Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

TUZLANSKI KANTON

Skupština

NACRT

Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c. Ustava Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona",
broj: 7/97 i 3/99 i "Službene novine Tuzlanskog kantona", broj 13/99 i 10/2000), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona,
Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 2001. godine, d o n o s i:

ZAKON
O GRAĐENJU

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se izrada tehničke dokumentacije, projekata, građenje, održavanje građevina, te određuju
tehnička svojstva kojima moraju udovoljiti građevine.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na građenje primjenjuju se i na rekonstrukciju, uklanjanje građevine ili njezinog
dijela i druge radove iz člana 2. ovog zakona.

Član 2.

Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijedeće značenje:

Građenjem, u smislu ovog zakona, smatra se izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova (uključujući
građevinsko-završne i građevinsko-instalaterske radove), te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih
elemenata i konstrukcija, te drugih zahvata u prostoru.
Projektovanje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavanje načelne i građevinske dozvole, izrada
izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekta za uklanjanje građevine.
Rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova na postojećoj građevini: kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji
mogu biti od uticaja na stabilnost građevine ili njenog dijela, kojima se uvode nove instalacije i ugrađuje nova oprema u
građevinu, mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled građevine, kojima se mijenjaju uslovi pod kojima je, na
osnovu odobrenja za građenje izgrađena građevina. Zamjena instalacija i opreme, kada se izvodi prema uslovima
utvrđenim u odobrenju za građenje, ne smatra se rekonstrukcijom.
Rekonstrukcijom se podrazumijevaju i radovi kojima se građevina, čije oštećenje je nastalo kao posljedica starosti
građevine, ili posljedica elementarnih nepogoda, prirodnih ili tehničkih katastrofa i ratnih djelovanja, prelazi 70%, dovodi
u stanje koje je građevina imala prije oštećenja.
Građevina, u smislu ovog zakona, smatra se stvar nastala gradnjom, povezana s tlom koja se sastoji od građevinskog
dijela i ugrađene opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu kao i samostalna postrojenja povezana s tlom
koja se sastoje od ugrađene opreme i čine tehničko-tehnološku cjelinu.
Građevinskim dijelom, iz prethodne alineje u smislu ovog zakona, smatra se dio građevine izgrađen od građevinskog
materijala i proizvoda s instalacijama i građevinsko-završnim radovima.
Radovi redovnog održavanja i sanacije oštećene građevine koji se mogu smatrati radovima tekućeg održavanja,
podrazumijevaju radove koji ne utiču na konstrukciju građevine, zaštitu okoline, namjenu, promjenu dimenzije ili spoljni
izgled (manje popravke, malterisanje, bojenje fasade i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje
građevinske stolarije, ostakljivanje postojećih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih
zidova, zamjena i opravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i sl.).
Građevinskim proizvodima, u smislu ovoga zakona smatraju se proizvodi koji su namijenjeni za trajnu ugradnju u
građevini, kao što su građevinski materijal, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije.
Konzervacijom građevine u smislu ovoga zakona podrazumijevaju se i radovi kojima se oštećenja ili nedovršena
građevina zaštićuje od daljnjeg propadanja, a do sticanja uslova za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova
na nezavršenoj građevini.
Gradilište je prostor na kojem se gradi građevina kao i ostalo privremeno zauzeto zemljište koje služi za gradnju.
Dogradnjom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se svako proširenje postojeće građevine kojom se zauzima
zemljište ili prostor u odnosu na tu građevinu , i ako dograđeni dio čini građevinsku ili funkcionalnu cjelinu sa
građevinom uz koju se dograđuje.
Nadziđivanje, u smislu ovog zakona podrazumjeva se izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta, odnosno
potkrovlja na postojećoj građevini , kojim se dobija novi stambeni ili poslovni prostor.
Promjenom namjene građevine, u smislu ovog zakona podrazumijeva se pretvaranje stambenog u poslovni prostor,
odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena bitno mijenja
uslove korišćenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanje saobraćaja i uslova očuvanja okolice.
Opremom, u smislu ovoga zakona, smatraju se ugrađena postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi
ugrađeni proizvodi koji su u sklopu tehnološkog procesa.
Privremenom građevinom, u smislu ovog zakona, smatra se građevinski objekat izgrađen ili postavljen privremeno na
određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, kao i za organiziranje sajmova,
javnih manifestacija, kiosci i sl.
Pripremnim radovima, u smislu ovoga zakona, smatra se izvođenje radova i građenje pomoćnih građevina privremenog
karaktera koji se izvode za potrebe organiziranja gradilišta i primjene odgovarajuće tehnologije građenja.
Održavanje građevina, u smislu ovog zakona, smatra se praćenje stanja građevina i poduzimanje mjera nužnih za
sigurnost, pouzdanost i izgled građevine, te život i zdravlje ljudi.
Sanacijom u smislu ovog zakona podrazumijevaju se radovi na oštećenim građevinama kojima se građevina dovodi u
stanje prije oštećenja.
Uklanjanje građevina, u smislu ovog zakona podrazumijeva rušenje i demontažu, odvoženje preostalog materijala,
opreme i drugih elemenata.

Član 3.

Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu s namjenom građevine te radovi koji su posebnim
zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevina, a kojima se ne utiče na bitna svojstva građevina, ne smatraju se
rekonstrukcijom

Član 4.

Projektovanje, gradnja i održavanje građevina obavlja se prema odredbama ovog zakona, posebnih zakona i propisa
donesenih na temelju zakona, kao i prema pravilima struke.

Član 5.

Gradnjom i upotrebom građevine ne smiju se ugroziti život i zdravlje ljudi i okolice, druge građevine te stabilnost tla na
okolnom zemljištu, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije.

II. BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU

Član 6.

Bitni zahtjevi za građevinu odnose se na mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od požara i eksplozije, higijenu,
zdravlje i zaštitu okolice, sigurnost u korištenju, zaštitu od buke te uštedu energije, toplinsku zaštitu i zaštitu objekata od
prodora kapilarne vlage i atmosferilija.

Građevina mora udovoljavati zahtjevima iz stava 1. ovog člana u predviđenom roku svog trajanja uz redovnu upotrebu i
održavanje.

Mehanička otpornost i stabilnost

Član 7.

Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da tokom građenja i korištenja predvidiva djelovanja ne prouzrokuju:
1. rušenje građevine ili njezina dijela,
2. deformacije nedopuštena stepena,
3. oštećenje građevinskog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
4. nesrazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala,
5. oštećenja na okolnim građevinama i ugrožavanje stabilnosti tla na okolnom zemljištu.

Zaštita od požara i eksplozije

Član 8.
Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da se u slučaju požara:
1. očuva nosivost konstrukcije tokom određenog vremena utvrđenog posebnim propisima,
2. spriječi širenje vatre i dima unutar građevine,
3. spriječi širenje vatre na susjedne građevine,
4. omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje,
5. omogući zaštita spasilaca.

Higijena, zdravlje i zaštita okolice

Član 9.

Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da zadovoljava uslove zaštite života i zdravlja građana i da ne
ugrožava radnu i životnu okolicu, posebno zbog:
1. oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (zagađivanje zraka i sl.),
2. opasnih zračenja,
3. zagađivanje vode i tla,
4. nestručnog odvođenja otpadnih voda, dima, plinova te tekućeg otpada,nestručnog zbrinjavanja krutog otpada,
5. arhitektonskih barijera za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
6. skupljanja vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine.

