu zainteresirane osobe,
izdaje lokacijsku informaciju u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Lokacijska informacija se izdaje u pisanom obliku za zemljište navedeno u zahtjevu, a sadrži informaciju o:
prostornim planovima svih razina unutar čijeg obuhvata se nalazi zemljište
namjeni prostora i svim drugim uvjetima za provedbu zahvata u prostoru
područjima u kojima je posebnim propisima propisan poseban režim korištenja prostora (kulturnim
dobrima upisanim u Registar kulturnih dobara RH i dr.)
28 STROJARSTVO
obvezi donošenja urbanističkog plana uređenja, ako se zemljište nalazi na području za koje je takva
obveza propisana ovim zakonom
prostornim planovima i/ili njihovim izmjenama i dopunama, čija je izrada i donošenje u tijeku
mjestima na kojima se može izvršiti uvid u prostorne planove i vrijeme kada se to može učiniti
Nije upravni akt.
Lokacijski uvjeti
Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju
prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom.
Lokacijskom dozvolom se, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, određuju sljedeći lokacijski uvjeti:
1. vrsta radova (građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i sl.)
2. lokacija zahvata u prostoru
3. namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan,
poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.)
4. veličina građevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža)
5. uvjeti za oblikovanje građevine
6. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru
7. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru
8. uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina
9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
10. način i uvjeti priključenja građevne čestice, građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu
11. mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim
planom
12. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru
13. dijelovi složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili dijelovi
građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine
14. posebni uvjeti
15. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena
građevne čestice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.)
Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa,
koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen na odgovarajući način.
Lokacijska dozvola, za što se izdaje, što se prilaže zahtjevu?

Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju zakona o prostornom uređenju i propisa donesenih
na temelju tog zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima.
Upravni akt je akt koji podliježe upravnom sporu. Protiv upravnog akta može se pokrenuti upravni spor na
Upravnom sudu.
Za građenje građevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju zakona koji je važio prije stupanja na
snagu ovoga zakona izdaje se građevinska dozvola na temelju ovoga zakona, ako to zatraži investitor i ako
lokacijska dozvola nije prestala važiti.
Sastavni dio lokacijske dozvole je idejni projekt.
Lokacijska dozvola se izdaje za:

eksploatacijsko polje, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih
radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama
određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina
zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem
etapno i/ili fazno građenje građevine
STROJARSTVO 29
građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor NIJE riješio imovinsko‐pravne odnose ili za
koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja
Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole pokreće se na zahtjevi zainteresirane stranke postupkom za izdavanje
lokacijske:
3 primjerka idejnog projekta
izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom
posebne uvjete i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta ako isti nisu utvrđeni u
roku propisanom ovim zakonom
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim
propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za
ekološku mrežu
potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima
Važenje lokacijske dozvole

Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se u roku od 2 godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole NE
podnese zahtjev za:
davanje koncesije
donošenje rješenja o izvlaštenju
podnese prijedlog za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu RH
za izdavanje građevinske dozvole
pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se NE izdaje akt za građenje
Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva ili investitora JEDNOM za još 2 godine
ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s zakonom o prostornom uređenju i drugi uvjeti u skladu s
kojima je lokacijska dozvola izdana.
Rok ne teče za vrijeme trajanja:

postupka davanja koncesije
izvlaštenja
izdavanja građevinske dozvole
odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu RH
tijekom provedbe zahvata u prostoru za koji se NE izdaje akt za građenje
Prestaje teći donošenjem:

rješenja o izvlaštenju
izdavanjem građevinske dozvole
odbijanjem prijedloga za donošenje spomenute odluke o služnosti ili pravu građenja
provedbom zahvata u prostoru
Ako se za građenje građevine za koju je izdana jedna lokacijska dozvola izdaje više građevinskih dozvola, rok
prestaje teći izdavanjem prve građevinske dozvole.
Je li pravni interes i je li obvezno vlasništvo građevne čestice, bitno za izdavanje lokacijske dozvole ili za početak
građenja?
Nije. Postojanje pravnog interesa NIJE propisano kao obvezni uvjet za izdavanje lokacijske dozvole, pa se
postojanje istog u načelu ne ispituje prilikom njenog izdavanja.
Vlasništvo građevne čestice NIJE nužno niti za izdavanje lokacijske dozvole niti za početak građenja, ALI prije
početka građenja građevna čestica mora biti formirana, odnosno evidentirana u katastru.
Rudarska postrojenja, kakav je postupak za njih?

Za građenje takvih objekata potrebno prvo ishoditi lokacijsku dozvolu, te će ona poslužiti tijelima koja izdaju
posebnu dozvolu prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje takvih objekata.
30 STROJARSTVO
U kojem roku, računajući od dana podnošenja podneska, nadležni odjel za gradnju i prostorno uređenje izdaje
Uporabnu dozvolu za građevine izgrađene do 15.veljače 1968 godine?
U roku od 60 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva nadležni odjel za gradnju i prostorno uređenje izadje
uporabunu dozvolu za građevine izdrađene do 15.02.1968.
Građevine prije 1968.

Smatra se da sve što je izgrađeno do 1968. da je legalno izgrađeno. Tad je napravljen prvi ortofoto snimak.
Etapno i fazno građenje

Etapno građenje je građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina određenih lokacijskom
dozvolom, a za koje se građevine izdaju posebne građevinske dozvole.
Fazno građenje je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim lokacijskom dozvolom, a za koje se
dijelove izdaju posebne građevinske dozvole.
Primjeri:
Etano građenje – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo unutar kojeg se gradi jedna složena građevina koja se
sastoji od uljare, pogona za preradu voća, apartmana, spa prostora i slično. Znači, jedna građevina za koju se
izdaje lokacijska za etapno građenje i svaki od tih dijelova može se početi koristiti nakon izdane uporabne
dozvole za taj dio odnosno etapu.
Fazno građenje – kanalizacija je linijski objekt pa se gradi u fazama, npr. odvodnja naselja se podijeli u više faza
i kada se svaka napravi može samostalno funkcionirati, a sve skupa čine jedan sustav.
Cesta, nakon nje se recimo izvodi most, opet cesta, pa vijadukt itd. Dakle, više objekata koji čine jednu građevinu,
a za svaki dio (fazu) treba posebna građevinska dozvola.
Posebni uvjeti, koga možemo pitati koji nam trebaju.

UTVRĐIVANJE POSEBNIH UVJETA I POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA ZA GRAĐENJE GRAĐEVINE ZA KOJU SE NE
IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA
Posebni uvjeti se utvrđuju prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole.
Javnopravno tijelo dužno je na zahtjev investitora utvrditi posebne uvjete za građenje građevine prikazane u
glavnom projektu, izdati potvrdu glavnog projekta ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od
15 dana od dana primitka urednog zahtjeva.
Ako je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvrđuju posebni
uvjeti, javnopravno tijelo, umjesto posebnih uvjeta, izdaje potvrdu glavnog projekta.
Ako glavni projekt NIJE izrađen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvrđuju
posebni uvjeti, javnopravno tijelo DUŽNO je u posebnim uvjetima navesti i obrazložiti u pogledu čega i kojeg
pitanja projekt nije usklađen s posebnim propisom, odnosno uvjetima.
POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA ZA GRAĐENJE GRAĐEVINE ZA KOJU SE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA

Potvrdom glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola
potvrđuje se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom.
Potvrda glavnog projekta izdaje se prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole.
Možemo pitati tijelo graditeljstva od kojih javnopravnih tijela moramo tražiti posebne uvjete.
STROJARSTVO 31
Pravilnik o tehničkom pregledu građevine NN 108/04

Tehnički pregled
Tehnički pregled obavlja se u svrhu utvrđivanja izgrađenosti građevine u skladu s građevinskom dozvolom,
odnosno glavnim projektom za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog
projekta.
Investitor građevine DUŽAN je omogućiti provedbu tehničkog pregleda i dati na uvid dokumentaciju.
Investitor, odnosno vlasnik građevine DUŽAN je predstavniku javnopravnog tijela pozvanom na tehnički
pregled koji NIJE prisustvovao tom pregledu omogućiti pregled građevine i uvid u dokumentaciju i nakon
tehničkog pregleda, radi davanja mišljenja u propisanom roku.
Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo DUŽNO je u roku od 30, odnosno 15 dana od dana primitka
urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine.
Na tehnički pregled pozivaju se:

sudionici u gradnji
javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole utvrdila
posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu idejnog ili glavnog projekta
po potrebi neovisni stručnjaci koje odredi tijelo graditeljstva
Na tehnički pregled građevine 4. i 5. skupine te jednostavne građevine za koje se ne izdaje lokacijska dozvola
poziva se investitor i drugi sudionici u gradnji.
Tehnički pregled se može održati BEZ sudjelovanja predstavnika sudionika u gradnji i javnopravnih tijela koji se
nisu odazvali pozivu.
Predstavnici sudionika u gradnji i javnopravnih tijela DUŽNI su surađivati s voditeljem postupka izdavanja
uporabne dozvole koji provodi tehnički pregled, a predstavnici sudionika u gradnji dužni su voditelju postupka i
predstavnicima javnopravnih tijela dati odgovore i objašnjenja koja od njih zatraže.
O obavljenom tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se obvezno unosi obrazloženo mišljenje
predstavnika javnopravnih tijela o izgrađenosti građevine u skladu s građevinskom dozvolom u dijelu koji se
odnosi na ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisom koji je u nadležnosti javnopravnog tijela i/ili
posebnim uvjetima koje je to tijelo utvrdilo, a po potrebi i mišljenja, odgovori i objašnjenja sudionika u gradnji
i neovisnog stručnjaka s tim u vezi.
Ako predstavnik javnopravnog tijela NIJE prisustvovao tehničkom pregledu niti je u roku od 8 dana od dana
određenog za obavljanje tehničkog pregleda dostavio tijelu graditeljstva mišljenje, smatrat će se da je mišljenje
toga tijela dano te da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom.
Ako se na tehničkom pregledu utvrdi nedostatak zbog kojeg građevina NE ispunjava jedan ili više temeljnih
zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta ili drugih uvjeta određenih građevinskom dozvolom, glavnim
projektom, a taj se nedostatak može otkloniti bez izmjene i/ili dopune građevinske dozvole/glavnog projekta,
određuje se primjereni rok za otklanjanje takvog nedostatka koji NE može biti duži od 90 dana.
Investitor je dužan obavijestiti tijelo graditeljstva o otklonjenom nedostatku radi nastavka tehničkog pregleda.
Treba li izvođač prisustvovati tehničkom pregledu? Što radi?

Da, kao i svi ostali sudionici u gradnji. Odgovara na pitanja predstavnika javnopravnih tijela, upravnog tijela i
neovisnih stručnjaka.
Pokusni rad, kad se mora predvidjeti?

Pokusni rad se provodi ako postoji potreba za ispitivanjem ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu u svrhu
32 STROJARSTVO
izdavanja uporabne dozvole.

Investitor je tada obvezan početak pokusnog rada prijaviti tijelu graditeljstva te javnopravnom tijelu koje je
utvrdilo posebne uvjete s tim u vezi.
Investitor je DUŽAN ispitivanje povjeriti osobi koja za to ispunjava uvjete.

Prijavi pokusnog rada prilaže se:
plan i program ispitivanja temeljnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada
plan i program ispitivanja zadovoljavanja uvjeta priključenja građevine na energetsku infrastrukturu,
ako je sukladno posebnom propisu određen posebnim uvjetima
usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije
predviđeni završetak pokusnog rada
Pokusni rad, temeljni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme
trajanja pokusnog rada moraju biti predviđeni i obrazloženi glavnim projektom.
Vrijeme trajanja pokusnog rada NE može biti duže od 1 godine.
Uporabna dozvola, za koje građevine se izdaje, što se prilaže zahtjevu?

Izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se
može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, NAKON što se za tu
građevinu izda uporabna dozvola.
Prethodno se NE odnosi na građevine i radove na postojećoj građevini određene pravilnikom o jednostavnim

građevinama koje nisu namijenjene obavljanju djelatnosti ili se prema posebnim propisima NE evidentiraju u
katastru.
Građevina se rabi SAMO sukladno njezinoj namjeni. Izdaje se za sve građevine za koje se izdaje građevinska
dozvola, građevine za obavljanje djelatnosti i za građevine koje se moraju evidentirati u katastru.
Porabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju građevinske dozvole izdaje se u
roku od 8 dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da je:
uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija
građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za
građevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta određenih građevinskom dozvolom
građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge
infrastrukture određene građevinskom dozvolom
su privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni
građevinski i drugi materijal, otpad i sl. uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta
dovedeno u uredno stanje
Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta izdaje se u
roku od 8 dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da je:
građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom
građevina svojom namjenom, smještajem i vanjskim mjerama svih nadzemnih i podzemnih dijelova
NIJE protivna prostornom planu u vrijeme izrade glavnog projekta
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine i prilaže:
fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi
ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta
podatke o sudionicima u gradnji
pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine
STROJARSTVO 33
izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s geodetskim projektom

geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim
građevinama, ako se radi o građevini za koju se NE izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u
katastru
izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladu s
elaboratom o iskolčenju, ako se radi o građevini za koju se NE izrađuje geodetski projekt
energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve
energetske učinkovitosti
Stranka u postupku izdavanja uporabne dozvole je investitor, odnosno vlasnik građevine na čiji je zahtjev
pokrenut postupak izdavanja te dozvole.
Izdavanje uporabne dozvole

Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju građevinske dozvole izdaje se
u roku od 8 dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da je:
građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za
građevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta određenih građevinskom dozvolom
građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge
infrastrukture određene građevinskom dozvolom
su privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni
građevinski i drugi materijal, otpad i sl. uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta
dovedeno u uredno stanje
Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta izdaje se u
roku od 8 dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da:
građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom
građevina svojom namjenom, smještajem i vanjskim mjerama svih nadzemnih i podzemnih dijelova
NIJE protivna prostornom planu u vrijeme izrade glavnog projekta
Privremena uporabna dozvola i uporabna dozvola za dio građevine

Privremena uporabna dozvola može se izdati za građevinu za koju NEMA konačnih rezultata ispitivanja u
pogledu ocjenjivanja sukladnosti tj. dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine, a na tehničkom
pregledu je utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom te da su provedeni svi
kontrolni postupci u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova
građevine za sve radove tijekom građenja.
Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji NIJE duži od 20 dana, a istekom tog roka prestaje važiti, a u
svrhu nastavka njezina korištenja, rada pogona, evidentiranja u katastru te obavljanje djelatnosti prema
posebnom zakonu u toj građevini potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu.
Uporabna dozvola za dio građevine može se na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele
građevine te izdati za dio građevine:
ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu,
trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.)
ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine gdje potreba
gdje potreba mora biti predviđena glavnim projektom.
Što radi tijelo nakon izdane uporabne dozvole?

Po novom zakonu po službenoj dužnosti šalje je u katastar, a NE prepušta to investitoru.
34 STROJARSTVO
Održavanje građevine
Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih
zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se NE mijenja usklađenost građevine s lokacijskim
uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.
Vlasnik građevine odgovoran je za njezino održavanje.

Dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni zahtjevi za
građevinu te unapređivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada i
nesmetanog pristupa i kretanja u građevini.
U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge
građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti
i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja.
Rekonstrukcija
Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na
ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim
uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine,
izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih
i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove.
Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, DODATNO sadržavati:

podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine
dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon
rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan
za rekonstrukciju kao cjelina
Zatečeno stvarno izvedeno stanje utvrđuje se očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine,
uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način.
Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati:

opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja
temeljenih zahtjeva za građevinu
snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije
Iznimno, snimak postojećeg stanja može se za teško dostupne ili nedostupne dijelove postojeće građevine
temeljiti na podacima iz dokumentacije građevine.
Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije
ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije.
3. Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina NN 55/14 41/15
Program kontrole i osiguranja kvalitete, što u njega ide, gdje naći što treba sadržavati?
Program kontrole i osiguranja kvalitete mora sadržavati pregled i specificirana svojstva svih građevnih i drugih
proizvoda te predgotovljenih elemenata koji se ugrađuju u građevinu, kao i opis potrebnih ispitivanja i
zahtijevanih rezultata kojima se dokazuje tražena kvaliteta i ispunjavanje temeljnih zahtjeva.
Program kontrole i osiguranja kvalitete u odgovarajućem projektu pojedine struke sadrži:

svojstva bitnih značajki koje moraju imati građevni i drugi proizvodi koji se ugrađuju
potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti građevnih i drugih proizvoda za one
proizvode koji su izrađeni na gradilištu pojedinačne građevine u koju će biti ugrađeni
potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja tehničke i/ili funkcionalne ispravnosti projektiranog dijela
STROJARSTVO 35
zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja projektiranog dijela građevine, a koji imaju utjecaj
na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehničkih i/ili funkcionalnih svojstava tog dijela
građevine, te na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu u cjelini
postupke ispitivanja projektiranih i izvedenih dijelova građevine koji se provode prije uporabe i kod
pune zaposjednutosti
detaljan opis pokusnog rada kojim se mora prikazati potrebna ispitivanja ispunjavanja temeljnih
zahtjeva za građevinu, predviđene rezultate ispitivanja i predviđeno vrijeme trajanja pokusnog rada,
ako za projektirani dio građevine postoji potreba pokusnog rada
zahtjeve učestalosti periodičnih pregleda tijekom uporabe, a u svrhu održavanja dijela građevine,
pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima će se dokazati
sukladnost s projektom predviđenim svojstvima
druge uvjete značajne za ispunjavanje drugih propisanih zahtjeva
popis propisa i norma čiju primjenu program kontrole i osiguranja kvalitete određuje
Ako u programu kontrole i osiguranja kvalitete NIJE drukčije navedeno, provedba potrebnih ispitivanja i
postupaka dokazivanja smatra se kontrolnim ispitivanjima odnosno kontrolnim postupcima čiju provedbu
određuje nadzorni inženjer.
Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje NN 78/15

(op. Ovaj Zakon stupio je na snagu 25. srpnja 2015., osim odredbe članka 42. (o tehničkom ispitivanju) ovoga
Zakona koja stupa na snagu 1. lipnja 2017. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestao je važiti Zakon o
arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji NN 152/08, 124/09,
49/11 i 25/13)
Pod obavljanjem stručnih poslova prostornog uređenja, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva se:
izrada nacrta prostornih planova
nacrta izvješća o stanju u prostoru
obavljanje poslova u vezi s pripremom i donošenjem prostornih planova i izvješća o stanju u prostoru
4. Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju NN 78/15
Ovim se zakonom uređuje temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata,
Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera
elektrotehnike (u daljnjem tekstu: Komora).
Ovim se zakonom uređuje javnost rada Komore, tijela Komore, opći akti koje donosi Komora, upisi u imenike
Komore, mirovanje i prestanak članstva u Komori, kvaliteta pružene usluge u poslovima prostornog uređenja,
projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i vođenja građenja, stručni nadzor, stegovna odgovornost
ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista, ovlaštenog inženjera, ovlaštenog voditelja građenja i
ovlaštenog voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe, profesionalno osiguranje i osiguranje od odgovornosti,
prekršajne odredbe i nadzor nad provođenjem zakona.
Komora je samostalna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih
arhitekata urbanista, ovlaštenih inženjera, ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova, promiče,
zastupa i usklađuje njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu te se skrbi
o tome da ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti, ovlašteni inženjeri, ovlašteni voditelji građenja i
ovlašteni voditelji radova savjesno i u skladu sa zakonom i javnim interesom obavljaju svoje poslove i pri tome
štite i unapređuju hrvatsku graditeljsku baštinu i vrsnoću izgrađenog prostora u skladu s posebnim propisima.
U Komoru se obvezno udružuju ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti, ovlašteni inženjeri, ovlašteni
voditelji građenja, ovlašteni voditelji radova koji u svojstvu ovlaštene osobe obavljaju stručne poslove:
prostornog uređenja
poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja
36 STROJARSTVO
vođenja građenja radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite
interesa trećih osoba
Uvjeti za odgovorne osobe za izvođenje radova – prema novom zakonu NN 78/15. Uvjeti za upis u imenik
ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera
Pravo na upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće
uvjete da je:
završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij/integrirani preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički
diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog
studija stekla min. 300 ECTS, odnosno da je na drugi način stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i
ima min. 3 godine radnog iskustva
završila studij i stekla stručni naziv stručni/sveučilišni prvostupnik inženjer odgovarajuće struke,
odnosno da je na drugi način stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima min.
4 godine radnog iskustva u struci
završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi
način stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i da ima min. 5 godina radnog
iskustva
ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita
Upisom u imenik ovlaštenih voditelja građenja automatski se stječe pravo za obavljanje poslova ovlaštenih
voditelja radova.
Pravo na upis u imenik ovlaštenih voditelja radova ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:
završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij / integrirani preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila specijalistički diplomski
stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je stekla min 300 ECTS,
odnosno da je na drugi način stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima min.
2 godine radnog iskustva u struci
završila studij i stekla stručni naziv stručni/sveučilišni prvostupnik inženjer odgovarajuće struke,
odnosno da je na drugi način stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i ima min. 3 godine radnog
iskustva
završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer, odnosno da je na drugi način stekla odgovarajući
stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima min. 4 godine radnog iskustva u struci
ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita
Zadaće arhitektonske struke

Zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata su:
osiguravanje cjelovitosti i međusobne usklađenosti SVIH projekata za zgrade i objekte krajobrazne
arhitekture
izrada arhitektonskih projekata za zgrade te projekata instalacije vodovoda i kanalizacije u zgradama
izrada troškovnika projektiranih radova u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za
projektiranje
izrada projekata krajobraznog uređenja za sve građevine
izrada arhitektonskog snimka izvedenog stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,
utvrđivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, s
izradom dokaza o ispunjavanju bitnih zahtjeva u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena
za projektiranje
izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka
ovlaštena za projektiranje
izrada snimka postojećeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture
nostrifikacija arhitektonskih projekata
STROJARSTVO 37
5. Zakon o građevinskoj inspekciji NN 153/13
Ovim se Zakonom uređuje:

ustrojstvo građevinske inspekcije
obavljanje inspekcijskog nadzora građenja
provedbe stručnog nadzora građenja
održavanja i uporabe građevina
obavljanje nadzora građenja
provedbe zahvata u prostoru koji nisu građenje
održavanja građevina od strane jedinice lokalne samouprave
u svrhu zaštite javnog interesa u provedbi zakona i drugih propisa kojima se uređuju upravna područja gradnje
i prostornoga uređenja.
Poslove inspekcijskog nadzora na temelju ovoga zakona obavlja građevinski inspektor u ministarstvu nadležnom
za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja, a nadzor građenja i provedbe zahvata u prostoru koji nisu
građenje upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno
jedinstveni upravni odjel na čijem se području gradi, odnosno provodi zahvat u prostoru.
Građevinski inspektor obavlja:

inspekcijski nadzor građenja
provedbe stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina,
osim građevina čije građenje nadzire upravno tijelo.
Upravno tijelo obavlja nadzor u vezi s građenjem i izvođenjem radova koji se prema posebnom propis, u kojim
se uređuje gradnja, grade odnosno izvode:
na temelju rješenja koje se donosi na temelju propisa kojima se uređuje komunalno gospodarstvo
bez građevinske dozvole, glavnog projekta, odnosno drugog akta
Upravno tijelo obavlja poslove nadzora u vezi s:

uklanjanjem ruševina zgrada
otklanjanjem oštećenja pročelja i pokrova postojeće zgrade koji NISU nosiva konstrukcija
provedbom zahvata u prostoru koji NISU građenje, osim rudarskih radova
dovršenjem zgrade u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice u skladu s građevinskom
dozvolom
provedbom odluke o privremenoj zabrani izvođenja radova koju predstavničko tijelo jedinice lokalne
samouprave donosi na temelju posebnog zakona kojim se uređuje gradnja
izlaganjem energetskog certifikata
Investitor je u smislu ovoga zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga zakona pravna ili fizička
osoba u čije ime se gradi ili je izgrađena građevina, odnosno u čije se ime provodi ili je proveden zahvat u
prostoru koji nije građenje.
Građevinski inspektori su državni službenici s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora u sjedištu

ministarstva, područnim uredima i područnim jedinicama.
Građevinski inspektor dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i značkom.
6. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN, br. 86/12 i 143/13
Ovim se zakonom uređuju uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito
izgrađenih zgrada (ozakonjenje zgrada).
Nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio
postojeće zgrade izgrađene BEZ akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu:
na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi
(temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom)
sa ili bez krova, najmanje jedne etaže
38 STROJARSTVO
koji su vidljivi na:

digitalnoj ortofoto karti (DOF5/2011) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju
aerofotogrametrijskog snimanja RH započetog 21. lipnja 2011.,
ako i nije vidljiva na DOF5/2011 a vidljiva je na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske
uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011.
ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o
čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje, koje
obvezno sadrži broj katastarske čestice i ime katastarske općine na kojoj je zgrada izgrađena, ime
naselja i ulice/trga u kojemu se zgrada nalazi i kućni broj ako je određen
DOF5/2011 mora biti dostupna na uvid građanima u sjedištu:

središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove državne izmjere i katastar nekretnina
područnim uredima za katastar
Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, odnosno katastarski uredi
upravnim tijelima koja donose rješenja o izvedenom stanju
Pod uvjetima i u postupku propisanom ovim zakonom ozakonjuje se nezakonito izgrađena zgrada koja je
izgrađena u skladu s prostornim planom koji važi:
na dan stupanja na snagu ovoga zakona,
odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju
ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju
ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva;
te nezakonito izgrađena zgrada koja je izgrađena protivno tom planu, ako njezino ozakonjenje NIJE isključeno.
Na nezakonito izgrađenoj zgradi može se, protivno prostornom planu, ozakoniti najviše 2 etaže od kojih je
zadnja potkrovlje, osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave nije određen veći broj
etaža.
Veći broj etaža određuje se za nezakonito izgrađene zgrade unutar i/ili izvan građevinskog područja.
Ako prostornim planom za određeno područje nije propisan broj etaža zgrade koji se može izgraditi, ozakoniti
se može najviše 4 etaže.
Ozakonjenje je isključeno, odnosno nezakonito izgrađena zgrada se ne može ozakoniti ako se određena kao:
površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park-
šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture,
osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine
planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za RH te
jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, osim zgrade izgrađene u koridoru prometne
građevine za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je
izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku
izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja.. i sl.
izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku
namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade
unutar tog područja koje su u skladu s tom namjenom
područje posebne zaštite voda - zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim
propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom
stanju
eksploatacijsko polje mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na eksploatacijskom polju nafte, plina
ili geotermalnih voda
ili se nalazi:
unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno-
povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili ako je rekonstruirani
dio pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra upisanog u taj Registar, osim zgrade za koju
javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine izda potvrdu da je izgrađena u skladu s
posebnim uvjetima
na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO-a
STROJARSTVO 39
na postojećoj površini javne namjene

pomorskom ili vodnom dobru, osim zgrade izgrađene na vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda
ako je izgrađena:
na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi
na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu
građevnu česticu
kao sklop trajno povezan s tlom (kamp-kućica, kontejner i sl.), odnosno na način i od materijala kojima
se NE osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.).
7. Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima NN 79/14, 41/15 i 75/15
Jednostavne građevine i radovi

Jednostavne i druge građevine te radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi BEZ građevinske dozvole u skladu
s glavnim projektom i bez glavnog projekta, građevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja te se
propisuje obveza prijave početka građenja i stručni nadzor građenja tih građevina, odnosno izvođenja radova.
U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se
svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste NE smiju projektirati, graditi, odnosno
izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom.
Glavni projekti za građenje građevina za koje se prema zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola (građevine
namijenjene obavljanju djelatnosti ili građevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru),
moraju sadržavati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima.
Na izdavanje potvrda na utvrđivanje posebnih uvjeta koje prethodi izdavanju tih potvrda, na odgovarajući se
način primjenjuju odredbe zakona o gradnji kojima je uređeno utvrđivanje posebnih uvjeta i izdavanje potvrda
glavnog projekta za građenje građevine za koju se NE izdaje lokacijska dozvola.
Investitor je dužan prijaviti početak građenja građevina i izvođenja radova sukladno zakonu o gradnji.
Stručni nadzor građenja provodi se nad građenjem, građevina i nad izvođenjem radova za koje se prema zakonu
o gradnji izdaje uporabna dozvola (građevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili građevine koje se prema
posebnim propisima evidentiraju u katastru).
Građevine BEZ građevinske dozvole:

pomoćna građevina koja se gradi na građevinskoj čestici i za potrebe glavne zgrade (cisterna, septička
jama, nadstrešnica do 15 m2)
ograda do visine 2,2 m
potporni zid visine do 1 m
pješačka staza
privremene građevine za potrebe gradilišta (osim betonare, asfaltne baze, dalekovoda,
transformatora)
grobnice
građevine za stoku
kiosk
nadstrešnica na stanici
pano do 12 m2
komunalna oprema (klupa, koš za smeće...)
Radovi BEZ građevinske dozvole:

radovi održavanja i hitnih popravaka
ugrađivanje sustava grijanja/hlađenja do 30 kW
zamjena prozora i vrata
uređenje građevne čestice
radovi na priključku na infrastrukturu
40 STROJARSTVO
radovi na omogućavanju pristupačnosti osobama smanjene pokretljivosti.
Građevine po glavnom projektu:

pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici i za potrebe glavne zgrade (pomoćna zgrada
jedne etaže do 50 m2, podzemni spremnik goriva, bazen površine do 100 m2, sunčani kolektori i
fotonaponski paneli)
igrališta
ograda viša od 2,2 m
potporni zid viši od 1 m
pješački most do 3 m raspona
građevina za sigurnost prometa (signalizacija)
Radovi po glavnom projektu:

radovi kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva
radovi kojima se mijenja namjena prostora
radovi održavanja kojima se utječe na temeljne zahtjeve
izvođenje krovnih kućica, završavanje nezavršene zgrade
zamjena dijelova vanjskog omotača ili koji su dio tehničkog sustava zgrade
8. Pravilnik o sadržaju i izgledu ploče kojom se označava gradilište NN 42/14
Odredbe ovoga pravilnika odnose se na:

građenje nove građevine
rekonstrukciju postojeće građevine
uklanjanje postojeće građevine ili njezinog dijela na temelju projekta uklanjanja
građenje ili izvođenje radova koji se izvode na temelju glavnog /tipskog projekta
na održavanje postojeće građevine kada je potrebna provedba stručnog nadzora i prijava početka
građenja
Ploču je obvezan postaviti izvođač odnosno glavni izvođač najkasnije na dan početka građenja.
U slučaju da je izvođač/glavni izvođač napustio gradilište ili je došlo do prekida građenja, a gradilište je ostalo
neoznačeno, obveza je investitora postaviti ploču u skladu s ovim pravilnikom.
Kako prepoznati gradilište, kako ga označavamo? Isto kod rekonstrukcije?

Gradilište možemo prepoznati po izvođenju građevinskih radova, ono je ograđeno ogradom i označeno
pločom. Kod rekonstrukcije je isto.
Gradilište mora biti ograđeno i označeno pločom koja obvezno sadrži:

ime, odnosno naziv tvrtke investitora, projektanta, izvođača
naziv i vrstu građevine koja se gradi
naziv tijela koje je izdalo akt na temelju kojeg se gradi
klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnost toga akta
Ako je građevina na kojoj se izvode radovi upisana u registar kulturnih dobara RH, na ploči mora biti i naznaka
da se radi o kulturnom dobru.
Označavanje gradilišta i jako velikih gradilišta

Ploču je obvezan postaviti izvođač/glavni izvođač najkasnije na dan početka građenja.
Ploča mora biti pravokutnog oblika najmanjih dimenzija 420 mm × 594 mm (A2 format).
Ploča se postavlja na vidljivom mjestu na ulazu u gradilište.
Na gradilištu na velikim prostranstvima ploča se postavlja na početku i na kraju trase.
Gradilište na kojem se gradi na temelju građevinske dozvole MORA biti označeno pločom koja obvezno sadrži:
naziv i vrstu građevine koja se gradi
STROJARSTVO 41
broj katastarske čestice i katastarske općine na kojoj se građevina gradi te adresa

ime, odnosno tvrtku investitora
ime odnosno tvrtku projektanta
ime odnosno tvrtku izvođača
ime odnosno tvrtku osobe koja provodi stručni nadzor građenja
naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu
klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosti, odnosno izvršnosti dozvole
datum prijave početka građenja
naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na takvoj građevini
Gradilište na kojem se uklanja građevina na temelju projekta uklanjanja, izvode radovi na temelju
glavnog/tipskog projekta ili održava postojeća građevina, a potrebna je provedba stručnog nadzora i prijave
početka građenja, MORA biti označeno pločom koja obvezno sadrži:
naziv i vrstu građevine koja se uklanja odnosno naziv i vrsta radova koji se izvode odnosno naziv i vrsta
radova održavanja postojeće građevine
broj katastarske čestice i katastarske općine na kojoj se građevina uklanja odnosno radovi izvode
ime odnosno tvrtku investitora/vlasnika,
ime odnosno tvrtku projektanta,
ime odnosno tvrtku izvođača/osobe kojoj su povjereni radovi održavanja,
ime odnosno tvrtku osobe koja provodi stručni nadzor,
datum prijave početka uklanjanja/građenja/izvođenja radova/održavanja,
naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini upisanoj u registar kulturnih
dobara RH
9. Zakon o komunalnom gospodarstvu NN 26/03
Komunalni doprinos
Komunalni doprinosi su novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja
komunalne infrastrukture.
Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave i plaća ju vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi
građevina, odnosno investitor.
Plaćanjem komunalnog doprinosa vlasnik građevne cestice, odnosno investitor sudjeluje u podmirenju troškova
izgradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture.
10. Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa NN 136/06, 135/10,
14/11- ispravak i 55/12
-
11. Zakon o normizaciji NN 80/13
Što je norma?
Norma ili standard je pisani dokument koji SADRŽI niz precizno i sažeto danih definicija, tehničkih specifikacija,
kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji OPISUJU materijale, proizvode, procese ili sustave.
Norma ovisno o prihvaćanju, može imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status.
Same po sebi norme nisu obavezne ALI se zakonom i tehničkim propisima može odrediti obavezno poštivanje
pojedinih normi.
Izrađuje ih hrvatsko normirno tijelo Hrvatski zavod za norme HZN.
Norma je isprava za opću i višekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja
sadrži pravila, upute ili obilježja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jamči najbolji stupanj uređenosti u
određenim okolnostima.
Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.
42 STROJARSTVO
Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom.
Što sve znate o hrvatskim normama?

Donosi ih hrvatski zavod za norme. Imaju oznaku HRN.
Rad inozemnih izvođača u hrvatskoj

Imaju pravo raditi one građevine za koje imaju ovlaštenje u svojoj matičnoj državi.
Tehnički propis
Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju,
odnosno određuju temeljni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi i drugi
tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem.
Tehničke propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama i obavezni su.
Primjeri tehničkih propisa: za dimnjake u građevinama, o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u
zgradama, o plinskim kotlovnicama
12. Zakon o obveznim odnosima NN 35/05, 41/08 i 78/15
Ugovor o građenju
Ugovor o građenju je dio obavezne dokumentacije na gradilištu.
Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari,
izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.
Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu
građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu, odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge
građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu.
Ugovor o građenju mora biti sklopljen u pisanom obliku.
Izvođač je dužan omogućiti naručitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine, kakvoće i sukladnosti
ugrađenih proizvoda.
Za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova izvođač MORA imati pisanu suglasnost
naručitelja.
Cijena radova može se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinična cijena) ili u ukupnom iznosu za
cijelu građevinu (ukupno ugovorena cijena).
Načini osiguranja naplate izvedenih radova

Mogući načini obračuna:
po stvarno izvedenim količinama
po fazama
paušalno
fiksni mjesečni iznosi
načine naplate koji se definiraju ugovorom o gradnji pa bi u tom slučaju odgovor bio bankovne
garancije
STROJARSTVO 43
Izjava o svojstvima - zakon o građevnim proizvodima

Proizvođač izdaje izjavu o svojstvima ako su provedene i/ili se provode skupine radnji određene za ocjenjivanje
i provjeru stalnosti svojstava ako je utvrdio da je sukladnost dokazana.
13. Zakon o općem upravnom postupku NN 47/09
Upravni akt
Upravni akt - znači da postoje stranke u postupku, uz mogućnost uvida i mogućnost žalbe.
Upravni akt je akt koji podliježe upravnom sporu. Protiv upravnog akta može se pokrenuti upravni spor na
Upravnom sudu.
Upravi akti su:

lokacijska dozvola
vodopravni uvjeti
vodopravna dozvola
14. Uredba o uredskom poslovanju NN 7/09
Akt je pismeno kojim tijelo odlučuje o predmetu postupka, odgovara na podnesak stranke, određuje, prekida ili
završava neku službenu radnju te obavlja službeno dopisivanje s drugim tijelima odnosno pravnim osobama koje
imaju javne ovlasti.
Pismeno je podnesak ili akt.
Prilog je svaki pisani sastavak ili slikovni prikaz (tablica, slika, crtež ili slično) kao i fizički predmet koji se prilaže
uz podnesak ili akt radi nadopune, pojašnjenja ili dokazivanja njegovog sadržaja.
Podnesak je pismeno kojim stranka pokreće postupak, dopunjuje, mijenja svoj zahtjev odnosno drugo traženje
ili od tog odustaje.
Dokument je svaki podatak, odnosno svaki napisani, umnoženi, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni, magnetni,
optički, elektronički ili bilo koji drugi zapis podatka, fizički predmet, priopćenje ili informacija, koji sadržajem i
strukturom čini raspoznatljivu i jednoznačno određenu cjelinu povezanih podatak.
Pisarnica je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove primanja i pregleda pismena i drugih
dokumenata, njihovog razvrstavanja i raspoređivanja, upisivanja u odgovarajuće evidencije (očevidnike),
dostave u rad, otpremanja, razvođenja te njihova čuvanja u pismohrani.
Brojčana oznaka je identifikacija predmeta odnosno pismena i sastoji se od:

Klasifikacijska oznaka označava predmet prema sadržaju, godini nastanka, obliku i rednom broju
predmeta
Urudžbeni broj označava stvaratelja pismena, godinu nastanka i redni broj pismena unutar predmeta
15. Zakon o vodi, prema starom zakonu - nije u popisu regulative za strojare ali pitaju
Vodopravni akti
Vodopravni akti se izdaju radi postizanja utvrđenih ciljeva upravljanja vodama.
Vodopravni akti su:
vodopravni uvjeti
obvezujuće vodopravno mišljenje
vodopravna potvrda
vodopravna dozvola
posebni uvjeti priključenja
potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja
44 STROJARSTVO
Vodopravni uvjeti i vodopravna dozvola su upravni akti. To da su upravni akti znači da postoje stranke u
postupku, mogućnost uvida i mogućnost žalbe.
Ciljevi upravljanja vodama su:

osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva
osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne potrebe
zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda
postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine,
zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava
Vodopravnim uvjetima se određuju tehnički i drugi zahtjevi kojima MORA udovoljiti zahvat u prostoru radi
usklađenja s odredbama ovoga zakona i propisima donesenim na temelju njega.
Vodopravne uvjete izdaju Hrvatske vode.
Vodopravni uvjeti su potrebni:

za zahvate u prostoru za koje se, prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji, izdaje
lokacijska dozvola, a ne provodi se postupak utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
rješenje o uvjetima građenja
za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja, vodoistražnih radova te drugih radova koji
mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na vodni režim, a za koje se, prema posebnim
propisima o prostornom uređenju i gradnji, ne izdaje lokacijska dozvola
u drugim slučajevima gdje je to propisano ovim zakonom
Vodopravni uvjeti nisu potrebni:

za građenje ili rekonstrukciju građevina u kojima se voda koristi isključivo za piće i sanitarne potrebe
(stambene građevine i poslovne građevine bez proizvodnih, servisnih, skladišnih i sličnih prostora), ako
se te građevine priključuju na komunalne vodne građevine
kada se izdaje obvezujuće vodopravno mišljenje
Obvezujuće vodopravno mišljenje izdaje se za:

građenje i rekonstrukciju
promjenu tehnike / djelatnosti u postrojenjima određenim posebnim propisima o izdavanju
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
Obvezujuće vodopravno mišljenje ima sadržaj

vodopravnih uvjeta za građenje
vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda
vodopravne dozvole za korištenje voda
Ono je sastavni dio rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša i izdaju ga Hrvatske vode.
Iznimno, obvezujuće vodopravno mišljenje može se izdati i usmenim očitovanjem na način kako je uređeno
posebnim propisom o zaštiti okoliša.
Vodopravnom potvrdom potvrđuje se:

da je glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole, koja se izdaje prema posebnim propisima o
prostornom uređenju i gradnji, sukladan izdanim vodopravnim uvjetima, odnosno obvezujućem
vodopravnom mišljenju
da je dokumentacija za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova izrađena
sukladno izdanim vodopravnim uvjetima. Važi 2 godine od njezinog izdavanja.
Vodopravna potvrda važi koliko važi i akt kojim se odobrava građenje a izdaju ga Hrvatske vode.
Vodopravna dozvola je potrebna za ispuštanje otpadnih voda, za stavljanje u promet kemikalija i za korištenje
voda.
Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda sadrži:
STROJARSTVO 45
dopuštene količine otpadnih voda

granične vrijednosti emisija
obvezu monitoringa i dostavljanja podataka
druge obveze utvrđene
Vodopravna dozvola se izdaje za proizvodnju i stavljanje u promet kemikalija koje nakon pravilne i predviđene
uporabe dospijevaju u vode (vodopravna dozvola za stavljanje u promet kemikalija).
Vodopravnu dozvolu za stavljanje u promet kemikalija izdaje Ministarstvo. Žalba protiv dozvole nije dopuštena,
ali je dopušten upravni spor.
Vodopravna dozvola za korištenje voda izdaje se za svako korištenje voda koje prelazi opseg iz članka 76. i 77.
ovoga Zakona, osim za korištenje voda za koje se prema ovom Zakonu izdaje koncesija iz članka 163. stavka 1.
ovoga Zakona.
Vodopravne dozvole izdaju se na određeno vrijeme, a najduže na vrijeme od 15 godina.
Posebnim uvjetima priključenja određuju se tehnički zahtjevi kojima mora udovoljiti građevina da bi njezini
interni vodovi bili priključeni na komunalne vodne građevine sukladno općim i tehničkim uvjetima isporuke
vodnih usluga.
Posebni uvjeti priključenja potrebni su za one zahvate u prostoru za koje se prema posebnim propisima o
prostornom uređenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, odnosno drugoga akta
kojim se dopušta građenje.
Posebne uvjete priključenja izdaje javni isporučitelj vodne usluge.
Potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja se potvrđuje, na način određen propisima o prostornom
uređenju i gradnji, da je idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima građenja, odnosno
glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole ili drugoga akta kojim se dopušta građenje, koji se izdaje prema
posebnim propisima, sukladan posebnim uvjetima priključenja.
Potvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja izdaje isporučitelj vodne usluge, te važi koliko važi i akt
kojim se odobrava građenje.
Isporučitelj vodne usluge dužan je u roku od 30 dana od dana uredno podneseng zahtjeva, osim ako propisima
o prostornom uređenju i gradnji nije propisan kraći rok, izdati potvrdu ili odbiti zahtjev za izdavanjem potvrde.
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01,
79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Nije u popisu literature ali je stavljen radi pojašnjenja prava služnosti.
Pravo služnosti
Služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način
služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga
glede nje nešto propuštati.
Kako je nositelj prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, određuje se kod osnivanja prava služnosti.
Ako se služnost osniva na temelju pravnoga posla, određuje to svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem
onaj čija je poslužna stvar, ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga tijela vlasti, određuje se to tom
odlukom, inače to određuje zakon.
Suglasnost za obavljanje djelatnosti graditeljstva i koji su iznosi ugovorenih radova za koju kategoriju
Nije više na snazi.
Izvođač može započeti obavljati djelatnost građenja samo ako ima suglasnost za započinjanje obavljanja
djelatnosti građenja, osim ako ovim zakonom nije propisano drukčije.
Suglasnost za građenje građevina razvrstane u skupine a, b, c, d, e, f i g, odnosno za izvođenje radova razvrstane
u skupine h i izdaje ministarstvo.
Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti.
Izvođač ispunjava uvjete stručne osposobljenosti i broja zaposlenika za započinjanje obavljanja djelatnosti
građenja određene skupine građevina i za izvođenje radova na tim građevinama ako zapošljava:
46 STROJARSTVO
A. za skupinu a – građevine javne namjene čija je ugovorena vrijednost veća od 7.000.000,00 eura,
najmanje 300 zaposlenika, od kojih najmanje 10 zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta
B. za skupinu b – građevine koje nisu javne namjene čija je ugovorena vrijednost veća od 7.000.000,00
eura, najmanje 200 zaposlenika, od kojih najmanje 10 zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera
gradilišta
C. za skupinu c – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 7.000.000,00 eura, najmanje 120
zaposlenika, od kojih najmanje 3 zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera
D. za skupinu d – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 6.000.000,00 eura, najmanje 80
zaposlenika, od kojih najmanje 2 zaposlenika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta
E. za skupinu e – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 5.000.000,00 eura, najmanje 60
zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta
F. a skupinu f – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 3.000.000,00 eura, najmanje 30
zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta iz članka 48. stavka
3. ovoga zakona
G. za skupinu g – građevine čija ugovorena vrijednost nije veća od 1.500.000,00 eura, najmanje 15
zaposlenika, od kojih najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta
Rješenje o uvjetima građenja prema starom zakonu.

Rješenje o uvjetima građenja je upravni akt, dokument koji je potreban za izgradnju građevina čija brutto
građevinska površina nije veća od 400 m2 i građevina za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija
brutto građevinska površina nije veća od 600 m2.
Rješenje o uvjetima građenja izdaje se za građenje cijele građevine od strane nadležnog tijela županije ili većeg
grada ovisno na kojem području se gradi građevina.
Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor, uz kojeg prilaže idejni
projekt izrađen od strane arhitekta, ovlaštenog projektanta, čija je situacija prikazana na odgovarajućoj
posebnoj geodetskoj podlozi.
Rješenje o uvjetima građenja važi 2 godine, što znači da investitor može pristupiti građenju u roku od 2 godine
od dana pravomoćnosti rješenja. Važenje rješenja se može produljiti još jednom na 2 godine pod uvjetom da
se nisu izmijenili uvjeti u skladu kojih je izdano rješenje.
Nadležno upravno tijelo je dužno čuvati idejni projekt i rješenje o uvjetima građenja.
16. Uredba o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog)
značaja NN 37/14 i 154/14
-
17. Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta NN 42/14
STROJARSTVO 47
48 ZAŠTITA OD POŽARA
ZAŠTITA OD POŽARA
1. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)
Uređuje sustav zaštite od požara. Upravni nadzor nad provedbom ovog zakona provodi ministarstvo unutarnjih
poslova MUP, a inspekcijski nadzor inspektori ministarstva unutarnjih poslova MUP-a.
Sustav zaštite od požara podrazumijeva:

planiranje zaštitu od požara
pripisivanje mjera zaštite od požara građevina
ustrojavanje subjekata zaštite od požara
provođenje mjera zaštite od požara
financiranje zaštite od požara
Osposobljavanje i ovlaštivanje za obavljanje poslova zaštite od požara s ciljem:

zaštite života
zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja
sigurnosti materijalnih dobara, okoliša i prirode od požara
uz društveno i gospodarski prihvatljivi požarni rizik
U cilju zaštite od požara poduzimaju se organizacijske, tehničke i druge mjere/radnje za:

otklanjanje opasnosti od nastanka požara
rano otkrivanje, obavještavanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara
sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara
utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica
Pri donošenju dokumenata prostornog uređenja treba voditi računa o prostornim uvjetima zaštite od požara,
posebice:
mogućnost evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine
sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju
osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila
osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje
Što je požar
Požar je samopodržavajući proces gorenja koji se nekontrolirano širi u prostoru.
Što je gorenje
Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom (najčešće s O2 iz zraka) u kojoj nastaju produkti
gorenja te se oslobađa toplina, plamen i svjetlost.
Otpornost na požar
Otpornost na požar je sposobnost dijela građevine da kroz određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu:
nosivost (R - resistance)
cjelovitost (E - integrity)
toplinsku izolaciju (I - insulation)
drugo očekivano svojstvo
Što je reakcija na požar

Reakcija na požar je doprinos materijala razvoju požara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog
materijala određenim ispitnim uvjetima.
48 STROJARSTVO
ZAŠTITA OD POŽARA 49
Požarni rizik je vjerojatnost nastanka požara u danim procesima ili stanjima.
Evakuacijski put iz građevine - detaljnije u dr. pitanju

Evakuacijski put iz građevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje točke u građevini do
vanjskog prostora ili sigurnog prostora u građevini, čije značajke (otpornost i reakcija na požar, širina, visina,
označavanje, protupanična rasvjeta...) omogućuju da osobe zatečene u požaru mogu sigurno (samostalno ili uz
pomoć spasitelja) napustiti građevinu.
Što sve mora biti zadovoljeno kako bi se ispunio temeljni zahtjev zaštite od požara?
Prilikom projektiranja i građenja građevine mora se osigurati zaštita od požara, kao jedan od temeljnih zahtjeva
za građevinu (zakon o gradnji), tako da se u slučaju požara:
očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena
spriječi nastanak i širenje vatre i dima unutar građevine
spriječi širenje vatre na susjedne građevine
omogući korisnicima da napuste građevinu ili da budu spašene
omogući zaštita spasilačkog tima
Odstupanje od temeljnih zahtjeva

Vidi uvjete u zakonu o gradnji.
Kako se dokazuju temeljni zahtjevi

Smatra se da je temeljni zahtjev zaštite od požara ispunjen ukoliko građevina udovoljava minimalnim tehničkim
zahtjevima zaštite od požara (može se dokazivati i priznatim metodama proračuna i modelima).
Prema zahtjevnosti mjera zaštite od požara građevine se dijele na:

građevine skupine 1 - manje zahtjevne građevine
građevine skupine 2 - zahtjevne građevine
2. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10)
Ovim zakonom se utvrđuju:

uvjeti za izgradnju građevina i postrojenja za držanje, skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova
uvjeti držanja, skladištenja i promet zapaljivim tekudinama i plinovima
uvjeti za obavljanje poslova skladištenja zapaljivih tekudina i plinova
načela za provedbu mjera zaštite od požara i eksplozija pri gradnji i uporabi građevina i postrojenja
gore navedenih
Zapaljive tekućine su tvari koje imaju penetraciju veću od 300 jedinica penetracije (1/10 mm) određenu prema
normi za ispitivanje bitumena i čiji je tlak pare na 50°C veći od 300 kPa (3 bara), a dijele se prema temperaturi
plamišta na:
upaljive (lako zapaljive) tekućine - temp. plamišta ≤ 38°C
gorive tekućine - temp. plamišta > 38°C
Skladištenje zapaljivih tekućina i plinova

Građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se graditi
na sigurnosnoj udaljenosti.
Posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara i eksplozije u postupku izdavanja lokacijske dozvole za
gradnju građevina i postrojenja utvrđuje nadležna policijska uprava.
STROJARSTVO 49
Kada lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, posebne uvjete
građenja iz područja zaštite od požara i eksplozije utvrđuje Ministarstvo unutarnjih poslova.
Idejni projekt koji se odnosi na građevine i postrojenja pored sadržaja utvrđenog propisima o gradnji, sadrži:
situacijski nacrt u odgovarajućem omjeru, a najviše u omjeru 1:500 s ucrtanim planiranim i postojećim
građevinama, postrojenjima, prometnicama, ogradama i sl., te predviđenim sigurnosnim udaljenostima
i zonama opasnosti u tri dimenzije
popis vrsta i količina zapaljivih tekućina i/ili plinova koji se namjeravaju skladištiti ili s kojima će se
obavljati promet
tehnički opis planirane građevine i/ili postrojenja, tehnološkog procesa i sustava za upravljanje i
nadziranje sigurnog odvijanja tehnološkog procesa
tehnički opis planiranih sustava, sredstava i opreme za dojavu i gašenje požara
Kada se za skladištenje, odnosno za postavljanje postrojenja za zapaljive tekućine i/ili plinove, prema propisima
o gradnji, NE izdaje lokacijska dozvola i potvrda projekta ili drugi akt o pravu građenja, nadležna policijska
uprava izdat će odobrenje za skladištenje, odnosno za korištenje postrojenja za zapaljive tekućine i/ili plinove
kada utvrdi da su ispunjeni uvjeti sigurnosnih udaljenosti i provedene propisima utvrđene mjere zaštite od
požara i eksplozija.
Odobrenje za skladištenje odnosno za korištenje postrojenja za zapaljive tekućine i/ili plinove izdaje se na
temelju uvida u tehničku dokumentaciju, dokaze kakvoće izvedenih radova, ugrađenih materijala i opreme,
potrebnih ispitivanja ispravnosti, kao i neposrednog uvida na licu mjesta iz čega je razvidno da sigurnosne
udaljenosti kao i druge predviđene i izvedene mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija ispunjavaju
propisane uvjete.
Uvjeti za obavljanje poslova skladištenja i prometa zapaljivih tekućina i plinova i održavanje i nadziranje
postrojenja
Poslove skladištenja i prometa zapaljivih tekućina i/ili plinova mogu obavljati fizičke osobe koje su osposobljene
za obavljanje tih poslova i koje su upoznate s mjerama za sprečavanje nastanka i širenja požara i eksplozije te
s postupcima za gašenje požara.
Fizičke osobe koje neposredno obavljaju poslove dužne su u obavljanju tih poslova pridržavati se propisanih
mjera zaštite od požara i eksplozija te uputa za siguran rad.
U građevinama i na prostorima gdje se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova na vidnim
mjestima moraju se postaviti oznake u svezi sa zaštitom od požara i eksplozija, upute za siguran rad i postupanje
u slučaju požara i eksplozije.
Uvjete i načine osposobljavanja osoba koje obavljaju poslove skladištenja i prometa zapaljivih tekućina i/ili
plinova propisuje ministar unutarnjih poslova.
Održavanje i nadziranje ispravnosti postrojenja za zapaljive tekućine i plinove obavlja se na način i u vremenskim
razmacima određenim propisom, odnosno uputom proizvodača, o čemu mora postojati dokumentacija.
Održavanje i nadziranje ispravnosti mogu obavljati samo osposobljene osobe.
Sigurnosna udaljenost
Građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se graditi
na sigurnoj udaljenosti.
Sigurnosna udaljenost je razdaljina u građevini ili oko nje, preko koje se u slučaju požara ili eksplozije NE očekuje
ugrožavanje susjednih građevina te ovisi o:
količini i vrsti zapaljivih/eksplozivnih tvari
50 STROJARSTVO
posebne uvjete za građenje glede zaštite od požara i zaštite od eksplozije u postupku izdavanja
lokacijske dozvole za gradnju ili rekonstrukciju građevine ili postrojenja za obavljanje prometa ili
skladištenja zapaljivih tekućina i/ili plinova
te ju utvrđuje policijska uprava MUP-a na čijem području je građevina.
Što sadrži idejni projekt zapaljivih tekućina i plinova?

Idejni projekt takvih građevina ili postrojenja sadrži:
situacijski nacrt
popis vrsta i količina zapaljivih tekućina/plinova koji se planiraju skladištiti ili njima obavljati promet
tehnički opis planirane građevine i/ili postrojenja, tehnološkog procesa i sustava za upravljanje i
nadziranje sigurnog odvijanja tehnološkog procesa
tehnički opis planiranih sustava, sredstava i opreme za dojavu i gašenje požara
Zona opasnosti
Zona opasnosti je ugroženi prostor u građevini ili oko nje, dijela građevine ili prostora gdje se nalaze zapaljive
tekućine i/ili plinovi, u kojem je prisutna ili se može očekivati prisutnost zapaljive smjese PARA i/ili PLINOVA.
U zonama opasnosti zabranjeno je:

držanje i uporaba alata, uređaja i opreme koje iskre
pušenje i korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku
držanje oksidirajudih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari
odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nemaju primjenu u tehnološkom procesu
uporaba električnih uređaja koji nemaju protueksplozijsku zaštitu
pristup vozilima koja pri radu pogonskog uređaja mogu iskriti
nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti statičkim elektricitetom ili uporaba takvih uređaja i opreme
3. Zakon o eksplozivnim tvarima (NN 178/04, 109/07, 67/08, 144/10)
Propisuje uvjete za: proizvodnju, promet, skladištenje, ispitivanje i ocjenu sukladnosti, uporabu, reciklažu,
neutralizaciju i uništavanje eksplozivnih tvari, uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje rukuju s eksplozivnim
tvarima te nadzor nad primjenom ovog zakona.
Ne primjenjuje se na: Ministarstvo obrane, MUP, strane vojske u RH ako je definirano ugovorom.
Eksplozivne tvari su:

gospodarski eksplozivi
sredstva za iniciranje eksplozivnih tvari
pirotehnička sredstva
streljivo
baruti
proizvodi punjeni eksplozivnim tvarim
sirovine eksplozivnih svojstava koja služe za proizvodnju gore navedenih eksplozivnih tvari
Proizvodni i skladišni objekti eksplozivnih tvari:

moraju biti izgrađeni i opremljeni da je osigurana zaštita života i zdravlja ljudi, njihove imovine i okoliša
objekti moraju biti pod stalnim tjelesnom/tehničkom zaštitom
gubitku ili krađu eksplozivnih tvari odmah (max. nakon 1h) valja javiti policijskoj postaju
mora se izraditi plan postupanja u slučaju požara
STROJARSTVO 51
4. Pravilnik o zapaljivnim tekućinama NN 54/99
Ovim pravilnikom određuju se sigurnosno tehnički uvjeti za izgradnju građevina i postrojenja za zapaljive
tekućine te mjere zaštite od požara i eksplozija pri uporabi građevina i postrojenja, skladištenju, držanju i
prometu zapaljivih tekućina.
Odredbe ovog pravilnika NE odnose se na:

proizvode ili poluproizvode od alkohola, koji sadrže manje od 82% težinska dijela alkohola, a
uporabljavaju se za ishranu ili njegu tijela
nelomljive posude za skladištenje ili prevoz otopina i homogenih smjesa koje imaju temperaturu
plamišta 23° C ili višu, iz kojih se u normalnim uvjetima NE odvajaju zapaljive tekućine, a kod kojih
rezultati ispitivanja prema priznatoj izljevnoj posudi od strane ovlaštene ustanove od strane Državnog
zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo pokažu:
 vrijeme istjecanja najmanje 90 sekundi ili
 vrijeme istjecanja od 60 do 90 sekundi i ako ne sadrže više od 60% težinskih dijelova zapaljive
tekućine ili
 vrijeme istjecanja od 25 do 60 sekundi i ako ne sadrže više od 20% težinskih dijelova zapaljive
tekućine,
organske perokside i njihove otopine
cijanovodike
spremnike za motorno gorivo koji su sastavni dijelovi:
 vozila i
 mobilnih (terenskih) pogonskih uređaja do 300 litara, ako su s istim čvrsto povezani.
Zapaljive tekućine su tvari koje imaju penetraciju veću od 300 jedinica penetracije (1/10 mm) određenu prema
normi za ispitivanje bitumena i čiji je tlak pare na 50°C veći od 300 kPa (3 bara), a dijele se prema temperaturi
plamišta na:
upaljive (lako zapaljive) tekućine - temp. plamišta ≤ 38°C
gorive tekućine - temp. plamišta > 38°C
i dodatno se razvrstavaju u skupine prema temperaturama plamišta i vrelišta
I. skupina - plamište od 23°C - 38°C zapaljivih tekućina dijeli se u podskupine:

I.A - tekućine čija je temperatura plamišta niža od 23°C, a vrelište ispod 38°C
I.B - tekućine čija je temperatura plamišta niža od 23°C, a vrelište iznad 38°C
I.C - tekućine čija je temperatura plamišta od 23°C do 38°C
II. skupina - plamište od 38°C - 60°C zapaljivih tekućina su tekućine čija temperatura plamišta od 38°C do 60°C
III. skupina - plamište od 60°C - 100°C zapaljivih tekućina dijeli se u podskupine:
III.A - tekućine čija je temperatura plamišta od 60°C do 93°C
III.B - tekućine čija je temperatura plamišta viša od 93°C, ali ne više od 100°C
Zapaljiva tekućina koja se u vodi otapa ili kod koje se gorivi tekući sastavni dijelovi otapaju u vodi kod 15° C
dodatno se označava slovom "V", npr.; etanol.
Opasne zapaljive tekućine su tekućine koje su pored kategorije "opasnosti od zapaljivosti", "opasne i po
zdravlje" i/ili "opasne od nestabilnosti (reaktivnosti).
Zapaljive tekućine s osobinom izbacivanja (prekipljenja) su tekućine koje pri gorenju u spremniku stvaraju
toplinski val što se širi prema dnu spremnika, zbog čega prisutna voda na dnu provri i izbacuje tekućinu iz
spremnika.
Zaštitni pojas (slično kao i zona) je površina određena sigurnosnim udaljenostima mjereno u svim pravcima od
ruba građevine ili postrojenja do susjedne okoline, koji mora ispunjavati sljedeće uvjete:
u zaštitnom pojasu NE smiju se držati tvari koje su prema svojim osobinama pogodne za nastanak ili
širenje požara
52 STROJARSTVO
(Podzemni spremnici za skladištenje svih skupina zapaljivih tekućina koji su sa svih strana okruženi
zemljom, zidom ili betonom ili kombinacijom tih materijala u sloju debljine od najmanje 0,8 m ne
smatraju se kao tvari koje su prema svojim osobinama pogodne za nastanak ili širenje požara)
pristup u zaštitni pojas je zabranjen za neovlaštene osobe na što mora upućivati vidljiv i dobro čitljiv
natpis
za zaštitni pojas mora postojati teren na kojem se mogu postići propisani uvjeti na jedan od sljedećih
načina:
 ukoliko za zaštitni pojas ne postoji na raspolaganju vlastiti teren, mora vlasnik građevine ili
postrojenja pravno obvezatnim dogovorom osigurati propisane uvjete za zaštitni pojas, ili
 zaštitni pojasi mogu u potpunosti ili djelomično otpasti između građevina ili postrojenja više
vlasnika, ako su građevine ili postrojenja okružena jednim zajedničkim zaštitnim pojasom, čija se
širina određuje prema ukupnom sadržaju zapaljivih tekućina
Postrojenje za zapaljive tekućine je sustav koji se sastoji od spremnika ili posuda te instalacija i uređaja za
proizvodnju, preradu, prijenos, pretakanje i uporabu zapaljivih tekućina, sustava za upravljanje i nadziranje
sigurnog odvijanja tehnološkog procesa, stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara i drugih instalacija i uređaja
što zajedno čine tehnološku cjelinu.
Skladištenje je trajno ili privremeno smještanje zapaljivih tekućina u posude ili spremnike čiji je ukupni obujam
preko 20 l za zapaljive tekućine I. skupine te preko 2.000 l za zapaljive tekućine II. i III. skupine.
Skladište je građevina ili dio građevine i/ili prostor u kojima se obavlja skladištenje zapaljivih tekućina kod
proizvodnje i prerade (skladište proizvođača), prodaje (skladište prodavača) i uporabe (skladište korisnika)
Zone opasnosti
Zone opasnosti su prostori u kojima je prisutna eksplozivna smjesa zapaljivih para sa zrakom ili se pak može
očekivati da će biti prisutna u takvim količinama da to zahtijeva posebne mjere prilikom konstrukcije, ugradnje
i uporabe električnih uređaja, a koja se prema propisima o protueksplozijskoj zaštiti dijele na:
zonu 0
 prostor unutar spremnika motornih goriva ili UNP-a
zonu 1
 unutrašnjost kučišta agragata za tekuća goriva ili UNP
 okno podzemnih spremnika za smještaj zapaljivih tekućina
 prostor oko priključnog uređaja na autocisterni
 neposredna okolica izlaznog otvora dišnog sustava (kod spremnika)
zonu 2
 prostor oko okna podzemnih spremnika
 prostor 0,2 m oko agregata za tekuća goriva
 1 metar oko agregata za UNP
 prostor oko palete s bocama UNP-a
U prostoru gdje se obavlja SKLADIŠTENJE, PROZVODNJA, PRERADA, PRIJENOS, PRETAKANJE i UPORABA

zapaljivih tekućina I. i II. skupine (III. skupine ako je predviđeno njihovo zagrijavanje na temp. 20°C i više ispod
temperature plamišta) određuju se zone opasnosti.
Zone opasnosti određuju se i za zapaljve tekućine III. skupine ako je tehnološki predviđeno njihovo zagrijavanje
na temperaturu koja je 20°C ispod temperature plamišta ili više od toga, uključujući i zapaljive tekućine i druge
zapaljive smolaste i slične tvari čija je temperatura plamišta viša od 100 °C ako su zagrijane na temperaturu koja
je 20°C ispod temperature plamišta ili više od toga i ako su tada u tekućem stanju.
U prostoru gdje se obavlja skladištenje, proizvodnja, prerada, prijenos, pretakanje i uporaba zapaljivih tekućina
I.A skupine zone opasnosti moraju se odrediti temeljem posebne raščlambe i izračuna.
STROJARSTVO 53
Za postrojenja i prostore za koje ovim pravilnikom NISU određene zone opasnosti, kao za spremnike, reakcijske
posude, cjevovode i druge uređaje pod tlakom ili visokim temperaturama zone opasnosti MORAJU se odrediti
temeljem posebne raščlambe i izračuna, što mora potvrditi stručnim mišljenjem ovlaštena ustanova za
protueksplozijsku zaštitu osnovana sukladno zakonu o normizaciji.
U prostoru gdje se obavlja skladištenje, proizvodnja, prerada, prijenos, pretakanje i uporaba zapaljivih tekućina
samo III. skupine pri normalnim uvjetima, NE određuju se zone opasnosti.
Crpke i drugi uređaji u prostoru koji se pri radu mogu zagrijavati ili čija neispravnost u radu može prouzrokovati
povišenje temperature moraju biti izvedeni i ugrađeni sukladno propisima iz protueksplozijske zaštite.
Na postrojenjima za rabljeno ulje ne određuju se zone opasnosti, ako se u tim postrojenjima koristi rabljeno ulje
III. skupine poznatog podrijetla o čemu postoji dokaz, u slučaju dvojbe oko dokaza nadležno tijelo može
zahtijevati nalaz o određivanju temperature plamišta od ovlaštenog laboratorija.
Zone opasnosti mogu se ograničiti odnosno smanjiti postavljanjem punih zidova, najmanje vatrootpornosti F30
prema HRN DIN 4102, koji svojom površinom u cijelosti presijecaju zonu opasnosti.
Ukoliko ti zidovi imaju ulogu i ograničavanja požarnog sektora, tada ti zidovi moraju ispunjavati posebne uvjete
i biti najmanje vatrootpornosti F120 prema HRN DIN 4102.
Zone opasnosti mogu se smanjiti inertizacijom spremnika i postrojenja, odnosno nadziranim provjetravanjem
ili na drugi način, što se dokazuje raščlambom i izračunom i potvrđuje stručnim mišljenjem ovlaštene ustanove.
U zonama opasnosti je dozvoljena ugradba i postavljanje SAMO električnih uređaja i instalacije sukladno
pravilniku o temeljnim zahtjevima za opremu, zaštitne sustave i komponente namijenjene eksplozivnoj
atmosferi plinova, para, maglica i prašina.
U zonama opasnosti zabranjena je uporaba električnih uređaja i instalacija u protueksplozijskoj izvedbi za koje
NE postoje dokazi o propisanoj ugradbi, održavanju i ispravnosti.
U zonama opasnosti nije dozvoljeno:

držanje i uporaba alata, uređaja i opreme sa ručnim, mehaničkim, pneumatskim, rotirajućim i sl.
pogonom i pokretanjem, koji mogu prouzročiti iskru ili na drugi način oslobađati toplinu
pušenje i uporaba otvorene vatre u bilo kojem obliku
držanje oksidirajućih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari
odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnološkom procesu,
pristup vozilima koja pri radu mogu iskriti
nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti opasnim nabojem statičkog elektriciteta, npr. sintetska
odjeća i obuća bez antistatičke preparacije i sl., osim u zoni 2 ako je posebnim propisom drugačije
utvrđeno
uporaba uređaja i opreme koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektriciteta ako na njima postoji
mogućnost nabijanja opasnog naboja statičkog elektriciteta
Za alat, uređaje i opremu mora postojati dokaz o mogućnosti korištenja u zoni opasnosti.
Spremnici za zapaljive tekućine

Spremnik za zapaljive tekućine mora biti odobren.
Stabilni spremnici su spremnici koji po svojoj konstrukcijskoj izvedbi NE mogu mijenjati lokaciju.
Polustabilni spremnici su spremnici koji su po svojoj konstrukcijskoj izvedbi određeni da svoju lokaciju pogonski
mogu mijenjati, a da pri uporabi nije ugrožena njihova stabilnost.
54 STROJARSTVO
Prijenosni spremnici su spremnici koji su po svojoj konstrukcijskoj izvedbi određeni da se puni ili prazni mogu
prevoziti odgovarajućim prijevoznim sredstvima i pri rabljenju postaviti na posebno uređenu podlogu.
Spremnik na vidljivom mjestu MORA imati TRAJNO pričvršćenu pločicu sa utisnutim ili ugraviranim oznakam:
naziv proizvođača
tvornički broj i godina gradnje
nominalni i stvarni obujam
najveći radni i ispitni tlak
klasa opasnosti i skupina zapaljive tekućine
dopuštena visina punjenja
broj potvrde o sukladnosti i oznaku norme po kojoj je spremnik izrađen
Nadzemni spremnici cilindričnog oblika i plosnatog dna, dodatno trebaju imati sljedeće oznake:
unutarnji promjer u metrima,
dopuštena gustoća uskladištene tekućine kg/m3,
dopušteni nadtlak u mbar,
dopušteni podtlak u mbar i
dopušteni protok kod punjenja u m3/h.
Sekcionirani spremnici na rubu prirubnica ulaznih otvora svakog sekcioniranog dijela, trebaju dodatno imati
sljedeće oznake:
klasa opasnosti i skupina zapaljive tekućine
zapremnina za svaki dio spremnika
Spremnik, njegovi priključci i cjevovodi moraju biti zaštićeni od nagrizanja (korozije) za vrijeme koje je projektom
određeno kao vijek trajanja spremnika.
Stijenke spremnika moraju odolijevati mehaničkim, termičkim i kemijskim djelovanjima koje valja očekivati i
biti postojane i nepropusne za zapaljive tekućine.
Skladište li se u jednom podijeljenom (sekcioniranom) spremniku zapaljive tekućine različitih skupina ili
zapaljive tekućine, različitih klasa opasnosti, koje mogu međusobno izazvati opasne spojeve ili stupati u kemijsku
reakciju, onda taj spremnik MORA biti tako podijeljen da je MIJEŠANJE tekućina ili njihovih para isključeno.
Te pregradne stijenke spremnika MORAJU izdržati ispitni tlak predviđen za pogonske uvjete.
Spremnici moraju biti otporni na statički tlak tekućine, te na pogonski nadtlak i podtlak koji nastaju prilikom
punjenja i pražnjenja ili temperaturnih promjena.
5. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)
Hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda, uređaja i opreme kojima se voda od sigurnog izvora
dovodi do štićenih prostora i građevina.
Unutarnja hidrantska mreža je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena u objektu, završava bubnjem s
namotanim crijevima i mlaznicom.
Vanjska hidrantska mreža je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena izvan građevina koja se štiti, završava
nadzemnim ili podzemnim hidrantom.
Suha hidrantska mreža je hidrantska mreža za gašenje požara koja je suha do daljinski upravljanog zapornog
ventila od kojeg je stalno ispunjena vodom pod tlakom. Radi se iznimno, zbog opasnosti od smrzavanja,
posebnosti tehnološkog procesa ili građevine, po odobrenju nadležnog tijela za zaštitu od požara MUP-a.
Mokra hidrantska mreža je hidrantska mreža za gašenje požara koja je stalno ispunjena vodom pod tlakom do
zapornog ventila na svakom hidrantu.
STROJARSTVO 55
Hidrantska mreža u pravilu MORA biti izgrađena kao mokra hidrantska mreža. Iznimno, zbog opasnosti od
smrzavanja, posebnosti tehnološkog procesa ili građevine, hidrantska mreža može po odobrenju tijela
nadležnog za zaštitu od požara biti izgrađeni kao suha hidrantska mreža.
Unutarnjom hidrantskom mrežom za gašenje požara moraju se štititi građevine i prostori:

za koje je to traženo posebnim propisima
za koje je to traženo posebnim uvjetima građenja iz područja zaštite od požara
za koje je to zahtijevano prostornim planom
koje svojim značajkama spadaju u I., II. ili III. kategoriju ugroženosti od požara sukladno odredbama
pravilnika o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od
požara
objekti čija je kota poda najviše etaže namijenjene za boravak ljudi najmanje 9 m iznad najniže kote
površine uz stambeni objekt koja služi kao vatrogasni pristup
mjesta okupljanja većeg broja ljudi u građevinama
garaže i parkirališta u građevinama, čija je površina veća od 100 m2
građevine i prostori namijenjeni trgovini čija je površina veća od 100 m2
podzemne etaže površine veće od 100 m2
mjesta stalnog zavarivanja koja se nalaze unutar građevine
Vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara obvezatno se moraju štititi:

građevine i prostori za koje je to traženo posebnim propisima
građevine i prostori za koje je to traženo posebnim uvjetima građenja iz područja zaštite od požara
građevine i prostori za koje je to zahtijevano prostornim planom
naseljena mjesta koja imaju izgrađen vodoopskrbni sustav
građevine i prostori koji svojim značajkama spadaju u I., II. ili III. kategoriju ugroženosti od požara,
izuzev prostora sa zaštićenom i visokokvalitetnom šumom (nacionalni parkovi i sl.) za koje će se
moguća obveza izgradnje hidrantske mreže utvrditi u procjeni ugroženosti od požara
Odredbe se NE odnose na prostore, dijelove građevina ili građevine u kojima bi uporaba vode mogla izazvati
eksploziju, stvaranje zapaljivog plina, požar ili širenje požara, kao ni na građevine i dijelove građevina koji su
izgrađeni kao požarni sektori, minimalne otpornosti 90 minuta čija ukupna površina tlocrta < 100 m2 i u kojima
specifično požarno opterećenje < 100 MJ/m2.
Hidrantska mreža mora imati siguran izvor vode za napajanje vodom.
Unutarnja hidrantska mreža mora imati siguran izvor vode takvog kapaciteta da omogući opskrbu minimalno
propisanom protočnom količinom vode koja je potrebna za zaštitu požarnog sektora s najvećim specifičnim
požarnim opterećenjem građevine uz propisani tlak na mlaznici u trajanju od minimalno 60 minuta.
Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara mora imati siguran izvor vode takvog kapaciteta da omogući
opskrbu minimalno propisanom protočnom količinom vode koja je potrebna za zaštitu požarnog sektora s
najvećim specifičnim požarnim opterećenjem građevine koja se štiti, uz tlak na hidrantu koji nije manji od
propisanog tlaka u trajanju od minimalno 120 minuta.
Ukoliko se kao siguran izvor vode koristi iscrpivi spremnik vode, tada količina vode NE smije biti manja od 1 m3.
Ukoliko pumpa za opskrbu hidrantske mreže vodom nije samousisna ili potopna, kolo rotora pumpe mora uvijek
biti potopljeno vodom tako da pumpa nesmetano počne s radom prilikom uporabe hidrantske mreže.
UNUTARNJA HIDRANTSKA MREŽA ZA GAŠENJE POŽARA

U građevini se postavljaju na cjevovod kao zidni hidranti koji moraju biti izvedeni tako da omoguće sigurno i
efikasno rukovanje i uporabu.
Zidni hidranti moraju biti smješteni u hidrantske ormariće zajedno s pripadajućom opremom.
Moraju biti obojeni crvenom bojom na kojoj se nalazi oznaka iz koje je jasno vidljivo da se u ormariću nalazi
oprema hidrantske mreže za gašenje požara.
56 STROJARSTVO
Ukoliko se zidni hidranti i pripadajuća oprema, NE nalaze u ormariću, oznaka se mora nalaziti na bubnju.
Najniži tlak na mlaznici kod minimalne protočne količine NE smije biti manji od 0,25 MPa.
Mora biti izvedena na takav način da se ostvari potpuno prekrivanje prostora koji se štiti najmanje s jednim
mlazom vode s tim da se na dužinu cijevi s mlaznicom može dodati dužina mlaza od najviše 5 m.
Zaštita požarnog sektora koji obuhvaća dva ili više katova mora se izvesti na takav način da se svaki kat štiti s
najmanje jednim zasebnim hidrantom.
VANJSKA HIDRANTSKA MREŽA ZA GAŠENJE POŽARA

Na cjevovod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara postavljaju se u pravilu nadzemni hidranti, a samo
iznimno u opravdanim slučajevima podzemni hidranti.
Kada je procjenom ugroženosti od požara predviđeno da vanjska hidrantska mreža služi za neposredno gašenje
požara, na udaljenosti NE većoj od 10 m od svakog hidranta vanjske hidrantske mreže za gašenje požara MORA
se nalaziti ormarić s vatrogasnim cijevima potrebne dužine, mlaznicama i ostalim potrebnim vatrogasnim
armaturama (prijelaznice, razdjelnice) koje će omogućiti efikasno gašenje požara.
Udaljenost bilo koje vanjske točke građevine ili neke točke štićenog prostora i najbližeg hidranta NE smije biti
veća od 80 m, niti manja od 5 m.
Udaljenost između 2 susjedna vanjska hidranta smije iznositi najviše 150 m. Iznimno, u naseljima sa
samostojećim obiteljskim kućama udaljenost između dva susjedna vanjska hidranta smije iznositi najviše 300 m.
Nadzemni hidranti moraju biti izvedeni tako da omoguće sigurno i efikasno rukovanje i uporabu.
U vanjskoj hidrantskoj mreži za gašenje požara statički tlak NE smije biti veći od 1,2 MPa.
Kod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara NE smije doći do propuštanja vode kod ispitnog tlaka od 1,6
MPa, niti do pucanja kod tlaka od 2,4 MPa.
Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta vanjske hidrantske mreže NE smije biti
manji od 0,25 MPa.
Za zaštitu naseljenih mjesta vanjske hidrantske mreže, potrebno je osigurati najmanje protočnu količinu vode
od 600 l/min.
Uređaj za povišenje tlaka - ukoliko hidrantska mreža za gašenje požara nema minimalni tlak vode kod
minimalnog protoka MORA imati pričuvnu crpku, osim u slučaju kada se sastoji od 2 ili više crpki i ima mogućnost
za svakodnevnu automatsku samokontrolu svih crpki.
Ako je uređaj za povišenje tlaka smješten skupa s hidrantskom mrežom u građevini koju se štiti, onda ta prostorija
u koju je uređaj smješten mora biti izgrađena kao zaseban požarni sektor s građevinskim elementima, otpornim
na požar minimalno onoliko vremena koliko je najkraće predviđeno vrijeme rada hidrantske mreže te mora
imati obilazni cjevovod.
6. Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu - samo osnove
Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti i mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija pri izgradnji građevina i
postrojenja te skladištenju, držanju i prometu ukapljenog naftnog plina.
Ukapljeni naftni plin su naftni ugljikovodici (propan, propen, butan, buten i njihovi izomeri i drugi ugljikovodici)
i njihove smjese u tekućem ili plinovitom stanju, čiji parni tlak prelazi 1,25 bar pri 40°C, koji odgovaraju hrvatskim
normama.
Parni tlak je tlak para UNP-a pri 40°C u uravnoteženom stanju s tekućinom.
Najveći radni tlak je najveći dozvoljeni unutrašnji tlak pri 40°C,za koji je posuda konstruirana ili najveći unutrašnji
radni tlak koji odobrava nadležna inspekcija.
Ispitni tlak je unutrašnji tlak koji je za 50% veći od najvećeg dozvoljenog radnog tlaka pri 40°C.
STROJARSTVO 57
Spremnik za UNP je svaka zatvorena posuda izrađena i odobrena za punjenje UNP-om u skladu s propisima o
tlačnoj opremi.
Stabilni spremnik za UNP je spremnik za UNP volumena iznad 6,4 m3.
Mali spremnik za UNP je stabilni spremnik za UNP volumena do 6,4 m3.
Prijenosni spremnik je spremnik za UNP specijalno izgrađen i opremljeni za prijevoz i uskladištavanje UNP-a.
SKID jedinica je spremnik UNP-a postavljen na zajedničko postolje s agregatom za istakanje i potrebnom
opremom na način da se može sigurno transportirati i koristiti.
Boca za UNP je prijenosna posuda izrađena u skladu s propisima o tlačnoj opremi.
Oprema spremnika UNP-a je skup uređaja izrađenih i odobrenih u skladu s propisima o tlačnoj opremi koji
zajedno sa spremnikom UNP-a predstavljaju jednu tehnološku cjelinu.
Zapremina spremnika je slobodni unutarnji prostor spremnika (koji bi popunila voda) pri normalnom tlaku
atmosfere Pn=1013,25 mbar i temperaturi Tn= 0 °C i izražava se u kubičnim metrima (m3) ili litrama (l).
Isparivač je uređaj za isparavanje UNP-a.
Primarni regulacijski krug su uređaji na instalaciji ili postrojenju za UNP, koji su pod tlakom jednakim ili većim od
tlaka u spremniku.
Sekundarni regulacijski krug su svi uređaji na instalaciji ili postrojenju na UNP, iza prvostupanjske regulacije tlaka,
koji su pod tlakom manjim od tlaka u spremniku.
Prvostupanjska regulacija tlaka su uređaji za regulaciju tlaka UNP-a, koji mogu reducirati tlak u tekućoj ili parnoj
fazi UNP-a.
Drugostupanjska redukcija i regulacija tlaka su uređaji za regulaciju tlaka na radni tlak trošila.
Uređaj za miješanje je postrojenje koje se rabi za miješanje isparenog UNP-a sa zrakom prije njegove distribucije
i potrošnje.
Stupanj punjenja je postotni odnos težine UNP-a u posudi i težine vode, što bi je ta posuda sadržavala na
temperaturi od 15 °C.
Pretakalište je posebno uređeno mjesto za pretakanje OPREMLJENO trajno postavljenom opremom za

pretakanje i na kojem se ograničeni broj auto cisterni, vagon cisterni, prijenosnih spremnika i/ili tankera puni
i/ili prazni po točno određenim postupcima.
Pristupni put je put odnosno kolosijek predviđen za pristup prijevoznih cisterni pretakalištu, koji je sastavni dio
pretakališta.
Mjesto za istakanje UNP-a je prostor na kojem se obavlja istakanje UNP-a iz jedne auto cisterne u spremnike za
koje nije potrebna trajno postavljena oprema za pretakanje.
Hvatač iskri je odobren odnosno ispitan uređaj za sprječavanje iskri iz ispušnih plinova motora s unutarnjim
izgaranjem.
Sigurnosni uređaj je sigurnosni ventil ili druga naprava koja štiti dijelove postrojena od tlaka iznad propisanih
vrijednosti.
Tlak otvaranja sigurnosnog ventila je tlak pri kojemu počinje otvaranje ventila i ispuštanje UNP-a. On mora biti
do 10% veći od najviše dozvoljenog radnog tlaka posude odnosno cjevovoda na kojemu je sigurnosni ventil
instaliran.
Zaporni organ je ventil za zatvaranje, zasun, slavina ili slični uređaj postavljen na postrojenju za zatvaranje tekuće
ili parne faze UNP-a.
Ventil protiv loma cijevi je ventil što odvaja dijelove postrojenja (posude i cjevovode) automatskim zatvaranjem
protoka UNP-a u slučaju loma spoja ispred njega i ne može se smatrati zapornim ventilom.
Pokazivalo protoka je uređaj za pokazivanje protoka tekuće faze UNP-a.
Regulator razine je uređaj koji regulira visinu razine tekuće faze UNP-a.
Djelotvorna ventilacija je ventilacija na otvorenom kao i u prostoru koja u normalnom pogonu onemogućava
stvaranja koncentracije UNP-a u zraku većeg od 10% od donje granice eksplozivnosti gdje se isključuje
neposredna okolica sekundarnog izvora.
Moguće mjesto istjecanja UNP-a je svaki otvor na spremniku, isparivaču ili boci koji nije trajno zatvoren čepom
ili prirubnicom i koji je moguće otvoriti bez upotrebe alata.
Sigurnosno-ispusni ventili (SIV) su uređaji koji se kod prekoračenja radnog tlaka aktiviraju ispuštanjem UNP-a do
ponovnog uspostavljanja radnog tlaka.
58 STROJARSTVO
Sigurnosno-zaporni ventili (SZV) su uređaji koji su u normalnom pogonu otvoreni i imaju zadatak da automatski
zatvore dotok UNP-a u slučaju da tlak u štićenom sustavu dostigne gornju ili donju vrijednost aktiviranja i oni se
ne otvaraju automatski nakon zatvaranja.
Zaštitni pojas je površina određena sigurnosnim udaljenostima mjerenim vodoravno u svim pravcima od
postrojenja za UNP.
Ventil za zatvaranje u slučaju opasnosti služi za blokadu sustava cjevovoda u opasnim situacijama.
Postrojenje za UNP je sustav koji se sastoji od spremnika i/ili posuda te instalacija i uređaja za proizvodnju,
preradu, prijenos, pretakanje i/ili uporabu UNP-a, sustava za upravljanje i nadziranje sigurnog odvijanja
tehnološkog procesa, stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara i drugih instalacija i uređaja što zajedno čine
tehnološku cjelinu.
Spremnici
Stabilni spremnik može biti nadzemni ili podzemni.
Stabilni spremnik prema obliku može biti:
valjkasti (ležeći ili stojeći)
kuglasti
Podzemni stabilni spremnik može biti samo ležeći valjkastog oblika.
Sigurnosne udaljenosti stabilnih spremnika određuju prema slici:
Nadzemni spremnici
Nadzemni spremnici se, u pravilu, postavljaju izvan građevnih objekata.
Nadzemni spremnici NE smiju se postavljati ispod razine zemljišta.
Ako ukupna zapremina dvaju ili više nadzemnih stabilnih spremnika prelazi 3.000 m3, spremnici moraju biti
grupirani u skupine spremnika zapremine do 3.000 m3 tako da međusobna udaljenost skupina spremnika bude
najmanje 50 m.
Stabilni nadzemni spremnici moraju imati temelje vatrootpornosti od najmanje 2 sata.

Nadzemni spremnik mora biti poduprt tako da se spriječi koncentracija suvišnog tereta na plaštu spremnika, a
mjesto dodira plašta spremnika s temeljem mora biti na odgovarajući način zaštićeno od korozije.
Nadzemni spremnici moraju biti stalno obojani svijetlom reflektirajućom bojom.
Nadzemni spremnici valjkastog oblika postavljaju se najmanje na dva temelja, od kojih je jedan s nagibom od
0,5% do 1% u smjeru drenažnog otvora i moraju biti pričvršćeni na način koji im omogućuje toplinsku dilataciju.
Na nadzemnim stabilnim spremnicima odušne cijevi sigurnosnih uređaja moraju biti toliko duge da se njihov
svršetak nalazi na 2 m iznad gornje razine plašta spremnika.
Odušne cijevi NE smiju se zatvarati poklopcima, a UNP se ne smije usmjeravati prema dolje.
Nadzemni stabilni spremnici moraju biti zaštićeni od udara vozila na mjestima na kojima su takvi udari mogući.
STROJARSTVO 59
Ako postoji opasnost od mehaničkih oštećenja, uređaji i oprema nadzemnih stabilnih spremnika moraju biti
odgovarajuće zaštićeni.
Nadzemni stabilni spremnici valjkastog oblika moraju biti postavljeni tako da podnice spremnika u slučaju
eksplozije NE ugrožavaju susjedne spremnike i objekte u kojima se okuplja veći broj osoba, kao i hidrante s
opremom i druge elemente sustava za gašenje požara.
Oborine i voda za hlađenje nadzemnih stabilnih spremnika moraju se odvoditi tehnološkom kanalizacijom ili
moraju slobodno otjecati, tako da se spriječi taloženje vode oko temelja spremnika.
Priključci za punjenje i pražnjenje stabilnih nadzemnih spremnika moraju imati postavljene natpise iz kojih se
vidi da li su spojeni s parnom ili tekućom fazom spremnika.
Nadzemni stabilni spremnici pregledavaju se sukladno propisanim postupcima najmanje 2 puta godišnje od
strane korisnika o čemu se vodi dokumentacija
Stabilni nadzemni spremnici od izvora topline i požara štite se stabilnom instalacijom za hlađenje, hidrantskom
mrežom i vatrogasnim aparatima.
Stabilni nadzemni spremnici do pojedinačne ili ukupne zapremine 15 m3 štite se samo vatrogasnim aparatima.
Stabilni nadzemni spremnici od 15 do 30 m3 štite se samo hidrantskom mrežom i vatrogasnim aparatima.
Stabilna instalacija izvedena kao sustav za raspršenu vodu, mora imati kapacitet vode od 10 l/min na metar
pojedinog spremnika, s tlakom vode od najmanje 3,5 bar, u trajanju od najmanje 2 sata.
Za dva ili više spremnika ukupan kapacitet vode za hlađenje spremnika u slučaju požara računa se tako da se
uzme u obzir kapacitet vode od 10 l/min/m najvećeg spremnika i 50% kapaciteta vode susjednih spremnika.
Ventili za aktiviranje stabilne instalacije za hlađenje moraju biti pristupačni, na mjestu sigurnom za rukovanje i
u slučaju požara. Od aktiviranja sustava za hlađenje do početka polijevanja spremnika na najudaljenijem mjestu
NE smije proći više od 5 minuta.
Hidrantska mreža mora imati kapacitet vode od 10 litara u sekundi u trajanju od najmanje 2 sata.
Za jedan nadzemni stabilni spremnik, hidrantska mreža mora imati najmanje 2 nadzemna hidranta međusobne
udaljenosti NE više od 55 m.
Za 2 ili više nadzemnih stabilnih spremnika broj hidranata određuje se prema rasporedu spremnika, ali tako da
hidranti NE budu međusobno udaljeni više od 50 m.
Hidranti se NE smiju postavljati bliže od 25 m niti dalje od 35 m od gabarita spremnika.
Pristup vatrogasnih vozila stabilnim nadzemnim spremnicima kao i priključenje na hidrante mora se osigurati iz
najmanje 2 smjera.
Broj vatrogasnih aparata za početno gašenje požara određuje se prema broju nadzemnih stabilnih spremnika:
za 1 nadzemni stabilni spremnik - 1 vatrogasni aparat mase punjenja 50 kg praha ili drugog
odgovarajućeg sredstva za gašenje požara
za 2 ili više stabilnih nadzemnih spremnika - po 1 vatrogasni aparat mase punjenja 50 kg praha ili drugog
odgovarajućeg sredstava za gašenje požara na svaka 2 spremnika
Podzemni spremnici
Pod podzemnim spremnicima podrazumijevaju se ukopani spremnici ili spremnici postavljeni u komore, kojih
se razina plašta nalazi najmanje 60 cm ispod razine zemljišta, kao i spremnici smješteni u prirodne podzemne
šupljine u kojima geološki uvjeti to dopuštaju.
Svi spremnici bez obzira na razinu postavljanja na okolno tlo smatraju se podzemnim spremnicima ako su u
potpunosti natkriveni slojem pijeska i zemlje ukupne debljine 60 cm, izuzev okna spremnika.
60 STROJARSTVO
Spremnik se oblaže slojem nabijenog pijeska debljine 20 cm, koji mora pri polaganju spremnika biti suh, bez
kamenja i šljunka. Spremnik mora biti osiguran od pomicanja i uzgona podzemnih voda.
Pri određivanju dubine ukopavanja mora se voditi računa i o dubini smrzavanja tla.
Ako ukupna zapremnina dvaju ili više podzemnih spremnika prelazi 3000 m3, spremnici moraju biti grupirani u
skupine spremnika, zapremine do 3000 m3, na međusobnoj udaljenosti skupina spremnika od najmanje 50 m.
Prije ukapanja podzemnog spremnika, moraju biti ispunjeni ovi uvjeti:

da je spremnik izrađen i opremljen za podzemnu ugradnju
da je spremnik ispitan nakon postavljanja
da su vanjske površine spremnika zaštićene od korozije.
Prije zatrpavanja pijeskom podzemnog spremnika u komore, moraju biti ispunjeni ovi uvjeti:
da je spremnik izrađen i opremljen za podzemnu ugradnju
da je spremnik ispitan nakon postavljanja
da su vanjske površine spremnika zaštićene od korozije
da je komora izvedena nepropusno na spoju dna i okomitih zidova
da je dno komore izvedeno u nagibu od najmanje 1% prema taložniku
da je u komori osigurano djelotvorno provjetravanje ukoliko komora nije zapunjena pijeskom.
Podzemni spremnici moraju na plaštu imati zavarene ušice za dizanje, koje se postavljaju na spremnik prije
njegova ispitivanja.
Iznad podzemnih spremnika NE mogu se graditi objekti i putovi.

Podzemni spremnici NE smiju se postavljati jedan iznad drugoga.
Svi priključci na podzemnom spremniku moraju se nalaziti na gornjoj strani spremnika, u pravilu, na ulaznom
otvoru ili na posebnom pristupačnom mjestu, osim usisnog priključka za pumpu koji se može nalaziti i s donje
strane spremnika.
Oprema podzemnih spremnika postavlja se u zaštitno okno odnosno prostoriju osiguranu tehničkim rješenjem
od neovlaštenog pristupa. Ako se radi o zaštitnom oknu dubina ne smije prelaziti 100 cm i ne smije imati
slobodnog prostora većeg od 1,0 m3.
Krajevi odušne cijevi sigurnosnih ventila podzemnih spremnika moraju se nalaziti na visini od najmanje 2,0 m
iznad okolnog zemljišta odnosno iznad najviše točke iznad spremnika.
Podzemni spremnik mora biti štićen od požara hidrantskom mrežom i vatrogasnim aparatima za početno
gašenje požara.
Mali spremnici
Mali spremnici UNP-a namijenjeni su za skladištenje i potrošnju UNP-a.
Iznimno, mali spremnici UNP-a smiju se koristiti i za punjenje boca za UNP količine do 5 kg (kamp boce) sukladno
pravilniku ili za punjenje spremnika prijevoznih sredstava sukladno posebnim propisima.
Mali spremnici UNP-a pune se na mjestu postavljanja, iz autocisterne, prema uvjetima iz pravilnika i uputama
dobavljača.
Korisnik malih spremnika UNP-a obvezan je osigurati mjesto punjenja spremnika i cjelovito provođenje
propisanih mjera zaštite od požara i eksplozija o čemu mora posjedovati dokumentaciju.
Dobavljač UNP-a obvezan je korisnicima malih spremnika UNP-a dati pisane upute o postupcima za siguran rad,
održavanje i sprječavanje nastanka i širenja požara i eksplozije pri uporabi te upute o postupcima gašenja i
spašavanja.
STROJARSTVO 61
Nadzemni mali spremnici UNP-a postavljaju se, u pravilu, na otvoreni prostor ili na prostor pokriven laganim
krovom, pojedinačno ili u grupi, pod uvjetom da njihova ukupna zapremnina nije veća od 15 m 3.
Iznimno, nadzemni mali spremnici UNP-a postavljaju se u za to namijenjen objekt, pojedinačno ili u paru, pod
uvjetom da njihova ukupna zapremnina nije veća od 6,4 m3.
Oprema podzemnog malog spremnika UNP-a mora biti postavljena u zaštitnom oknu koji je zaštićen rešetkom
ili pokrovom, s mogućnošću zaključavanja ako je spremnik dostupan javnosti.
Podzemni spremnici postavljaju se izvan građevina i prilaza građevinama i mjesto njihovog postavljanja mora
biti označeno trajnim i dobro vidljivim znakom zabrane odlaganja ili skladištenja bilo kojeg materijala i prolaza
vozila.
Mali spremnici moraju biti uzemljeni tako da je, prije početka punjenja, moguće izjednačavanje električnog
potencijala autocisterne i spremnika.
Podzemni spremnici, štićeni pasivnom katodnom zaštitom, ne smiju biti neposredno uzemljeni niti spojeni na
zajedničko uzemljenje, ali moraju imati priključak za izjednačavanje električnog potencijala s autocisternom.
Krajevi odušne cijevi sigurnosnih ventila trebaju se nalaziti na visini od najmanje 2 metra iznad okolnog
zemljišta osim kod spremnika koji imaju odobrena drugačija tehnička rješenja.
Električne, vodovodne, kanalizacijske, plinske i druge instalacije ili uređaji koji NE pripadaju malom spremniku
moraju biti udaljeni najmanje 1 m od podzemnog spremnika.
Sigurnosne udaljenosti od nadzemnog spremnika određuju se prema tablici:
Sigurnosne udaljenosti mogu se umanjiti za 50% postavljanjem zaštitnog zida koji ispunjava uvjete iz pravilnika.
Nadzemni spremnik UNP-a može se postaviti na udaljenosti od najmanje 0,6 m od zida građevine ukoliko su
ispunjeni uvjeti iz tablice i ukoliko građevina NE predstavlja požarnu opasnost.
Sigurnosne udaljenosti navedene u tablici, umanjene za 50%, odgovarajuće se primjenjuju i na podzemne male
spremnike.
Podzemni mali spremnik može se postaviti na udaljenosti od najmanje 1 m od građevine ukoliko ta građevina
NE predstavlja požarnu opasnost za spremnik, a zidovi temelja su puni i plinonepropusni.
Ukoliko se izvan zaštitnog pojasa malog spremnika nalaze nadzemni skladišni prostori zapaljivih plinova i
tekućina ili građevine takve konstrukcije ili namjene koje, u slučaju požara predstavljaju požarnu opasnost za
mali spremnik, mali spremnici se postavljaju izvan zaštitnih pojaseva tih građevina ili štite od topline i isijavanja
zaštitnim zidom.
Obiteljske kuće čvrste izrade (beton, opeka) i druge slične građevine s malim požarnim opterećenjem NE
smatraju se građevinama koje su gore navedene te u smislu ovog pravilnika NE predstavljaju požarnu opasnost
za male spremnike.
Uobičajeni drveni krov na visini najmanje 3 m od najviše točke malog spremnika NE predstavlja požarnu
opasnost za mali spremnik.
62 STROJARSTVO
Zaštitni zid mora biti izveden od negorivih materijala (Klasa A prema HRN DIN 4102) takovih dimenzija da prikriva
spremnik na način da se spremnik, gledajući iz smjera mogućeg požara po visini i širini plamena, nalazi u sjeni
(visina zaštitnog zida na udaljenosti od 0,6 m od spremnika, mora nadvisiti za 0,5 m visinu spremnika odnosno
priključke i sigurnosni ventil, a dužina zida mora biti tolika da i najveća pretpostavljena širina požara ostavlja
spremnik u sjeni).
Radi učinkovitog provjetravanja mali spremnik smije biti okružen s najviše 2 zaštitna zida.
Iznimno, mali spremnik može biti okružen s više razdvojenih zidova, od najmanje 0,6 metara što se smatra
djelotvornim provjetravanjem.
Oko malih spremnika UNP-a u svim slučajevima treba osigurati slobodan prostor širine najmanje 0,6 m (npr.
rastojanje između spremnika, udaljenost od zaštitnog zida, zida zgrade bez otvora i dr.), a ispod spremnika visine
najmanje 0,1 m.
Oko malih spremnika UNP-a jedinstvena je zona opasnosti – zona 2, i iznosi 1 m vodoravno oko ventila i
priključaka te 1 m sferno iznad i kupasto ispod do kružnice na tlu polumjera 3 m (prema skici).
Tijekom pretakanja prostor oko ventila za pretakanje je zona I (prema skici).
U zoni opasnosti malih spremnika koji koriste plinsku fazu NIJE potrebno organizirati tehničko nadgledanje u
smislu propisa o protueksplozijskoj zaštiti.
Punjenje malih spremnika UNP-a
Punjenje malih spremnika UNP-a obavlja se na mjestu postavljanja iz dostavnog vozila (autocisterne) dobavljača
UNP-a, koje mora biti ispravno i tehnički opremljeno za namjenu pretakanja UNP, o čemu vozač mora posjedovati
dokumentaciju pri svakom punjenju.
Punjenje malog spremnika može se obavljati neposrednim priključkom na spremniku ili preko posebno
izvedenoga fiksnog priključka koji mora biti izveden kada NIJE zajamčena sigurnost i potpuna kontrola punjenja.
Fiksni priključak za punjenje mora biti udaljen najmanje 1 m od ruba javnog puta i zaštićen u nezapaljivom
zaključanom kućištu, osiguran nepovratnim ventilom od nekontroliranog istjecanja UNP-au slučaju oštećenja
cijevi.
Punjenje spremnika obavlja se do 85% tekuće faze njegove zapremnine, preko savitljive cijevi najveće dužine
do 50 m i periodički ispitane na vodeni tlak od 25 bara (svakih 6 mjeseci).
Punjenje se smije obavljati ako spremnik ima odobrenje za uporabu izdano prema posebnim propisima i ako je
ispravan i pregledan u rokovima sukladno propisima za posude pod tlakom, o čemu korisnik mora posjedovati
dokumentaciju.
Prije početka te za vrijeme i nakon punjenja, sve dok autocisterna nije potpuno spremna za daljnji prijevoz, oko
mjesta punjenja mora se osigurati prostor od najmanje 3 m slobodan od zapaljivih tvari i opreme i označiti
vidljivim znakovima upozorenja da je u tijeku punjenje spremnika.
Iznimno, dobavljač UNP-a može izvršiti punjenje malog spremnika korisnika i s javne prometnice u uvjetima
normetima normivosti i uz obvezno pridržavanje dodatnih sigurnosnih mjera. Iza i ispred autocisterne postavlja
STROJARSTVO 63
se trokut i žuto upozoravajuće treptajuće svjetlo. Udaljenost između znakova obilježavanja i autocisterne je
minimalno 100 metara na ravnom dijelu ceste, odnosno na krajnjoj točki vidljivosti.
Za vrijeme punjenja moraju se u pripravnosti držati najmanje 2 vatrogasna aparata S-6.
Kontrolu uvjeta sigurnosti pri punjenju malih spremnika UNP-a obavljaju osposobljeni djelatnici dobavljača
UNP-a koji neposredno priključuju i rastavljaju spojne uređaje i koji moraju biti stalno nazočni punjenju.
Punjenje UNP-a neće se obaviti ako nisu ispunjeni uvjeti sigurnosti propisani ovim Pravilnikom.
Prijenosni spremnici
Prijenosni spremnici UNP-a su spremnici namijenjeni za skladištenje i potrošnju UNP-a.
Iznimno, prijenosni spremnici UNP-a smiju se koristiti i za punjenje boca za UNP količine do 5 kg (kamp boce)
sukladno ovom Pravilniku ili za punjenje spremnika prijevoznih sredstava sukladno posebnim propisima.
Prijenosni spremnici UNP-a pune se kod dobavljača UNP-a ili na mjestu postavljanja prema uvjetima iz pravilnika.
Ostale odredbe koje se odnose na spremnike UNP-a odgovarajuće se primjenjuju i na prijenosne spremnike
UNP-a.
SKID jedinice koriste se za opskrbu UNP-om:
vozila na postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom
vozila na postajama namijenjenim isključivo za opskrbu UNP-om
vozila u krugu tvrtki za vlastite potrebe (viličari i dr.)
plovila u nautičkim marinama
manjih gospodarskih i športskih zrakoplova
SKID jedinice pune se na mjestu postavljanja, iz autocisterne, prema uvjetima iz ovog Pravilnika.
Na SKID jedinicu mogu se serijski vezati do dva dodatna spremnika UNP-a tako da ukupna zapremina spremnika
nije veća od 15 m3.
Vlasnik, odnosno korisnik SKID jedinice obvezan je osigurati mjesto punjenja te cjelovito provođenje propisanih
mjera zaštite od požara i eksplozija o čemu mora posjedovati dokumentaciju prema posebnim propisima.
SKID jedinica na benzinskim postajama postavlja se sukladno posebnom propisu.

Postavljanje i učvršćivanje SKID jedinica izvodi se:
na mjestu koje osigurava propisani zaštitni pojas
na način da je isključena mogućnost oštećivanja, neovlaštenog pristupa i korištenja izvođenjem
zaštitne ograde min. visine 2 m na granicama zaštitnog pojasa ili šire ili 24-satnim nadzorom ovlaštenog
osoblja te postavljanjem znakova upozorenja.
Postolje i elementi SKID jedinice moraju biti uzemljeni uz osiguranje priključnog mjesta za izjednačenje
potencijala, u postupku punjenja spremnika autocisternom za distribuciju UNP-a.
Izvan prostora sigurnosnih i zaštitnih udaljenosti SKID jedinica mora biti postavljeno tipkalo za isključivanje
električne energije u nuždi kojim se istovremeno isključuje napajanje pumpe i zatvara elektromagnetni ventil
na izlazu tekuće faze iz spremnika.
Sigurnosne udaljenosti SKID jedinica određuju se prema tablici:
64 STROJARSTVO
Oko SKID jedinica prostiru se zone opasnosti kako slijedi:

1. zona 1 obuhvaća sljedeće prostore
 unutrašnjost zaštitnih kućišta agregata za UNP, odnosno unutrašnjost zaštitnih kućišta dobavnih,
transportnih i mjernih jedinica i prostor vodoravno do udaljenosti 0,2 m oko zaštitnih kućišta i visine
od gornjeg ruba kućišta, odnosno od nepropusne pregrade iznad koje je smješten elektronički dio
mjerne jedinice do tla
 pri istakanju UNP-a iz autocisterne, prostor oko priključnog uređaja na »SKID« jedinici kao i
priključnog uređaja na autocisterni, od priključka za pretakanje na autocisterni 1 m, kao i prostor0,5
m po visini
2. zona 2 obuhvaća sljedeće prostore:
 prostor vodoravno do udaljenosti 1 m oko zone 1 iz točke 1.a. ovog članka i visine od gornjeg ruba
zone 1 do tla
 pri istakanju UNP-a iz autocisterne, prostor vodoravno od priključka za pretakanje 2 m vodoravno,
kao i prostor 0,5 m po visini, oko zone 1
 područja djelovanja pipca za istakanje, odnosno ventila za istakanje do visine radnog djelovanja
pipca za istakanje, odnosno ventila za istakanje na površini kruga ili odsječka kruga polumjera koji
odgovara dužini savitljive cijevi uvećanom za 2 m
Odredbe ovog oravilnika koje se odnose na mjesto, način postavljanja i punjenja malih spremnika UNP-a
odgovarajuće se primjenjuju i na SKID jedinice.
SKID jedinica MORA biti odobrena sukladno posebnim propisima o posudama pod tlakom i o protueksplozijskoj
zaštiti.
Na prostoru SKID jedinice, u blizini uređaja za istakanje, moraju biti postavljena najmanje 2 vatrogasna aparata
za gašenje požara tipa S-9.
Držanje i skladištenje boca UNP-a

Boce za UNP drže se sukladno odredbama ovog pravilnika.
U kućanstvima se mogu držati najviše 3 boce kapaciteta punjenja do 10 kg.
Osim količine i broja boca za UN, može se držati još 1 boca čiji kapacitet punjenja ne prelazi 5kg UNP-a.
U prostoriji u kojoj se nalazi trošilo za kuhanje ili grijanje može se držati samo 1 boca kapaciteta punjenja do 10
kg UNP-a. U poslovnoj prostoriji obujma do 30 m3 može se držati samo 1 boca kapaciteta punjenja do 10 kg, a
u poslovnoj prostoriji obujma većeg od 30 m3, na svakih daljnjih 30 m3 obujma još po jedna boca kapaciteta
punjenja do 10 kg.
Ako se UNP upotrebljava za laboratorijske potrebe na malim laboratorijskim plamenicama, u istoj prostoriji
mogu se koristiti više boca kapaciteta punjenja manjeg od 10 kg, ali ukupna količina UNP-a NE smije prelaziti
30 kg.
Boce se NE smiju držati u spavaćim prostorijama i prostorijama koje su niže od razine okolnog terena.
U prostoru za smještaj pričuvnih boca mora se osigurati provjetravanje.
Boce se NE smiju držati na mjestima gdje postoji mogućnost njihovog zagrijavanja iznad 40°C.
Boce za UNP skladište se kod dobavljača, prodavača ili korisnika:

na otvorenom prostoru ili pod nadstrešnicom,
u građevinama
Skladišta preko 10.000 kg štite se hidrantskom mrežom.

Vatrogasna oprema skladišta sastoji se od najmanje dva vatrogasna aparata za gašenje požara, odabranih tako
da na svakih 1000 kg uskladištenog UNP-a bude 9 kg praha, koji se postavljaju na dostupna mjesta.
Skladišta moraju imati natpise koji upozoravaju na opasnost od požara i eksplozije:

»ZABRANJENO PUŠENJE I PRISTUP S OTVORENIM PLAMENOM«
STROJARSTVO 65
»NEZAPOSLENIMA PRISTUP ZABRANJEN«

»OPASNOST OD POŽARA I EKSPLOZIJE«
»OBVEZATNA UPORABA ALATA KOJI NE ISKRI«
Boce za korištenje tekuće faze u skladištima moraju biti izdvojene u posebnim skupinama koje su vidno
označene.
Skladištenje boca s UNP-om na postaji za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom obavlja se prema posebnom
propisu.
Skladište boca mora biti locirano na ravnom prostoru s prirodnim provjetravanjem.

Skladišta boca kod dobavljača i prodavača UNP-a u bocama smješta se na udaljenosti ne manjoj od 15 m od
objekata u kojima boravi veći broj ljudi (škola, bolnica, stadion i sl.).
Boce UNP-a skladište se kod korisnika u količini do najviše 1000 kg.
Boce UNP-a skladište se kod dobavljača i prodavača u količini do najviše 50.000 kg.
Skladište boca mora biti osigurano tako da je onemogućeno oštećenje i otuđenje boca.
Zona opasnosti skladišta boca je prostor unutar 1 m u svim smjerovima oko ventila krajnjih boca i predstavlja
zonu 2.
Sigurnosne udaljenosti skladišta boca određuju se prema tablici:
Udaljenosti iz tablice mogu se smanjiti za 50% postavljanjem zaštitnog zida.

Udaljenosti za skladište do 3.000 kg iz tablice mogu se smanjiti postavljanjem zaštitnog zida za dvije trećine.
Zaštitni zid mora biti izveden od nezapaljivih materijala (Klasa A1 prema HRN DIN 4102 – zid od opeke, čelični
lim, betonske ploče i sl.) takovih dimenzija da prikriva skladište na način da se skladište, gledajući iz smjera
mogućeg požara po visini i širini plamena, nalazi u sjeni (visina zaštitnog zida na udaljenosti od 0,6 m od skladišta,
mora nadvisiti za 0,5 m visinu sigurnosnog ventila krajnje boce, a dužina zida mora biti tolika da i najveća
pretpostavljena širina požara ostavlja skladište u sjeni).
Radi učinkovitog provjetravanja skladište UNP-a smije biti okruženo zaštitnim zidovima s najviše po 2
sastavljena zida.
Boce UNP-a u skladištu dobavljača postavljaju se u posebne skupine od po 5.000 kg, sa slobodnim i označenim
putovima unutar skladišta. Prazne boce moraju se odvojiti od punih i označiti natpisom.
Skladište mora biti osigurano od neovlaštenog pristupa metalnom zaštitnom ogradom visine najmanje 2 m.
Boce UNP-a smiju se postavljati jedne iznad drugih, ako su osigurane od prevrtanja.
Prilazni put skladištu mora se osigurati tako da vozila što nisu namijenjena prijevozu UNP-a, ne ulaze u skladište.
Skladište iznad 3.000 kg mora imati najmanje dva prolaza za pristup vatrogasnih vozila.
66 STROJARSTVO
U građevinama boce UNP-a se skladište:

u pogonima za punjenje boca do 10.000 kg, ako je prostorija za uskladištavanje u zajedničkom objektu
s prostorijom za punjenje
u posebno izgrađenim građevinama do 50.000 kg
Skladišta namijenjena za skladištenje boca UNP-a moraju udovoljavati sigurnosnoj udaljenosti prema tablici.
Udaljenosti se mogu smanjiti za 50% postavljanjem zaštitnog zida.
Zaštitni zid mora biti izveden od nezapaljivih materijala (Klasa A1 prema HRN DIN 4102 – zid od opeke, čelični
lim, betonske ploče i sl.) takovih dimenzija da prikriva skladište na način da se skladište, gledajući iz smjera
mogućeg požara po visini i širini plamena, nalazi u sjeni (visina zaštitnog zida na udaljenosti od 0,6 m od skladišta,
mora nadvisiti za 0,5 m visinu skladišta, a dužina zida mora biti tolika da i najveća pretpostavljena širina požara
ostavlja skladište u sjeni).
Nosive konstrukcije skladišta boca UNP-a moraju imati vatrootpornost od najmanje F60.
Skladište može imati najviše tri zida bez otvora, a pod skladišta mora biti od okolnog terena uzdignut najmanje
10 cm.
Skladište mora imati lagani pokrov.
Otvori za prozračivanje skladišta moraju iznositi najmanje 3% tlocrtne površine.
Skladište iznad 3.000 kg MORA imati vatrogasni pristup iz najmanje 2 smjera.
7. Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99)
NE odnosi se na ugostiteljske objekte u starogradskim jezgrama i koju su proglašeni spomenicima kulture.

Moraju biti podijeljeni u požarne sektore.
Ugostiteljski objekti koji se dodiruju s drugim građevinama moraju od njih biti odijeljeni vanjskim požarnim
zidom.
Ugostiteljski objekti koji spadaju u visoke objekte tretiraju se prema propisima o zaštite od požara visokih
objekata.
Otpornost na požar nosivih konstrukcija

do 3 kata min. 30 min
viši od 3 kata (a nisu visoki objekti) min. 60 min
Građevinske mjere sprječavanja prijenosa požara u ugostiteljskim objektima:

veličina požarnog sektora za ugostiteljske objekte koji su viši od 3 kata (a nisu visoki objekti) = 1500 m2
požarni sektor viši od 3 kata može obuhvaćati max. 2 kata, a duljina dulje strane sektora max. 60 m
vrata na granici sektora mogu imati otpornost 30 min
Tavani u ugostiteljskim objektima moraju biti izvedeni kao zaseban požarni sektor odijeljen od ostalih dijelova
ugostiteljskog objekta građevinskim elementima koji imaju otpornost na požar od najmanje 60 min. U slučaju
da je u prostoru tavana ugrađen sustav vatrodojave otpornost elemenata mora biti najmanje 30 min.
Rasvjeta -> pomoćna i panik rasvjeta –> min. osvjetljenje 1 luks u vremenu od min. 2h od uključenja.
Sustav ventilacije –> zaklopke za sprečavanje ulaska dima u prostor putova za izlaženja
Zaklopke moraju biti otporne na požar:
minimalno 30 minuta u zgradama do 3 kata
minimalno 60 minuta u zgradama višim od 3 kata
minimalno 90 minuta u visokim objektima
EVAKUACIJSKI PUT U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA

Put za izlaženje je dio ugostiteljskog objekta kojim se u slučaju požara obavlja evakuacija ljudi u otvoreni
(slobodan) prostor, a sastoji se od vanjskog izlaza -> vanjski izlaz je svaki izlaz koji vodi na ulicu ili neugrožen
prostor.
STROJARSTVO 67
Što je sigurnosni put - ugostiteljski objekti

Sigurnosni izlazni put je dio puta za izlaženje koji je od ostalih dijelova ugostiteljskih objekata odvojen
građevinskim elementima određene otpornosti na požar (zidovi, stropovi, vrata).
Građevinski elementi ugostiteljskih objekata do 3 kata moraju imati minimalnu otpornost na požar 30 min.
Građevinski elementi ugostiteljskih objekata višu od 3 kata otpornost na požar kao i kod nosivih elemenata i/ili
pristupnog prostora (dio puta za izlaženje od izlaznih vrata iz nekog prostora ugostiteljskog objekta (sobe,
apartmana...) do sigurnosnog izlaznog puta ili vanjskog izlaza.
Maksimalna dužina 35 m (max. 55 m uz sustav za automatsko gašenje požara).
Širina putova za izlaženje na najužem mjestu NE smije biti manja od veličina propisanih u tablici:
Slijepi hodnik ugostiteljskog objekta

Ugostiteljski objekti u određenim situacijama mogu imati slijepe hodnike.
Ugostiteljski objekt mora biti projektiran na način da dužina slijepog hodnika ne prelazi 10 m. Iznimno dužina
slijepog hodnika koji je u ugostiteljskom objektu zaštićen sustavom za gašenje požara tipa sprinkler NE smije
prelaziti 15 m.
8. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom NN 93/98, 116/07 i 141/08
Ovim pravilnikom propisuju se sigurnosno tehnički uvjeti za izgradnju, opremanje i rad postaja za opskrbu
prijevoznih sredstava gorivom te provedbu mjera zaštite od požara i eksplozija.
Postaja je građevina koju čine građevinski dio i postrojenje za zapaljive tekućine (i/ili):
ukapljeni naftni plin UNP
stlačeni prirodni plin
bioplin
plin iz biomase
vodik
mješavina zapaljivih plinova (plinska goriva)
ostale vrste energetskih izvora
a koja služi za opskrbu prijevoznih sredstava koja se kreću na kopnu, vodi (samo športska i manja turistička
plovila) i zraku (samo manji gospodarski i športski zrakoplovi) i to iz podzemnih, poluukopanih i nadzemnih
spremnika, a pomoću dobavnih jedinica.
68 STROJARSTVO
Na postajama se preko dobavnih jedinica, pored spremnika prijevoznih sredstava, mogu tekućim gorivima puniti
i namjenski izrađene prijenosne posude.
Tekuća goriva koja se prodaju na postaji su motorni benzini, dizel goriva, ekstra lako ulje za loženje, etanol i sl.
Zone opasnosti
Zone opasnosti na postaji su prostori u kojima je prisutna eksplozivna smjesa zapaljivih para ili plinova sa
zrakom ili se pak može očekivati da će biti prisutna u takvim količinama da to zahtijeva posebne mjere prilikom
konstrukcije, ugradnje i uporabe električnih uređaja, a koja se prema propisima o protueksplozijskoj zaštiti
dijele na:
0. ZONU koja obuhvaća prostor unutar spremnika za smještaj motornih benzina i prostor unutar
spremnika za smještaj UNP-a
1. ZONU koja obuhvaća prostore, i to:
 unutrašnjost zaštitnih kućišta agregata za tekuća goriva odnosno unutrašnjost zaštitnih kućišta
dobavnih, transportnih i mjernih jedinica (primjer: slika 1. - elektronički dio mjerne jedinice koji se
nalazi iznad kućišta, ako je odvojen nepropusnom pregradom od ostalog dijela kućišta nalazi se u
zoni sigurnosti)
 unutrašnjost zaštitnih kućišta agregata za UNP, odnosno unutrašnjost zaštitnih kućišta dobavnih,
transportnih i mjernih jedinica i prostor vodoravno do udaljenosti 0,2 m oko zaštitnih kućišta i visine
od gornjeg ruba kućišta, odnosno od nepropusne pregrade iznad koje je smješten elektronički dio
mjerne jedinice do tla (primjer: slika 1. - elektronički dio mjerne jedinice koji se nalazi iznad kućišta
ako je odvojen nepropusnom pregradom od ostalog dijela kućišta nalazi se u zoni sigurnosti)
 okno podzemnih spremnika za smještaj zapaljivih tekućina
 pri istakanju motornih benzina iz autocisterne, prostor oko priključnog uređaja na autocisterni 1,5
m vodoravno i visine do 1 m iznad tla, kao i prostor 1 m sferno u ostalim smjerovima oko priključnog
uređaja na autocisterni
 neposredna okolica izlaznog otvora dišnog sustava spremnika
 pri istakanju UNP-a iz autocisterne, prostor oko priključnog uređaja na autocisterni 2,5 m vodoravno
i visine do 1 m iznad tla, kao i prostor 1 m sferno u ostalim smjerovima oko priključnog uređaja na
autocisterni
 pri istakanju UNP-a iz autocisterne, prostor oko priključnog uređaja na postaji kao kod priključnog
uređaja na autocisterni iz točke 2. h. ovog članka
 zone opasnosti oko spremnika za UNP određuju se sukladno Pravilniku o ukapljenom naftnom plinu
2. ZONU koja obuhvaća prostore i to:
 prostor vodoravno do udaljenosti 0,2 m oko zone 1 iz točke 2. a. ovog članka i visine od gornjeg
ruba zone 1 do tla
 prostor vodoravno do udaljenosti 1 m oko zone 1 iz točke 2.b. ovog članka i visine od gornjeg ruba
zone 1 do tla
 prostor do 0,2 m oko kućišta malih uređaja za istakanje
 pri istakanju motornih benzina iz autocisterne, prostor vodoravno 3,5 m mjereno od ruba zone 1 i
visine 0,5 m mjereno od tla, kao i prostor 0,5 m sferno oko zone 1
 pri istakanju motornih benzina iz autocisterne, prostor vodoravno oko okna za priključak
autocisterne na udaljenosti do 2 m i visine 0,5 m mjereno od tla (primjer: slika 2. - zona 2 otpada,
osim pri pretakanju motornih benzina iz autocisterne)
 pri istakanju UNP-a iz autocisterne, prostor vodoravno 5 m mjereno od ruba zone 1 i visine 0,5 m
mjereno od tla, kao i prostor 0,5 m sferno oko zone 1
 prostor oko palete s bocama UNP-a ili oko krajnjih boca UNP pod nadstrešnicom vodoravno do
udaljenosti 5 m i visine do 1 m iznad tla, kao i 1 m u ostalim smjerovima od krajnjih boca
 područja djelovanja pipca za istakanje, odnosno ventila za istakanje do visine radnog djelovanja
pipca za istakanje, odnosno ventila za istakanje na površini kruga ili odsječka kruga polumjera koji
odgovara dužini savitljive cijevi uvećanom 1 m za tekuća goriva i 2 m za UNP
STROJARSTVO 69
Otvori za prihvat zauljenih voda i drugi otvori na sustavu za pročišćavanje zauljenih voda te prostor oko tih otvora
predstavlja zonu opasnosti kao kod okna podzemnih spremnika.
Zone opasnosti spremnika za UNP NE smiju se preklapati s ostalim zonama opasnosti na postaji, izuzev kod
polja djelovanja pipaca za istakanje tekućih goriva koja se mogu poklopiti sa poljem djelovanja ventila za
istakanje UNP.
Zone opasnosti NE smiju prelaziti granice prostora postaje za opskrbu vozila gorivom.
Otvori za odvodnju oborinskih i fekalnih voda NE smiju se nalaziti u zonama opasnosti.
Nadzemni električni vodovi NE smiju prelaziti iznad zona opasnosti.
Zona opasnosti može se smanjiti konstruktivnim i/ili građevinskim mjerama koje ograničavaju širenje
eksplozivnih smjesa zapaljivih para ili plinova sa zrakom.
Na postaji gdje se uz motorne benzine i UNP obavlja opskrba prijevoznih sredstava drugim tekućim gorivima,
za sva tekuća goriva, bez obzira na temperaturu njihovog plamišta, zone opasnosti se određuju kao za motorne
benzine.
Ako postaja služi isključivo za opskrbu prijevoznih sredstava dizel gorivom s temperaturom plamišta iznad 550°C
i/ili za opskrbu potrošača ekstra lakim uljem za loženje za njih se NE određuju zone opasnosti, s tim da agregati,
odnosno dobavne, transportne i mjerne jedinice moraju biti izvedene i ugrađene sukladno propisima iz
protueksplozijske zaštite.
Ako su spremnici, agregati, drugi uređaji i instalacije za goriva na postaji odvojeni na odgovarajući način od
spremnika, agregata drugih uređaja i instalacija za motorne benzine i UNP za njih se ne određuju zone opasnosti,
ako to svojim stručnim mišljenjem potvrdi ovlaštena javna ustanova za protueksplozijsku zaštitu osnovana
sukladno zakonu o normizaciji.
70 STROJARSTVO
9. Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN
29/13)
Požarno opterećenje
Požarno opterećenje je količina toplinske energije koja se MOŽE razviti u nekom prostoru, nastaje
sagorijevanjem sadržaja građevine (pokretno opterećenje) i dijelova konstrukcije i elemenata građevine (stalno
opterećenje), a razlikuje se:
ukupno požarno opterećenje (MJ)
specifično požarno opterećenje (MJ/m2)
Ukupno požarno opterećenje je ukupna toplina koja se MOŽE osloboditi iz toplinske moći svega upaljivog
materijala u prostoru neovisno o tome pripada li gorivi materijal konstrukciji ili se nalazi u prostoru.
Specifično požarno opterećenje je prosječan iznos ukupnog požarnog opterećenja na jedinici površine, a dijeli
se na:
nisko: < 1 GJ/m2
srednje: 1-2 GJ/ m2
visoko: > 2 GJ/ m2
Požarni zid. Tumačenje oznake REI-M90

Požarni zid je zid minimalne otpornosti na požar od 90 minuta koji presjeca konstrukciju građevine od poda do
krova s posebno izvedenim krovnim završetkom koji onemogućuje prijenos požara.
Požarni zid mora osigurati tražena REI-M svojstva:

M (mehaničkog udara) zbog eventualnog padanja okolnih konstrukcija
R označava zahtjevanu nosivost
E cjelovitost
STROJARSTVO 71
I toplinsku izolaciju
i to sve treba trajati 90 minuta.
Požarni zid mora spriječiti prijenos dima i vatre na druge građevine i/ili požarne odjeljke u istoj građevini.
Požarni zidovi moraju se graditi:

kod građevina kod kojih je zabatni zid udaljen manje od 3 m od susjedne građevine
kod građevina velike duljine i zgrada u nizu (duljine veće od 60 m), osim kod onih kod kojih to nije
moguće zbog funkcionalnih razloga (sportske i koncertne dvorane, tvorničke hale i sl.)
kod građevine različite visine koje se spajaju preko različitih požarnih odjeljaka
kod građevina različite namjene
pregradne konstrukcije otporne na požar - sve pregrade (zidovi, stropovi, podovi) bilo koje otpornosti
na požar koje se postavljaju na granicu požarnog odjeljka radi sprječavanja širenja požara i dima u
danom vremenu
pregradne konstrukcije otporne na dim - sve pregrade (zidovi, stropovi, podovi, protudimni zastori,
vodene zavjes i sl.) bilo koje propusnosti dima koje se postavljaju na granicu dimnog odjeljka radi
sprečavanja širenja dima u danom vremenu
Požarni i dimni odjeljak

Požarni odjeljak je dio građevine koji je odijeljen o ostalih dijelova pregradnom konstrukcijom i elementima
određene otpornosti na požar.
Dimni odjeljak je dio građevine odijeljen od ostalih dijelova građevine pregradnom konstrukcijom. i
elementima određene propusnosti dima.
Što smatramo visokim objektima?

Zgrade s prostorima za boravak ljudi čiji su podovi najvišeg kata najmanje 22 m iznad najniže kote terena na
koji je moguć pristup.
Prema zahtjevnosti ZOP-a zgrade se dijele na podskupine (zgrade podskupine = ZPS):
TIP etaže kota poda zadnje etaže stan/poslovna jedinica

slobodno stojeće
ZPS1 3 do 7 m 1 stan – 400 m2 50 korisnika
dostupna s 3 strane vatrogascima
ZPS2 Slobodno stojeće i zgrade u nizu 3 do 7 m 3 stana – 400 m2 100 korisnika
ZPS3 3 do 7 m 300 korisnika
1 stan s
ZPS4 4 do 11 m neograničena površinom 300 korisnika
više stanova – 400m2
Zgrade u kojima borave nepokretne
osobe, osobe smanjene
ZPS5 do 22 m
pokretljivostim i osobe ograničenog
kretanja
Visoke
više od 22 m
zgrade
Otpornost na požar nosivih i/ili nenosivih konstrukcija (zid, strop, stup, greda...) je sposobnost konstrukcije ili
njena dijela da kroz određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu (i/ili):
nosivost (R - resistance)
toplinsku izolaciju (I - insulation)
cjelovitost (E - integrity)
mehaničko djelovanje (M)
u uvjetima djelovanja predviđenog požara (standardnog ili projektiranog).
Otpornost na požar drugih elemenata (vrata, požarnih zavjesa, požarnih premaza zaklopaca, obujmica, kabela,
zatvarača i sl.), mogu sadržavati i druge zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni u slučaju požara:
toplinsko zračenje (W)
72 STROJARSTVO
automatsko zatvaranje (C)

propusnost dima (S)
kontinuitet strujnog kruga (P)
otpornost na čađu (G)
sposobnost požarne zaštite (K)
Vrijeme otpornosti na požar izražava se u minutama i označava brojevima: 15, 20, 30, 45, 60, 90, 120, 180, 240,
360 i određuje se na temelju požarnog opterećenja.
Kako dokazujemo da neki AB zid ima određena požarna svojstava?

Otpornost na požar nosivih konstrukcija DOKAZUJE se proračunom nosivosti i uporabljivosti konstrukcije za
predviđena djelovanja i utjecaje na građevinu u glavnom projektu, u okviru proračuna mehaničke otpornosti i
stabilnosti.
Može se dokazivati i ispitivanjem u ovlaštenom laboratoriju prema hrvatskim normama
Kako provjeriti otpornost na požar zida koji je zidan na gradilištu?

Treba biti izveden u skladu s normom, a norme su navedene u projektu.
Razredi reakcije građevinskih proizvoda

Građevni proizvodi koje se ugrađuju u građevinu trebaju zadovoljiti zahtjeve u pogledu reakcije na požar.
Reakcija na požar građevnog proizvoda može se u unutarnjem prostoru građevine smanjiti za 1 stupanj u slučaju
kada će u građevini biti ugrađen sustav za automatsko gašenje požara (sprinkler)
Najmanji dozvoljeni razred građevnih proizvoda E.
Sustav EURORAZREDA reakcije na požar dijeli građevne proizvode u 2 grupe:

podovi
svi drugi građevni proizvodi
Razredi reakcije na požar (osim podova):

7 razreda reakcije na požar: A1, A2, B, C, D, E, F
A1 prirodni kamen, beton, opeka, keramika, staklo, metalni proizvodi
A2 isto kao A1 ali s malo organskih materijala
B gipsane ploče s oblogama, požarni usporivači na bazi drva
C fenolna pjena, gipsane ploče s tanjim oblogama od
D drveni proizvodi debljine >10mm i gustoće > 400 kg/m3
E vlaknaste ploče, izolacije, plastika
F proizvodi koji nisu ispitani na požar
3 klase obzirom na razvoj dima: s1, s2, s3 (smoke)
3 klase obzirom na goruće kapljice: d0, d1, d2 (droplets)
Podovi imaju uz razred indeks "fl" i samo klase razvoja dima s1, s2
Koji su dokazi da materijal nije goriv?

Izjava o svojstvima i certifikat o stalnosti svojstava.
Izjava o svojstvima i dokumenti kojima se dokazuju požarna svojstva

Izjava o svojstvima i certifikat o stalnosti svojstava garantiraju da proizvod ima upravo takva požarna svojstva
kao što definirano njegovom tehničkom specifikacijom.
STROJARSTVO 73
Sprječavanje širenja požara u građevinama. Od čega se gradi evakuacijski put i zašto?

Evakuacijski put se gradi od proizvoda otpornih na požar zato što je požarni odjeljak.
Građevine se dijele na požarne i/ili dimne odjeljke, ovisno o njenoj namjeni i ostalim parametrima (požarno
opterećenje, zaposjednutost prostora, visina, sustavi za automatsku dojavi i gašenje požara...)
Podjelom na požarne i/ili dimne odjeljke moraju biti obuhvaćeni:
evakuacijski putovi
atriji
vertikalni kanali za razne instalacije (ventilacije, klima...)
okna dizala ako povezuju više požarnih odjeljaka
Otpornost na požar ukupne nosive konstrukcije mora biti veći ili jednak od otpornosti na požar pojedinačne
konstrukcije ili elementa s navedom otpornosti na požar.
Kod nadzemnih etaža stambene namjene požarni odjeljak može biti maksimalne do 1200 m2, a uredske namjene
do 1600 m2. Dužina odjeljka NE smije prelaziti 60 m, a požarni odjeljak može se rasprostirati najviše na 4
nadzemne etaže.
Veličine požarnih i/ili dimnih odjeljaka prostora u podzemnim etažama koji su u funkciji druge namjene (garaže,
skladišta i slično) moraju biti u skladu s posebnim propisom za konkretnu namjenu.
Iznimno, odredbe se NE primjenjuju se na građevine za koje podjela na odjeljke nije primjerena ili opravdana iz
funkcionalnih razloga (sportske dvorane, velesajamski izložbeni paviljoni, koncertne dvorane i slično).
Sigurnost u slučaju požara kod projektiranja takvih građevina treba DOKAZATI primjenom proračunskih metoda
i/ili modela koji se temelje na provjerenim tehničkim rješenjima i/ili novijim dostignućima na tom području.
Konstrukcija i elementi koji razdvajaju požarne i/ili dimne odjeljke dijele se na:
požarne zidove (unutarnje i vanjske) min. otpornosti REI-M 90 i proizvoda reakcije na požar A2-s1,d0
druge pregradne konstrukcije i elemente otporne na požar i/ili na granici požarnog i/ili dimnog odjeljka
NAČIN GRADNJE POŽARNIH ZIDOVA I DRUGIH KONSTRUKCIJA NA GRANICI POŽANOG ODJELJKA

Unutarnji požarni zidovi:
grade se min. 0,3 m iznad krovne plohe s negorivim pokrovom (reakcije na požar A1 ili A2-s1d0)
grade se min. 0,5 m iznad krovne plohe s gorivim pokrovom (reakcije na požar E-B)
Alternativa: ispod krovne plohe izvesti konzolu 0,5 m lijevo i desno od zida (kod krovnih ploha s gorivim
pokrovom potrebno je iznad konzole osigurati pokrov i/ili izolaciju reakcije na požar A1 ili A2-s1d0) ali
bez zahtjeva ''M'' za konzolu
74 STROJARSTVO
Sprječavanje širenja požara preko otvora u fasadi

Horizontalno prenošenje požara preko prozora/otvora na pročelju zgrade sprječava se gradnjom zidova min. 1
m lijevo i desno od sredine zida koji je na granici požarnog odjeljka iste otpornosti na požar ili jednostrano na
jednu stranu tako da je ukupna dužina 2 m, osim za zgrade ZPS 2, 3, i 4 gdje ta udaljenost može biti 1 m.
Alternativa -> produžetak zida min. 0,5 m izvan pročelja na granici požarnog odjeljka iste otpornosti na požar
Kod zgrada razvedenog tlocrta gdje se požarni odjeljci spajaju pod kutom ≤ 135°, prijenos požara između
odjeljaka preko kutnog spoja se sprječava tako da se grade zidovi iste otpornosti u duljini min. 5 m
Otpornost na požar zida može biti manja za 30 min (min. E30 ili EW30 uz dokaz proračunom u GP ili EI30 bez
dokaza) ako postoji sustav za automatsku dojavu i gašenje požara.
Sprječavanje vertikalnog prenošenja požara po pročelju zgrade preko otvora niže etaže koja je zasebni požarni
odjeljak na više etaže koje su drugi požarni odjeljak, potrebno je graditi vertikalni građevinski element između
dva otvora (parapet) duljine min. 1,2 m (ili zbroj parapet + horizontalna istaka = 1,2 m)
Sprječavanje prijenosa požara u vertikalnom smjeru preko požarnih odjeljaka koji se dodiruju, kod zgrada
različite visine, pri čemu se na krovu niže nalaze otvori na udaljenosti ≤ 5m od pročelja više zgrade, ili se nalazi
stropna konstrukcija koja ne zadovoljava propisanu otpornost na požar, zid se izvodi prema slikama
Sprječavanje širenja požara preko otvora u konstrkciji i elementima koji omeđuju požarne odjeljke, gdje su
otvori:
vrata
otvori za prolaz klimatizacijskih, ventilacijskih, električnih instalacija, cjevovoda,
instalacijska okna i kanala, poklopci revizijskih okna
otvori za prolaz voznog okna dizala
dimnjaka,
otvori staklenih stijena
Na građevinskim elementima kojima se sprječava prijenos požara u horizontalnom kao i kod građevinskih
elemenata između otvora kojima se sprječava prijenos požara po vertikali između različitih požarnih odjeljaka
MORA se kod izvedbe toplinskih kontaktnih sustava pročelja s gorivom toplinskom izolacijom, izvesti pojas od
negorive toplinske izolacije (reakcije na požar A1 ili A2-s1d0) u širini te prekidne udaljenosti.
Kod izvedbe ovješenih ventiliranih elemenata pročelja potrebno je kod gorivih i negorivih toplinskih izolacija
spriječiti prijenos požara kroz ventilirajući sloj u širini prekidne udaljenosti, barijerom koja se kod klasificiranih
STROJARSTVO 75
sustava izvodi prema uputi proizvođača, a kod sustava s pojedinačnim komponentama prema priznatim pravilima
tehničke prakse.
Kod zgrada podskupine ZPS4 koje su jedan požarni odjeljak a kod kojih se koristi kontaktni sustav pročelja s
gorivom toplinskom izolacijom, neposredno oko građevinskih otvora bočno i iznad (prozori, vrata) ili samo
horizontalno iznad otvora u dužini većoj od 30 cm lijevo i desno od krajnjeg ruba otvora izvodi se protupožarni
pojas (barijera) toplinske izolacije u širini min 20 cm razreda reakcije na požar A1 ili A2-s1d0, kako bi se spriječilo
širenje požara po pročelju zgrade.
Alternativa: može se toplinska izolacija A1 ili A2-s1d0, izvesti kao horizontalni kontinuirani pojas širine min 30 cm
oko cijele zgrade na svakoj drugoj etaži, max 50 cm iznad gornjeg ruba otvora. Negorive barijere se lijepe i
mehanički sidre na zid pročelja tako da se u slučaju požara spriječi otpadanje dijelova izolacije.
Vrata (pokretni elementi):

moraju imati otpornost na požar kao i konstrukcija i elementi u koju su ugrađena
mogu imati otpornost za 1 stupanj nižu (min. E30) ako je površina pokretnih elemenata max. 20%
površine konstrukcije u koju su ugrađeni
Kako spriječiti da požar ne uđe u instalacije i ne proširi se njima? Gdje se postavljaju zaklopke?
Zaklopke za zaštitu od požara namijenjene su za automatsko zatvaranje protoka zraka u dovodnim i odvodnim
kanalima klimatizacije i ventilacije pri nastanku požara. Ugrađuju se na granice požarnih odjeljaka, odnosno na
prodore ventilacijskih kanala kroz požarne zidove.
Sprječavanje širenja požara i dima na druge odjeljke sprječava se:

ugradnjom cijevnih barijera (protupožarnih obujmica) i pregrada na mjestu ulaska cjevovoda ili
kabelskog kanala u konstrukciju koja omeđuje požarni odjeljak čija je otpornost na požar i/ili jednaka
otpornosti na požar te konstrukcije ili je za jedan stupanj manja, ali NE manja od E30
oblaganjem cjevovoda ili kabelskog kanala oblogom čije je reakcija na požar i otpornost na požar i/ili
dim ista kao i konstrukcija koju prolazi
polaganjem cjevovoda u okna i kanale čije stjenke imaju otpornost na požar i/ili dim kao i konstrukcija
kroz koju prolazi
Za vanjske izolacije, obloge, parne brane, folije i slične obloge cijevi i kanal moraju se koristiti NEGORIVI
građevni proizvodi (reakcije na požar A1 ili A2-s1d0), a iznimno min. C-s3d2 ako postoji sustav automatskog
gašenja.
Sprječavanje širanja požara na susjedne građevine

Sprječavanje širenja požara na susjedne građevine postiže se (građevine u neposrednoj blizini ili koje se
dodiruju):
definiranjem sigurnih udaljenosti na razini prostornog uređenja (prostorni i urbanistički planovi)
određivanje sigurnosnih udaljenosti na razini predmetne lokacije (npr. kod spremnika zapaljivih tvari)
izvedba požarnih zidova najmanje otpornosti na požar REI-M 90
izvedba vanjskih zidova određene otpornosti na požar i zidnih obloga i izolacija (min. A1 ili A2-s1d0)
ograničenje površine nezaštićenih površina otvora
ugradnjom sustava za automatsku dojavu i gašenje požara
Kada je udaljenost dviju susjednih građevina s malim požarnim opterećenjem < 3 m, zidovi i stropovi (krovovi)
koji graniče sa susjednim građevinama moraju imati otpornost sukladni propisanim.
Kada je jedna od susjednog građevina sa opterećenjem > 1000 MJ/m2, međusobna sigurnosna udaljenost se
određuje proračunom NFPA 80A.
Sustavi za odvodnju dima i/ili topline i sustavi nadtlaka

Sustave za odvodnju dima i topline potrebno je predvidjeti u sljedećim slučajevima:
76 STROJARSTVO
sigurnosnim stubištima - sigurnosno stubište je zaštićeno od utjecaja vatre i dima, koje vodi na sigurno
mjesto, a može biti unutarnje (otvoreno ili zatvoreno) i vanjsko (potpuno otvoreno ili djelomično
otvoreno)
podrumskim prostorima BEZ podrumskih prozora ili drugih otvora koji vode prema vanjskom prostoru
kad je:
 kapacitet tog prostora veći od 100 osoba
 etaža koju koriste ljudi na više od 9,10 metara ili kad ima više od jednog nivoa za boravak
smještenog ispod najnižeg nivoa prostora za udaljavanje
 zatvorenim atrijskim prostorima
 nadzemnim požarnim odjeljcima BEZ prozora s požarnim opterećenjem od 250 MJ do 999 MJ te
površinom požarnog odjeljka većom od 200 m2, odnosno površinom požarnog odjeljka većom od
400 m2 kod požarnih odjeljaka u kojima je ugrađen sustav za automatsku dojavu i gašenje požara
 nadzemnim požarnim odjeljcima BEZ prozora s požarnim opterećenjem od 1000 MJ do 1999 MJ
te površinom požarnog odjeljka većom od 100 m2, odnosno površinom požarnog odjeljka većom
od 200 m2 ako je u njega ugrađen sustav za automatsku dojavu i gašenje požara
u drugim slučajevima nadzemnih požarnih odjeljaka BEZ prozora te s požarnim opterećenjem iznad
2000 MJ i površinom odjeljka većom od 50 m2, odnosno 100 m2 ako je ugrađen sustav za automatsku
dojavu i gašenje požara
Evakuacijski put
Sigurno i pravovremeno napuštanje zgrade u slučaju požara osigurava se primjenom odgovarajućih mjera:
rasporedom i brojem evakuacijskih putova te izlaza primjereno broju ljudi i njihovoj pokretljivosti
odvajanjem elemenata koji ograničavaju evakuacijske puteve (stropovi, zidovi, vrata) od drugih
dijelova građevine, elementima otpornim na požar i dim
odabirom građevnih proizvoda kojima se oblažu zidovi, stropovi evakuacijskih puteva, odgovarajuće
reakcije na požar
sustavom za odvođenje dima i/ili topline
sustavom uređaja za natlačivanje evakuacijskih puteva zbog sprječavanja ulaska dima
sustavom za rano otkrivanje i gašenje požara
sustavom za uzbunjivanje korisnika građevine
rasvjetom za slučaj nužde i znakova koji upućuju na evakuacijski put
ugradnjom protupanik kvaka, pritisnih ploča, šipki i sl. na evakuacijskim vratima
U građevini moraju postojati min. 2 evakuacijska puta koja vode u različitim smjerovima do vanjskog prostora,
ili sigurnog mjesta u građevini i koji NE završavaju u istom požarnom i/ili dimnom odjeljku.
Broj evakuacijskih putava ovisno o broju korisnika iznosi:

min. 2 evakuacijska puta ako je broj korisnika < 500
min. 3 evakuacijska puta ako je broj korisnika 500-1000
min. 4 evakuacijska puta ako je broj korisnika > 1000
Iznimno može biti projektiran i samo jedan evakuacijski put za prodajno-uslužne prostore unutar građevine ako:
broj korisnika manji od 50
površina prostora manja od 280,00 m2
požarno oterećenje manje od 1000 MJ/m2
dužina zajedničkog dijela evakuacijskog puta manja od 23,00 m odnosno manja od 30,00 m sa
ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje požara
Kod građevina koje imaju više etaža, evakuacijski putovi vode preko stubišta, od kojih najmanje jedno stubište
mora biti izvedeno sukladno zahtjevima sadržanim u tablici Otpornost na požar sigurnosnih stubišnih prostora, a
ostala stubišta u protudimnoj izvedbi, pod uvjetom da stubišta vode do različitih izlaza iz građevine, odnosno
ne završavaju u istom požarnom i/ili dimnom odjeljku.
STROJARSTVO 77
U slučaju građevina, osim zgrada ZPS 5, uz evakuacijski put preko stubišta, jedan od evakuacijskih putova može
biti preko prozora za spašavanje. Taj prozor je dimenzija najmanje 0,80 x 1,20 metra, s visinom parapeta ili
zaštitne ograde 0,90 - 1,20m, a najmanje jedan takav prozor mora biti izveden po svakom stanu/jednoj
poslovnoj jedinici te postavljeni na odgovarajućim mjestima dohvatljivim za vatrogasnu tehniku, ukoliko je
vrijeme dolaska nadležne vatrogasne postrojbe na intervenciju unutar vremena od 15 minuta, te da raspolaže
odgovarajućom vatrogasnom tehnikom, što treba dokazati.
U katnim zgradama u kojima se traži više od dva evakuacijska puta prozori za spašavanje mogu se koristiti samo
kao jedan od evakuacijskih putova.
Iznimno, kod zgrada kod kojih nije moguće izvesti prozore za spašavanje i/ili osigurati odgovarajuće operativne
vatrogasne površine iz tehničkih ili drugih razloga (zaštićene građevine, urbana područja i drugo), za evakuacijski
put dovoljno je osigurati jedan izlaz stubištem pod uvjetom da je to stubište izvedeno kao nadtlačno.
Ne odnosi se na zgrade kod kojih je potrebno osigurati više od dva evakuacijska puta ili izlaza, te na zgrade
podskupine 5 (ZPS 5).
Ukupna duljina evakuacijskog puta je duljina puta od najudaljenije točke u kojoj se osoba može naći do vanjskog
prostora, odnosno sigurnog mjesta
max. 60 m u građevinama s ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje požara
max. 40 m u građevinama bez navedenog sustava
Dijelovi evakuacijskih puteva mogu biti:

zajednički dio evakuacijskih puteva je dio puta od najudaljenije točke do točke gdje korisnik bira izlaz
u 2 razna smjera
 max. 30 m u građevinama s ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje požara
 max. 23 m bez navedenog sustava
 max. 15 m u podzemnim garažama i industrijskim građevinama
slijepi hodnik je dio puta koji vodi u samo 1 smjeru
 max. 15 m u građevinama s ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje požara,
industrijske građevine i podzemne etaže
 max. 6 m bez navedenog sustava
Ne odnose se na zgrade stambene namjene koje posjeduju propisane evakuacijske prozore iz svake
stambene jedinice dohvatljive vatrogascima radi sigurne akcije spašavanja i gašenja, odnosno do
10,00 m dužine slijepog hodnika ako ti uvjeti nisu ispunjeni.
prostor udaljavanja od izlaza do sigurnog mjesta
Širina evakuacijskih puteva određuje se prema broju osoba na etaži koja ima najveću zaposjednutost prostora,
uz uvjet da se širina evakuacijskog puta NE smanjuje na nižim etažama građevine
Širina evakuacijskih puteva određuje se kao umnožak broja osoba na etaži koja ima najveću zaposjednutost s
koeficijentom prema tablici, s tim da širina evakuacijskog puta NE može biti manja od:
min. 1,1 m
min. 1,25 m za visoke zgrade
0,9 m za prostor s kapacitetom zaposjednutosti do 50 osoba
78 STROJARSTVO
Izračun vremena evakuacije za zgrade u kojima boravi > 300 osoba i za zgrade u kojima borave osobe smanjene
pokretljivosti čiji je broj veći od 50, a ispunjavanje temeljnog zahtjeva zaštite od požara se dokazuje prema
priznatim metodama proračuna i modelima.
Za izračun vremena evakuacije mogu se koristiti samo odgovarajuće metodologije izračuna kao što su dinamički
modeli strujanja, mrežni modeli ili individualni modeli, odnosno modeli i proračuni koji uzimaju u obzir više
faktora koji imaju utjecaj na evakuaciju kao što su:
karakteristike požara koje obuhvaćaju požarno opterećenje, prirodu izgaranja, raspored požarnog
opterećenja, stupanj isijavanja topline, uvjete dovoda zraka i drugo
karakteristike zgrade koje obuhvaćaju arhitektonske karakteristike (dužina, visina, otvori na zidovima)
karakteristike konstrukcije, sustave za dojavu i/ili gašenje, sustave za odvod dima i topline i drugo
karakteristike korisnika koje obuhvaćaju broj korisnika, njihov raspored po građevini, stanje budnosti
(dan, noć), fizičko stanje (pokretni, nepokretni) starosno i mentalno stanje, poznavanje građevine i
drugo
Na pitanja kao što su izračun površina požarnih odjeljaka, požarnog opterećenja, potreba za uvođenjem pojedinih
sustava (sprinkler i drugo) te druga pitanja koja nisu uređena pravilnikom o otpornosti na požar i drugim
zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara posebnim propisom, mogu se primijeniti inozemne
smjernice i propisi kao pravila tehničke prakse (Österrichisches Institut für Bautechnik OIB), British Standard (BS),
National Fire Protection Association (NFPA) i drugi, ako su odobreni u postupku izdavanja posebnih uvjeta
građenja i/ili izdavanja potvrde iz područja zaštite od požara.
Ukoliko se primjenjuju inozemne smjernice, može se primjenjivati samo jedna smjernica, a ne kombinacija
smjernica, i to uz obaveznu primjenu važećih EU normi koje su prihvaćene kao hrvatske norme.
Napomena: U potkrovljima stambene namjene razred reakcije na požar A2 za krovne konstrukcije ZPS4 i ZPS5
postiže se gradnjom krovne konstrukcije od negorivih elemenata ili od drvene građe obložene negorivim
građevnim proizvodom. Prihvatljivo je i rješenje u kome je drvena krovna konstrukcije izvana zatvorena sa svih
strana negorivim elementima propisane reakcije na požar uz uvjet da unutar tog prostora nema instalacija. Tada
se dozvoljava da drvo krovne konstrukcije ima razred reakcije na požar D sukladno HRN EN 13986. Ukoliko je
potkrovlje poslovne namjene (npr. uredske) dozvoljava se uporaba premaza otpornih na požar za otvorene krovne
konstrukcije ako je postignut razred reakcije na požar B uz instaliran i funkcionalno ispravan sprinkler sustav.
Ako se radi o prostoru krovišta koje nije stambene namjene ili nije predviđen za boravak ljudi (običan tavan) tada
se dozvoljava da drvo krovne konstrukcije ima najmanje razred reakcije na požar D ako je tavan požarno odvojen
od stambenog dijela i susjednih građevina a pokrov je razreda reakcije na požar A2.
STROJARSTVO 79
10. Pravilnik o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara NN 44/12
Ovim pravilnikom propisuju se uvjeti za davanje ovlaštenja za obavljanje provjere ispravnosti i funkcionalnosti
izvedenih stabilnih sustava, uređaja i instalacija za otkrivanje, dojavu i gašenje požara, otkrivanje i dojavu
prisutnosti zapaljivih plinova i para te sprječavanje širenja požara kao i način provjere njihove ispravnosti.
Sustav za otkrivanje i dojavu požara je skup elemenata, funkcionalno povezanih i neprenosivih (automatski i
ručni javljači požara, centrala za dojavu požara, uređaji za signalizaciju požara, uređaji za napajanje i dr.) koji se
rabe za otkrivanje i dojavu požara u unaprijed odabranom prostoru. Mogu djelovati samostalno ili zajedno sa
sustavom za gašenje požara te zaštitnim uređajima i instalacijama za sprječavanje širenja požara i nastajanje
eksplozija.
Sustav za gašenje požara je skup elemenata, funkcionalno povezanih i neprenosivih (sustavi za gašenje vodom,
pjenom, prahom, plinskim sredstvima i dr.) koji se rabe za gašenje požara. Mogu djelovati samostalno ili zajedno
sa sustavom za dojavu požara te zaštitnim uređajima i instalacijama za sprječavanje širenja požara i nastajanje
eksplozija.
Sustav za otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para je skup elemenata, funkcionalno povezanih i
neprenosivih (mjerna glava, centrala, uređaji signalizacije, napajanje i dr.) koji se rabe za otkrivanje i dojavu
prisutnosti zapaljivih plinova i para u unaprijed odabranom prostoru. Mogu djelovati samostalno ili zajedno s
uređajima i instalacijom za sprječavanje istjecanja opasnih koncentracija zapaljivih plinova i para.
Uređaji i instalacije za sprječavanje širenja požara je skup elemenata, funkcionalno povezanih i neprenosivih
(protupožarne zaklopke, protupožarna vrata s uređajem za automatsko zatvaranje, uređaji za odvođenje dima i
topline nastalih u požaru i dr.) koji se rabe za sprječavanje nastajanja i širenja požara. Mogu djelovati samostalno
ili zajedno sa sustavom za dojavu i/ili gašenje požara.
Prvo ispitivanje je provjera ispravnosti sustava koje se obavlja prije stavljanja u uporabu novoizgrađenog
odnosno rekonstruiranog sustava.
Periodično ispitivanje je provjera ispravnosti sustava koje se obavlja periodično, u propisanim vremenskim
razmacima poslije prvog ispitivanja.
Ispravnost sustava provjerava se prvim i periodičnim ispitivanjima.
Prvo ispitivanje sustava obavljaju pravne osobe ovlaštene od ministarstva unutarnjih poslova MUP-a za
obavljanje poslova ispitivanja ispravnosti sustava, koje nisu proizvele ili rekonstruirale, uvezle, projektirale,
ugradile ili nadzirale ugradnju ili rekonstrukciju sustava ili njegovih elemenata, odnosno nisu vlasnici niti korisnici
sustava.
Periodično ispitivanje sustava obavljaju pravne osobe ovlaštene od ministarstva za obavljanje poslova
ispitivanja ispravnosti sustava.
Provjera ispravnosti obavlja se za sljedeće sustave:

sustav za otkrivanje i dojavu požara
sustav za gašenje požara plinskim sredstvima
sustav za gašenje požara pjenom
sustav za gašenje požara vodom
sustav za gašenje požara vodenom maglom
sustav za gašenje požara prahom
sustav za otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para
hidrantska mreža
uređaji i instalacije za sprječavanje nastajanja i širenja požara i eksplozija
80 STROJARSTVO
11. Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08)
Ovim pravilnikom propisuju se min. zahtjevi koje je potrebno ispuniti radi zaštite skladišta od požara i eksplozija.
Skladište. Podjela skladišta

Skladišta su građevine ili prostori u sustavu građevina druge namjene u kojima se skladišti goriva roba ili
negoriva roba u gorivoj ambalaži.
Skladišta se prema površini dijele na:

mala skladišta - površine požarnog sektora veće od 1000 m2
srednja skladišta - površine požarnog sektora 1000 do 3000 m2
velika skladišta - površine požarnog sektora 3000 do 6000 m2
skladišta površne požarnog sektora iznad 6000 m2
Skladišta se prema načinu skladištenja robe dijele na:

klasična skladišta (sa skladištenom robom do visine 9 m)
visokoregalna skladišta (iznad 9 m)
silose
hladnjače
Skladište mora biti zaseban požarni sektor i u pravilu obuhvaća max. 1 etažu (iznimno max. 2 etaže ukupne
površine poda obje etaže max. 6000 m2).
Roba se NE smije skladištiti iznad evakuacijskih putova.
Prostor skladišta u objektu druge namjene mora biti odvojen požarnim zidom min. otpornosti 90 min.
Uz svaki ulaz/izlaz u skladište, s vanjske strane mora se postaviti tipkalo za isključenje struje u skladištu.
Rasvjetna tijela moraju biti zaštićena zaštitnom armaturom zbog mehaničkog oštećivanja.
Skladišta moraju biti opremljena protupaničnom rasvjetom koja osigurava osvjetljenje min. 1h.
Vatrootpornost nosive konstrukcije skladišta:

nosiva konstrukcija slobodnostojećeg objekta skladišta mora zadovoljiti min. otpornost na požar od
30 min
skladište do 6000 m2 sa sprinkler sustavom nema zahtjev na otpornost na požar nosive konstrukcije
ako je nosiva konstrukcije čelična i nije vatrootporno zaštićena, potrebno je dokazati da pri temp. 500°C
neće doći do deformacije konstrukcije koje bi izazvale oštećenja koje utječu na otpornost na požar i
stabilnost konstrukcije
skladišta s požarnim sektorom površine većim od 6000 m2 (mogu biti samo kao samostojeća skladišta)
te moraju biti zaštićena:
 unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom
 vatrogasnim aparatima
 stabilnim sustavom za dojavu požara, spinkler ili dr.
 minimalna otpornost na požar SVIH nosivih konstrukcijskih elemenata 30 min
Širenja vatre i dima unutar građevine:

pregradni zidovi kod skladišta između požarnih sektora (ovisno o požarnom opterećenju) moraju imati
otpornost na požar:
 30 min za nisko požarno opterećenje
 60 min za srednje
 90 min za visoko
Evakuacijski put u skladištima

širina evakuacijskog puta mora biti min. 0,8 m te uvijek slobodan put
udaljenost od bilo koje točke skladišta max. 40 m (max. 60 uz sprinkler)
vrata na putu za evakuaciju širine moraju biti min. 0,8 m (s otvaranjem prema van, bez praga)
broj izlaza u vanjski ili siguran prostor:
STROJARSTVO 81
 za skladišta požarnog sektora do 300 m2 ili požarno opterećenje manje od 1 GJ/m2 potrebno je
osigurati min. 1 izlaz (kod dvoetažnih, na svakoj etaži)
 iznad 300 m2 ili požarnog opterećenja većeg od 1 GJ/m2 potrebno je osigurati min. 2 izlaza koja su
međusobno udaljena za pola dijagonale požarnog sektora (kod dvoetažnih na svakoj etaži)
Vatrogasni pristupi:
mala skladišta s 1 strane
srednja i velika skladišta s 2 strane
visokoregalna, silos s 3 strane
12. Pravilnik o vatrogasnim aparatima NN 101/11 i 74/13
Ovim Pravilnikom propisuje se način provjere i označavanja kao i vještačenja vatrogasnih aparata.
Vatrogasni aparat je prijenosni ili prijevozni aparat koji sadrži sredstvo za gašenje požara koje se pod tlakom
izbacuje iz spremnika aparata.
Prijenosni vatrogasni aparat je vatrogasni aparat koji je konstruiran za ručno prenošenje i ručno korištenje i koji
u pogonskom stanju (sa sredstvom za gašenje) ima masu od najviše 20 kg.
Kapacitet gašenja vatrogasnog aparata je mogućnost vatrogasnog aparata da pogasi određeno tipsko žarište
određeno normom HRN EN 3-7 i označen je na naljepnici proizvođača na vatrogasnom aparatu.
Sukladno navedenoj normi (prema HRN EN 3-7) vatrogasni aparati se klasificiraju prema kapacitetu gašenja a
NE prema količini sredstva za gašenje.
Specifično požarno opterećenje je prosječna količina topline koja se oslobađa iz zapaljenog materijala požarnog
sektora po tlocrtnoj jedinici površine tog požarnog sektora (MJ/m²).
Vatrogasni aparati
Potreban broj, vrsta i veličina vatrogasnih aparata određuju se u skladu s razredom požara koji može nastati,
površinom požarnog sektora i proračunom specifičnog požarnog opterećenja požarnog sektora.
Broj potrebnih jediničnih vatrogasnih aparata s obzirom na specifično požarno opterećenje i površinu požarnog
sektora određuje se prema tablici, a raspoređuju se u više etažnim požarnim sektorima tako da se na svakoj etaži
nalazi najmanje po jedan vatrogasni aparat, osim ako posebnim propisom nije drugačije propisano.
Jedinični vatrogasni aparati su:

prah 9 kg
plin (zamjena za halone) 6 kg
pjena 9 litara
voda 9 litara
i u posebnim uvjetima CO2 5 kg
Iznimno za površine požarnih sektora do 20 m² s niskim ili srednjim specifičnim požarnim opterećenjem kao
jedinični vatrogasni aparati mogu se koristiti prah 6 kg, pjena 6 l, voda 6 l i u posebnim uvjetima CO 2 3 kg.
U požarnim sektorima visokog specifičnog požarnog opterećenja na svakih 500 m² površine broju aparata dodaje
se po jedan prijevozni aparat na prah od 50 kg ili plin (zamjena za halone) od 25 kg ili zračnu pjenu od 50 litara.
U slučajevima kada se donose procjene ugroženosti od požara građevina prema posebnim propisima, izbor
vatrogasnih aparata određuje se na temelju tih procjena.
82 STROJARSTVO
Broj potrebnih jediničnih vatrogasnih aparata s obzirom na specifično požarno opterećenje i površinu požarnog sektora
Specifično požarno opterećenje
nisko srednje visoko
Površina požarnog sektora (m²) do
do 1 GJ/m² do 2 GJ/m² do 3 GJ/m²
20 1* 1* 1
50 2 2 2
100 2 2 3
150 2 3 3
200 3 3 4
300 3 3 5
400 3 4 6
500 3 4 7
750 4 6 9
1000 5 7 12
2000 6 9 17
3000 7 12 22
4000 10 17 32
5000 12 22 42
6000 15 27 52
7000 17 32 62
8000 20 37 72
9000 22 42 82
10000 27 52 101
*– jedinični aparat u predmetnom slučaju je prah 6 kg, pjena 6 l, voda 6 l i u posebnim uvjetima CO2 3 kg
13. Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari NN 26/09,
41/09, 66/10
Eksplozivne tvari - podrazumijevaju eksplozive, pirotehničke i pogonske tvari, i proizvode punjene tim tvarima.
Mjesto eksplozije - područje na kojem se nalazi eksplozivno punjenje u krugu od 15 m.
Eksplozivne tvari i predmeti smještaju se, čuvaju i drže u građevinama (skladištima, spremnicima, priručnim
skladištima) odobrenim za uporabu od tijela nadležnog za građenje, odnosno MUP-a, a smiju se skladištiti
unutar temperaturnih intervala sukladno deklaraciji proizvođača.
Svaka fizička i pravna osoba koja skladišti eksplozivne tvari dužna je:
izraditi elaborat o skladištenju eksplozivnih tvari (vrste, količine, način skladištenja, mjere zaštite)
izraditi plan intervencije
provjeravati ispravnost ugrađenih elektroničkih uređaja i opreme
donijeti pravilnik o rukovanju eksplozivnim tvarima na siguran način
izraditi program i održavati vježbe za zaposlenike
Opći uvjeti za skladišta:

sigurnosna udaljenost
otpornost na požar i streljivo
sprečavanje pojave unutarnjeg i vanjskog iskrenja
mogućnost prirodnog i prisilnog provjetravanja
zaštita od provale i krađe, te vremenskih utjecaja
opremljenost sredstvima za gašenje požara
14. Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11)
Kako bi organizirao gradilište uzimajući u obzir ZOP

Radi sprječavanja nastajanja i širenja požara na gradilištu i osiguranje njegova učinkovitog gašenja potrebno je
planirati i provoditi odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere na gradilištu tokom čitava vremena:
praćenje i kontrola ulazaka i izlazaka (ograđivanje gradilišta, čuvarska službe i drugo)
zabrana ili ograničenje kretanja vozila i osoba
zabrana ili ograničenje unošenja opasnih tvari (pirotehnika...) i obavljanja opasnih radnji (pušenje...)
STROJARSTVO 83
označavanje, upozoravanje, obavješćivanje i informiranje o opasnostima i provođenju mjera zaštite od

požara
osposobljenost osoba za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara, spašavanje
ljudi i imovine ugroženih požarom
odabir mjesta i uvjete smještaja osoba na gradilištu (min. 5 m od ostalih objekata gradilišta)
odabir mjesta i uvjete držanja i skladištenja zapaljivih i eksplozivnih tvari
mjere zaštite od požara kod obavljanja radova koji mogu izazvati požar (zavarivanje, rezanje, brušenje,
lemljenje...)
osiguranje dostatne količine i odgovarajuće vrste sredstava za gašenje početnih požara (vode, pijeska)
osiguranje dostatne količine i odgovarajude vrste opreme za gašenje početnih požara (vatrogasnih
aparata, posuda za vodu, hidranata i drugo)
mjere osiguranja pristupa za potrebe vatrogasne intervencije i održavanja
zbrinjavanje i redovito uklanjanje prašine i otpada (osobito ambalažnog, krpa natopljenih otapalima...)
mjere zaštite od atmosferskog pražnjenja,
mjere provjere provođenja mjera zaštite od požara..
Način postupanja i uzbunjivanja u slučaju požara (pozivanje brojeva telefona koje treba nazvati: zaštita i
spašavanje 112, vatrogasci 193, policija 192, hitna pomoć 194 i slično)
Gdje bi na gradilište smjestio skladiše s zapaljivim i eksplozivnim tvarima?