Sigurnost u korištenju

Član 10.

Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da se tokom njenog korišćenja izbjegnu moguće ozljede korisnika
građevine koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opeklina, udara struje, požara i eksplozije.
Građevina (kolektivni stambeni objekat, javna ustanova, uslužni i privredni objekti) mora biti projektovana i izgrađena na
način koji omogućava nesmetan pristup osobama sa invaliditetom.

Zaštita od buke

Član 11.

Građevina mora biti projektovana i izgrađena na način da zvuk što ga osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini
proizvode bude na takvom nivou da ne ugrožava zdravlje te da osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uslove za odmor i
rad.

Ušteda u energiji i toplinska zaštita

Član 12.

Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektovani i izgrađeni na način da, u
odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude što niža, a da za osobe koje
borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući uslovi u odnosu na toplotu.

Odstupanje od bitnih zahtjeva za građevinu

Član 13.

U slučaju rekonstrukcije građevine upisane u Registar kulturnih dobara prema posebnom zakonu može se odstupiti od
nekih bitnih zahtjeva za građevinu.

Saglasnost za odstupanje iz stava 1. ovog člana daje Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice (u daljem tekstu:
Ministarstvo) uz prethodno mišljenje Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa.

Ako u roku od 30 dana Zavod za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa ne dostavi mišljenje saglasnot će se dati
Ministarstvo.

Tehnički propisi
 Član 14.

Bitni zahtjevi za građevinu iz člana 7., 8., 9., 10., 11. i 12. ovog zakona te tehnička svojstva koja moraju ispunjavati
građevinski proizvodi, razrađuju se, odnosno propisuju se temeljnim dokumentima i tehničkim propisima, a u skladu s
međunarodnim i harmoniziranim evropskim propisima iz tog područja, ukoliko federalnim i kantonalnim tehničkim
propisima i normativima nisu regulisana određena tehnička svojstva bitna za određenu građevinu.

Tehničke propise iz stava 1. ovoga člana donosi ministar prostornog uređenja i zaštite okolice (u daljem tekstu:
ministar).

III. GRAĐEVINSKI PROIZVODI I OPREMA

Član 15.

Građevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrijebiti, odnosno ugrađivati samo ako je dokazana njihova
upotrebljivost.

Građevinski proizvodi su upotrebljivi ako njihova svojstva udovoljavaju bitnim zahtjevima za građevinu, a što se
dokazuje ispravom proizvođača ili certifikatom o usklađenosti sa utvrđenim posebnim propisima.

Član 16.

Građevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajući propis ili
poznata norma, mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo na temelju
odobrenja Ministarstva.

Odobrenje iz stava 1. ovoga člana izdaje se na temelju potvrde ovlaštene institucije za certifikaciju da građevinski
proizvod, odnosno oprema unutar granica svoje namjene udovoljava zahtjevima u pogledu osiguranja tehničkih
svojstava bitnih za građevine prema poglavlju II. ovog zakona.

Odobrenje iz stava 1. ovoga člana izdaje se na određeni rok koji ne može biti duži od pet godina. Ako se u tom roku ne
donese norma ili odgovarajući propis odobrenje se može produžiti za daljnih pet godina.

Odobrenje iz stava 1. ovoga člana može se ukinuti prije roka važnosti ako se utvrdi da novi proizvod više ne odgovara
zahtjevima iz stava 2. ovoga člana.

IV. UČESNICI U GRAĐENJU

Član 17.

Učesnici u građenju i njihove odgovorne osobe su:

1. investitor,
2. projektant,
3. revident,
4. izvođač,
5. nadzorni inženjer.

Investitor

Član 18.

Investitor, prema ovom zakonu, je pravna ili fizička osoba u čije ime i za čiji račun se gradi građevina i vrše drugi zahvati
u prostoru.

Projektovanje, gradnju i stručni nadzor gradnje investitor mora povjeriti osobama registrovanim za obavljanje tih
djelatnosti.

Investitor je dužan osigurati stručni nadzor gradnje, osim u slučaju gradnje građevina za koje nije potrebna građevinska
dozvola u skladu sa zakonom.
Izuzetno od odredbe predhodnog stava, povremeni nadzor provodi se nad građenjem konstruktivnih dijelova i
instalacija, te u pogledu toplotne zaštite i zaštite od buke i vibracije samo za:

- stambenu zgradu korisne površine do 350 m2,

- poslovnu zgradu korisne površine do 100m2 i raspona konstrukcije do 6m u kojoj se ne obavlja djelatnost štetna po
ljude i okoliš.

Investitor koji gradi u svoje ime, a za račun nepoznata kupca (stambene i druge građevine za tržište) mora stručni
nadzor povjeriti drugoj osobi registrovanoj za stručni nadzor.

Kad je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe porodičnu kuću može sam projektovati i provoditi nadzor ako
je diplomirani inženjer ili inženjer u struci s položenim stručnim ispitom.

Investitor je dužan nadležnoj službi uprave, odnosno organu uprave za poslove građenja i građevinskoj inspekciji,
najkasnije u roku od 8 dana prije početka radova i o nastavku građevinskih radova nakon prekida dužeg od tri mjeseca
u pismenoj formi prijaviti početak građenja, odnosno nastavak radova.

Investitor je dužan najkasnije do dana početka radova pribaviti elaborat iskolčenja građevine iz člana 32. stava 1., tačka
8. ovoga zakona.

U slučaju prekida radova investitor je dužan poduzeti mjere osiguranja građevine i susjednih građevina i površina.

Ako se u toku građenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti nadležni organ odnosno
službu za poslove građenja u roku od osam dana od dana nastale promjene.

Investitor je dužan prilikom pribavljanja rješenja o odobrenju za građenje uz zahtjev priložiti i saglasnost o prihvatanju
obaveze odvoza zemljišta od I. do VI. kategorije na prostor određen za te namjene.

Obaveza iz prethodne alineje odnosi se na objekte sa upotrebnim prostorom čija je površina u osnovi veća od 600 m2.

Način, prava, obaveze, namjenu i postupak vezan za odvoz, deponovanje i upotrebu zemlje propisat će općine svojom
odlukom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Projektant

Član 19.

Projektant, prema ovom zakonu, može biti samo pravna osoba registrovana za obavljanje poslova projektovanja.

Projektovanju dvije ili više faza projekta (građevinskom, arhitektonskom, elektro i mašinskom) može pristupiti pravna
osoba registrovana za obavljanje te djelatnosti kada pored opštih, ispuni i uslove da u stalnom radnom odnosu sa
punim radnim vremenom ima najmanje jednog diplomiranog inženjera sa najmanje pet godina radnog iskustva za svaku
vrstu projekta koju izrađuje i položen stručni ispit.

Projektovanjem manjih građevina sa jednostavnom konstrukcijom i bruto građevinskom površinom do 1.000 m2 može
se baviti pravna osoba registrovana za obavljanje te djelatnosti kada pored opštih, ispunjava i uslove da u stalnom
radnom odnosu sa punim radnim vremenom ima najmanje jednog diplomiranog inženjera sa 3 godine radnog iskustva i
položenim strčnim ispitom.

Projektovanjem građevina i zahvata u prostoru koje odobrava Ministarstvo u skladu sa zakonom, mogu se baviti pravne
osobe registrovane za obavljanje te djelatnosti koje pored opštih moraju ispunjavati i uslove da u stalnom radnom
odnosu sa punim radnim vremenom imaju najmanje tri diplomirana inženjera sa položenim stručnim ispitom i radnim
iskustvom od pet godina.

Pravna osoba koja projektuje imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitetu projekta ili
dijela projekta.

Projektant je odgovoran da projekt ili dio projekta, za čiju je izradu imenovan, udovoljava zahtjevima iz poglavlja II. i III.
ovog zakona primjenjujući sve zakonom propisane normative. Izvedbeni projekat mora biti u skladu s glavnim
projektom.
Ako u izradi glavnog projekta, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja građevine sudjeluje više projektanata, pravna
osoba kojoj je povjerena izrada projekta imenuje projektanta voditelja.
Projektant voditelj odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekta.

Ako u izradi projekata sudjeluju dvije ili više pravnih osoba investitor je dužan imenovati koordinatora projekta, odnosno
odrediti osobu koja će imenovati tog koordinatora.

Za koordinatora projekta primjenjuju se odgovarajuće odredbe iz stava 6. ovog člana.

Projektant, projektant voditelj i koordinator projekta može biti samo diplomirani inženjer sa radnim iskustvom u
projektovanju od najmanje pet godina i položenim stručnim ispitom.

Pravna osoba je dužna osigurati kontrolu projekta po svim tačkama predviđenim u članu 26. ovog zakona.

Za građevine bilo koje namjene, starosti do deset godina, na kojima se vrše izmjene u pogledu arhitektonskog izgleda
objekta i konstrukcije građevine, potrebno je pribaviti saglasnost projektanta te građevine.

Izvođač

Član 20.

Graditi i izvoditi radove na građevini, prema ovom zakonu, može pravna osoba registrovana za obavljanje te djelatnosti
(u daljnjem tekstu: izvođač) kada pored općih ispuni i sljedeće uslove:
- da u stalnom radnom odnosu sa punim radnim vremenom ima najmanje tri diplomirana inženjera sa najmanje tri
godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom za svaku vrstu građenja koje izvodi,
- da ima odgovarajuću tehničku opremu i ostala sredstva za izvođenje,
- da je aktom o registraciji utvrđeno koje vrste građevine može izvoditi.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana građenjem građevina sa jednostavnom konstrukcijom i bruto građevinskom
površinom do 1.000 m2 može se baviti zanatska organizacija ukoliko, pored općih, ispunjava i uslove da ima u stalnom
radnom odnosu s punim radnim vremenom jednog inženjera ili dva tehničara građevinske struke sa položenim stručnim
ispitom.

Građenjem građevina i zahvata u prostoru koje odobrava Ministarstvo mogu se baviti pravne osobe registrovane za
obavljanje te djelatnosti ako pored općih uslova ispunjavaju i uslove da u stalnom radnom odnosu sa punim radnim
vremenom imaju najmanje tri diplomirana inženjera sa najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom.

Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor je dužan imenovati izvođača odgovornog za međusobno
usklađivanje radova.

Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, kada je investitor fizička osoba, može sam graditi za svoje potrebe stambenu
zgradu korisne površine do 200 m2, gospodarski objekat korisne površine do 150 m2 i pomoćni objekat korisne
površine do 50 m2.

Član 21.

Izvođač je dužan:
1. graditi u skladu s građevinskom dozvolom,
2. radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi za građevinu iz ovoga zakona,
3. ugrađivati materijale, opremu i proizvode u skladu s poglavljem III. ovog zakona,
4. osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga zakona i zahtjevima iz
projekta.
Iznimno od stava 1. ovoga člana ako je investitor fizička osoba koja sama gradi porodičnu kuću razvijene građevinske
(bruto) površine do 200 m2 nije dužna osigurati dokaze iz stava 1. tačka 4. ovoga člana.

Ako u građenju učestvuju dva ili više izvođača, investitor je dužan imenovati izvođača odgovornog za međusobno
usklađivanje radova.

Izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta, odnosno inženjera gradilišta ili voditelja gradilišta u svojstvu odgovorne
osobe koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove. Glavni inženjer gradilišta, odnosno inženjer gradilišta ili voditelj
gradilišta odgovorni su za provedbu stava 1. ovog člana.
Za porodičnu kuću te poslovnu građevinu, razvijene građevinske (bruto) površine do 200 m2 i raspona konstrukcije do 6
m, pomoćnu građevinu i gospodarsku građevinu, osoba koja vodi gradnju može biti i voditelj gradilišta.
Glavni inženjer gradilišta mora biti diplomirani inženjer odgovarajuće struke s pet godina iskustva na poslovima gradnje
i položenim stručnim ispitom.

Inženjer gradilišta mora biti diplomirani inženjer odgovarajuće struke s tri godine radnog iskustva, odnosno inženjer s
pet godina radnog iskustva na poslovima građenja i položenim stručnim ispitom.
Voditelj gradilišta može biti osoba s odgovarajućom srednjom stručnom spremom s pet godina radnog iskustva na
poslovima gradnje i položenim stručnim ispitom.

Nadzor nad građenjem

Član 22.

Nadzor nad građenjem u ime investitora, prema ovom zakonu, može obavljati samo pravna osoba registrovana za
obavljanje poslova nadzora ( u daljem tekstu: nadzorno tijelo).

Nadzorno organ odnosno služba imenuje nadzornog inženjera. Akt o imenovanju nadzornog inženjera, nadzorno tijelo
dužno je dostaviti nadležnom tijelu uprave za poslove građenja.

Nadzorni inženjer može biti samo diplomirani inženjer odgovarajuće struke s tri godine radnog iskustva na poslovima
projektovanja, građenja ili nadzora i položenim stručnim ispitom.

Kada je investitor fizička osoba koja ne ispunjava propisane uslove za vršenje nadzora nad građenjem iz člana 20. stav
2. ovog zakona za obavljanje nadzora nad građenjem, može biti imenovana osoba odgovarajuće srednje stručne
spreme s pet godina radnog iskustva na poslovima građenja ili nadzora i položenim stručnim ispitom.

U provođenju nadzora nadzorni inženjer dužan je:

1. utvrditi usklađenost iskolčenja građevine s elaboratom o iskolčenju građevine i projektom,
2. nadzirati gradnju tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, ovim zakonom i posebnim propisima,
3. nadzirati kvalitetu radova, ugrađenih proizvoda i opreme tako da budu u skladu sa zahtjevom projekta, a da kvaliteta
bude dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima.

Stručni nadzor gradnje obiteljske kuće te poslovne građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 200 m2 i
raspona konstrukcije do 6 m provodi se samo u odnosu na konstruktivne dijelove i instalacije te u pogledu uštede
energije i toplinske zaštite.

U slučaju izvođenja više vrsta radova na određenoj građevini pored nadzornog inženjera može biti i više drugih
nadzornih inženjera odgovarajuće struke za te radove. U tom slučaju investitor je dužan imenovati glavnog nadzornog
inženjera koji je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora gradnje.

U slučaju izvođenja zaštitnih i drugih radova na zaštićenom spomeniku kulture osigurava se i stručni nadzor prema
posebnom zakonu.