Na sigurnu udaljenost.
Dokumentacija na gradilištu vezana za ZOP

Izvođač je uz obveznu dokumentaciju na gradilištu imati i elaborat zaštite od požara koji je poslužio za izradu
glavnog projekta.
15. Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12)
Elaborat ZOP-a. Tko ga izrađuje, za koje građevine?

Elaborat zaštite od požara predstavlja skup podataka (zahtjeva i/ili ograničenja) o sustavnoj zaštiti od požara
građevine, a sastoji se od tekstualnog dijela i grafičkih priloga.
Izrađuje se samo za građevine skupine 2.
Služi kao podloga za projektiranje mjera zaštite od požara pri izradi glavnog projekta građevine glede
ispunjavanja bitnih zahtjeva zaštite od požara.
Sadrži podatke za projektiranje mjera zaštite od požara u glavnom projektru, sastavni je dio potvrde glavnog
projekta i građevinske dozvole.
Izrađuje ga ovlaštena osoba.
Ovlaštenje rješenjem daje ministarstvo unutarnjih poslova MUP osobi koja:

ima VSS studija tehničkog smjera + položen stručni ispit +
 min. 5 godina radnog iskustva na poslovima projektiranja ili stručnog nadzora zaštite od požara
građevina
 ili min. 2 godine radnog iskustva na poslovima projektiranja ili stručnog nadzora građevina glede
zaštite od požara i završen poslijediplomski i/ili specijalistički studij iz područja požarnog
inženjerstva i/ili zaštite od požara u građevinama s min. 60 ECTS bodova
min. VSS studija tehničkog smjera + položen državni stručni ispit koju uključuje područje zaštite od
požara + min. 5 godina radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora zaštite od požara građevina
Sadržaj elaborata zaštite od požara:

tekstualni dio elaborata sastoji se od općeg i stručnog dijela
stručni dio elaborata sadrži:
84 STROJARSTVO
 posebne uvjete zaštite od požara

 podatke o upisu građevine u Registar kulturnih dobara RH ili potrebi da se osobama smanjene
pokretljivosti osigura nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, za rekonstrukciju građevine za
koju se elaboratom ukazuje na vjerojatnu potrebu odstupanja od temeljnog zahtjeva ZOP-a
 opis građevine s prikazom prostornih, funkcionalnih, oblikovnih i tehničko-tehnoloških obilježja
 podatke (zahtjeve i/ili ograničenja) koji utječu na projektiranje zaštite od požara: popis normi,
propisa,...
Novim zakonom o gradnji NN153/13 REVIZIJA projekata se vrši samo pitanju mehaničke otpornosti i
stabilnosti. Ukinuta je obveza kontrole projekta u smislu zaštite od požara od strane ovlašenog revidenta.
Pregled glavnog projekta iz zaštite od požara obavljaju inspekcije ZOP-a u postupku izdavanja potvrde na glavni
projekt.
16. Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevnosti mjera zop-a (NN56/12, 61/12)
Ovisno o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevnosti mjera zaštite od požara, građevine se dijele na
zahtjevne i manje zahtjevne građevine:
Građevine 1 skupine (manje zahtjevne građevine):
 zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i namijenjena je isključivo stanovanju
 jednostavne građevine koje su kao takve određene posebnim propisom
 ostale građevine koje ispunjavaju kumulativno sljedeće uvjete
 ako se u njima ne obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina, plinova ili eksplozivnih tvari
 ako se u njima ne zadržava ili boravi veći od 100 ljudi u nadzemnim, 50 u podzemnim
građevinama
 ako mjere zaštite od požara NE zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gašenje požara
 ako mjere zaštite od požara NE zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu požara
 ako mjere zaštite od požara NE zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvođenje dima i
topline
Građevine 2 skupine (zahtjevne građevine):
 postojeće građevine u kojima se uklanja stabilni sustav za dojavu ili gašenje požara, odnosno
plinodetekcija
 postojeće građevine i postrojenja za koje se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša
 ostale građevine koje ispunjavaju najmanje 1 od sljededih uvjeta:
 ako se u njima obavlja skladištenje ili promet zapaljivih tekućina, plinova ili eksplozivnih tvari
 ako se u njima zadržava ili boravi veći od 100 osoba u nadzemnim, tj. veći od 50 u podzemnim
građevinama
 ako sadrže prostore za javno okupljanje za 50 i više osoba
 ako mjere zaštite od požara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gašenje požara
 ako mjere zaštite od požara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu požara
 ako mjere zaštite od požara zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvođenje dima i
topline
 ako su dani posebni uvjeti gradnje iz područja zaštite od požara
17. Pravilnik o mjerama zaštite od požara pri izvođenju radova zavarivanja, rezanja, lemljenja i srodnih tehnika
rada NN 44/88
Ovim pravilnikom propisuju se mjere zaštite od požara eksplozija prilikom upotrebe električnog luka ili plamena
gorivog plina (acetilen, tekući naftni plin i dr.) sa ili bez kisika za zavarivanje, rezanje i lemljenje crnih i obojenih
metala ili drugih materijala, zagrijavanje radi mehaničke obrade, čišćenje ili lijepljenje pomoću plamena.
Radovi zavarivanja mogu se izvoditi samo na mjestima pripremljenim u skladu s propisanim tehničkim
normativima, odredbama ovog pravilnika i propisima iz zaštite od požara.
STROJARSTVO 85
Oprema, aparati, uređaji i prateće instalacije za zavarivanje mogu se upotrebljavati samo ako su u ispravnom
stanju i skladu s važećim tehničkim normativima i standardima.
Zavarivanja na opremi koja radi pod tlakom spada pod nazor republičkog inspektorata parnih kotlova NE mogu
se vršiti bez pismenog odobrenja toga inspektorata.
Mjesta za zavarivanje mogu biti stalna i privremena.

Stalnim mjestima za zavarivanje smatraju se mjesta na kojima se u tehnološkom procesu proizvodnje,
brodogradilištima, strojograđevnoj industriji ili u radionicama zavarivanje izvodi stalno ili sa kratkim prekidima.
Privremenim mjestima za zavarivanje smatraju se mjesta na kojima se zavarivanje izvodi prema potrebi i u
vrijeme određeno u odobrenju.
Posebne mjere zaštite od požara

Prilikom zavarivanja na privremenim mjestima zavarivanja pod, odnosno prostor, mora biti horizontalno
očišćen od gorivog materijala u polumjeru od 10 m od mjesta privremenog zavarivanja.
Ukoliko se ne može ispuniti taj uvjet, onda se gorivi materijal mora zaštititi negorivim prokrivačima, ili metalnim
ili azbestnim paravanima ili zavjesama, i to tako da rubovi pokrivača i preklopi budu nepropusni za iskre.
Ako se prilikom zavarivanja podovi moče vodom, radnici koji vrše elektrozavarivanje moraju biti zaštićeni od
mogućeg struje udara.
Prilikom zavarivanja, u zoni zavarivanja unutar 10 m od mjesta rada, svi otvori ili pukotine u zidovima, podovima
ili vodovima moraju se prekriti, kako bi se spriječio prolaz iskrama u susjedne prostorije odnosno površine, ili
se mora postaviti zavjesa ili paravan oko mjesta rada čija visina ne smije biti niža od 1,8 m.
Sustavi cijevnih vodova, transportnih traka i slično koji mogu prenositi iskre do udaljenih gorivih materijala,
moraju biti zaštićeni od mogućeg ulaza iskri ili stavljeni izvan pogona.
Zavarivanje u blizini zidova, pregrada, tavanica ili krovova građenih od gorivog materijala, može se vršiti samo
ukoliko su postavljeni negorivi štitnici ili paravani.
Zavarivanje se NE smije izvoditi na metalnim pregradama, zidovima, tavanicama ili krovovima koji imaju gorivu
oblogu, kao ni na zidovima, tavanicama, pregradama ili krovovima od gorivog materijala (npr. gorive panel ploće
tipa sendvič).
Zavarivanje metalnih cijevi i drugih metalnih površina (konstrukcija, nosača itd.), koji su u dodiru sa zidovima,
pregradama, tavanicama ili krovovima od gorivog materijala, NE smije se izvoditi ni u slučajevima ukoliko se
zavarivanjem može izazvati požar uslijed toplinske vodljivosti.
Samo u izuzetnim slučajevima dozvoljeno je zavarivanje metalnih zidova, tavanica, krovova, cijevnih vodova i
drugoga pod uvjetom da se gorivi materijali maknu. Ako se gorivi materijal NE može ukloniti, onda se na
suprotnoj strani mjesta rada postavlja vatrogasno dežurstvo.
Na mjestima zavarivanja odgovarajuća oprema te broj i vrsta aparata za gašenje požara utvrđenih u odobrenju
mora se držati u pripravnosti.
U slučajevima gdje je potrebno tlačne cijevi s mlaznicom MORAJU biti spojene na hidrantski priključak i
priravne za upotrebu.
Radnici koji izvode zavarivanje moraju biti osposobljeni za rukovanje raspoloživom opremom za gašenje požara
na mjestu zavarivanja i sustavom za javljanje u slučaju požara.
Prilikom izdavanja odobrenja za zavarivanje ovlaštena osoba mora odrediti obavezno vatrogasno dežurstvo pri
izvođenju zavarivanja u slučajevima koji su propisanim ovim pravilnikom.
86 STROJARSTVO
Vatrogasno dežurstvo s odgovarajućom opremom i sredstvima za gašenje požara mora se osigurati kod mjesta
zavarivanja još najmanje 30 min poslije završetka zavarivanja.
Radnici koji izvode zavarivanje upotrebom boca s gorivim plinom sa ili bez kisika moraju se pridržavati slijedećih
pravila:
otvaranje ventila na bocama s komprimiranim, tekućim i pod tlakom otopljenim plinovima mora biti
polagano i bez upotrebe sile
gorivi plinovi i kisik NE smiju se koristiti iz boca na koje nije postavljen odgovarajući redukcijski ventil
prilikom postavljanja redukcijskog ventila na bocu s kisikom, brtva i navoj te alat i ruke radnika NE
smiju biti zamazane uljima ili masnim tvarima
boce s kisikom NE smiju se koristiti za pogon strojeva, alata ili uređaja za propuhivanje kanala i cijevi
odnosno čišćenje ili otprašivanje prostorija, opreme ili odjeće
boce s acetilenom moraju imati pri radu osigurač protiv povratnog plamena
boce se moraju postaviti na sigurnu udaljenost od mjesta zavarivanja, tako da NE mogu biti izložene
iskrama, česticama rastaljenog materijala, plamenu krivo usmjerenog plamenika ili pregrijavanju od
vrućih materijala ili uređaja
boce moraju biti osigurane od pada
boce se NE smiju kotrljati niti koristiti u horizontalnom položaju
kape za zaštitu ventila moraju biti postavljene na mjesto predviđeno za to osim kada su boce u
upotrebi ili spojene i spremne za upotrebu
gumene cijevi trebaju biti smještene i zaštićene tako da NE mogu biti fizički oštećene, a na spojnim
mjestima moraju biti pričvršćene odgovarajućim obujmicama
nakon završetka rada ventil na boci treba odmah zatvoriti
18. Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica SL
10/90 i 52/90
Cijeli pravilnik je obrađen pod INSTALACIJE.

Smještaj kotlovnice?
Smještaj kotlovnice ovisno o visini zgrade? (SL 10/90, čl.5)

Kotlovnica može biti izgrađena ili kao posebni građevinski objekt ili kao prislonjeni objekt ili u sastavu objekta
druge osnovne namjene.
Ako kotlovnica nije izgrađena kao posebni građevinski objekt, dopuštene su ove lokacije ovisno o visini objekta:
do 22 m - proizvoljna
od 22 do 40 m - krov, prislonjeni
iznad 40 m - posebni objekt
Ako su kotlovnice u sastavu objekta druge osnovne namjene, jedan zid mora biti postavljen prema
otvorenom prostoru.
Kotlovnice se smiju smještati u podrum ako prostorija nije ukopana više od 2/3 visine, a gornja joj je trećina u
slobodnom prostoru.
Kotlovnica s periodičnim nadzorom NE mora biti smještena u zatvorenom objektu ako je njezina oprema na
drugi način osigurana od oštećenja i ako je predviđena za ugradnju na slobodnom prostoru.
Da li se mogu koristiti kotlovnice na kruta goriva?

U urbanim sredinama NE smiju se koristiti kotlovnice na kruta goriva zbog velike emisije sumpora u ispušnim
plinovima izgaranja.
U urbanim sredinama se smiju koristiti samo plinske kotlovnice i kotlovnice na ekstra laka loživa ulja (diesel).
STROJARSTVO 87
Koja kotlovnica smije doći na vrh zgrade?

Na vrh zgrade smiju doći plinske kotlovnice na gradski i prirodni plin dok kotlovnice na ukapljeni naftni plin NE
smiju jer u slučaju curenja plina širio bi se po zgradi obzirom da je teži od zraka.
19. Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika
magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport SL 26/85
Ovim se pravilnikom propisuju

tehnički uvjeti i normativi za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim
naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport
minimum tehničkih i drugih podataka koji se moraju voditi
te rok čuvanja tih podataka i investicijsko-tehničke dokumentacije o tim naftovodima i plinovodima
tehnički uvjeti i normativi za mjere zaštite ljudi i imovine te zaštite naftovoda i plinovoda, postrojenja
i uređaja koji su njihovim sastavnim dijelom
Tehnički uvjeti i normativi te uvjeti i normativi za zaštitne mjere važni za sigurnost transporta naftovodima i
plinovodima primjenjuju se pri projektiranju, izgradnji i ispitivanju magistralnih naftovoda i plinovoda te
naftovoda i plinovoda za međunarodni transport.
Pod magistralnim naftovodima i plinovodima, prema ovom pravilniku, podrazumijevaju se naftovodi i plinovodi
kojima se obavlja unutrašnji transport:
naftovodi za transport sirove nafte od prirubnice na istakališnom uređaju u luci do ulazne prirubnice
spremnišnog prostora rafinerije odnosno potrošača, ili od otpremnih stanica na naftonosnim poljima do
spremnišnog prostora rafinerije
produktovodi za transport naftnih derivata od spremnišnog prostora proizvođača do spremnišnog
prostora potrošača
plinovodi za transport plina od otpremnih stanica na naftno-plinskim poljima ili od proizvodnih
postrojenja plina do priključka na plinskodisrtributivnoj mreži u gradovima ili u industrijskim odnosno
drugim postrojenjima, uključujući i mjernoregulacijske stanice
naftovodi i plinovodi za transport sirove nafte, plina ili njihovih derivata, koji se nalaze na teritoriju
dviju ili više republika i autonomnih pokrajina
Pod naftovodima i plinovodima za međunarodni transport, prema ovom pravilniku, razumijevaju se naftovodi i
plinovodi čiji se početak / završetak (terminali) nalaze na teritoriju drugih država, a jedan njihov dio na teritoriju
ex Yuge/HR.
Sastavnim dijelovima naftovoda, plinovoda i produktovoda, prema ovom pravilniku su:

crpne i kompresorske stanice
čistačke stanice
pomoćni spremnici i tlačne posude
blok-stanice uzduž trase
uređaji katodne zaštite
armature
rasteretne stanice
ispušne stanice
mjerne sitanice
regulacijske stanice
mjernoregulacijske stanice
druga odgovarajuća postrojenja
uređaji i telekomunikacijska mreža koja služi isključivo za potrebe naftovoda, plinovoda i produktovoda
Naftovodi, plinovodi i produktovodi grade se, u pravilu, izvan naseljenih mjesta, ograđenih kompleksa radnih
organizacija, željezničkih stanica, morskih i riječnih pristaništa, zaštitnih područja za pitke i ljekovite vode i vojnih
88 STROJARSTVO
objekata. Pri izboru trase, projektiranju i izgradnji naftovoda, plinovoda i produktovoda MORA se osigurati
stabilnost cjevovoda i zaštita ljudi i imovine te spriječiti mogućnost štetnih utjecaja cjevovoda na okolinu.
Investicijsko-tehnička dokumentacija prema kojoj se grade naftovodi i plinovodi mora biti izrađena u skladu s
prostornim planovima područja na kojem treba izgraditi naftovod, plinovod i produktovod.
U pojasu širokome 5 m s jedne i s druge strane računajući od osi cjevovoda zabranjeno je saditi biljke čije
korijenje raste dublje od 1 m odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.
U pojasu širokome 30 m lijevo i desno od osi plinovoda, nakon izgradnje plinovoda, zabranjeno je graditi zgrade
namijenjene stanovanju ili boravku ljudi, bez obzira na stupanj sigurnosti izgrađenoga plinovoda i bez obzira na
razred pojasa cjevovoda.
Iznimno, zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi MOGU se graditi u pojasu užem od 30 m ako je gradnja
već bila predviđena urbanističkim planom prije projektiranja plinovoda i ako se primijene posebne zaštitne
mjere, s tim da najmanja udaljenost naseljene zgrade od plinovoda mora biti:
za promjer plinovoda do 125 mm - 10 m
za promjer plinovoda od 125 mm do 300 mm - 15 m
za promjer plinovoda od 300 mm do 500 mm - 20 m
za promjer plinovoda veći od 1 500 mm - 30 m
Zone opasnosti za postrojenja i uređaje koji su sastavnim dijelovima naftovoda i produktovoda moraju
udovoljavati normativima propisanima odgovarajućim jugoslavenskim standardima.
Zone opasnosti za postrojenja i uređaje koji su sastavnim dijelovima plinovoda
Zone opasnosti za postrojenja i uređaje koji su sastavnim dijelovima plinovoda su dijelovi prostora u kojima se
obavlja transport i skladišti se zapaljivi plinovi.
Ovisno o stupnju opasnosti izbijanja i širenja požara i eksplozije, zone opasnosti dijele se na:
zonu opasnosti 0
zonu opasnosti 1
zonu opasnosti 2
Zona opasnosti 0 je prostor u kojem je trajno prisutna eksplozivna smjesa zapaljiva plina i zraka.
Zona opasnosti 1 je prostor u kojem se pri normalnom radu mogu pojaviti zapaljive ili eksplozivne smjese zraka
i plina.
Zona opasnost 2 je prostor u kojem se mogu pojaviti zapaljive ili eksplozivne smjese zraka i plina, ali samo u
nenormalnim radnim uvjetima.
Pod nenormalnim radnim uvjetima podrazumijeva se:
propuštanje na brtvenicima cjevovoda
prskanje cijevi ili posuda
lom elektromotora i crpki
požar koji može ugroziti postrojenja i uređaje na plinovodu
ostali nepredviđeni događaji u toku rada plinovoda
U zonama opasnosti NE smiju se nalaziti tvari i uređaji koji mogu prouzročiti požar ili omogućiti njegovo širenje.
U zonama opasnosti zabranjeno je:

raditi s otvorenim plamenom
unositi pribor za pušenje
raditi s alatom i uređajima koji mogu, pri upotrebi, izazvati iskru, ako je u prostoru zone opasnosti
utvrđena prisutnost eksplozivnih smjesa
prisutnost vozila koja pri radu pogonskog uređaja mogu izazvati iskru
STROJARSTVO 89
upotreba električnih uređaja koji NISU u skladu s normativima propisanima odgovarajućim

jugoslavenskim standardima za protueksplozivnu zaštitu
odlaganje zapaljivih tvari
držanje tvari podložnih samozapaljenju
Pri obavljanju radova u zonama opasnosti korisnik postrojenja i uređaja mora poduzeti potrebne mjere
sigurnosti da bi se izbjegli požari i eksplozije.
20. Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sisteme SL 38/89 i NN 69/97
Ovim se pravilnikom određuju tehnički normativi kojima mora biti udovoljeno pri izgradnji sustava za ventilaciju
ili klimatizaciju prostorija.
Odredbe ovog pravilnika NE primjenjuju se na ventilacijske sustave u rudničkim jamama i na sustave za lokalno
odsisavanje zapaljivih plinova, para, zapaljivih tekućina i zapaljive prašine što se sa strojeva i uređaja u
proizvodnim procesima odvode na daljnju tehnološku obradu (kondenzacija, filtracija, adsorpcija i sl.).
Klapna je zaklapac koji automatski zatvara prolaz dima i topline u jednom dijelu zračnog kanala i sprečava
širenje požara iz jednoga požarnog sektora u drugi, i to u oba smjera.
Klimatizacijski sustav zraka s recirkulacijom NE smije se primijeniti u prostorijama u kojima se obavljaju

tehnološki procesi ili radne operacije pri kojima se upotrebljavaju:
tvari koje se mogu zapaliti ili eksplodirati u dodiru s vodom ili kisikom iz zraka
zapaljive tekućine s palištem niže od 60 °C
zapaljivi plinovi koji u smjesi sa zrakom stvaraju eksplozivne smjese
tvari koje pri obradi prave prašinu koja sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu
Ako kod klimatizacijskog sustava postoji mogućnost prodora zapaljivih plinova, para, zapaljivih tekućina ili
zapaljive prašine do izmjenjivača topline, njegova temperatura mora biti niža:
za najmanje 20% od najniže temperature samopaljenja prisutnih zapaljivih plinova i para zapaljivih
tekućina
za najmanje 75 °C od najniže temperature tinjanja prisutne zapaljive prašine
Ako postoji mogućnost da se na izmjenjivaču topline talože, lijepe ili na drugi način skupljaju bilo kakve tvari,
površina izmjenjivača mora biti takva da se lako čisti.
U ventilacijskom sustavu zraka zagađenog zapaljivim tvarima koje stvaraju eksplozivnu smjesu, koncentracija
zapaljivih komponenata NE smije premašiti 50% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, a temperatura NE smije
dostići 80% vrijednosti temperature paljenja komponente s najnižom temperaturom paljenja.
Svi dijelovi ventilacijskoga ili klimatizacijskog sustava moraju biti napravljeni od negoriva materijala, s glatkim
unutarnjim površinama i bez izbočenih dijelova na koje bi se mogla skupljati masnoća i prljavština.
Komore ventilacijskoga ili klimatizacijskog sustava namijenjene za opsluživanje prostorija u kojima se koriste
gore navedene tvari nastale tehnološkim procesima, smještaju se u posebne prostorije izgrađene od materijala
otpornog prema požaru najmanje 2 h.
U gore navedene prostorije NIJE dopušteno zajedničko postavljanje komora za ventilaciju ili klimatizaciju
prostorija u kojima se NE pojavljuju zapaljive tvari koje sa zrakom MOGU stvoriti zapaljivu smjesu.
Prostorija u koju se smještaju ventilacijske ili klimatizacijske komore mora biti prostrana, tako da se komora
nesmetano kontrolira i održava, a električna oprema i uređaji u toj prostoriji moraju biti izvedeni u
protueksplozivnoj zaštiti ako komora opslužuje prostorije u kojima se koriste tvari nastale tehnološkim
procesima.
Ako se ventilacijska ili klimatizacijska komora, preko koje se ubacuje svježi zrak u zonu opasnosti 1, nalazi u
samoj zoni opasnosti, ona mora imati predviđenu opremu (*) i mora biti izvedena u protueksplozivnoj zaštiti.
90 STROJARSTVO
Rad komore mora biti udešen tako da se:

pogonski elektromotor NE grije do temperature koja je 20 °C niža od temperature paljenja
komponente s najnižom temperaturom paljenja
izmjenjivač topline uključi najmanje 10 min nakon uključenja ventilatora
komora isključi najmanje 10 min prije isključenja ventilatora
Izlazi iz prostorije u kojoj su smještene ventalacijske ili klimatizacijske komore moraju voditi:
neposredno u slobodni prostor;
neposredno u hodnike ili na stubišta, ako smjesa nije eksplozivna, a ako je smjesa eksplozivna preko
pretprostora u kojem vlada pretlak
u prostoriju koja se opslužuje, ako nije ugrožena ekpsplozivnom smjesom
Ako se ventilator upotrebljava u prostorijama u kojima se stvaraju eksplozivne smjese, materijal za izradu
kućišta i ostalih elemenata pri radu NE smije stvarati iskre.
Ventilatori koji se upotrebljavaju za provjetravanje prostorija u kojima postoji mogućnost za stvaranje

eksplozivne smjese moraju imati usisni dio izveden od bakra ili mjedi ili obložen tim materijalom.
Ventilator koji se upotrebljava u zonama opasnosti mora biti napravljen od materijala postojanog prema
djelovanju agresivnih komponenata u zagađenom zraku koji se usisava.
Dijelovi ventilatora koji se u slučaju kvara uzajamno dodiruju moraju biti napravljeni od materijala koji NE stvara
iskru pri trenju ili udaru.
Ako je prostorija koja se provjetrava zona opasnosti 0, mogu se koristiti samo centrifugalni ventilatori, a
pogonski motor mora biti u protueksplozijskoj zaštiti i postavljen izvan zone opasnosti 0.
Za provjetravanje prostorija zone opasnosti 0 upotrebljavaju se ventilatori sa zabrtvljenom osovinom i
motorom.
U zoni opasnosti 0 nije dopuštena upotreba ventilatora s pogonom preko remena.
U zoni opasnosti 1 i zoni opasnosti 2 dopuštena je upotreba ventilatora s pogonom preko remena, s tim da su
remeni antistatični, a izmjereni električni otpor NE premašuje 104 Ω/cm.
Materijal za izolaciju zračnog kanala, ljepilo, materijal za zvučnu izolaciju i materijal za ovješenje kanala o
konstrukciju mora biti negoriv.
Ako je predviđeno da ventilacija ili klimatizacija rade i u toku požara, njihov rad mora biti osiguran u trajanju
najmanje 90 min.
Zračni kanali ventilacijskoga ili klimatizacijskog sistema moraju biti nepropusni i moraju imati otvore za
održavanje uređaja, klapni i drugih armatura.
Kanali za odvod zagađenog zraka iz prostorija iste požarne opasnosti mogu se međusobno spajati i priključivati
na isti ventilacijski ili klimatizacijski sustav u slučajevima kada su prostorije:
posebni požarni sektor
međusobno odvojene zidovima otpornim prema požaru u trajanju 1,5 h
ako ukupna površina prostorije NE premašuje 1000 m2
Međusobno povezivanje kanala za odvod zagađenog zraka iz prostorija, NIJE dopušteno ako se u tim
prostorijama odvijaju tehnološki procesi pri kojima se pojavljuju:
plinovi, pare i prašina koji u međusobnom dodiru egzotermno reagiraju
tvari koje mogu stvarati zapaljive smjese
zapaljive tvari koje se mogu kondenzirati i taložiti u kanalima
Povezivanje kanala sustava za lokalno odsisavanje u kojima se pojavljuju gore navedene tvari s kanalima sustava
za opću ventilaciju NIJE dopušteno.
STROJARSTVO 91
Udaljenost između kanala u kojima je temperatura zraka iznad 80 °C i kanala kojima se transportiraju zapaljivi
plinovi, pare zapaljivih tekućina ili zapaljiva prašina mora biti najmanje 1,0 m.
Kanali u kojima je temperatura zraka iznad 80 °C postavljaju se iznad kanala kojima se transportiraju zapaljivi
plinovi, pare zapaljivih tekućina ili zapaljiva prašina.
Udaljenost između otvora za izbacivanje zagađenog zraka iz prostorije ugroženih eksplozivnom smjesom u
atmosferu i otvora za usisavanje svježeg zraka za ventilacijske ili klimatizacijske sustave mora biti takva da se
onemogući povratak izbačenih opasnih komponenata u prostorije, ali NE manja od:
15 m po horizontali
6 m po vertikali
Oko otvora za izbacivanje zraka iz prostorija ugroženih eksplozivnom smjesom NE smije se nalaziti izvor paljenja
u radi-jusu od najmanje 50 x promjera otvora ako je otvor okruglog presjeka odnosno od kraće stranice ako je
pravokutnog presjeka.
Otvori za izbacivanje zagađenoga i usisavanje svježeg zraka zaštićuju se mrežom od negoriva materijala koja ima
najmanje 5 okaca po 1 cm2, ako se ti otvori nalaze na visini nižoj od 2,20 m od poda.
Izlazni i ulazni otvori ventilacijskoga ili klimatizacijskog sustava mogu se vezivati s kanalima fleksibilnim
spojevima koji nisu napravljeni od negoriva materijala, uz uvjet:
da su izrađeni od materijala koji NE širi plamen
da je duljina fleksibilnog dijela kanala manja od 3,5 m
da ne prolaze kroz granični zid između dvaju požarnih sektora
da se u toku instaliranja ne mogu oštetiti odnosno u toku upotrebe deformirati
Ako je odnos obujamnih masa zapaljivih plinova i para zapaljivih tekućina prema obujamnoj masi zraka do 0,8,
isisava se iz gornjih zona prostorije, što bliže mjestu formiranja mješavine plinova, a dovod od svježeg zraka
mora biti što dalje od mjesta nastanka mješavine.
Ako je odnos obujamnih masa zapaljivih plinova i para zapaljivih tekućina prema obujamnoj masi zraka iznad 0,8,
isisava se iz donjih zona prostorije, što bliže mjestu formiranja mješavine.
Pri postavljanju zračnog kanala na konstrukcijske elemente objekta ne smije se oštetiti obloga koja je
postavljena na te elemente radi povećanja otpornosti prema požaru.
Postavljanje zračnog kanala između konstrukcijskog elementa i zaštitne obloge tog elementa dopušteno je
samo u slučajevima kada su kanali ozidani i kada obloga kanala ima jednaku otpornost prema požaru kao i
konstrukcijski element uz koji se kanal postavlja.
Pri prolazu kroz gorive konstrukcijske elemente objekta, zračni kanal zaštićuje se oblaganjem negorivim
termoizolacijskim materijalom tako da temperatura na vanjskoj površini kanala NE premašuje 70 °C, ili razmak
između vanjske površine kanala i konstrukcijskog elementa mora iznositi najmanje 100 mm.
Pri prolazu kroz konstrukcijske elemente (zidove, međukatne konstrukcije i si.) određene otpornosti prema
požaru, zračni kanali oblažu se negorivim izolacijskim materijalom jednake otpornosti prema požaru kao i
konstrukcijski elementi, a najmanja duljina obloženog dijela kanala NE smije biti manja od 50 cm sa svake
strane konstrukcijskog elementa.
Mjesta prolaza zračnog kanala, moraju biti zabrtvljena negorivim materijalom jednake otpornosti prema požaru
kao i konstrukcijski element.
Ako zračni kanali koji povezuju katove prolaze kroz posebno napravljene šahte u kojima se NE nalaze druge
instalacije, NIJE ih potrebno oblagati i brtviti, uz uvjet da je u horizontalne kanale koji se odvajaju na pojedinim
katovima postavljena klapna otporna prema požaru.
92 STROJARSTVO
Klapna (protupožarna zaklopka) mora biti otporna prema požaru:

u zgradama do 4 nadzemna kata, najmanje 0,5 h
u zgradama iznad 4 nadzemna kata do visine zgrade od 22 m, najmanje 1 h
u zgradama višim od 22 m, najmanje 1,5 h.
Kanali za odsisavanje zagađenog zraka iz kuhinja i sanitarnih prostorija prave se od negoriva materijala, a zrak
se može odsisavati ventilatorom ili bez ventilatora.
Otvori za izbacivanje, usisavanje ili recirkulaciju zraka postavljaju se najmanje 10 cm iznad poda prostorije.
U prostorijama u kojima se skuplja više osoba (kazališta, kinematografi, koncertne dvorane i si.) i u kojima su
postavljena nepomična sjedala, zaštićeni ulazni otvori mogu biti postavljeni u podu ispod sjedala.
Ako se ulazni ili izlazni otvori za zrak nalaze na visini do 2,25 m od poda, moraju biti zaštićeni rešetkama ili
žičanim mrežama s okcima manjim od 10 mm.
Ulazni otvori za čisti zrak zaštićuju se mrežama koje su otporne prema koroziji.
Rešetke na ulaznim otvorima za zrak prave se od negoriva materijala.
U zračne kanale klapne se postavljaju:

na mjestu gdje kanal prolazi kroz konstrukcijske elemente koji čine granicu požarnog sektora
na mjestu gdje kanal prolazi kroz zid za koji se postavlja uvjet u pogledu njegove otpornosti prema
požaru, a takav zid ne čini granicu požarnog sektora
na mjestu gdje kanal ulazi ili izlazi iz glavnoga zračnog kanala
na mjestu gdje vertikalni zračni kanal, koji povezuje horizontalni kanal s pojedinog kata, prolazi kroz
međukatnu konstrukciju ili na mjestu gdje se horizontalni zračni kanal, koji prolazi samo kroz zid što
predstavlja granicu između dvaju požarnih sektora, spaja s vertikalnim kanalom
na usisnom otvoru za svježi zrak
na kraju kanala za izbacivanje zagađenog zraka u okolinu
na ulazu cirkulacijskog zraka u komoru
na ulazu i izlazu kanala iz šahta
na ulazu kanala u međuprostor pri prolazu kanala kroz dvostruke podove
Iznimno, klapne se NE moraju postaviti:

u kanal s površinom presjeka do 130 cm2 koji opskrbljuju samo jedan kat, a zrak se ubacuje na visini
manjoj od 1,25 m od poda
u kanal s površinom presjeka do 130 cm2, koji prolazi kroz međukatnu konstrukciju samo na jednom
mjestu i služi samo za jedan kat, a zrak se izbacuje s visine manje od 1,25 m od poda
u kanal koji služi za odvod zraka samo s jednog kata u slobodni prostor, a NE prolazi kroz granične
konstrukcije požarnih sektora
u horizontalni kanal koji je spojen s vertikalnim odsisnim kanalom u kojem zrak struji prema gore, uz
uvjet da je horizontalni kanal produžen u unutrašnjnost vertikalnog kanala i da mu je otvor okrenut
prema gore na najmanje 60 cm
Kanali za odvod zraka iz prostorija u kojima se stvaraju pare masnoća MORAJU pripadati zasebnom
ventilacijskom sustavu i u njih se NE smiju postavljati klapne.
Klapne se obavezno postavljaju u sredinu debljine zida ili stropa, tako da se kućište klapne nalazi i u jednoj i u
drugoj prostoriji dvaju susjednih požarnih sektora.
Ako ih nije moguće tako ugraditi, klapne se postavljaju izvan zida, ali tako da se dio kanala između zida i klapne
obloži zaštitnom oblogom koja ima jednak stupanj otpornosti prema požaru kao i sam zid ili strop.
Razmak između klapne i izlazne rešetke na kanalu za izbacivanje zagađenog zraka, a i klapne i usisne rešetke
na ulazu svježeg zraka, NE smije biti manji od 1,5 d, gdje je d promjer kanala (ako je okruglog presjeka) odnosno
kraća stranica presjeka kanala (ako je pravokutnog presjeka).
STROJARSTVO 93
Klapna na strani tlačnog kanala ventilacijskih ili klimatizacijskih komora mora biti osigurana dvostrukom
komandom za automatsko zatvaranje u ovim slučajevima:
kada požar nastane u prostoriji koju opslužuje ventilacijska ili klimatizacijska komora
kada požar nastane u samom postrojenju ventilacijskoga ili klimatizacijskog sustava
Naslage prašine i prljavštine NE smiju ometati normalni rad klapni.
Smjer zračne struje mora se TRAJNO OZNAČITI na kućištu klapne i mora biti vidljiv i kada je klapna ugrađena.
Kućište klapne mora biti hermetički izvedeno i u slučaju požara mora biti stabilno, a konstrukcijski mora biti
podešeno tako da sva opterećenja što ih klapna prima u zatvorenom položaju prenese na vanjske građevinske
elemente.
Klapne moraju biti opremljene uređajima za automatsko zatvaranje u trenutku otkrivanja požara, a u isto
vrijeme ventilatori se moraju automatski isključiti iz rada. Osim automatskog isključenja MORA postojati i
taster za ručno isključenje ventilatora, koji se postavlja na pristupačno mjesto.
U slučaju kvara na uređajima za automatsko zatvaranje klapni, sve se klapne moraju odmah zatvoriti.
Promjer klapne mora biti veći od promjera kanala u koji se postavlja.
Ako se zona opasnosti u prostoriji koja se provjetrava povremeno mijenja, ventilacijski ili klimatizacijski sustav
projektira se prema zoni najveće opasnosti.
Električni uređaji i instalacije u zonama opasnosti MORAJU biti izvedeni u protueksplozijskoj zaštiti.
Ako su ti uređaji postavljeni u prostorima ugroženim prašinom, moraju biti osigurani od prodora prašine.
Električni kabeli koji opskrbljuju energijom uređaje koji rade za vrijeme požara, moraju biti otporni prema požaru
ili se moraju zaštiti tako da rade koliko i ti uređaji.
Ventilacijski ili klimatizacijski sustavi moraju biti uzemIjeni.
Ventilacijski ili klimatizacijski sustavi predviđeni da rade u uvjetima požara, MORAJU imati neovisni rezervni
izvor za napajanje električnom strujom koji osigurava neprekidan rad sustav u trajanju od 100 min.
94 STROJARSTVO
ZAŠTITA NA RADU 95
ZAŠTITA NA RADU
1. Što uređuje zakon o ZNR NN 71/14, 118/14 i 154/14
Ovaj zakon uređuje:

sustav zaštite na radu RH, a osobito nacionalna politika i aktivnosti
opća načela prevencije i pravila zaštite na radu
obveze poslodavca
prava i obveze radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu
djelatnosti u vezi sa zaštitom
nadzor i prekršajna odgovornost
te se osniva zavod za unapređivanje zaštite na radu i utvrđuje njegova djelatnost i upravljanje.
Radilište je privremeno ili pokretno mjesto rada, kao što je gradilište, šumarsko radilište, mjesto gradnje broda
te mjesta na kojima se obavljaju privremeni radovi na održavanju, rušenju i popravcima, poljoprivredni radovi
i radovi na istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina.
Na koji način se ostvaruje ZNR, zaštita na radu kao organizirano djelovanje

Zaštita na radu se ostvaruje primjenom pravila zaštite na radu.
Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila koja se primjenjuju po ovom zakonu i
drugim propisima, a to su:
pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada
pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada
pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te
duševnim i tjelesnim sposobnostima
osposobljavanje i obavješćivanje radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja
zaštite na radu i zdravstvene zaštite
suradnju na svim razinama od poslodavca i radnika, preko njihovih predstavnika i udruga, do razine
državnih ustanova i tijela,
zaštita radnika, njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu od dovođenja u nepovoljniji položaj
i od drugih mjera zbog akcija poduzetih na području zaštite na radu
Mjesto rada, izdvojeno mjesto rada, radni okoliš, radna oprema, radilište
Mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti, ili na koje moraju ići, ili kojemu
imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija
koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.
Izdvojeno mjesto rada je mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod kuće ili u drugom prostoru
koji NIJE prostor poslodavca.
Radni okoliš čine fizikalni, kemijski i biološki čimbenici na mjestu rada i u njegovom okruženju.
Radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i druga
sredstva za povremeni rad na visini.
Radilište je privremeno ili pokretno mjesto rada, kao što je gradilište, šumarsko radilište, mjesto gradnje broda
te mjesta na kojima se obavljaju privremeni radovi na održavanju, rušenju i popravcima, poljoprivredni radovi
i radovi na istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina.
STROJARSTVO 95
96 ZAŠTITA NA RADU
Sredstva rada
Sredstva rada su:
građevine namijenjene za rad s pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i
površinama za kretanje radnika, te pomoćnim prostorijama i njihovima instalacijama i uređajima
(sanitarne prostorije, garderobe, prostorija za uzimanje obroka hrane, pušenje, i povremeno
zagrijavanje radnika)
prijevozna sredstva željezničkog, cestovnog, pomorskog, riječnog, jezerskog i zračnog prometa
strojevi i uređaji (osim strojeva i uređaja u užem smislu spadaju: postrojenja, sredstva za prijenos i
prijevoz tereta i alati)
skele i površine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću radnici izvan objekta
Opća načela prevencije

Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu na temelju sljedećih općih načela prevencije:
izbjegavanja rizika
procjenjivanja rizika
sprječavanja rizika na njihovom izvoru
prilagođavanja rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te načinom
rada i radnim postupcima radi ublažavanja jednoličnog rada, rada s nametnutim ritmom
prilagođavanja tehničkom napretku
zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim
razvoja dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije rada,
uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okoliša
davanja prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim
odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika
besplatnosti prevencije, odnosno mjera zaštitnena radu za radnike
Osnovna pravila ZNR

Osnovna pravila zaštite na radu su pravila koja sadrže zahtjeve vezane uz sredstva rada; primjerice zaštitne
naprave, zaštita od el. struje, požara i eksplozije, stabilnost građevine, radne površine i prostore, puteve za
prolaz, čišćenje mjesta rada i radnog prostora, mjere zaštite od atmosferskih i klimatskih utjecaja, mjere zaštite
od buke i vibracija, potrebne vrijednosti faktora radnog okoliša.
Provedba osnovnih pravila osigurava se zakonom o zaštiti na radu i pod zakonskim aktima odnosno
pravilnicima.
Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a
osobito:
sprječavanje nastanka požara i eksplozije
zaštitu od mehaničkih opasnosti
zaštitu od udara električne struje
zaštitu od buke i vibracija
zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
zaštitu od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnih djelovanja
zaštitu od prekomjernih napora
zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja
osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine
osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora
osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba
osiguranje čistoće
osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka
osiguranje propisane rasvjete
osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu
96 STROJARSTVO
ZAŠTITA NA RADU 97
Osnovna pravila imaju prednost u odnosu na posebna pravila.
Posebna pravila ZNR

Ako se rizici za sigurnost i zdravlje radnika NE mogu ukloniti ili se mogu samo djelomično ukloniti primjenom
osnovnih pravila zaštite na radu, dodatno se primjenjuju posebna pravila koja se odnose na radnike, način
obavljanja poslova i radne postupke.
Sadrže ZAHTJEVE glede dobi, spola, završenog stručnog obrazovanja i drugih oblika osposobljavanja i
usavršavanja za rad, zdravstvenog stanja, tjelesnog stanja, psihofizioloških i psihičkih sposobnosti, kojima
radnici moraju udovoljavati pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.
Posebna pravila zaštite na radu, sadrže i prava i obveze u vezi s:

organizacijom radnog vremena i korištenjem odmora
načinom korištenja odgovarajuće osobne zaštitne opreme
posebnim postupcima pri uporabi, odnosno izloženosti fizikalnim štetnostima, opasnim kemikalijama,
odnosno biološkim štetnostima
postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se daje informacija ili uputa
uputama o radnim postupcima i načinu obavljanja poslova, posebno glede trajanja posla, obavljanja
jednoličnog rada i rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te izloženosti radnika drugim
naporima na radu ili u vezi s radom
postupcima s ozlijeđenim ili oboljelim radnikom do pružanja hitne medicinske pomoći, tj. do prijema
u zdravstvenu ustanovu
Priznata pravila ZNR

Ako u RH NISU na snazi pravna pravila zakona o zaštiti na radu primjenjivat će priznata pravila zakona zaštite na
radu koja podrazumijevaju norme, pravila struke ili u praksi provjerene načine, pomoću kojih se otklanjaju ili
smanjuju rizici na radu i sprječava nastanak ozljeda na radu, profesionalne bolesti, bolesti u vezi s radom te
drugih štetnih posljedica za radnike.
Poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran način, i to:
prije početka rada
kod promjena u radnom postupku
kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene
kod uvođenja nove tehnologije
kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada
kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na radu
Poslodavac će osposobljavanje provesti na način:

radnika će obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na njegovu
sigurnost i zdravlje
radnika će osposobiti za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom
rada u skladu s procjenom rizika kojima je izložen na radu i u vezi s radom
Zabrana rada radnika koji NIJE osposobljen za rad na siguran način -> NE smije se dozvoliti samostalno
obavljanje poslova radniku koji prethodno NIJE osposobljen za rad na siguran način te mu se mora osigurati rad
pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način, ali NE dulje od 60 dana.
Mora biti osposobljen i mora se stručno usavršavati iz područja zaštite na radu, u skladu s procjenom rizika.
Osposobljavanje za rad na siguran način

Poslodavci mogu osposobljavanje za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenoj osobi.
Osoba ovlaštena za obavljanje poslova osposobljavanja za rad na siguran način mora imati osnovna andragoška
znanja (andragogija - podučavanje odraslih), koja dokazuje ispravom ovlaštene ustanove.
STROJARSTVO 97
98 ZAŠTITA NA RADU
Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način sastavljaju i potpisuju neposredni
ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i stručnjak zaštite na radu.
Tko je obveznik osposobljavanja za rad na siguran način i na koji način se ono provodi?
Radnik je obveznik osposobljavanja za rad na siguran način a provodi se predavanjem o svim mogućim rizicima
i opasnostima za život i zdravlje radnika.
Kako znamo da je radnik osposobljen za rad na siguran način?

Ima zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti za rad kojeg potpisuju radnik, neposredni ovlaštenik
osposobljenog radnika i stručnjak zaštite na radu.
Zapošljavanje radnika - npr. vi ste na gradilištu i pošalju vam radnika (zavarivača); kako znati da li ga smijete
poslati da radi ili ne?
Potrebno je:
dobiti kopiju Ugovora o radu i kopiju obavljenog pregleda kod liječnika medicine rada
uvjerenje medicine rada da je sposoban za baš te poslove koje treba raditi
mora biti punoljetan
žene NE mogu raditi na dubini (op.usputni komentar ispitivača)
uvjerenje da je zavarivač od obrazovne ustanove
Tko potpisuje zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti

Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom mjestu rada sastavljaju
i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i stručnjak zaštite na radu
Stučnjak zaštite na radu mora imati položen stručni ispit iz zaštite na radu pri Ministarstvu gospodarstva, rada i
poduzetništva te stečena osnovna andragoška znanja zadužena za osposobljavanje.
Prava i obveze radnika

Radnik je obvezan:
osposobljavati se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac
obveza rada dužnom pažnjom - obvezan je i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome
voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju te drugih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili
propusti
Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao
tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca /njegovog ovlaštenika,
tako da: prije početka rada:
pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika
pravilno koristi sredstva rada
propisanu osobnu zaštitnu opremu
pravilno koristi i samovoljno NE isključuje, NE vrši preinake i NE uklanja zaštite na sredstvima rada
posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama
Radnik je obvezan surađivati s poslodavcem, ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, povjerenikom

zaduženim za zaštitu na radu te specijalistom medicine rada u rješavanju svih pitanja zaštite na radu, dok se ne
osigura da radni okoliš i uvjeti rada NE predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje te dok se u cijelosti NE postigne
zaštita na radu.
Nije obvezan snositi troškove u vezi s primjenom pravila zaštite na radu i zdravstvenih mjera.
Mora odmah izvijestiti o svakoj činjenici i nedostatku za koju smatra da predstavlja neposredni rizik.
Ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac
ne poduzme korektivne mjere (zbog toga ne smije trpjeti štetne posljedice).
98 STROJARSTVO
ZAŠTITA NA RADU 99
Poslodavac NE smije zahtijevati od radnika da ostane na mjestu rada dok na tom mjestu postoji izravan i ozbiljan
rizik za život i zdravlje radnika. U tom slučaju poslodavac izvještava nadležnog inspektora koji u roku od 48 sati
utvrđuje činjenično stanje i osnovanost navoda radnika.
Kod poslodavca radnici između sebe mogu birati povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Izbor povjerenika kod poslodavca koji zapošljava manje od 20 radnika provodi se na skupu radnika (saziva
poslodavac) neposrednim izjašnjavanjem prisutnih radnika.
Ako je zaposleno više od 20 radnika provodi se prema odredbama za izbor radničkog vijeća.
Ako je izabrano više povjerenika, između sebe biraju koordinatora (povjerenika radnika).
Obveze investitora
Investitor je dužan u fazi projektiranja:
pisanim ugovorom odredi glavnog projektanta (projektanta)
imenovati koordinatora 1
dati izraditi elaborat zaštite na radu
Investitor je dužan u prije početka građenja:

osigurati izradu plana izvođenja radova (radovi duži od 5 dana)
imenovati koordinatora 2
prijaviti gradilište
vidno izložiti prijavu gradilišta na samom gradilištu
Investitor je dužan za vrijeme izvođenja radova:

poštivati načela zaštite na radu
ažurirati prijavu gradilišta
Procjena rizika
Investitor je dužan izraditi procjenu rizika kojom se definiraju mogući rizici koji proizlaze iz procesa rada i/ili
okoliša. Prema toj procjeni rizika definiraju se i osobna zaštitna sredstva koja radnici MORAJU koristiti.
Odbor ZNR, tko ga čini, kada se sastaje, što u slučaju ozljede

Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika obvezan je osnovati odbor zaštite na radu (u daljnjem tekstu:
odbor) kao svoje savjetodavno tijelo za unapređivanje zaštite na radu.
Odbor čine
poslodavac ili njegov ovlaštenik
stručnjak zaštite na radu koji obavlja poslove zaštite na radu kod poslodavca
specijalist medicine rada izabran u skladu s posebnim propisom
povjerenik radnika za zaštitu na radu ili njihov koordinator
Odbor se sastaje najmanje 1 x u 3 mjeseca i o svojem radu vodi zapisnik.
Iznimno, u slučaju:
smrtnog ishoda na mjestu rada
teške ozljede na mjestu rada
utvrđenog slučaja profesionalne bolesti
nalaza nadležnog inspektora kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite na radu
poslodavac je obvezan sazvati sjednicu u roku od 2 radna dana od nastanka ozljede/incidenta.
Sa svrhom stalnog unapređivanja zaštite na radu, odbor planira i nadzire:

primjenu pravila zaštite na radu kod poslodavca
organizaciju obavljanja poslova zaštite na radu
STROJARSTVO 99
100 ZAŠTITA NA RADU
obavješćivanje i osposobljavanje u vezi sa zaštitom na radu

prevenciju rizika na radu i u vezi s radom te njezine učinke na zdravlje i sigurnost radnika
Poslovi odbora se mogu proširiti kolektivnim ugovorom i sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i
poslodavca.
Što je obaveza poslodavaca u slučaju da dođe do ozljede na radu?

U slučaju svake smrtne ili teške ozljede na radu, poslodavac je obvezan pozvati na očevid na mjestima rada
povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Obveze poslodavca obzirom na prvu pomoć

Poslodavac je dužan:
organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do pružanja hitne
medicinske pomoći ili do prijema u zdravstvenu ustanovu te je obavezan omogućiti postupanje službe
hitne pomoći.
na svakom radilištu i u radnim prostorijama gdje istodobno radi 2-20 radnika, minimanlno 1 radnik (te
još po 1 za svakih sljedećih 50 radnika) mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći u skladu s
pravilima zaštite na radu -> osposobljavanje provodi: crveni križ ili specijalist medicine rada
osigurati sredstva i opremu za pružanje prve pomoći, koji uvijek moraju biti dostupni, označeni i
zaštićeni od neovlaštenog korištenja
na zahtjev radnika osigurati zdravstveni pregled 1 x u 5 god. (ako prema propisima nije obavezan)
specijalisti medicine rada osigurati pristup na mjesta rada
Koje su obveze poslodavca koji ima zaposlenih 50 radnika?

Osnovati odbor zaštite na radu, osposobiti 2 radnika za pružanje prve pomoći.
Koje su obveze poslodavca s obzirom na obavješćivanje?

Poslodavac je obvezan obavijestiti radnike, povjerenika radnika, stručnjaka zaštite na radu, ovlaštenu osobu, i
druge osobe o svim rizicima i promjenama koje bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a osobito o:
rizicima vezanim za mjesto rada i narav ili vrstu poslova, o mogućem oštećenju zdravlja
mjerama pružanja prve pomoći, zaštite od požara, zaštite i spašavanja radnika
obvezan je istaknuti na mjestima rada pisane upute o radnom okolišu, sredstvima rada, opasnim
kemikalijama, biološkim štetnostima, opasnostima na radu te osigurati pristup mjestima rada
Poslodavac je obvezan stručnjaku zaštite na radu, ovlašteniku i povjereniku radnika učiniti dostupnom
dokumentaciju, osobito:
procjenu rizika i popis mjera koje se provode u svrhu uklanjanja ili smanjenja rizika
evidencije i isprave, koje je obvezan voditi i čuvati
upravne mjere koje je naredio nadležni inspektor
poslodavac koji nema obvezu osnivanja odbora za zaštitu na radu i kod kojega je utemeljeno radničko
vijeće ili djeluje sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća, obvezan je najmanje
svakih 3 mjeseca pisanim putem izvijestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu o stanju zaštite na
radu i planiranim aktivnostima u sljedećem izvještajnom razdoblju
obvezan je o nastanku događaja odmah izvijestiti povjerenika radnika i pozvati na očevid na mjestima
rada u slučaju svake smrtne ili teške ozljede na radu, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti i nalaza
nadležnog inspektora kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite na radu
obvezan je pravodobno dati radniku upute o postupanju u slučaju nastanka neposrednog rizika za život
i zdravlje, kao i o mogućim mjerama koje je u tom slučaju potrebno poduzeti
100 STROJARSTVO
ZAŠTITA NA RADU 101
Na koji način poslodavac provjerava da li je radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti?

Radnik u vrijeme rada NE smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstva ovisnosti niti ih smije unositi na
mjesto rada.
Poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na mjestu rada
prikladnim mjerama, a osobito:
obavješćivati radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost
surađivati s njegovim ovlaštenikom pri provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti
sprječavati konzumaciju alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada
provoditi programe prevencije ovisnosti na mjestu rada
pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti
Smatrat će se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0
miligrama u litri izdahnutog zraka.
Provjera ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim prikladnim uređajem.
Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem sredstava ovisnosti.
Poslodavac ga je obvezan udaljiti s mjesta rada radnika sve dok je pod njihovim utjecajem.
Ne smije provjeravati je li radnik pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti osim alkohola ako mu je radnik
predao potvrdu da se nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti.
Poslovi s posebnim uvjetima rada

Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ovoga zakona su poslovi koje mogu obavljati samo
zaposlenici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi života,
spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenoga stanja te psihičkih sposobnosti.
Životna dob i spol se dokazuju osobnom ispravom, stručne sposobnosti svjedodžbom, certifikatom ili slično, a
zdravstveno i psihičko stanje dokazuje specijalist medicine rada.
Poslodavac NE smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani način
nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete.
Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj
ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova
i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova.
Nakon isteka roka za obavljanje poslova s posebnim uvjetima poslodavac je dužan uputiti radnika na pregled.
Ovaj rok utvrđen je propisom zaštite na radu ili kada to ocjeni specijalist medicine rada.
Poslodavac NE smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako radnik ne ispunjava
uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka propisanog roka.
Popis poslova (19) za koju postoji obaveza pregleda kod specijaliste medicine rada:
rukovanje strojevima
samohodnim strojevima
na postrojenjima za dobivanje/preradu nafte i plina
na kotlovskim postrojenjima/energetskim postrojenjima
dizalice na mehanizirani pogon
poslovi signaliste
poslovi skladištenja/prerade lakozapaljivih i eksplozivnih tekućina i plinova
ronilački poslovi
rukovanje uređajima za opskrbu zrakom u rudnicima, kesonima (op. čvrste komore koje se spuštaju u
vodu i ukopavaju u tlo) i pri ronilačkim poslovima
STROJARSTVO 101
montaža/održavanje/ispitivanje električnih instalacija uređaja i postrojenje iznad 250 V i napona 220

V s posebnim zahtjevima
podizanje skela/postavljanje oplata/ograda pri građevinskim poslovima
izrada i rukovanje eksplozivima
punjenje i paljenje mina
poslovi vatrogasaca
čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem
manipulacija teretom > 25 kg (m) i > 15 kg (ž) u toku punog radnog vremena
poslovi na visini višoj od 3 m
izloženost fizičkim i kemijskim štetnostima i vibracijama, zračenjima...
željeznički i zračni promet
Posebno osjetljive skupine radnika

Posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu su:
maloljetni radnici - radi očuvanja njegovog nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvoja NE smije obavljati
poslove s posebnim uvjetima rada, osim ako je završio stručno srednjoškolsko obrazovanje za te
poslove i koji ispunjava ostale propisane uvjete
trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje - radi zaštite od rizika koji bi mogli
ugroziti ostvarivanje materinstva i oporavak od trudnoće i poroda; ne smije obavljati gdje postoji
opasnost od zračenja.
Radi zaštite od rizika kojima NE smiju biti izložene, poslodavac je obvezan radnicama:
 prilagoditi uvjete i organizaciju radnog vremena – ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće
 osigurati mogućnost obavljanja drugih odgovarajućih poslova/rad na drugom mjestu rada
 ako nije moguće osigurati posebnu zaštitu na radu, ostvaruju pravo na dopust uz naknadu plaće u
skladu s posebnim propisom
 ocjenu o rizicima daje specijalist medicine rada na prijedlog specijalista ginekologije/pedijatra
radnicima oboljelima od profesionalne bolesti
radnicima kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od
smanjenja radne sposobnosti - radi sprječavanja daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja preostale radne
sposobnosti
Pravo na posebnu zaštitu na radu ostvaruje i radnik za kojega je specijalist medicine rada utvrdio da je trajno
nesposoban raditi na poslovima s posebnim uvjetima rada, kada je štetnost ili napor na mjestu rada uzrok
oštećenju zdravlja.
Poslodavac je obvezan radnicima:
prilagoditi radne uvjete i organizaciju radnog vremena
omogućiti obavljanje drugih odgovarajućih poslova, odnosno rad na drugom mjestu rada
Tko daje ovlaštenje i koje su obveze osobe ovlaštene za provođenje ZNR?

Poslodavac može provođenje zaštite na radu prenijeti u pisanom obliku na svojeg ovlaštenika u okviru njegovog
djelokruga rada. Poslodavac koji zaštitu na radu provodi djelovanjem ovlaštenika obvezan je ovlastiti
ovlaštenika, osobito za to da:
radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način ne dopusti rad bez nadzora osposobljenog radnika
radniku za kojeg nije na propisani način utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, ne dopusti obavljanje
poslova s posebnim uvjetima rada, odnosno da radniku koji više ne ispunjava tražene uvjete zabrani
da nastavi obavljati poslove s posebnim uvjetima rada
posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoli da obavljaju poslove koji bi mogli na njih štetno
utjecati
isključi iz uporabe radnu opremu koja nije ispravna, odnosno sigurna, kao i osobnu zaštitnu opremu
na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika
u suradnji sa stručnjakom za zaštitu na radu osigura evidentiranje svake nezgode i ozljede na radu te
svakog slučaja postupanja radnika u skladu s odredbom koje propisuje zakon
102 STROJARSTVO
nadzire da radnici rade u skladu s pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca, odnosno proizvođača
radne opreme, osobne zaštitne opreme, opasnih kemikalija i bioloških štetnosti te da koriste
propisanu osobnu zaštitnu opremu
radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno predhodno navedenog stavka
osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje, za pružanje prve pomoći te
da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu
osigura da se u vrijeme rada NE piju alkoholna pića te da se NE uzimaju druga sredstva ovisnosti,
odnosno da zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti
i da ih udalji s mjesta rada
Poslodavac je obvezan ovlašteniku osigurati uvjete za rad te ga NE smije staviti u nepovoljniji položaj zbog
poduzimanja aktivnosti u skladu s pravilima zaštite na radu te postupanja po pravilima struke i danim
ovlaštenjima poslodavca.
Odgovornost poslodavca - ozljeda na radu ili profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za
poslodavca i smatra se da potječe od rada, poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.
Elaborat zaštite na radu

Investitor je dužan u fazi izrade projekta dati izraditi elaborat zaštite na radu.
Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti
odgovarajuće propise zaštite na radu. To znači da se elaborat zaštite na radu obavezno izrađuje za sve građevine
u kojima se obavlja nekakav rad. Od tvornica, to ureda i institucija, stambenih zgrada s poslovnim prostorima…
Zbog potrebe za elaboratom zaštite na radu automatski ih se svrstava u minimalno 3. skupinu građevina po
zahtjevnosti postupka u vezi s gradnjom.
Investitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i
razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu.
Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole.
Elaborat zaštite na radu koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje građevine
namijenjene za rad sadrži naročito:
opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti otklanjaju
primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju građevine, odstranjivanje štetnih
otpadaka, prometnice, radni prostor, pomoćne prostorije i drugo
predvidiv broj radnika prema spolu
tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom građevini sukladno posebnom propisu
radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu, naročito vezano za sigurno
održavanje građevine
popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerađuju ili nastaju te
njihove karakteristike
popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu.
Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njezin ovlašteni stručni predstavnik nakon provedenog
postupka, odnosno pregleda glavnog projekta, ako su u projektu primijenjeni propisi zaštite na radu izdaje
potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s propisima zaštite na radu.
U povjerenstvu za tehnički pregled izgrađene građevine namijenjene za rad, u postupku izdavanja uporabne
dozvole sudjeluje tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njegov ovlašteni predstavnik.
Razlika između elaborata zaštite na radu i plana izvođenja radova

Elaborat zaštite na radu izrađuje se u fazi projektiranja i izrađuje se za građevine namijenjene za rad, a plan
izvođenja radova u fazi neposredno prije izvođenja za SVE građevine. Elaborat zaštite na radu se odnosi na
cijeli životni vijek građevine, a plan samo na vrijeme građenja.
STROJARSTVO 103
Treba li elaborat ZNR za ceste? GRAĐEVINA

Ne, jer cesta nije građevina namijenjena za rad.
2. Zakon o Inspektoratu rada NN 19/14
Ovim se zakonom uređuje ustrojstvo inspektorata rada, upravljanje inspektoratom rada, uvjeti za obavljanje
poslova inspekcijskog nadzora nad provedbom propisa iz djelokruga inspektorata rada, dužnosti i ovlasti
inspektora rada u svrhu zaštite javnog interesa u provedbi tih propisa te prekršajna odgovornost.
Inspektorat rada ustrojava se kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava pod
nazivom: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Inspektorat rada.
Inspektorat rada obavlja inspekcijske poslove u području rada i zaštite na radu ako posebnim zakonom nije
drukčije propisano. Ti poslovi podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih
propisa kojima se uređuju:
radni odnosi i zaštita na radu
obveza prijave, odjave i promjena tijekom osiguranja radnika na obvezno mirovinsko i obvezno
zdravstveno osiguranje
odnosi između poslodavca i fizičke osobe koja s poslodavcem nema sklopljen ugovor o radu, ali u skladu
s posebnim propisom kod njega obavlja određene poslove ili se nalazi na stručnom osposobljavanju za
rad:
 osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u
poljoprivredi
 redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu kod poslodavca u skladu s
posebnim propisima
 osoba koja radi za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere
 osoba na stručnom osposobljavanju za rad
 druga osoba koja s poslodavcem NEMA sklopljen ugovor o radu, ali kod njega u skladu s posebnim
propisom obavlja određene poslove
obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem
ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji, osoba s invaliditetom te mirnodopskih, vojnih i civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji
Inspektorat rada obavlja inspekcijske poslove u vezi s provedbom drugih propisa kada je to propisano posebnim
zakonom. Također obavlja poslove i inspekcijske nadzore provedbe propisa u području gradnje u skladu s
posebnim propisom o gradnji.
Inspektorat rada upozorava stručnog nositelja pripreme propisa na nedostatke i probleme u provedbi propisa
koje je ovlašten nadzirati.
3. Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada NN 29/13
Dimenzije radnih prostora

Veličina radne prostorije mora biti takva da je za svakog radnika osigurano min 10 m3 zračnog prostora i 2 m2
slobodne površine poda.
Zračni prostor / slobodna površina poda podrazumijeva slobodnu zapreminu zračnog prostora, tj. površina poda
koja nije zauzeta namještajem, strojevima, uređajima ili materijalom i NE služi kao prostor za skladištenje.
Odnosi se na prostorije u kojima pri radu postoje propisani mikroklimatski uvjeti i nema štetnih fizikalnih,
kemijskih odnosno bioloških djelovanja.
Minimalne svijetle visine radnih prostorija moraju iznositi:

1. 3 m – prostorije u kojima u tijeku rada NEMA štetnih fizikalnih, kemijskih, bioloških djelovanja
104 STROJARSTVO
2. 2,8 m – ispunjeni mikroklimatski uvjeti, tj. u kojima NEMA štetnih fizikalnih, kemijskih, bioloških
djelovanja
Napomena: prema ispitivaču razlika između 1 i 2 (3 i 2,8 m) je u tome što je pod 1 dozvoljeno da bude štetnih
tvari (minimalno), dok pod 2 štetne tvari NISU dozvoljene ni u kom slučaju.
3. 2,50 m – prostorije predviđene za obavljanje administrativnih poslova, projektantski uredi, skladišta,
prostorije u kojima se radnici zadržavaju < 2h dnevno, prostorije u kojima se obavljaju tihi obrtnički, a
u kojima su zadovoljeni mikroklimatski uvjeti i nema štetnih fizikalnih, kemijskih, bioloških djelovanja
prostorije iz točke 3. koje se nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim propisima, ili
zaštićenim građevinama koji su spomenici kulture, a kojima visinu nije moguće mijenjati, visina
prostorija može biti manja od 2,5 m, ali NE manja od 2,2 m.
Kontejneri se mogu koristiti kao mjesta rada ako ispunjavaju uvjete zračnog prostora i veličine radne prostorije
i ako svijetla visina nije manja od 2,2 metra.
Mikroklimatski uvjeti
Temperatura, vlažnost i brzina strujanja zraka - moraju se ovisno o prirodi posla osigurati povoljni uvjeti rada,
odgovarajući za ljude u pogledu temperature, vlažnosti i brzine strujanja zraka, uzimajući u obzir radne postupke
i fizičke zahtjeve koji se postavljaju radnicima.
Temperatura - ako radni proces to dopušta, u radnim prostorijama se zavisno od vrste radova u hladnom
(zimskom) razdoblju moraju osigurati sljedeći mikroklimatski uvjeti:
rad bez fizičkog naprezanja 20 – 25°C
laki fizički rad 16 – 22 °C
teški fizički rad 10 – 19 °C
Vlažnost - pri korištenju uređaja za klimatizaciju preporuča se relativna vlažnost od 40 do 60 %. Razlika između
vanjske i unutarnje temperature (ljeti), NE bi trebala biti veća od 7 °C.
Brzina strujanja zraka - na mjestima rada u zatvorenom prostoru ovisi o vrsti rada i tehnološkom procesu NE
smije biti veća od:
0,5 m/s ako je temperatura vanjskog zraka do 10 °C
0,6 m/s ako je temperatura vanjskog zraka od 10 °C do 27 °C
0,8 m/s ako je temperatura vanjskog zraka viša od 27 °C
Zagrijavanje
Radne prostorije, u kojima se radnici i druge osobe zadržavaju više od 2 sata bez prekida, moraju se grijati u
hladnom razdoblju.
Peći za zagrijavanje prostorija moraju biti priključene na odgovarajući dimnjak.
Individualne peći, NE smiju se upotrebljavati ako dovode do oslobađanja štetnih tvari u radni prostor.
Za zagrijavanje radnih prostorija u kojima se pri proizvodnji izdvajaju ili koriste zapaljive i eksplozivne tvari mora
se predvidjeti i osigurati sustav centralnog grijanja sukladno zaštiti na radu i posebnim propisima.
Provjetravanje
Na mjestima rada u zatvorenom prostoru mora se osigurati dovoljno svježeg zraka, prvenstveno prirodnim
provjetravanjem, s obzirom na radne postupke i fizičke zahtjeve radnika.
Broj, veličina, raspored i položaj otvora za prirodno provjetravanje mora biti takav da osigurava izmjenu zraka
i mikroklimatske uvjete u toplom i hladnom razdoblju.
Radne prostorije koje zbog tehnološkog procesa NE mogu u potpunosti ili djelomično biti prirodno
provjetravane (prostorije bez prozora i svjetlarnika) mogu se koristiti za rad samo ako je:
osigurano održavanje temperature, vlažnosti i brzine strujanja zraka u propisanim vrijednostima
osigurano da koncentracija štetnih para, plinova, prašine i dr., bude u dopuštenim vrijednostima
Ako na mjestima rada dolazi do stvaranja i kondenziranja vodene pare, topline, štetnih para, plinova, magle,
prašine i dr., mora se osigurati sustav prisilnog provjetravanja koji se mora redovito održavati i biti u funkciji.
STROJARSTVO 105
Ako se koriste instalacije za kondicioniranje zraka ili mehaničko provjetravanje, one moraju djelovati na takav
način da radnici NISU izloženi propuhu koji uzrokuje nelagodu.
U prostorijama za obavljanje uredskih poslova i sl. prostorijama, pri normalnim mikroklimatskim uvjetima, mora
se osigurati najmanji broj izmjena zraka u toku 1h:
Najmanji broj izmjena zraka u toku 1h

garderoba 1
umivaonica 1
prostorija za obavljanje uredskih poslova i slično 1,5
prostorija za osobnu higijenu žena 2
blagovaonica 2
prostorija za povremeno zagrijavanje radnika 2
prostorija za sastanke 3
nužnik 4
kupaonica 5
U radnoj prostoriji pri normalnim mikroklimatskim uvjetima moraju se umjetnim provjetravanjem osigurati
sljedeće količine svježeg zraka po radniku:
30 m3/h - za prostorije u kojima je za svakog radnika osigurano min 20 m3 slobodnog zračnog prostora
20 m3/h - za prostorije u kojima je za svakog radnika osigurano 20 - 40 m3 slobodnog zračnog prostora
najmanje 40 m3/h - za prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za provjetravanje
Zrak za umjetno provjetravanje radnih prostorija, odnosno zrak za zagrijavanje kojim se istovremeno vrši i
provjetravanje prostorija NE smije sadržavati prašinu, dim, štetne plinove, neugodne mirise i sl.
Otvori za dovođenje zraka moraju biti zaštićeni od prodiranja stranih tijela žičanom mrežom, žaluzinama i sl.
Ako svježi zrak NIJE dovoljno čist, mora se prije ubacivanja u prostoriju pročistiti (filtriranjem, neutralizacijom
i sl.). Na izvorima zagađenja zraka u radnim prostorijama moraju biti postavljeni uređaji kojima se zagađeni zrak
odsisava neposredno s mjesta nastajanja.
U radnim prostorijama u kojima se pri tehnološkom procesu razvijaju neugodni mirisi ili mogu nastati
zapaljive,tj. eksplozivne smjese mora se osigurati POTLAK kako NE bi prodirale u susjedne prostorije.
Posebnim cijevnim vodovima mora se osigurati odvođenje iz radnih prostorija prašine i para koje se lako
kondenziraju, kao i tvari koje same ili pri miješanju sa zrakom mogu stvarati otrovne, zapaljive ili eksplozivne
smjese, odnosno kemijske spojeve.
Pri provjetravanju, zračnom grijanju i klimatizaciji radnih prostorija dopušteno je korištenje recirkulacijskog
zraka, ako taj zrak NE sadrži neugodne mirise ili zapaljive, eksplozivne pare i ako ponovnim ubacivanjem u
prostoriju NEĆE biti prekoračene dopuštene granične vrijednosti izloženosti štetnih plinova, para, magle i
prašine.
Radne prostorije u kojima može doći do iznenadnog razvijanja velikih količina otrovnih, lako zapaljivih ili
eksplozivnih isparenja, moraju biti opremljene i posebnim uređajima za provjetravanje koji se automatski
uključuju kako NE bi došlo do prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti izlaganja štetnim plinovima, prašini.
Tehnološki procesi pri kojima se upotrebljavaju ili izdvajaju otrovne tvari (para, magla, plin), moraju biti
hermetički zatvoreni, odnosno pod podtlakom.
Otrovni plinovi i pare koji se stvaraju pri tehnološkom procesu moraju se prije odvođenja u atmosferu
pročišćavati u posebnim uređajima. Zapaljivi plinovi i pare moraju se prije puštanja u atmosferu izgarati.
Pri izgaranju velikih količina plinova i para moraju se produkti izgaranja prije puštanja u atmosferu pročišćavati.
106 STROJARSTVO
Vertikalni prilazi
Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove objekata, ulazak u okna, šahtove i sl. gdje se poslovi obavljaju
povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku čvrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno
ili koso s kutom nagiba većim od 75° prema horizontali.
Ljestve, čija je visina veća od 3,0 m moraju počevši od 7 prečke (oko 2 m od poda) imati čvrstu leđnu zaštitu.
Prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 1,6 cm i dobro učvršćene odnosno na
vertikalnom razmaku od najviše 30 cm.
Duljina prečki između stranica ljestava NE smije biti manja od 40 cm.
Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza načinjenog od lukova od plosnatog željeza, s unutrašnjim
radijusom min. 70 cm - 80 cm, koji moraju biti pričvršćeni za stranice ljestava na međusobnom razmaku ne
većem od 1,4 m.
Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog željeza na razmaku ne većem od 25 cm.
Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima NE većim od 3,0 m.
Moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.
Ako nemaju leđobran, nego je predviđeno da se osobe penju između ljestava i zida, razmak između prečke
ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm.
Ako su pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida /stupa biti udaljene min 16 cm.
Ako im je visina viša od 20,0 m moraju se na udaljenostima 6-8m ugraditi odmorišta (platforme, podesti).
Rukohvati (stranice) ugrađenih ljestava za prilaženje platformama, galerijama, krovovima objekata i sl. moraju
biti najmanje 0,75 m iznad prilazne površine.
Leđna zaštita mora biti produžena min 1,0 m iznad prilazne površine.
Prometni putovi
Prometni putovi, uključujući stepenice, nepomične ljestve, rampe i teretne platforme, moraju biti smješteni i
takvih dimenzija da osiguravaju jednostavan i siguran pristup za pješake ili vozila te NE smiju ugrožavati radnike
i druge osobe.
Dimenzije putova koji se koriste za pješački promet odnosno promet roba moraju biti u skladu s brojem mogućih
korisnika te s djelatnošću poslodavca.
Glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti široki najmanje 1,5 m, a sporedni hodnici najmanje 1,0 m, a prolazi u
prostoru s regalima NE smiju biti uži od 0,8 m.
Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja prometnih sredstava, moraju se
postaviti natpisi i svjetlosni, odnosno zvučni signali koji upozoravaju na mogućnost nailaska prometnog sredstva
te brklje odnosno ograde koje sprječavaju iznenadni izlazak pješaka na prometnicu.
Ako se na prometnim putovima koriste transportna sredstva, mora se pješacima osigurati dostatan sigurnosni
prostor.
Ako se na mjestima rada kreću motorna vozila moraju se postaviti prometni znaci prema propisima za promet
na javnim prometnicama.
Najveća dopuštena brzina kretanja motornih vozila u vanjskim prostorima je 10 km/h, a u unutarnjim 5 km/h.
Otvori, kanali i jame, koji se radi tehnoloških i pogonskih razloga, nalaze na mjestu gdje se kreću transportna
sredstva i osobe, moraju biti pokrivene odgovarajućim čvrstim pločama ili ograđene čvrstim i sigurnim
ogradama.
Mora se omogućiti dostatan prostor između prometnih kolnih putova i vrata, ulaznih vrata, prolaza za pješake,
hodnika i stepeništa.
Udaljenost između bilo kojeg dijela građevine i vanjskog ruba prometnice NE smije biti manja od 0,75 m i mora
biti obilježena vidnim znacima (rubnikom i sl.).
STROJARSTVO 107
Visina kolnih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na unutrašnjim prometnicama mora biti
za 0,5 m veća od visine vozila predviđenih za kretanje tim prometnicima, a širina kolskih prolaza mora biti sa
svake strane najmanje 0,5 m veća od vanjskih bočnih rubova vozila.
Dvosmjerna cesta u krugu građevine mora biti široka najmanje 5 m, a jednosmjerna najmanje 3,0 m.
Transportni putovi moraju biti jasno utvrđeni i obilježeni tako da se osigura zaštita radnika i drugih osoba.
Širina transportnih putova NE smije biti manja od 1,8 m, odnosno mora biti za 0,8 m veća od širine transportnih
sredstava, odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se prenose.
Transportni putovi moraju biti vidljivo obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm, odnosno metalnim
klinovima s promjerom glave od najmanje 5 cm usađenim u nivo poda prostorije.
Mjesta rada na kojima postoji rizik od pada osoba ili predmeta, moraju biti opskrbljena napravama koje
sprečavaju ulaz neovlaštenim osobama i moraju biti označena.
Pomoćne prostorije, koje su, veličine

U građevinama namijenjenim za rad MORAJU se osigurati pomoćne prostorije:
garderobe
svlačionice
umivaonici
kupaonice
nužnici
Veličina pomoćnih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija ovisi o namjeni i broju korisnika, i NE
može biti manja od 2,5 m.
Iznimno mogu imati visinu i manju od 2,5 m, ali NE manju od 2,2 m, ako se ove prostorije nalaze u građevinama
koje nisu građene po sada važećim propisima, u zaštićenim objektima koji su spomenici kulture, a čiju visinu
nije moguće mijenjati i kontejnerima, uz uvjet da su ispunjeni drugi uvjeti propisani za pomoćne prostorije.
Stepeništa
Stepeništa moraju biti raspoređena tako da osiguravaju lako izlaženje iz svih dijelova građevine te po svom
položaju i dimenzijama moraju osigurati propusnost ovisno o broju osoba koje se njima koriste.
Stepeništa moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju na smjer izlaza iz građevine.
Stepenice koje se nastavljaju u podrum ili druge niže etaže, trebaju na etaži gdje se izlazi iz zgrade biti odvojene
pregradama, vratima ili na drugi način, tako da je jasan smjer izlaženja.
Stepenište s odmorištima se mora nastavljati bez suženja u smjeru izlaznog puta.
Na stepeništima i prilazima stepeništu NE smiju se stavljati stvari kao što su zrcala, neobilježene providne
pregrade i razne dekoracije koje bi mogle izazvati zabunu u pogledu smjera izlaženja.
Korisna širina stepenišnog kraka unutarnjih stepenica NE može biti manja od 1,1 m.
Pod korisnom širinom stepenišnog kraka podrazumijeva se širina stepenica mjerena između rukohvata i zida.
Stepenišni krak je dio stepeništa koji ima najmanje 3 stepenice, a najviše 18 stepenica.
Širina odmorišta ili podesta NE može biti manja od širine stepenišnog kraka, a dužina odmorišta između
stepenišnih krakova NE smije biti manja od 1,1 m.
Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm, a širina gazišta od 26 do 36 cm.

Sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta, a odstupanja u širini gazišta i u
visinama pojedinih stepenica, NE smiju biti veća od 0,5 cm.
108 STROJARSTVO
Zavojito stepenište se može postavljati u radnim i pomoćnim prostorijama samo gdje boravi do 20 osoba s time
da na najužem dijelu širina gazišta NE smije biti manja od 13 cm.
Vanjska stepeništa moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 1,2 m i mora biti zaštićeno od atmosferskih
padalina. Ako to nije osigurano, mora se čistiti i održavati.
Pokretne stepenice i pokretne trake za prijevoz osoba moraju biti u skladu s važećim tehničkim propisom. NE
smiju biti jedini izlaz iz građevine u slučaju evakuacije i spašavanja. NE smiju imati neprekinuti vertikalni put
viši od 1 etaže.
Ograde
Stepenišni krak i stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu s rukohvatom
koji moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj dužini stepeništa.
Galerije, platforme (podiji), prijelazne rampe, prijelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini većoj od 1,0 m s kojih
se može pasti, moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom, ako drugim propisima zaštite na radu nije
drugačije određeno.
Zaštitna ograde i rukohvati moraju biti izvedeni tako da NE predstavljaju opasnost.
Visina zaštitne ograde NE smije biti manja od 1,0 m mjereno od poda.
Rukohvat na stepeništu mora biti postavljen na visini od 1 m iznad gornje površine gazišta, mjereno okomito od
sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata i mora biti postavljen barem s jedne strane.
Ispuna zaštitne ograde (prečke, međuprečke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za jednolično oterećenje
preko ukupne površine ograde.
Ograda mora izdržati horizontalno opterećenje od najmanje 700 N/m.
Ako se ispuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih prečki, svijetli okomiti razmak između prečke i poda odnosno
vrha stepenice i prečke NE smije biti veći od 25 cm.
Ako se ispuna zaštitne ograde izvodi u obliku okomitih prečki onda svijetli razmak između prečki NE smiju biti
veći od 14 cm.
Površine potpuno ili djelomično ispunjene umecima od čvrste žičane mreže, razapetom metalnom konstrukcijom
ili ornamentalnim rešetkama koje zaštićuju od pada kroz zaštitnu ogradu moraju odgovarati navedenim
zahtjevima, a dozvoljena je i druga kombinacija navedenih načina izvedbe koja osigurava jednaku sigurnost.
Na mjestima gdje postoji rizik od padanja predmeta s visine, zaštitna ograda MORA imati na svom donjem dijelu
punu rubnu zaštitu visine najmanje 15 cm mjereno od površine poda odnosno gazišta stepenice.
Ako se neprekinuti čvrsti obrub postavlja na donjem dijelu stepenišne ograde, onda njegov vrh mora biti
paralelan s vrhom stepeništa, a visina obruba ne smije biti manja od 7,5 cm mjereno pod pravim kutovima prema
obrubu, od njegovog vrha do izbočine gazišta.
Putevi i izlazi u nuždi (Vrata i prolazi)

U slučaju nastanka neposrednih i ozbiljnih rizika po život i zdravlje radnika i drugih osoba, MORA im biti
omogućeno brzo i sigurno napuštanje mjesta rada:
putovi i izlazi u nuždi moraju biti slobodni i voditi što izravnije prema vanjskom prostoru ili do sigurnog
područja
broj, raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nuždi ovise o uporabi, opremi i dimenzijama mjesta rada
i najvećem broju osoba koje mogu biti nazočne
STROJARSTVO 109
maksimalna dužina evakuacijskog puta do sigurnog prostora NE smije biti veća od 50 m, a u katnim
građevinama NE smije biti veća od 30 m
građevine duže od 30 m i sa više od 3 kata, moraju imati najmanje 2 dovoljno udaljena stubišta, od
kojih se jedno koristi za slučaj opasnosti te moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor
kod otvorenih industrijskih postrojenja s etažama do visine manje od 30 m, potrebno je postaviti jedno
otvoreno stubište na udaljenosti 25 m od najudaljenijih mjesta rada
posebni putovi i izlazi u nuždi moraju biti označeni znakovima u skladu s Pravilnikom o sigurnosnim
znakovima te sigurnosni znakovi moraju biti trajno postavljeni na odgovarajućim mjestima
putovi i izlazi u nuždi te prometni putovi i izlazi na koje oni imaju pristup, moraju biti slobodni od
prepreka tako da se mogu bez smetnji koristiti u bilo koje vrijeme
putovi i izlazi u nuždi koji trebaju biti osvijetljeni moraju biti opskrbljeni s nužnom rasvjetom
odgovarajuće jačine za slučaj nestanka rasvjete
propusna moć vrata mora biti takva da zadovolji potrebe evakuacije bez umanjenja efektivne širine
hodnika, stubišta, odmorišta i drugih prolaza
vrata za nuždu se moraju otvarati prema van
klizna ili okretna vrata NISU dopuštena ako su posebno namijenjena kao izlazi u nuždi
vrata za nuždu NE smiju biti zaključana ili pričvršćena na način da se NE mogu lako i trenutno otvoriti
kad je potrebno
vrata na evakuacijskim putovima moraju biti označena te mora biti omogućeno njihovo otvaranje
iznutra u svako doba bez posebne pomoći u smjeru izlaznog puta
4. Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima NN 51/08
Koordinator I
Koordinator I je osoba imenovana kao koordinator i MORA imati najmanje:
završen stručni studij tehničkog smjera (arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva) sa
stečenim stručnim nazivom prvostupnik inženjer
položen stručni ispit
položen stručni ispit za koordinatora zaštite na radu.
Projektant odnosno glavni projektant može biti ujedno koordinator I ukoliko ispunjava navedene uvjete.
Koordinator I za zaštitu na radu u fazi izrade projekta dužan je:
koordinirati primjenu načela zaštite na radu iz ovoga pravilnika
izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova, uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotično
gradilište -> plan izvođenja radova mora sadržavati i posebne mjere ako poslovi na gradilištu spadaju
u opasne radove prema ovom pravilniku
izraditi dokumentaciju, koja sadrži specifičnosti projekta i koja sadrži bitne sigurnosne i zdravstvene
podatke, koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe
Koordinator II
Koordinator II je osoba imenovana kao koordinator II MORA imati najmanje:
završen stručni studij tehničkog smjera sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik inženjer
položen stručni ispit
položen stručni ispit za koordinatora zaštite na radu
najmanje završen preddiplomski sveučilišni stručni studij smjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu sa
stečenim akademskim nazivom sveučilišni prvostupnik inženjer
položen stručni ispit stručnjaka zaštite na radu
stručni ispit za koordinatora zaštite na radu
Inženjer odnosno glavni inženjer gradilišta može ujedno biti i koordinator II ukoliko ispunjava navedene uvjete.
Koordinator II za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova DUŽAN je:
koordinirati primjenu načela zaštite na radu:
110 STROJARSTVO
 kod donošenja odluka o tehničkim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja pojedinih faza
rada
 kod određivanja rokova, koji su potrebni za sigurno dovršenje pojedinih faza rada, koji se izvode
istovremeno ili u slijedu
koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka, da bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe:
 dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu iz ovoga pravilnika
 izvode radove u skladu s planom izvođenja radova
izraditi ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim
promjenama na gradilištu
organizirati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika,
s ciljem sprečavanja ozljeda na radu i zaštite zdravlje radnika
provjeravati da li se radni postupci provode na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti
organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju
dozvolu ulaska na gradilište
Plan izvođenja radova

Investitor je dužan PRIJE uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova.
Plan izvođenja radova je sastavni dio projektne dokumentacije određene posebnim propisima.
Svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od 5 dana dužan je izraditi svoj plan izvođenja radova i
odrediti rok dovršetka radova.
Koordinator I daje na izradu plan izvođenja radova ili ga sam izrađuje.
Podaci o planu izvođenja radova sastavni su dio prijave gradilišta inspekciji rada.
Plan izvođenja radova mora sadržavati:

opis i shemu (nacrt) izvođenja radova
popis opasnih tvari
popis posebno opasnih poslova
mjesta rada na kojima postoji povećana opasnost za život i zdravlje radnika, kao i vrste i količine
potrebnih osobnih zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme
postupke za usklađivanje međudjelovanja svih aktivnosti u neposrednoj blizini gradilišta
postupke za svaku pojedinu opasnu fazu rada
vremenski plan radova
način organiziranja suradnje i uzajamno izvješćivanja svih izvođača radova
način organiziranja na način da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i
osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište
zajedničke mjere zaštite na radu na gradilištu
pravila ponašanja na gradilištu
popis poslova s procjenom troškova (troškovnikom) uređenja gradilišta i izvođenja zajedničkih mjera
za provedbu zaštite na radu na radilištu
popis isprava, evidencija i uputa iz zaštite na radu, koje se moraju čuvati stalno na gradilištu
potpis odgovorne osobe za izradu plana izvođenja radova
pečat
Da li je obavezno imenovanje dva različita koordinatora ZNR ili može biti samo jedan?
Nije nužno, koordinator I može obavljati i poslove koordinatora II
Dizalice na mehanizirani pogon

Spada u strojeve s povećanim opasnostima, radnik koji rukuje obavlja poslove s posebnim uvjetima rada.
Prijava gradilišta
Investitor je dužan prijaviti gradilište u skladu s ovim pravilnikom u slučaju:
STROJARSTVO 111
predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno više od 20 radnika
da je predviđen opseg radova od 500 osoba ili više
U slučaju izvođenja posebno opasnih radova određenih ovim pravilnikom, gradilište se mora prijaviti bez obzira
na trajanje radova i broj radnika koji izvode te radove.
Investitor je dužan najmanje 1 dan (po novom zakonu) prije početka izvođenja radova na tom gradilištu
dostaviti prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu.
Više NIJE potrebno dostaviti plan izvođenja radova nego se podaci o njemu samo spominju u prijavi.
Po novom i izvođač može prijaviti gradilište.
Preslika prijave gradilišta mora biti vidno izložena na gradilištu.

Prijavu gradilišta dužan je investitor ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u
slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada.
Na prijavi gradilišta obvezno se nalazi:

datum prijave
točna adresa gradilišta
podaci o investitoru (ime, naslov, adresa, telefon, matični broj)
vrsta projekta (novogradnja, rekonstrukcija, održavanje, rušenje,...)
projektant odnosno glavni projektant (ime, naslov, adresa, telefon)
koordinator/i – I za zaštitu na radu u fazi izrade projekta (ime, naslov, adresa, telefon)
Koordinator/i – II za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova (ime, naslov, adresa, telefon)
broj, verzija i datum (ažuriranja) plana izvođenja radova
plan izvođenja radova izradio: (ime, ime odgovorne osobe, naslov, telefon)
planirani datum početka rada na gradilištu
planirano trajanje rada na gradilištu
predviđen najveći broj radnika na gradilištu
planirani broj ugovornih izvođača i drugih osoba na gradilištu
podaci o ugovornim izvođačima, koji su već odabrani
radilište prijavljuje – investitor
potpis i pečat
Dokumentacija ZNR na gradilištu

Poslodavac je dužan čuvati:
glavni projekt izrađen prema posebnom propisu iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite
na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja
upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi
planove uređenja privremenih radilišta dok ta radilišta koristi
isprave o obavljenim ispitivanjima radnih strojeva
dokaze o ispravnosti instalacija
evidencije o zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način
(ispitivač me ispravio da treba imati DOKAZE da su radnici osposobljeni za rad na siguran način)
evidencije o zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada
(ispitivač me ispravio da treba imati DOKAZE da radnici ispunjavaju uvjete za poslove s posebnim
uvjetima rada)
evidencije o strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje koristi
evidencije o opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi
evidencije o ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom
procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika
Tko dobiva kaznu ako prijava nije vidno izvješena ili ažurirana?
Investitor.
112 STROJARSTVO
Kome se podnosi prijava gradilišta?

Inspekciji rada i upravnom tijelu nadležnom za poslove graditeljstva.
Posebno opasni radovi vs Poslovi s posebnim uvjetima rada

To su poslovi s posebnim uvjetima rada:
radovi u iskopima, dubljim od 3 m, ili na sipkom ili močvarnom tlu te radovi na visini većoj od 3 m
radovi s kemijskim ili biološkim tvarima, koji posebno ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika i za koje je
propisan poseban zdravstveni nadzor
radovi u području ioniziranog zračenja
radovi u blizini električnih vodova visokog napona
radovi, pri kojima postoji opasnost od utapanja
radovi pri kopanju, čišćenju ili popravljanju bunara, pod zemljom i u tunelima
radovi pri ronjenju s uporabom zraka pod tlakom
radovi u kesonu s atmosferom stlačenog zraka
radovi s eksplozivnim i lako zapaljivim tvarima
radovi u prostorima koji su ugroženi eksplozivnom atmosferom
radovi na sastavljanju i rastavljanju teških dijelova i/ili sklopova
radovi sa strojevima i uređajima s povećanim opasnostima
radovi sa skelama (postavljanje, rastavljanje i korištenje)
radovi uz odvijanje prometa na cestama i željeznici
adovi na napinjanju kabela u prednapetim betonskim i drugim konstrukcijama
radovi na betoniranju, rezanju i obradi površina s napravama s visokim tlakom
Kako se dokazuje da radnik ispunjava uvjete za poslove s posebnim uvjetima rada?

Potvrdom od specijaliste medicine rada i dokazom o stručnim kvalifikacijama (svjedodžbe, potvrda,…) koje
poslodavac mora držati na gradilištu.
Koji dokument dokazuje ispravnost nekog stroja na gradilištu?

Isprave o obavljenim ispitivanjima radnih strojeva.
5. Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu SL 42/68 -građevina I nije u popisu
Mjere ZNR kod zemljanih radova i kod kopanja kanala

Pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 1 metar moraju se poduzeti zaštitne mjere protiv rušenja
zemljanih naslaga sa bočnih strana i protiv obrušavanja iskopanog materijala.
Ručno otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo naniže. Svako potkopavanje je zabranjeno.
Kopanje zemlje na dubini većoj od 1 metar mora se izvoditi pod kontrolom određene osobe.
Pri strojnom kopanju zemlje, rukovatelj strojem ili poslovođa radova moraju voditi računa o sigurnosti radnika
koji rade ispred ili oko stroja za iskop zemlje.
Tesarski radovi na podgrađivanju i razupiranju iskopa moraju se izvoditi stručno, na temelju odgovarajućih
normativa ili statičkih proračuna i crteža.
Ako se iskop zemlje vrši na mjestu gdje postoji instalacija plina, elektrike, vode ili drugo, radovi na iskopu moraju
se vršiti po uputama i pod nadzorom stručne osobe kojoj pripadaju / održavaju te instalacije i izvođača radova.
Ako se u toku iskopavanja naiđe na instalacije, radovi se moraju obustaviti dok se ne osigura nadzor.
Prije vršenja iskopa zemlje ili čišćenja zemljom zatrpanih jama, bunara, kanala i drugog, mora se prethodno
provjeriti da eventualno nema CO odnosno drugih štetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova.
STROJARSTVO 113
Za silaženje radnika u iskop i izlaženje iz iskopa moraju se osigurati čvrste ljestve tolike dužine da prelaze iznad
ruba iskopa za najmanje 75 cm. Umjesto ljestava može se predvidjeti i izrada odgovarajućih stepenica ili rampi,
ako je time osigurano kretanje radnika i za vrijeme oborina.
Ako se iskop zemlje vrši miniranjem, radovi se moraju izvoditi prema postojećim propisima o miniranju.
Prije početka rada na iskopu zemlje, a uvijek poslije vremenskih nepogoda, mrazeva ili otapanja snijega i leda,
rukovoditelj iskopavanja mora pregledati stanje radova i, po potrebi, poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere
protiv opasnosti od obrušavanja bočnih strana iskopa.
Kopanje rovova i kanala na dubini većoj od 100 cm (za temelje, kanale i sl.) može se vršiti i bez razupiranja, ako
to čvrstoća zemlje dozvoljava. Iskop zemlje u dubini većoj od 100 cm smije se vršiti samo uz postepeno
osiguranje bočnih strana iskopa.
Razupiranje strana iskopa NIJE potrebno ako su bočne strane iskopa uređene pod kutem unutrašnjeg trenja tla
(prirodni nagib terena) u kom se iskop vrši, niti pri etažnom kopanju do dubine veće od 2 m.
Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj širini koja omogućuje nesmetan rad na razupiranju bočnih strana, kao
i rad radnika u njima.
Najmanja širina rovova odnosno kanala dubine do 100 cm određuje se slobodno.
Pri dubini većoj 100 cm, širina rova mora biti tolika da čista širina rova odnosno kanala nakon izvršenog
razupiranja bude najmanje 60 cm.
Drvo i drugi materijal koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranje bočnih strana rovova i kanala moraju
po svojoj čvrstoći i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj su namijenjeni.
Razupiranje rovova i kanala mora odgovarati geofizičkim osobinama, rastresitosti i pritisku tla u kome se vrši
iskop, kao i odgovarajućem statičkom proračunu.
Iskopani materijal iz rovova i kanala mora se odbacivati na toliku udaljenost od ruba iskopa da NE postoji
mogućnost obrušavanja tog materijala u iskop.
Razmak između pojedinih elemenata oplate strana iskopa mora se odrediti tako da se spriječi osipanje zemlje, a
u skladu s osobinama tla.
Oplata za podupiranje bočnih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti min. za 20 cm iznad ruba iskopa, da
bi se spriječio pad materijala sa terena u iskop.
Pri izbacivanju zemlje iz iskopa sa dubine preko 2 m moraju se upotrebljavati međupodovi položeni na posebne
podupirače. Međupodovi se NE smiju opterećivati količinom iskopanog materijala većom od određene, s kojom
mora radnik biti upoznat prije početka rada, i moraju imati rubnu zaštitu visoku najmanje 20 cm.
Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vršiti po uputi i pod nadzorom stručne osobe. Ako bi vađenje oplate
moglo ugroziti sigurnost radnika, oplata se mora ostaviti u iskopu.
Sredstva za spajanje i učvršćivanje dijelova podupirača, kao što su klinovi, okovi, vijci, čavli, žica i slično, moraju
odgovarati važećim standardima.
Ako se iskop zemlje za novi objekt vrši do dubine veće od dubine temelja neposredno stojećeg objekta, takav
rad mora se vršiti po posebnom projektu, uz osiguranje susjednog objekta.
Pri strojnom kopanju iskopa mora se voditi računa o stabilnosti stroja.

Prilikom strojnog kopanja iskopanu zemlju treba odlagati na udaljenosti koja ne ugrožava stabilnost strana
iskopa.
Rubove iskopa smije se opterećivati strojevima ili drugim teškim uređajima SAMO AKO su poduzete mjere
protiv obrušavanja.
114 STROJARSTVO
Ako se u rovove i kanale nerazuprtih strana iskopa polažu cijevi, vodovi i slično, na mjestima na kojima je
neophodan pristup radnika na dno iskopa radi vršenja potrebnih radova na tim cijevima, vodovima i sl., bočne
strane rova odnosno kanala moraju se u potrebnoj širini osigurati od obrušavanja razupiranjem koje treba
odgovarati geofizičkim osobinama, rastresitosti i pritisku tla u kome se vrši iskop, kao i statičkom proračunu.
Široki iskopi - nagib bočnih strana širokih iskopa određuje se prema pravilima za razupiranje strana iskopa.
Iskopi za usjeke i zasjeke pri građenju puteva i slično smiju se izvoditi samo na temelju odgovarajućeg projekta.
Putevi i rampe za odvoženje materijala moraju odgovarati čvrstoći terena i prijevoznim sredstvima. Njihov
nagib NE smije biti veći od 40 %.
Podupiranje bočnih strana širokih i dubokih iskopa, kao i izvođenje slijepih zidova (zagata), mora se vršiti po
planovima i prethodnim proračunima, vodeći računa o mogućnosti prodora vode i povećanih pritisaka u
zidovima iskopa ili zagata. Ako se iskop vrši u blizini građevinskih i drugih objekata, koji mogu utjecati na izvođenje
radova, ovi radovi moraju se vršiti uz osiguranje mjera zaštite susjednih objekata.
Kopanje bunara, šahtova i jama kao i radovi na popravku i čišćenju bunara i šahtova, moraju se vršiti pod
nadzorom određene stručne osobe.
Prije ulaska u bunar, šaht ili jamu mora se prethodno provjeriti da se u njima NE nalaze opasni plinovi. Ako se
utvrdi prisustvo takvih plinova, silazak radnika može se dozvoliti tek poslije otklanjanja tih plinova i provjeravanja
da tih plinova nema. Provjeravanje prisustva opasnih plinova i otklanjanje vrši određena stručna osoba.
Pri kopanju bunara, šahtova i jama u blizini ugljenokopa, tvorničkih plinskih cjevovoda, gradske odnosno
industrijske kanalizacije i slično, u pravilu treba predvidjeti mogućnost pojave opasnih plinova. Provjeravanje
prisustva takvih plinova obavezno vrši određena stručna osoba odgovarajućim metodama i sredstvima.
Kopanje i razupiranje strana bunara, šahtova ili jama mora se vršiti na temelju statičkog proračuna i projekta,
koji sadrži i odgovarajuće mjere zaštite na radu.
Radnici koji rade u bunarima, šahtovima i jamama moraju IMATI zaštitni pojas sa konopcem za izvlačenje i
signalnim konopcem za davanje signala u slučaju opasnosti.
Radi zaštite radnika koji rade na dnu od materijala koji pada iz naprave za izvlačenje iskopane zemlje, mora se
postaviti zaštitna nadstrešnica na visini min 2 m od dna iskopa.
Ako se pri kopanju koriste betonski ili metalni obruči za potkopavanje, visina potkopa NE smije biti veća od 20
cm.
Radi sprečavanja padanja materijala u bunar, šaht ili jamu, mora se po opsegu ruba postaviti puna zaštitna
ograda visoka najmanje 100 cm. Kao zaštitna ograda može poslužiti i zid bunara ili jame, s tim da se on pri
eventualnom odronjavanju mora stalno doziđavati.
Zabranjeno je silaženje na dno i izlaženje u košari naprave za izvlačenje materijala.

Čekrk odnosno vitlo za izvlačenje i spuštanje materijala mora odgovarati postojećim propisima o zakona o radu
s dizalicama.
Ako se kopanje vrši miniranjem, moraju se osim mjera zakona o radu predviđenih postojećim propisima o
miniranju, primjenjivati i ove mjere:
paljenje mina smije se vršiti samo pomoću električnog uređaja sa površine terena
prije ulaska u bunar, šaht ili jamu poslije miniranja mora se prethodno izvršiti provjetravanje i
provjeravanje da nema plinova u bunaru, šahtu ili jami
prije nastavljanja radova poslije miniranja treba provjeriti stanje bočnih strana bunara, šahta ili jame,
radi uklanjanja eventualne opasnosti od obrušavanja
Uklanjanje oplate i podupirača pri oziđavanju bunara, šahtova ili jama mora se vršiti odozdo naviše, postepeno
sa napredovanjem oziđivanja, ali tako da nije ugrožena stabilnost preostalog podupiranja.
Ako se radovi vrše u sipkom materijalu, oplata se NE smije vaditi, nego se mora uzidati.
STROJARSTVO 115
6. Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava NN 39/06
Osobna zaštitna sredstva

Osobna zaštitna sredstava su sredstva koja radnik nosi, drži ili na bilo koji način upotrebljava pri radu, tako da
ga štite od 1 ili više rizika vezanog za njegovu sigurnost i zdravlje.
Osobna zaštitna sredstva upotrebljavaju radnici pri radovima, pri kojima nije moguće otkloniti rizike za sigurnost
i zdravlje te u slučajevima kada poslodavac ne može u dovoljnoj mjeri smanjiti rizike primjenom osnovnih pravila
zakona o radu ili odgovarajućom organizacijom rada.
Poslodavac određuje osobna zaštitna sredstva na temelju procjene rizika za sigurnost i zdravlje.
Poslodavac mora utvrditi vrstu osobnog zaštitnog sredstva koje odgovara stanju na radnom mjestu uzimajući u
obzir razinu rizika, učestalost izlaganja rizicima, karakteristike mjesta rada i zadovoljavanje osobnih zaštitnih
sredstava okolnostima, vremenu i uvjetima u kojima ih radnik mora upotrebljavati.
Nezaključeni popis osobnih zaštitnih sredstava:

zaštita glave: kacige, kape, mrežice za kosu, kapuljače, marame...
zaštita vrata: olovni okovratnici
zaštitu sluha: ušni čepići, kacige s akustičnom zaštitom, ušne školjke...
zaštita očiju i lica: naočale, maske, zasloni za lice
zaštita organa za disanje: respirator, maska s filterima, ronilačka oprema, filtarske naprave s kacigom...
zaštita ruku: rukavice; od topline, hladnoće, vibracije, zračenja, kemijskih tvari, uboda,...
zaštita nogu: cipele, čizme, cipele za brzo skidanje, antistatične, otporne na toplinu...
zaštita kože: kreme i masti
zaštita trupa i trbuha: prsluci, kaputi, pregače, topli prsluci...
zaštita cijelog tijela: oprema za pad s visine ili u dubinu, oprema za kočenje, sigurnosni pojasevi...
7. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada i prilog istom Pravilniku NN 5/84
Rad na visini
Rad na visini spada u poslove s posebnim uvjetima rada. Radnici moraju imati uvjerenje, posebno osjetljive
skupine NE smiju raditi na visini.
Mora imati zaštitnu opremu:
oprema za pad s visine ili u dubinu
oprema za kočenje
sigurnosni pojasevi
Građenje iznad terena je rad na visini.

Poslovi koji se izvode na visini su poslovi koji se makar povremeno izvršavaju s površine podignute više od 3 metra
od okolne površine, ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može spriječiti povećana opasnost od
pada radnika s mjesta rada.
Građevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutrašnjosti višekatnih objekata visokim do 450 cm iznad
terena odnosno iznad poda međukatne konstrukcije, mogu se izvoditi s upotrebom pomoćnih skela ili ljestava
UZ vezivanje radnika, ako je uz korištenje takvih sredstava moguće izvoditi te radove bez opasnosti za život
radnika.
Građevinski i drugi radovi na objektima višim od 450 cm iznad terena odnosno poda međukatne konstrukcije,
moraju se izvoditi uz korištenje odgovarajućih skela ili na drugi siguran način.
Ako pri radovima postoji mogućnost da radnici padnu izvan objekta, moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne
nadstrešnice tako da visina sa koje se može pasti NE prelazi 300 cm, i radnici se moraju vezati odgovarajućim
zaštitnim pojasom.
116 STROJARSTVO
Ako se pri radovima na otvorenim rubovima katova, balkona, terasa i dr. zaštitna ograda iz opravdanih razloga
NE može postaviti ili ako su radovi koji se vrše na takvim mjestima manjeg opsega ili kratkotrajni, radnici moraju
biti za vrijeme rada privezani pomoću zaštitnog pojasa i konopca dužine najviše 150 cm.
UPORABA RADNE OPREME ZA POVREMENI RAD NA VISINI

Radne ljestve za rad na visini se mogu koristiti samo u slučaju kada uporaba druge sigurnije radne opreme NIJE
opravdana zbog niske razine opasnosti ili kratkotrajnosti uporabe, odnosno zbog okolnosti na terenu koje
poslodavac ne može promijeniti.
Radne ljestve za vrijeme uporabe moraju biti stabilne.
Prijenosne radne ljestve se moraju nogama oslanjati na stabilnu, čvrstu, dovoljne široku i nepomičnu podlogu
tako da prečke ljestvi za vrijeme rada budu u vodoravnom položaju.
Radna skela za povremeni rad na visini MORA imati proračun nosivosti i stabilnosti, osim ako je sastavljena
prema opće priznatim normama.
Radna oprema s užetom za pristup, pozicioniranje i obavljanje povremenih radova na visini, mora ispunjavati
sljedeće zahtjeve:
sustav užadi se mora sastojati od najmanje 2 odvojena i na oba kraja usidrena užeta od kojih jedno služi
za penjanje, silazak i oslonac (radno uže), a drugo za zaštitu od pada (zaštitno uže)
radnici moraju imati na raspolaganju i pri radu upotrebljavati odgovarajuće zaštitne pojaseve pomoću
kojih su vezani na zaštitno uže
radno uže mora biti opremljeno prihvatnim priborom za sigurno penjanje i silazak radnika, te
samozaustavnim uređajem koji će spriječiti pad radnika ako izgubi kontrolu nad svojim kretanjem.
zaštitno uže mora biti opremljeno zahvatnim uređajem za sprečavanje padova radnika, koji slijedi
njegovo kretanje
alat i drugi pribor, koji radnik namjerava upotrebljavati, mora biti sigurno učvršćen za radnikov zaštitni
pojas ili na koji drugi prikladan način
Rad se mora pravilno planirati i nadzirati, tako da se radnika u slučaju nužde može brzo spasiti
Radna oprema s užetom za povremeni rad na visini može se koristiti samo u okolnostima, kada se procijeni da
se rad može obavljati sigurno i gdje korištenje druge sigurnije radne opreme nije opravdano.
8. Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme NN 21/08
Što je sve potrebno za rad na skeli?

Skela mora biti atestirana, radnik mora biti zadovoljavati uvjete poslova s posebnim uvjetima rada.
9. Pravilnik o sigurnosnim znakovima NN 91/15 i 102/15
Kako se označavaju prepreke? Boje znakova što koja predstavlja, geometrijski oblici
ZNAKOVI ZA OZNAČAVANJE PREPREKA I OPASNIH PODRUČJA
Mjesta na kojima postoji opasnost od sudaranja s preprekama, od padova ili od rušenja obližnjih predmeta,
moraju biti označena izmjenično sa žutim i crnim ili crvenim i bijelim prugama.
Dimenzije oznaka moraju biti u skladu s veličinom prepreke ili opasnih mjesta.
Žute i crne pruge ili crvene i bijele pruge moraju biti pod kutom od 45°. Pruge moraju biti jednako široke.
STROJARSTVO 117
Upute u donjoj tablici se primjenjuju za sve znakove, koji uključuju sigurnosnu boju:
Korištenje/nošenje/upotreba osobne zaštitne opreme
Boja Značenje ili namjena Upute i obavijesti
Znak zabrane Opasno postupanje
Naprave za zaustavljanje, isključivanje i isklapanje u nuždi.

Crvena Alarm za opasnost
Evakuacija
Požarna oprema Identifikacija i mjesto
Žuta ili žućkastosmeđa Znak upozorenja Pazite, poduzmite sigurnosne mjere, ispitati (provjeriti)
Posebno postupanje, aktivnost ili mjera

Plava Znak za obvezno postupanje
Nosite osobnu zaštitnu opremu
Znak za izlaz u nuždi

Vrata, izlazi, putovi, oprema, pomagala, sredstva, objekti
Zelena znak za prvu pomoć
Nema opasnosti Vraćanje u normalno stanje
118 STROJARSTVO
Medicina rada
Poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor
primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja radnika.
Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada,
odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i
zdravstvenom osiguranju.
Izvanredni stručni nadzor nad radom specijalista medicine rada obavlja se na temelju pisane pritužbe
poslodavca, prema posebnom propisu o stručnom nadzoru u djelatnosti medicine rada.
Poslovi medicine rada

Poslovi medicine rada, uključujući plan i program mjera zdravstvene zaštite, propisani su posebnim propisima o
zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
Ministar nadležan za zdravlje, uz suglasnost ministra, pravilnikom propisuje, ovisno o vrsti djelatnosti i aktivnosti
poslodavca, procjeni rizika, broju radnika i broju radnika koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada,
najmanji broj sati koje je poslodavac obvezan ugovoriti sa specijalistom medicine rada, ako je specijalist
medicine rada mora provesti na mjestu rada.
10. Pravilnik o listi strojeva s povećanim opasnostima NN 47/02
Strojevi i uređaji s povećanim opasnostima su oni pri čijem korištenju postoji povećana opasnost po sigurnost
i zdravlje radnika unatoč primjene osnovnih pravila zaštite na radu.
Poslodavac je dužan, u skladu s važećim propisima o načinu ispitivanja strojeva i uređaja, obavljati ispitivanje
strojeva i uređaja utvrđenih u ovoj listi u sljedećim slučajevima:
prije njihovog stavljanja u uporabu
najmanje 1 x nakon 2 godine njihove uporabe
poslije rekonstrukcije a prije ponovnog početka korištenja
prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog
mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljeni i ponovno sastavljeni
Op. Od 15.08.2009 prestaju se primjenjivati odredbe ovog pravilnika u vezi s dizalima; danom Stupanja na snagu
pravilnika o sigurnosti strojeva (nn 28/2011) prestaju se primjenjivati Odredbe ovog pravilnika u vezi sa strojevima
koji su obuhvaćeni navedenim pravilnikom
Kako se postupa s opasnim tvarima - stari ZNR iz 1996
Poslodavac koji koristi, odnosno prerađuje opasne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite
na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene NA
propisani način.
Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko NIJE moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih
tvari. Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu sljedećim
redoslijedom:
ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave
ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta
nastanka izvan radnog okoliša na način da NE onečišćuje životni okoliš
ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno
ograničiti na najmanju moguću mjeru:
 količinu opasne tvari
 broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari
 vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari
STROJARSTVO 119
ako se pravilima navedenim gore ne može postići zadovoljavajuća zaštita, poslodavci moraju skrbiti da
zaposlenici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana osobna zaštitna sredstva
11. Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti NN 141/13 i 39/15
Što se predaje s dokumentacijom za građevinsku dozvolu za nuklearno postrojenje?

Odobrenje državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.
12. Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu NN 46/08
Što je buka u okolišu i što radnik može učiniti u slučaju povećane buke?
Buka je fizikalna štetnost te prekomjerna izloženost buci može uzrokovati privremeni ili trajni te djelomični u
potpuni gubitak sluha:
vanjska
unutarnja u radnim prostorima ili uredska buka,
U slučaju povećane buke radnik može koristiti osobna sredstva za zaštitu od buke: ušni čepići, kacige s
akustičnom zaštitom, ušne školjke
Buka: dB
Prag čujnosti 0
šuštanje lišća 10
šapat 20
govor 50
prometna ulica i automobil 70
kamion 90
udaranje čekića po nakovnju 95
avionski motor na 200 m udaljenosti 120
13. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave NN 145/04
Buka gradilišta
Bez obzira na zonu, tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB.
U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB.
Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke NE smije prijeći vrijednosti 20/25dB.
Za gradilišta unutar zone gospodarske namjene (zona 5) ekvivalentna razina buke NE smije prijeći utvrđene
vrijednosti tijekom dnevnog i noćnog razdoblja.
Iznimno, dopušteno je prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB, u slučaju ako to zahtijeva tehnološki
proces u trajanju do max 1 noć, odnosno 2 dana tijekom razdoblja od 30 dana.
O slučaju iznimnog prekoračenja dopuštenih razina buke izvođač radova obvezan je pisanim putem obavijestiti
sanitarnu inspekciju, a taj se slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik.
Za radove u građevinama s više korisnika osim navedenih mjera primjenjuju se i dodatni kriteriji: u
građevinama s boravišnim prostorijama u kojima se boravi i noću, radovi se mogu obavljati isključivo tijekom
dnevnog razdoblja
120 STROJARSTVO
Dopuštene ekvivalentne razine buke u boravišnim prostorijama stanova iznose 40 dB, pri čemu se u razdoblju
između 08.00 i 18.00 sati dopušta prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB.
Maksimalne dopuštene razine buke prema zonama
Vrijednosti navedene se odnose na ukupnu razinu buke imisije od svih postojećih i planiranih izvora buke
zajedno.
Obaveze organizatora javnih skupova na otvorenom

Potrebno je obavijestiti ministarstvo unutarnjih poslova o vremenu i mjestu održavanja, ulicama kojima će se
kretati, gdje bi moglo doći do buke i dobiti dozvolu za održavanje skupa.
14. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN 69/99, 151/03, 157/03 – ispravak, 87/09, 88/10, 61/11,
25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 98/15 – Uredba
Izvlaštenje kulturnog dobra

Izvlaštenje kulturnog dobra provodi se:
ako prijeti opasnost od oštećenja kulturnog dobra, a vlasnik NEMA mogućnosti ili interesa osigurati
provedbu svih određenih mjera zaštite i očuvanja
ako se na drugi način NE može osigurati obavljanje arheoloških istraživanja ili provedba mjera zaštite
ako na drugi način nije moguće osigurati dostupnost kulturnog dobra za javnost
STROJARSTVO 121
122 TEHNIČKA REGULATIVA GRADNJE
TEHNIČKA REGULATIVA GRADNJE

1. Što uređuje zakon o građevnim proizvodima?
Zakonom se uređuje ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava građevnih proizvoda, radnje koje pri tom provode
proizvođači građevnih proizvoda te odobrena tijela, dokumenti ocjenjivanja i provjere svojstava građevnih
proizvoda, zahtjevi za prijavljena i odobrena tijela, postupak prijave, obveze prijavljenih i odobrenih tijela i druga
pitanja bitna za stavljanje na tržište ili stavljanje na raspolaganje na tržište građevnih proizvoda.
Zakon uređuje primjenu uredbe 305/2011 i usklađeno i neusklađeno područje.
2. Građevni proizvod, sklop
Građevni proizvod je svaki proizvod ili sklop proizveden i stavljen na tržište RADI TRAJNE UGRADNJE u
građevinu ili njezine dijelove, čija svojstva imaju učinak na svojstva građevine s obzirom na TEMELJNE ZAHTJEVE
za građevinu.
Sklop znači građevni proizvod koji je na tržište stavio pojedini proizvođač kao skupinu od najmanje 2 zasebne
komponente koje je potrebno postaviti zajedno kako bi se ugradile u građevinu.
3. Da li je oplata građevni proizvod? A skela?
NE za oboje, jer se ne ugrađuje trajno u građevinu i nema utjecaj na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za
građevinu.
4. Koje zahtjeve moraju ispunjavati građevni proizvod
Zahtjeve definirane u tehničkoj specifikaciji. Njegova svojstva moraju imati učinak na ispunjavanje svojstava
građevine s obzirom na temeljne zahtjeve za građevinu.
5. Kako se označava proizvod? Zašto od kad smo u EU nije samo CE?
Oznakom sukladnosti CE (fr. Conformite Europeenne - europska sukladnost, usklađeno produčje), ili C
(nacionalna oznaka RH, neusklađeno područje) ovisno da li je u usklađenom ili neusklađenom području.
Zato što su C proizvodi pokriveni neusklađenim normama.
6. Što sve građevni proizvod mora imati?
Mora imati izjavu o svojstvima, oznaku (C ili CE) i tehničke upute.
7. Preuzimanje proizvoda na gradilištu
Prije preuzimanja, osoba na gradilištu mora provjeriti da li proizvod ima:

oznaku o sukladnosti
tehničku specifikaciju
uputu o korištenju
8. Uporabljivost građevinskog proizvoda
Građevni prozvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna tehničkoj specifikaciji, a DOKAZUJE
se ispravom o sukladnosti i oznakom sukladnosti.
Iznimno, uporabljivost građevnog proizvoda proizvedenog ili izrađenog na gradilištu za potrebe tog gradilišta
dokazuje se u skladu s glavnim projektom ili izvedbenim projektom građevine, ZOG i propisima donesenim na
temelju ZOG‐a ili tehničkim propisom.
Građevni proizvod mora biti označen oznakom o sukladnosti i uz njega MORA biti dostavljena izjava o
svojstvima i tehnička uputa. U protivnom ga se NE smije ugrađivati.
122 STROJARSTVO
TEHNIČKA REGULATIVA GRADNJE 123
9. Čime se dokazuju svojstva proizvoda koji je proizveden na gradilištu?
Uporabljivost građevnog proizvoda proizvedenog ili izrađenog na gradilištu za potrebe tog gradilišta dokazuje se
u skladu s glavnim projektom ili izvedbenim projektom građevine, ZOG i propisima donesenim na temelju ZOG‐
a ili tehničkim propisom.
10. Razlike novi stari zakon o građevnim proizvodima
Stari zakon NE obuhvaća primjenu uredbe 305/2011, ne obuhvaća podjelu na usklađeno i neusklađeno
područje, UVODE se:
temeljni zahtjevi za građevinu umjesto bitnih, dodan je 7. bitni zahtjev (održiva uporaba prirodnih
izvora)
uvodi se pojam ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava
uvodi se izjava o svojstvima i certifikat o stalnosti svojstava
ukida se sustav 2 ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava
11. Usklađeno i neusklađeno područje
Zakon o građevnim proizvodima i primjena uredbe 305/2011 definiraju usklađeno i neusklađeno područje.
Građevni proizvodi su s obzirom na zadovoljavanje zahtjeva podijeljeni na ta dva područja.
Usklađeno područje, tj. u dio u kojem se na građevne proizvode primjenjuju pravila uređena Uredbom EU
305/2011 i u kojem se građevni proizvodi (u pravilu) označavaju CE oznakom
Svojstva građevnih proizvoda u odnosu na bitne značajke su usklađena sa EU TEHNIČKOM SPECIFIKACIJOM.
Oznaka CE za građevne proizvode koji su usklađeni s EU tehničkom specifikacijom su građevni proizvodi na

koje se odnosi Uredba EU 305/2011.
Neusklađeno područje, tj. u dio u kojem se na građevne proizvode primjenjuju nacionalna pravila i u kojem se
građevni proizvodi NE označavaju CE oznakom.
Svojstva građevnih proizvoda u odnosu na bitne značajke su usklađena sa HR TEHNIČKOM SPECIFIKACIJOM (koja
nije usklađena sa EU tehničkom specifikacijom).
Oznaka C za građevne proizvode koji su usklađeni sa HR tehničkom specifikacijom su građevni proizvodi na

koje se odnosi Uredba EU 305/2011.
12. Usklađena eu specifikacija i hr tehnička specifikacija
Usklađena EU specifikacija je:

usklađena europska norma
priznata nacionalna norma
europska tehnička ocjena (EAT)
HR tehnička specifikacija je:

tehnički propisi
hrvatska norma na koju upućuju tehnički propisi
hrvatska tehnička ocjena (donesena na temelju hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje)
13. Tehnička specifikacija, usklađena i neusklađena tehnička specifikacija
Tehnička specifikacija je dokument u kojem se propisuju zahtjevi koje treba zadovoljiti neki proizvod, proces ili
usluga. Ako je potrebno, tehnička specifikacija mora naznačiti postupke pomoću kojih se može odrediti jesu li
ispunjeni dani zahtjevi ili ne.
Tehnička specifikacija može biti norma, dio norme ili poseban dokument neovisan o normi.
STROJARSTVO 123
Usklađena tehnička specifikacija je:

usklađena europska norma
priznata nacionalna norma
europska tehnička ocjena
Odnosi se na usklađeno područje.
Neusklađena tehnička specifikacija je:

tehnički propis
hrvatska norma na koju upućuje tehnički propis
hrvatska tehnička ocjena.
Odnosi se na neusklađeno područje.
14. Uredba 305/2011
Ovom uredbom utvrđuju se:

sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda
radnje koje u okviru ocjenjivanja i stalnosti svojstava građevnih proizvoda provode proizvođači i pravne
osobe u svojstvu prijavljenih tijela
dokumenti ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda
zahtjevi za prijavljena tijela
postupke prijave
obveze prijavljenih tijela
zahtjevi za imenovanje tijela za tehničko ocjenjivanje
ostala pitanja potrebna za usklađivanje građevnih proizvoda s uredbom
Stupa na snagu 01.07.2013., obvezna za sve države članice EU.
Utvrđuje uvjete za stavljanje ili stavljanje na raspolaganje na tržište građevne proizvode, donošenjem usklađenih
pravila iskazivanja svojstava građevnih proizvoda. U odnosu na njihove bitne značajke i uporabu ukida Direktivu
vijeća 89/106EEZ "CE" oznaka na tim proizvodima.
Kada je građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom (hEN) ili je sukladan EU tehničkom ocjenom koja je
za njega izdana, proizvođač izrađuje izjavu o svojstvima za stavljanje proizvoda na tržište, te mora na njih
postaviti CE oznaku.
Svrha uredbe je uklanjanje tehničkih prepreka trgovini građevnih proizvoda unutar EU ekonomskog područja, a
postiže se:
sustavom usklađenih tehničkih specifikacija
dogovorenim sustavim ocjenjivanja za svaku skupinu građevnih proizvoda
prijavljena tijela
CE označavanje proizvoda
Prilozi Uredbe 305/2011

PRILOG 1 ‐ temeljni zahtjevi za građevine
PRILOG 2 ‐ postupak donošenja EU dokumenata za ocjenjivanje (zahtjev za EU tehničku ocjenu)
PRILOG 3 ‐ izjava o svojstvima (špranca kako izgleda, što sadrži)
PRILOG 4 ‐ područja proizvoda i zahtjevi za TAB‐ove (oni izdaju EU tehničku ocjenu)
Tehnical Assessment Body – Tijelo za tehničko ocjenjivanje
PRILOG 5 ‐ ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava (1+, 1. 2+, 3, 4)
15. C i CE oznake, označavanje građevnog proizvoda
Uporaba oznake CE (proizvodi za EEA (European Economic Area), usklađeno područje) i uporaba oznake C,
(nacionalna oznaka RH, neusklađeno područje) oznakom sukladnosti smije se označiti samo građevni proizvod
za koji je izdana izjava o sukladnosti.
124 STROJARSTVO
Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom usklađenom

europskom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: CE.
Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom domaćom tehničkom
specifikacijom označava se oznakom sukladnosti. C.
CE označavanje postavlja se na one građevne proizvode za koje je proizvođač izradio izjavu o svojstvima. Ako
proizvođač nije izradio izjavu o svojstvima, CE označavanje se ne postavlja.
Za svaki građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili za koji je izdana Europska tehnička ocjena, CE
označavanje jedina je oznaka koja potvrđuje sukladnost građevnoga proizvoda s objavljenim svojstvima u
odnosu na temeljnje karakteristike obuhvaćene tom usklađenom normom ili Europskom tehničkom ocjenom.
16. Da li oznake C i CE znače nešto šefu gradilišta?
Da, jer bez njih ne smije ugrađivati proizvod.
17. Sustavi ocjenjivanja sukladnosti
Sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava definiraju stupanj uključenosti trećih strana u ocjenjivanju
svojstava proizvoda u skladu s bitnim tehničkim specifikacijama.
Razlikuje se:
5 sustava
3 različite vrste tijela za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda
Sustav 1+ izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda (Declaration of the
performance of the essential characteristics of the construction product by the manufacturer) na temelju
sljedećeg:
Proizvođač provodi:
kontrolu tvorničke proizvodnje
daljnja ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja
Prijavljeno/notificirano certifikacijsko tijelo za proizvode izdaje certifikat o stalnosti svojstava proizvoda

temeljem:
određivanja vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (uključujući uzorkovanje), proračuna tipa
tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije
početnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvorničke proizvodnje
stalnoga nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvorničke proizvodnje
ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih prije stavljanja proizvoda na tržište
Sustav 1+ je sustav koji definira najviše odgovornosti za prijavljeno tijelo (notified body), za razliku od sustava
4 koji sve odgovornosti prepušta samo proizvođaču.
Sustav 1
Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljedećeg:
PROIZVOĐAČ provodi:
daljnja ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja
Prijavljeno/notificirano certifikacijsko tijelo za proizvode izdaje certifikat o stalnosti svojstava proizvoda

temeljem:
određivanja vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (uključujući uzorkovanje), proračuna tipa,
STROJARSTVO 125
Za razliku od sustav 1+, u sustavu 1 prijavljeno certifikacijsko tijelo ne provodi ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih
prije stavljanja proizvoda na tržište.
Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda za sustave 1+ i 1 je certifikacijsko tijelo za
proizvod.
Sustav 2+
Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljedećeg: PROIZVOĐAČ
provodi:
određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (uključujući uzorkovanje), proračuna tipa,
ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja
Prijavljeno/notificirano certifikacijsko tijelo za kontrolu tvorničke proizvodnje izdaje certifikat o stalnosti

svojstava proizvoda temeljem:
Za razliku od sustava 1+ i 1, u sustavu 2+ prijavljeno certifikacijsko tijelo ne provodi određivanje vrste proizvoda
na temelju ispitivanja tipa (uključujući uzorkovanje), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne
dokumentacije, nego je to zadatak proizvođača.
Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda za sustav 2+ je certifikacijsko tijelo za
kontrolu tvorničke proizvodnje.
Sustav 3
Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljedećeg: proizvođač
provodi:
prijavljeni/notificirani laboratorij provodi:
određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (utemeljeno na uzorkovanju kojeg provodi
proizvođač), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije.
Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda za sustav 3 je ispitni laboratorij.
Sustav 4
Izjava proizvođača o svojstvima bitnih karakteristika građevnog proizvoda na temelju sljedećeg proizvođač
provodi:
određivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (utemeljeno na uzorkovanju kojeg provodi
proizvođač), proračuna tipa, tabličnih vrijednosti ili opisne dokumentacije,
kontrolu tvorničke proizvodnje,
Prijavljeno/notificirano tijelo nema zadataka.

Sustav 4 ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnih proizvoda u potpunosti prepušta proizvođaču.
126 STROJARSTVO
18. Prilozi Uredbe EU 305/2011
Prilozi:
temeljni zahtjevi za građevinu
postupak donošenja europskog dokumenta za ocjenjivanje
izjava o svojstvima
područja proizvoda i zahtjeva za TAB‐ove (Tehnical Assessment Body)
ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava
19. Uredba 568/2014 i 574/2014
Uredba 568/2014 mijenja prilog V. uredbe 305/2011. Prilog V. određuje ocjenjivanje i provjeru stalnosti
svojstava.
Uredba 574/2014 mijenja prilog III. koji određuje sadržaj izjave o svojstvima.
20. Obveze proizvođača
Proizvođač je obavezan:
osigurati da je njegov proizvod oblikovan i proizveden u skladu sa propisanim zahtjevima
obvezan je izraditi propisanu tehničku dokumentaciju
mora osigurati provođenje primjenjivog postupka ocjenjivanja sukladnosti proizvoda
sastaviti izjavu o svojstvima i staviti oznaku sukladnosti kada je to propisano
obavezna je čuvati tehničku dokumentaciju i izjavu o svojstvima 10 godina nakon stavljanja građevnog
proizvoda na tržište
mora provoditi ispitivanja proizvoda i po potrebi voditi knjigu pritužbi o nesukladnim proizvodima
i povlačenju proizvoda i o tome obavješćivati distributera
mora osigurati na proizvod nosi broj tipa, šarže ili serije što omogućuje njegovu identifikaciju
ako je proizvod neuskladan, dužan je poduzeti popravne mjere
ako proizvod predstavlja rizik, dužan je obavijestiti Ministarstvo i poduzeti popravne mjere
21. Kada se provodi postupak provjere građevnog prizvoda, a već je stavljen na tržište?
Obveze proizvođača koji je stavio proizvod na tržište:

ukoliko prizvođač smatra ili ima razloga vjerovati da građevni proizvod koji je stavio na tržište nije
sukladan izjavom o svojstvima ili nije sukladan drugim zahtjevima ovog zakona ili propisa donesenih za
STROJARSTVO 127
provedbu ovog zakona, dužan je bez odgode poduzimati nužne popravne mjere kako bi se taj proizvod
uskladio ili povukao s tržišta ili opozvao, odnosno osigurao njegov povrat
ukoliko proizvod koji je stavljen na tržište predstavlja rizik, proizvođač je obvezan bez odgode
obavijestiti Ministarstvo i Državni inspektorat, navodeći podatke, posebno o neuskladnosti proizvoda i
svim popravnim mjerama i radnjama.
Proizvođač na zahtjev Ministarstva ili Državnog inspektorata daje sve podatke i dokumentaciju pisanu
na Hrvatskom jeziku latiničnom pismu kojom dokazuje sukladnost građ. proizvoda s izjavom o svojstvima
i usklađenosti s drugim odgovarajućim zahtjevima ovog Zakona ili propisa donesenih za provedbu ovog
Zakona te surađuje u svim aktivnostima poduzetim za uklanjanje rizika koji predstavljaju građevni
proizvod koji su oni stavili na tržište.
22. Postupak provjeravanja ispunjavanja zahtjeva za PRIJAVLJENA TIJELA
U provedbi Uredbe (EU) br. 305/2011 Ministarstvo je:

kontaktna točka za građevne proizvode,
upravno tijelo za prijavljivanje prijavljenih tijela,
upravno tijelo za imenovanje tijela za tehničko ocjenjivanje (Tehnical Assessment Body,TAB)
član Stalnog odbora za graditeljstvo iz članka 64. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Za provedbu zadaća treće strane u procesu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava pravna osoba podnosi
zahtjev Ministarstvu i prilaže opis djelatnosti koje želi provoditi, postupke ocjenjivanja i/ili provjere za koje se
smatra stručnim, certifikat o akreditaciji, ako ga ima, koji je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo.
Nakon zaprimanja zahtjeva Ministarstvo provjerava ispunjavanje zahtjeva iz članka 43. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Prijavljena tijela dokazuju ispunjavanje zahtjeva iz članka 43. Uredbe (EU) br. 305/2011 potvrdom o akreditaciji
izdanom od nacionalnog akreditacijskog tijela o osposobljenosti u skladu sa zahtjevima propisanim pravilnikom
iz članka 23. ovoga Zakona
Rješenje o ispunjavanju zahtjeva iz članka 43. Uredbe (EU) br. 305/2011 donosi Ministarstvo po prethodno
pribavljenom mišljenju Povjerenstva za građevne proizvode.
Rješenje se može donijeti za:
ispitni laboratorij za radnje određivanja tipa proizvoda
ispitni laboratorij za radnje ocjenjivanja i provjere svojstava građevnih proizvoda u odnosu na bitne
značajke: reakcije na požar, otpornosti na požar, svojstva prilikom vanjskog požara, apsorpcije buke,
odnosno emisija opasnih tvari
tijelo za certificiranje kontrole proizvodnje za radnje izdavanja certifikata o sukladnosti kontrole
tvorničke proizvodnje
tijelo za certificiranje proizvoda za radnje izdavanja certifikata o stalnosti svojstava proizvoda
Nakon pravomoćnosti rješenja, Ministarstvo podnosi prijavu Europskoj komisiji i drugim državama članicama u
skladu sa člankom 48. Uredbe (EU) br. 305/2011.
23. Postupak provjeravanja ispunjavanja zahtjeva za TAB-ove
Za imenovanje TAB-om i provedbu ocjenjivanja i izdavanja Europske tehničke ocjene za jedno ili više područja
proizvoda iz Tablice 1. Priloga IV. Uredbe (EU) br. 305/2011 pravna osoba podnosi zahtjev Ministarstvu.
Nakon zaprimanja zahtjeva Ministarstvo provjerava ispunjavanja propisanih zahtjeva iz Tablice 2. Priloga IV.
Uredbe (EU) br. 305/2011.
TAB-ovi ispunjenje zahtjeva dokazuju dokumentacijom koja se prilaže zathjevu, a to propisuje Ministar
pravilnikom.
Ukoliko je zahtjev ispunjen Ministarstvo po prethodno pribavljenom mišljenju Povjerenstva za građevne
proizvode donosi rješenje.
Rješenje se donosi za provedbu ocjenjivanja i izdavanja europske tehničke ocjene za jedno ili više područja
proizvoda koja područja su uređena Tablicom 1. Priloga IV. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Nakon pravomoćnosti rješenja, Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji i drugim državama članicama podatke
(adresu, naziv te područja proizvoda za koja su taj TAB imenovale)
128 STROJARSTVO
24. Što je certifikat o stalnosti svojstava? Za koje sustave ocjenjivanja se daje?
Certifikat o stalnosti svojstava dokument koji dokazuje da građevinski proizvod zadovoljava zahtjeve stalnosti
svojstava propisane tehničkom specifikacijom.
Certifikat o stalnosti svojstava izdaje osoba ovlaštena za izdavanje potvrde o stalnosti svojstava:
na zahtjev proizvođača
ovlaštenog zastupnika
uvoznika građevnog proizvoda
ako su provedeni i/ili se provode skupine radnji određene za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
građevnog proizvoda, za koji se izdaje Certifikat o stalnosti svojstava, ako je stalnosti svojstava dokazana.
Izdaje se za sustave 1+ i 1.
Za sustav 2+ se izdaje certifikat za kontrolu tvorničke proizvodnje.
25. Isprave o sukladnosti
Certifikat o stalnosti svojstava (po starom je bila potvrda o sukladnosti)

Certifikat o stalnosti svojstava izdaje osoba ovlaštena za izdavanje potvrde o stalnosti svojstava na zahtjev
proizvođača, ovlaštenog zastupnika ili uvoznika građevnog proizvoda ako su provedeni i/ili se provode skupine
radnji određene za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava građevnog proizvoda, za koji se izdaje Certifikat o
stalnosti svojstava, ako je stalnosti svojstava dokazana.
Izjava o svojstvima (prema starom je bila izjava o sukladnosti)

Proizvođač izdaje izjavu o svojstvima ako su provedene i/ili se provode skupine radnji određene za ocjenjivanje
i provjeru stalnosti svojstava i ako je utvrdio da je sukladnost dokazana.
Kada je građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili je sukladan s Europskom tehničkom ocjenom
koja je za njega izdana, proizvođač izrađuje izjavu o svojstvima KAD takav proizvod stavlja na tržište.
Izjava o svojstvima iskazuje svojstva građevnih proizvoda u odnosu na bitne karakteristike tih proizvoda u
skladu s odgovarajućim usklađenim tehničkim specifikacijama.
Proizvođači mogu sastaviti izjavu o svojstvima propisanu ovim Zakonom, na temelju potvrde o sukladnosti ili
izjave o sukladnosti izdane prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
26. Postupak ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava
U postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnog proizvoda provode se:

radnje određivanja tipa proizvoda građevnog proizvoda
radnje nadzora proizvodnje građevnih proizvoda
Radnje određivanja tipa proizvoda građevnog proizvoda:

početno ispitivanje tipa građevnog proizvoda provodi proizvođač ili pravna osoba ovlaštena za
ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema planu ispitivanja (provodi proizvođač ili pravna osoba
ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti)
ispitivanje slučajnih uzoraka iz proizvodnje iz skupine pripremljene za isporuku (provodi pravna osoba
ovlaštena za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
Radnje nadzora građevnog proizvoda:

stalna tvornička kontrola proizvodnje (provodi proizvođač)
početni nadzor tvornice i tvorničke kontrole provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje i provjeru
stalnosti svojstava
stalni nadzor, procjena i ocjenjivanje tvorničke kontrole (provodi pravna osoba ovlaštena za
ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
STROJARSTVO 129
27. Za koji proizvod se ne izdaje izjava o svojstvima?
Iznimno, proizvođač u svrhu ugradnje građevnog proizvoda u konkretnu građevinu NEMA obvezu sastavljanja
izjave o svojstvima, ako je građevni proizvod proizveden ili izrađen u skladu sa svojstvima građevnog proizvoda
u odnosu na njihove bitne značajke, koja svojstva su specificirana u glavnom projektu te građevine i ako je:
građevni proizvod proizveo pojedinačno ili prema posebnoj narudžbi u izvanserijskom postupku te ga
ujedno i ugradio u tu građevinu, pri čemu je odgovornost za proizvod i njegovu sigurnu ugradnju izjavom
upisanom u građevinski dnevnik preuzeo proizvođač ili
građevni proizvod izrađen na gradilištu pojedinačne građevine u koju će biti ugrađen, u skladu s
propisima donesenim za provedbu Zakona o građevnim proizvodima ili
građevni proizvod proizveo u sklopu neindustrijskog postupka, na tradicionalan način ili na način koji je
primjeren očuvanju baštine, u svrhu njegove ugradnje pri rekonstrukciji postojeće građevine ili drugim
jednostavnim radovima na postojećoj građevini koja je kao pojedinačno zaštićena građevina upisana u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, ili pri rekonstrukciji pojedinačno zaštićene postojeće
građevine štićenih značajki u području zaštićenom sukladno propisima iz područje zaštite prirode;
proizvođač koji je građevni proizvod ujedno i ugradio u tu građevinu preuzima odgovornost za proizvod
i njegovu sigurnu ugradnju izjavom upisanom u građevinski dnevnik.
28. Sigurni proizvod
Sigurni proizvod označava bilo koji proizvod koji u normalnim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe,
uključujući trajanje i po potrebi stavljanje u uporabu, zahtjeve za ugradbu i održavanje, NE predstavlja nikakav
rizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda te koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom
razinom zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi.
Opasni proizvod označava svaki koji nije siguran.
29. Zakon o akreditaciji (ovlašteno zastupanje)
Uređuje osnivanje i djelatnost tijela koje obavlja poslove nacionalne službe za akreditaciju, određuje područje
u kojemu se provodi akreditacija te akreditacija u vezi s propisima o ocjenjivanju sukladnosti.
Odredbe ovoga zakona koje se odnose na propise o ocjenjivanju sukladnosti odgovarajuće se odnose na propise
o ocjenjivanju i provjeri stalnosti svojstava te na propise o tehničkom ocjenjivanju građevnih proizvoda, ako
posebnim zakonom nije drugačije uređeno.
Akreditacijsko tijelo je javna ustanova koju osniva Vlada RH za trajno i neometano obavljanje poslova
nacionalne službe za akreditaciju u Hrvatskoj - HRVATSKA AKREDITACIJSKA AGENCIJA HAA
Obavlja sljedeće poslove:
akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija,
akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba za potvrđivanje proizvoda, sustava upravljanja i osoblja
akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju tehnički nadzor ili slične radnje
druga ocjenjivanja ili potvrđivanja osposobljenosti za provođenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti,
uključujući utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava u skladu s
propisima za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava za pravne ili fizičke osobe
Sudjeluje u radu europskih i međunarodnih organizacija za akreditaciju i predstavlja RH u tim organizacijama.

Poslove može obavljati samo akreditacijsko tijelo.
U postupku akreditacije utvrđuje se osposobljenost pravnih i fizičkih osoba za obavljanje poslova za koje se daje
akreditacija, odgovarajućih međunarodnih i europskih norma, odnosno istovrijednih nacionalnih norma, te
dokumenata europskih i međunarodnih organizacija za akreditaciju.
Akreditacijsko tijelo ne smije obavljati poslove i zadatke iz djelatnosti tijela za ocjenjivanje i provjeru stalnosti
svojstava za koje akreditacijsko tijelo provodi postupke akreditacije i daje potvrde o akreditaciji.
130 STROJARSTVO
Postupci akreditiranja određuju se aktom o osnivanju, statutom i drugim općim aktima, a moraju se temeljiti na
međunarodnim i europskim normama, nacionalnim normama te dokumentima europskih i međunarodnih
organizacija za akreditaciju.
Akreditacija se obavlja na temelju zahtjeva pravne ili fizičke osobe.
Akreditacijsko tijelo dužno je sklopiti ugovor sa svakom pravnom ili fizičkom osobom koja želi dobiti akreditaciju.
Kod sklapanja ugovora akreditacijsko tijelo mora na nedvosmislen i jasan način pravnu ili fizičku osobu upoznati
sa zahtjevima za dobivanje akreditacije i postupkom akreditacije. Ugovorom se uređuju prava i obveze potpisnika
te provođenje postupka akreditacije u skladu s normama i dokumentima.
Ako akreditacijsko tijelo utvrdi da pravna ili fizička osoba ispunjava zahtjeve norma, odnosno dokumenata,
dodijelit će joj potvrdu o akreditaciji.
Dodijeljena akreditacija vremenski je ograničena.
U propisima koji uređuju ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava može se odrediti način sudjelovanja
akreditacijskoga tijela u postupku imenovanja tijela za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava sa zahtjevima
propisa.
30. Tko izdaje akreditaciju, za koga, koje uvjete mora zadovoljavati pravna osoba za dobivanje akreditacije?
Nacionalno akreditacijsko tijelo (Hrvatska akreditacijska agencija), izdaje potvrde o akreditaciji za

certifikacijska tijela, mora zadovoljiti uvjete propisane odgovarajućim ISO normama.
31. Koja je razlika između akreditacije i certifikacije?
Certifikacija je potvrđivanje koje provodi treća strana, a odnosi se na proizvode, procese, sustave ili osobe.
Akreditacija je ocjenjivanje koje provodi treća strana, a odnosi se na tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti
svojstava dajući formalni dokaz njegove osposobljenosti za obavljanje zadataka ocjenjivanja sukladnosti.
Važno je znati da su akreditacijska tijela INSTITUCIJE iznad certifikacijskih tijela. Akreditacija je vrh piramide u
infrastrukturi kvalitete. Akreditacijska tijela akreditiraju certifikacijska tijela, a certifikacijska tijela certificiraju
krajnje korisnike.
Rezultat rada akreditacijskog tijela je potvrda o akreditaciji, a rezultat rada certifikacijskog tijela je certifikat.
Akreditiraju se certifikacijska tijela koja provode certifikaciju.
Certifikacijska tijela mogu biti:

certifikacijska tijela za certifikaciju sustava upravljanja
certifikacijska tijela za certifikaciju proizvoda
certifikacijska tijela za certifikaciju osoblja
Navedena certifikacijska tijela se akreditiraju prema odgovarajućim ISO normama.
32. Tehnička ocjena
Hrvatska tehnička ocjena (hrvatsko tehničko dopuštenje ‐ po starom je povoljna tehnička ocjena uporabljivosti
građevnog proizvoda za određenu namjenu) prema novom zakonu znači dokumentiranu ocjenu svojstava
građevnog proizvoda koja se odnose na njegove bitne značajke, u skladu s odgovarajućim hrvatskim
dokumentom za ocjenjivanje.
Europska tehnička ocjena (europsko tehničko dopuštenje po starom) znači dokumentiranu ocjenu svojstava
građevnog proizvoda koja se odnosi na bitne značajke u skladu s odgovarajućim Europskim dokumentom za
ocjenjivanje.
STROJARSTVO 131
33. Što su norme, da li su obavezne?
Norma ili standard je pisani dokument koji sadrži niz precizno i sažeto danih definicija, tehničkih specifikacija,
kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji OPISUJU materijale, proizvode, procese ili sustave.
Norma ovisno o prihvaćanju, može imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status. Same
po sebi norme NISU obavezne ali se zakonom i tehničkim propisima može odrediti obavezno poštivanje
pojedinih normi.
Izrađuje ih hrvatsko normirno tijelo Hrvatski zavod za norme (HZN).
Norma je isprava za opću i višekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja
sadrži pravila, upute ili obilježja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jamči najbolji stupanj uređenosti u
određenim okolnostima.
Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom.

Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.
Ciljevi normizacije su:

povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša
promicanje kakvoće proizvoda, procesa i usluga
osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije
poboljšanje proizvodne učinkovitosti, ograničenje raznolikosti, osiguranje spojivosti i zamjenjivosti
otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini
34. Označavanje hrvatskih i preuzetih europskih normi. Da li je preuzete EU norme potrebno nostrificirati?
Hrvatske HRN, preuzete europske HRN EN.