Poslove stručnog nadzora gradnje ne može obavljati osoba koja je istodobno izvođač radova.

Revident

Član 23.

Reviziji projekata podliježu svi projekti čija je površina veća od 400m2, a obavezno projekti za koje urbanističko-
tehničku dokumentaciju izdaje Ministarstvo.

Kontrolu projekta može obavljati samo ovlašćeni diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i
položenim stručnim ispitom, koji se istakao kao projektant značajnih građevina i radova ili je na drugi način dao
značajan doprinos tehničkoj struci.

Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekta stručnjaku iz stava 1. ovoga člana daje ministar.

Kriterije za davanje ovlaštenja utvrdit će Ministarstvo posebnim propisima.

Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cjelosti ili djelimično sudjelovao ili ako je taj projekat u
cijelosti ili djelimično izradila pravna osoba u kojoj je zaposlen.

Revident je odgovoran da projekat ili dio projekta za koji je obavljena kontrola zadovoljava zahtjevima iz ovog zakona.

Troškove revizije snosi investitor.

Stručni ispit

Član 24.

Inženjeri raznih specijalnosti, koji obavljaju poslove projektovanja, revizije projekata, građenja, nadzora nad građenjem i
održavanja građevine moraju imati položen stručni ispit u okviru urbanizma, projektovanja i građenja.

Izuzetno od stava 1. ovoga člana od polaganja stručnog ispita oslobađaju se doktori nauka i magistri iz oblasti
urbanizma i građenja.

V. GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKAT

Glavni projekat

Član 25.

Glavni projekat, u smislu ovog zakona, je skup međusobno usklađenih projekata, kojima se daje tehničko rješenje
građevine.

Glavni projekat, ovisno o tehničkoj strukturi građevine, može sadržavati više vrsta projekata:
1. arhitektonski projekat,
2. građevinski projekat,
3. projekat instalacija,
4. projekat ugrađene opreme,
5. druge potrebne vrste projekata (projekat temeljenja, tehnološki projekat, projekat uređenja i dr.)

Projekti iz stava 2. ovog člana, ovisno o vrsti građevine sadrže:

1. nacrte,
2. tehnički opis,
3. procjenu troškova građenja,
4. podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima koji su poslužili kao podloga za izradu projekata,
5. proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti, hidraulike, energetike, fizikalnih svojstava i dr. kojima se dokazuje da je
građevina projektovana prema odredbama ovog zakona,
6. program kontrole i osiguranja kvalitete,
7. elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja,
8. izvodak iz katastarskog plana s ucrtanim susjednim građevinama, a za građevine koje se grade na većem području
situacija građevine može se prikazati na osnovnoj karti, odnosno na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila,
9. posebne tehničke uslove građenja i način zbrinjavanja građevinskog otpada u skladu s propisom o postupanju s
otpadom.

Za gotove konstrukcije i opremu koje posjeduju certifikat o usklađenosti sa posebnim propisima ili za koje je na drugi
propisani način dokazano da su proizvedene prema odredbama poglavlja II. i III. ovoga zakona, u projektu nije potrebno
to ponovno dokazivati.

Ako je glavni projekat izrađen na stranom jeziku mora biti preveden na bosanski jezik i ovjeren od strane sudskog
vještaka.

Glavni projekat na temelju kojeg je izgrađena određena građevina, može se koristiti za gradnju drugih takvih građevina
ako su s tim saglasni investitor i projektant koji je izradio taj projekat, pod uslovom da se taj projekat prilagodi ostalim
uslovima građenja na određenoj građevinskoj čestici.

Član 26.

Glavni projekat za porodičnu kuću sadrži:

1. izvod iz prostornog plana prema izdatoj urbanističkoj saglasnosti,
2. arhitektonski projekat,
3. građevinski projekat,
4. projekat instalacija,

Projekat iz stava 1. ovog člana sadrži:

1. nacrte,
2. tehnički opis,
3. procjenu troškova građenja,
4. po potrebi podatke iz geotehničkog elaborata koji služe za izradu projekta,
5. proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti i fizikalnih svojstva građevine,
6. izvodak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama,
7. po potrebi dokaze za mjere zaštite od požara,
8. uslove zaštite prirode ako se porodična kuća gradi u zaštićenom dijelu prirode.

Izvedbeni projekat

Član 27.

Izvedbenim projektom građevine razrađuje se tehničko rješenje građevine radi ispunjenja uslova određenih glavnim
projektom.

Izvedbeni projekat mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.

Usklađenost izvedbenog s glavnim projektom potvrđuje projektant glavnog projekta.

Označavanje projekta

Član 28.

Projekat, odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni i svaki list nacrta i dr.) moraju imati naznačenu osobu koja ih
je izradila, naziv građevine, ime ili naziv investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno njegova dijela, datum izrade, ime i
potpis te pečat projektanta, odnosno glavnog projektanta.
Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani na način da se onemogući zamjena sastavnih dijelova.
Uz projekat mora biti uvezan akt o važećoj registraciji preduzeća koji je izradio projekat. Uz projekat izrađen u skladu sa
odredbom člana 19. stav 6. ovog zakona, projektant je dužan priložiti dokaze o završenoj stručnoj spremi i radnom
iskustvu.

Za projekte koji podliježu reviziji u skladu sa članom 23. ovog zakona, obavezno je uz projekat priložiti rješenje
ovlašćenog revidenta, kao i zapisnik o obavljenoj reviziji.

Kontrola projekta

Član 29.

Kontrola glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine, mora se obaviti u pogledu:

1. mehaničke otpornosti i stabilnosti,
2. zaštite od buke i vibracija,
3. uštede energije i toplinske zaštite,
4. utjecaja štetnog djelovanja okoliša,
5. zaštite od požara,
6. eliminiranju arhitektonskih barijera za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima.

Kontrolu glavnog projekta investitor može povjeriti samo ovlašćenom revidentu iz člana 23. ovog zakona.

Ovlašćeni revident koji je obavio kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisani izvještaj i ovjeriti dijelove projekta
prema propisu iz stava 7. ovog člana.

U izvještaju o obavljenoj kontroli ovlašćeni revident može zahtijevati od investitora da:

-prije početka izvođenja određenih radova, obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnose na te radove,
-obavi pregled izvedenih radova u određenoj fazi građenja,
O obavljenoj kontroli, odnosno pregledu prema stavu 3. ovog člana ovlašćeni revident dužan je sastaviti pismeni
izvještaj.

Ako je glavni projekat izrađen u inostranstvu, ovlašćeni revident mora obaviti kontrolu kojom se utvrđuje da je izrađen u
skladu s ovim zakonom i priznatim normama.

Sadržaj i način obavljanja kontrole projekta, način ovjere projekta, način naknade za obavljenu kontrolu, te za koje
građevine, odnosno radove je obavezna kontrola projekta, propisat će ministar.

Čuvanje projekta

Član 30.

Glavni odnosno idejni projekat koji je prilog i sastavni dio građevinske dozvole zajedno s dozvolom trajno čuva nadležni
organ odnosno služba za poslove građenja koje je izdalo građevinsku dozvolu.

Glavni i izvedbeni projekat građevine sa svim nacrtima izmjenama i dopunama dužan je čuvati investitor, odnosno
njegov pravni sljedbenik za sve vrijeme dok građevina postoji.