NE, jer je Hrvatska dio EU, ali ih je potrebno prevesti.
35. Što ako za građevni proizvod ne postoji norma?
Ukoliko građevni proizvod nije obuhvaćen normom, smjernicom za tehničko dopuštenje (ETAG) ili tehničkim
dopuštenjem (ETA), jedna od mogućnosti stavljanja građevnog proizvoda na tržište propisana je Uredbe (EU) br.
305/2011 prema kojoj proizvođač podnosi zahtjev za europsku tehničku ocjenu, te na temelju njega
organizacija TAB-ova (tijela za tehničko ocjenjivanje) izrađuje i donosi europski dokument za ocjenjivanje za
svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u potpunosti obuhvaćen usklađenom normom, a čije
svojstvo glede njegovih bitnih značajka NE može biti u potpunosti ocijenjeno sukladno postojećoj usklađenoj
normi.
Druga mogućnost dana je odredbom članka 37. Zakonom o građevnim proizvodima kojom je propisano da za
svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u cijelosti obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom,
tehničkim propisom ili hrvatskom normom ili za koji se u skladu s postojećom usklađenom tehničkom
specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ne mogu u cijelosti ocijeniti svojstva u odnosu na
njegove bitne značajke, na traženje proizvođača hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje (HTTO) uz prethodnu
suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja izrađuje hrvatski dokument za ocjenjivanje i izdaje
hrvatsku tehničku ocjenu.
36. Što su tehnički propisi?
Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju,

odnosno određuju temeljne zahtjeve za građevinu, tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi i
drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem.
Tehničke propise donosi ministar.
Objavljuju se u Narodnim novinama i OBAVEZNI SU.
132 STROJARSTVO
Primjeri tehničkih propisa:

građevnim proizvodima
za betonske, zidane, čelične, aluminijske, drvene, spregnute konstrukcije od čelika i betona
za dimnjake u građevinama
o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.
37. Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije, pojmovi, što propisuje, sadržaj projekta zgrade u odnosu na
racionalnu uporabu energije u zgradama, što je iskaznica, uglavnom sve vezano uz energetske certifikate i
energetsku učinkovitost
Broj izmjena zraka jest broj izmjena unutarnjeg zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu.
Daljinsko grijanje ili daljinsko hlađenje jest sustav koji se sastoji od centralnog izvora za proizvodnju energije,
razvoda toplinske ili rashladne energije u obliku vode ili pare te toplinskih podstanica u više međusobno udaljenih
zgrada na različitim lokacijama radi korištenja za grijanje, pripremu potrošne tople vode, hlađenje prostora ili
tehnoloških procesa.
Toplinska podstanica jest sklop uređaja i opreme potrebne za preuzimanje i mjerenje toplinske ili rashladne
energije na lokaciji zgrade.
Dizalica topline jest uređaj koji prenosi toplinu iz toplinskog spremnika niže temperaturne razine prema
toplinskom spremniku više temperaturne razine. Toplinski spremink može biti zrak, voda ili tlo.
Energija iz obnovljivih izvora jest energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, tj. energija vjetra, sunčeva energija,
aerotermalna, geotermalna, hidrotermalna energija i energija mora, hidroenergija, biomasa, deponijski plin, plin
iz postrojenja za pročišćeivanje otpadnih voda i bioplinovi.
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje, QH,nd (kWh/a) jest računski određena količina topline koju
sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutarnje projektne temperature
u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade.
Godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje, QC,nd (kWh/a) jest računski određena količina topline koju
sustavom hlađenja treba tijekom jedne godine odvesti iz zgrade za održavanje unutarnje projektne temperature
u zgradi tijekom razdoblja hlađenja zgrade.
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, Htr,adj (W/K) jest količnik između toplinskog toka koji se
transmisijom prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike između unutarnje projektne
temperature grijanja i vanjske temperature.
Unutarnja projektna temperatura grijanja jest projektom predviđena temperatura unutarnjeg zraka svih
prostora grijanog dijela zgrade.
Ovojnica zgrade jest skup objedinjenih elemenata zgrade koji razdvajaju njezin unutarnji prostor od vanjskog
prostora i od negrijanog prostora zgrade (negrijanim prostorom smatraju se npr.: pokrovni prostor, garaža,
kotlovnica, strojarnica, negrijano stubište).
Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom višom od 120C, koja se grije
neposredno ogrjevnim tjelima ili posredno zbog prostorne povezanosti s neposredno grijanim prostorijama. Sve
grijane prostorije čine grijani dio zgrade.
Toplinski most jest manje područje u ovojnici grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi
promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela.
Zgrada gotovo nulte energije jest zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo
niska količina energije podmiruje se iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se
STROJARSTVO 133
proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni ovim Propisom. Od 31. Prosinca 2020. sve
nove zgrade moraju biti "zgrade gotovo nulte energije", a nakon 31. Prosinca 2018. nove zgrade koje koriste tijela
javne vlasti odnosno koje su u vlasništvu tijela javne vlasti moraju biti "zgrade gotovo nulte energije.
Ovim Tehničkim propisom se propisuju tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske
zaštite građevinskog dijela zgrade, tehničkih sustava KGV i H, PTV-a i rasvjete koje TREBA ispuniti prilikom:
projektiranja i građenja novih zgrada, te tijekom uporabe postojećih zgrada koje se griju na Tu < 12 °C
projektiranja rekonstrukcije postojećih zgrada koje se griju na Tu < 12 °C
ostali tehnički zahtjevi
svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode u odnosu na njihove bitne značajke, a koji se ugrađuju
u zgradu u svrhu ispunjavanja temeljnog zahtjeva za građevinu: "gospodarenje energijom i očuvanje
topline"
sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za GH te toplinsku zaštitu
sadržaj Iskaznice energetskih svojstava zgrade
održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu
Ovim propisom se prenosi Direktiva 2010/31/EU od 19.05.2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada koji se
odnosi na propisivnanje:
minimalnih zahtjeva za energetska svojstva NOVIH zgrada i POSTOJEĆIH zgrada kod kojih se provode
značajne obnove
minimalne zahtjeve građevnih dijelova zgrada koji čine dio ovojnice zgrade i tehničkih sustava zgrada
kada se ugrađuju, zamjenjuju ili moderniziraju i potrebu izrade elaborata tehničke, ekološke i
ekonomske primjenjivosti alternativnih sustava za opskrbu energijom za nove zgrade
Ovim se Tehničkim propisom, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za zgradu, PROPISUJU:

tehnička svojstva za sustave ventilacije, sustave djelomične klimatizacije te klimatizacije u zgradama
zahtjevi za projektiranje
zahtjevi za izvođenje sustava
zahtjevi za uporabljivost
zahtjevi za održavanje
drugi zahtjevi za sustave
Projektiranje, građenje, održavanje i način korištenja zgrade moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani
ovim Propisom, a ispunjavanje bitni zahtjeva za zgradu postiže se odgovarajućim sustavom koji ima tehnička
svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom.
Ovaj Propis se NE primjenjuje na:

prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom
sustave namijenjene za odvođenje dima i topline nastalih u požaru
čiste prostore (kao što su operacijske dvorane, prostori za ispitivanje lijekova, dijelovi laboratorija,
mikro i nanotehnologija i sl.)
skloništa
garaže
industrijske objekte i proizvodne pogone
skladišta
Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu; njima se definiraju:

ograničenja godišnje potrebne toplinske energije za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade
najveći dopušteni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja zgrade
sprječavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta
ograničenja zrakopropusnosti omotača zgrade
najveći dopušteni koeficijenti prolaska topline pojedinih građevnih dijelova omotača zgrade
smanjenje utjecaja toplinskih mostova
najveća dopuštena kondenzacija vodene pare unutar građevnog dijela zgrade
sprječavanje površinske kondenzacije vodene pare
134 STROJARSTVO
ENERGETSKA SVOJSTVA ZGRADA

Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe
ima propisana energetska svojstva.
Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja
zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade (energetski certifikat)
koji izdaje ovlaštena osoba.
U energetski certifikat, kupac ili unajmljivač zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o
kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu.
Ovlaštenje za izdavanje energetskog certifikata izdaje Ministarstvo
Izračun za nove zgrade se radi na temelju glavnog projekta, pisanog izvješća izvođača radova i završnog izvješća
nadzornog inženjera. U navedenim izvješćima mora pisati je li zgrada izgrađena u skladu s glavnim projektom, a
kako u pravilu piše da nema odstupanja i da je zgrada napravljena u skladu s glavnim projektom može se izraditi
na temelju glavnog projekta.
Izrada energetskog certifikata za postojeće zgrade tj. za zgrade koje imaju uporabnu dozvolu temelji se na
energetskom pregledu zgrade te na analizi računa za vodu i sve energente.
STROJARSTVO 135
38. Prilog C tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama
136 STROJARSTVO
STROJARSTVO 137
138 STROJARSTVO
39. U čemu se razlikuju certifikat za stare i za nove zgrade?
Za postojeće zgrade tu je prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava (zgrade koje su ekonomski
opravdane), a za nove zgrade tu su preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede
energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade.
Za nove zgrade na trećoj stranici morate napisati kako koristiti zgradu, dakle zatvoriti persijane, upaliti perilicu
po noći, sve u svemu, kako se koristi zgrada. Za novu zgradu se smatra kako ona već zadovoljava uvjete, te su
ovo samo smjernice za korištenje.
Na trećoj stranici kod postojećih zgrada postoje prijedlozi za intervencije i svaka ta intervencija mora biti
obrađena u pregledu, na način da se predloži novi uređaj i izračun za koliko se vrati ta investicija. To je recimo
približni troškovnik, mora se objasniti kolika je ušteda, koliko godina se investicija vraća i slično.
40. Razlika između energetskog certifikata i energetskog pregleda
Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog
certifikata.
Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, a sadrži:

opće podatke o zgradi
energetski razred zgrade
podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat
podatke o termotehničkim sustavima
klimatske podatke
podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke
objašnjenja tehničkih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi
Energetski certifikat za postojeće zgrade obvezno sadrži i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje
energetskih svojstava zgrade koje se temelje na prethodno provedenom energetskom pregledu građevine
.
Energetski certifikat za nove zgrade sadrži preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva
uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade.
STROJARSTVO 139
Energetsko certificiranje regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom

certificiranju zgrada
Svrha energetskog certifikata je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu
zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva,
učinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade.
Od 01.07.2013. energetski certifikat moraju imati zgrade odnosno njihove samostalne uporabne cjeline (stanovi,
uredi) koji se prodaju.
Javno izlaganje energetskog certifikata obavezno je za zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline
zgrada koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mješovite namjene:
korisne površine veće od 250 m2 - moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do
31.prosinca 2015.
Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u 8 energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G,

s time da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred. Energetski razredi se
iskazuju za referentne klimatske podatke.
Energetski razred stambene zgrade ovisi o SPECIFIČNOJ godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje za
referentne klimatske podatke u kWh/(m²a).
Energetski razred nestambene zgrade ovisi o RELATIVNOJ godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje
izraženoj u %.
Energetski pregled ili energetski audit je sustavan postupak kojim se analizira postojeća potrošnja zgrade i
energetska svojstva zgrade te određuje isplativost mogućnosti za uštede energije.
Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu sadrži:
tehnički opis
proračun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske izolacije
proračun godišnje toplinske energije za grijanja/ hlađenje
program kontrole i osiguranja kvalitete
nacrte
iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje
140 STROJARSTVO
41. Iskaznica topline
Iskaznica potrebne toplinske energije je dokument koji predočuje kolika je potrebna godišnja količina energije
za zgradu, podatke o osobi koja je izradila certifikat i podatke o zgradi.
IZDAJE SE SAMO ZA NOVE ZGRADE, ZA POSTOJEĆE SE RADI ENERGETSKI CERTIFIKAT.
42. Program kontrole i osiguranja kvalitete
Program kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito:
svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u građevinu, uključivo odgovarajuće
podatke propisane odredbama o označavanju građevnih proizvoda
ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu
kontrolu građevnih proizvoda, koji se ugrađuju u građevinu, koju treba provesti prije ugradnje
uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom građenja građevine, a koji imaju
utjecaj na ugradnju građevnih proizvoda i postizanje projektiranih odnosno propisanih tehničkih
druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih
Zahtjevi se, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja koje nisu bile poznate u vrijeme izrade
glavnog projekta ili nisu bile obuhvaćene glavnim projektom, moraju detaljnije razraditi u izvedbenom projektu
građevine.
Odredba se odnosi i na slučaj kada program kontrole i osiguranja kvalitete nije potpun i cjelovit ili ne sadrži sve
propisane dijelove.
Program kontrole i osiguranja kvalitete za dokazivanje uporabljivosti građevnog proizvoda obvezno uključuje
zahtjeve glede:
izvođačeve kontrole izrade i ispitivanja tipa građevnog proizvoda, te
nadzora proizvodnog pogona i nadzora izvođačeve kontrole izrade građevnog proizvoda, na način
primjeren ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu.
Dokazivanje uporabljivosti građevnog proizvoda izrađenog na gradilištu za potrebe tog gradilišta provodi se
prema programu kontrole i osiguranju kvalitete građevine sadržanog u projektu građevine te odredbama TPGP.
43. Sadržaj izjave o svojstvima
Izjavom o svojstvima izražava se svojstvo građevnih proizvoda u vezi s bitnim značajkama tih proizvoda u skladu
s relevantnim usklađenim tehničkim specifikacijama.
Izjava o svojstvima posebno mora sadržavati sljedeće podatke:

uputu o vrsti proizvoda za koji je izjava o svojstvima sastavljena;
sustav ili sustave ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnog proizvoda
referentni broj i datum izdavanja usklađene norme ili europske tehničke ocjene
prema potrebi, referentni broj upotrijebljene specifične tehničke dokumentacije i zahtjeve za koje
proizvođač tvrdi da su u skladu s proizvodom
Nadalje, izjava o svojstvima također sadrži:

namjeravanu uporabu ili uporabe građevnog proizvoda
popis bitnih značajka za objavljenu namjeravanu uporabu ili uporabe
svojstvo barem jedne bitne značajke građevnog proizvoda...
Izjavu o svojstvima potrebno je sastaviti koristeći model utvrđen u Prilogu III.
Prilog iii izjava o svojstvima uredba 574/2014

Jedinstvena identifikacijska oznaka vrste proizvoda:
Namjena/namjene
Proizvođač
STROJARSTVO 141
Ovlašteni predstavnik
Sustav/sustavi za ocjenu i provjeru stalnosti svojstava (AVCP)
Usklađena norma
 prijavljeno tijelo/prijavljena tijela
Europski dokument za ocjenjivanje:
 Europska tehnička ocjena
 Tijelo za tehničko ocjenjivanje
 Prijavljeno tijelo/prijavljena tijela
Objavljena svojstva
Odgovarajuća tehnička dokumentacija i/ili specifična tehnička dokumentacija
Izjava o svojstvima izdaje se, u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011, pod isključivom odgovornošću prethodno
utvrđenog proizvođača.
Ako se primjenjuje točka 6.a, tj. ako se izjava o svojstvima temelji na usklađenoj normi, navedite sljedeće:
referentni broj usklađene norme i datum njezina izdavanja (datirana uputa) i
identifikacijski broj prijavljenog tijela/prijavljenih tijela.
Ako se primjenjuje točka 6.b, tj. ako se izjava o svojstvima temelji na europskoj tehničkoj ocjeni izdanoj za taj
proizvod, navedite sljedeće:
broj europskog dokumenta za ocjenjivanje i datum njegova izdavanja
broj europske tehničke ocjene i datum njezina izdavanja
naziv tijela za tehničko ocjenjivanje
identifikacijski broj prijavljenog tijela/prijavljenih tijela
Specifična tehnička dokumentacija - dokumentacija kojom se dokazuje da su metode u okviru primjenjivog

sustava ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava zamijenjene drugim metodama, uz uvjet istovrijednosti
rezultata dobivenih tim dr.metodama s rezultatima dobivenima ispitnim metodama iz usklađene norme;
44. Zakon o mjeriteljstvu
Ovim se Zakonom uređuje djelokrug državnih tijela te ovlaštenih tijela u mjeriteljstvu, sustav točnih i
međusobno spojivih mjerenja, sustav mjernih jedinica, mjerni etaloni, utvrđivanje mjeriteljskih zahtjeva za
mjerila u zakonskom mjeriteljstvu, stavljanje zakonitih mjerila na tržište i na raspolaganje na tržištu te uporabu,
ovjeravanje mjerila, stavljanje pretpakovina na tržište i na raspolaganje na tržištu, mjeriteljski zahtjevi za
pretpakovine i boce kao mjerne spremnike te mjeriteljska inspekcija.
Mjeriteljstvo se dijeli na:

Zakonsko mjeriteljstvo - dio mjeriteljstva koji se odnosi na radnje koje nastaju iz zakonskih zahtjeva, a
odnose se na: mjerenja, mjerne jedinice, mjerila i mjerne metoda te koje provode mjerodavna tijela.
Temeljno mjeriteljstvo - dio mjeriteljstva koje istražuje stalnice prirodnih pojava i čiji je zadatak
 uspostava držanih etalona mjernih jedinica međunarodnog sustava jedinica
 uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u RH usporedbom s međunarodnim etalonima
 razvoj novih mjernih metoda
Poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju:

Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM),
Hrvatski mjeriteljski institut (HMI),
ovlaštene pravne osobe
ovlašteni servisi
pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnoga umjernog laboratorija
Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) ‐ rješava u upravnim stvarima iz područja mjeriteljstva, priprema nacrte
zakona iz područja mjeriteljstva, donosi podzakonske akte za provođenje zakona, ovlašćuje pravne osobe za
provedbu postupaka potvrđivanja sukladnosti mjerila i pretpakovina, provodi ispitivanje pretpakovina i boca
142 STROJARSTVO
kao mjernih spremnika, provodi ovjeravanja zakonitih mjerila, provodi službena mjerenja, nadzire zakonitost
rada ovlaštenih pravnih osoba, ovlaštenih servisa i korisnika zakonitih mjerila itd.
Hrvatski mjeriteljski institut (HMI) - osnovan kasnije i preuzeo dio djelatnosti DZM:
proglašava državne etalone
obavlja upravne i stručne poslove u vezi s državnim etalonima i usklađuje rad nacionalnih umjernih
laboratorija
ostvaruje, čuva i održava državne mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema međunarodnim
etalonima
obavlja poslove istraživanja i razvoja u području temeljnog mjeriteljstva, obavlja poslove nacionalnih
umjernih laboratorija itd.
Nacionalni umjerni laboratorij (NUL) je pravna osoba koja razvija, održava i primjenjuje državni etalon, obavlja
poslove nacionalnog mjernog laboratorija za određenu veličinu.
Umjerni laboratorij održava mjernu sljedivost državnih etalona, aktivno sudjeluje na razvoju mjeriteljstva u
okviru izabrane fizikalne veličine, sudjeluje u međunarodnim mjeriteljskim projektima i međulaboratorijskim
usporednim mjerenjima.
NUL može rabiti grb RH na pečatu i žigu na dokumentima kada obavlja javnu ovlast.
Ovlaštene pravne osobe ‐ ispituju usklađenost mjerila s propisima, ovjeravaju zakonita mjerila, vode evidenciju
ovjerenih zakonitih mjerila
Ovlašteni servis ‐ pregledava, popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili mjerne sustave radi pripreme za
ovjeravanje.
Mjerni etalon je ostvarivanje definicije dane veličine, s iskazanom vrijednošću veličine i mjernom nesigurnošću,
koja se upotrebljava kao referencija.
Državni etalon je mjerni etalon priznat odlukom mjerodavnog tijela utvrđenog zakonom da služi u Republici
Hrvatskoj ili gospodarstvu kao temelj za dodjelu vrijednosti veličine drugim mjernim etalonima za dotičnu vrstu
veličine. Proglašen je odlukom ravnatelja HMI-a u Republici Hrvatskoj.
Međunarodni etalon je etalon priznat međunarodnim sporazumom za utvrđivanje vrijednosti svih drugih etalona
odnosne veličine.
Referentni etalon je mjerni etalon određen za umjeravanje drugih mjernih etalona za veličine dane vrste u danoj
organizaciji ili na danoj lokaciji.
Umjeravanje je radnja kojom se pod određenim uvjetima u prvome koraku uspostavlja odnos između vrijednosti
veličine s mjernim nesigurnostima koje daju mjerni etaloni i odgovarajućih pokazivanja kojima su pridružene
mjerne nesigurnosti, a u drugome koraku ti se podaci upotrebljavaju za uspostavljanje odnosa za dobivanje
mjernog rezultata iz pokazivanja.
Mjeriteljska sljedivost je svojstvo mjernog rezultata kojim se taj rezultat dovodi u vezu s navedenom
referencijom dokumentiranim neprekinutim lancem umjeravanja, od kojih svako pridonosi utvrđenoj mjernoj
nesigurnosti
Mjerilo je uređaj koji se upotrebljava za mjerenja, samostalno ili s jednim ili više dopunskih uređaja.
Ovjeravanje mjerila je postupak koji obuhvaća ispitivanje i označavanje mjerila, a kojim se potvrđuje da je mjerilo
usklađeno s propisanim mjeriteljskim zahtjevima.
Pretpakovina je kombinacija proizvoda i pojedinačne ambalaže u koju je proizvod zapakiran.
STROJARSTVO 143
45. Granična stanja nosivosti i uporabivosti
Granično stanje nosivosti označava granično opterećenje pri kojem konstrukcija gubi nosivost, a granično stanje
uporabivosti granično opterećenje pri kojem konstrukcija gubi uporabivost (pojava pukotina i progiba zbog kojih
se konstrukcija ne može koristiti).
Što se važnosti tiče, oba su važna, a češći je slučaj da je GSU stroži kriterij pa se projektira u skladu s njime.
46. Zakon o inspekcijama u gospodarstvu NN 14/14
Ovim se Zakonom uređuju inspekcijski poslovi, ustrojstvo, način rada, prava, obveze i ovlasti inspektora te druga
pitanja važna za rad inspekcija u gospodarstvu.
Sve inspekcije obavljaju inspekcijski nadzor, provedbu zakona i drugih propisa te propisa EU.
Inspekcije u gospodarstvu su:
Tržišna inspekcija - obavlja inspekcijske poslove u području zaštite potrošača:

 zaštita ekonomskih interesa potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblicima
stjecanja proizvoda i usluga
 opći sigurnosni zahtjevi za proizvode
 tehnički zahtjevi za proizvode, postupci ocjenjivanja sukladnosti s propisanim zahtjevima,
dokumenti o sukladnosti, isprave koje moraju imati proizvodi označavanje, oglašavanje,
obilježavanje i pakiranje proizvoda
 homologacija vozila i dijelova vozila
 zahtjevi energetske učinkovitosti proizvoda
 prodaja javnih usluga potrošačima te opći uvjeti pružanja javnih usluga
 obavljanje inspekcijskih i drugih poslova kada je to određeno posebnim propisima
Elektroenergetska inspekcija - obavlja inspekcijske poslove u području elektroenergetike:

 način i uvjeti za obavljanje elektroenergetskih djelatnosti
 obveze energetskih subjekata i kupaca energije tijekom obavljanja energetske djelatnosti i
korištenja energije glede ispunjavanja zahtjeva za sigurnost i kvalitetu opskrbe električnom
energijom
 obveze energetskih subjekata i kupaca energije pri stavljanju u uporabu, uporabe odnosno pogona
i održavanja energetskih objekata, postrojenja, vodova, priključaka na mrežu, instalacija i opreme
glede sigurnosti i kvalitete opskrbe električnom energijom
 ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u elektroenergetici
 tehnički zahtjevi za proizvode i ocjenu sukladnosti te zahtjevi za opću sigurnost proizvoda koji su
stavljeni u uporabu
 obavljanje inspekcijskih i drugih poslova kada je to određeno posebnim propisima.
Rudarska inspekcija - obavlja inspekcijske poslove u području rudarstva:

 istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina
 zaštita na radu, tehnički normativi, sigurnost ljudi i imovine pri izvođenju rudarskih radova
istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina
 gradnja rudarskih objekata i postrojenja
 uporaba rudarskih objekata i postrojenja do završetka eksploatacije i sanacija istraživanjem i
eksploatacijom mineralnih sirovina devastiranog prostora
 korištenje rudarskih strojeva, objekata, postrojenja, opreme, alata, uređaja i instalacija
 ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u rudarstvu
 zaštita od požara pri podzemnim rudarskim radovima
 obveze u vezi s rudarskim planovima i rudarskim mjerenjima
 postupanje s mineralnim sirovinama pri izvođenju građevinskih radova
 organiziranje službe spašavanja i vatrogasne jedinice
 uviđaji smrtnih slučaja, grupnih ozljeda i iznimnih događaja koji uzrokuju veću materijalnu štetu pri
izvođenju rudarskih radova
144 STROJARSTVO
 poslovanje rudarskih gospodarskih subjekata registriranih za poslove istraživanja i/ili eksploatacije

mineralnih sirovina
Inspekcija opreme pod tlakom - obavlja inspekcijske poslove u području opreme pod tlakom:
 uporaba opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme
 ispunjavanje propisanih uvjeta radnika zaposlenih na određenim poslovima u području opreme
pod tlakom
 ispunjavanje propisanih uvjeta pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnosti u području
opreme pod tlakom i pokretne tlačne opreme
 tehničke zahtjeve i ocjenu sukladnosti za opremu pod tlakom i pokretnu tlačnu opremu u uporabi
Inspekcija gospodarenja otrovnim kemikalijama - obavlja inspekcijske poslove u području

gospodarenja otrovnim kemikalijama, posebice nad provedbom posebnog zakona kojim se uređuje
gospodarenje kemikalijama sadržanim u Konvenciji o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i
korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju NN 127/13
 ispunjavanja uvjeta za izvođenje posebnih aktivnosti propisanih zakonom i provedbenim propisima
 pravilnosti primjene propisanih postupaka i organizacijsko-tehničkih mjera koje su u vezi s uvjetima
propisanim zakonom i provedbenim propisima, a koja uključuju:
 proizvodnju, stavljanje na tržište i/ili uporabu otrovnih kemikalija i njihovih prekursora
 uvoz otrovnih kemikalija i njihovih prekursora, radi prerade, dorade i/ili stavljanja na tržište
 provjeru kakvoće otrovnih kemikalija i njihovih prekursora
 način vođenja dokumentacije
 ispunjavanje uvjeta glede prostora, zaposlenika i opreme
 obavljanje inspekcijskih i drugih poslova kada je to određeno posebnim propisima.
Poslovi međunarodne inspekcije propisani su posebnim propisom.
op. građevinski inspektor spada pod Zakon o građevinskoj inspekciji.
47. Zakon o energiji NN 120/12, 14/14, 95/15 + Uredba 102/15
Ovim se zakonom uređuju:

mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom i njezinu učinkovitu proizvodnju i korištenje
akti kojima se utvrđuje i na temelju kojih se provodi energetska politika i planiranje energetskog
razvitka obavljanje energetskih djelatnosti, na tržištu ili kao javnih usluga
osnovna pitanja obavljanja energetskih djelatnosti
Također se uređuju pitanja i odnosi koji su od zajedničkog interesa za sve energetske djelatnosti ili koji su vezani
za više oblika energije.
Pitanja vezana za područje plina, električne energije, nafte i naftnih derivata, toplinske energije, obnovljivih
izvora energije i energetske učinkovitosti uređuju se posebnim zakonima.
Biogorivo je tekuće ili plinovito gorivo dobiveno iz biomase.
Distribucija energije je razvod energije distribucijskom mrežom/sustavom.
Distribucijska mreža/sustav je mreža/sustav koji se koristi za distribuciju energije.
Energetski objekt je građevina ili dio građevine koji služi proizvodnji, prijenosu/transportu, skladištenju ili
distribuciji energije.
Energetski subjekt je pravna ili fizička osoba koja obavlja jednu ili više energetskih djelatnosti i ima dozvolu za
obavljanje energetskih djelatnosti.
STROJARSTVO 145
Energija je primarni energent i/ili transformirani oblik energije, odnosno električna energija, toplinska energija,
plin, nafta i naftni derivati i energija iz obnovljivih izvora.
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je nezavisan REGULATOR energetskih djelatnosti osnovan
posebnim zakonom i s ovlastima propisanim ovim zakonom i zakonima kojima se uređuje obavljanje
energetskih djelatnosti.
Javna usluga je usluga dostupna u svako vrijeme krajnjim kupcima i energetskim subjektima prema reguliranoj
cijeni i/ili uvjetima pristupa i korištenja energetske usluge, koja mora biti dostupna, dostatna i održiva uvažavajući
sigurnost, redovitost i kvalitetu usluge, zaštitu okoliša, učinkovitost korištenja energije i zaštitu klime, a koja se
obavlja prema načelima razvidnosti i nepristranosti te uz nadzor tijela određenih zakonom.
Kogeneracija je istodobna proizvodnja električne i toplinske energije u jedinstvenom procesu.
Kontrolni odnos je odnos između operatora sustava/mreža i opskrbljivača i proizvođača, odnosno energetskih
subjekata koji svoju djelatnost obavljaju na tržištu i onih koji su regulirani i kao takvi predstavljaju prirodni
monopol, a vezano za pravo imenovanja nadzornog odbora, pravo većinskog vlasništva, pravo upravljanja i sva
ostala prava koja proizlaze iz prava vlasništva.
Korisnik mreže/sustava je energetski subjekt koji predaje energiju u mrežu/sustav ili preuzima energiju iz
mreže/sustava.
Kupac je pravna ili fizička osoba koja kupuje energiju.
Krajnji kupac je kupac koji kupuje energiju za vlastite potrebe, odnosno vlastitu potrošnju.
Mreža/sustav je sustav povezanih postrojenja i vodova koji su namijenjeni prijenosu, odnosno transportu,
skladištenju ili distribuciji energije.
Obnovljivi izvori energije je obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija mora,
energija vjetra, hidropotencijala, geotermalna i hidrotermalna energija, plina iz deponija otpada, plina iz
postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija).
Operator mreže/sustava/skladišta/terminala je energetski subjekt odgovoran za upravljanje, odnosno pogon i

vođenje, održavanje, razvoj i izgradnju energetske mreže/sustava/skladišta/terminala.
Opskrba energijom je kupnja i prodaja energije kupcu.
Opskrbljivač je energetski subjekt koji obavlja djelatnost opskrbe.
Plin je prirodni plin i sve druge vrste plinova (ukapljeni prirodni plin, miješani ukapljeni naftni plin, ispareni
ukapljeni naftni plin, gradski plin, bioplin i plin iz biomase) u onoj mjeri u kojoj se takvi plinovi mogu tehnički i
sigurno primješavati u tok prirodnog plina i tako transportirati kroz plinski sustav.
Povlašteni proizvođač je energetski subjekt i/ili druga pravna ili fizička osoba koja energiju proizvodi iz
obnovljivih izvora ili u pojedinačnom proizvodnom objektu istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju na
visokoučinkovit način, koristi otpad ili obnovljive izvore energije na gospodarski primjeren način koji je usklađen
sa zaštitom okoliša.
Prijenos/transport energije je transport energije prijenosnom mrežom, odnosno transportnim sustavom od

proizvođača ili iz drugih prijenosnih mreža do predaje te energije distribucijskoj mreži, sustavu skladišta energije,
kupcima ili krajnjim kupcima priključenim neposredno na prijenosnu mrežu, odnosno transportni sustav.
Prijenosna mreža/transportni sustav je mreža/sustav koji se koristi za prijenos, odnosno transport energije.
146 STROJARSTVO
Priključak na mrežu/sustav je fizički priključak na prijenosnu/transportnu ili distribucijsku mrežu/sustav prema

propisanim uvjetima.
Proizvod je proizvod povezan s energijom, odnosno roba koja tijekom uporabe utječe na potrošnju energije, a
koja se stavlja na tržište i/ili pušta u rad, u smislu potrebe iskazivanja potrošnje energije i ostalih resursa
proizvoda, proizvoda povezanih s energijom pomoću oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu za krajnje
kupce.
Proizvodnja energije je fizikalni ili kemijski proces pretvorbe goriva ili obnovljivih izvora energije u električnu,
toplinsku ili druge oblike energije.
Proizvodnja naftnih derivata je procesi prerade i dorade nafte i/ili degazolinaže, kojima se dobivaju tekući i
plinoviti proizvodi je naftni derivati, uključujući i ukapljeni naftni plin (UNP).
Proizvodnja plina je proizvodnja, isporuka i prodaja plina, isključujući eksploataciju prirodnog plina.
Proizvođač energije je energetski subjekt koji sudjeluje na tržištu energije i proizvodi energiju.
Tranzit je prijenos energije podrijetlom iz druge države, namijenjene trećoj državi preko teritorija Republike
Hrvatske, ili prijenos energije podrijetlom iz druge države i namijenjen toj drugoj državi preko Republike Hrvatske.
Trgovac je energetski subjekt koji kupuje i prodaje energiju, isključujući prodaju energije krajnjem kupcu.
Trgovina energijom je prodaja energije, isključujući prodaju krajnjem kupcu.
Ugroženi kupac je kupac energije iz kategorije kućanstvo koji zbog svog socijalnog položaja i/ili zdravstvenog
stanja ima pravo na isporuku energije prema posebnim uvjetima.
Univerzalna usluga je obvezna javna usluga opskrbe električnom energijom kojom se osigurava određenoj
kategoriji kupaca pravo na opskrbu električnom energijom propisane kvalitete na području Republike Hrvatske
po primjerenim, jednostavno i jasno usporedivim, razvidnim i nepristranim tarifama.
Upravitelj objekta je energetski subjekt koji upravlja energetskim objektom i koji je dužan obavljati energetsku
djelatnost, održavati objekt, tehnološki ga unapređivati i modernizirati.
Vertikalno integrirani subjekt je energetski subjekt ili skupina energetskih subjekata u kojima ista osoba ili iste
osobe imaju mogućnost izravne ili posredne kontrole i gdje subjekt ili skupina subjekata obavlja najmanje jednu
od funkcija prijenosa ili distribucije i najmanje jednu od funkcija proizvodnje ili opskrbe energijom.
Visokoučinkovita kogeneracija je kogeneracija koja ostvaruje propisanu uštedu primarne energije prema
uvjetima iz pravilnika kojim se uređuje status povlaštenog proizvođača električne energije.
Zajamčena opskrba je obvezna javna usluga opskrbe električnom energijom ili plinom prema reguliranim
uvjetima krajnjem kupcu koji je pod određenim uvjetima ostao bez opskrbljivača.
Zaštićeni kupac je kupac koji ima pravo na opskrbu određenom količinom energije u slučaju djelomičnog
poremećaja u opskrbi energijom.
op. Primarna energija je računski iskoristivi sadržaj energije svakog onog nositelja energije koji se javlja u prirodi
i nije podložan transformaciji. Tu se ubrajaju prije svega fosilni nositelji energije kao smeđi i kameni ugljen, nafta,
zemni plin, kao i obnovljive energije - solarna energija, snaga vjetra, snaga vode, topline zemlje, energija
mjesečevih mijena (plima i oseka).
STROJARSTVO 147
Strategija energetskog razvoja

Osnovni akt kojim se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvitak je strategija energetskog razvoja.
Strategijom energetskog razvoja se radi:

osiguranja sigurne i pouzdane opskrbe energijom i njezine učinkovite proizvodnje i učinkovitog
korištenja, osobito radi korištenja različitih i obnovljivih izvora energije
osiguranja zaštite okoliša u svim područjima energetskih djelatnosti
poticanja konkurentnosti na tržištu energije na načelima nepristranosti i razvidnosti, zaštite kupaca
energije te povezivanja hrvatskoga energetskog sustava ili njegovih dijelova s europskim energetskim
sustavom ili energetskim sustavom drugih zemalja, polazeći od gospodarskog razvitka i energetskih
potreba, utvrđuju nacionalni energetski programi, potrebna ulaganja u energetiku, poticaji za ulaganja
u obnovljive izvore i kogeneraciju i za povećanje energetske učinkovitosti te unapređenje mjera zaštite
okoliša.
Strategiju energetskog razvoja donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske za razdoblje ne kraće
od deset godina.
Vlada Republike Hrvatske donosi dugoročne i godišnje energetske bilance kojima se utvrđuje ukupna potrošnja
energije, potreba za energijom, izvorima (vrstama) energije te načini i mjere za zadovoljavanje tih potreba.
Na temelju Strategije energetskog razvoja Vlada Republike Hrvatske donosi Program provedbe Strategije
energetskog razvoja kojim se utvrđuju mjere, nositelji aktivnosti i dinamika realizacije energetske politike i
provođenja nacionalnih energetskih programa, način ostvarivanja suradnje s tijelima lokalne i područne
(regionalne) samouprave na području planiranja razvoja energetskog sektora i suradnje s energetskim subjektima
te s međunarodnim organizacijama.
Program provedbe Strategije energetskog razvoja donosi se za razdoblje do deset godina, a Ministarstvo svake
dvije godine predlaže izradu izmjena i dopuna Programa.
Sastavni dio energetskih bilanci su:

potrebna razina rezervnih kapaciteta energetskih objekata,
potrebne operativne rezerve pojedinih vrsta energije i energenata,
zahtjevi u vezi s učinkovitim korištenjem energije,
procjena potrošnje električne energije po mjesecima i po zemljopisnim područjima,
izvješće za proteklu ogrjevnu sezonu o korištenju prirodnog plina,
planirana i ostvarena potrošnja pojedinih vrsta energije u protekloj godini te planirana potrošnja za
tekuću godinu,
planirana i ostvarena potrošnja energije po sektorima,
planirana i ostvarena potrošnja energije po županijama,
zahtjevi u vezi s minimalnim udjelom obnovljivih izvora energije i učinkovitim korištenjem energije
Stvarena godišnja energetska bilanca donosi se najkasnije do 15. prosinca tekuće godine za prethodnu godinu.
Predviđena godišnja energetska bilanca donosi se najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za tekuću i sljedeću
godinu.
Tko ne treba dozvolu za proizvodnju energije?

Dozvola nije potrebna za obavljanje energetskih djelatnosti:
proizvodnje električne energije koja se proizvodi isključivo za vlastite potrebe ili se proizvodi u
proizvodnim objektima snage do 1 MW
proizvodnje biogoriva koje se proizvodi isključivo za vlastite potrebe ili se proizvodi energija do 1 TJ
godišnje
trgovine na malo naftnim derivatima
skladištenje nafte i naftnih derivata koji se skladište isključivo za vlastite potrebe
148 STROJARSTVO
proizvodnje toplinske energije koja se proizvodi isključivo za vlastite potrebe ili se proizvodi u
proizvodnim objektima snage do 0,5 MW
Uredba NN 102/15 o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, načinu sudjelovanja u
podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju nadležnih centara za socijalnu skrb
Ovom Uredbom propisuje se visina naknade za ugroženog kupca energenata, način sudjelovanja u podmirenju
troškova energenata korisnika prava na naknadu za ugroženog kupca energenata te postupanje nadležnih
centara za socijalnu skrb vezano uz priznanje prava na naknadu za ugroženog kupca energenata.
Na temelju utvrđenog statusa ugroženog kupca, korisniku prava na naknadu za ugroženog kupca energenata
pripada pravo na sufinanciranje troškova električne energije u mjesečnoj visini koja je određena u iznosu do
najviše 200,00 kuna mjesečno.
48. Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti NN 120/12
Ovim se Zakonom uređuje uspostava i provođenje sustava

regulacije energetskih djelatnosti
postupak osnivanja tijela za regulaciju energetskih djelatnosti
druga pitanja od značenja za regulaciju energetskih djelatnosti
te se u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi pravna stečevina EU iz područja regulacije energetskih
djelatnosti, a posebice:
Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište
električne energije (SL. L 211, 14. 8. 2009.)
Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište
prirodnog plina (SL. L 211, 14. 8. 2009.)
Regulacija energetskih djelatnosti uspostavlja se radi provođenja sustava reguliranog djelovanja energetskih
subjekata u obavljanju energetskih djelatnosti, posebice onih energetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne
usluge i u javnom interesu s jedne strane te radi uspostave i uređenja tržišta energije s druge strane, a sve
sukladno odredbama zakona kojim se uređuje energetski sektor i drugim zakonima kojima se uređuju pojedina
tržišta energije.
Temeljni ciljevi regulacije energetskih djelatnosti su:

osiguranje objektivnosti, transparentnosti i nepristranosti u obavljanju energetskih djelatnosti
briga o provedbi načela reguliranog pristupa mreži/sustavu
donošenje metodologija za utvrđivanje iznosa tarifnih stavki u tarifnim sustavima
uspostavljanje učinkovitog tržišta energije i tržišnog natjecanja
zaštita kupaca energije i energetskih subjekata
Regulacijom energetskih djelatnosti promiče se:

učinkovito i racionalno korištenje energije
poduzetništvo u području energetike
investiranje u energetski sektor
zaštita okoliša
Agencija za regulaciju energetskih djelatnosti

HERA - Hrvatska energetska regulatorna agencija je samostalna, neovisna i neprofitna pravna osoba s javnim
ovlastima (javna ustanova) koja obavlja regulaciju energetskih djelatnosti u RH.
Sjedište Agencije je u Zagrebu.

Rad Agencije je javan.
Agencija za svoj rad odgovara Hrvatskome saboru.
Nadzor nad zakonitošću rada Agencije i općih akata obavlja Ministarstvo.
STROJARSTVO 149
Poslovi Agencije su od interesa za RH, a Agencija ih obavlja na temelju javne ovlasti.
Statutom Agencije uređuju se:

unutarnje ustrojstvo
predstavljanje i zastupanje
rad i poslovanje
nadzorna tijela
osnivanje i djelokrug rada savjetodavnih i stručnih tijela
ovlasti i način odlučivanja
opći akti
tajnost podataka
javnost rada
druga pitanja značajna za rad Agencije
Statut Agencije donosi Upravno vijeće Agencije, uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Osnovni poslovi Agencije su (op. informativno, znati nabrojati par):

1. izdavanje, produženje i prijenos dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti te privremeno i trajno
oduzimanje dozvola
2. nadzor energetskih subjekata u obavljanju energetskih djelatnosti
3. nadzor provođenja odredbi o razdvajanju u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i
zakonima kojima se uređuje obavljanje pojedinih energetskih djelatnosti
4. nadzor odvojenog vođenja poslovnih knjiga, kako je propisano zakonom kojim se uređuje energetski
sektor i drugim zakonima kojima se uređuju pojedina tržišta energije
5. nadzor poštivanja zabrane subvencija između energetskih djelatnosti u skladu sa zakonima kojima se
uređuju pojedina tržišta energije
6. nadzor poštivanja načela transparentnosti, objektivnosti i nepristranosti u radu operatora tržišta
energije
7. davanje suglasnosti na opće akte organiziranja tržišta električne energije i opće akte organiziranja tržišta
prirodnog plina
8. izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača energije te privremeno i trajno
oduzimanje statusa povlaštenog proizvođača
9. donošenje metodologija, odnosno tarifnih sustava u skladu s ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuje
energetski sektor i drugim zakonima kojima se uređuju pojedina tržišta energije
10. donošenje ili odobravanje cijena, iznosa tarifnih stavki i naknada u skladu s metodologijama, odnosno
tarifnim sustavima iz točke 9. ovoga stavka
11. odobravanje planova investicija, razvoja i izgradnje sustava u skladu sa zakonima kojima se uređuju
pojedina tržišta energije
12. nadzor usklađenosti planova investicija, razvoja i izgradnje operatora prijenosnog sustava i operatora
transportnog sustava s razvojnim planovima ENTSO-E i ENTSO-G,
13. nadzor operatora prijenosnog, transportnog i distribucijskog sustava, odnosno vlasnika sustava, drugog
energetskog subjekta ili korisnika sustava u pridržavanju obveza propisanih ovim Zakonom, zakonom
kojim se uređuje energetski sektor i drugim zakonima kojima se uređuju pojedina tržišta energije te
Uredbom (EZ) 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima pristupa mreži za prekogranične
razmjene električne energije (dalje: Uredba 714/2009) i Uredbom (EZ) 715/2009 Europskog parlamenta
i Vijeća o uvjetima pristupa mrežama za transport prirodnog plina (dalje: Uredba 715/2009)
14. suradnja s regulatornim tijelima država članica Europske unije i susjednih država te ACER-om u pogledu
prekograničnih pitanja
15. suradnja s regulatornim i drugim tijelima u okviru Energetske zajednice u skladu sa Zakonom o
potvrđivanju Ugovora o Energetskoj zajednici
16. provođenje pravno obvezujućih odluka ACER-a i Komisije
17. podnošenje godišnjeg izvješća Hrvatskome saboru koje sadrži informacije o poduzetim aktivnostima i
postignutim rezultatima vezano za djelokrug poslova iz stavaka 1. do 8. ovoga članka
150 STROJARSTVO
18. izvještavanje drugih mjerodavnih državnih tijela, ACER-a, Komisije i drugih tijela Europske unije,
odnosno podnošenje godišnjeg izviješća ACER-u i Europskoj komisiji koje sadrži informacije o poduzetim
aktivnostima i postignutim rezultatima vezano za djelokrug poslova iz stavaka 1. do 8. ovoga članka
19. donošenje uvjeta kvalitete opskrbe energijom u skladu s važećim propisima kojima se uređuje obavljanje
pojedinih energetskih djelatnosti
20. donošenje općih uvjeta opskrbe energijom
21. donošenje i nadzor nad metodologijom utvrđivanja naknade za priključenje na mrežu/sustav novih i za
povećanje priključne snage/kapaciteta energetskih subjekata i krajnjih kupaca
22. provođenje analize troška i dobiti te pribavljanje mišljenja predstavnika tijela za zaštitu potrošača za
uvođenje naprednih mjernih uređaja za krajnje kupce
23. nadzor kvalitete opskrbe energijom u skladu s važećim propisima kojima se uređuje obavljanje pojedinih
tržišta energije
24. nadzor transparentnosti funkcioniranja tržišta energije
25. nadzor stupnja otvorenosti, natjecanja i zlouporaba na tržištu energije i u opskrbi kupaca
26. nadzor ograničavajućih ugovora, a posebno ugovora kojima se ograničava broj opskrbljivača te po
potrebi obavještavanje nacionalnog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja
27. nadzor slobode ugovaranja u pogledu ugovora o opskrbi s mogućnošću prekida te dugoročnih ugovora,
pod uvjetom da su u skladu s pravom i politikama Europske unije
28. nadzor vremena koje operatori prijenosnih, odnosno transportnih i distribucijskih sustava trebaju za
izvođenje priključaka i popravaka
29. pružanje pomoći, zajedno s drugim mjerodavnim tijelima u osiguranju primjene učinkovitih i propisanih
mjera za zaštitu kupaca
30. objava preporuka vezanih za cijene opskrbe energijom koja se obavlja kao javna usluga, najmanje
jednom godišnje
31. osiguranje kupcima prava na pristup podacima o vlastitoj potrošnji energije, odnosno izrađivanje i
stavljanje na raspolaganje potrošačima, lako razumljivog i na državnoj razini ujednačenog formata
prikazivanja podataka o potrošnji te utvrđivanja postupka ostvarivanja prava potrošača i opskrbljivača
na pristup podacima o potrošnji, na način da potrošači imaju mogućnost dati pristup podacima o
vlastitoj potrošnji registriranim opskrbljivačima, a stranka nadležna za upravljanje podacima o vlastitoj
potrošnji dužna je ustupiti te podatke opskrbljivaču, pri čemu su navedene usluge besplatne za
potrošača
32. nadzor povjerljivosti podataka kupaca o potrošnji energije
33. praćenje ulaganja u proizvodne elektroenergetske objekte s obzirom na sigurnost opskrbe
34. certificiranje operatora prijenosnog, odnosno transportnog sustava u skladu s odredbama zakona kojim
se uređuje tržište električne energije i zakona kojim se uređuje tržište prirodnog plina
35. nadzor primjene propisanih kriterija za utvrđivanje pristupa sustavu skladišta plina
36. praćenje provedbe mjera koje propisuje Vlada Republike Hrvatske za slučaj kriznih situacija u skladu s
odredbama zakona kojim se uređuje energetski sektor
37. poticanje usklađenja razmjene podataka u najvažnijim tržišnim procesima na regionalnoj razini
49. Tko određuje cijenu energenata
Cijene energije mogu biti slobodne ili regulirane. Regulirane cijene određuju se primjenom tarifnih sustava ako
posebnim zakonom nije drugačije uređeno.
Tarifnim sustavom utvrđuju se elementi za obračun cijena energije, odnosno usluga energetskih djelatnosti
koje se obavljaju kao javne usluge za različite energetske subjekte, odnosno kupce, ovisno o vrsti, snazi, kvaliteti
i drugim elementima isporučene energije.
Tarifne sustave donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog energetskih subjekata za obavljanje čijih
djelatnosti se primjenjuje tarifni sustav, a po pribavljenom mišljenju Ministarstva i Vijeća za regulaciju.
Postupak oko energije: Agencijsko mišljenje -> ministar predlaže -> vlada donosi
STROJARSTVO 151
50. Zakon o zaštiti zraka NN 130/11
Ovim se Zakonom određuju nadležnost i odgovornost za:

zaštitu zraka i ozonskog sloja
ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama
planski dokumenti
praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka
mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćavanja zraka
izvještavanje o kvaliteti zraka i razmjeni podataka
djelatnost praćenja kvalitete zraka i emisija u zrak
tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirani staklenički plinovi
praćenje emisija stakleničkih plinova i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama
informacijski sustav zaštite zraka
financiranje zaštite zraka
ozonskog sloja
ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama
upravni i inspekcijski nadzor
Difuzni izvor: izvor onečišćavanja zraka kod kojeg se onečišćujuće tvari unose u zrak bez određena
ispusta/dimnjaka (uređaji, površine i druga mjesta)
PM10: frakcija lebdećih čestica koja prolazi kroz ulaz sakupljača propisano normom HRN EN 12341 s 50%-tnom
učinkovitošću odstranjivanja čestica aerodinamičkog promjera 10 µm
PM2,5: frakcija lebdećih čestica koja prolazi kroz ulaz sakupljača propisana normom EN 14907 s 50%-tnom
učinkovitošću odstranjivanja čestica aerodinamičkog promjera 2,5 µm.
Prekursori prizemnog ozona: tvari koje uvjetuju stvaranje prizemnog ozona.
Izvori onečišćivanja zraka su nepokretni i pokretni emisijski izvori.
Nepokretni izvori jesu:

točkasti: kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste (postrojenja,
tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji, građevine i slično),
difuzni: kod kojih se onečišćujuće tvari unose u zrak bez određena ispusta/dimnjaka (uređaji, određene
aktivnosti, površine i druga mjesta).
Pokretni izvori jesu prijevozna sredstva koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak: motorna vozila, šumski i
poljoprivredni strojevi, necestovni pokretni strojevi (kompresori, buldožeri, gusjeničari, hidraulični rovokopači,
cestovni valjci, pokretne dizalice, oprema za održavanje putova i drugo), lokomotive, plovni objekti, zrakoplovi.
Izvori moraju biti izgrađeni i/ili proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani tako da ne ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, odnosno da ne ispuštaju/unose u zrak onečišćujuće tvari u
količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kvalitetu življenja i okoliš.
Granične vrijednosti emisija iz pokretnih izvora propisuju se posebnim propisima.
Nepokretni izvori nisu građevine i uređaji u kojima se priprema hrana na otvorenom ili su uvjeti i način rada za
te građevine i uređaje određeni posebnim propisom.
Mjere zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe
klimatskim promjenama određuju se u cilju:
izbjegavanja, sprječavanja ili smanjenja štetnih posljedica po ljudsko zdravlje, kvalitetu življenja i okoliš
u cjelini,
152 STROJARSTVO
uspostave, održavanja i unapređivanja cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka na teritoriju

Republike Hrvatske,
očuvanja kvalitete zraka ako je zrak čist ili neznatno onečišćen, te poboljšavanje kvalitete zraka u
slučajevima onečišćenosti,
procjene kvalitete zraka i pribavljanja odgovarajućih podataka o kvaliteti zraka na temelju
standardiziranih metoda i mjerila koji se primjenjuju na području Europske unije,
sprječavanja i smanjivanja onečišćivanja koja utječu na ozonski sloj i klimatske promjene,
korištenja učinkovitijih tehnologija s obzirom na potrošnju energije te poticanja uporabe obnovljivih
izvora energije,
osiguravanja dostupnosti javnosti informacija o kvaliteti zraka, emisijama stakleničkih plinova i potrošnji
tvari koje oštećuju ozonski sloj,
izvršenja obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima kojih je Republika Hrvatska
stranka, te sudjelovanje u međunarodnoj suradnji u području zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja
klimatskih promjena.
Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka

Djelotvorna zaštita i poboljšanje kvalitete zraka i drugih dijelova okoliša koji su ugroženi zbog onečišćenosti zraka,
osigurava se primjenom načela održivog razvitka, načela cjelovitog pristupa i primjenom najboljih raspoloživih
tehnika, tehničkih rješenja i mjera.
Procjenjivanje kvalitete zraka u zonama i aglomeracijama u smislu ovoga Zakona, provodi se za onečišćujuće
tvari: sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikove okside, lebdeće čestice (PM10, PM2,5,), olovo, benzen,
ugljikov monoksid, prizemni ozon, arsen, kadmij, živu, nikal i benzo(a)piren.
Procjenjivanje kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske osigurava Ministarstvo na temelju mjerila za
procjenu koji su određeni pravilnikom iz članka 52. ovoga Zakona i provodi se najmanje jedanput u pet godina.
Ciljano smanjenje izloženosti PM2,5 na nacionalnoj razini za zaštitu zdravlja ljudi
Za smanjenje izloženosti i za postizanje ciljanog smanjenja izloženosti lebdećim česticama PM2.5, prema
razinama onečišćenosti i rokovima određenim u uredbi iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona, Ministarstvo u
suradnji s drugim središnjim tijelima državne uprave, županijama, Gradom Zagrebom i gradovima osigurava
poduzimanje svih potrebnih mjera, koje ne zahtijevaju nerazmjerne troškove.
Pokazatelj prosječne izloženosti za PM2,5, raspodjela i broj mjernih mjesta na kojima se temelji pokazatelj
prosječne izloženosti za PM2,5, i koji na odgovarajući način odražava opću izloženost stanovništva određuje se u
uredbi iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona.
51. Pravilnik o sigurnosti dizala NN 58/10
Ovaj se pravilnik primjenjuje na dizala koja se trajno upotrebljavaju u građevinama i na sigurnosne komponente
koje se upotrebljavaju u navedenim dizalima.
Dizalo označava uređaj za dizanje koji ima nosač koji se kreće između krutih vodilica s nagibom pod kutom većim
od 15° prema horizontali, a namijenjen je za prijevoz:osoba, osoba i tereta ili samo tereta.
Nosač označava dio dizala koji služi da se osobe i/ili roba podižu ili spuštaju.
Ovaj se pravilnik NE odnosi na uređaje čija brzina nije veća od 0,15 m/s; građevne dizalice; žičare; dizala za
vojne i policijske svrhe; uređaje za dizanje s kojih se može obavljati rad; mehanizme za dizanje u rudnicima;
uređaje za dizanje izvođača kod umjetničkih izvedbi.
Ugraditelj dizala je fizička ili pravna osoba odgovorna za projektiranje, izradu i ugradnju dizala te stavljanje na
tržište, koja stavlja oznaku sukladnosti i sastavlja Izjavu o sukladnosti.
Vozna okna ne smiju sadržavati cjevovode, instalacije ili uređaje, osim onih koji su potrebni za rad dizala.
STROJARSTVO 153
Dizala moraju zadovoljavati bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve propisane u Dodatku I.

Bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi propisani ovim pravilnikom su obvezujući. Međutim, uzimajući u obzir
trenutno stanje tehnike, nije uvijek moguće zadovoljiti ciljeve koje oni propisuju. U takvim slučajevima, dizala i
sigurnosne komponente moraju biti projektirani i izrađeni na takav način da se što je moguće više približe tim
ciljevima.
52. Pravilnik o tlačnoj opremi NN 20/15
Ovaj se pravilnik primjenjuje na konstruiranje, proizvodnju i ocjenjivanje sukladnosti tlačne opreme i sklopova
s najvećim dopuštenim tlakom PS većim od 0,5 bar pretlaka.
Tlačna oprema označava posude, cjevovode, sigurnosni pribor i tlačni pribor.
Posuda označava zatvoren prostor konstruiran i izrađen s namjenom da sadržava fluide pod tlakom uključujući i
priključke za povezivanje s drugom opremom. Posuda se može sastojati od više zatvorenih prostora (komora).
Cjevovod označava cijevne komponente namijenjene za transport fluida spojene međusobno tako da čine tlačni
sustav.
Cjevovod posebno uključuje cijev ili sustav cijevi, fitinge, dilatacijske spojnice, crijeva, ili druge potrebne dijelove
pod tlakom.
Izmjenjivači topline koji se sastoje od cijevi, a čija je svrha hlađenje ili zagrijavanje zraka smatraju se cjevovodima.
Sigurnosni pribor označava uređaje konstruirane sa svrhom zaštite tlačne opreme od prekoračenja dopuštenih
graničnih vrijednosti. Oni uključuju:
uređaje za izravno ograničavanje tlaka poput sigurnosnih ventila, sigurnosne uređaje s rasprskavajućim
diskom, zaštitne šipke, uređaje za kontrolirano rasterećenje od tlaka te,
uređaje za ograničavanje koji služe za: korekciju veličina, isključivanje ili blokadu kao što su presostati,
termostati ili regulatori razine, te mjerne i regulacijske uređaje sa sigurnosnom funkcijom.
Tlačni pribor označava uređaje s radnom funkcijom čija su kućišta pod tlakom.
Najveća/najmanja dopuštena temperatura TS označava najvišu/najnižu temperaturu za koju je oprema

konstruirana, a utvrđuje ju proizvođač.
Najveći dopušteni tlak PS označava najveći tlak za koji je oprema konstruirana, a utvrđuje ga proizvođač.
Nazivni promjer NO predstavlja brojčanu oznaku veličine koja je svojstvena svim komponentama cjevovoda,
osim onih označenih vanjskim promjerom ili veličinom navoja. To je prikladan cijeli broj koji služi kao nazivna
veličina i približan je stvarnoj dimenziji. Nazivni promjer označava se s oznakom NO nakon koje slijedi broj.
Ovaj se pravilnik NE odnosi na:

cjevovode koji se sastoje od cijevi ili sustava cijevi namijenjenih za transport bilo kojeg fluida ili tvari,
prema instalaciji ili od nje (na kopnu ili na moru), počevši od i uključivši posljednji zaporni uređaj
smješten unutar granica instalacije, uključujući svu dodatnu opremu konstruiranu posebno za
cjevovode.
ovo se izuzimanje ne primjenjuje na standardnu tlačnu opremu poput one koja se može naći u
redukcijskim stanicama ili u kompresorskim stanicama.
sustav cjevovoda za dovod, distribuciju i ispust vode te pripadajuću opremu i glavne segmente ustava,
tlačnih tunela, tlačnih šahtova za električne instalacije te njihov poseban pribor
opremu obuhvaćenu Pravilnikom o jednostavnim tlačnim posudama
opremu obuhvaćenu Pravilnikom o aerosolnim raspršivačima
opremu namijenjenu za vozila obuhvaćenu propisima koji se odnose na odobrenje tipa za motorna
vozila i njihove prikolice, poljoprivredne i šumarske traktore na kotačima, motorna vozila na dva ili tri
kotača
154 STROJARSTVO
premu koja nije klasificirana iznad kategorije I u članku 9. ovoga Pravilnika i koja je obuhvaćena sljedećim
propisima:
 pravilnik o sigurnosti strojeva
 pravilnik o sigurnosti dizala
 pravilnik o električnoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar određenih naponskih granica
 Zakon o medicinskim proizvodima
 Pravilnik o plinskim aparatima
 Pravilnik o opremi zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim
atmosferama
opremu namijenjenu za vojne svrhe
opremu posebno konstruiranu za nuklearnu uporabu čije zakazivanje može prouzrokovati širenje
radioaktivnosti
opremu za kontrolu bušotina koja se koristi u istraživanju i pridobivanju nafte, plina i geotermalnih voda
te u podzemnom skladištenju namijenjenu održavanju i/ili kontroli tlaka izvora. Ovo uključuje
bušotinsku glavu (erupcijski uređaj), uređaje za sprečavanje eruptiranja, cijevne razdjelnike i svu opremu
za pridobivanje
opremu koja obuhvaća kućišta ili mehanizme kod kojih se određivanje dimenzija, izbor materijala i način
proizvodnje prvenstveno temelje na zahtjevima za dostatnu čvrstoću, krutost i stabilnost kako bi se
zadovoljila statička i dinamička radna opterećenja ili druge radne karakteristike te kod kojih tlak ne
predstavlja značajan faktor pri konstruiranju. Takva oprema može uključivati:
 strojeve, uključujući turbine i motore s unutarnjim izgaranjem
 parne strojeve, plinske/parne turbine, turbo-generatore, kompresore, pumpe i uređaje za
pokretanje
visoke peći uključujući sustav hlađenja peći, rekuperatore vrućeg zraka, odvajače prašine te ispirače
izlaznih plinova visokih peći i direktne redukcijske kupole peći uključujući hlađenje peći, plinske
konvertere i posude za taljenje, pretaljivanje, otplinjavanje te lijevanje čeličnih i neželjeznih metala
kućišta za električnu opremu visokog napona poput sklopki, upravljačkih uređaja, transformatora i
rotacionih strojeva
cijevi pod tlakom za sustave prijenosa, tj. za električne energetske i telefonske kabele
brodove, rakete, zrakoplove te pokretne vanobalne jedinice kao i opremu posebno namijenjenu za
ugradnju na njih ili za njihov pogon
tlačna oprema koja se sastoji od elastičnih ovojnica, poput pneumatika, zračnih jastuka, lopti za igranje,
plovila za napuhavanje te ostala slična tlačna oprema
ispušne i usisne prigušivače zvuka
boce ili limenke za krajnju potrošnju gaziranih pića
posude konstruirane za prijevoz i distribuciju pića čiji PS · V nije veći od 500 bar · L i čiji najveći dopušteni
tlak ne prelazi 7 bar
opremu obuhvaćenu konvencijama o transportu opasnih tvari u cestovnom, željezničkom, pomorskom
i zračnom prijevozu opasnih tvari (ADR, RID, IMDG i ICAO)
radijatore i cijevi u sustavima toplovodnog grijanja
posude konstruirane za tekućine pod tlakom plina iznad tekućine ne većim od 0,5 bar
Tlačna oprema mora zadovoljavati bitne zahtjeve propisane u Dodatku I ovoga Pravilnika.
 Posude, osim onih iz točke 1.2. ovoga stavka za:
plinove, ukapljene plinove, pod tlakom otopljene plinove, pare te one tekućine kod kojih tlak pare na
najvišoj dopuštenoj temperaturi prelazi 0,5 bar iznad standardnog atmosferskog tlaka (1013 mbar), u
sljedećim granicama:
 za fluide Skupine 1 i obujma većeg od 1 L te umnoška PS i V većeg od 25 bar · L ili tlaka PS većeg od
200 bar (Dodatak II ovoga Pravilnika, dijagram 1)
 za fluide Skupine 2 i obujma većeg od 1 L te umnoška PS i V većeg od 50 bar · L ili tlaka PS većeg od
1000 bar te svi prenosivi aparati za gašenje požara i boce za disanje (Dodatak II ovoga Pravilnika,
dijagram 2
tekućine kod kojih tlak pare na najvišoj dopuštenoj temperaturi ne prelazi 0,5 bar iznad standardnog
atmosferskog tlaka (1013 mbar) u sljedećim granicama:
STROJARSTVO 155
 za fluide iz Skupine 1 i obujma većeg od 1 L te umnoška PS i V većeg od 200 bar · L ili tlaka PS većeg
od 500 bar (Dodatak II ovoga Pravilnika, dijagram 3)
 za fluide iz Skupine 2 tlaka PS većeg od 10 bar te umnoška PS i V većeg od 10 000 bar · L ili tlaka PS
većeg od 1000 bar (Dodatak II ovoga Pravilnika, dijagram 4).
 Ložena ili na neki drugi način zagrijavana tlačna oprema kod koje postoji opasnost od pregrijavanja, a koja je
namijenjena za proizvodnju pare ili vrele vode na temperaturama većim od 110 °C i obujma većeg od 2 L te
svi tlačni lonci za kuhanje (Dodatak II ovoga Pravilnika, dijagram 5).
 Cijevi namijenjene za:
plinove, ukapljene plinove, pod tlakom otopljene plinove, pare te one tekućine kod kojih tlak pare na
najvišoj dopuštenoj temperaturi prelazi 0,5 bar iznad standardnog atmosferskog tlaka, (1013 mbar) u
sljedećim granicama:
 za fluide Skupine 1 s NO većim od 25 (Dodatak II ovoga Pravilnika, dijagram 6)
 za fluide Skupine 2 i NO većim od 32 te umnoškom PS i NO većim od 1000 bar (Dodatak II ovoga
Pravilnika, dijagram 7)
tekućine kod kojih tlak pare na najvišoj dopuštenoj temperaturi ne prelazi 0,5 bar iznad standardnog
atmosferskog tlaka (1013 mbar) u sljedećim granicama:
 za fluide iz Skupine 1 i NO većim od 25 te umnoškom PS i NO većim od 2000 bar (Dodatak II ovoga
Pravilnika, dijagram 8)
 za fluide Skupine 2 i PS većim od 10 bar, a NO većim od 200 te umnoškom PS i NO većim od 5000
bar (Dodatak II ovoga Pravilnika, dijagram 9)
Sigurnosni i tlačni pribor namijenjeni za opremu obuhvaćenu točkama 1.1., 1.2. i 1.3. ovoga stavka,
uključujući i slučajeve kada je ta oprema dio sklopa.
Gore navedeni sklopovi navedeni koji uključuju barem jedan element tlačne opreme moraju zadovoljavati bitnim
zahtjevima propisanim u Dodatku I ovoga Pravilnika.
Sklopovi namijenjeni za proizvodnju vodene pare ili vrele vode na temperaturi višoj od 110 °C koji uključuju barem
jedan element ložene ili na neki drugi način grijane tlačne opreme kod koje postoji opasnost od pregrijavanja.
Iznimno, sklopovi namijenjeni za proizvodnju tople vode na temperaturama do 110 °C koji su ručno loženi krutim
gorivom i koji imaju PS · V veći od 50 bar · L moraju udovoljiti bitnim zahtjevima Dodatka I ovoga Pravilnika.
Tlačna oprema i/ili sklopovi koji su ispod ili na granici propisanoj, moraju biti konstruirani i proizvedeni u skladu
s dobrom inženjerskom praksom kako bi se osigurala sigurna uporaba.
Tlačna oprema i/ili sklopovi moraju imati prikladne upute za uporabu te moraju nositi oznake prema kojima se
identificira proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s nastanom u Europskoj uniji. Takva oprema i/ili sklopovi NE
SMIJU imati oznaku CE iz članka 14. ovoga Pravilnika.
Tlačna oprema se klasificira u kategorije u skladu s rastućom razinom opasnosti (kako je to propisano Dodatkom
II ovoga Pravilnika):
Grupa 1 – opasni fluidi
Opasan fluid predstavlja tvar ili smjesu definiranu posebnim tehničkim propisom o klasifikaciji, pakiranju
i oznacavanju naljepnicom opasnih tvari.
Obuhvaca fluide definirane kao:
 eksplozivne
 izrazito zapaljive
 jako zapaljive
 zapaljive (kada je najveća dozvoljena temperatura iznad plamišta)
 vrlo toksične
 toksične
 oksidirajuće
Grupa 2 – svi ostali fluidi koji nisu navedeni gore
Kada se posuda sastoji od više komora, klasificira se prema komori s najvišom kategorijom.
Kada posuda sadrži nekoliko fluida, klasifikacija se vrši na temelju fluida koji zahtijeva najvišu kategoriju.
156 STROJARSTVO
Dijagrami za ocjenu sukladnosti

Kategorije i moduli su u dijagramima označeni na sljedeći način:
I = Modul A
II = Modul A1, D1, E1
III = Moduli B1 + D, B1 + F, B + E, B + C1, H
IV = Moduli B + D, B + F, G, H1
Sigurnosni pribor definiran u članku 1. stavku 2. točki 1.3. te naveden u članku 3. stavku 1. Točki 4. ovoga
Pravilnika klasificiran je u kategoriji IV. Međutim iznimno, sigurnosni pribor proizveden za specifičnu opremu
može biti klasificiran u istoj kategoriji kao i oprema koju štiti.
Tlačni pribor definiran u članku 1. stavku 2. točki 1.4. te naveden u članku 3. stavku 1. točki 4. ovoga Pravilnika
klasificiran je na temelju:
maksimalnog dozvoljenog tlaka PS
volumena V ili nazivnog promjera DN, prema potrebi
grupe fluida za koju je namijenjen
a odgovarajući dijagram za posude ili cjevovode mora se upotrebljavati za određivanje kategorije za ocjenu
sukladnosti. Kada su i volumen i nazivni promjer primjereni drugoj alineji ove točke, tlačni se pribor mora
klasificirati prema onom dijagramu koji ga svrstava u višu kategoriju.
STROJARSTVO 157
Dijagrami za proizvodnju pare 1-9

Prikaz ocjene sukladnosti granične linije koje označavaju gornju granicu za svaku kategoriju
Dijagram 1. Posude iz članka 3. stavka 1. točke 1a, prva alineja
Posude za plinove, ukapljene plinove, pod tlakom

otopljene plinove, pare te one tekućine kod kojih
tlak pare na najvišoj dozvoljenoj temperaturi
prelazi 0,5 bar iznad standardnog atmosferskog
tlaka (1013 mbar), u sljedećim granicama: za fluide
Grupe 1 i volumena većeg od 1 l te umnoška PS i V
većeg od 25 bar×l ili tlaka PS većeg od 200 bar
(Dodatak II. ovoga Pravilnika, dijagram 1).
Iznimno, posude koje su namijenjene za nestabilne

plinove i padaju unutar kategorija I i II na temelju
dijagrama 1. moraju se klasificirati u kategoriju III.
Dijagram 2. Posude iz članka 3. stavka 1. točke 1a, druga alineja

Posude iz članka 3. stavka 1. točke 1a, druga alineja
- Posude za plinove, ukapljene plinove, pod tlakom
otopljene plinove, pare te one tekućine kod kojih
tlak pare na najvišoj dozvoljenoj temperaturi
tlaka (1013 mbar), u sljedećim granicama: za fluide
Grupe 2 i volumena većeg od 1 l te umnoška PS i V
većeg od 50 bar×l ili tlaka PS većeg od 1000 bar te
svi prenosivi aparati za gašenje požara i boce za
disanje (Dodatak II. Ovoga Pravilnika, dijagram 2)
Iznimno, prenosivi aparati za gašenje požara i boce

za opremu za disanje moraju se klasificirati najniže
u kategoriju III.
Dijagram 3. Posude iz članka 3. stavka 1. točke 1b, prva alineja
Posude iz članka 3. stavka 1. točke 1b, prva alineja

- Posude za tekućine kod kojih tlak pare na najvišoj
dozvoljenoj temperaturi ne prelazi 0,5 bar iznad
standardnog atmosferskog tlaka (1013 mbar) u
sljedećim granicama: za fluide iz Grupe 1 i
volumena većeg od 1 l te umnoška PS i V većeg od
200 bar×l ili tlaka PS većeg od 500 bar (Dodatak II.
ovoga Pravilnika, dijagram 3)
158 STROJARSTVO
Prikaz ocjene sukladnosti granične linije koje označavaju gornju granicu za svaku kategoriju - nastavak
Dijagram 4. Posude iz članka 3. stavka 1. točka 1b, druga alineja
Posude iz članka 3. stavka 1. točka 1b, druga alineja
- Posude za tekućine kod kojih tlak pare na najvišoj
dozvoljenoj temperaturi ne prelazi 0,5 bar iznad
standardnog atmosferskog tlaka (1013 mbar) u
sljedećim granicama: za fluide iz Grupe 2 tlaka PS
većeg od 10 bar te umnoška PS i V većeg od 10 000
bar×l ili tlaka PS većeg od 1000 bar (Dodatak II.
ovoga Pravilnika, dijagram 4).
Iznimno, uređaji koji su namijenjeni za proizvodnju
tople vode kako je navedeno u članku 3., stavku 2.,
točki 3. ovoga Pravilnika moraju biti podvrgnuti ili
EU ispitivanju konstrukcije (Modul B1) vezano za
njihovu sukladnost s bitnim zahtjevima iz točaka
2.10., 2.11., 3.4., 5a i 5b Dodatka I ili provjeri
potpunog osiguranja kvalitete (Modul H).
Dijagram 5. Tlačna oprema iz članka 3. stavka 1. točke 2.
Tlacna oprema iz clanka 3. stavka 1. tocke 2. -

Ložena ili na neki drugi nacin zagrijavana tlacna
oprema kod koje postoji opasnost od
pregrijavanja, a koja je namijenjena za proizvodnju
pare ili vrele vode na temperaturama vecim od 110
°C i volumena veceg od 2 l te svi tlacni lonci za
kuhanje (Dodatak II. ovoga Pravilnika, dijagram 5).
Iznimno, konstrukcija tlačnih kuhala mora biti

podvrgnuta postupku ocjenjivanja sukladnosti koji
odgovara najmanje jednom od modula kategorije
III.
Dijagram 6. Cjevovodi iz članka 3. stavka 1. točke 3a, prva alineja
Cjevovodi iz clanka 3. stavka 1. tocke 3a, prva

alineja - Cijevi namijenjene za plinove, ukapljene
plinove, pod tlakom otopljene plinove, pare te one
tekucine kod kojih tlak pare na najvišoj dozvoljenoj
temperaturi prelazi 0,5 bar iznad standardnog
atmosferskog tlaka, (1013 mbar) u sljedecim
granicama: za fluide Grupe 1 s DN vecim od 25
(Dodatak II. ovoga Pravilnika, dijagram 6)
Iznimno, cjevovodi namijenjeni za nestabilne

plinove koji temeljem dijagrama 6. padaju unutar
kategorija I ili II moraju biti klasificirani u kategoriju
III.
STROJARSTVO 159
Prikaz ocjene sukladnosti granične linije koje označavaju gornju granicu za svaku kategoriju - nastavak
Dijagram 7. Cjevovodi iz članka 3. stavka 1. točke 3a, druga alineja
Cjevovodi iz clanka 3. stavka 1. tocke 3a, druga
alineja - Cijevi namijenjene za plinove, ukapljene
plinove, pod tlakom otopljene plinove, pare te
one tekucine kod kojih tlak pare na najvišoj
dozvoljenoj
temperaturi prelazi 0,5 bar iznad standardnog
atmosferskog tlaka, (1013 mbar) u sljedecim
granicama: za fluide Grupe 2 i DN vecim od 32 te
umnoškom PS i DN vecim od 1000 bar (Dodatak II.
ovoga Pravilnika, dijagram 7)
Iznimno, svi cjevovodi koji sadrže fluide na

temperaturi većoj od 350 °C i koji temeljem
dijagrama 7. padaju u kategoriju II moraju biti
klasificirani u kategoriju III.
Dijagram 8. Cjevovodi iz članka 3. stavka 1. točke 3b, prva alineja
Cjevovodi iz clanka 3. stavka 1. tocke 3b, prva

alineja - Cijevi namijenjene za tekucine kod kojih
tlak pare na najvišoj dozvoljenoj temperaturi ne
tlaka (1013 mbar) u sljedecim granicama: za fluide
iz Grupe 1 i DN vecim od 25 te umnoškom PS i DN
vecim od 2000 bar (Dodatak II ovoga Pravilnika,
dijagram 8)
Dijagram 9. Cjevovodi iz članka 3. stavka 1. točke 3b, druga alineja
Cjevovodi iz clanka 3. stavka 1. tocke 3b, druga

alineja - Cijevi namijenjene za tekucine kod kojih
tlak pare na najvišoj dozvoljenoj temperaturi ne
tlaka (1013 mbar) u sljedecim granicama: za fluide
Grupe 2 i PS vecim od 10 bar, a DN vecim od 200
te umnoškom PS i DN vecim od 5000 bar (Dodatak
II. ovoga Pravilnika, dijagram 9).
160 STROJARSTVO
Postupci za ocjenjivanje sukladnosti

Obveze koje proizlaze iz odredbi o tlačnoj opremi primjenjuju se i na sklopove.
Modul A (unutarnja kontrola proizvodnje)

Ovim se modulom opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s nastanom u Europskoj uniji
koji izvršava obveze iz točke 2. osigurava i izjavljuje da tlačna oprema zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.
Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik moraju staviti oznaku CE na svaku jedinicu tlačne opreme te sastaviti
pisanu Izjavu o sukladnosti.
Modul A1 (unutarnja provjera proizvodnje uz praćenje završnog ocjenjivanja)

Uz zahtjeve modula A također se provodi završno ocjenjivanje koju provodi proizvođač, a kontrolira ga prilikom
nenajavljenih posjeta tijelo za ocjenjivanje sukladnosti koje odabire proizvođač.
Modul B (EU pregled tipa)

Ovim se modulom opisuje postupak kojim tijelo za ocjenjivanje sukladnosti provjerava i potvrđuje da
reprezentativni uzorak tlačne opreme zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.
Modul B1 (EU pregled konstrukcije)

Ovim se modulom opisuje postupak kojim tijelo za ocjenjivanje sukladnosti provjerava i potvrđuje da konstrukcija
tlačne opreme zadovoljava bitnim zahtjevima ovoga Pravilnika.
Modul C1 (sukladnost s tipom)

osigurava i izjavljuju da je tlačna oprema sukladna s tipom opisanim u EU certifikatu o pregledu tipa i da
zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s nastanom u Europskoj uniji
mora postaviti oznaku CE na svaku jedinicu tlačne opreme i izdati pisanu Izjavu o sukladnosti.
Modul D (osiguravanje kvalitete proizvodnje)

Ovim se modulom opisuje postupak kojim proizvođač koji zadovoljava obveze iz točke 2. osigurava i izjavljuje da
je tlačna oprema sukladna s tipom opisanim u EU certifikatu o pregledu tipa ili EU certifikatu o pregledu
konstrukcije i da zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s nastanom u
Europskoj uniji mora postaviti oznaku CE na svaku jedinicu tlačne opreme i dati pisanu Izjavu o sukladnosti. Uz
oznaku CE mora se pridodati identifikacijski broj tijela za ocjenjivanje sukladnosti odgovornog za nadzor kako je
određeno točkom 4.
Modul D1 (osiguravanje kvalitete proizvodnje)

Ovim se modulom opisuje postupak kojim proizvođač koji ispunjava obveze iz točke 3. osigurava i izjavljuje da
tlačna oprema zadovoljava zahtjevima ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s nastanom u
Europskoj uniji mora na svaki komad tlačne opreme staviti oznaku CE i dati pisanu izjavu o sukladnosti. Uz oznaku
CE obvezno se dodaje i identifikacijski broj tijela za ocjenjivanje sukladnosti odgovornog za nadzor, kako je
utvrđeno u točki 5.
Modul E (osiguravanje kvalitete proizvoda)

Ovim se modulom opisuje postupak kojim proizvođač koji ispunjava obveze iz točke 2. osigurava i izjavljuje da je
tlačna oprema u skladu s tipom opisanim u EU certifikatu o pregledu tipa te da zadovoljava zahtjeve ovoga
Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s nastanom u Europskoj uniji mora na svaki proizvod staviti
oznaku CE i dati pisanu Izjavu o sukladnosti. Uz oznaku CE obavezno se prilaže i identifikacijski broj tijela za
ocjenjivanje sukladnosti odgovornog za nadzor kako je utvrđeno u točki 4.
Modul E1 (osiguravanje kvalitete proizvoda)

tlačna oprema zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s nastanom u
Europskoj uniji mora na svaki proizvod staviti oznaku CE i dati pisanu Izjavu o sukladnosti. Uz oznaku CE obavezno
se stavlja i identifikacijski broj tijela za ocjenjivanje sukladnosti odgovornog za nadzor kako je utvrđeno u točki 5.
STROJARSTVO 161
Modul F (ovjera proizvoda)

osigurava i izjavljuje da je tlačna oprema, koja podliježe odredbama iz točke 3, u skladu s tipom opisanim u:
EU certifikatu o ispitivanju tipa, ili
EU certifikatu o ispitivanju konstrukcije
te da zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.
Modul G (EU pojedinačna ovjera)

Ovim se modulom opisuje postupak kojim proizvođač osigurava i izjavljuje da tlačna oprema za koju je izdan
certifikat prema točki 4.1. zadovoljava zahtjevima ovoga Pravilnika. Proizvođač mora na tlačnu opremu staviti CE
sukladnosti i dati pisanu Izjavu o sukladnosti.
Modul H (potpuno osiguravanje kvalitete)

određena tlačna oprema zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s
nastanom u Europskoj uniji mora na svaki proizvod staviti CE sukladnosti i dati pisanu Izjavu o sukladnosti. Uz
oznaku CE obavezno se daje i identifikacijski broj tijela za ocjenjivanje sukladnosti odgovornog za nadzor kako je
utvrđeno u točki 4.
Modul H1 (potpuno osiguravanje kvalitete s pregledom konstrukcije i posebnim nadzorom završnog

ocjenjivanja)
Uz zahtjeve modula H primjenjuje se također:
Proizvođač mora podnijeti zahtjev za preglede konstrukcije tijelu za ocjenjivanje sukladnosti.
Zahtjev mora omogućiti razumijevanje konstrukcije, proizvodnje i rada tlačne opreme te ocjenjivanje
sukladnosti s odgovarajućim zahtjevima ovoga Pravilnika.
Zahtjev mora uključivati:
tehničke specifikacije za konstrukciju, uključujući i norme koje su primijenjene,
potrebne dodatne dokaze podobnosti konstrukcije, a posebno kada se norme iz članka 5. ovoga
Pravilnika ne primjenjuju u potpunosti. Ovaj dodatni dokaz mora sadržavati rezultate ispitivanja koja su
izvršena u odgovarajućim laboratorijima proizvođača ili u njegovo ime.
Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora pregledati zahtjev i u slučaju kad konstrukcija zadovoljava odredbama
ovoga Pravilnika mora podnositelju izdati EU certifikat o pregledu konstrukcije. Certifikat mora sadržavati
zaključke pregleda, uvjete pod kojima vrijede i potrebne podatke za identifikaciju odobrene konstrukcije te,
prema potrebi, opis rada tlačne opreme ili pribora.
Podnositelj mora obavijestiti tijelo za ocjenjivanje sukladnosti koje je izdalo EU certifikat o pregledu konstrukcije
o svim izmjenama na odobrenoj konstrukciji. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti koje je izdalo EU certifikat o
pregledu konstrukcije mora izdati dodatno odobrenje za izmjene odobrene na konstrukciji u slučaju kada one
mogu utjecati na sukladnost s bitnim zahtjevima ovoga Pravilnika ili propisanim uvjetima za rad tlačne opreme.
Ovo se dodatno odobrenje izdaje u obliku dodatka izvornom EU certifikatu o pregledu konstrukcije.
Svako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora također dostaviti drugim tijelima za ocjenjivanje sukladnosti
odgovarajuće informacije koje se odnose na povučene ili odbijene EU certifikate o pregledu konstrukcije.
53. Pravilnik o jednostavnim tlačnim posudama NN 58/10, 140/12
Ovaj se Pravilnik odnosi na serijski proizvedene jednostavne tlačne posude.
Ovaj se Pravilnik NE odnosi na:
posude posebno namijenjene za nuklearna postrojenja, čije oštećenje može izazvati emisiju
radioaktivnosti
posude posebno namijenjene za ugradnju na brodove i zrakoplove i njihov pogon,
162 STROJARSTVO
protupožarne aparate
Jednostavna tlačna posuda« ili »posuda« označuje svaku zavarenu posudu izvrgnutu unutarnjem pretlaku većem
od 0,5 bara, koja je namijenjena za zrak ili dušik i nije loživa.
Najveći dozvoljeni tlak PS označava najveći radni tlak, a utvrđuje ga proizvođač.
Najveća/najmanja dozvoljena temperatura Tmax/Tmin označava najvišu/najnižu temperaturu za koju je posuda

konstruirana, a utvrđuje ju proizvođač.
olumen V predstavlja unutarnji volumen posude, uključujući volumen priključaka do prvog spoja ili zavara.
Izvedba posude
Dijelovi i sklopovi koji doprinose čvrstoći jednostavne tlačne posude (u daljnjem tekstu posuda) moraju biti
izrađeni od kvalitetnog nelegiranog čelika, nelegiranog aluminija ili aluminijskih legura koje s vremenom ne
otvrdnjuju.
Posuda se sastoji od:

cilindričnog dijela kružnog presjeka zatvorenog vanjskim ispupčenim i/ili ravnim podnicama koje nastaju
rotacijom oko iste osi kao i cilindrični dio,
ili od dvije ispupčene podnice koje nastaju rotacijom oko iste osi,
Maksimalni radni tlak posude ne smije biti veći od 30 bara, a umnožak tlaka i volumena posude (PS × V) ne smije
biti veći od 10 000 bar × l,
Minimalna radna temperatura ne smije biti niža od minus 50°C, a maksimalna viša od 300 °C za čelične posude,
odnosno 100 °C za aluminijske ili posude od aluminijskih legura.
Posude kod kojih je umnožak PS i V veći od 50 bar × l, moraju zadovoljiti bitne sigurnosne zahtjeve iz Dodatka I.
ovoga Pravilnika.
Posude kod kojih umnožak PS i V iznosi 50 bar × l ili manje, izrađuju su u skladu s prihvaćenom dobrom
inženjerskom praksom i imaju oznake navedene u točki 1. Dodatka II. ovoga Pravilnika, s izuzećem oznake
sukladnosti propisane u članku 16. ovoga Pravilnika.
54. Pravilnik o pokretnoj tlačnoj opremi NN 91/13
Ovim pravilnikom preuzima se Direktiva Europskoga parlamenta o pokretnoj tlačnoj opremi tese njime utvrđuju
detaljna pravila o pokretnoj tlačnoj opremi kako bi se poboljšala sigurnost i osiguralo slobodno kretanje takve
opreme unutar EU.
Pokretna tlačna oprema:

SVE posude pod tlakom, njihovi ventili i prema potrebi drugi pribor
cisterne, baterijska vozila/vagoni, kontejneri za plin koji se sastoje od više elemenata, njihovi ventili i
prema potrebi drugi pribor
Smatra se da pokretna tlačna oprema uključuje:

plinska punjenja
isključuje aerosole
otvorene kriogene posude
plinske boce za aparate za disanje
aparate za gašenje požara
pokretnu tlačnu opremu od pravila za izradu i ispitivanje ambalaže
STROJARSTVO 163
Pretpostavlja se da je boca pravilno označena bojom ako je obojana sukladno odgovarajućoj usklađenoj normi.
Pokretna oprema koja se ugrađuje u aparate određene namjene može biti obojana u skladu s namjenom za koju
je aparat izrađen.
Pokretna se tlačna oprema smije puniti samo s fluidom za koji je namijenjena.
Sve boce moraju imati oznaku vlasnika. Punionica boca smije puniti samo boce koje su u njezinom vlasništvu ili u
vlasništvu osobe s kojom je sklopljen ugovor o punjenju.
Osoba koja puni bocu mora istu provjeriti prije, za vrijeme i poslije punjenja. Kad se utvrdi da boca ne osigurava
sigurnosne zahtjeve, punionica koja puni bocu mora takvu pokretnu opremu pod tlakom isključiti iz uporabe.
Na teritoriju Republike Hrvatske može se koristiti samo ona pokretna tlačna oprema koja zadovoljava minimalnu
temperaturu okoline od Tmin = -20 °C.
Pregledi i ispitivanja ventila sigurnosti na pokretnoj tlačnoj opremi obavljaju se prije periodičkog pregleda
pokretne tlačne opreme, a koji se provodi u skladu sa zahtjevima iz priloga direktive.
Ocjenjivanje sukladnosti je ocjena i postupak za ocjenjivanje sukladnosti naveden u Prilozima Direktive

2008/68/EZ.
Oznaka Pi je oznaka kojom se pokazuje da je pokretna tlačna oprema sukladna zahtjevima za ocjenjivanje
sukladnosti navedenim u prilozima direktive i u ovom pravilniku te mora biti postavljena u skladu s tim. Postavlja
ju isključivo proizvođač.
Za plinske boce koje su prethodno bile u skladu s direktivama oznaku Pi postavlja prijavljeno tijelo ili se
postavljanje te oznake vrši pod nadzorom prijavljenog tijela.
Oznaka Pi postavlja se samo na onu pokretnu tlačnu opremu koja:
ispunjava zahtjeve o ocjenjivanju sukladnosti iz priloga direktive i ovoga pravilnika
ili ispunjava zahtjeve o ponovnom ocjenjivanju sukladnosti iz članka 13. ovoga pravilnika
Ta se oznaka ne postavlja na bilo koju drugu pokretnu tlačnu opremu.
Postavljanjem oznake Pi proizvođač preuzima odgovornost za sukladnost pokretne tlačne opreme sa svim
primjenjivim zahtjevima utvrđenim u prilozima direktive i u ovom pravilniku.
Za potrebe ovoga pravilnika, oznaka Pi je jedina oznaka koja potvrđuje sukladnost pokretne tlačne opreme s
primjenjivim zahtjevima utvrđenim u prilozima direktive i u ovom pravilniku.
Zabranjuje se postavljanje na pokretnu tlačnu opremu oznaka, znakova i natpisa koji bi mogli navesti treće strane
da ih značenjem ili oblikom zamjene sa Pi oznakom. Sve druge oznake postavljaju se na pokretnu tlačnu opremu
na način koji neće umanjiti vidljivost, čitljivost i značenje oznake Pi.
Odvojivi dijelovi ponovno punive pokretne tlačne opreme s izravnom sigurnosnom funkcijom označavaju se
oznakom Pi.
Oznaka Pi sastoji se od sljedećeg simbola i ima oblik:
Najmanja visina oznake Pi je 5 mm. U slučaju pokretne tlačne opreme čiji je promjer
manji od ili jednak 140 mm, najmanja visina je 2,5 mm.
Moraju se poštivati omjeri dani u rasterskom crtežu danom u stavku 1. ovoga članka. Mreža ne predstavlja dio
oznake.
164 STROJARSTVO
Oznaka Pi postavlja se na pokretnu tlačnu opremu tako da bude vidljiva, čitljiva i neizbrisiva ili na njenu pločicu s
podacima, kao i na sve odvojive dijelove ponovno punive pokretne tlačne opreme s izravnom sigurnosnom
funkcijom.
Oznaka Pi postavlja se prije nego se nova pokretna tlačna oprema ili odvojivi dijelovi ponovno punive pokretne
tlačne opreme s izravnom sigurnosnom funkcijom stave na tržište.
Nakon oznake Pi navodi se identifikacijski broj prijavljenog tijela koje je sudjelovalo u početnim pregledima i
ispitivanjima.
Identifikacijski broj prijavljenog tijela postavlja samo to tijelo ili proizvođač prema uputama prijavljenog tijela.
Uz oznaku datuma periodičkog pregleda ili, gdje je to primjenjivo, međupregleda, navodi se identifikacijski broj
prijavljenog tijela odgovornog za taj periodički pregled.
U vezi s plinskim bocama koje su prethodno bile u skladu s Direktivama 84/525/EEZ, 84/526/EEZ ili 85/527/EEZ,
a ne nose oznaku Pi, kada se obavi prvi periodički pregled u skladu s ovim Pravilnikom, oznaka Pi postavlja se
prije identifikacijskog broja odgovornog prijavljenog tijela.
Niti jedna država članica ne smije zabraniti, ograničiti ili omesti na svom državnom području slobodno kretanje
pokretne tlačne opreme koja je u skladu s ovim Pravilnikom, njeno stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporabu.
55. Pravilnik o osiguravanju pristupačnosti građevina
Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama
s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u građevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne
prilagodbe građevina stambene i stambeno-poslovne namjene.
Pristupačnost i prilagodba građevina osigurava se projektiranjem i građenjem, tj.izvođenjem tih građevina na
način da sadrže obvezne elemente pristupačnosti i/ili da udovoljavaju uvjetima uporabe pomagala osoba s
invaliditetom.
Osoba s invaliditetom jest osoba s trajnim ili privremenim tjelesnim, mentalnim, intelektualnim i/ili osjetilnim
oštećenjima, koja u međudjelovanju s različitim preprekama u prostoru mogu spriječiti njezino sudjelovanje u
društvu na ravnopravnoj osnovi;
Osoba smanjene pokretljivosti jest osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju uslijed invalidnosti,
dobi, trudnoće ili drugih razloga;
Pomagala za orijentaciju su bijeli štap i pas vodič;
Pomagala za pokretljivost su invalidska kolica, štap, štake i hodalica;
Prepreka jest komunikacijska i orijentacijska smetnja koja osobu smanjene pokretljivosti može ometati i/ili
sprječavati u nesmetanom pristupu, kretanju, boravku i radu;
Pristupačnost jest rezultat primjene tehničkih rješenja u projektiranju i građenju građevina, kojima se osobama
s invaliditetom i smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u tim građevinama
na jednakoj razini kao i ostalim osobama;
Pristupačna građevina, njezin dio ili oprema jest ona građevina, dio građevine ili oprema koja osigurava
ispunjavanje obveznih elemenata pristupačnosti.
Obvezni elementi pristupačnosti su elementi za projektiranje i građenje, kojima se određuje veličina, svojstva,
instalacije, uređaji i druga oprema građevine radi osiguranja pristupa, kretanja, boravka i rada osoba s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti na jednakoj razini kao i ostalim osobama;
Oznake pristupačnosti su oznake kojima se označavaju primijenjeni obvezni elementi pristupačnosti;
Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene jesu:

stambena zgrada s 10 i više stanova, isključivo stambene namjene
stambeno-poslovna zgrada mješovite – stambene i druge namjene, koja ima >10 stanova
Pod uvjetima uporabe pomagala osoba s invaliditetom podrazumijeva se
prostor potreban za kretanje osobe u invalidskim kolicima
prostor potreban za uporabu štapa, štaka, hodalica prikazan, i uporabu bijeloga štapa i psa vodiča
Obvezni elementi pristupačnosti su
STROJARSTVO 165
elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika - rampa, stubište, dizalo, vertikalno podizna
platforma i koso podizna sklopiva platforma
elementi pristupačnosti neovisnog življenja - ulazni prostor; komunikacije; WC; kupaonica; kuhinja;
soba, učionica, radni prostor; stan; kavana i restoran; kabina za presvlačenje; tuš kabina; ulaz u vodu na
plaži i na bazenu; mjesto u gledalištu; telefon, tekstofon, faks, bankomat; električne instalacije (parlafon,
prekidač za svjetlo, i zvonce, šalter; pult; oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u građevinama i sl.
elementi pristupačnosti javnog prometa - stajalište i peron; parkirališno mjesto; javna pješačka površina;
semafor; pješački prijelaz; pješački otok i raskrižje.
U sklopu ulazne porte kod sljedećih građevina: dom zdravlja, bolnica, lječilišta, zatvorenog bazena u lječilištu,
obavezno se izvodi pristupačni šalter.
Taktilna površina
Pristupačna taktilna površina izvodi se reljefnom obradom visine do 5 mm na način da ne otežava kretanje
invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog štapa, da ne zadržava vodu, snijeg i prljavštinu,
te da se lako održava. Najmanje dimenzije taktilne površine i mjesta na kojima je obvezna njena primjena
određena su ovisno o svakom pojedinom elementu pristupačnosti.
IZNIMNO ODSTUPANJE OD PROPISANIH ELEMENATA PRISTUPAČNOSTI

Ako se pri rekonstrukciji građevine, koja se nalazi u urbanističkoj cjelini koja je upisana u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske, ne mogu osigurati propisani elementi pristupačnosti, a da se ne naruši spomeničko svojstvo
kulturnog dobra, dopušteno je iznimno odstupiti od propisanih elemenata pristupačnosti, uz uvjet da se za
odstupanje pribavi suglasnost ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva.
Uz prijedlog za davanje suglasnosti iz prilaže se mišljenje tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara u pogledu
očuvanja spomeničkog svojstva građevine.
OBVEZAN SADRŽAJ PROJEKATA

Projekti građevina, moraju sadržavati prikaz tehničkih rješenja kojima se elementi pristupačnosti primjenjuju za
osiguranje pristupačnosti građevina te prikaz tehničkih rješenja za jednostavnu prilagodbu stanova.
Tehnička rješenja prikazuju se, ovisno o razini razrade projekta, na primjeren način u idejnom projektu, glavnom
projektu i izvedbenom projektu građevine.
1. ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI ZA SVLADAVANJE VISINSKIH RAZLIKA:

RAMPA se koristi se kao element pristupačnosti za svladavanje visinske razlike do 120 cm, u unutarnjem ili
vanjskom prostoru. Rampa mora imati:
dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%). Iznimno, za visinsku razliku do uključivo 76 cm, dopušteni nagib
smije biti do uključivo 1:12 (8,3%).
svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom, a najmanje 90 cm u unutarnjem prostoru
odmorišni podest najmanje dužine od 150 cm na svakih 6 m dužine rampe,
čvrstu, protuklizno obrađenu površinu,
izvedenu ogradu s rukohvatima na nezaštićenim dijelovima,
oznake pristupačnosti prema prilogu ovoga Pravilnika
DIZALO se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike, a obvezno se primjenjuje za
svladavanje visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru i mora imati:
unutarnje dimenzije dizala najmanje 110 × 140 cm,
vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm,
vrata dizala koja se otvaraju posmična ili prema van u odnosu na kabinu dizala,
pozivnu i upravljačku ploču postavljenu u rasponu visine od 90 do 120 cm,
pozivnu i upravljačku ploču s tipkovnicom kontrastno izvedene, reljefno prepoznatljive brojeve etaža i
druge informacije na Braille pismu,
rukohvat u dizalu na visini od 90 cm,
izualno‐svjetlosnu i zvučnu najavu katova,
VERTIKALNO PODIZNA PLATFORMA se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike
veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kada se isto ne rješava pristupačnim dizalom ili drugim
elementom pristupačnosti propisanim ovim Pravilnikom. Vertikalno podizna platforma mora imati:
166 STROJARSTVO
nastupnu plohu platforme veličine najmanje 110 × 140 cm,

bočne stranice platforme zatvorene do visine od 120 cm,
ulazna vrata širine svijetlog otvora min. 90 cm koja se otvaraju posmično ili zaokretno prema van,
Koso podizna sklopiva platforma koristi se kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske
razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kada se isto ne rješava dizalom ili drugim
elementom pristupačnosti propisanim ovim Pravilnikom.
KOSO PODIZNA SKLOPIVA PLATFORMA postavlja se na bočne stubišne zidove ili stubišnu ogradu, koja se vodi
dužinom cijelog stubišta.
Koso podizna sklopiva platforma mora imati:
nastupnu plohu platforme veličine najmanje 90 × 100 cm,
bočnu podnu preklopnu zaštitu visine 20 cm i preklopni zaštitni rukohvat,
oznaku pristupačnosti prilogu ovoga Pravilnika. Pristupačni moraju biti javni i poslovni objekti.
2. ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI NEOVISNOG ŽIVLJENJA:

ULAZNI PROSTOR u građevinu je ulaz do kojeg se dolazi izravno s javne pješačke površine ili uz pomoć
elemenata pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika
jednokrilna vrata širine svijetlog otvora od najmanje 110/210 cm, ili dvokrilna vrata širine svijetlog
otvora od najmanje 2 × 90/210 cm
vrata koja se otvaraju prema van ili posmično, prag vrata koji nije viši od 2 cm,
u slučaju kada su glavna ulazna vrata klizna svijetli otvor od najmanje 90/210 cm, a ispred vrata, u tom
slučaju, osiguran uporabni prostor veličine najmanje 150 × 150 cm
vjetrobran duljine 240 cm ili toplinski zastor
KOMUNIKACIJE moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
širinu hodnika najmanje 150 cm
sve hodne površine, u pravilu, u istoj razini
vrata na komunikacijama izvedena bez praga, svijetle širine svijetlog otvora najmanje 90 cm
WC mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm, koja se otvaraju prema van
ugrađen mehanizam za otvaranje vrata izvana u slučaju poziva u pomoć
WC školjku zajedno s daskom za sjedenje visine od 45 do 50 cm
širinu uporabnog prostora ispred umivaonika i WC školjke najmanje 90 cm
slobodni prostor za okretanje invalidskih kolica najmanje površine kruga promjera od 150 cm
vješalicu za odjeću na visini od 120 cm
KUPAONICA mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
kadu visine gornjeg ruba najviše 50 cm i/ili prostor za tuširanje izveden bez pregrade, veličine najmanje
90 × 90 cm
u prostoru za tuširanje vodootporno preklopno sjedalo postavljeno na visini od 45 do 50 cm
širinu vrata svijetlog otvora od najmanje 80 cm
KUHINJA mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
slobodnu radnu plohu dužine najmanje 90 cm
viseće elemente postavljene donjim rubom na visinu od 120 cm od površine poda
slobodni uporabni prostor za korištenje kuhinjskih elemenata i okretanje invalidskih kolica najmanje
površine
kruga promjera od 150 cm
prostor za kretanje oko namještaja širine najmanje 120 cm
ulazna vrata širine svijetlog otvora najmanje 80 cm
SOBA, UČIONICA, RADNI PROSTOR moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
slobodni prostor za okretanje invalidskih kolica u prostoriji, najmanje površine kruga promjera od 150
cm
prostor za kretanje oko namještaja širine najmanje 90 cm
radni stol konzolno izveden tako da je gornja ploha na visini od najviše 85 cm, a podgled na visini od
najmanje 70 cm s dubinom pristupa od najmanje 50 cm
STAN Jednostavno prilagodljiv stan se u pravilu gradi u prizemlju građevine, odnosno na etaži s koje je najlakše
STROJARSTVO 167
osigurati izlaz u siguran prostor u slučaju opasnosti

ulazna vrata širine svijetlog otvora najmanje 110 cm
preostala vrata širine svijetlog otvora najmanje 80 cm, pragove zaobljene i ne više od 2 cm
hodnike širine najmanje 120 cm
KAVANA I RESTORAN
kavana i restoran koji mogu primit više od 80 osoba mora biti pristupačna
osiguran prolaz između stolova, stolaca i drugih vertikalnih prepreka širine najmanje 100 cm za najmanje
20% uporabne površine kavane ili restorana namijenjene korisnicima usluga
podnu oblogu od čvrstog materijala koja ne otežava kretanje invalidskih kolica
stolovi izvedeni tako da je gornja ploha na visini od najviše 85 cm, a podgled na visini od najmanje 70
cm s mogućnošću odgovarajućeg pristupa stolu, za najmanje 20% stolova
KABINA ZA PRESVLAČENJE mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
tlocrtnu dimenziju najmanje 160 × 210 cm
vješalicu za odjeću na visini od 120 cm
klupu na preklapanje postavljenu u rasponu visine od 45 do 50 cm
TUŠ KABINA mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
tlocrtnu dimenziju najmanje 230 × 230 cm
površinu prostora ispod tuša najmanje 90x90 cm, izvedenu bez pragova s nagibom za odvod vode
vješalicu za odjeću postavljenu na visini od 120 cm
držač za sapun postavljen na visinu od 90 cm
ULAZ U VODU NA PLAŽI I NA BAZENU mora imati pristupačnu rampu, koja doseže dno na dubini od 60 do najviše
80 cm u odnosu na srednju razinu površine vode (mora, rijeke, jezera, bazena)
MJESTO U GLEDALIŠTUE mora imati tlocrtne dimenzije najmanje 90 × 140 cm i biti označeno oznakom
pristupačnosti
Obvezni broj pristupačnih mjesta u gledalištu određuje se na temelju ukupnog broja sjedećih mjesta i to:
od 100 do 300 sjedećih mjesta, izvode se najmanje dva pristupačna mjesta
od 301 do 1.000 sjedećih mjesta, izvodi se najmanje 2% pristupačnih mjesta
od 1.001 i više sjedećih mjesta, izvodi se najmanje 1% pristupačnih mjesta
TELEFON, TEKSTOFON, FAKS, BANKOMAT moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
telefon je s gornjim rubom tipkovnice postavljen na visini od 120 cm od površine poda, a slušalicom na
visini dohvata ruke od 100 cm
tekstofon, faks, bankomat postavljene donjim rubom na visinu od 70 cm od površine poda
ELEKTRIČNE INSTALACIJE moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
parlafon postavljen na visinu od 110 do 120 cm, sa svjetlosnom oznakom
prekidači za svjetlo i zvonce postavljeni u rasponu visina od 90 do 120 cm
utičnicu u pristupačnoj kuhinji neposredno iznad radne plohe
ostale utičnice postavljene u rasponu visina od 90 do 120 cm
izvodnu ploču za električnu instalaciju postavljenu gornjim rubom u rasponu visina od 90 do 120 cm
svu opremu električnih instalacija izvedenu u kontrastu s podlogom zida
KVAKE NA VRATIMA I PROZORIMA moraju biti primjereno oblikovane, postavljene na visinu od 90 cm za vrata, a
za prozor kvaka ili ručica mehanizama za otvaranje postavljeni u rasponu visina od 90 do 120 cm
ŠALTER za osobe u invalidskim kolicima mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
gornju plohu izvedenu na visini od najviše 85 cm, a podgled na visini od najmanje 70 cm, konzolno
oblikovan, dubine pristupa od najmanje 50 cm
komunikacijsko pomagalo
od ulaznih vrata građevine do šaltera postavljena taktilna crta vođenja širine najmanje 40 cm s
užljebljenjima u smjeru vođenja
PULT za osobe u invalidskim kolicima mora biti, odnosno imati:
izveden najbliže ulazu u prostor i/ili prostoriju u kojoj se usluga pruža
postavljen je gornjim rubom na visinu od 80 cm, podgledom na visinu od najmanje 70 cm
konzolno je oblikovan s dubinom pristupa od najmanje 50 cm
osiguran pristup od najmanje 120 cm
od ulaznih vrata građevine do pulta postavljena taktilna crta vođenja širine najmanje 40 cm s
168 STROJARSTVO
INDUKATIVNA PETLJA I LI TRANSMISIJSKI OBRUČ ugrađuje se u prostoriji površine veće od 500 m², odnosno u
prostoriji koju istovremeno može koristiti više od 100 osoba, i u kojoj se govor reproducira putem zvučnika
OGLASNI PANO mora biti postavljen svojim donjim rubom na visinu u rasponu od 120 do 160 cm
ORIJENTACIJSKI PLAN ZA KRETANJE U GRAĐEVINI mora biti reljefno izrađen te mora omogućavati ispunjavanje
sljedećih uvjeta:
postavljen je horizontalno ili približno horizontalno na visinu od najviše 90 cm odnosno vertikalno ili
približno
vertikalno na visinu gornjeg ruba do najviše 180 cm
postavljen je uz ulaz u građevinu
sadrži informacije na Braille pismu
od ulaznih vrata građevine do plana postavljena je taktilna crta vođenja širine najmanje 40 cm, s
3. ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI JAVNOG PROMETA:
STAJALIŠTE I PERON moraju omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
dužinu stajališta, odnosno perona najmanje jednaku dužini prometnog sredstva (autobus, tramvaj i vlak)
koje se zaustavlja na tom stajalištu, odnosno peronu, a širinu najmanje 200 cm
visinu nogostupa u razini ulazne stube niskopodnog prometnog sredstva, a iznimno kada su u uporabi
prometna sredstva s visokom prvom stubom, nogostup može biti i niži od prve stube, ali ne niži od 18
cm ispod razine nastupne stube prometnog sredstva
na stajalištu (autobusa i/ili tramvaja) u naselju gdje se izvodi nogostup, na mjesto prvog ulaza u
prometno sredstvo izvedenu taktilnu crtu vođenja širine najmanje 40 cm i dužine 150 cm s užljebljenjima
okomitim na kolnik/prugu
na peronu vlaka, na udaljenosti 80 cm od ruba perona, čitavom dužinom perona postavljenu taktilnu
crtu upozorenja širine 20 cm sa užljebljenjima okomitim na smjer ulaska u vlak
PARKIRALIŠNO MJESTO biti smješteno najbliže pristupačnom ulazu u građevinu te mora omogućavati
ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
parkirališno mjesto za jedan automobil kad se nalazi u nizu parkirališnih mjesta, okomitom, kosom,
uzdužnom, u odnosu na nogostup, veličine 370 × 500 cm
parkirališno mjesto za dva automobila koje se nalazi u nizu parkirališnih mjesta okomitom na nogostup
veličine 590 × 500 cm s međuprostorom širine 150 cm
izlaz s parkirališnog mjesta na nogostup osiguran ukošenim rubnjakom nagiba najviše 10%, širine
najmanje 120 cm
površinu parkirališnog mjesta izrađenu od materijala koji ne otežava kretanje invalidskih kolica (šljunak,
pijesak, zatravljena površina i sl.)
JAVNA PJEŠAČKA POVRŠINA mora biti:
uzdignuta u odnosu na kolnik rubnjakom visine najmanje 3 cm, ili razdvojena tipskim elementom, a kada
je u razini kolnika razdvojena je ogradom
široka najmanje 150 cm
sa ostalim pješačkim površinama povezana bez prepreka
od prometnice zaštićena ogradom visine 90 cm kada se nalazi u području pojačanog pješačkog prometa
(navala ljudi)
SEMAFOR mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
semafor koji se nalazi na prijelazu prometnice s više od dva prometna traka u istom smjeru ima taktilni
plan prijelaza
semafor koji se nalazi u području gdje se nalazi građevina u kojoj učestalo borave slijepe i slabovidne
osobe, ima zvučnu signalizaciju
od 1.001 i više sjedećih mjesta, izvodi se najmanje 1% pristupačnih mjesta
PJEŠAČKI PRIJELAZ mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
prijelaz s nogostupa na razinu kolnika osiguran ukošenjem rubnjaka uz najveći dopušteni nagib od 10%,
širine najmanje 120 cm
PJEŠAČKI OTOK mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta:
u slučaju kada se pješački otok nalazi u razini kolnika ili se njegova razina na mjestu prijelaza spušta na
razinu kolnika, tada se on 15 cm od početka i 15 cm od kraja otoka označava taktilnim crtama upozorenja
STROJARSTVO 169
s užljebljenjima okomitim na smjer kretanja, širine najmanje 40 cm, međusobno povezanim taktilnom
crtom vođenja s užljebljenjima u smjeru kretanja širine najmanje 40 cm
RASKRIŽJE
na raskrižju koje se nalazi u području naselja gdje je smještena građevina u kojoj učestalo borave slijepe
i slabovidne osobe, pješački prijelaz mora imati pristupačni semafor sa zvučnom signalizacijom i taktilne
crte vođenja širine najmanje 40 cm, s užljebljenjima okomitim na prometnicu. Taktilna crta upozorenja
je izvedena do ukošenja rubnjaka na prijelazu, u dužini od najmanje 110 cm
OBVEZNA PRIMJENA ELEMENATA PRISTUPAČNOSTI

Građevine javne i poslovne namjene moraju se projektirati i biti izvedene tako da, ovisno o svojoj namjeni, sadrže
elemente pristupačnosti iz slijedećih članaka ovoga Pravilnika:
1. građevine trgovačke, ugostiteljske i/ili turističke namjene
2. građevine poštanske i/ili telekomunikacijske namjene
3. građevina za pružanje usluga prometa novcem i druge financijske usluge
4. građevine upravne i slične namjene
5. građevine zdravstvene, socijalne i rehabilitacijske namjene
6. građevine koju učestalo koriste osobe s invaliditetom
7. građevine odgojne i obrazovne namjene
8. građevine kulturne namjene
9. građevine prometne namjene
10. građevine športske i rekreacijske namjene
11. građevine zabavne namjene
12. građevine vjerske i sakralne namjene
13. građevine za izvršenje kazne zatvorom
14. prostori i površine javne namjene
15. građevine druge namjene
Za koju grupu invalida taktilne obloge? (nn 151/05, čl. 8.)

-
Elementi pristupačnosti za savladavanje visinskih razlika, min. Nagibi rampe, koje visine mogu savladati? (nn
151/05, čl. 9.)
56. Prilagodljiv stan
Jednostavno prilagodljivi stan jest stan koji se po potrebi može prilagoditi u pristupačni, bez utjecaja na bitne
zahtjeve za uporabljivu građevinu (u zgradi mora biti 1 na 10 stanova, a tehničko rješenje mogućnosti
jednostavnog prilagođavanja mora biti prikazano u projektu građevine).
57. Vodopravni akti - građevina
Radi postizanja utvrđenih ciljeva upravljanja vodama izdaju se vodopravni akti.

Vodopravni akti su:
1. vodopravni uvjeti,
2. obvezujuće vodopravno mišljenje,
3. vodopravna potvrda,
4. vodopravna dozvola,
5. posebni uvjeti priključenja i
6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja.
Vodopravni uvjeti i vodopravna dozvola upravni su akti.
Ciljevi upravljanja vodama su:
1. osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva,
2. osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne
potrebe,
170 STROJARSTVO
3. zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i
4. postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite
vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.
VODOPRAVNIM UVJETIMA određuju se tehnički i drugi zahtjevi kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru radi
usklađenja s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju njega.
Vodopravni uvjeti su potrebni:
lokacijska dozvola, a ne provodi se postupak utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša,
rješenje o uvjetima građenja,
za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja, vodoistražnih radova te drugih radova koji
mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na vodni režim, a za koje se, prema posebnim propisima
o prostornom uređenju i gradnji, ne izdaje lokacijska dozvola i
u drugim slučajevima gdje je to propisano ovim Zakonom.
Vodopravne uvjete izdaju Hrvatske vode.
Vodopravni uvjeti nisu potrebni:

za građenje ili rekonstrukciju građevina u kojima se voda koristi isključivo za piće i sanitarne potrebe
(stambene građevine i poslovne građevine bez proizvodnih, servisnih, skladišnih i sličnih prostora), ako
se te građevine priključuju na komunalne vodne građevine i
kada se izdaje obvezujuće vodopravno mišljenje
OBVEZUJUĆE VODOPRAVNO MIŠLJENJE

Za građenje i rekonstrukciju, promjenu tehnike, odnosno promjenu djelatnosti u postrojenjima određenim
posebnim propisima o izdavanju objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, izdaje se obvezujuće vodopravno mišljenje.
Obvezujuće vodopravno mišljenje izdaju Hrvatske vode.
Obvezujuće vodopravno mišljenje ima sadržaj vodopravnih uvjeta za građenje i vodopravne dozvole za ispuštanje
otpadnih voda te vodopravne dozvole za korištenje voda.
Obvezujuće vodopravno mišljenje sastavni je dio rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.
Iznimno, obvezujuće vodopravno mišljenje može se izdati i usmenim očitovanjem na način kako je uređeno
posebnim propisom o zaštiti okoliša.
VODOPRAVNOM POTVRDOM potvrđuje se:

1. da je glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole, koja se izdaje prema posebnim propisima o prostornom
uređenju i gradnji, sukladan izdanim vodopravnim uvjetima, odnosno obvezujućem vodopravnom mišljenju. Važi
koliko važi i akt kojim se odobrava građenje
2. da je dokumentacija za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova izrađena
sukladno izdanim vodopravnim uvjetima. Važi 2 godine od njezinog izdavanja.
Vodopravnu potvrdu izdaju Hrvatske vode.
VODOPRAVNE DOZVOLE
Vodopravna dozvola potrebna je za ispuštanje otpadnih voda, za stavljanje u promet kemikalija i za korištenje
voda, pod pretpostavkama propisanim člankom 152., 155., odnosno 157. ovoga Zakona.
Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda sadrži:
1. dopuštene količine otpadnih voda,
2. granične vrijednosti emisija,
3. obvezu monitoringa i dostavljanja podataka, u skladu sa člankom 44. stavkom 6. ovoga Zakona i
4. druge obveze utvrđene propisom iz članka 142. ovoga Zakona.
Vodopravna dozvola se izdaje za proizvodnju i stavljanje u promet kemikalija koje nakon pravilne i predviđene
uporabe dospijevaju u vode (vodopravna dozvola za stavljanje u promet kemikalija).
Vodopravnu dozvolu za stavljanje u promet kemikalija izdaje Ministarstvo. Žalba protiv dozvole nije dopuštena,
ali je dopušten upravni spor.
STROJARSTVO 171
Vodopravna dozvola za korištenje voda izdaje se za svako korištenje voda koje prelazi opseg iz članka 76. i 77.
ovoga Zakona, osim za korištenje voda za koje se prema ovom Zakonu izdaje koncesija iz članka 163. stavka 1.
ovoga Zakona.
Vodopravne dozvole izdaju se na određeno vrijeme, a najduže na vrijeme od 15 godina.
POSEBNI UVJETI PRIKLJUČENJA

Posebnim uvjetima priključenja određuju se tehnički zahtjevi kojima mora udovoljiti građevina da bi njezini
interni vodovi bili priključeni na komunalne vodne građevine sukladno općim i tehničkim uvjetima isporuke
vodnih usluga.
Posebni uvjeti priključenja potrebni su za one zahvate u prostoru za koje se prema posebnim propisima o
prostornom uređenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, odnosno drugoga akta
kojim se dopušta građenje.
Posebne uvjete priključenja izdaje javni isporučitelj vodne usluge.
POTVRDA O SUKLADNOSTI S POSEBNIM UVJETIMA PRIKLJUČENJA

Potvrdom o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja potvrđuje se, na način određen propisima o
prostornom uređenju i gradnji, da je idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima građenja,
odnosno glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole ili drugoga akta kojim se dopušta građenje, koji se izdaje
prema posebnim propisima, sukladan posebnim uvjetima priključenja.
Potvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja izdaje isporučitelj vodne usluge.
Potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja važi koliko važi i akt kojim se odobrava građenje.
Isporučitelj vodne usluge dužan je u roku od 30 dana od dana uredno podneseng zahtjeva, osim ako propisima o
prostornom uređenju i gradnji nije propisan kraći rok, izdati potvrdu iz stavka 1. ovoga članka ili odbiti zahtjev za
izdavanjem potvrde.
58. Aktualna pitanja
Sukladnost proizvoda, objasniti

-
Što proizvod mora imati
-
C, CE oznake
-
Akreditacija
-
HERA
što je bitno kod distributera i korisnika - > ugovor
Rapex
Sustav izmjene info o opasnim proizvodima itd.
Norma vs. tehnički propis

-
Inspekcije - nabrojati
Građevinska inspekcija za građevinu, tržišna
Kako se označavaju proizvodi
C, CE, ETA (raspršivaći, provjeriti), PI (tlačne posude)
172 STROJARSTVO
INSTALACIJE 173
INSTALACIJE
1. Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica SL 10/90
Ovim pravilnikom (Službeni list SFRJ iz 1990.) se propisuju tehnički uvjeti za projektiranje, gradnju, pogon i
održavanje plinskih kotlovnica ukupnog kapaciteta više od 50 kW.
Odredbe ovog pravilnika se odnose na:
kotlovnice u kojima se koristi najmanje 1 plinovito gorivo relativne gustoće od 1,3 kg/m3
kotlovnice u kojima se koristi više vrsta goriva
Odredbe (prošireno) ovog pravilnika se odnose na kotlovnice:
koje su u sastavu stambenog ili sl. objekata u kojem se zadržava ili boravi veći broj ljudi a najveći
dopušteni radni tlak plina iznosi 0,1 bar
koje su u posebnim građevinskim objektima a najveći dopušteni radni tlak plina iznosi 4 bar
u kojima se koriste mješavine plina i zraka s najvećim dopuštenim radnim tlakom od 0,6 bar
0,1 bar = 100 mbar = 10 kPa = 1 mH2O 0,1 mbar = 10 Pa = 1 mm
Odredbe ovog pravilnika se NE odnose na plinska postrojenja kao što su:

toplinski generatori u kojima, osim plinovitog goriva istovremeno izgaraju i druga goriva,
industrijska ložišta, npr. peći u industriji, kotlovi za spaljivanje smeća, industrijske sušionice i sl.
postrojenja koja djelomice ili potpuno služe za proizvodnju električne energije
postrojenja kod kojih jedinično optrećenje plamenika veće od 30 MW
instalacije za ukapljene plinove
Definicije
Toplinski generator je uređaj u kojem plin trajno ili povremeno izgara radi predaje energije nosiocima topline
kao što su kotlovi za proizvodnju pare i zagrijavanje vode i ulja, plinski bojler i grijači zraka.
Plinska instalacija je cjevovod plina od mjesta priključenja do plinskih plamenika.
Mjesto priključenja je izlazna izolacijska spojnica prijamne odnosno mjerne regulacijske stanice ili priključnog
voda na distribucijski sustav kad se ta ista prijamna odnosno mjerna regulacijska stanica ne koristi.
Mjesto priključenja na distribucijski sustav za proizvedene plinove je prvi zatvarač iza kompresora i/ili
spremišta tog plina.
Glavni zatvarač je ventil ili slavina na zajedničkom plinskom cjevovodu kotlovnice namjenjen za brzo zatvaranje
dovoda plina.
Dovod plina je glavni vod kojim se plin dovodi u kotlovnicu. Na njemu se izvan kotlovnice nalazi glavni zatvarač.
Razvod plina je vod kojim se plin razvodi po kotlovnici.
Cjevni ogranak je dio plinskog cjevovoda namijenjen za 1 plinski plamenik.
Plinska ložišna instalacija je skup uređaja i cijevi, ložišta i dimnih kanala od prvog zatvarača na plinskoj rampi
do izlaza iz dimnjaka.
Nepropusni prolaz je prolaz cijevi ili kabela kroz zid, izveden brtvom za vodu i plin.
Dovodni tlak je tlak plina koji vlada iza prvog zatvarača na plinskoj rampi pri maksimalnom kapacitetu
generatora topline.
Plinska rampa je skup uređaja i cijevi na ogranku cjevovoda od prvog zatvrača do priključne prirubnice na
plinskom plameniku.
STROJARSTVO 173
174 INSTALACIJE
Radni tlak plina je tlak koji vlada ispred prvog zatvarača u kotlovnici.
Prijemna odnosno mjerna regulacijska stanica je skup uređaja koji isključivo služi za reguliranje tlaka i mjerenje
utroška plina.
Kapacitet je količina toplinske energije predana nosiocu topline (vodi).
Optrećenje je količina energije koja se gorivom dovodi u plamenik odnosno količina potrošenog plina u jedinici
vremena i donje toplinske vrijednosti plina.
Automatski plinski plamenici su plamenici koji su opremljeni samostano djelujućim uređajima za paljenje,
nadziranje plamena, upravljanje i regulaciju te se time upravlja bez intervencije rukovatelja.
Poluautomatski plinski plamenici su plamenici opremljeni samostalno djelujućim uređajima za paljenje,

nadziranje plamena i upravljanje, pomoću kojih se paljenje odnosno puštanje u pogon izvodi ručno.
Isključivanje iz pogona može se izvesti i ručno no nakon isključenja plamenika ponovno automatsko paljenje
NIJE moguće.
Regulatori su uređaji koji služe za održavanje regulacijske veličine, npr. tlak ili temperatura, prema unaprijed
zadanoj vrijednosti.
Uređaji za upravljanje su uređaji kojima se uključuje ili isključuje plamenik prema unaprijed zadanom programu
na signal koji dolazi od regulatora, uređaja za nadziranje, graničnih uređaja, sklopki ili dr. sličnih naprava.
Uređaji za nadziranje su uređaji koji služe za automatsku kontrolu određenog pogonskog stanja ili uvjeta
(prisutnost plamena, otvoren ili zatvoren položaj zapornih ili regulacijskih uređaja, rad ventilatora ili pumpe,
dostizanje donje ili gornje granice tlaka ili temperature plina, zraka, vode i pare).
Dišni vod je vod koji spaja dišni otvor nekog plinskog uređaja s atmosferom.
Ispusni vod je vod koji spaja ispusni otvor s atmosferom.
Odušni vod je vod koji spaja izlazni otvor sigurnosnog odušnog ventila s atmosferom.
Vod za ispuhivanje je vod koji služi da se dijelovi postrojenja rasterete tlaka, ispiru, inertiziraju ili odzrače.
Vod propuštenog plina je vod preko kojeg se odvodi propušteni plin između dvaju automatskih ventila.
Upravljački vod je vod preko kojega gorivi plin pod tlakom mehanički obavlja određene upravljačke funkcije.
Relativna gustoća je bezdimnzijska veličina koja predstavlja odnos gustoće nekog plina i gustoće zraka.
174 STROJARSTVO
INSTALACIJE 175
Gorivi plin je jedna plin ili smjesa plinova koja u određenom odnosu sa zrakom ili kisikom može izgarati.
Produkti izgaranja su plinovi koji su predali korisnu toplinu, a nastali su u procesu izgaranja u ložištu toplinskog
generatora.
Zaštitno djelvanje je djelovanje koje nastaje ako se sigurnosni elemneti odnosno zaštitne sprave aktiviraju.
Posebi građevinski objekt je objekt sa svih strana okružen slobodnim prostorom.
Lokacija i dimenzije kotlovnice

Kotlovnica može biti izgrađena ili kao:
posebni građevinski objekt
prislonjeni objekt
u sastavu objekta druge osnovne namjene
Ako kotlovnica NIJE izgrađena kao posebni građevinski objekt, dopuštene su ove lokacije:
Visina objekata Dopuštena lokacija

do 22 m proizvoljna
od 22 do 40 m krov, prislonjeni
iznda 40 m posebni građevinski objekt
Ako su kotlovnice u sastavu objekta druge osnovne namjene, 1 zid mora biti postavljen prema otvorenom
prostoru.
Kotlovnice se smiju smještati u podrum ako prostorija NIJE ukopana više od 2/3 visine, a gornja 1/3 joj je u
slobodnom prostoru.
Kotlovnica s periodičnim nadzorom NE mora biti smještena u zatvorenom objektu ako je njezina oprema na
drugi način osigurana od oštećenja i ako je predviđena za ugradnju na slobodnom prostoru.
U objektima u kojima se stalno ili povremeno okuplja veći broj ljudi, kao što su kazališta, kinematografi,
dvorane za razne priredbe, bolnice, dječji i starački domovi, kotlovnice se smještaju u prostorije koji NISU ispod
razine okolnog tla, a najmanje 2 zida su im u slobodnom prostoru.
Kotlovnice se NE smiju smještati u prostorije bez vanjskog zida.
Prostorije kotlovnice moraju biti takvih dimenzija da se udovolji zahtjevima montaže, rukovanja i održavanja za
sve dijelove postrojenja.
Komunikacijski prolazi i slobodni prostor za prilaz opremi NE smiju biti uži od 0,8 m.
Udaljenost čela kotla od prednjeg zida, odnosno instalacije na njemu mora biti tolika da se servis i održavanje
plamnika i kotla mogu nesmetano obavljati, pri čemu u bilo kojoj fazi rada mora ostati slobodan prolaz od 0,8
m.
Pod udaljenošću se razumijeva slobodan prostor između najizbočenijih dijelova. Ako se kotlovi postavljaju u
kaskadi, mogu se postaviti izravno jedan uz drugi bočnim stranama na kojima NEMA armature i revizijskih
otvora i koje se pri remontu ne moraju skidati.
Tehničko rješenje kotlovnice mora osigurati jednostavno unošenje i iznošenje opreme.
STROJARSTVO 175
176 INSTALACIJE
Karakteristična veličina Minimalna vrijednost (m)

visina kotlovnice H za ukupni kapacitet Q
50 < Q < 100 kW (ventilatorski plamenici) 2,0
50 < Q < 100 kW (atmosferski plamenici) 2,2
100 kW < Q < 200 kW 2,8
200 kW < Q < 600 kW 3,2
600 kW< Q < 1 MW 3,6
1 MW < Q < 4 MW 4,0
4 MW < Q < 8 MW 4,5
8 MW < Q < 10 MW 5,0
preko 10 MW ovisno o odabranoj opremi
ostale dimenzije
udaljenost kotla od bočnog zida 0,7
udaljenost kotla s ventilatorskim plamenikom od 0,5
stražnjeg zida
udaljenost kotla s atmosferskim plamenikom i 1,0
osiguračem strujanja od stražnjeg zida
udaljenost između kotlova 0,5
Tehničke mjere zaštite od požara

Za konstrukciju i obloge kotlovnice moraju se upotrebljavati negorivi elementi a staklene površine koje su inače
slabe točke prema preskoku požara moraju se postaviti tako da ga onemogući.
Zidovi i krov kotlovnice moraju biti otporni na požar najmanje 30 min ako postoji opasnost od preskoka ili
prolaza požara.
Ako se ispod kotlovnice NE nalazi prostorija, pod se izrađuje samo od nezapaljivih materijala.
Ako se ispod kotlovnice nalazi prostorija, pod mora biti otporan na požar 30 min.
Toplinski generatori moraju imati postolje koje je od poda uzdignuto najmanje 5 do 10 cm.
Vatra i prozori na zidovima otpornim na požar moraju biti najmanje jednako otporni na požar kao i zidovi na
kojima se nalaze. Vrata kotlovnice moraju se otvarati prema van te moraju biti izrađena tako da se sama
zatvaraju.
Vanjska vrata mora imati mogućnost fiksiranja u otvorenom položaju. Ako se vrata automatski zatvaraju, koristi
se čelična opruga a NE uljni zatvarač što vrijedi i za vrata susjedne prostorije. Izlaznim vratima postavlja se
upozorenje IZLAZ. Na ulazna vrata s vanjske strane KOTLOVNICA-NEZAPOSLENIMA ULAZ ZABRANJEN.
Kotlovnica mora imati najmanje 1 prozor na vanjskom zidu. Slobodna površina prozora mora iznositi namanje
1/8 površine poda (12,5 % površine poda), a najmanje 30% te površine prozora se mora izvesti tako da se može
otvarati.
Staklena površina jednog prozorskog stakla unutar jednog okvira NE smije biti veća od 1,5 m2.
Između prostorije kotlovnice i drugih prostorija NE smiju postojati otvori koji se NE mogu zatvoriti.
Kanali za dovod zraka prema grijaču zraka te kanali za transport zagrijanog zraka moraju biti na duljini od
najmanje 1 m od grijača izrađeni od nezapaljiva materijala otpornog na požar najmanje 30 min.
Na mjestima na kojima kanali za dovod zraka prolaze kroz zidove otporne na požar moraju biti postavljene
automatske protupožarne zaklopke (i njezin pripadajući okvir) koje moraju biti otporne na požar kao i zid u koji
se ugrađuju. Protupožarne zaklopke postavljene u sustav kanala za grijanje zraka moraju biti konstruirane tako
da se postigne automatsko zatvaranje ako je temperatura zraka koji prolazi najviše za 20 °C veća od očekivane
maksimalne temperature.
Temperatura zatvaranja zaklopki mora biti između 75 °C i 130 °C.
Prolazi/prodori svih cijevi kroz zidove i podove moraju biti nepropusni za plin te moraju omogućiti toplinske
dilatacije.
176 STROJARSTVO
INSTALACIJE 177
U kotlovnici mora postojati najmanje 1 siguran izlaz, koji ujedno može biti i izlaz kotlovnice u prostoriju koja je
na istoj razini, uz zvjet da iz te prostorije postoji izlaz u slobodni prostor.
Ako je površina kotlovnice veća od 40 m2 ili ako je kapacitet kotlovnice veći od 350 kW, u kotlovnici mora postojati
i drugi izlaz na pogodnom mjestu. Kao drugi izlaz može poslužiti dovoljno velik i pristupačan prozor, minimalnih
dimenzija 60 cm x 90 cm, do kojega se može doći ugrađenim penjalicama. Taj prozor se mora otvarati prema
van.
U kotlovnici se NE smiju nalaziti predmeti ili sredstva koji povećavaju opasnost od požara ili eksplozije:
boce ili posude u kojima je ukapljeni plin pod tlakom većim od atmosferskog
drvo, papir, boja i razrjeđivači
Iznimo, mogu se nalaziti:
boce ili posude s nezapaljivim plinom - membranske, ekspanzijske posude ako se pri temparturi zraka
u kotlovnici od 20 °C tlak u posudama NE može povećati više od 6 bar
tlačne posude koje pripadaju hidroforskoj instalaciji
protupožarna sredstva
boce zapaljivih plinova koji služe za potpalu goriva
boce zapaljivih plinova potrebne za zavarivanje i rezanje u kotlovnici za vrijeme izvođenja tih radova
pogonski spremnici tekućeg goriva sadržaja do 1000 l
Svaka kotlovnica MORA biti opskrbljena opremom za gašenje požara, koju čine hidrantska mreža i mobilna
oprema.
Mobilna oprema za gašenje požara u kotlovnici

tip: S-6 aparat S-9 aparat CO2-5 aparat
masa 6 kg 9 kg 5 kg
POVRŠINA KOTLOVNICE
m2
do 50 m2 2x - 1x
50 do 400 m2 1x 2x 1x
više od 400 m2 odabir na temelju proračuna
Aparati se postavljaju na uočljivo i lako pristupačno mjesto uz zid i odmah pokraj vrata najviše do 1,5 m iznad
tla. Međusobna udaljenost aparata NE smije biti veća od 20 m. Ako se osim plinovitog goriva koristi i tekuće
gorivo, u kotlovnici se mora nalaziti i sanduk s pijeskom.
Ventilacija i zrak za izgaranje

Prostor kotlovnice mora se provjetravati tako da se osigura potrebna količina zraka za izgaranje i održavanje
standardnih radnih uvjeta.
Provjetravanje mora biti prvenstveno prirodno, no ako to nije moguće moraju se stvoriti tehnički uvjeti za
prisilnu ventilaciju. Kotlovnice s atmosferskim plamenicima moraju imati iskljčivo prirodnu ventilaciju.
Prirodnom ventilacijom kotlovnice se mora osigurati poprečno ventiliranje prostora.
STROJARSTVO 177
178 INSTALACIJE
Minimalna efektivna površina dovodnog otvora

za kotlovnice kapaciteta do 1200 kW 𝑨𝟎 = 𝟓, 𝟖 ∙ 𝜱
> 500 𝑐𝑚2
(neovisno o proračunu)
za kotlovnice kapaciteta većeg od 1200 kW 𝑨𝟎 = 𝟐𝟎𝟎 ∙ 𝜱𝟎,𝟓
𝑨𝟎 - minimalna efektivna površina dovodnog otvora u cm2
𝜱 - ukupni kapacitet kotlovnice u kW
Minimalna efektivna površina odvodnog otvora

𝟏
𝑨𝟏 = ∙ 𝑨𝟎
𝟑
𝑨𝟏 - minimalna efektivna površina odvodnog otvora u cm2
Ako se zrak za izgaranje uzima izravno izvana, a NE iz prostora kotlovnice, dovodni i odvodni otvori su jednaki:
Minimalna efektivna površina ako se zrak uzima direktno izvana

za kotlovnice kapaciteta do 1200 kW 𝑨𝟎 = 𝑨𝟏 = 𝟐 ∙ 𝜱
> 250 𝑐𝑚2
(neovisno o proračunu)
za kotlovnice kapaciteta većeg od 1200 kW 𝑨𝟎 = 𝑨𝟏 = 𝟔𝟕 ∙ 𝜱𝟎,𝟓
𝑨𝟏 - minimalna efektivna površina odvodnog otvora u cm2
Za vrijeme rada kotlovnice s maksimalnim kapacitetom računska brzina zraka na dovodnom otvoru NE smije
biti veća od 3 m/s ako se zrak za izgaranje uzima iz prostora kotlovnice.
Ako kotlovni ne rade ili ako se zrak za izgaranje uzima izravno izvana, brzina zraka na dovodnom otvoru NE smije
biti veća od 1 m/s.
Odvodni otvori moraju biti izvedeni tako da ne postoji mogućnost njihova zatvaranja.
Dovodni i odvodni otvori moraju biti izvedeni tako da je u svim okolnostima osigurana njihova efektivna
površina.
Fiksni dio efektivne površine dovodnog otvora mora biti najmanje jednak efektivnoj površini odvodnog otvora,
odnosno efektivna površina tlačne rešetke mora biti ili jednaka odsisnoj ili veća od nje.
Ventilacijski otvori moraju se nalaziti najmanje 30 cm iznad razine tla ako se postavljaju u vertikalne zidove ili
30 cm iznad poda ventilacijskog okna. Zidovi ventilacijskog okna moraju biti uzdignuti iznad okolnog tla
najmanje 30 cm.
Ventilacijsko okno mora biti odvodnjavano.

Otvori u rešetkama ventilacijskih otvora ne smiju imati dimenzije manje od 10 mm.
Na ventilacijske otvore koji se NE mogu zatvoriti stavljaju se protukišne rešetke.
Tlak - dovodni otvori

Zrak za ventilaciju mora ulaziti nisko u kotlovnicu, ali NE niže od 30 cm iznad poda i NE više od 1/3 ukupne
unutrašnje visine kotlovnice.
Ako zrak ulazi preko ventilacijskog dovodnog kanala, izlaz kanala izvodi se sa skošenjem od 45°.
Ako se izvode pravokutni otvori, odnos manje i veće strane može biti maksimalno 1:1,5.
Ako se iz konstrukcijskih razloga izvode otvori s odnosom strana većim od
1:1,5 do 1:5 slobodni presjek mora se povećati najmanje za 10%
1:5 do 1:10 najmanje za 25%
Kraća strana ne smije biti manja od 10 cm.
Istrujni - odvodni otvori

Odvodni otvori moraju biti na što većoj visini, izravno na suprotnome vanjskom zidu u odnosu na dovodne
otvore, ili priključeni na vertikalni odvodni kanal. Iznimno, za kotlovnice s atmosferskim plamenicima
178 STROJARSTVO
INSTALACIJE 179
kapaciteta do 1000 kW, odvodni otvor može se postaviti na isti zid kao i dovodni otvor. U tom slučaju efektivna
površina odvodnog otvora mora biti jednaka efektivnoj površini dovodnog otvora.
Odnos stranica odvodnog kanala pravokutnog presjeka ne smije premašiti vrijednost 2:1, a kanala smještenog
neposredno uz dimnjak 2,5:1, s tim što kraća stranica ne smije biti manja od 10 cm. Na odvodni otvor
vertikalnoga odvodnog kanala ne postavljaju se rešetke ni mrežice.
Najmanja visina na koju se postavlja odvodni otvor iznosi 2/3 ukupne unutarnje visine kotlovnice, računajući,
od poda do donjeg ruba odvodnog otvora.
Prisilna ventilacija kotlovnica izvodi se ugradnjom odsisnog ventilatora, a dovod zraka je prirodan bez
ventilatora. Podtlak u kotlovnici NE smije premašiti vrijednost od 0,2 mbar.
Odsisni ventilator dimenzionira se u odnosu na kapacitet kotlovnice tako da količina odsisanog zraka iz kotlovnice
iznosi:
Dimenzioniranje odsisnog ventilatora u odnosu na kapacitet kotlovnice
ako se zrak za izgaranje uzima iz prostora kotlovnice 𝐿 = (0,7 ⋯ 0,9) ∙ 𝛷
ako se zrak za izgaranje uzima izravno iz vana 𝐿= 𝛷
𝑳 - kapacitet odsisnog ventilatora m3/h

Pri neispravnom radu ili prekidu rada uređaja za prisilnu ventilaciju mora se obustaviti rad plamenika.
Neispravnim radom prisilne ventilacije smatra se odstupanje nadziranog parametra za 30% od zadane
vrijednosti u trajanju dužem od jedne minute.
Prisilna ventilacija mora biti kontrolirana i izvedena tako da nijedan električni uređaj u kotlovnici, osim opreme
za prisilnu ventilaciju, NE bude pod električnim naponom prije nego što odsisni ventilator ispravno radi
najmanje 5 min. Iznimka su instalacije nužne rasvjete i pumpi napojnog sustava postrojenja, gdje bi iznenadni
pad tlaka doveo do nepoželjnog isparavanja napojne vode.
Sva električna oprema za prisilnu ventilaciju koja je smještena u prostor kotlovnice ili je odsisnim ventilacjskim
kanalom povezana s prostorom kotlovnice mora biti izvedena u odgovarajućoj protueksplozijskoj zaštiti, prema
propisima o protueksplozijskoj zaštiti električnih uređaja koji su namijenjeni za upotrebu u prostorima ugroženim
od eksplozivnih smjesa.
Prisilna ventilacija kontrolira se nadziranjem potrebnog protoka ili potrebnog tlaka u ventilacijskim kanalima.
Pri aktiviranju bilo kojega od zaštitnih uređaja kojima se obavlja nadzor, svi ostali električni uređaji u kotlovnici
moraju ostati bez električnog napona, osim nužne rasvjete i pumpi napojnog sistema.
Nužna rasvjeta mora biti izvedena u odgovarajućoj protueksplozijskoj zaštiti.
Detekcija plina
Sustav za detekciju plina obavezno se ugrađuje u kotlovnice koje se nalaze ispod razine okolnog tla i kotlovnice
koje se nalaze u objektima u kojima se stalno ili povremeno okuplja veći broj ljudi.
Detekcija plina je u funkciji kontrole, sa zaštitnim djelovanjem na razini zvučnoga i optičkog alarma.
Detekcija plina ne smije se koristiti u drugim oblicima zaštitnih djelovanja, kao što je blokada ili zabravljivanje.
Plinska oprema
Glavni zatvarač
Na cjevovodu, na sigurnome i uvijek pristupačnom mjestu IZVAN kotlovnice, mora se osigurati brzo ručno
zatvaranje dovoda plina u kotlovnicu.
STROJARSTVO 179
180 INSTALACIJE
Glavnim zatvaračem za brzo zatvaranje dovoda plina mogu rukovati samo stručno osposobljene osobe. Isto
vrijedi i za čuvanje sredstava za nesmetanu manipulaciju tim zatvaračem.
Glavni zatvarač mora biti jasno obilježen.
Mjerenje protoka plina

Oprema za mjerenje proroka plina (mjerilo protoka i pripadajući zatvarači) se moraju ssmjestiti u odgovarajuću
prostoriju uz kotlovnicu, a ako to NIJE moguće onda se postavljaju u mjerno-regulacijsku stanicu ili kotlovnicu.
Ako se oprema za mjerenje protoka plina postavlja u kotlovnicu, MORA biti postavljena neposredno iza ulaza
plinske cijevi u kotlovnicu.
Oprema mora biti zaštićena od mehaničkog oštećenja i toplinskog zračenja.
Cjevovodni razvod
Razvod plinskog cjevovoda mora biti takav da plinska instalacija NE bude izložena riziku od mehaničkog
oštećenja, toplinskog naprezanja ili kemijskih utjecaja.
Cijevi se NE smiju postavljati ni djelomično ni potpuno:
u podove
stupove
grede
zidove i sl.
Cijevi se NE smiju postavljati u:
skladišta ili kroz skladišta tekućih i krutih goriva
odvodne kanale
kanalizacijske otvore
vozna okna dizala
ventilacijske kanale i sl.
Cijevi se NE smiju postavljati na mjesta koja nisu ventilirana ili nisu dovoljno ventilirana, kao što su:
cjevovodni tuneli
podrumi
prizemlja
prostori nedovoljno visoki za kretanje ljudi
spušteni stropovi itd.
Cijevi NE mogu biti sastavnim dijelom konstrukcije niti služiti kao njezino pojačanje.
Plinske cijevi ni uz kakve uvjete NE smiju se postavljati na mjesta ispod cijevi koje sadrže agresivne fluide ili ispod
cijevi na kojima može doći do kondenzacije.
Prolaz kroz zid izvodi se zaštitnom cijevi.
U kotlovnici cjevovodi se vode slobodno uz zidove, ispod stropova, odnosno uz bok kotla.
Ispred plinske rampe mora biti predviđeno mjesto za ispuštanje kondenzata i krutih nečistoća.
Spojevi na plinskim cjevovodima mogu biti zavareni, s prirubnicama i navojni.

Spojevi s prirubnicom dopušteni su za postavljanje armatura na cjevovod i kada se zahtijeva rastavljiv spoj.
Navojni spojevi smiju se izvoditi samo kod nadzemnih cjevovoda.
Najveći nazivni promjeri cijevi koje se mogu spajati pomoću navojnih spojeva ovisno o radnom tlaku plina
Dopušteni radni tlak Nazivni promjer cijevi
bar mm
1 50
4 40
Razvod plinskog cjevovoda mora biti izveden tako da se osigura dovoljan razmak između cijevi za plin i drugih
vodova. Razmak oslonaca i udaljenost cjevovoda od zida određuju se prema Tablici 2.
180 STROJARSTVO
INSTALACIJE 181
Promjer cijevi, u mm Debljina zida, u mm Razmak Udaljenost

oslonaca od zida
nazivni vanjski glatke cijevi cijevi s navojem
m mm
15 21,3 2,6 3,25 2,5 40
20 26,9 2,6 3,25 2,7 50
25 33,7 2,6 3,25 3,0 80
40 48,3 2,6 3,25 3,5 90
50 60,3 2,9 3,65 4,1 110

65 76,1 2,9 5,2 120
80 88,9 3,2 5,6 130
100 114,3 3,6 6,2 150
125 139,7 4,0 6,9 160
150 168,3 4,5 7,6 180
200 219,1 5,9 8,7 210
250 273,0 6,3 9,7 250
300 323,9 7,1 12,2 275
350 355,6 7,1 13,0 300
400 406,4 7,1 14,5 350
450 457,2 7,1 15,5 400
500 508,0 7,1 16,0 400
Kontrola plinskog cjevovoda sastoji se od:

vizualni pregled cjevovoda
kontrola zavarenih spojeva
ispitivanje čvrstoće cjevovoda
ispitivanje nepropusnosti cjevovoda
Cjevovodi radnog tlaka do 100 mbar

Čvrstoća plinskog cjevovoda do 100 mbar ispituje se zrakom ili dušikom.
Ispitni tlak veći je od radnog tlaka za 1 bar.
Ispituju se novopoloženi cjevovodi bez armature i prije bojenja. Nakon što se izjednači temperatura cjevovoda
i okolice, ispitni tlak NE smije pasti u vremenu od 30 min.
Nepropusnost plinskog cjevovoda pod tlakom do 100 mbar ispituje se zrakom ili dušikom nakon ugradnje
armature.
Ispitni tlak mora biti veći 10% od maksimalnog radnog tlaka, ali najmanje 50 mbar. Nakon što se izjednači
temperatura cjevovoda i okolice, ispitni tlak NE smije pasti u vremenu od 10 min.
Takvom se ispitivanju, osim novih cjevovoda, podvrgavaju i cjevovodi koji su bili izvan upotrebe duže od 6
mjeseci te cjevovodi nakon rekonstrukcije.
Mjerni instrument mora biti takve točnosti da se može očitati pad tlaka od 0,1 mbar.
STROJARSTVO 181
182 INSTALACIJE
Cjevovodi radnog tlaka iznad 100 mbar

Cjevovodi radnog tlaka iznad 100 mbar mogu se ispitivati istovremeno na čvrstoću i na nepropusnost.
Cjevovodi radnog tlaka od 100 mbar do 1 bar ispituju se zrakom ili dušikom.
Ispitni tlak je za 3 bar veći od radnog tlaka.
Nakon što se temperatura izjednači, što traje 3 h, pristupa se ispitivanju koje traje 2 h. U tom razdoblju očitava
se tlak svakih 10 min te se očitane vrijednosti bilježe u ispitni dokument. Ispitivanje zadovoljava ako u tom
razdoblju nema vidljivog pada tlaka.
Mjerenje se obavlja manometrom razreda 0,6 promjera ljestvice najmanje 150 mm i mjernog područja 50%
iznad ispitnog tlaka.
Cjevovodi radnog tlaka od 1 bar do 4 bar ispituju se na isti način kao i cjevovodi radnog tlaka do 1 bar, s tim što
je ispitni tlak za 2 bar veći od radnog tlaka plina. Svi zavareni spojevi na ovim cjevovodima moraju biti snimljeni.
Za vrijeme ispitivanja termometrima se kontrolira izjednačenje temperature i eventualne promjene
temperature okoliša.
Nepropusnost plinske rampe ispituje se prema uputi proizvođača plamenika. Ispitni tlak je 2 puta veći od
radnog tlaka, a najmanje 100 mbar. Plinska rampa smatra se nepropusnom ako nakon 5 min tlak NE padne više
od 1 mbar.
Đišni, ispusni i odošni vod, vod za ispuhivanje i vod propuštenog plina

Svi završeci:
dišnog voda
ispusnog voda
odušnog voda
voda za ispuhivanje
voda za odvod propuštenog plina
moraju biti izvedeni u vanjsku atmosteru, te moraju biti udaljeni od prozora i drugih otvora na zgradama
najmanje 1 m.
Nazivni promjeri dišnog, ispusnog i odušnog voda, voda za ispuhavanje i voda propuštenog plina moraju iznositi
najmanje DN 20.
NE dopušta se izvođenje ispusnog voda zajedno s odušnim vodom, vodom za ispuhivanje i (ili) vodom za odvod
propuštenog plina.
Na izlaznom otvoru vodova navedenih u ovom članu mora se ugraditi zaštitna mrežica.
Plinski plamenici
Plinski plamenici mogu biti izvedeni kao sastavni dio toplinskih generatora Ili kao zasebni dio plinske opreme.
Plinskim plamenicima moraju se postizati deklarirani parametri izgaranja u radu s toplinskim generatorom na
kojega se ugrađuju ili čijim su sastavnim dijelom.
Vrijednosti temperature toplinskih opterećenja i preuzete topline u karakterističnim dijelovima ložišnog
prostora toplinskog generatora u radu s odabranim plinskim plamenikom NE smiju biti veće od vrijednosti danih
u termodinamičkom proračunu ili drugoj dokumentaciji toplinskog generatora.
Na dimnom priključku toplinskog generatora u radu s odabranim plinskim plamenikom NE smije se javiti pretlak
u toku pogona. To se NE odnosi na dimne sustave za koje je predviđeno da rade pod stalnim pretlakom.
Ventilatorski plinski plamenici moraju odgovarati sigurnosno-tehničkim zahtjevima.
Pri izboru plinskih plamenika i njihove opreme za određeni toplinski generator kapaciteta iznad 120 kW, u skladu
sa standardom JUS M.E3.439, obavezno se izrađuje funkcionalna shema sigurnosne zaštite plinske ložišne
instalacije, koja mora sadržavati:
uvjete za osiguranje sigurnosnog rada plinske ložišne instalacije
razdoblja nadziranja zadanih uvjeta u toku ciklusa rada plinske ložišne instalacije
vrstu isključivanja plinskog plamenika ako se ne udovolji zadanim uvjetima
182 STROJARSTVO
INSTALACIJE 183
Ugradnja ventilatorskog plinskog plamenika na toplinski generator NE smije izmijeniti oblik ni dimenzije
ložišnog prostora toplinskog generatora.
Za toplinske generatore nazivnog toplinskog opterećenja

do 350 kW dopušta se ugradnja plinskog plamenika s jednostepenom regulacijom (ON/OFF)
iznad 350 kW zahtijeva se dvostepena regulacija (maksimalno-minimalno, isključeno)
iznad 1200 kW- dvostepena klizna regulacija
iznad 2400 kW - kontinuirana regulacija
Toplinski generator
Konstrukcija, izbor materijala i izrada toplinskog generatora moraju biti takvi da toplinski generator može izdržati
sve uvjete rada predviđene tehničkim zahtjevima, a da se NE pokažu trajne deformacije ni propusnost.
Ako u toplinskom generatoru mogu izgarati i druga goriva (kruta ili tekuća) on mora udovoljavati i zahtjevima
za svaku vrstu goriva posebno.
U tehničkoj dokumentaciji svakog toplinskog generatora moraju biti definirani ovi parametri:
nazivni kapacitet u radu s plinovitim gorivom
minimalni kapacitet u radu s plinovitim gorivom
nazivni kapacitet u radu s alternativnim gorivom
minimalni kapacitet u radu s alternativnim gorivom
radni tlak i temperatura nosioca topline
dopušteni maksimalni radni tlak i temperatura nosioca topline
dopušteni koeficijent viška zraka
gubitak na strani dimnih plinova
minimalna i maksimalna temperatura izlaznih dimnih plinova;
maksimalni udio CO2
dopušteni raspon udjela O2
stupanj korisnog djelovanja
dopuštena temperatura dimnih plinova u karakterističnim dijelovima ložišnog prostora
dopuštena količina preuzete topline u karakterističnim dijelovima ložišnog prostora.
Ovisno o vrsti nosioca topline i izvedbi ložišta toplinskog generatora, u sustavu se ugrađuju pouzdani uređaji za
regulaciju, upravljanje i nadzor najmanje za ove veličine:
temperatura i/ili tlak nosioca topline
minimalnu razinu nosioca topline (pad razine tekućine ispod utvrđene)
nedovoljan protok nosioca topline
tlak u ložištu
Granične vrijednosti nabrojenih veličina ispod ili iznad kojih toplinski generator može sigurno izdržati sve
predviđene radne uvjete moraju biti utvrđene tehničkim uputama, ili drugom dokumentacijom toplinskog
generatora.
Odvod produkata izgaranja

Cijeli sustav za odvod produkata izgaranja, od priključka na toplinski generator do ispuštanja produkata izgaranja
u atmosferu, mora biti u skladu s odgovarajućim jugoslavenskim standardima.
Posebni zahtjevi za prateće instalacije

Obavezna je ugradnja glavne sklopke za nužno isključenje električne energije.
Glavna sklopka odnosno distributivni ormar kotlovnice mora biti smješten izvan prostora kotlovnice.
Taster za nužno isključenje instalira se najmanje na jednom mjestu, i to na izlazu iz kotlovnice i/ili u neposrednoj
blizini evakuacijskih putova. Tim se tasterom isključuju svi potrošači, osim instalacija nužne rasvjete i pumpe
napojnog sustava postrojenja, gdje bi iznenadni pad tlaka doveo do nepoželjnog isparavanja napojne vode.
Obavezna je ugradnja utičnice napona 24 V za priključak prenosive ručne svjetiljke.
STROJARSTVO 183
184 INSTALACIJE
Vodovod i kanalizacija moraju se izvesti u okviru čitave instalacije objekta s tim što se u kotlovnici mora nalaziti
umivaonik sa slavinom i nastavkom za gumenu cijev nazivnog otvora DN 20.
Kanalizacijski odvodi i odvodi za umivaonik i sl. moraju biti izrađeni tako da NE može doći do izravne veze između
kotlovnice i glavne kanalizacije.
Smatra se da je uvjeti ispunjeni ako je odvodna cijev opremljena sifonom i ako je priključena na ventilacijsku
cijev glavne kanalizacije ili na odvodni šaht koji se nalazi izvan kotlovnice i koja se izravno ventilira.
Pravilnim lociranjem kotlovnice i, po potrebi, dodatnom ugradnjom zvučne izolacije mora se spriječiti nastajanje
i širenje buke i vibracije iznad dopuštenih granica.
Projektiranje, gradnja i prvo puštanje u pogon

Tehnička dokumentacija plinske kotlovnice sastoji se od:
projektne dokumentacije
projektne dokumentacije izvedenog stanja
atestno-tehničke dokumentacije
izvještaja o ispitivanju za električne radove
zapisnika o ispitivanju na čvrstoću
zapisnika o ispitivanju na plinonepropusnost
izvještaja o vizualnom pregledu
zapisnika o funkcionalnom ispitivanju
dokumenta o prvom puštanju u pogon
U projektnoj dokumentaciji plinske kotlovnice definiraju se:

vrsta goriva
vrsta nadgledanja
maksimalno opterećenje
radni tlakovi plina
lokacija objekta
trasa cjevovoda
tehnički podaci o opremi
dispozicija opreme
sustav ventilacije
sustav odvođenja produkata izgaranja
postupak u slučaju pogrešaka u toku pogona
zaštita od požara i eksplozije
zaštitna i radna djelovanja
zaštitna vremena sigurnosnih uređaja
Za električne radove moraju se pribaviti izvještaji o ispitivanju:

otpornosti petlje
otpornosti uzemljenja
otpornosti izolacije
stupnja mehaničke zaštite komandnog ormara
funkcionalne kontrole komandnog ormara, koju obavlja proizvođač
ugrađene opreme u okviru električne instalacije kotlovnice (rasvjetna tijela, utičnice, motori, tasteri za
nužno isključenje, rasklopni aparati, termostati, presostati, sonde, granične sklopke, sistem detekcije,
kaloriferi)
Za svaki dio opreme plinske instalacije mora postojati tehnička uputa.
Uputa o rukovanju i održavanju plinske kotlovnice mora se postaviti na vidljivo mjesto u kotlovnici.
184 STROJARSTVO
INSTALACIJE 185
Sastavnim dijelom te upute je uputa o rukovanju plinskom ložišnom instalacijom koja mora sadržavati:
sheme izvedenog stanja plinske ložišne instalacije i električne opreme
funkcionalnu shemu sigurnosne zaštite plinske ložišne instalacije
opis plinske ložišne instalacije i njezinih sigurnosnih tehničkih uređaja
način rukovanja električnom instalacijom;
postupak pri puštanju u pogon
postupak pri pojavi smetnji
postupak pri dužem prekidu rada postrojenja
postupak kontrole sustava za sigurnost i zaštitu plinske ložišne instalacije
postupak u slučaju opasnosti
Postupci obavljanja kontrole sustava za sigurnost i zaštitu plinske ložišne instalacije utvrđuju se u skladu s
tehničkom uputom proizvođača plinskog plamenika i toplinskog generatora, a propisane kontrole moraju biti u
skladu s ovim pravilnikom.
Kad je plinska instalacija završena, a prije nego što se plin pusti u instalaciju, pristupa se ispitivanju instalacije
na čvrstoću i plinonepropusnost prema ovom pravilniku o čemu se sastavljaju zapisnici.
Ako instalacija udovolji uvjetima u pogledu čvrstoće i plinonepropusnosti, pristupa se vizualnom pregledu kojim
se provjerava da li su oprema i uređaji isporučeni i ugrađeni prema odobrenoj projektnoj dokumentaciji, o čemu
se sastavlja izvještaj.
Nakon vizualnog pregleda provjerava se pravilnost funkcioniranja plinske instalacije. Posebno se provjerava
ispravnost podešavanja i povezivanja sigurnosne i regulacijske opreme, nakon čega se pristupa izradi zapisnika
o obavljenome funkcionalnom ispitivanju.
Nakon završenih pregleda, provjera i ispitivanja sastavlja se dokument o prvom puštanju u pogon plinske
instalacije koji sadrži rezultate ispitivanja, zaključke o usklađenosti s ovim pravilnikom, opis uređaja i opreme za
ispitivanje, imena i stručnu spremu osoba koje su obavljale ispitivanja te datum ispitivanja.
Eksploatacija
Rad plinske ložišne instalacije u fazi eksploatacije može nadgledati osoba s provjerenom stručnom
osposobljenošću za rad na konkretnoj opremi i instalaciji.
U toku nadgledanja mora se obaviti:
puštanje u pogon i kontrola ispravnosti rada i zaustavljanja u skladu s uputom za rukovanje
pri uključivanju plinske ložišne instalacije, nakon ispadanja koje može biti posljedica radnje rukovatelja
ili učinak zabravljivanja, mora se nadgledati točan tok čitavog programa od početka "zahtjeva u toplini”,
prema funkcionalnoj shemi
pregled plinske ložišne instalacije s odgovarajućim priborom radi osiguravanja njezina pravilnog rada i
točnog funkcioniranja, posebno radi osiguranja plinonepropusnosti spojeva, cijevi i armatura, u skladu
sa zahtjevima iz ovog pravilnika
kontrola sustava za sigurnost i zaštitu plinske ložišne instalacije prema utvrđenoj proceduri, koja se
definira u uputi za rukovanje
pravovremeno izvještavanje o svim uočenim nedostacima i obavljenim preinakama na plinskoj ložišnoj
instalaciji
vođenje dnevnika loženja
U dnevnik loženja treba čitljivo i neizbrisivo upisati sva zapažanja o uočenim nedostacima i popravcima plinske
ložišne instalacije u toku nadgledanja, kao i:
opterećenja plinskog plamenika
tlak plina ispred i iza regulatora tlaka na plinskoj rampi
temperatura produkata izgaranja na izlazu iz toplinskog generatora
temperatura i/ili tlak nosioca topline
izgled izgaranja
stabilnost plamena
STROJARSTVO 185
186 INSTALACIJE
Stalna kontrola plinske ložišne instalacije obavezna je:

za kotlovnice s toplinskim generatorima na koje se odnosi propis za izradu i upotrebu parnih kotlova,
parnih posuda, grijala pare i grijala vode
za kotlovnice s vrelouljnim kotlovima
za kotlovnice s poluautomatskim plinskim plamenicima
Stalno nadgledanje obavlja se u neposrednoj blizini plinske ložišne instalacije ili u kontrolnoj prostoriji.
U kontrolnoj prostoriji moraju se nalaziti zvučni alarm i svjetlosna signalizacija, koji se uključuju pri svakom
zatvaranju plinske ložišne instalacije. Prije otklanjanja kvara na plinskoj ložišnoj instalaciji koji je doveo do
isključivanja plinskog plamenika mora se isključiti zvučni alarm. Ako se nadgleda više od jedne plinske ložišne
instalacije, u kontrolnoj prostoriji mora biti izvedena svjetlosna signalizacija za svaku instalaciju posebno.
Periodično nadgledanje plinskih ložišnih instalacija dopušteno je za kotlovnice u kojima se nalaze automatski
regulirane, upravljane i nadzirane plinske ložišne instalacije koje nisu obuhvaćene gore navedenim slučajevima.
Periodično nadgledanje može biti najmanje tjedno i jednodnevno.
Tjedno nadgledavanje dopušteno je za plinske ložišne instalacije koje udovoljavaju ovim zahtjevima:
omogućeno programirano ili daljinsko uključivanje - isključivanje na početku i na kraju dnevnog
pogona
pojedinačno opterećenje toplinskog generatora NIJE veće od 1200 kW
instalirani kapaciteti kotlovnice, ako su instalirane plinske ložišne instalacije, NIJE veći od 2400 kW
Za ostale kotlovnice zahtijeva se najmanje jednodnevno periodično nadgledanje.