VI. GRADILIŠTE

Uređenje gradilišta

Član 31.

Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja nekontrolisanog pristupa neovlaštenih osoba na gradilište.
Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji
se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način.

Uz javne-saobraćajne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao
ugroziti prolaznike. Gradilište se mora ograditi ogradom posebnog vanjskog izgleda ako se nalazi u urbanističkoj cjelini
koja je upisana u registar spomenika kulture kao i u užem urbanom području.

Gradilište mora biti označeno pločom koja obavezno sadrži ime investitora, projektanta i izvođača, naziv i vrstu
građevine koja se gradi, naziv organa odnosno službe koje je izdalo dozvolu na temelju koje se gradi i datum izdavanja
te dozvole.

Investitor ili izvođač dužan je, za privremeno zauzimanje, susjednog odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta,
postupiti prema odredbama posebnih zakona.

Za privremeno zauzimanje javnih saobraćajnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvođač dužan je pribaviti
odobrenje nadležnog tijela općine ili kantona, odnosno pravne osobe određene posebnim zakonom.
Pripremni radovi za gradnju mogu se izvoditi na susjednom zemljištu koje nije vlasništvo investitora samo ako je
investitor prethodno pribavio saglasnost vlasnika tog zemljišta.

Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uslovima
zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

Sve privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi
materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno
stanje prije izdavanja upotrebne dozvole.

Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere zaštite na radu, zaštite zraka od onečišćenja, zaštitu od
prekomjerne buke, zaštitu tla i podzemnih voda od onečišćenja te ostale propisane mjere za zaštitu zdravlja ljudi.

Dokumentacija na gradilištu

Član 32.

Izvođač na gradilištu mora imati:

1. rješenje o upisu u sudski registar,
2. akt o imenovanju rukovodioca građenja, odnosno rukovodioca pojedinih radova,
3. građevinsku dozvolu,
4. projekat na osnovu kojeg je izdata građevinska dozvola,
5. izvedbeni projekat sa svim izmjenama i dopunama,
6. građevinski dnevnik,
7. dokumentaciju o ispitivanju ugrađenih materijala, građevinskih proizvoda i opreme prema programu ispitivanja iz
projekta, odnosno dokaze upotrebljivosti iz člana 15. ovog zakona,
8. elaborat o iskolčenju građevine koji je izradila osoba registrovana za obavljanje te djelatnosti prema posebnom
propisu,
9. projekat organiziranja izvođenja radova,
10. elaborat zaštite na radu.

U slučaju kad je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe građevinu iz člana 20.stava 5. ovog zakona, izvođač
na gradilištu ne mora imati dokumentaciju iz stava 1., 2., 6. i 7. ovog člana.
Uslove, način i obrazac vođenja građevinskog dnevnika na gradilištu propisat će Ministarstvo posebnim propisima.

VII. UPOTREBNA DOZVOLA

Član 33.

Izgrađena građevina smije se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, nakon što nadležni organ uprave, osnosno
služba za poslove građenja izda dozvolu za njenu upotrebu (u daljnjem tekstu: upotrebna dozvola).

Upotrebna dozvola za izgrađenu građevinu izdaje se nakon izvršenog tehničkog pregleda.

Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole

Član 34.

Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole investitor ili osoba koja je na temelju valjanog pravnog posla ili nasljeđivanjem
stekla od investitora pravo vlasništva, podnosi nadležnom organu uprave, odnosno službi za poslove građenja koja je
izdala građevinsku dozvolu za građenje građevine.

Zahtjev iz stava 1. ovog člana izuzev za objekte iz člana 18. stav 11. mora sadržavati broj i datum građevinske dozvole,
naziv i vrstu građevine, dokaz o deponovanju zemljišta, mjesto građenja.

Tehnički pregled

Član 35.

Nakon završene izgradnje građevine, a prije početka korišćenja vrši se tehnički pregled. Tehnički pregled se vrši na
zahtjev investitora.

Nadležni organ uprave, odnosno služba za poslove građenja dužna je u roku od 30 dana od dana prijema urednog
zahtjeva obaviti tehnički pregled građevine.

O mjestu, danu, satu obavljanja tehničkog pregleda nadležni organ uprave, odnosno služba za poslove građenja, dužna
je obavijestiti investitora najkasnije u roku od 10 dana prije zakazanog tehničkog pregleda. Investitor je dužan osigurati
prisustvo učesnika građenja u tehničkom pregledu.

Tehnički pregled obavlja komisija koju rješenjem imenuje nadležni organ uprave, odnosno služba za poslove građenja
iz člana 34. stava 1. ovog zakona u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva za tehnički pregled.

Komisija se sastoji od predsjednika i najmanje dva člana. U komisiju nadležni organ uprave, odnosno služba za poslove
građenja odredit će odgovarajuće stručnjake prema vrsti građevine odnosno izvedenih radova i svog predstavnika kao
člana komisije. U radu komisije ne mogu učestvovati osobe koje su donosile rješenje u postupku, odnosno u toku
izgradnje u smislu ovog zakona.

U sastav komisije za tehnički pregled mora biti najmanje jedna osoba koja ima stručnu spremu, položen stručni ispit i
radno iskustvo koje je utvrđeno za osobu koja može projektovati građevinu za koju je određen tehnički pregled.
U radu komisije učestvuju ovlašteni predstavnici izvođača i investitora. Predstavnici ovih preduzeća po obavljanju
pregleda sastavljaju izvještaj s mišljenjem da li se građevina odnosno radovi mogu koristiti odnosno pustiti u pogon i
mišljenje predaju predsjedniku komisije.

Za građevinu iz člana 77. Zakona o prostornom uređenju, tehnički pregled obavlja samo stručni radnik nadležnog
organa uprave, odnosno službe za poslove građenja.

Tehničkim pregledom utvrđuje se je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom i tehničkim propisima za
određenu građevinu.

O obavljenom tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi i mišljenje članova komisije o tome može li se
izgrađena građevina koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostaci ili se ne može izdati upotrebna dozvola.

Predsjednik komisije za tehnički pregled, odnosno stručni radnik koji je obavio tehnički pregled dužan je nakon
obavljenog tehničkoga pregleda zapisnik iz stava 10. ovoga člana dostaviti nadležnom organu uprave, odnosno službi
za poslove građenja.

Dužnosti investitora u postupku tehničkog pregleda

Član 36.

Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkog pregleda, osim za građevine iz člana 77. Zakona o prostornom
uređenju, komisiji za tehnički pregled dati na uvid:
1. dokumentaciju iz člana 32. ovog zakona,
2. situacijski nacrt građevine sa ucrtanim katastrom podzemnih instalacija, kao dio geodetskog elaborata izrađenog od
fizičke ili pravne osobe registrovane za obavljanje te djelatnosti po posebnom propisu, te ovjerenog od nadležnog tijela
uprave za katastar i geodetske poslove,
3. dokaz o postignutoj kvaliteti radova, građevinskih proizvoda i opreme,
4. izvještaj revidenata o obavljenoj kontroli prema članu 29., stava 3. ovog zakona,
5. završni izvještaj nadzornog inžinjera o izradi građevine,
6. protokol o ispitivanju ugrađenih instalacija.