U ovom slučaju nadgledanjem se ne smatra nadgledanje radnji i postupaka pri uključenju i isključenju plinske
ložišne instalacije.
Periodična nadgledanja obavljaju se u objektu plinske ložišne instalacije.
Provjere, pregledi, kontrole i ispitivanja

Obavezne su redovne provjere, pregledi, kontrole i ispitivanja plinske ložišne instalacije radi postizanja i
održavanja pouzdanosti i sigurnosti rada.
Minimalni opseg i maksimalni rokovi provjera, pregleda i kontrola, s ispitivanjem funkcionalnosti zaštitnih
krugova dani su u ovom pravilniku.
Provjere obavlja osoba osposobljena za rukovanje konkretnim postrojenjem.
Preglede obavlja stručna osoba osposobljena za puštanje u pogon i održavanje postrojenja određenog tipa.
Kontrole i ispitivanja obavezna su za postrojenja jediničnog opterećenja većeg od 350 kW, a obavljaju ih zajedno
osobe strojarske i elektrotehničke struke, posebno stručno osposobljene za tu vrstu poslova. Kontrole i
ispitivanja obuhvaćaju provjeru SVIH uvjeta utvrđenih funkcionalnom shemom sigurnosne zaštite plinske
ložišne instalacije.
Godišnji pregledi i ispitivanja plinske ložišne instalacije MORAJU se obaviti prije početka sezone loženja.
Ako je predviđeno da se pregledi obave 2 puta godišnje, jedan pregled obavezno se obavlja na početku sezone
loženja, a drugi u toku sezone loženja.
Za kotlovnice koje rade neprekidno više od 7 mjeseci kontrolni pregledi i ispitivanja obavljaju se nakon redovnog
remonta i servisa.
186 STROJARSTVO
INSTALACIJE 187
2. Smjernice za upotrebu pravilnika za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica
Opće odredbe
Plinska kotlovnica je ona prostorija ili zgrada u kojoj se nalazi jedan ili više generatora topline loženih plinom,
instaliranog toplinskog kapaciteta iznad 50 kW.
U plinske kotlovnice ubrajamo i one kotlovnice u kojima se osim plinskog goriva lože i druga goriva. U takvom
slučaju moraju biti zadovoljeni zahtjevi za svaku vrstu goriva posebno.
U pogledu sigurnosnih mjera, dominantni su zahtjevi važeći za plinska goriva.
Plinska goriva u smislu ovih smjernica su gradski plin, prirodni ili zemni plin i tekući naftni plinovi. Osim ovih,
plinske kotlovnice mogu biti prilagođene i za iskorištavanje drugih vrsta plinova kao npr. bio-plina. U takvom
slučaju izvedba postrojenja mora biti prilagođena specifičnim zahtjevima uvjetovanim fizikalnim i kemijskim
svojstvima plina.
Pravilnik se odnosi na projektiranje, izvođenje, inspekciju i eksploataciju kako novih tako i pregrađenih
kotlovnica ranije loženih krutim ili tekućim gorivima, u kojima su instalirani:
toplovodni kotlovi (temperatura vode do 110°C)
vrelovodni kotlovi (temperatura vode iznad 110°C)
niskotlačni parni kotlovi (tlak pare od 0,5 bar)
visokotlačni parni kotlovi (tlak pare iznad 0,5 bar)
cirkulacioni grijači vode povezani u baterije čiji učin prelazi 50 kW
kaloriferi (grijači) zraka
Pravilnik se NE odnosi na etažna grijanja instaliranog kapaciteta do uključivo 50 kW.
STROJARSTVO 187
188 INSTALACIJE
Lokacija i dimenzije kotlovnice

Kotlovnica može biti izvedena:
1. na otvorenom prostoru kao posebni, slobodnostojeći objekt
2. unutar objekta u posebnoj prostoriji
3. unutar jednog iz grupe objekata koji se svi griju iz zajedničke kotlovnice
Lokacija kotlovnice
SAMOSTOJEĆI OBJEKT U PODRUMU SUTERENU
U POSLJEDNJOJ ETAŽI U POTKROVLJU NA KROVU
Kad je kotlovnica izvedena unutar objekta, ona može biti locirana:

u podrumu
u suterenu
u posljednjoj etaži
u potkrovlju
na krovu
Kotlovnice ložene plinom težim od zraka NE smiju se locirati u:

podrumske prostorije
prostorije kod kojih barem 2 suprotna zida nisu prema otvorenom prostoru
na prostoru koji je ispod razine okolnog terena (prirodne ili umjetne depresije)
Kotlovnice koje proizvode paru iznad 0,5 bar pretlaka, kao i one koje proizvode vrelu vodu iznad 110°C, trebaju
u pravilu biti locirane kao slobodnostojeći objekt te izvedene s laganim krovištem.
Kotlovnice koje služe isključivo za centralno grijanje i pripremu tople vode, u pravilu se lociraju unutar objekta.
Lokacija kotlovnice unutar objekta treba biti tako odabrana da u potpunosti zadovoljava termotehničke i
sigurnosne zahtjeve, odnosno treba paziti na:
mogućnost ispravne izvedbe kućnog priključka plinske instalacije
povoljni smještaj dimnjaka, naročito kod podrumskih kotlovnica,
prostornu odvojenost kotlovnice od prostorija za trajni boravak ljudi (stambene, radne prostorije)
mogućnost izvedbe prirodne ventilacije
mogućnost zvučne izolacije
188 STROJARSTVO
INSTALACIJE 189
Kod lociranja zajedničke kotlovnice za grupu objekata treba kotlovnicu smjestiti u centralno locirani objekt.
Izbor lokacije treba biti rezultat analize svakog konkretnog slučaja.
Odluku o izboru lokacije treba kod novih objekata donijeti u fazi idejnog projeka dogovorno između projektanta
instalacija i arhitekta, a kod starih objekata, ako se radi o krovnoj kotlovnici, sporazumno sa statičarom.
Veličina kotlovnice uvjetovana je dimenzijama i rasporedom ugrađene opreme pripadnih instalacija. Pri tome je
potrebno ostaviti dovoljno prostora između kotlova i zidova, kotlova međusobno, te iznad kotlova, kako bi se
čišćenje, posluživanje i remont opreme mogli provoditi nesmetano. Kod kotlovnica koje spadaju pod nadzor
Inspekcije parnih kotlova, minimalni zahtjevi su određeni Tehničkim propisima za izradu i upotrebu parnih
kotlova, parnih sudova, pregrijača pare i zagrijača vode (čl. 18...20, Si. list SFRJ br. 7/1957. i SI. list SFRJ br.
2/1958.).
Minimalne vrijednosti koje omogućuju obavljanje neophodnih radnji za ostale kotlovnice, navedene su u glavnoj
tablici za lokaciju i dimenzije kotlovnice .
Ukoliko se kotlovi postavljaju u kaskadi/parovima, mogu se po dva kotla, s bočnim stranama na kojima nema
armature, postaviti neposredno jedan uz drugi.
Ukoliko u fazi idejnog rješenja čitavog objekta nije poznata oprema u detalje, mogu se na osnovu predviđenog
instaliranog učina odrediti minimalne dimenzije kotlovnice uz pretpostavku da su prateći uređaji (razdjeljivači,
pumpe, bojleri, izmjenjivači, ekspanzijske posude i si.) u sporednoj prostoriji. Ako i ta oprema ulazi u istu
prostoriju, potrebno je minimalne vrijednosti povećati za cca 30%.
Smjernice za projektiranje u fazi idejnog projekta

Kapacitet kotlovnice Minimalna površina kotlovnice
kW m2
75 14
100 15
200 24
300 30
500 43
600 49
700 50
1200 62
1400 70
5000 130
6000 190
7000 215
10000 340
Informativne vrijednosti za visine iznad najvišeg dijela kotla

Kapacitet kotlovnice Minimalna površina kotlovnice
kW m2
150 1,5
300 1,9
500 2,1
900 2,2
2000 2,4
5000 2,8
10000 3,0
STROJARSTVO 189
190 INSTALACIJE
Ventilacija i zrak za izgaranje

Za besprijekorni i sigurni pogon plinske kotlovnice potrebna je trajna i efikasna ventilacija bez osjećaja propuha.
Pri tome treba uspostaviti jednoliko strujanje zraka po čitavom presjeku prostorije. Radi toga ulaz i izlaz zračne
struje trebaju biti po mogućnosti na suprotnim zidovima i to ulaz pri podu a izlaz ispod stropa.
Najsigurniji način da sve to postignemo je dobra prirodna ventilacija koja se ostvaruje kroz dovodne i odvodne
otvore odgovarajućih dimenzija i pravilnog rasporeda. Ukoliko se prirodnom ventilacijom NE može udovoljiti
nužnim zahtjevima, potrebno je izvesti prisilnu ventilaciju.
Izvedba dozračnih otvora (izmjere u cm)

Kotlovnica iznad Kotlovnica ispod Kotlovnica djelomično ispod
razine razine razine
Krovna kotlovnica, paravan s Krovna kotlovnica, deflektor s Krovna kotlovnica, dovod zraka
unutrašnje strane unutrašnje strane kroz krov
190 STROJARSTVO
INSTALACIJE 191
Izvedba odzračnih otvora (izmjere u cm)

Odzračni otvor Odzračni otvor
pod stropom u nadstrešnici
Odzračni otvor Odzračni otvor za krovne kotlovnice, koncentričan s

uz dimovodni kanal dimnjakom (prema DVGW-G 672)
Prisilnu ventilaciju treba uvesti onda kada uslijed visokih temperatura (npr. ljeti) kod krovnih kotlovnica koje
rade radi pripreme tople vode, nema prirodne ventilacije. U tom slučaju treba prisilna ventilacija proraditi kada
temperatura prostorije dostigne 30°C. Rad plamenika je blokiran za vrijeme ventilacije.
Ventilatori moraju biti postojani prema koroziji, bilo da su izrađeni od odgovarajućeg materijala, bilo da su
posebno zaštićeni antikorozivnom zaštitom. Ugrađeni moraju biti tako da se mogu lako održavati ili zamijeniti.
Ako postoji mogućnost dodira ventilatorskog kola, mora biti provedena mehanička zaštita. Električna izvedba
mora biti u skladu s važećim propisima, a zaštita pogonskih motora, priključnih kutija i rasklopnih uređaja mora
odgovarati zaštiti IP 54.
Ventilatore treba postaviti tako, da cjevovodi na tlačnoj strani NE prolaze prostorije gdje se zadržavaju ljudi,
kao ni kroz pripadajuće pomoćne prostorije, npr. kupaonice, zahode itd.
STROJARSTVO 191
192 INSTALACIJE
Detekcija plina
Detektor plina se NE može primijeniti kao osnovna zaštitna mjera, već samo kao dodatna. Uređaj se postavlja
izvan zone opasnosti, a u štićenom prostoru su samo mjerne glave (protueksplozijski zaštićene) čiju osjetljivost
treba za svaku vrstu plina posebno baždariti na vrijednost 10% donje granice eksplozivnosti.
Plinska oprema
Za kotlove instaliranog učina iznad 50 kW treba na dovodu plina na sigurnom i uvijek pristupačnom mjestu izvan
kotlovnice ugraditi glavni zatvarač tj. brzozatvarajući zaporni organ.
Za kotlove instaliranog učina iznad 350 kW ako to zahtijeva mjesni distributer plina, mora se još jedan zaporni
(interventni) organ nalaziti i ispred zgrade, ukoliko je kotlovnica smještena unutar zgrade.
Brzozatvarajući zaporni organ je u pravilu plinska slavina ili ventil koji s najviše dva okreta ventilskog kola
potpuno zatvara protok plina.
Za velike kotlovnice iznad 10000 kW preporuča se ugradnja zapornog organa s mogućnošću daljinskog
upravljanja.
Mjerila protoka ili plinomjeri za kotlovnice imaju dvostruku funkciju i to:

mjerenje potrošnje
očitavanje protoka potrebnog za podešavanje plamenika da se postigne potrebno toplinsko
opterećenje
Radi toga je potrebno da plinomjer bude instaliran u prostoriji uz kotlovnicu ili u samoj kotlovnici, ako za to
postoje prostorni uvjeti.
U svakom slučaju plinomjer treba biti na suhom i dovoljno zračnom mjestu, zaštićen od toplinskog zračenja i
mehaničkog oštećenja te NE smije biti izložen utjecaju sunčevih zraka i mraza (krovne kotlovnice).
Zaporni organ se obvezatno stavlja ispred plinomjera; kod priključaka iznad 3” još jedan iza plinomjera.
Povezivanje s plinskom instalacijom vrši se čeličnim cijevima.
Kod instaliranja plinomjera treba se pridržavati odredbi mjesnog distributera.

Kao piinomjer kotlovnice može se koristiti i mjerač protoka u mjerno-regulacijs- koj stanici, ako se stanica nalazi
nedaleko kotlovnice.
Vodovodi dovoda, razvoda, ogranaka, te odušni i ispušni vodovi kao i vodovi propuštenog plina trebaju biti od
čeličnih bešavnih cijevi, od materijala garantiranog sastava. Dimenzije i svojstva materijala odabrati prema JUS-
u-C.B5.221, JUS-u C.B5.225, JUS-u C.B5.021, te za cijevne lukove prema JUS-u M. B6.821.
Komandni (impulsni) vodovi izvode se iz bakrenih polutvrdih cijevi, odabranih prema JUS-u C.D5.501.
Minimalna debljina stijenke
1,5 mm za vodove do 20 mm vanjskog promjera
2 mm za vodove veće od 20 mm vanjskog promjera
Kvaliteta materijala se dokazuje atestom.
Variti smiju samo atestirani varioci. Prije varenja treba krajeve cijevi skositi u V- utor.
Varenje se vrši u slojevima i to:
za debljine stijenke do 3 mm 1 sloj
za debljine stijenke 3 do 6 mm 2 sloja
za debljine stijenke 6 do 9 mm 3 sloja
Vodovi do ND 50 i debljine stijenke 4,78 mm zavaruju se plinom, a iznad tog promjera elektrolučno.
Komandni (impulsni) vodovi se spajaju lemljenjem i to za radni tlak do 100 mbar koristi se meki lem, iznad 100
mbar srebrni lem.
Toplinski generatori (ložni uređaji) u okviru ovog pravilnika su:

toplovodni (do 110°C) i vrelovodni (iznad 110°C) kotlovi
niskotlačni (do 0,5 bar) i visokotlačni (iznad 0,5 bar) parni kotlovi
cirkulacijski grijači vode povezani u bateriju, čiji instalirani učin prelazi 50 kW
192 STROJARSTVO
INSTALACIJE 193
kaloriferi (grijači) zraka

Takvi uređaji predstavljaju plinsku opremu ako u njima u toku pogona trajno ili povremeno izgara plinsko
gorivo. Ukoliko u njima mogu izgarati i druga goriva (kruta ili tekuća), uređaji moraju odgovarati zahtjevima koji
se postavljaju za svaku vrstu goriva posebno.
Bez obzira na izvedbu i korišteno gorivo, uređaji moraju biti priznate konstrukcije, ispitani u radu, s jasnom
oznakom za koje vrste goriva su predviđeni, što treba biti potvrđeno od strane ovlaštene institucije (Izvještaj o
ispitivanju).
Kod priključivanja jednog ili više ložišta na jedan dimnjak treba naglasiti: Osnovno pravilo glasi da se jedno
ložište priključuje na jedan dimnjak.
Odstupanje od osnovnog pravila navedena su u standardu.
Visokotlačni parni kotlovi srednjeg i velikog učina mogu se priključiti na zajednički dimnjak ukoliko se
odgovarajućim tehničkim rješenjem osigura da dimni plinovi iz kotla koji je u pogonu NE mogu:
kod smetnje u radu dimnjaka, prodrijeti u ložište kotla koji je van pogona
dimni plinovi iz jednog priključka NE mogu zapaliti dimne plinove iz drugog
Specijalni plinski kotlovi s atmosferskim plamenicima (kakvi se pretežno koriste u krovnim kotlovnicama) mogu,
čak i više njih, biti priključeni na jedan dimnjak u ovim slučajevima:
Kod kotlova tzv. izvedbe »2« (prema DIN-u 4702/3/1980) dozvoljeno je da se na jedan dimnjak smije
priključiti do 6 kotlovskih ćelija, s obzirom da se one smatraju jednim specijalnim plinskim kotlom
BROJ DOZVOLJENIH PRIKLJUČAKA
1 - Kotlovska ćelija
2 - Plamenik
3 - Regulacijski i sigurnosni uređaj
4 - Osigurač strujanja
5 - Dimovodni priključak
Kod kotlova tzv. izvedbe »3« (prema DIN-u 4702/3/1980) mogu se do 4 kotlovske ćelije priključiti na
isti dimnjak, jer se smatraju jednim specijalnim plinskim kotlom
1 - Kotlovska ćelija
2 - Plamenik
3 - Regulacijski i sigurnosni uređaj
4 - Osigurač strujanja
5 - Dimovodni priključak
Izvedba »2« u smislu navedenog propisa znači, da je više kotlovskih ćelija opremljenih s atmosferskim
plamenicima povezano s jednim zajedničkim osiguračem strujanja ili kod kotlova učina iznad 50 kW jednim
kontrolnikom dimnih plinova i jednim otvorom za izjednačenje tlaka.
Izvedba »3« u smislu navedenog propisa znači da je svaka kotlovska ćelija opremljena s atmosferskim
plamenikom i da ima svoj osigurač strujanja ili kod kotlova učina iznad 50 kW da ima svoj kontrolnik dimnih
plinova i otvor za izjednačenje tlaka, a ćelije su povezane jednom dimovodnom cijevi.
Posebni zahtjevi za prateće instalacije
Električna instalacija mora svojom koncepcijom i tehničkim rješenjima odgovarati tehnološkim zahtjevima, a isto
tako garantirati maksimalnu sigurnost za ljude i imovinu u svim pogonskim uvjetima.
STROJARSTVO 193
194 INSTALACIJE
Kao element zaštite od bilo koje opasnosti prouzrokovane električnim naponom mora biti ugrađeno daljinsko
isključivanje glavne sklopke kotlovmce isključnim tipkalima ugrađenim na sve izlaze s vanjske strane.
Pravilnik propisuje uvjete samo za nužnu rasvjetu. Za opću rasvjetu kotlovnice važe opće smjernice.
Kotlovnica treba u pravilu biti prirodno osvijetljena putem prozora.
Uz prirodnu rasvjetu obvezatno treba biti izvedena i umjetna rasvjeta, i to električna. Umjetna rasvjeta treba u
skladu s važećim jugoslavenskim standardom JUS.U.C9.100 i preporukama Jugoslavenskog komiteta za
osvjetljenje (JKO) iznositi 120 luxa. Ukoliko ova opća rasvjeta nije dovoljna, potrebno je predvidjeti dodatnu
rasvjetu za kontrolu kotlova i njihove armature, mjernih, regulacionih i sigurnosnih uređaja i dr. Umjetna
električna rasvjeta mora biti jednolična i ne smije zaslijepljivati, što se postiže pravilnim izborom tipa te
razmještajem i visinom vješanja svjetiljki.
Za osvjetljivanje kotlovnica mogu se primijeniti žarulje s živinom parom, ovisno o veličini i visini prostorije.
U pogledu boje svjetla ne postoje nikakvi zahtjevi.
Utičnice napona 220 ili 380 V mogu biti samo sa zaštitinim kontaktom i poklopcem, a služe za priključak alata
kod popravka ili za čišćenje. Obvezatnaje ugradnja utičnice malog napona (24 V) za priključak prenosive ručne
svjetiljke.
Kompletna instalacija rasvjete i utičnica mora odgovarati Tehničkim propisima za izvedbu elektroenergetskih
instalacija u zgradama (SI. list br. 43/66 i br. 13/78.)
Buka i vibracije u plinskoj kotlovnici izazvane su mehaničkim uzrocima i termičkim procesom u ložištu uslijed:
rada sustava plamenik/ložište
rada ventilatora
rada pumpi
strujanja dimnih plinova kroz dimovodnu instalaciju
Intenzitet buke i vibracije raste s povećanjem instaliranog toplinskog kapaciteta.
Buka i vibracija se iz kotlovnice šire preko:
poda, stropa i zidova
dimovodne instalacije
prozora, vratiju i ventilacijskih otvora
cijevnih instalacija
Prema tome se zaštita od buke i vibracija svodi na:
smanjivanje intenziteta buke i vibracije svakog izvora posebno
spriječavanje širenja buke i vibracija iz kotlovnice prema prostorijama gdje borave ljudi, tj. odijeljenom
konstrukcijom prostorije kotlovnice od ostalog prostora
Smanjivanje intenziteta buke i vibracija vrši se nizom odgovarajućih zahvata kao što su:
postavljanje sustava plamenik/kotao, zatim ventilatora i pumpi na elastične temelje
postavljanje prigušivača buke na pretlačene plamenike
upuštanje plamenika u rad s reduciranim učinom
ugradnja prigušivača buke za dimovodnu cijev
smanjenje brzine strujanja dimnih plinova
pravilnog uvođenja dimovodne cijevi u dimnjak, te brtvljenje priključnog mjesta azbestnom trakom
elastično učvršćivanje odgovarajućih dijelova cijevne instalacije za zidove, pod ili strop kotlovnice
postavljanje zvučne izolacije na kritična mjesta, kao što su prolazi instalacija kroz zid ili na limena mjesta
Spriječavanje širenja buke i vibracija iz prostorije kotlovnice prema prostorijama gdje borave ljudi, postiže se
prvenstveno pravilnim lociranjem kotlovnice (uz pomoćne prostorije, stubišta i sl.), a tek naknadno ugradnjom
zvučne izolacije. Pri tome, razina buke u samoj kotlovnici mora biti unutar propisanih granica, maksimalno do
85 dB.
Dozvoljeno širenje buke iz kotlovnice na okolinu određeno je prema namjeni okolnog prostora i dobi dana, pa
kao granične vrijednosti možemo uzeti:
danju noću
isključivo industrijsko područje 70
194 STROJARSTVO
INSTALACIJE 195
područje s pretežno industrijskim objektima 65 50

područje s industrijskim i stambenim objeklima 60 45
područje s pretežno stambenim objektima 55 40
isključivo stambeno područje 50 35
područje s rekreativnim i zdravstvenim objektima 45 35
Kao noćno vrijeme uzima se razdoblje od 22 do 6 sati. To razdoblje može biti odlukom nadležnih institucija
pomaknuto za jedan sat unaprijed ili unatrag, ali ne skraćeno ispod 8 sati ukupnog trajanja.
Projektiranje, gradnja i prvo puštanje u pogon

Za kotlovnice u kojima je instalirana oprema podložna Tehničkim propisima za izradu i upotrebu parnih kotlova,
parnih sudova, pregrijača pare i zagrijača vode (SI. list SFRJ br. 7/1957., SI. list SFRJ br. 2/1958.) treba PRIJE
traženja građevinske dozvole dostaviti tehničku dokumentaciju nadležnoj inspekciji parnih kotlova na ovjeru.
Eksploatacija
Prvo puštanje plinskog plamenika u pogon obavlja ovlašteni instalater nakon što je čitava plinska, električna i
kotlovska instalacija završena do potpune gotovosti, a kod plinske instalacije izvršena i tlačna proba.
Prvom puštanju u pogon treba svakako prisustvovati ložač, koji na taj način stiče neophodnu praksu. Pri tom ložač
ima priliku provjeriti da li su mu upute isporučene s plamenikom, u potpunosti jasne.
Provjere, pregledi, kontrole i ispitivanja

Plinske instalacije i plinska oprema moraju se redovito održavati. Vizualna kontrola plinskog razvoda u prostoriji,
kao i kontrola ugrađenih armatura, vrši se prije svakog puštanja u pogon. Tu kontrolu obavlja ložač.
Servis plamenika obavlja se kod kotlova za centralno grijanje najmanje jedanput godišnje, a polugodišnje kod
kotlova za industrijske potrebe i to od strane ovlaštenog servisera, a ne ložača.
STROJARSTVO 195
196 INSTALACIJE
3. Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim
vrijednostima NN 13/09
Pravilnikom se utvrđuju granične vrijednosti izloženosti (GVI) opasnim tvarima pri radu koje mogu biti prisutne
u radnom okolišu ili su rezultat bilo kakve radne aktivnosti ili procesa koji uključuje korištenje kemikalije.
Za opasne tvari propisuju se kratkotrajne granične vrijednosti izloženosti (KGVI) koje su više od GVI. Kratkotrajna
je ona koncentracija opasne tvari kojoj radnik može bez opasnosti od oštećenja zdravlja biti izložen kroz kraće
vrijeme.
U izmjenama i dopunama ovog propisa prenose se direktive EU (NN 75/13).
Opasne kemikalije sukladno važećim propisima su kemikalije razvrstane kao:

eksplozivne
oksidirajuće
zapaljiva (vrlo lako z., lako z. i zapaljive)
otrovne (vrlo o. i otrovne)
kemikalije (štetne, nagrizajuće, nadražujuće)
koje dovode do preosjetljivosti te su karcinogene, mutagene, reproduktivno toksične, opasne za okoliš.
Biološka granična vrijednost (BGV) je ona koncentracija opasne kemikalije i/ili njezina metabolita, odnosno
bioloških učinaka nastalih pod djelovanjem te kemikalije u organizmu, koja se određuje u odgovarajućem
biološkom uzorku (krv, plazma, mokraća, izdahnuti zrak) radnika profesionalno izloženih kemikalijama u
svakodnevnom osmosatnom radu, uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje, a kod
koje prema sadašnjem stupnju saznanja NE dolazi do štetnih učinaka po zdravlje.
Kratkotrajna granična vrijednost izloženosti (KGVI): je ona koncentracija tvari kojoj radnik može bez opasnosti
od oštećenja zdravlja biti izložen kroz kraće vrijeme. Izloženost takvoj koncentraciji opasne tvari može trajati
najviše 15 minuta i NE smije se ponoviti više od 4 x tijekom radnog vremena. Između 2 izloženosti toj
koncentraciji mora proći najmanje 60 minuta. Vrijednosti kratkotrajne izloženosti se izražavaju u ml/m³ (ppm)
ili mg/m³.
Granična vrijednost izloženosti (GVI): je granica od prosjeka vremenski izmjerenih koncentracija (prosječna
koncentracija) tvari (plinovi, pare, aerosoli, prašine) u zraku na mjestu rada u zoni disanja radnika pri
temperaturi od 20°C i tlaku zraka od 1013 mbara, a koja prema sadašnjim saznanjima NE dovodi do oštećenja
zdravlja pri svakodnevnom osamsatnom radu (uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko
naprezanje), a izražena je u ml/m³ (ppm), odnosno u mg/m³ ili u broju vlakana /cm³.
Zdravstveni nadzor OCJENA zdravstvenog stanja radnika koji su izloženi određenim kemikalijama pri radu.
Propisana je obveza poslodavca u vezi s osiguranjem zdravog radnog okoliša, kao i prava radnika i/ili njihovih
predstavnika.
GVI i KGVI primjenjuju se prilikom ispitivanja u radnim prostorima, odnosno na mjestu rada radnika, u
kojima postoji OBVEZA ispitivanja u skladu s propisima zaštite na radu
U skladu s važećim propisima zaštite na radu poslodavac je dužan ispitivati radni okoliš u radnim
prostorima, odnosno na mjestu rada radnika, gdje se PROIZVODE ili KORISTE opasne kemikalije te iz
tog razloga postoji mogućnost oslobađanja opasnih tvari u okoliš u obliku plinova, para, aerosola,
prašina
Poslodavac treba voditi računo o tome da je koncentracija opasnih tvari u radnim prostorima, odnosno
na mjestu radnika NIŽA i stalno ispod graničnih vrijednosti izloženosti
U slučaju prekoračenja GVI poslodavac mora odmah u skladu s važećim propisom, poduzeti potrebne
mjere (primijeniti pravila zaštite na radu) u svrhu saniranja radnog okoliša
DO SANIRANJA radnog okoliša poslodavac radnicima mora osigurati korištenje odgovarajućih osobnih
zaštitnih sredstava kao i SKRBITI DA IH RADNICI KORISTE
Tek kad je radni okoliš saniran (koncentracije opasnih tvari su ispod GVI) poslodavac može dopustiti
rad radnicima i bez korištenja osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu dišnog sustava, u prostoru
odnosno na mjestu rada
196 STROJARSTVO
INSTALACIJE 197
Proizvođač, uvoznik, daljnji korisnik ili distributer opasne kemikalije i sredstva za zaštitu bilja ili biocida koji
stavlja u promet tvar pojedinačno ili u pripravku ili pripravak OBVEZAN je primatelju te tvari, odnosno pripravka
osigurati Sigurnosno-tehnički list (STL) sastavljen u skladu s važećim propisima, a NA ZAHTJEV korisnika opasne
kemikalije i STAVITI NA RASPOLAGANJE i druge dostupne podatke, a naročito one koji mogu imati utjecaj na
razvrstavanje kemikalije kao opasne.
Odredbe ovoga Pravilnika NE odnose se na životni okoliš u naseljima u okolini radnih prostorija i prostora, niti
na stanovnike tih naselja.
4. Zakon o vodi za ljudsku potrošnju NN 56/13
Ovim zakonom se UREĐUJE zdravstvena ispravnost vode za ljudsku potrošnju. Odredbe ovoga Zakona
PRIMJENJUJU se na sve vode bez obzira na njihovo porijeklo, prirodno (izvornom) stanje ili nakon obrade, ako
se koriste kao voda za ljudsku potrošnju ili u svrhu proizvodnje.
Odredbe ovog Zakona se primjenjuju na projektiranje građevina u kojima se koristi voda za ljudsku potrošnju i
na ispitivanje zdravstvene ispravnosti.
Voda namijenjena za ljudsku potrošnju je:

sva voda koja je u svojem izvornom stanju ili nakon obrade namijenjena za piće, kuhanje, pripremu
hrane ili druge potrebe kućanstava, neovisno o njezinom porijeklu te neovisno o tome potječe li iz
sustava javne vodoopskrbe, iz cisterni ili iz boca odnosno posuda za vodu
sva voda koja se rabi u industrijama za proizvodnju hrane u SVRHU proizvodnje, obrade, očuvanja ili
stavljanja na tržište proizvoda ili tvari namijenjenih za ljudsku potrošnju, osim ako nadležno tijelo ne
utvrdi da kakvoća vode NE MOŽE utjecati na zdravstvenu ispravnost hrane u njezinom konačnom
obliku.
Javna vodoopskrba je DJELATNOST zahvaćanja vode namijenjene ljudskoj potrošnji iz tijela podzemnih i
površinskih voda i njezine obrade te isporuke do krajnjeg korisnika ili do drugoga javnog isporučitelja vodne
usluge za više od 50 ljudi ili 10 m³/dan, ako se ti poslovi obavljaju putem vodnih građevina javne vodoopskrbe
kojima upravljaju pravne osobe registrirane za obavljanje javne vodoopskrbe – JAVNI ISPORUČITELJI VODNIH
USLUGA JAVNE VODOOPSKRBE.
Lokalna vodoopskrba je zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji iz tijela podzemnih i površinskih voda
te isporuka do krajnjeg korisnika putem vodnih građevina za lokalnu vodoopskrbu kojima NE upravlja pravna
osoba registrirana za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe.
Analiza vode je ODREĐIVANJE:

senzorskih
fizikalno-kemijskih
kemijskih
mikrobioloških
i drugih svojstava vode
radi utvrđivanja njezine zdravstvene ispravnosti.
Vodocrpilište (vodozahvat) je zahvat vode na mjestu gdje voda prirodno izvire na površinu odnosno na mjestu
gdje se putem zdenca voda crpi iz tijela podzemne vode, te iz tijela površinske vode.
Vodoopskrbni sustav je sustav opskrbe vodom za ljudsku potrošnju koji ima

uređeno i zaštićeno vodocrpilište
uređaj za kondicioniranje
vodospremu
crpne stanice
STROJARSTVO 197
198 INSTALACIJE
glavni dovodni cjevovod

vodoopskrbnu mrežu
Vodne građevine za vodoopskrbu su građevine i pripadajući uređaji pomoću kojih se zahvaća voda te prikuplja,
prerađuje i isporučuje potrošačima.
Vodoopskrbna mreža je sustav vodoopskrbnih cjevovoda kojima se voda transportira od vodocrpilišta do

potrošača. Hidranti i zasuni su sastavni dijelovi vodoopskrbne mreže.
Unutarnja vodoopskrbna mreža je sustav cijevi, ventila, slavina, sanitarnog pribora i drugih priključaka unutar
stambenih i drugih građevina NAKON VODOMJERA. Za unutarnju mrežu odgovoran je korisnik odnosno vlasnik
građevine, a NE javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe.
Ekvivalent stanovnika (ES) je potrošnja vode od 200 litara na dan po stanovniku.
M.D.K. je kratica za "maksimalno dopuštena koncentracija".
Zdravstveno ispravnom vodom za ljudsku potrošnju smatra se voda koja:

NE sadrži mikroorganizme, parazite i njihove razvojne oblike U BROJU koji predstavlja opasnost za
zdravlje ljudi
NE sadrži štetne tvari u koncentracijama koje same ili zajedno s drugim tvarima predstavljaju opasnost
za zdravlje ljudi
NE prelazi vrijednosti parametara zdravstvene ispravnosti vode, propisane ovim pravilnikom (članak
10. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona)
Zaštita od onečišćenja vode za ljudsku potrošnju

Sva vodocrpilišta vode koja su namijenjena ljudskoj potrošnji, kao i vodoopskrbni objekti, moraju BITI zaštićeni
od slučajnog ili namjernog onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za
ljudsku potrošnju.
Kod korištenja vode za javnu vodoopskrbu prednost ima voda kojoj nije potrebna dodatna obrada.
Vodi se NE smiju dodavati nikakve tvari osim onih koje zahtijeva postupak obrade ili dezinfekcije.
Materijali i drugi predmeti koji su u dodiru s vodom za ljudsku potrošnju (a čija se sukladnost dokazuje po
posebnom propisu) NE smiju imati utjecaj na njezinu zdravstvenu ispravnost.
Postupak u slučaju odstupanja od parametara za provjeru sukladnosti vode za ljudsku potrošnju

U slučaju kada se sustavom samokontrole (HACCP), monitoringom ili temeljem druge službene kontrole,
UTVRDI da voda za ljudsku potrošnju NE ispunjava propisane parametre sukladnosti (uzimajući u obzir mišljenje
nadležnog zavoda za javno zdravstvo i/ili mišljenje Stručnog povjerenstva) pravna osoba obvezna je PODUZETI
sljedeće mjere:
ograničiti isporuku vode,
obavijestiti Stručno povjerenstvo i mjesno nadležnu sanitarnu inspekciju ODMAH po saznanju, a
najkasnije u roku od 24 sata od kada se utvrdila nesukladnost
obavijestiti potrošače i dati im odgovarajuće preporuke, osim u slučaju kada Stručno povjerenstvo
ocijeni da je prekoračenje vrijednosti takvo da NE može imati utjecaja na zdravlje
istražiti uzrok odstupanja od parametara
provesti hitne mjere radi uklanjanja uzroka zdravstvene neispravnosti vode
Ako ograničenje isporuke vode traje više od 24 sata pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe
MORA osigurati potrošačima opskrbu vodom na drugi način.
Stručno povjerenstvo obvezno je predložiti mjere i procjenu ugroženosti zdravlja ljudi, uzimajući u obzir stupanj
prekoračenja M.D.K. pojedinih pokazatelja. Uspješnost provedenih mjera DOKAZUJE se laboratorijskim
ispitivanjem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ili nadležnog zavoda za javno zdravstvo županije, odnosno
Grada Zagreba.
O provedenim mjerama i rezultatima njihova provođenja, pravna osoba mora voditi evidenciju i dokumentaciju
i čuvati je 5 godina od provođenja mjera.
198 STROJARSTVO
INSTALACIJE 199
U slučaju elementarne nepogode, iznenadnog onečišćenja vodoopskrbnog sustava ili bilo kojeg drugog uzroka
odstupanja od parametara za provjeru sukladnosti koji se postojećim postupcima obrade vode NE može
otkloniti, a NE postoji rezervno vodocrpilište, NITI mogućnost opskrbe vodom za piće na drugi način, za daljnji
rad pravna osoba obvezna je podnijeti zahtjev Ministarstvu za odobravanje odstupanja od M.D.K. vrijednosti.
Informiranje i obavještavanje
Ministarstvo objavljuje na svojim net-u i po potrebi drugim sredstvima javnog priopćavanja, obavijesti o svim
dozvoljenim odstupanjima, mjerama koje se poduzimaju, rokovima i zdravstvenim rizicima vode za ljudsku
potrošnju, s naglaskom na posebno osjetljivu populaciju.
Dodatno obavještavanje javnosti provode i nadležni zavodi za javno zdravstvo uz savjetovanje
stanovništva ako je potrebno, osobito o zdravstvenim rizicima vode za ljudsku potrošnju, s naglaskom
na osjetljivu populaciju.
Odgovarajuće i ažurirane informacije o stanju vode za ljudsku potrošnju, prikupljene monitoringom u
svakom trenutku MORAJU biti dostupne javnosti (potrošačima) putem Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo, uključujući i godišnje i trogodišnje izvještaje o provedenim monitorinzima.
Odredbe ovoga Zakona NE primjenjuju se na vodu namijenjenu za medicinske svrhe, prirodne mineralne,
prirodne izvorske vode i stolne vode koje su uređene posebnim propisima, osim u dijelu u kojem se isti pozivaju
na odredbe ovoga Zakona.
5. Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima NN 92/12
Ovom uredbom se propisuje POSTUPNO SMANJIVANJE i UKIDANJE potrošnje kontroliranih i novih tvari te
smanjenje emisija fluoriranih stakleničkih plinova, kao i (neka nabrojena):
popis tih tvari
postupanje s tvarima, proizvodima i opremom koja sadrže te tvari ili o njima ovise
postupanje s tvarima, proizvodima i opremom nakon prestanka njihove uporabe
način prikupljanja, reciklaža i uništavanja tih tvari, uvoz, izvoz, stavljanje na tržište…
način određivanja godišnje KVOTE UVOZA kontroliranih tvari,
određivanje visinu naknade za pokriće troškova prikupljanja, reciklaža i uništavanja tih tvari
način označavanja proizvoda i opreme koja sadrži te tvari
Fluorirani staklenički plinovi:

fluorougljikovodici (HFC)
perfluorougljici (PFC)
sumporov heksafluorid (SF6) - GWP 22 200
te pripravci koji sadrže te tvari, bilo da su same ili u mješavini, neovisno jesu li nerabljene, prikupljene,
obnovljene ili oporabljene
Rashladne tvari:
1. Klorofluorougljici (CFC): kontrolirane tvari, uključujući njihove izomere;
op. R11, R12…; štetne za ozon i visok GWP
2. Klorofluorougljikovodici (HCFC): kontrolirane tvari, uključujući njihove izomere;
op. R22; op. manje štetne za ozon
3. Fluorougljikovodik (HFC): organski spoj koji se sastoji od ugljika, vodika i fluora i koji nema više od 6
atoma ugljika u molekuli;
op. staklenički plinovi: R134a, R404a, R407c; nema utjecaja za ozon ali imaju na efekt staklenika
(iznimno velik GWP)
Kontrolirane tvari: popis tvari iz Priloga 1. ove Uredbe, uključujući njihove izomere, bilo pojedinačne ili u
mješavini i bez obzira jesu li nerabljene, prikupljene, obnovljene ili oporabljene:
I skupina: kloro-fluoro-ugljici (CFC) - freoni, R12
II skupina: potpuno halogenirani kloro-fluoro-ugljici (CHC)
III skupina: haloni (op. spojevi s klorom, florom i bromom)
STROJARSTVO 199
200 INSTALACIJE
IV skupina: ugljik tetra-klorid

V skupina: tri-klor-etan
VI skupina: metil bromid
VII skupina: bromo-fluoro-ugljiko-vodici (HBFC)
VIII skupina: kloro-fluoro-ugljiko-vodici (HCFC) - R22
XI skupina: bromo-kloro-metan
X skupina: mješavina kontroliranih tvari
Potencijal globalnog zatopljenja (GWP): (op. eng. Global Warming Potential) potencijal klimatskog zagrijavanja
fluoriranog stakleničkog plina u odnosu na odgovarajući potencijal ugljikovog dioksida (CO2).
GWP se izračunava kao potencijal klimatskog zagrijavanja 1 KG PLINA u razdoblju od 100 godina U ODNOSU na
odgovarajući potencijal 1 KG CO2.
op. to je broj koji govori koliki je relativni utjecaj te tvari na stavaranje efekta staklenika u odnosu na utjecaj CO2
HCFC - > R22 = 1700 GWP
(op. ODP nije naveden ovom uredbom ali ipak da se nađe)

Faktor oštećenja ozonskog sloja (ODP): ili potencijal razgradnje ozona (eng. Ozone Depletion Potential) je
funkcija sposobnosti oslobađanja KLORA i broma te vremenske postojanosti u atmosferi. Kao referentna
vrijednost uzeto je djelovanje freona R-11 -> ODP = 1
Florirani ugljikovodici HFC ne sadrže klor te stoga ne razaraju ozon -> ODP = 1
CAS broj: jedinstveni identifikacijski broj za određenu kemijsku tvar (Chemical Abstract Service).
Protokol: Montrealski protokol iz 1987. godine o tvarima koje oštećuju ozonski sloj.
(op. Prema posljednjoj verziji Montrealskog protokola iz studenog 1992., plan za izbacivanje iz upotrebe CFC
rashladnih sredstava je sljedeći:
Polazna godina je 1986
Do 1994 godine, potrošnja CFC rashladnih sredstava mora se smanjiti za 25%
a do 1996 mora potpuno prestati
Za upotrebu u nerazvijenim zemljama, dozvoljeno je proizvoditi 10 do 15%. Uvode se stroži zakoni od onih
Montrealskom protokolu. Sadržaj Montrealskog protokola se treba smatrati kao minimalna odredba za
proizvodnju i upotrebu CFC rashladnih sredstava.)
Ukidanje i smanjivanje potrošnje kontroliranih tvari i fluoriranih stakleničkih plinova

Zabranjuje se:
proizvodnja kontroliranih tvari
proizvodanja proizvode i opreme koje ih sadrže
uvoz, izvoz kontroliranih i novih tvari
ispuštanje u zrak kontroliranih i novih tvari te fluoriranih stakleničkih plinova
stavljanje na tržište i korištenje ako ovom Uredbom nije drugačije propisano, te se NE odnosi na HCFC
koji su sadržani u postojećim proizvodima i opremi
stavljanje na tržište kontroliranih tvari i fluoriranih stakleničkih plinova u spremnicima za jednokratnu
uporabu, iznimno se dopušta samo za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu
stavljanje na tržište i korištenje protupožarnih sustava i aparata za gašenje požara koji sadrže halone,
osim za kritične primjene -> vlasnik ih je dužan povući iz uporabe (NE odnosi se za one koji se koriste
za kritične primjene)
korištenje sumporovog heksafluorida SF6 i njegovih pripravaka u tlačnom lijevu magnezija, osim kada
se godišnje troši manje od 850 kg sumporovog heksafluorida.
korištenje sumporovog heksafluorida i njegovih pripravaka za punjenje guma vozila
Stavljanje na tržište i korištenje kontroliranih tvari kao sirovina
Iznimno, kontrolirane tvari smiju se stavljati na tržište i koristiti kao:
sirovine te se smiju koristiti samo za te svrhe
procesni agensi te se smiju koristiti samo u tu svrhu
u svrhu oporabe
neophodne laboratorijske i analitičke primjene (osim HCFC koji je propisan drugačije)
200 STROJARSTVO
INSTALACIJE 201
korištenje ugljik tetraklorida za određivanje ugljikovodika, ulja i masti u vodi za piće
Stavljanje na tržište i korištenje HCFC-a te stavljanje na tržište proizvoda i opreme koji ih sadrže ili ovise o njima
IZNIMNO se SMIJU stavljati na tržište i koristiti samo za:
laboratorijsku i analitičku primjenu
korištenje nerabljenih klorofluorougljikovodika
prepakiranje i naknadn izvoz do 31.12.2019.
NE VRIJEDI: OPORABLJENI klorofluorougljikovodici HCFC smiju se stavljati na tržište i koristiti za

održavanje ili servisiranje postojeće rashladne i klimatizacijske opreme i dizalica topline do 31. 12.
2014. godine, POD UVJETOM da se na oznaci spremnika navede da je TVAR OPORABLJENA, kao i broj
šarže te naziv i adresa postrojenja u kojem je oporabljena.
NE VRIJEDI: OBNOVLJENI klorofluorougljikovodici HCFC smiju se koristiti za održavanje ili servisiranje
postojeće rashladne i klimatizacijske opreme i dizalica topline do 31. 12. 2014. godine, POD UVJETOM
da su bili prikupljeni iz takve opreme te ih mogu koristiti samo poduzetnici koji su prikupljanje obavili
kao dio održavanja i servisiranja.
Nove tvari
Nove tvari: tvari iz Priloga 2. (dio A) ove Uredbe, bilo pojedinačne ili u mješavini bez obzira jesu li nerabljene,
prikupljene, obnovljene ili oporabljene.
Zabranjuje se proizvodnja, stavljanje na tržište, korištenje, uvoz i izvoz novih tvari sadržanih u Prilogu 2. Dijelu A
ove Uredbe), osim novih tvari koje se koriste kao:
sirovina
za laboratorijsku i analitičku primjenu te na tvari uvezene radi provoza.
Uvoz izvoz kontroliranih tvari

Zabranjuje se uvoz/izvoz kontroliranih tvari i/ili proizvoda i opreme koji nisu osobni predmeti i koji sadrže
kontrolirane tvari ili o njima ovise, OSIM kontroliranih tvari koje se koriste kao:
sirovine,
procesni agensi
za laboratorijsku i analitičku primjenu
VRIJEDI: klorofluorougljikovodici HCFC smiju se stavljati na tržište za prepakiranje i naknadni izvoz do
31. prosinca 2019. godine; koji će najkasnije do 31.12.2020. biti prepakirani i ponovo izvezeni u državu
(stranku Protokola) u kojoj potrošnja ili izvoz klorofluorougljikovodika nisu zabranjeni.
samo za kritične primjene (samo kao prikupljeni, obnovljeni ili oporabljeni haloni), pod uvjetom da ih
uvozi Centar za halone
NE VRIJEDI: metil bromida za primjenu u izvanrednim okolnostima ili do 31.12.2014. godine, za

prepakiranje i ponovni izvoz za primjenu u karanteni i prije otpreme, POD UVJETOM da se ponovni
izvoz obavi u godini uvoza
Članak 22. Zabranjuje se izvoz i uvoz kontroliranih tvari te proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o
njima ovise u ili iz bilo koje države koja NIJE stranka Protokola.
Propuštanje i emisije kontroliranih tvari i fluoriranih stakleničkih plinova

Operater opreme ili sustava OSIGURAVA redovite kontrole propuštanja nepokretne opreme ili sustava od
strane ovlaštenog servisera prema sljedećim vremenskim razdobljima:
Oprema i sustavi koji sadrže 3 kg ili više kontrolirane tvari ili fluoriranih stakleničkih plinova provjeravaju
se na propuštanje najmanje jednom svakih 12 mjeseci, osim hermetičkih sustava koji sadrže manje od
6 kg tih tvari
Oprema i sustavi koji sadrže 30 kg ili više kontrolirane tvari ili fluoriranih stakleničkih plinova
provjeravaju se na propuštanje najmanje jednom svakih 6 mjeseci
Oprema i sustavi koji sadrže 300 kg ili više kontrolirane tvari ili fluoriranih stakleničkih plinova
provjeravaju se na propuštanje najmanje jednom svakih 3 mjeseca. Operator je dužan ugraditi sustave
za otkrivanje propuštanja te ih kontrolirati svakih 12 mjeseci.
STROJARSTVO 201
202 INSTALACIJE
Svako otkriveno propuštanje otkloni najkasnije u roku od 14 dana.

Ukoliko je došlo do propuštanja i ono je bio otklonjeno, u roku od mjesec dana potrebno je ponoviti postupak
kontrole propuštanja da bi se potvrdilo da je popravak bio uspješan.
Ako postoji ispravan i prikladan sustav za otkrivanje propuštanja, učestalost kontrola se može smanjiti na pola
(vrijedi za sustave od 30 kg i 300 kg).
Za opremu i sustave koji sadrže 3 kg ili više kontrolirane tvari ili fluoriranih stakleničkih plinova operateri
opreme ili sustava se dužni voditi servisnu karticu, odnosno evidenciju o podacima od 1. siječnja 2013. godine.
Operator je dužan je u roku 15 dana pisanim putem obavijestiti Ministarstvo o uključivanju opreme ili sustava
u uporabu.
Ovlašteni serviser sastavlja zapisnik o obavljenom pregledu opreme i sustava. Operater opreme ili sustava iz
dužan je zapisnik čuvati 5 godina.
Proizvodi i oprema koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise

Nepokretni rashladni i klimatizacijski uređaji:
hladnjaci, ledenice, ledomati, rashladna postrojenja uređaji
uređaji za odvlaživanje (dehumidifikatori)
hladnjaci vode
dizalice topline
klimatizacijski uređaji
Pokretni rashladni i klimatizacijski uređaji:
hladnjače
klimatizacijski uređaji vozila, zrakoplova i plovila, bilo da su ugrađeni ili u dijelovima
proizvodi u obliku aerosola (spreja), osim onih koji se primjenjuju u medicini
otapala (razrjeđivači za boje i lakove, odstranjivači ulja i masti, prašine ili plijesni, sredstva za čišćenje
filmova.. )
proizvodi, sustavi i aparati za gašenje požara (sadrže halone)
polimerni materijali (prilikom porizvodnje se koriste tvari)
6. Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada NN 03/07
Ovim se Tehničkim propisom, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za zgradu, PROPISUJU:

tehnička svojstva za sustave ventilacije, sustave djelomične klimatizacije te klimatizacije u zgradama
zahtjevi za projektiranje
zahtjevi za izvođenje sustava
zahtjevi za uporabljivost
zahtjevi za održavanje
drugi zahtjevi za sustave
Projektiranje, građenje, održavanje i način korištenja zgrade moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani
ovim Propisom, a ispunjavanje bitni zahtjeva za zgradu postiže se odgovarajućim sustavom koji ima tehnička
svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom.
Ovaj Propis se NE primjenjuje na:

prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom
sustave namijenjene za odvođenje dima i topline nastalih u požaru
čiste prostore (kao što su operacijske dvorane, prostori za ispitivanje lijekova, dijelovi laboratorija,
mikro i nanotehnologija i sl.)
skloništa
garaže
industrijske objekte i proizvodne pogone
skladišta
Sustav ventilacije je sustav koji služi za dovođenje vanjskog i odvođenje onečišćenog zraka iz zgrade, iz više
prostorija ili iz samo jedne prostorije u zgradi.
202 STROJARSTVO
INSTALACIJE 203
Sustav klimatizacije je sustav kojim se DJELUJE na temperaturu, vlažnost i kvalitetu zraka te ostvaruje prisilna
izmjena zraka u prostoriji što neposredno služi postizanju mikro higijenskih uvjeta i odgovarajućeg stupnja
ugodnosti prostora.
Sustav djelomične klimatizacije je sustav kod kojeg bilo koja od značajki koje mora ispunjavati sustav
klimatizacije NIJE ispunjena i kontrolirana.
Prirodna ventilacija je prozračivanje prostorija kod kojeg se zrak u prostoriji izmjenjuje korištenjem njegovih
prirodnih svojstava pri različitim temperaturama u prostoriji i izvan nje, a ostvaruje se kroz prozore,
kontrolirane otvore na pročeljima ili ventilacijskim kanalima.
Prisilna ventilacija je prozračivanje prostorija kod kojeg je strujanje zraka potpomognuto djelovanjem
ventilatora, odnosno dodatne mehaničke energije.
Termodinamička priprema zraka je proces izmjene topline i tvari u sustavima ventilacije, djelomične
klimatizacije i klimatizacije koji se odvija dovođenjem i/ili odvođenjem TOPLINE i dovođenjem /ili odvođenjem
VLAGE zraku sukladno zahtjevima stupnja ugodnosti prostora tijekom cjelogodišnjeg razdoblja.
Zgrada jest građevina s krovom i zidovima u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja određenog stupnja
ugodnosti prostora; zgradom se podrazumijeva zgrada kao cjelina odnosno dio zgrade kao odvojenu
funkcionalnu cjelinu.
Sustavi ventilacije obzirom na način izmjene zraka su:

sustavi s prirodnom izmjenom zraka
sustavi s prisilnom izmjenom zraka
Sustavi ventilacije s prisilnom izmjenom zraka obzirom na način termodinamičke pripreme zraka su:
sustavi bez termodinamičke pripreme zraka (s ograničenom primjenom)
sustavi s termodinamičkom pripremom zraka (proces grijanja odnosno dovođenja topline – zimsko
razdoblje)
Sustavi djelomične klimatizacije s obzirom na kvalitetu zraka su:

sustavi za rad s vanjskim zrakom
sustavi za rad bez vanjskog zraka
sustavi za rad s mješavinom vanjskog i optočnog zraka
Sustavi klimatizacije obzirom na kvalitetu zraka su:

sustavi za rad s (samo) vanjskim zrakom
Građevni, strojarski i drugi proizvod mogu se ugraditi u sustave ako ispunjavaju zahtjeve posebnih propisa i ako
je za njega izdana isprava o sukladnosti.
Građevni, strojarski i drugi proizvodi od kojih se izvode sustavi moraju biti međusobno usklađeni na način da
nakon izvedbe sustava osiguravaju ispunjavanje zahtjeva određenih ovim propisom.
Sustavi moraju imati tehnička svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim propisom.
Tehnička svojstva sustava

Tehnička svojstva postižu se projektiranjem i izvođenjem sustava u skladu s odredbama ovoga propisa.
Očuvanje tehničkih svojstava postiže se održavanjem sustava u skladu s odredbama ovoga propisa.
Ova svojstva se moraju ostvariti kod rekonstrukcije odnosno adaptacije zgrade.
Tehnička svojstva sustava ventilacije moraju biti takva da tijekom trajanja zgrade u koju su ugrađeni (te po
projektu izvedeni i održavani), PODNESU sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša tako da se:
STROJARSTVO 203
204 INSTALACIJE
u slučaju požara spriječi širenje vatre i dima unutar zgrade, odnosno širenje vatre na susjedne
građevine
u zgradi zadovolje uvjeti kvalitete zraka te spriječi sakupljanje vlage u dijelovima zgrade ili na
površinama unutar zgrade
izbjegnu moguće ozljede korisnika zgrade
razina buke kao posljedica rada sustava bude na takvoj razini da NE ugrožava zdravlje, osigura noćni
mir, odmor i rad te da se sustavima SPRIJEČI širenje buke između pojedinih prostora u zgradi
Tehnička svojstva sustava ventilacije s procesom grijanja zraka, sustava djelomične klimatizacije i sustava
klimatizacije moraju biti takva da tijekom trajanja zgrade u koju su ugrađeni PODNESU sve utjecaje uobičajene
uporabe i utjecaje okoliša tako da:
ispune sve gore navedene uvjete
osiguraju zadovoljavajuće toplinske uvjete u zgradi uz potrošnju energije jednaku ili nižu od potrošnje
određene posebnim propisom
Ako se ISPUNE ova gore navedena tehnička svojstva sustava smatra se da zgrada ispunjava bitne zahtjeve za
građevinu:
sigurnost u slučaju požara
higijne, zdravlja i okoliš
sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe
zaštite od buke
gospodarenje energijom i očuvanje topline
u odnosu na ventilaciju, djelomičnu klimatizaciju i klimatizaciju zgrada.
Projektiranje sustava
Projektiranjem sustava MORAJU se za izvođenje i projektirani uporabni vijek sustava i zgrade PREDVIDJETI
utjecaji koji proizlaze iz načina i redoslijeda izvođenja
uvjeti uobičajene uporabe sustava
utjecaja okoliša na sustave i zgradu
Projektom sustava MORA se (u skladu s propisom) dokazati da će zgrada tijekom izvođenja sustava i
projektiranog uporabnog vijeka ISPUNJAVATI bitne zahtjeve za građevinu (op.gore navedeno) u odnosu na
potrebu izmjena i kvalitetu zraka u prostorijama zgrade.
Ako posebnim propisom NIJE drukčije propisano, uporabni vijek sustava je najmanje 25 godina.
Kada je POTREBNA dodatna zaštita sustava, radi ispunjavanja zahtjeva iz ovoga propisa, ta će se zaštita
SMATRATI sastavnim dijelom tehničkog rješenja sustava.
Ispunjavanje temeljni zahtjeva za građevinu DOKAZUJE se u glavnom projektu za:

zaštitu od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline - proračunima tehničkih karakteristika i
energetske opravdanosti sustava
zaštitu od požara - sprječavanju širenja vatre i dima unutar zgrade i na susjedne građevine,
određivanjem odgovarajućih svojstava dodatne zaštite u skladu s propisanom razinom zaštite od
požara
higijnu, zdravlje i okoliš - određivanjem odgovarajućih tehničkih karakteristika i svojstava dijelova
sustava te primjenom propisanih mjera
Za projektiranje sustava primjenjuju se hrvatske norme i priznata tehnička pravila koja su dana u Prilogu A.
Prilog A pobliže određuje projektiranje sustava:
temperatura i vlažnost zraka u klimatiziranim prostorijama
broj potrebnih izmjena zraka odnosno kvaliteta zraka
buka u ventiliranim, djelomično klimatiziranim i klimatiziranim prostorima
204 STROJARSTVO
INSTALACIJE 205
Dopuštena je primjena i drugih pravila projektiranja sustava koja se razlikuju od danih pravila, ako se DOKAŽE
da se primjenom tih pravila ispunjavaju zahtjevi ovoga propisa najmanje na razini koja je određena našim
propisanim normama i priznatim tehničkim pravilima.
Sadržaj glavnog projekta ZGRADE u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje sustava i uvjete za njegovo
izvođenje i održavanje obuhvaćeno je strojarskim projektom te po potrebi arhitektonskim i/ili građevinskim,
elektrotehničkim projektom te projektima ostalih struka.
Strojarski projekt sustava koji je sastavni dio glavnog projekta zgrade mora sadržavati:
tehnički opis
 opis rada sustava i način uporabe, gospodarenja energijom u svrhu uštede energije
 utjecaj sustava na okoliš (buka, vibracije, zagađenost, povrat topline)
 opis rješenja ugradnje, pričvršćenja i ovješenja na nosivu konstrukciju zgrade
 određivanje svojstava i položaja dijelova sustava NAMIJENJENIH sprječavanju širenja vatre i dima
u skladu s propisanom razinom zaštite od požara i požarnim sektorima
 uvjete za održavanje sustava, uključivo uvjete za zbrinjavanje dijelova sustava nakon zamjene ili
djelomičnog uklanjanja
 zahtjeve za završnu obradu ploha i geometriju kanala kada se isti izvode kao zidani odnosno
betonski proračun (ovisno o sustavu)
proračun
 termodinamički proračun toplinskih opterećenja zgrade (ljeto/zima)
 proračun tehničkih svojstava elemenata odnosno komponenata s postupkom odabira uzimajući u
obzir gospodarenje energijom (toplinska i električna), posebno odabir glede stupnja iskoristivosti
podsustava i sustava u cjelini
 hidraulički proračun vodnih sustava
 hidraulički proračun zračnih sustava
 proračun sustava povrata energije za sve uređaje s količinom vanjskog zraka većom od 2 500 m/h,
 akustički proračun sustava uključivo utjecaj na zgradu i okoliš te rješenje sprječavanja prijenosa
vibracija sustava na konstrukciju zgrade,
 bilancu toplinske, rashladne i električne energije za sve elektromotorne pogone
kontrola i osiguranja kvalitete
 svojstva koja moraju imati proizvodi koji se ugrađuju u sustave
 ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti elemenata sustava koji se izrađuju na gradilištu, a
za potrebe tog gradilišta (tlačne i funkcionalne probe, tehnologije zavarivanja i spajanja uključivo
metode ispitivanja zavarenih spojeva)
 uvjeti izvođenja i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja sustava, a koji imaju
utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih svojstava sustava i ispunjenja bitnih zahtjeva
za sustave i zgrade
 tehnološki postupak izvođenja i ugradnje komponenata i elemenata sustava
 zahtjevi učestalosti periodičnih pregleda tijekom održavanja sustava, pregled i opis potrebnih
kontrolnih
 postupaka ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima će se dokazati sukladnost s projektom
predviđenim svojstvima
 postupak ispitivanja učinkovitosti projektiranih i izvedenih sustava prije uporabe i kod pune
zaposjednutosti zgrade
 druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim propisom i posebnim propisima
crteži - nacrti moraju biti izrađeni minimalno u mjerilu 1 : 100
 situaciju zgrade u koju je ugrađen sustav izrađenu na izvodu iz katastra
 nacrte (tlocrte, presjeke, poglede) i prostorne prikaze sa točnim položajem sustava u zgradi
 funkcionalne sheme sustava
Arhitektonski ili građevinski projekt u dijelu koji se odnosi na tehničko rješenje sustava mora sadržavati:
u nacrtima - nacrti moraju biti izrađeni minimalno u mjerilu 1 : 100
 položaj prodora i prolaza ventilacijskih kanala i cijevnog razvoda
STROJARSTVO 205
206 INSTALACIJE
 položaj ulaznih i izlaznih otvora ventilacijskih kanala

 položaj svih dijelova sustava smještenih na krovu zgrade te visina zgrade uključivo s opremom
 položaj svih dijelova sustava na pročeljima zgrade
Dio projekta koji se odnosi na tehničko rješenje podsustava automatske regulacije, strojarski projekt odnosno
elektrotehnički projekt mora sadržavati:
tehnički opis
 rješenja automatske regulacije sustava
 upravljanja i položaja opreme u zgradi
 upravljanja dijelovima sustava namijenjenih sprječavanju širenja dima i vatre
 upravljanja sustavom u slučaju požara
 upravljanja sustavom odimljavanja
 program centralnog nadzornog sustava i povezivanja podsustava automatskog upravljanja i
regulacije u svrhu procesa gospodarenja energijom
 kontrole parametara temperature, vlage, buke i kvalitete zraka
programu kontrole i osiguranja kvalitete:
 svojstva koja moraju imati proizvodi koji se ugrađuju u podsustav
 tehnološki postupak izvođenja i ugradnje pojedinih komponenata i elemenata podsustava
 postupak probnih ispitivanja podsustava
 zahtjevi učestalosti periodičnih pregleda tijekom održavanja podsustava, pregled i opis potrebnih
kontrolnih postupaka i protokola ispitivanj
crteži:
 funkcionalne sheme podsustava
 međusobna funkcionalna povezivanja komponenata podsustava
Projekt rekonstrukcije odnosno adaptacije zgrade kojim se utječe na tehnička svojstva sustava OBVEZNO mora
sadržavati podatke o utvrđenim zatečenim tehničkim svojstvima sustava. Iznimno se za određene vrste zgrada,
(propisano posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o gradnji), izrađuje se elaborat postojećeg
stanja kao podloga za izradu glavnog projekta.
Izvođenje i uporabljivost sustava

Pri izvođenju sustava izvođač je dužan pridržavati se projekta i tehničkih uputa za ugradnju i uporabu proizvoda
i odredaba ovoga propisa.
Kod preuzimanja proizvoda izvođač sustava mora utvrditi je li:
proizvod isporučen s oznakom u skladu s posebnim propisom i odgovaraju li podaci na dokumentaciji s
onima na oznaci proizvoda
proizvod isporučen s tehničkim uputama za ugradnju i uporabu na hrvatskom jeziku
jesu li svojstva proizvoda (rok uporabe, trajnost) sukladni svojstvima i podacima određenim glavnim
projektom
Utvrđene stavke koje su gore navedene zapisuju se u građevinski dnevnik koji izvođač mora imati na gradilištu.
Ugradnju proizvoda mora odobriti nadzorni inženjer.
Održavanje sustava
Održavanje sustava mora biti takvo da se tijekom trajanja zgrade OČUVAJU njezina tehnička svojstva i
ispunjavaju zahtjevi određeni projektom zgrade i ovim propisom, te drugi bitni zahtjevi.
Održavanje sustava koji je izveden odnosno koji se izvodi u skladu s PRIJE VAŽEĆIM PROPISIMA mora biti takvo
da se tijekom trajanja zgrade očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom zgrade
i propisima u skladu s kojima je sustav izveden.
Održavanjem sustava zgrade NE smiju se ugroziti tehnička svojstva i ispunjavanje propisanih zahtjeva za
sustave.
Održavanje sustava podrazumijeva:
206 STROJARSTVO
INSTALACIJE 207
redovite preglede sustava, u razmacima i na način određen projektom zgrade i pisanom izjavom o
izvedenim radovima i o uvjetima održavanja zgrade, ovim propisom i/ili posebnim propisom donesenim
u skladu s odredbama Zakona o gradnji
izvanredne preglede sustava nakon kakvog izvanrednog događaja ili po inspekcijskom nadzoru
izvođenje radova kojima se sustav zadržava ili se vraća u stanje određeno projektom zgrade
Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja sustava, dokumentira se u skladu s projektom zgrade te:
izvješćima o pregledima i ispitivanjima sustava
zapisima o radovima održavanja
na drugi prikladan način
7. Tehnički propis za dimnjake u građevinama NN 3/07
Ovim se propisom, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju

tehnička svojstva za dimnjake u građevinama
zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje dimnjaka drugi zahtjevi za dimnjake
tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u dimnjake
Ovaj propis se NE primjenjuje na samostojeći dimnjak i dimnjak koji je isključivo u funkciji proizvodnog pogona.
Dimnjak je dio građevnog sklopa građevine, u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala postojan na
požar čađe, koji služi za siguran i neometan odvod dimnih plinova u vanjsku atmosferu, koji su nastalih radom
uređaja za loženje koji je priključen na dimnjak.
Montažni dimnjak je dimnjak koji se izvodi na gradilištu od međusobno usklađenih građevnih proizvoda
Predgotovljeni (sistemski) dimnjak je dimnjak sastavljen u proizvodnom pogonu izvan gradilišta od međusobno
usklađenih građevnih proizvoda i drugih proizvoda, koji se ugrađuje u građevinu kao predgotovljeni građevni
proizvod.
Zidani dimnjak je dimnjak koji se zida na gradilištu od punih opeka.
Dimovod je prolaz za provođenje produkata izgaranja u vanjsku atmosferu.
Pričuvni dimnjak jest dimnjak najmanje ploštine svijetlog otvora 200 cm2 koji služi za priključenje uređaja za
loženje na kruta goriva u izvanrednim uvjetima.
Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj propis:

glineni/keramički proizvodi za dimnjake
metalni proizvodi za dimnjake
betonski proizvodi za dimnjake
predgotovljeni (sistemski) dimnjaci
drugi građevni proizvodi
Dimnjaci i građevni proizvodi MORAJU imati tehnička svojstva (nosivost konstrukcije…) te moraju ispunjavati
druge zahtjeve propisane ovim propisom, čime se postiže ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu u odnosu
na odvođenje dimnih plinova.
Tehnička svojstva dimnjaka - bitni zahtjevi za dimnjake

Tehnička svojstva dimnjaka MORAJU podnijeti sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje iz okoliša, tijekom
trajanja građevine, odnosno tijekom izvođenja, održavanja te uporabe dimnjaka:
predvidiva djelovanja na građevinu NE prouzroče rušenje ili oštećenje dimnjaka
NE prouzroči, prenese i/ili širi požar
NE proizvode buku preko dozvoljene razine prema posebnom propisu
STROJARSTVO 207
208 INSTALACIJE
uslijed odvođenja (oslobađanja) dimnih plinova iz ložišta NE budu ugrožena higijena, zdravlje ljudi i
okoliš
izbjegnu moguće ozljede korisnika
potrošnja energije bude jednaka propisanoj razini ili manjoj od nje
Osim s gore navedenim uvjetima, tehnička svojstva dimnjaka moraju biti usklađena s uređajem za loženje i njemu
pripadajućom priključnom cijevi i/ili gorivom, koji se namjerava priključiti na dimnjak.
Gore navedena tehnička svojstva postižu se projektiranjem i izvođenjem, dok se očuvanje tehničkih svojstava
dimnjaka postiže održavanjem dimnjaka u skladu s odredbama ovoga propisa.
Dimnjak mora nakon rekonstrukcije odnosno adaptacije građevine čiji je sastavni dio, imati jednaka ili povoljnija
tehnička svojstva nego prije rekonstrukcije odnosno adaptacije.
8. Tehnički pravilnik o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 97/14,
Ovim Tehničkim propisom se propisuju tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske
zaštite građevinskog dijela zgrade, tehničkih sustava KGV i H, PTV-a i rasvjete koje TREBA ispuniti prilikom:
projektiranja i građenja novih zgrada, te tijekom uporabe postojećih zgrada koje se griju na Tu < 12 °C
projektiranja rekonstrukcije postojećih zgrada koje se griju na Tu < 12 °C
ostali tehnički zahtjevi
svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode u odnosu na njihove bitne značajke, a koji se ugrađuju
u zgradu u svrhu ispunjavanja temeljnog zahtjeva za građevinu: "gospodarenje energijom i očuvanje
topline"
sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za GH te toplinsku zaštitu
sadržaj Iskaznice energetskih svojstava zgrade
održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu
Ovim propisom se prenosi Direktiva 2010/31/EU od 19.05.2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada koji se
odnosi na propisivnanje:
minimalnih zahtjeva za energetska svojstva NOVIH zgrada i POSTOJEĆIH zgrada kod kojih se provode
značajne obnove
minimalne zahtjeve građevnih dijelova zgrada koji čine dio ovojnice zgrade i tehničkih sustava zgrada
kada se ugrađuju, zamjenjuju ili moderniziraju i potrebu izrade elaborata tehničke, ekološke i
ekonomske primjenjivosti alternativnih sustava za opskrbu energijom za nove zgrade
Zahtjeve iz ovoga Propisa koji se moraju ispuniti projektiranjem i građenjem novih zgrada, odnosno
projektiranjem rekonstrukcije i rekonstrukcijom postojećih zgrada, vlasnik zgrade je dužan očuvati njezinim
održavanjem.
Za zgrade za koje nije predviđeno grijanje ili koje se griju do temperature 12 °C, moraju se, u skladu s namjenom
zgrade, pri projektiranju i građenju novih, odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukciji postojećih zgrada,
ispuniti zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na:
toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta
sprječavanje nastajanja građevinske štete, koja nastaje npr. zbog kondenzacije vodene pare
racionalnu uporabu energije za rasvjetu
Ovi gore navedeni uvjeti ne odnose se na negrijana skladišta, spremišta i zgrade slične namjene.
Ovaj Propis ne primjenjuje se na:

zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje
privremene zgrade izgrađene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta
staklenike koji se koriste u poljoprivredi
radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i zgrade gospodarske namjene koje se, u skladu sa
svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene
zračne zavjese
šatore i slične privremene građevine, koje se mogu višekratno postavljati i rastavljati
građevine i radove određene posebnim propisom koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske
dozvole i bez glavnog projekta
208 STROJARSTVO
INSTALACIJE 209
Definicije
Dizalica topline jest uređaj koji prenosi toplinu iz toplinskog spremnika niže temperaturne razine prema
toplinskom spremniku više temperaturne razine. Toplinski spremnik može biti zrak, voda ili tlo.
Energija iz obnovljivih izvora jest energija iz obnovljivih nefosilnih izvora:

energija vjetra
sunčeva energija
aerotermalna
geotermalna
hidrotermalna energija i energija mora
hidroenergija
biomasa
deponijski plin
plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda
bioplinovi
Faktor fH,hr je količnik broja sati pogona u kojem tehnički sustav grijanja održava unutarnju projektnu
temperaturu i ukupnog broja sati u jednom tjednu
Faktor fC,day je količnik broja dana pogona u kojem tehnički sustav hlađenja održava unutarnju projektnu
temperaturu i ukupnog broja dana u jednom tjednu
Faktor oblika zgrade f0 = A/Ve (m-1), jest količnik oplošja, A (m2), i obujma, Ve (m3), grijanog dijela zgrade
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje, QH,nd (kWh/a), jest računski određena količina topline koju
sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutarnje projektne temperature
u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade
Godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje, QC,nd (kWh/a), jest računski određena količina topline koju
sustavom hlađenja treba tijekom jedne godine odvesti iz zgrade za održavanje unutarnje projektne temperature
u zgradi tijekom razdoblja hlađenja zgrade
Građevni dio zgrade jest glavni dio tijela zgrade (npr. zid, pod, krov, građevinski otvor i dr.)
Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom višom od 12 °C, koja se grije
neposredno ogrjevnim tijelima ili posredno zbog prostorne povezanosti s neposredno grijanim prostorijama. Sve
grijane prostorije čine grijani dio zgrade.
Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem, HVe,adj (W/K), jest količnik između toplinskog toka koji se prenosi
iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru izmjenom zraka u prostoriji s vanjskim zrakom i razlike između
unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature;
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, Htr,adj (W/K), jest količnik između toplinskog toka koji se
transmisijom prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike između unutarnje projektne
temperature grijanja i vanjske temperature;
Zgrada gospodarske namjene jest zgrada koja se koristi za poljoprivredne svrhe (staja, vinarija i sl.) ili industrijske
proizvodne i skladišne svrhe;
Nova zgrada jest izgrađena zgrada prije nego je puštena u pogon, odnosno prije početka uporabe
Obujam grijanog dijela zgrade, Ve (m3), jest bruto obujam, obujam grijanog dijela zgrade kojemu je oplošje A
(m2)
STROJARSTVO 209
210 INSTALACIJE
Obujam grijanog zraka, V (m3), jest neto obujam, obujam grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak. Taj se
obujam određuje koristeći unutarnje dimenzije ili prema približnom izrazu:
V = 0,76·Ve za zgrade do tri etaže
V = 0,8·Ve u ostalim slučajevima
Oplošje grijanog dijela zgrade, A (m2), jest ukupna ploština građevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade
od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (ovojnica grijanog dijela zgrade), uređena prema HRN EN
ISO 13789:2008, dodatak B, za slučaj vanjskih dimenzija građevnih dijelova;
Ovojnica zgrade jest skup objedinjenih elemenata zgrade koji razdvajaju njezin unutarnji prostor od vanjskog
prostora i od negrijanog prostora zgrade (negrijanim prostorom smatraju se npr.: potkrovni prostor, garaža,
kotlovnica, strojarnica, negrijano stubište)
Ovojnica hladnjače jest skup objedinjenih elemenata zgrade ili dijela zgrade projektirane i hlađene na unutarnju
projektnu temperaturu od 12 °C ili nižu, za građevne dijelove koji razdvajaju unutarnji prostor hladnjače od
vanjskog prostora ili dijelova zgrade koji nisu u funkciji hladnjače;
Primarna energija Eprim jest energija iz obnovljivih i neobnovljivih izvora koja nije podvrgnuta niti jednom
postupku pretvorbe. Izračunava se prema Algoritmu (Algoritam za izračun energetskih svojstva zgrade).
Referentna klima jest klima za meteorološke postaje preuzete kao karakteristične za područje kontinentalnog
(kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz
Priloga »E« za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju Θmm jest ≤ 3 °C) i za područje primorskog
(kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz
Priloga »E« za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju Θmm jest > 3 °C) dijela Hrvatske;
Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90 % bruto podne površine namijenjeno za
stanovanje, odnosno da nema više od 50 m2 ploštine neto podne površine u drugoj namjeni. Stambenom
zgradom smatra se i zgrada s apartmanima, zgrada za stanovanje zajednica (dječji, đački i studentski domovi,
domovi umirovljenika, zatvori i sl.) te zgrada izdvojenih stacionara bolnica;
Unutarnja projektna temperatura grijanja, Jint,set,H (°C), jest projektom predviđena temperatura unutarnjeg
zraka svih prostora grijanog dijela zgrade;
Vanjska temperatura, Je (°C), jest srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka na lokaciji zgrade prema
podacima iz Priloga »E« za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju Jmm ;
Vanjska projektna temperatura za strojarske projekte grijanja jest temperatura vanjskog zraka Jminym (°C) prema
podacima iz Priloga »E« za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju;
Značajna obnova zgrade jest rekonstrukcija zgrade gdje ukupni trošak rekonstrukcije ovojnice zgrade ili
tehničkog sustava zgrade prelazi 25 % vrijednosti zgrade, ne računajući vrijednost zemljišta na kojemu se zgrada
nalazi ili se rekonstrukciji podvrgava više od 25 % površine ovojnice zgrade;
Zgrada jest građevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja određenih klimatskih
uvjeta, namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari, a sastoji se od tijela zgrade,
instalacija, ugrađene opreme i prostora zgrade;
Zgrada gotovo nulte energije jest zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo
niska količina energije podmiruje se iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se
proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni ovim Propisom.
Od 31. prosinca 2020. sve nove zgrade moraju biti „zgrade gotovo nulte energije“; a nakon 31. prosinca 2018.
nove zgrade koje koriste tijela javne vlasti odnosno koje su u vlasništvu tijela javne vlasti moraju biti „ zgrade
gotovo nulte energije“.
210 STROJARSTVO
INSTALACIJE 211
Zgrada mješovite namjene jest zgrada koja ima više od 10 % neto podne površine u drugoj namjeni od osnovne
i kada je ploština te neto podne površine u drugoj namjeni veća od 50 m2, zbog čega je potrebno zgradu podijeliti
u toplinske zone koje se proračunavaju u skladu s namjenom.
Prilozi propisu
Sastavni dio ovoga Propisa su prilozi:
Prilog »A« u kojemu su popisane hrvatske norme i druge tehničke specifikacije za proračune i ispitivanja
građevnih dijelova zgrade i zgrade kao cjeline u pogledu zahtjeva za racionalnu uporabu energije i
zahtjeva za toplinsku zaštitu koje treba ispuniti prilikom projektiranja novih i rekonstrukcije postojećih
zgrada na primjenu kojih upućuje ovaj Propis;
Prilog »B« u kojemu su popisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenata prolaska topline, U
[W/(m2·K)], građevnih dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektiranju novih i projektiranju
rekonstrukcije postojećih zgrada i utvrđene vrijednosti tehničkih svojstava nekih građevnih proizvoda s
kojima se mogu provoditi dokazni proračuni propisani ovim Propisom;
Prilog »C« u kojemu su propisani obrasci Iskaznica energetskih svojstava zgrade za zgradu grijanu na
temperaturu 18 °C ili višu i Iskaznice energetskih svojstava zgrade za zgradu grijanu na temperaturu od
12 °C do 18 °C;
Prilog »D« u kojemu je sadržan katalog s grafičkim prikazima dobro riješenih toplinskih mostova na
zgradama.
Prilog »E« u kojemu su sadržane meteorološke veličine za klimatski mjerodavne meteorološke postaje
(u daljnjem tekstu: postaje) potrebne za proračun fizikalnih svojstava zgrade u pogledu racionalne
uporabe energije i toplinske zaštite (Meteorološki parametri u tablicama po postajama, Reprezentativna
godina Zagreb Maksimir, Reprezentativna godina Split Marjan)
Prilog »F« u kojemu su sadržane tablice energetske učinkovitosti sustava za automatizaciju i upravljanje
i tablica organizacije i funkcija sustava automatizacije i upravljanja.
Ako je glavni projekt zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu nove zgrade odnosno
rekonstrukciju postojeće zgrade izrađen u skladu s ovim Propisom, te ako je zgrada izgrađena, održavana
odnosno rekonstruirana u skladu s tim projektom, smatra se da zgrada ispunjava temeljni zahtjev za građevinu
gospodarenje energijom i očuvanje topline u dijelu uštede energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu
potrošne tople vode i toplinske zaštite zgrade, te da ispunjava energetska svojstva propisana ovim Propisom.
Uporabni vijek zgrade u odnosu na temeljni zahtjev za građevinu gospodarenje energijom i očuvanje topline je
najmanje 50 godina ako zakonom kojim se uređuje gradnja nije drukčije propisano.
Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama se utvrđuju:

najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje po jedinici ploštine
korisne površine zgrade, odnosno po jedinici obujma grijanog dijela zgrade
najvećom dopuštenom primarnom energijom po jedinici ploštine korisne površine zgrade
najvećim dopuštenim koeficijentom transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici ploštine ovojnice
grijanog dijela zgrade
sprječavanjem pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta
dopuštenom zrakopropusnosti ovojnice zgrade
najvećim dopuštenim koeficijentima prolaska topline pojedinih građevnih dijelova ovojnice grijanog
dijela zgrade i pojedinih građevnih dijelova između grijanih dijelova zgrade različitih korisnika
smanjenjem utjecaja toplinskih mostova
najvećom dopuštenom kondenzacijom vodene pare unutar građevnog dijela zgrade
sprječavanjem površinske kondenzacije vodene pare
učinkovitošću tehničkog sustava grijanja, hlađenja, ventilacije, klimatizacije i pripreme potrošne tople
vode
najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom energijom za rasvjetu zgrade, osim obiteljskih stambenih
zgrada s jednim stanom i višestambenih zgrada
razredom učinkovitosti sustava automatizacije i upravljanja zgrade
STROJARSTVO 211
212 INSTALACIJE
udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji primarne energije
Tehnički zahtjev za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu zgrade utvrđuje se:
najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje po jedinici ploštine
korisne površine zgrade QH,nd [kWh/(m2·a)] odnosno
najvećom dopuštenom, godišnjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje po jedinici obujma
grijanog dijela zgrade, QH,nd [(kWh/(m3·a)]
te najvećom dopuštenom primarnom energijom po jedinici ploštine korisne površine zgrade Eprim
[kWh/(m2·a)] na temelju troškovno optimalnih razina
O rezultatima provedenih troškovno optimalnih razina izvještava se Europska Komisija na način propisan
Delegiranom uredbom komisije (EU) br. 244/2012 od 16. siječnja 2012. godine. kojom se dopunjuje Direktiva
2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti zgrada, svakih pet godina, putem
utvrđivanja usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne
zahtjeve energetske učinkovitosti zgrada i elemenata zgrada.
Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu za nove zgrade