U slučaju kad je investitor fizička osoba, koja je sagradila za svoje potrebe građevinu iz člana 22. stava 6. ovog zakona,
ne prilaže se dokumentacija iz člana 32. tačka 1., 2., 6. i 7. ovog zakona, ali se prilaže rješenje o imenovanju nadzornog
inžinjera.

Izuzetno, od stavke 2. ovog člana u slučaju gradnje porodične stambene kuće razvijene građevinske (bruto) površine do
200 m2 investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe nije dužna priložiti rješenje o imenovanju nadzornog
inžinjera.

Postupak izdavanja upotrebne dozvole

Član 37.

Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole odbit će se:

1. ako je građevina izgrađena bez građevinske dozvole,
2. ako su tokom građenja izvršene izmjene i dopune na građevini za koju nije urađena izmjena ili dopuna građevinske
dozvole,
3. ako se u ostavljenom roku ne otklone nedostaci koji bitno utječu na pouzdanost i sigurnost građevine,
4. ako nisu ispunjeni uslovi predviđeni članom 29. ovog zakona,
5. ako je u toku postupak građevinske inspekcije.

Za građevine javne i poslovne namjene te kolektivne stambene građevine ne može se izdati upotrebna dozvola ako nije
omogućeno primjerno kretanje, odnosno pristup građevini za osobe sa invaliditetom.
Ako su tehničkim pregledom utvrđeni nedostaci koje je potrebno otkloniti, a ti nedostaci ne utiču na tehnička svojstva
bitna za građenje prema poglavlju II. ovog zakona, može se izdati privremena upotrebna dozvola i odrediti rok u kojem
se moraju uočeni nedostaci otkloniti. Ukoliko se u ostavljenom roku uočeni nedostaci ne otklone prestaje važenje
privremene upotrebne dozvole.

Upotrebna dozvola za dio građevine - probni rad

Član 38.
Nadležni organ uprave, odnosno služba za izdavanje odobrenja za upotrebu može, na osnovu mišljenja komisije za
tehnički pregled, za građevinu koja po svom tehnološkom procesu, s obzirom na ugrađene instalacije, opremu i
postrojenje zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad.
Odobrenje za probni rad može biti izdato samo pod uslovom da je komisija za tehnički pregled utvrdila da je građevina
izgrađena u skladu sa izdatim odobrenjem za građenje i da puštanjem građevine u probni rad ne ugrožava život i
zdravlje ljudi, okoliš i susjedne građevine.

U toku trajanja probnog rada građevine uspostavlja se i utvrđuje njena potpuna tehnička ispravnost.

Probni rad građevine iz stava 1. ovog člana može trajati najduže 12 mjeseci, a izuzetno u posebno složenim
tehnološkim procesima probni rad se može produžiti za još 12 mjeseci.

Član 39.

Upotrebna dozvola na zahtjev investitora može biti izdata za dio građevine prije dovršetka cijele građevine:
1. Kad je to potrebno radi nastavka i dovršenja gradnje (npr. korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i
dalekovoda za snabdijevanje električnom energijom i dr.),
2. Kad se određeni dio građevine može privesti svojoj namjeni prije dovršenja cijele građevine.

Troškovi postupka

Član 40.

Troškove vršenja tehničkog pregleda snosi investitor.

Član 41.

Upotrebna dozvola je upravni akt i u postupku njenog izdavanja primjenjuju se propisi o upravnom postupku, ako ovim
zakonom nije drugačije utvrđeno.

Član 42.

Ministarstvo će donijeti pravilnik kojim će regulisati vršenje tehničkog pregleda građevine i postupak izdavanja
upotrebne dozvole.

Upis građevine u zemljišne knjige

Član 43.

Nadležni organ izvršit će upis građevine u zemljišne knjige ako je za tu građevinu izdana upotrebna dozvola.

Izuzetno, nadležni organ će upisati izgrađenu građevinu u zemljišne knjige i bez dozvole iz stava 1. ovog člana i po
službenoj dužnosti će u zemljišnoj knjizi zabilježiti da upotrebna dozvola nije priložena.

VIII. KORIŠĆENJE I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE

Član 44.

Građevina se može koristiti samo u skladu sa njenom namjenom.

Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu tako da se u predviđenom vremenu njezina trajanja očuvaju zahtjevi
bitni za građevinu i spomenička svojstva ako je ta građevina zaštićeno kulturno dobro.

Za građevinu, konstrukciju ili opremu čija mehanička otpornost i stabilnost ovisi o redovnom održavanju, tehničke
propise kojima se propisuje način održavanja donosi ministarstvo.

IX. UKLANJANJE GRAĐEVINE

Dozvola za uklanjanje
 Član 45.

Uklanjanju građevine ili njezina dijela, ako se ne radi o uklanjanju na temelju inspekcijskog rješenja, može se pristupiti
samo na temelju dozvole za uklanjanje.

Izuzetno od stava 1. ovog člana uklanjanju građevina za koje nije potrebna građevinska dozvola može se pristupiti bez
dozvole za uklanjanje.

Član 46.

Dozvolu za uklanjanje izdaje nadležni organ uprave, odnosno služba za poslove građenja, na čijem se području
građevina nalazi.

Član 47.

Zahtjevu za uklanjanje građevine prilaže se:

1. dokaz o pravu vlasništva na građevini,
2. projekat uklanjanja građevine,
3. saglasnost nadležnog organa odnosno službe ako se s tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita
spomenika kulture, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.).

Projekat uklanjanja građevine sadrži:

1. nacrte,
2. tehnički opis uklanjanja građevine i način zbrinjavanja građevinskog otpada,
3. proračune stabilnosti konstrukcije ili njezinih djelovanja tokom uklanjanja, odnosno demontaže.

X. NADZOR

Član 48.

Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona obavlja Ministarstvo.

Odredbe o inspekcijskom nadzoru

Član 49.

Inspekcijskim nadzorom nad primjenom ovog zakona obavlja se kontrola nad radom učesnika u građenju i održavanju
građevine, te kvalitete građevinskih proizvoda koji se ugrađuju u pogledu primjene ovoga zakona i propisa donesenih
na temelju ovoga zakona.

Član 50.

Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu, provode kantonalni i općinski urbanističko-građevinski inspektori.
Poslove inspekcijskog nadzora u prvom stepenu obavljaju općinski urbanističko-građevinski inspektori za objekte za
koje urbanističko-tehničku dokumentaciju izdaju nadležne općinske službe za poslove građenja u skladu sa zakonom.

Član 51.

Za kantonalnog urbanističko-građevinskog inspektora može se postaviti diplomirani inženjer građevinske ili

arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom.
Za općinskog urbanističko-građevinskog inspektora može se postaviti diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske
struke s najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom.
Izuzetno, inspekcijski nadzor mogu obavljati i drugi službenici Ministarstva na temelju posebnog ovlaštenja ministra.
Urbanističko-građevinski inspektor svoj identitet i ovlašćenje dokazuje službenom iskaznicom.

Član 52.

U provođenju nadzora urbanističko-građevinski inspektor ima pravo i dužnost učesnicima u građenju, vlasniku
građevine, odnosno investitoru stambene zgrade rješenjem narediti otklanjanje nepravilnosti ili nedostataka, obustavu
građenja i uklanjanje građevine, zatvaranje gradilišta i hitne mjere.
Urbanističko-građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora postupa u smislu stava 1. ovoga člana i u slučaju
kad je građevina upisana u zemljišne knjige.