Ukratrko, zgrade se griju:
na temperaturu višu od 12 °C, a manju od 18 °C
na temperaturu višu od 18 °C
Pa se sukladno tom, tehnički zahtjevi se propisuju za razne vrste zgrada (nove i rekonstrukcije), za grijanje, kao
limitirane granične vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje po jedinici ploštine korisne
površine zgrade QH,nd [kWh/(m2·a)] u ovisnosti o faktora oblika zgrade f0 za lokacije gdje je srednja mjesečna
temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca Jsr ≤ 3 °C (op. Zagreb) i Jsr > 3 °C (op. Split).
Za zgrade nulte kategorije propisuju se limitirane granične vrijednosti primarne energije Eprim za lokacije zgrade
kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca Jsr ≤ 3 °C (op. Zagreb) i Jsr > 3 °C (op.
Split).
Zgrade na koje se odnose tehnički zahtjevi (G0K - gotovo nulte kategorije):

Stambene zgrade + "sve nabrojano G0K":
 stambena
 jednoobiteljska stambena
Nestambene zgrade do visine etaže 4,2 m i preko 4,2 m + "sve nabrojano G0K":
 nestambene
 uredske
 zgrada za obrazovanje
 bolnica
 hotel, motel i restoran
 sportska dvorana
 trgovinu na veliko i malo
 i ostale nestambene
Glavni projekt za STAMBENE zgrade koji prileži zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u
skladu s odredbama stavaka:
1 (opće odredbe), 2 (zahtjevi), 5 (svi prilozi), 6 (vijek trajanja zgrade) ili 9 (stambene) ovog članka ako je
zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 1. siječnja 2015.
3 (popis građevina na koje se ne primjenjuje) ili 7 (tehnički zahtjevi) ovog članka ako je zahtjev za
izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 1. siječnja 2016.
Glavni projekt zgrade OSIM zgrade u kojoj je smješteno tijelo javne vlasti odnosno koja je u vlasništvu tijela
javne vlasti, koji prileži zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama stavaka
4 (definicije) ili 8 (slanje rezultata EU komisiji) ovog članka ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole
podnesen nakon 31. prosinca 2019.
212 STROJARSTVO
INSTALACIJE 213
Glavni projekt zgrade u kojoj je smješteno tijelo javne vlasti odnosno koja je u vlasništvu tijela javne vlasti, koji
prileži zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama stavaka 4 (definicije) ili
8 (slanje rezultata EU komisiji) ovog članka ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31.
prosinca 2017.
Stambene zgrade i nestambene zgrade uredske i javne namjene moraju biti projektirane i izgrađene na način da
godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje po jedinici ploštine korisne površine zgrade, QC,nd NIJE veća od
vrijednosti 50 kWh/(m2·a).
Nestambene zgrade uredske i javne namjene kod kojih je udio ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja f >
30 % moraju biti projektirane i izgrađene na način da godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje po jedinici
ploštine korisne površine zgrade, QC,nd,nd NIJE veća od vrijednosti 70 kWh/(m2·a).
Dopuštena godišnja potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd iz odredbi članaka 9 (stambene), 10
(nestambene) i 11 (nestambene preko 4,2 m) ovoga Propisa NE primjenjuje se na:
zgradu koja najmanje 70 % potrebne toplinske energije za grijanje podmiruje iz obnovljivih izvora
energije koja se proizvodi u krugu zgrade ili u njezinoj blizini
zgradu kod koje se više od 50 % toplinskih gubitaka nadoknađuje unutarnjim izvorima topline iz
tehnološkog procesa
Prilikom projektiranja i građenja novih te prilikom značajne obnove postojećih zgrada NIJE dopušteno rabiti
sustave elektrootpornog grijanja.
Iznimno se može koristiti kao pomoćni sustav u pojedinim dijelovima zgrade gdje je takvo tehničko rješenje
optimalno. Pri tome, udio instalirane snage elektrootpornog grijanja u ukupnoj projektnoj ogrjevnoj snazi
sustava grijanja zgrade ili dijela zgrade sa zasebnim sustavom grijanja, NE smije biti veći od 20 %.
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade, QH,nd (kWh/a), izračunava se u skladu s normom HRN EN
ISO 13790:2008, metoda proračuna po mjesecima.
Godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje zgrade, QC,nd (kWh/a), izračunava se u skladu s normom HRN
EN ISO 13790:2008, metoda proračuna po satima.
U cilju ispunjavanja zahtjeva za racionalnu uporabu energije termotehničkog sustava u zgradi, sustav grijanja
se mora projektirati i izvesti tako da uključuje:
energetski učinkovito postrojenje za proizvodnju topline
toplinski izoliran cjevovod
nisku projektnu temperaturu ogrjevnog medija
uravnoteženu regulaciju unutarnje temperature u zgradi ili grijanom dijelu zgrade
sve u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.
Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta potrebno je spriječiti
odgovarajućim tehničkim rješenjima (npr. predvidjeti naprave za zaštitu od sunčeva zračenja).
Za prozore koji su orijentirani prema sjeveru može se za 0,25 povećati najveća dopuštena vrijednost produkta
stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje gtot.
Ove gore navedene odredbe za pregrijavanje i za prozore, mora/može se primijeniti za zgrade koje se NE griju, a
kod kojih se tijekom ljeta treba odrediti dopušteni porast unutarnje temperature u skladu s njezinom
namjenom.
Projektiranjem i ugradnjom građevnih elemenata i ostalih građevnih dijelova zgrade (strehe, istake, brisoleji i sl.)
treba osigurati, da se u trenutku sunčeva zračenja i visokih vanjskih temperatura zraka (ljeti), prostori u zgradi
zbog sunčeva zračenja NE pregriju na temperaturu višu od 4°C iznad unutarnje projektne temperature utvrđene
ovim propisom.
Ako nije moguće postići propisanu toplinsku ugodnost, MOŽE se projektirati i izvesti sustav noćnog hlađenja ili
ventilacije zgrade i druga alternativna rješenja; ili se može izvesti sustav za hlađenje zgrada.
Energetski učinkovit sustav hlađenja se ispunjava izborom
STROJARSTVO 213
214 INSTALACIJE
energetski učinkovitog generatora hlađenja i pripadajućih elemenata

energetski učinkovitim razvodom
izborom prikladne projektne temperature sustava hlađenja
uravnoteženom regulacijom temperature zraka u zgradi, pojedinim dijelovima ili prostorima
sve u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.
Zgrada mora biti projektirana i izgrađena na način da građevni dijelovi koji čine ovojnicu grijanog prostora
zgrade, uključivo spojnice između pojedinih građevnih dijelova i otvora ili prozirnih elemenata koji nemaju
mogućnost otvaranja, budu minimalne zrakopropusnosti u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i
tehnologije u vrijeme izrade projekta.
Zrakopropusnost prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora mora ispuniti zahtjeve iz tablice 4. iz Priloga »B«
ovoga Propisa.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka dopuštena je i veća zrakopropusnost od propisane ako je to potrebno:
da se NE ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili
zbog uporabe uređaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom
Spojnice između punih građevnih dijelova ovojnice zgrade i otvora ili drugih prozirnih elemenata (prozori, vrata,
ostakljene stijene, nadsvjetla i slično) moraju biti izvedene na razini minimalne tehnički ostvarive
zrakopropusnosti, uz istovremeno sprječavanje pojave građevinskih šteta zbog unutrašnje kondenzacije (uslijed
neadekvatne primjene brtvenih materijala ili folija niske paropropusnosti) i sprječavanje površinske kondenzacije
na unutrašnjim stranama spojnica (uslijed nedovoljne razine, pozicije ili nepostojanja toplinske izolacije na
spojnicama).
Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje
n = 0,5 h-1 ako propisom donesenim u skladu sa zakonom kojim se uređuje gradnja to područje nije drukčije
propisano.
U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi, potrebno je osigurati
izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n = 0,2 h-1.
Za izračun QH,nd prilikom projektiranja novih zgrada i rekonstrukcije postojećih zgrada, potrebno je broj izmjena
zraka izračunati prema Algoritmu.
Najmanji broj izmjena zraka iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka mora biti veći u pojedinim dijelovima zgrade
ako je to potrebno:
da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili
zbog uporabe uređaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom
Ako nije moguće izvesti prirodnu ventilaciju za ispunjavanje kvalitete zraka u prostoru u skladu s propisima koji
uređuju ventilaciju i klimatizaciju zgrada, može se projektirati i izvesti sistem hibridne ili mehaničke ventilacije.
Energetska učinkovitost ventilacijskog sustava ispunjava se:
izborom energetski učinkovitih uređaja i pripadajućih elemenata
energetski učinkovitim razvodom
najmanjom potrebnom količinom zraka
uravnoteženom regulacijom kvalitete zraka u zgradi, pojedinim dijelovima ili prostorima
Ugrađeni mehanički ili hibridni sustavi ventilacije zgrada moraju ispuniti povrat topline iz istrošenog zraka sa
sljedećim minimalnim stupnjevima korisnosti η:
kružni cirkulacijski sustav povrata topline: ukupni η ≥ 0,55 (primjena samo u slučaju razdvojene montaže
tlačne i odsisne ventilacijske jedinice),
ostali sustavi povrata topline: ukupni η ≥ 0,70
Ispunjavanje zahtjeva o zrakopropusnosti iz odredbi članka 29. ovoga Propisa dokazuje se ispitivanjem na
izgrađenoj novoj ili rekonstruiranoj postojećoj zgradi prema HRN EN 13829:2002, metoda određivanja A, PRIJE
tehničkog pregleda zgrade.
Prilikom ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka, za razliku tlakova između unutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa,
izmjereni protok zraka, sveden na obujam unutarnjeg zraka, NE smije biti veći od vrijednosti
n50 = 3,0 h-1 kod zgrada bez mehaničkog uređaja za ventilaciju
214 STROJARSTVO
INSTALACIJE 215
n50 = 1,5 h-1 kod zgrada s mehaničkim uređajem za ventilaciju

Obvezna primjena zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na zgrade gotovo nulte energije i zgrade koje se
projektiraju na:
Q’’H,nd ≤ 25 kWh/(m2·a) kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na
lokaciji zgrade jest > 3 °C prema podacima iz Priloga »E«, odnosno
Q’’H,nd ≤ 50 kWh/(m2·a) kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na
lokaciji zgrade jest ≤ 3 °C prema podacima iz Priloga »E«.
Ako je potencijalni toplinski most projektiran u skladu s katalogom dobrih rješenja toplinskih mostova iz Priloga
»D« ovoga Propisa, tada se može umjesto točnog proračuna iz stavka 2. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova
uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2·K)], svakog građevnog dijela oplošja grijanog
dijela zgrade za ∆UTM = 0,05 W/(m2·K), osim kod otvora i drugih prozirnih konstrukcija.
Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C koeficijenti prolaska topline, U [W/(m2·K)], građevnih
gijelova zgrade koji graniče s vanjskim zrakom, tlom, stanom ili poslovnim prostorom drugog korisnika ili dijelom
zgrade s temperaturom ≤ 12 °C NE smiju biti veći od vrijednosti utvrđenih u tablici 1. iz Priloga »B« ovoga Propisa.
Sustavi automatizacije upravljanja zgrade (SAUZ) računaju se prema normi HRN EN 15232:2012.
Svojstva sustava automatizacije i upravljanja zgrade (SAUZ) utvrđena su u četiri razreda učinkovitosti:
A: zgrade s visoko učinkovitim SAUZ,
B: zgrade s naprednim SAUZ,
C: standardni SAUZ,
D: energetski neučinkoviti sustavi SAUZ.
U novim zgradama i postojećim zgradama koje se rekonstruiraju, a u kojima se projektira sustav automatizacije
i upravljanja, isti se mora projektirati i izvesti u razredu učinkovitosti A ili B ili C prema normi HRN EN
15232:2012.
Zgrada ispunjava zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije ako je:
najmanje 20 % ukupne potrebne energije za rad sustava u zgradi podmireno energijom iz obnovljivih
izvora energije, ili je
udio u ukupnoj isporučenoj energiji za grijanje i hlađenje zgrade i pripremu potrošne tople vode
dobiven na jedan od sljedećih načina:
 najmanje 25 % iz sunčeva zračenja,
 najmanje 30 % iz plinovite biomase,
 najmanje 50 % iz čvrste biomase,
 najmanje 70 % iz geotermalne energije,
 najmanje 50 % iz topline okoline,
 najmanje 50 % iz kogeneracijskog postrojenja s visokom učinkovitošću u skladu s posebnim
propisom, ili je
 50 % energetskih potreba zgrade podmireno iz daljinskog grijanja koje ispunjava zahtjev iz
podstavka 2. ovoga stavka, ili je
 godišnja potrebna toplina za grijanje zgrade izračunata po jedinici ploštine korisne površine zgrade
ili po jedinici obujma grijanog dijela zgrade, za najmanje 30 % niža od dopuštene vrijednosti
Iznimno za obiteljske stambene zgrade s jednim stanom, ako NISU ispunjeni zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka,
smatra se da je zahtjev u pogledu primjene obnovljivih izvora energije ispunjen ako je ugrađeno najmanje 4 m2
sunčanih kolektora za grijanje i/ili pripremu potrošne tople vode.
Zgrada koja se Ne grije, a kod koje se tijekom ljeta treba ograničiti porast unutarnje temperature korištenjem
sustava hlađenja, u skladu s njezinom namjenom, ispunjava zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora
energije ako je godišnja potrebna toplina za hlađenje zgrade, izračunata po jedinici ploštine korisne površine
zgrade, za najmanje 30 % niža od dopuštene vrijednosti.
Ovaj zahtjev se NE primjenjuje se na zgrade hladnjače ili zgrade pretežito hladnjače.
STROJARSTVO 215
216 INSTALACIJE
Zahtjevi ovog Propisa koji se odnosi na nove zgrade, primjenjuje se i kod:

rekonstrukcije postojeće zgrade kojom se postojeća zgrada dograđuje i/ili nadograđuje, tako da se
ploština bruto podne površine zgrade, koja se grije na temperaturu višu od 12 °C, poveća za više od 80
m2, na dograđeni i/ili nadograđeni dio postojeće zgrade
rekonstrukcije postojeće zgrade kojom se negrijana zgrada ili njezin dio ploštine bruto podne površine
zgrade veće od 80 m2 prenamjenjuje u prostor koji se grije na temperaturu višu od 12°C, na
rekonstruirani dio zgrade
Kod rekonstrukcije postojeće zgrade kojom se postojeća zgrada dograđuje i/ili nadograđuje, tako da se ploština
bruto podne površine zgrade, koja se grije na temperaturu višu od 12 °C, poveća za manje ili jednako 80 m2,
koeficijent prolaska topline, U [W/(m2·K)], pojedinih građevnih dijelove dograđenog i/ili nadograđenog dijela
postojeće zgrade ne smije biti veći od vrijednosti utvrđenih u tablici 1. iz Priloga »B« ovoga Propisa.
Ako kod kuća u nizu (ili dvojnih zgrada) izgradnja susjedne kuće nije istovremena, razdjelni zidovi prema toj kući
moraju imati minimalnu toplinsku zaštitu u skladu s U iz Priloga »B«.
Kod panelnog grijanja (npr. podno, zidno, stropno grijanje) koeficijent prolaska topline slojeva građevnog dijela,
U [W/(m2·K)], koji se nalaze između površine grijanja i vanjskog zraka, zemlje, stana ili poslovnog prostora
drugog korisnika ili negrijanog dijela zgrade, NE smije biti veći od 0,30 W/(m2·K).
Ako se zgrada izvodi prema tipskim projektima koji se primjenjuju na različitim lokacijama, kod proračuna
dobitaka topline od sunčeva zračenja MOŽE se računati kao da su svi prozori te zgrade orijentirani prema istoku
ili prema zapadu.
Ogrjevno tijelo dopušteno je postaviti ispred prozirnih vanjskih površina samo ako je ono sa stražnje strane
zaštićeno oblogom i ako koeficijent prolaska topline, U [W/(m2·K)], te obloge nije veći od 0,75 W/(m2·K).
Ogrjevno tijelo, koje dovodi toplinu u prostoriju, MORA imati ugrađen element za regulaciju topline (npr.
termostatski radijatorski ventil u sustavu centralnog grijanja) kada je korisna ploština neto podne površine
prostorije veća od 6 m2.
Glavnim projektom novog odnosno projektom rekonstrukcije postojećeg termotehničkog sustava s razdiobom
topline i razvodom tople vode za grijanje uključivo armatura, potrebno je predvidjeti toplinski izolirane vodove
odnosno armaturu.
Najmanja debljina toplinske izolacije iznosi:
2/3 promjera cijevi, a najviše do 100 mm za vodove odnosno armaturu u prostoru zgrade u kojemu se
NE održava kontrolirana temperatura
1/3 promjera cijevi, a najviše do 50 mm za vodove i armaturu u zidovima i utorima u međukatnoj
konstrukciji, na mjestu križanja vodova, kod središnjih razdjeljivača ogrjevnog medija
1/3 promjera cijevi, a najviše do 50 mm za vodove i armaturu u prostoru zgrade u kojemu se održava
kontrolirana temperatura
6 mm (može se izostaviti kod postavljanja zvučne izolacije u međukatnoj konstrukciji prema prostoru
zgrade u kojemu se održava kontrolirana temperatura za vodove i armature u površinskom sloju poda)
Kod projektiranja novog ili projektiranja rekonstrukcije postojećeg sustava sa spremnikom za akumulaciju
topline (tople vode), treba izvesti sustav s postavljenom izolacijom spremnika debljine najmanje 50 mm i to
tako da se na najmanju mjeru svedu toplinski gubici priključnih vodova i armature.
Kod ugradnje novog sustava prisilne ventilacije ili klimatizacije, odnosno prilikom opsežne rekonstrukcije
postojećeg sustava, specifična apsorbirana električna snaga novougrađenih ventilatora u sustav treba biti
najmanje klase I prema HRN EN 13779:2008. (op. najnovija ErP Direktivama 2016.)
Povrat topline iz odsisnog zraka potrebno je osigurati u zgradi kod koje su ispunjeni kumulativno sljedeći uvjeti:
da se ventilira mehaničkim uređajem,
broj izmjena zraka, u skladu s namjenom zgrade, veći je od 0,7 h-1,
protok vanjskog zraka prelazi ukupno 2500 m3/h.
216 STROJARSTVO
INSTALACIJE 217
Za nove stambene zgrade s više od 3 stambene jedinice OBVEZNO je koristiti centralno postrojenje za
proizvodnju topline.
Iznimka su:
zgrade s priključkom na daljinsko grijanje,
zgrade sa sustavima grijanja loženim na plin,
zgrade sa sustavima grijanja s dizalicama topline zrak – zrak ako sezonski faktor grijanja pojedine
dizalice topline iznosi SCOP ≥ 4,0
zgrade sa sustavima grijanja s dizalicama topline zrak – voda, voda – voda i tlo – voda ako sezonski
faktor grijanja pojedine dizalice topline iznosi SPFH3 ≥ 3,0.
H3 je proračunska granica sustava koja uključuje dizalicu topline, regulaciju, pomoćni grijač i sve dijelove
sustava uključivo pumpe i ventilatore na strani toplinskog spremnika – izvora (zrak, voda, tlo),
ako je godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Q’’H,nd
[kWh/(m2·a)], u kojoj se održava kontrolirana temperatura NE prelazi 15 kWh/(m2a)
Sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama
U svrhu postizanja zahtjeva energetske učinkovitosti zgrade, sadržaj glavnog projekta zgrade koji se odnosi na
racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu UKLJUČUJE tehničko rješenje zgrade i uvjete za njezino građenje
i održavanje u projektima arhitektonske ili građevinske struke, te u projektima strojarske struke i/ili
elektrotehničke struke u dijelu koji se odnosi na zahtjeve u odnosu na tehničke sustave OSIM
rasvjete obiteljskih stambenih zgrada s 1 stanom
višestambenih zgrada
te uključuje i dokaze o ispunjavanju zahtjeva energetske učinkovitosti.
Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u projektima
strojarske struke ovisno o vrsti i namjeni zgrade, sadrži projektni zadatak te, osim obveznog sadržaja propisanog
posebnim propisom, sadrži i:
Tehnički opis, propisan posebnim propisom
 opis rada sustava, način montaže i uporabe te opis procesa gospodarenja energijom u svrhu štednje
energije
 utjecaj sustava na okoliš (buka, vibracije, zagađenost, povrat topline)
 opis rješenja ugradnje, pričvršćenja i ovješenja na nosivu konstrukciju zgrade
 uvjete za održavanje sustava, uključivo uvjete za zbrinjavanje dijelova sustava nakon zamjene ili
djelomičnog uklanjanja koji moraju biti uključeni u izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima
održavanja zgrade
 procedure i postupke kontrole, kvalitete izvedbe i funkcije sustava, certificiranja i izvješća o
ispitivanjima
Proračuni (ovisno o sustavu), propisani posebnim propisom:
 termodinamički proračun toplinskih gubitaka zgrade (zima) temeljem vanjskih projektnih
temperatura iz Priloga »E«
 termodinamički proračun toplinskih opterećenja zgrade (ljeto)
 proračun protoka zraka za ventilaciju
 proračun tehničkih karakteristika elemenata odnosno komponenata s postupkom odabira
 proračun i odabir sustava ekspanzije
 proračun toplinskih istezanja s planom kliznih i čvrstih točaka hidrauličkog (cijevnog) razvoda
energenata
 hidraulički proračun cijevnog razvoda ogrjevnog odnosno rashladnog medija i kanalnog razvoda
zraka
 po potrebi akustički proračun sustava uključivo utjecaj buke na zgradu i okoliš te rješenje
sprječavanja prijenosa vibracija sustava na konstrukciju zgrade
 bilancu toplinske, rashladne i električne energije
Program kontrole i osiguranja kvalitete, propisan posebnim propisom:
 ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti elemenata sustava i sustava u cjelini (tlačnim i
funkcionalnim probama)
STROJARSTVO 217
218 INSTALACIJE
 tehnologiju zavarivanja i spajanja uključivo metode ispitivanja zavarenih spojeva kod visokih zgrada
 uvjeti izvođenja i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja sustava
 postupak izvođenja i ugradnje komponenata i elemenata sustava
 izvješće uravnoteženja razdiobe energije po elementima sustava (uravnoteženje sustava)
 postupak ispitivanja učinkovitosti projektiranih i izvedenih sustava
Grafički prikazi, propisani posebnim propisom:
 sklopove i poglede
 prikaze sa točnim položajem sustava i elemenata sustava u zgradi i izvan zgrade
 funkcionalne sheme sustava
 funkcionalnu shemu automatske regulacije i upravljanja
Projektni zadatak sadrži:

osnovnu namjenu zgrade,
podatke o raspoloživim izvorima energije za grijanje i/ili za hlađenje te za pripremu potrošne tople vode
zahtjeve za grijanje, za hlađenje ili za ventilaciju
ostale zahtjeve koji mogu biti od utjecaja na izbor rješenja u projektu
Glavni strojarski projekt OBVEZAN je za sve nove zgrade koje se griju i/ili hlade te imaju predviđenu pripremu
potrošne tople vode i mehaničku ventilaciju, kao i za rekonstrukciju sustava grijanja, hlađenja ili klimatizacije
postojećih zgrada nazivne snage veće od 30 kW .
Za zgrade s ploštinom korisne površine 50 m2 i veće koje moraju ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti i koje
se griju na unutarnju temperaturu ≥ 18 °C izrađuje se Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom, koji se
izrađuje se prema Studiji primjenjivosti alternativnih sustava.
Za zgrade s ploštinom korisne površine jednakom ili većom od 50 m2 i manjom ili jednakom od 1000 m2 koje
moraju ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti, elaboratom se smatra i tipsko rješenje prema Studiji -
katalog tipskih rješenja za primjenu alternativnih sustava.
Gore navedene studije se objavljuju na službenim internetskim stranicama Ministarstva.
Iznimno elaborat, odnosno tipsko rješenje se NE izrađuju ukoliko je:
u projektu zgrade primijenjeno neko od rješenja alternativnih sustava opskrbe energijom
godišnja potreba za toplinskom energijom za grijanje zgrade po jedinici ploštine korisne površine zgrade
u kojoj se održava kontrolirana temperatura NE prelazi Q’’H,nd = 25 kWh/(m2·a), ili ukoliko se najmanje
70 % potrebne toplinske energije za grijanje podmiruje iz obnovljivih izvora energije, te za zgradu kod
koje se više od polovice toplinskih gubitaka nadoknađuje unutarnjim izvorima topline iz tehnološkog
procesa.
Glavni projekt kojim se daje tehničko rješenje za grijanje za zgrade obvezno sadrži i tehničko rješenje uporabe
individualnih obnovljivih izvora energije za grijanje te obvezno sadrži i dokaz o uporabi unutarnjih izvora topline
iz tehnološkog procesa za potrebe grijanja.
ISKAZNICA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE

Iskaznica energetskih svojstava zgrade je sastavni dio glavnog projekta.
Posebna Iskaznica energetskih svojstava zgrade izrađuje se za pojedini dio zgrade kada se provode odvojeni
proračuni.
Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu i glavni
projektant potpisuju Iskaznicu i ovjeravaju je svojim pečatom.
Iskaznicu energetskih svojstava zgrade nije potrebno izraditi za zgrade ukupne korisne površine manje od 50 m2,
zgrade hladnjače, dio zgrade koji je hladnjača i rekonstrukcije postojećih zgrada u skladu s ovim propisom.
Održavanje zgrade u smislu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite građevinskog dijela zgrade, tehničkih
sustava grijanja, ventilacije, hlađenja, klimatizacije, pripreme potrošne tople vode, rasvjete te sustava
automatizacije i upravljanja provodi se prema posebnom propisu.
218 STROJARSTVO
INSTALACIJE 219
9. Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada NN 81/12, 29/13, 78/13
Ovim Pravilnikom propisuje se provođenje energetskih pregleda građevina radi utvrđivanja energetskih svojstava
i načina gospodarenja energijom u građevinama koje troše energiju i vodu, utvrđivanja mjera za poboljšanje
energetske učinkovitosti i njihovih isplativosti te provođenje energetskog certificiranja zgrada, a posebno se
propisuje:
zgrade javne namjene
obveza provođenja energetskog pregleda
godišnja granična vrijednost neposredne potrošnje energije građevine koja služi za određivanje
kategorije velikog potrošača energije
obveza energetskog certificiranja zgrada i izuzeće od te obveze
obveza javnog izlaganja energetskog certifikata zgrade
obveze investitora, vlasnika i korisnika građevine kod provođenja energetskog pregleda građevine i
energetskog certificiranja zgrade
postupak provođenja energetskog pregleda građevine
postupak provođenja energetskog certificiranja zgrade
način određivanja energetskog razreda zgrade
sadržaj i izgled energetskog certifikata zgrade
provođenje redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja i klimatizacije
registar izvješća o provedenim energetskim pregledima građevina i energetskih certifikata zgrada
nadzor nad provedbom ovoga pravilnika
Nestambena zgrada je zgrada koja nema niti jednu stambenu jedinicu ili skup prostorija namijenjen stanovanju
zajednica.
Stambena zgrada je zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90% bruto podne površine namijenjeno za
stanovanje, odnosno koja nema više od 50 m² neto podne površine u drugoj namjeni. Stambenom zgradom
smatra se i zgrada s apartmanima u turističkom području.
Zgrade javne namjene; poslovne zgrade; zgrade upravnih tijela; zgrade pravnih osoba s javnim ovlastima; zgrade
sudova, zatvora, vojarni; zgrade međunarodnih institucija, komora; zgrade financijskih organizacija; zgrade
trgovina, restorana, hotela, putničkih agencija, marina; zgrade željezničkog, cestovnog, zračnog i vodenog
prometa, zgrade pošta; zgrade za obrazovanje, vrtići, istraživački laboratoriji; zgrade za stanovanje zajednica:
domovi (umirovljenika, đački, studentsk); zgrade sportskih udruga, zgrade sportskih objekata; zgrade kulturnih
namjena; zgrade bolnica i ustanova namijenjenih zdravstveno-socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi.
Energetski pregled ili energetski audit je sustavan postupak kojim se analizira postojeća potrošnja zgrade i
energetska svojstva zgrade te određuje isplativost mogućnosti uštede energije.
Opći energetski pregled predstavlja prikupljanje i obradu podataka kako bi razumjeli načine korištenja energije i
vode u zgradi, identificirali potencijalne mjere poboljšanja energetske efikasnosti te stvorili podloge za
eventualnu primjenu jednostavnih mjera ili pripremu i provedbu detaljnog energetskog pregleda.
Detaljni energetski pregled (izrada investicijske studije) provodi se ako rezultati općeg pregleda ukazuju na
postojanje značajnog prostora za poboljšanje. Provodi se mjerenje na lokaciji, uobičajeno u trajanju od 1-2 tjedna
u sezoni grijanja i/ili hlađenja, kako bi se što je moguće točnije odredila potrošnja energije i potvrdili potencijali
za uštede. Završni dokument koji se nakon isporučuje klijentu često se naziva i Investicijska studija.
Energetski pregled se obvezno provodi za:

građevinu koju veliki potrošač (godišnje troši 10.000 MWh) koristi za obavljanje svoje djelatnosti
građevine
javnu rasvjetu
zgrade javne namjene čija korisna (neto) površina > 500 m², odnosno > 250 m² (od 9.7.2015.)
postojeće zgrade koje podliježu obvezi energetskog certificiranja zgrada,
sustave grijanja u zgradama s kotlom na tekuće, plinovito gorivo ukupne nazivne snage 20 kW
STROJARSTVO 219
220 INSTALACIJE
sustave hlađenja i klimatizacije u zgradama s jednim ili više uređaja za proizvodnju toplinske/rashladne
energije ukupne nazivne snage 12 kW
Energetski pregled građevine obvezno se provodi jednom u 5 godina.
Izvješće o energetskom pregledu

podatke o osnovnoj potrošnji energije građevine, koji podnosi ovlaštena osoba za EP treba sadržavati:
podatke o usklađenosti građevine s tehničkim propisima,
procjenu energetske učinkovitosti,
mjere poboljšanje energetske učinkovitosti
procjenu ušteda energije,
izračun isplativosti primjene mjera
preporuke o provedbi mjera za gospodarenje energijom i poboljšanje energetske učinkovitosti
Energetski certifikat ; što sadrži ; što vidimo iz certifikata?

Energetski certifikat sadrži:
opće podatke o zgradi
energetski razred zgrade
podatke o osobi koja je izdala EC
podatke o termotehničkim sustavima
klimatske podatke
podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke
objašnjenja tehničkih pojmova
popis primijenjenih propisa i normi
Energetski certifikat MORA imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna
uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu > 250 m² (od 9.7.2015.) te svaka
druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing.
Energetski certifikat se izdaje za:

Stambene zgrade
 stambene zgrade i zgrade za stanovanje zajednice
Nestambene zgrade
 uredske i poslovne zgrade, školske i fakultetske zgrade, vrtići, bolnice i namijenjene zdravstveno-
socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi, hoteli i restorani (+ apartmani), sportske građevine, zgrade
veleprodaje i maloprodaje
 nestambene zgrade koje se griju na +18°C (zgrade za promet, terminali, postaje, pošte,
telekomunikacijske zgrade, zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji i knjižnice)
Ostale nestambene zgrade u kojima se koristi energija radi ostvarivanja određenih uvjeta
kondicioniranja (klimatizacija)
220 STROJARSTVO
INSTALACIJE 221
Izgled energetskog certifikata za stambene zgrade
STROJARSTVO 221
222 INSTALACIJE
222 STROJARSTVO
INSTALACIJE 223
STROJARSTVO 223
224 INSTALACIJE
224 STROJARSTVO
INSTALACIJE 225
U čemu se razlikuju certifikat za stare i za nove zgrade? (početi priču od objašnjenja propisa i razlike za nove i
stare zgrade)
Energetsko certificiranje NOVE zgrade obvezno uključuje proračun energetskih potreba zgrade, proračun
potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje i hlađenje za referentne klimatske podatke,
određivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog certifikata.
Energetski certifikat nove zgrade izdaje se temeljem podataka iz glavnog projekta.
Energetski certifikat za nove zgrade se izdaje za cijelu zgradu, a može se izdati i za dio zgrade koji je samostalna
uporabna cjelina i ima poseban uređaj za mjerenje potrošnje energije. Sadrži preporuke za korištenje zgrade
(zaštita od sunca, perlicu paliti po noći ...).
Energetsko certificiranje POSTOJEĆE zgrade uključuje energetski pregled građevine, proračun energetskih
potreba zgrade, proračun potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje i hlađenje za referentne
klimatske podatke, određivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog certifikata.
Energetski certifikat postojeće zgrade izdaje se temeljem energetskog pregleda te analize računa za vodu i sve
energente.
Energetski certifikat za postojeće zgrade obvezno sadrži i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje
energetskih svojstava zgrade koje se temelje na provedenom energetskom pregledu građevine (prijedlog mjera
uz izračun te za koliko se ta investicija vrati)
Prije čega treba nabaviti certifikat ? Nova zgrada u odnosu na postojeću; od 1.4.2010. počinje En.Cert.zgrada
Nove zgrade prije uporabe odnosno puštanja u pogon moraju imati EC.
Postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju moraju imati važeći EC.
Pojedinačne samostalne uporabne cjeline zgrada koje se iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup moraju imati
važeći EC od 1.7.2016. godine.
Zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrade koje se koriste za javnu namjenu u zgradama
mješovite namjene moraju imati izrađen i javno izložen EC korisne površine veće od 250 m².
Što se uspoređuje certifikatima?

Uspoređuje se s dopuštenim vrijednostima propisanim posebnim propisom.
Što garantira vjerodostojnost certifikata?

Završno izvješće nadzornog inženjera.
Energetski certifikat s naglaskom koje su informacije bitne za projektanta kod rekonstrukcije

Prijedlog mjera i termotehnički sustav (sustavi grijanja, hladjenja, ventilacije, energenti, voda).
Kako se računa specifična godišnja potrebna toplinska energija?

Računa se kao zbroj potrebne toplinske energije za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode te gubitaka oba
sustava po ploštini korisne površine objekta.
10. Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju NN 48/14, 150/14
Ovim Pravilnikom propisuje se način i uvjeti provedbe energetskog pregleda zgrade i

redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi
sadržaj izvješća o tim pregledima
način energetskog certificiranja, sadržaj i izgled energetskog certifikata
kriteriji za zgrade s malim energetskim potrebama
način gospodarenja energijom u zgradama koje troše energiju i vodu
STROJARSTVO 225
226 INSTALACIJE
utvrđivanje mjera poboljšanja energetske učinkovitosti i njihove isplativosti
Ovaj pravilnik se primjenjuje od 9.6.2014. U odnosu na stari uvodi se:

građenje do određenog stupnja - energetski certifikat se ne izdaje ako glavnim projektom nije dokazan
temeljni zahtjev gospodarenja energijom i očuvanja topline
nova zgrada je zgrada izgrađena na temelju akta izdanog nakon 1.10.2007.
pojam troškovno optimalna razina: kada je analiza troškova i koristi pozitivna
uvodi se pojam značajna obnova: kada je ukupni trošak ovojnice ili tehničkog sustava prelazi 25%
vrijednosti zgrade
NOVI PRAVILNIK STARI PRAVILNIK

Zgrade s malim energetskim potrebama
manje od 40,5 kWh/m2a T ≤ 3°C
Zgrade za koje se ne izdaje EnCertifikat
manje od 21,60 kWh/m2a T > 3°C
Za njih treba EnCertifikat ali su posebna kategorija
Opskrbljivači energijom i vodom moraju vlasiku zgrade
u roku 30 dana
dostaviti sve podatke kojima raspolažu u roku 15 dana
Primorska sr.mjesečna T najhlad. mjeseca > 3°C Primorska: < 2200 stupanj-dana grijanja godišnje
Kontinentalna sr.mjesečna T najhlad.jeseca ≤ 3°C Kontinentalna: 2200
Detaljniji podaci o izrađivaču EnCertifikata i o mjerama
za poboljšanje Rok važenja EnCertifikata 10 godina
ne piše koliko važi EnCertifikat
Razlike na Certifikatu
Nova zgrada / veća rekonstrukcija
Prodaja
Iznajmljivanje / zakup / leasing
Oznaka certifikata Broj Certifikata
+ dodaje se:
Podaci o osobama koje su sudjelovale u izradi:
građevinski dio zgrade
strojarski dio zgrade
elektrotehnički dio zgrade
Prijedlog mjera:
prijedlog ekonomski opravdanih mjera
temeljem Izvješća o energetskom pregledu
zgrade
mjere za nove zgrade
11. Pravilnika o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko
certificiranje zgrada NN 81/12, 64/13
Ovim se Pravilnikom propisuju:

uvjeti i mjerila za izdavanje ovlaštenja osobama za provođenje energetskih pregleda građevina i
energetsko certificiranje zgrada
dokaze za fizičke i pravne osobe
postupanje, izuzeće, dužnost i odgovornost ovlaštenih osoba za provođenje energetskih pregleda
građevina i energetsko certificiranje zgrada
nadzor nad radom ovlaštenih osoba za provođenje energetskih pregleda građevina i energetsko
certificiranje zgrada
registar ovlaštenih osoba za provođenje energetskih pregleda građevina i energetsko certificiranje
zgrada
uvjeti za izdavanje suglasnosti za provođenje programa izobrazbe
obveze nositelja programa izobrazbe
nadzor nad radom nositelja programa izobrazbe
registar nositelja programa izobrazbe
sadržaj i način provođenja programa izobrazbe
226 STROJARSTVO
INSTALACIJE 227
12. Aktualna pitanja
Zašto zgrada treba ispuniti zahtjev za energetskom učinkovitosti? Zašto zgrada mora biti energetski
učinkovita?
Svrha je ostvarivanje ciljeva održivog energetskog razvoja: smanjenje negativnih utjecaja na okoliš iz energetskog
sektora, poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom, zadovoljavanje potreba potrošača energije i ispunjavanje
međunarodnih obveza Republike Hrvatske u području smanjenja emisija stakleničkih plinova i to poticanjem
primjene mjera energetske učinkovitosti u sektorima neposredne potrošnje energije.
Zato da ne zagađujemo okoliš i smanjimo troškove za energiju.
Koje zgrade trebaju ispunjavati zahtjeve za energetskom učinkovitosti?

-
Što je zgrada? Što je stambena zgrada?
Naglasiti da se za zgradu koristi energija za ostvarivanje određenih klimatskih uvjeta.
Zgrada je građevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja određenih klimatskih
uvjeta, namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari, a sastoji se od tijela zgrade,
instalacija, ugrađene opreme i prostora zgrade.
Stambena zgrada je zgrada koja je u cijelosti, ili u kojoj je više od 90% bruto podne površine namijenjeno za
stanovanje, odnosno da nema više od 50 m2 neto podne površine u drugoj namjeni.
Stambenom zgradom se smatraju i apartmani, studentski, đački domovi, zatvori.
Zgrada mješovite namjene je zgrada koja ima više od 10% neto podne površine u drugoj namjeni od osnovne,
i kada 50 m2 neto podne površine u drugoj namjeni, zbog čega je zgradu moguće podijeliti u toplinske zone.
Razlika između ventilacije i klimatizacije

Pod pojmom ventilacije smatra se sustav koji služi za dovođenje vanjskog i odvođenje onečišćenog zraka iz
zgrade, iz više prostorija ili iz samo jedne prostorije u zgradi.
Sustavi ventilacije obzirom na način izmjene zraka su:

sustavi s prirodnom izmjenom zraka (prozračivanje prostorija kod kojeg se zrak u prostoriji izmjenjuje
korištenjem njegovih prirodnih svojstava pri različitim temperaturama u prostoriji i izvan nje, a ostvaruje
se kroz prozore, kontrolirane otvore na pročeljima ili ventilacijskim kanalima)
sustavi s prisilnom izmjenom zraka (prozračivanje prostorija kod kojeg je strujanje zraka potpomognuto
djelovanjem ventilatora, odnosno dodatne mehaničke energije)
Sustavi ventilacije s prisilnom izmjenom zraka obzirom na način termodinamičke pripreme zraka su:
sustavi bez termodinamičke pripreme zraka (s ograničenom primjenom)
sustavi s termodinamičkom pripremom zraka (proces grijanja odnosno dovođenja topline - zimsko
razdoblje)
Pojam klimatizacije označava sustav kojim se djeluje na temperaturu, vlažnost i kvalitetu zraka te ostvaruje
prisilna izmjena zraka u prostoriji što neposredno služi postizanju mikro higijenskih uvjeta i odgovarajućeg
stupnja ugodnosti prostora.
Sustav djelomične klimatizacije je takav sustav kod kojeg bilo koja od značajki koje mora ispunjavati sustav
klimatizacije nije ispunjena i kontrolirana.
Sustavi djelomične klimatizacije s obzirom na kvalitetu zraka su:
STROJARSTVO 227
228 INSTALACIJE
sustavi za rad s vanjskim zrakom

sustavi za rad bez vanjskog zraka
Sustavi klimatizacije obzirom na kvalitetu zraka su:

sustavi za rad s (samo) vanjskim zrakom
Zdrastveno ispravna voda / voda za piće

To je voda koja NE sadrži mikroorganizme i parazite u količini iznad propisanih vrijednosti.
Dimnjak
Dimnjak je dio građevnog sklopa u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala postojan na požar i čađu,
koji služi za neometan odvod u vanjsku atmosferu dimnih plinova nastalih radom uređaja za loženje priključenih
na dimnjak.
Montažni dimnjak se izvodi se na gradilištu od međusobno usklađenih građevinskih proizvoda.
Predgotovljeni (sistemski) dimnjak je onaj koji je sastavljen u proizvodnim pogonu izvan gradilišta od
usklađenih građevinskih proizvoda, koji se kao predgotovljeni građevni proizvod ugrađuje u građevinu.
Zidani dimnjak je dimnjak koji se zida na gradilištu od pune opeke.
Napomena: objasniti kako radi dimnjak -> sila uzgona svladava otpore strujanja
Plinske kotlovnice (ventilacija, propisi, položaj u zgradi)

Plinske kotlovnice su kotlovnice veće od 50 kW koje koriste najmanje jedno plinovito gorivo.
Ako kotlovnica nije izgrađena kao posebni objekt, s obzirom na visinu zgrade dopuštene su ove lokacije:
do 22 m – proizvoljna lokacija
22-40 m – krov ili prislonjena kotlovnica
iznad 40 m – posebni objekt
Ako je kotlovnica u sklopu drugog objekta, najmanje jedan zid mora biti postavljen prema otvorenom prostoru.
Kotlovnice se smiju smjestit u podrum ako prostorija nije ukopana više od 2/3 visine, a gornja joj je trećina u
slobodnom prostoru.
Za javne zgrade gdje se okuplja veći broj ljudi kotlovnice se smještaju u prostorije koji NISU ispod razine okolnog
tla, a najmanje 2 zida su im u slobodnom prostoru.
Kotlovnica mora imati minimalno 1 vanjski zid, slobodni prilaz NE manji od 0,8 m.
Za obloge i konstrukciju kotlovnice moraju se koristiti negorivi materijali.

Zidovi i krov kotlovnice moraju biti otporni na požar minimalno 30 min ako postoji opasnost od prelaska požara.
Vrste plinovoda
Vrste plinovoda:
niskotlačni - 50 mbar do 1 bar
srednje tlačni - 1 do 4 bar
visokotlačni - 10 do 12 bar
228 STROJARSTVO
INSTALACIJE 229
Što su instalacije?
Instalacije su skup međusobno spojene termotehničke opreme u promatranom prostoru ili prostoriji
predviđene da ispunjavaju određenu namjenu.
Instalacije su tehnički vodovi i uređaji po zgradama, pogonima i drugim objektima potrebni za dovod vode,
plina, električne energije do trošila, i za odvod otpadnih voda u kanalizaciju, također ugradnja i postavljanje
takvih uređaja.
13. Pitanja iz pravilnika o plinskim kotlovnicama - opširnije
Kada je i gdje objavljen pravilnik?

Pravilnik je objavljen 23. veljače 1990. u Službenom listu SFRJ br.10 i 07. rujna 1990. u Službenom listu SFRJ br.52.
Što se pravilnikom propisuje?

Ovim pravilnikom se propisuju tehnički uvjeti za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica,
ukupnog kapaciteta većeg od 50 kW.
Što predstavlja kapacitet kotlovnice?

Kapacitet kotlovnice predstavlja količinu toplinske energije predanu nosiocu topline.
Što predstavlja opterećenje plamenika?

Opterećanje plamenika je količina energije koja se gorivom dovodi u plamenik, odnosno proizvod količine
potrošenog plina u jedinici vremena i donje toplinske vrijednosti plina.
Što je donja toplinska vrijednost plina?

Donja toplinska vrijednost plina je količina topline koja nastaje potpunim izgaranjem 1 m3 plina uz konstantan
tlak (1013,25 mbar) pri čemu su produkti izgaranja ohlađeni do temperature iznad točke rošenja vodene pare,
pa se vodena para NE kondenzira.
Referentna temperatura za određivanje toplinske vrijednosti je 25oC.
Da li se pravilnik odnosi i na kotlovnice u kojima se pored kotlova na plin koriste i kotlovi loženi tekućim ili
krutim gorivima?
-
Da li se može primjeniti ovaj pravilnik ako za gorivo koristimo propan ili butan ili njihovu mješavinu?
-
Koliki može biti najveći (radni) tlak plina u kotlovnici smještenoj u stambenoj zgradi?
Najveći dopušteni radni tlak plina u kotlovnici, koja je u sastavu stambenog ili sličnog objekta u kojem se
zadržava veći broj ljudi, iznosi 100 mbar.
Ukoliko je radni tlak plina od 100 mbar do 4 bar, kakav objekt mora biti?
Ukoliko je radni tlak plina od 100 mbar do 4 bar, kotlovnica mora biti u posebnom građevinskom objektu.
Koliki može biti maksimalni tlak u kotlovnici koja koristi kao gorivo smjesu plina i zraka?
Najveći dopušteni radni tlak plina u kotlovnici, u kojoj se koriste mješavine plina i zraka, iznosi 0,6 bar.
STROJARSTVO 229
230 INSTALACIJE
U kotlovnici u kojoj je ugrađen kotao nazivne snage 300 kW, koliko el-magnetskih ventila mora biti ugrađeno
na plinskoj rampi?
-
Kojim mjerama se spriječava propuštanje plina prema van u kotlovnici?
Npr. izrada podnih rešetki u kotlovnici.
U kojem položaju (stanju) mora biti (glavni, protupožarni) brzozatvarajući zaporni ventil kada je kotlovnica van
pogona?
-
Na koja plinska postrojenja se ne odnosi pravilnik?
Pravilnik se ne odnosi na plinska postrojenja kao što su:
- toplinski generatori u kojima, osim plinovitog goriva, istovremeno izgaraju i druga goriva,
- industrijska ložišta (npr. peći u industriji, kotlovi za spaljivanje smeća, industrijske sušionice i dr.),
- postrojenja koja djelomice ili potpuno služe za proizvodnju električne energije,
- postrojenja kod kojih jedinično opterećenje plamenika prelazi 30 MW,
- instalacije za ukapljene plinove.
Što podrazumijevamo pod generatorom topline?

Generator topline je uređaj u kojem plin trajno ili povremeno izgara zbog predaje energije nosiocoma topline
kao što su kotlovi za proizvodnju pare i zagrijavanje vode i ulja, plinski bojleri i grijala zraka.
Da li se pravilnik primjenjuje na generatore topline u kojima osim plinovitog goriva istovremeno sagorijevaju
i druga goriva (ulje za loženje, mazut ili kruto gorivo)?
Pravilnik se ne primjenjuje na generatore topline u kojima osim plinovitog goriva istovremeno sagorijevaju i
druga goriva (ulje za loženje, mazut ili kruto gorivo).
Objasnite smještaj kotlova u kotlovnici sa stanovišta nadzora rada kotlova, položaja dimnjaka, sustava
grijanja i ventilacije?
Objasnite izbor dimnjaka (termodinamički proračun) ovisno o vrsti plamenika i izvedbi ventilacije vezano na
promjer i visinu dimnjaka?
Koliko maksimalno kotlova može biti priključeno na jedan dimnjak i o čemu to ovisi?
Osnovno pravilo glasi da se jedno ložište priključuje na jedan dimnjak.
Međutim postoje i odstupanja od osnovnog pravila. Visokotlačni parni kotlovi srednjeg i velikog učina mogu se
priključiti na zajednički dimnjak ukoliko se odgovarajućim tehničkim rješenjem osigura da dimni plinovi iz kotla
koji je u pogonu ne mogu, kod smetnje u radu dimnjaka, prodrijeti u ložište kotla koji je van pogona, te da dimni
plinovi iz jednog priključka ne mogu zapaliti dimne plinove iz drugog priključka.
Specijalni plinski kotlovi s atmosferskim plamenicima (kakvi se pretežno koriste u krovnim kotlovnicama) mogu,
čak i više njih, biti priključeni na jedan dimnjak u ovim slučajevima:
- kod kotlova tzv. izvedbe 2, dozvoljeno je da se na jedan dimnjak smije priključiti do 6 kotlovskih ćelija, s
obzirom da se one smatraju jednim specijalnim plinskim kotlom,
- kod kotlova tzv. izvedbe 3, mogu se do 4 kotlovske ćelije priključiti na isti dimnjak, jer se smatraju jednim
plinskim kotlom.
Izvedba 2, u smislu navedenog propisa, znači da je više kotlovskoh ćelija opremljenih sa atmosferskim
plamenicima povezano s jednim zajedničkim osiguračem strujanja ili kod kotlova učina iznad 50 kW s jednim
kontrolnikom dimnih plinova i jednim otvorom za izjednačavanje tlaka.
230 STROJARSTVO
INSTALACIJE 231
Izvedba 3, u smislu navedenog propisa, znači da je svaka kotlovska ćelija opremljena sa atmosferskim
plamenikom i da ima svoj osigurač strujanja ili kod kotlova učina iznad 50 kW, da ima svoj kontrolnik dimnih
plinova i otvor za izjednačavanje tlaka, a ćelije su povezane jednom dimovodnom cijevi.
Atmosferski plamenici zrak za izgaranje dobavljaju prirodnim putem i prije izgaranja dolazi do njegovog miješanja
s plinom na osnovi injektorskog djelovanja. Miješalište je izvedeno kao Venturijeva cijev u kojoj zbog promjene
brzine struje plina nastaje razlika tlaka 0,1 - 0,2 mbar. Zbog injektorskog djelovanja usisava se primarni zrak, dok
sekundarni zrak iz okolice u plamen dolazi u području plamena pa je miješanje nekontrolirano. Kako bi se dobio
stabilan plamen, brzina strujanja smjese plina i zraka mora odgovarati brzini širenja plamena, što se postiže
odgovarajućom konstrukcijom sapnice i injektora, tj. namještanjem tlaka sapnice. Materijali za izradu plamenika
su čelik i lijevano željezo. Razmjerno su jednostavne konstrukcije, prilagodivi obliku ložišta, bešumni u radu,
nemaju pokretnih dijelova, razmjerno su jeftini i ne zahtijevaju posebno održavanje, a regulacija se svodi ili na
uključeno/isključeno (on/off) ili na djelomično/puno opterećenje. Pri malim učinima se mogu paliti ručno, a pri
većim iskrom visokog napona. Pri manjim učinima plamen se obično kontrolira termoelektrično, a kod većih
elektronički. Izvode se u raznim oblicima koji su prilagođeni obliku i dimenzijama ložišta, a učin im se kreće od 4
do 930 kW.
Nabroji vrste mjera u cilju zaštite od izbijanja požara i eksplozija u kotlovnici?

- između kotlovnice i drugih prostorija ne smiju postojati otvori koji se ne mogu zatvoriti
- u kotlovnici se ne smiju nalaziti predmeti ili sredstva koja povećavaju opasnost od požara i eksplozija (drvo,
papir, boja, razređivači, boce ili posude u kojima je ukapljleni plin pod tlakom većim od atmosferskog tlaka...)
- svaka kotlovnica mora imati opremu za gašenje požara koju čine hidrantska mreža i mobilna oprema.
- mobilna oprema za gašenje požara u kotlovnici sadrži:
a) površina poda kotlovnice do 50 m2 – dva aparata S-6 i jedan CO2-5
b) površina poda kotlovnice od 50 m2 do 400 m2 – dva aparata S-9, jadan S-6 i jedan CO2-5
c) površina poda kotlovnice preko 400 m2 – bira se na temelju proračuna.
- mjere koje spriječavaju propuštanje plina prema van ili prema unutra (u ove mjere spada i izrada podnih
rešetki u kotlovnici)
- prolazi cijevi u zidovima i podovima moraju biti nepropusni na plin (izvedba tih prolaza mora omogućiti
slobodno širenje i skupljanje cijevi.
Što određuje smještaj kotlovnice?

Smještaj (lokaciju) kotlovnice određuje visina objekta:
- visina do 22 m – proizvoljna lokacija,
- visina od 22 m do 40 m – krov, prislonjeni objekt,
- visina iznad 40 m – kotlovnica mora biti u posebnom objektu.
Koje je najpovoljnije rješenje za smještaj kotlovnice?

-
Gdje sve može biti smještena kotlovnica prema ovom pravilniku?
Prema ovom pravilniku kotlovnica može biti smještena:
- na otvorenom prostoru kao posebni, samostojeći objekt,
- unutar objekta u posebnoj prostoriji,
- unutar jednog iz grupe objekata koji se svi griju iz zajedničke kotlovnice.
Gdje može biti smještena kotlovnica prema ovom pravilniku?

Ako je kotlovnica izvedena unutar objekta, ona može biti locirana:
- u podrumu
- u suterenu
- u posljednjoj etaži
STROJARSTVO 231
232 INSTALACIJE
- u potkrovlju
- na krovu.
Koji se uvjeti postavljaju kod smještaja kotlovnice u objekt druge namjene?

Ako su kotlovnice u sastavu objekta druge osnovne namjene, jedan zid mora biti postavljen prema otvorenom
prostoru.
Koji se uvjeti postavljaju kod smještaja kotlovnice u objekt u kojem se skuplja veliki broj ljudi?
U objektima u kojima se stalno ili povremeno okuplja veći broj ljudi (kazališta, kinematografi, dvorane za razne
priredbe, bolnice, dječji domovi, starački domovi) kotlovnice se smještaju u prostorije koje nisu ispod razine
okolnog tla, a najmanje dva zida su im u slobodnom prostoru.
Gdje se kotlovnice ne smiju smještati?

Kotlovnice se ne smiju smještati u prostorije bez vanjskog zida.
Na što treba posebnu pažnju posvetiti kod plinskih kotlovnica sa parnim kotlovima?
Koji pravilnik propisuje mjere zaštite visokih objekata od požara?

Mjere zaštite visokih objekata od požara propisuje PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU VISOKIH
OBJEKATA OD POŽARA (NN 7/84).
Od kojeg materijala moraju biti izgrađeni zidovi, podovi, konstrukcije, krovni pokrivač plinske kotlovnice?
Za konstrukciju i oblogu kotlovnice moraju se upotrijebiti negorivi elementi. Prolaz požara kroz konstrukcijske
elemente kotlovnica spriječava se izborom elemenata s posebnom otpornošću na požar.
Zidovi i krov kotlovnice moraju biti otporni na požar najmanje 30 min ako postoji opasnost od preskoka ili prolaza
požara.
Ako se ispod kotlovnice ne nalazi prostorija, pod kotlovnice se izrađuje samo od nezapaljivog materijala, a ako
se ispod poda kotlovnice nalazi prostorija, pod kotlovnice mora biti otporan na požar najmanje 30 min.
Gdje su definirane metode ispitivanja gorivosti materijala?

-
Kakva mora biti konstrukcija ventilacijskih kanala?
Kanali za dovod zraka prema grijalu zraka i kanali za transport zagrijanog zraka, moraju biti na duljini od najmanje
1 m od grijala izrađeni od nezapaljiva materijala otpornog na požar najmanje ½ sata.
Kakvi otvori između kotlovnica i drugih prostorija smiju biti?

Između prostorije kotlovnice i drugih prostorija moraju postojati otvori koji se mogu zatvoriti.
Kada i gdje se sve postavljaju protupožarne klapne u kotlovnici?

Na mjestima na kojima kanali za dovod zraka prolaze kroz zidove otporne na požar moraju biti postavljene
automatske protupožarne zaklopke (PPZ). Protupožarne zaklopke i njihov okvir, moraju otporni na požar
najmanje kao i zid u koji se ugrađuju.
232 STROJARSTVO
INSTALACIJE 233
PPZ postavljene u sistem kanala za grijanjezraka moraju biti konstruirane tako da se postigne automatsko
zatvaranje ako je temperatura zraka koji prolazi najviše za 20 oC veća od očekivane maksimalne temperature.
Temperetura zatvaranja zaklopki mora biti između 75 oC i 130oC.
Koju opremu za gašenje požara treba osigurati kod plinske kotlovnice, a koju ako osim plina koristimo tekuće
gorivo?
Svaka kotlovnica mora imati opremu za gašenje požara koju čine hidrantska mreža i mobilna oprema.
Mobilna oprema za gašenje požara u kotlovnici sadrži:
Aparati se postavljaju na uočljivo i lako pristupačno mjesto uz zid i odmah pokraj vrata, a najviše do 1,5 m iznad
tla. Međusobna udaljenost aparata ne smije biti veća od 20 m.
Ako se osim plinovitog goriva koristi i tekuće gorivo u kotlovnici se mora nalaziti i sanduk sa pijeskom.
O čemu treba voditi računa pri izvođenju kanalizacije u kotlovnici?

Podovi kotlovnice trebaju biti izvedeni tako da se sprječava propuštanje loživog ulja prema tlu, a kanalizacijski
sustav mora biti opremljen hvatačem ulja.
Vodovod i kanalizacija moraju se izvesti u okviru čitave instalacije objekta s tim što se u kotlovnici mora nalaziti
umivaonik sa sklavinom i nastavkom za gumenu cijev nazivnog otvora DN20.
Kanalizacijski odvodi i odvodi za umivaonik i slično moraju biti izrađeni tako da ne može doći do izravne veze
između kotlovnice i glavne kanalizacije.
Smatra se da je uvjetima udovoljeno ako je odvodna cijev opremljena sifonom i ako je priključena na ventilacijsku
cijev glavne kanalizacije ili na odvodni šaht koji se nalazi izvan kotlovnice i koja se izravno ventilira.
Da li je u plinskoj kotlovnici dozvoljeno pohranjivanje zapaljivog materijala?

U kotlovnici se ne smiju nalaziti predmeti ili sredstva koja povećavaju opasnost od požara i eksplozija (drvo, papir,
boja, razređivači, boce ili posude u kojima je ukapljleni plin pod tlakom većim od atmosferskog tlaka...)
Iznimno, u kotlovnici se mogu nalaziti:
- boce ili posude s nezapaljivim plinom,
- membranske, ekspanzijske posude ako se pri temperaturi zraka u kotlovnici od 20oC tlak u posudama ne
može povećati više od 6 bar,
- tlačne posude koje pripadajju hidroforskoj instalaciji ,
- protupožarna sredstva,
- boce zapaljivih plinova koji služe za potpalu goriva,
- boce zapaljivih plinova potrebne za zavarivanje i reznje u kotlovnici u vrijeme izvođenja tih radova i
- pogonski spremnici tekućeg griva sadržaja do 1000 l.
Koja se zaštitna sredstva koriste protiv požara u kotlovnicama?

Protiv požara u kotlovnicama koristi se oprema za gašenje požara koju čine hidrantska mreža i mobilna oprema.
Mobilna oprema za gašenje požara u kotlovnici sadrži:
Aparati se postavljaju na uočljivo i lako pristupačno mjesto uz zid i odmah pokraj vrata, a najviše do 1,5 m iznad
tla. Međusobna udaljenost aparata ne smije biti veća od 20 m.
Ako se osim plinovitog goriva koristi i tekuće gorivo u kotlovnici se mora nalaziti i sanduk sa pijeskom.
STROJARSTVO 233
234 INSTALACIJE
Zašto se provodi ventilacija kotlovnice?

Ventilacija kotlovnice provodi se da bi se osigurala potrebna količina zraka za izgaranje i da bi se održali
standardni radni uvjeti.
Ventilacija mora biti prvenstveno prirodna, a ako to nije moguće, moraju se stvoriti tehnički uvjeti za prisilnu
ventilaciju.
Kotlovnice sa atmosferskim plamenicima moraju imati isključivo prirodnu ventilaciju.
Što je donja granica eksplozivnosti?

Donja granica eksplozivnosti je ona najniže koncentracija zapaljivih plinova ili para koja mora postojati u smjesi
sa zrakom da može doći do izgaranja.
Ako je ova koncentracija u smjesi niža od te granice do eksplozije neće doći bez obzira na jačinu izvora paljenja.
Što je gornja granica eksplozivnosti?
Maksimalna koncentracija zapaljivih plinova ili para u smjesi sa zrakom koja još može sagorjeti naziva se gornja
granica eksplozivnosti ili zapaljivosti.
Granica eksplozivnosti obično se izražava u volumnim postocima.
Koje se mjere koriste da bi se spriječila eksplozija plina u kotlovnici?

- Između kotlovnice i drugih prostorija ne smiju postojati otvori koji se ne mogu zatvoriti
- U kotlovnici se ne smiju nalaziti predmeti ili sredstva koja povećavaju opasnost od požara i eksplozija (drvo,
papir, boja, razređivači, boce ili posude u kojima je ukapljleni plin pod tlakom većim od atmosferskog tlaka...)
- Svaka kotlovnica mora imati opremu za gašenje požara koju čine hidrantska mreža i mobilna oprema.
- Mobilna oprema za gašenje požara u kotlovnici sadrži:
d) površina poda kotlovnice do 50 m2 – dva aparata S-6 i jedan CO2-5
e) površina poda kotlovnice od 50 m2 do 400 m2 – dva aparata S-9, jadan S-6 i jedan CO2-5
f) površina poda kotlovnice preko 400 m2 – bira se na temelju proračuna.
- mjere koje spriječavaju propuštanje plina prema van ili prema unutra ( u ove mjere spada i izrada podnih
rešetki u kotlovnici
- prolazi cijevi u zidovima i podovima moraju biti nepropusni na plin (izvedba tih prolaza mora omogućiti
slobodno širenje i skupljanje cijevi.
Kada se smatra da nema opasnosti od požara u kotlovnici?

-
Što se dešava pri neispravnom radu ili prekidu rada uređaja za prinudnu ventilaciju?
Pri neispravnom radu ili prekidu rada uređaja za prisilnu ventilaciju mora se obustaviti rad plamenika.
Neispravnim radom prisilne ventilacije smatra se odstupanje nadziranog parametra za 30% od zadane vrijednosti
u trajanju dužem od jedne minute.
Što se kontrolira nadziranjem rada sustava za prisilnu ventilaciju?

Nadziranjem rada sustava za prisilnu ventilaciju kontrolira se potreban protok ili potrebni tlak u ventilacijskim
kanalima.
Opiši prirodnu ventilaciju?

Prirodnom ventilacijom prostora kotlovnice mora se osigurati poprečno ventiliranje prostora kotlovnice.
Efektivna površina dovodnog otvora ne smije biti manja od 500 cm 2, a odvodnog od 250 cm2.
Odvodni otvori moraju biti izvedeni tako da ne postoji mogućnost njihova zatvaranja.
Dovodni i odvodni otvori moraju biti izvedeni tako da je u svim okolnostima osigurana njihova efektivna površina.
Fiksni dio efektivne površine dovodnog otvora mora biti najmanje jednaka efektivnoj površini odvodnog otvora.
234 STROJARSTVO
INSTALACIJE 235
Zrak za ventilaciju mora ulaziti nisko u kotlovnicu, ali ne niže od 30 cm iznad poda i ne više od 1/3 ukupne
unutrašnje visine kotlovnice.
Odvodni otvori moraju biti na što većoj visini, izravno na suprotnom vanjskom zidu u odnosu na dovodne otvore
ili priključen na vertikalni odvodni kanal.
Kada se primjenjuje prinudna (prisilna) ventilacija kotlovnice i kako se izvodi?

Prisilnu ventilaciju kotlovnice treba uvesti onda kada uslijed visokih temperatura (npr. ljeti) kod krovnih
kotlovnica koje rade zbog pripreme tople vode, nema prirodne ventilacije. U tom slučaju treba prisilna ventilacija
proraditi kada temperatura prostorije dostigne 30 oC. Rad plamenika za vrijeme rada ventilacije je blokiran.
Zašto i kako se provodi ventilacija kotlovnice?

Ventilacija kotlovnice provodi se da bi se osigurala potrebna količina zraka za izgaranje i da bi se održali
standardni radni uvjeti.
Ventilacija mora biti prvenstveno prirodna, a ako to nije moguće, moraju se stvoriti tehnički uvjeti za prisilnu
ventilaciju.
Kotlovnice sa atmosferskim plamenicima moraju imati isključivo prirodnu ventilaciju.
Kada se obavezno ugrađuje detekcija plina?

Sistem za detekciju plina obavezno se ugrađuje u kotlovnice koje se nalaze ispod razine okolnog tla i u kotlovnice
koje su smještene u prostorije koje nisu ispod razine okolnog tla, a najmanje dva zida su im u slobodnom prostoru.
Sistem za detekciju plina se ugrađuje i u kotlovnice u kojima se koriste plinovi teži od zraka.
Detekcija plina u funkciji je kontrole, sa zaštitnim djelovanjem na razini zvučnog i optičkog alarma.
Detekcija plina ne smije se koristiti u drugim oblicima zaštitnih djelovanja, kao što je blokada ili zabravljivanje.
Detektor plina ne može se primjeniti kao osnovna zaštitna mjera, već samo kao dodatna. Uređaj se postavlja
izvan zone opasnosti, a u štićenom prostoru su samo mjerne glave (protueksplozijski zaštićene) čiju osjetljivost
treba za svaku vrstu plina posebno baždariti na vrijednost 10% donje granice eksplozivnosti.
Plinska oprema?
-
Posebni zahtjevi za električne instalacije?
Obavezna je ugradnja glavne sklopke za nužno isključenje električne energije.
Glavna sklopka odnosno distributivni ormar kotlovnice, mora biti smješten izvan prostora kotlovnice.
Kao element zaštite od bilo koje opasnosti prouzrokovane električnim naponom mora biti ugrađeno daljinsko
isključivanje glavne sklopke kotlovnice, isključnim tipkalima ugrađenim na sve izlaze s vanjske strane.
Kotlovnica treba u pravilu biti prirodno osvjetljena putem prozora.
Uz prirodnu rasvjetu obavezatna je i umjetna rasvjeta, i to električna.
Obavezna je ugradnja utičnice napona 24V za priključak prenosive ručne svjetiljke-
Prema kojem se zakonu provodi građenje i projektiranje plinske kotlovnice?

Projektiranje i građenje plinske kotlovnice se provodi
Eksploatacija
1. TKO MOŽE NADGLEDATI RAD KOTLOVNICE U EKSPLOATACIJI?
Rad plinske ložišne instalacije u fazi eksploatacije miože nadgledati osoba s provjerenom stručnom
osposobljenošću za rad na konkretnoj opremi i instalaciji.
Vrsta provjere kotlovnice u eksploataciji?

U toku nadgledanja mora se obaviti:
STROJARSTVO 235
236 INSTALACIJE
a) Puštanje u pogon i kontrola ispravnosti rada i zaustavljanja u skladu s uputom za rukovanje

b) Pri uključivanju plinske ložišne instalacije, nakon ispadanja koje može biti posljedica radnje rukovatelja
ili učinak zabravljivanja, mora se nadgledati točan rok čitavog programa od početka „zahtjeva u toplini“,
prema funkcionalnoj shemi,
c) Pregled plinske ložišne instalacije s odgovarajućim priboram radi osiguravanja njezina pravilnog rada i
točnog funkcioniranja, posebno radi osiguranja plinonepropusnosti spojeva, cijevi i armatura,
d) Kontrola sistema za sigurnost i zaštitu plinske ložišne instalacije prema utvrđenoj proceduri, koja se
definira u uputi za rukovanje
e) Pravovremeno izvještavanje o svim uočenim nedostacima i obavljenim preinakama na plinskoj ložišnoj
instalaciji
f) Vođenje dnevnika loženja.
Provjera može biti jednodnevna, tjedna, mjesečna i godišnja.
236 STROJARSTVO

Stručni Ispit 2016

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Stručni Ispit 2016

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STRUČNI ISPIT

OSNOVE TEHNIČKE REGULATIVE

U koju skupinu spada obiteljska kuća u sklopu koje je frizerski salon

Rokovi za dovršenje građevina po skupinama

dovršena u sljedećem roku:

Temeljni zahtjevi (7)

Temeljni sigurnosni zahtjevi

1. Mehanička otpornost i stabilnost

2. Sigurnost u slučaju požara

3. Higijna, zdravlje i okoliš

4. Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

6. Gospodarenje energijom i očuvanje topline

7. Održiva uporaba prirodnih izvora

Odstupanje od temeljnih zahtjeva

Suglasnost izdaje Ministarstvo na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnog

Energetsko svojstvo zgrade

Zahtjevi energetske učinkovitosti

Energetski pregled zgrade

Ovlaštenja za energetsko certificiranje vs. energetski pregled zgrade

Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade daje se za:

Ovlaštenje se daje pravnoj osobi koja je/ima:

Dužnost ovlaštene osobe:

Provedba programa izobrazbe

izradila više od 20 energetskih certifikata zgrada sa složenim tehničkim sustavom

Ministarstvo vodi registar:

Tko može graditi? Tko može biti izvođač?

Prema starom zakon (?):

Što izvođač mora napraviti nakon što završi građenje?

Pisana izjava izvođača / pisana izjava glavnog izvođača

Pisana izjava izvođača sadrži:

5. popis pisanih izjava svih izvođača koji su sudjelovali u građenju građevine

NE može biti zaposlenik izvođača. (op. ne može sam sebe nadzirati)

Nadzorni inženjer DUŽAN je u provedbi stručnog nadzora građenja:

OPŠIRNIJE O VOĐENJU GRAĐEVINSKOG DNEVNIKA

Nadzorni inženjer upisom u građevinski dnevnik:

Kako mora postupiti nadzorni inženjer ako proizvod ne zadovoljava kvalitetom?

Nadzorni određuje način otklanjanja nedostataka/nepravilnosti građenja građevine ako dokumentacijom o

Nadzorni inženjer u svrhu otklanjanja nedostataka odnosno nepravilnosti građenja, zabranjuje:

Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine sadrži

6. očitovanje o nepravilnostima uočenim tijekom građenja kao i o nedostacima građenja i njihovom

Pravilnik o kontroli projekata NN 32/14

Ministar pravilnikom propisuje:

Postoje li revidenti strojarskih projekata (glavnih i izvedbenih) i projekata izvedenog stanja?

Idejni projekt izrađuje projektant.

Geodetski projekt je sastavni dio IDEJNOG projekta za lokacijsku dozvolu.

izrađuje se kao zasebni dio idejnog projekta

Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta NN 55/14, 41/15

Elaborati uz glavni projekt

Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom

Što je bitno za elaborate?

Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži:

Glavni projekt za zgradu razvrstanu u 4. ili 5. skupinu građevina sadrži samo:

U glavnom projektu moraju:

Pravilnik o geodetskom projektu NN 12/14 i 56/14

SADRŽAJ I OBLIK GEODETSKOG PROJEKTA

IZJAVA OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE

PREGLED I POTVRĐIVANJE GEODETSKOG PROJEKTA

Geodetski projekt se potvrđuje izdavanjem potvrde koja se prilaže istom.

Kad treba biti oformljena građevna čestica?

Zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu podnositelj zahtjeva prilaže:

Za što se sve može koristiti tipski projekt?

Razlika tipskog i glavnog projekta

Izrada izvedbenog projekta može se prilagoditi dinamici građenja građevine.