Član 53.

Kad urbanističko-građevinski inspektor utvrdi povredu propisa čiju je primjenu ovlašten nadzirati, rješenje se može
donijeti i bez saslušanja stranaka.

Nadležnosti inspektora

Član 54.

U provođenju nadzora urbanističko-građevinski inspektor ima pravo i dužnost učesnicima u građenju rješenjem narediti
da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi.

U provođenju nadzora urbanističko-građevinski inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti vlasniku postojeće
građevine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tokom njezinog korištenja,
ako utvrde da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost građevine ili susjednih građevina, zdravlje ljudi i okoliš. Urbanističko-
građevinski inspektor može ujedno narediti i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga kada to ocijeni potrebnim.

Ako urbanističko-građevinski inspektor utvrdi da građevinski proizvod ne odgovara propisima zbog čega postoji
opasnost za stabilnost građevine, zdravlje ljudi i okoliš, zabranit će ugradnju takvog građevinskog proizvoda.

U provođenju nadzora urbanističko-građevinski inspektor ima pravo i dužnost da rješenjem naredi obustavu upotrebe
građevine ukoliko za istu nije pribavljena dozvola ili je istekao rok privremenoj upotrebnoj dozvoli.

Otklanjanje oštećenja

Član 55.

Urbanističko-građevinski inspektor ima pravo i obaveze narediti vlasniku građevine da u primjernom roku otkloni
oštećenja zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela ako utvrdi da zbog toga postoji opasnost za
susjedne građevine ili zdravlje ljudi.

Ako se građevina iz stava 1. ovoga člana nalazi u naseljima ili dijelovima naselja, koja su upisana u registar kulturnog
dobra kao urbanistička cjelina ili je građevina kulturno dobro ili se nalazi u zaštićenom dijelu prirode građevinski
inspektor o donošenju rješenja iz stava 1. ovoga člana odmah dostavlja obavijest nadležnom organu uprave, odnosno
službi.

U slučaju iz stava 1. ovoga člana urbanističko-građevinski inspektor naređuje hitne mjere osiguranja do izvršenja
naloga.

Obustava građenja

Član 56.

Urbanističko-građevinski inspektor ima pravo i obavezu narediti obustavu daljnje gradnje, odnosno izvođenja pojedinih
radova:
1. ako se građevina gradi protivno građevinskoj dozvoli,
2. ako se nakon zaključka kojim se ne dopušta postupak obnove građevinske dozvole nastavi sa izvođenjem radova,
3. ako se građevina gradi a da u roku određenom rješenjem iz člana 54. stava 1. i 2. ovoga zakona nisu otklonjene
utvrđene nepravilnosti,
4. ako se građevina koja je registrovana kao kulturno dobro rekonstruira bez građevinske ili protivno građevinskoj
dozvoli,
5. ako utvrdi nedostatak ili nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti bitne zahtjeve za građevinu,
6. ako utvrdi da je gradnjom ugrožena stabilnost okolnih građevina odnosno tla na okolnom zemljištu, prometne
površine, komunalne i druge instalacije i dr.,
7. ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravna ili fizička osoba koja nije registrirana, odnosno ovlašćena za izvođenje ili
nadziranje te vrste radova, odnosno koja ne ispunjava posebne uslove propisane ovim zakonom.

U slučaju iz stava 1. ovoga člana urbanističko-građevinski inspektor može narediti i hitne mjere osiguranja do izvršenja
naloga kada ocjeni da je to potrebno.
U slučaju iz stava 1. tačke 1., 3., 4., 5. i 6. ovoga člana urbanističko-građevinski inspektor odredit će i primjereni rok radi
usklađivanja s odredbama ovoga zakona..

U slučaju iz stava 1. tačke 2., 4., 5. i 6. ovoga člana urbanističko-građevinski inspektor prije donošenja rješenja narediti
će na licu mjesta zatvaranje gradilišta posebnom oznakom.

O donošenju rješenja iz stava 1. tačka 4. ovoga člana urbanističko-građevinski inspektor odmah dostavlja Zavodu za
zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa i policijskoj upravi.

Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine propisat će Ministarstvo posebnim propisom.

Uklanjanje građevine

Član 57.

Urbanističko-građevinski inspektor ima pravo i obavezu narediti da se građevina ili njezin dio ukloni ili da se uspostavi
prijašnje stanje:
1. ako se gradi ili je izgrađena bez građevinske dozvole,
2. ako se nakon obustave gradnje nastavi s gradnjom, odnosno izvođenjem pojedinih radova za dio građevine
izgrađene za vrijeme trajanja obustave član 56. stav1. tačke 1., 2., 3., 5. i 6.),
3. ako se gradi protivno građevinskoj dozvoli, a u određenom roku izvedeno stanje nije usklađeno s odredbama ovog
zakona (član 56. stav 1. tačka 3.),
4. ako tokom građenja utvrdi neotklonjive nedostatke zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih
građevina ili je na drugi način ugroženo zdravlje ljudi ili okoliš,
5. ako utvrdi da se ugrađuje ili je ugrađen građevinski proizvod čija je ugradnja zabranjena (član 54. stav 3.),
6. ako u određenom roku vlasnik ne otkloni oštećenja (član 55. stav 1.), osim u slučaju iz člana 55. stava 2. ovog
zakona,
7. ako utvrdi da nisu uklonjene privremene građevine izgrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova (baraka,
nadstrešnica, instalacije, skladište, zajednička nastamba i druge građevine i uređaji).

U slučaju iz stava 1. ovoga člana urbanističko-građevinski inspektor može narediti i hitne mjere osiguranja do izvršenja
naloga kada to ocijeni potrebnim.

U slučaju iz stava 1. ovoga člana građevinski inspektor prije donošenja rješenja naredit će na licu mjesta zatvaranje
gradilišta posebnom oznakom.

Inspekcijsko rješenje

Član 58.

Rješenjem o obustavi gradnje iz člana 56. stava 1. tačke 1., 2. i 3. ovoga zakona investitor se ujedno upozorava da će
se narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela koji se izgradi za vrijeme dok je na snazi obustava daljnje gradnje.

Mjere iz člana 53., 54., 55. i 57. ovoga zakona građevinski inspektor naređuje pisanim ili usmenim rješenjem.

Pisani primjerak usmenog rješenja mora se otpremiti stranci u roku od osam dana od dana saopćenja.

Obaveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći od trenutka izricanja rješenja stranci.
Protiv rješenja, odnosno zaključka općinskog urbanističko-građevinskog inspektora žalba se može izjaviti Ministarstvu u
roku od 15 dana od dana prijema rješenja, odnosno zaključka.

Protiv rješenja, odnosno zaključka kantonalnog urbanističko-građevinskog inspektora žalba se može izjaviti Vladi
Kantona - Komisiji za drugostepeno rješavanje u roku od 15 dana od dana prijama rješenja, odnosno zaključka.

Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 59.

Ako u slučaju iz člana 56., 57. i 58. stava 2. ovog zakona investitor, vlasnik građevine ne postupi po rješenju
urbanističko-građevinskog inspektora, rješenje će se izvršiti putem druge osobe na trošak investitora, vlasnika.
Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe namiruju se iz kantonalnog budžeta do naplate od
investitora, vlasnika.

Član 60.

Izuzetno, administrativno izvršenje inspekcijskog rješenja iz člana 57. stav 1. tačka 1. ovoga zakona, će se na zahtjev
investitora odgoditi ako investitor dokaže da se građevina koristi i da je izgrađena u skladu s prostornim planom za to
područje te da udovoljava i drugim uslovima propisanim posebnim zakonima.

Odgodu izvršenja odobrava zaključkom organ, odnosno služba koja je donijela zaključak o dozvoli izvršenja.

Ako investitor u roku od godine dana od dana konačnog zaključka iz stava 2. ovoga člana ne pribavi građevinsku
dozvolu, nastavit će se s postupkom izvršenja.

Član 61.

Nakon isteka roka od 10 godina od dana kada je inspekcijsko rješenje postalo konačno ne može se izvršiti.

U rok iz stava 1. ovoga člana ne uračunava se vrijeme proteklo od dana pokretanja postupka za zadržavanje objekta u
prostoru do pravomoćnog okončanja toga postupka.

Član 62.

Ako je investitor građevine koja se gradi protivno propisima nepoznat ili nepoznatog boravišta, rješenje i zaključak o
dozvoli izvršenja oglasit će se na oglasnoj tabli Ministarstva, odnosno općinske službe na čijem području se gradi.
Obavijest o tome ostavlja se i na gradilištu, odnosno građevini.

Obaveza izvršenja akta iz stava 1. ovoga člana kao i rok za žalbu počinju teći od prvog idućeg dana od dana
oglašavanja.

Član 63.

Ako u provedbi inspekcijskog nadzora urbanističko-građevinski inspektor utvrdi da je građevinskom, odnosno

upotrebnom dozvolom i dozvolom za uklanjanje koje su konačne u upravnom postupku povrijeđen ovaj zakon zatražit
će od nadležnog organa da takvo rješenje oglasi ništavim.

XI. KAZNENE ODREDBE

Prekršaji

Član 64.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 10.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba u svojstvu
investitora ako:

1. projektovanje, građenje ili stručni nadzor povjeri osobi koja nije registrovana za obavljanje tih djelatnosti (član 18.
stav 2.),
2. ne osigura stručni nadzor gradnje (član 18. stav 3.),
3. da na dan početka radova ne pribavi elaborat iskolčenja građevine (član 18. stav 8.),
4. ne prijavi početak gradnje u propisanom roku (član 18. stav 7.),
5. u slučaju prekida radova ne osigura građevinu koju gradi i okoliš (član 18. stav 9.),
6. ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (član 18. stav 10.),
7. gradi bez građevinske dozvole (član 70. Zakona o prostornom uređenju),
8. kontrolu projekta povjeri osobi koja nema ovlaštenje ministra (član 23. stav 3.),
9. nostrifikaciju projekta povjeri osobi koja nema ovlaštenje ministra (član 29.stav 7.),
10. gradi protivno građevinskoj dozvoli iz člana 85. Zakona o prostornom uređenju,
11. gradilište ne označi pločom (član 31. stav 4.),
12. za potrebe gradilišta zauzme susjedne, odnosno obližnje zemljište bez valjane pravne osnove (član 31. stav 5. i 7.),
13. zauzme za potrebe gradilišta javno-prometnu površinu bez odobrenja nadležnog tijela, odnosno preduzeća (član 31.
stav 6.),
14. po završetku gradnje ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš (član 31. stav 9.),
15. ne predvidi i ne provodi potrebne mjere zaštite (član 31. stav 8.),
16. koristi građevinu ili njezin dio bez upotrebne dozvole (član 33. stav 1.),
17. u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom (član 37. stav 3.)
18. ukloni građevinu bez dozvole za uklanjanje (član 45. stav 1.).

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana bit će kažnjena i odgovorna osoba kod investitora novčanom kaznom u iznosu od
100,00 do 800,00 KM.
Novčanom kaznom od 100,00 do 1.000,00 KM bit će kažnjena fizička osoba u svojstvu investitora za prekršaje iz stava
1. ovog člana kao i za prekršaj iz člana 18. stav 6.

Član 65.

Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 6.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba koja gradi za račun
nepoznatog kupca, ako nadzor ne povjeri drugoj pravnoj osobi registrovanoj za obavljanje nadzora (član 18. stav 5.)

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od
100,00 do 600,00 KM.

Član 66.

Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 5.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba koja provodi nadzor
nad građenjem ako:
1. nije registrovana za obavljanje poslova nadzora (član 22.stav 1.),
2. imenuje nadzornog inžinjera koji ne ispunjava uslove prema odredbama ovoga zakona (član 22. stav 3.),
3. ne preduzima mjere da se radovi obavljaju u skladu sa građevinskom dozvolom, odnosno projektom (član 22. stav
5.),
4. ne preduzima mjere da tehnička svojstva građevine ispune uslove iz poglavlja II. ovoga zakona (član 22. stav 5.),
5. ne preduzima mjere da kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima projekta i da bude
dokazana odgovarajućim ispitivanjima i dokumentima (član 22. stav 5. tačka 3.).

Za prekršaj iz stava 1. podstava 1. i 2. ovoga člana bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom
kaznom u iznosu od 100,00 do 700,00 KM.

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana bit će kažnjen i nadzorni inženjer novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 500 KM.

Član 67.

Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 2.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine
ako:
1. koristi građevinu suprotno njezinoj namjeni (član 44. stav 1.),
2. ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu (član 44. stav 2.),
3. pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez dozvole nadležne općinske službe za poslove građenja (član
45. stav 1.).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana bit će kažnjena i odgovorna osoba vlasnika građevine novčanom kaznom u iznosu
od 100,00 do 500,00 KM.

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana bit će kažnjen i vlasnik kao fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do
400,00 KM.

Član 68.

Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 2.500,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba koja projektuje ako:
1. nije registrovana za projektovanje (član 19. stav 1.),
2. imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uslove (član 19. stav
9.),
3. izvedbeni projekat ne izradi u skladu s glavnim projektom ( član 27.),
4. ne označi i uveže projekat i njegove dijelove (član 28.).

Za prekršaj iz stava 1. tačke 1., 2. i 4. ovoga člana bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom
kaznom u iznosu od 50,00 do 300,00 KM.
Za prekršaj iz stava 1. tačke 3. ovog člana bit će kažnjen projektant novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 250,00
KM.

Član 69.

Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 2.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj izvođač kao pravna osoba ako:
1. ne gradi u skladu s tehničkim propisima i normama s obaveznom primjenom (član 4.),
2. nije registrovan za obavljanje djelatnosti (član 20. stav 1.),
3. ne gradi u skladu s građevinskom dozvolom (član 21. stav 1.),
4. radove izvodi tako da tehnička svojstva građevine ne odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II. ovoga zakona (član 21.
tačka 2..),
5. ne ugrađuje proizvode i opremu u skladu sa poglavljem III. ovog zakona (član 21. tačka 3.),
6. ne dokaže kvalitet radova i ugrađenih proizvoda i opreme utvrđene odredbama ovog zakona (član 21. tačka 4.),
7. tokom građenja ne poduzme mjere radi sprečavanja ugrožavanja pouzdanosti okolnih građevina, komunalnih i drugih
instalacija i stabilnosti okolnog tla (član 5.),
8. imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjavaju propisane uslove (član 21. stav 8.),
9. pristupi građenju bez građevinske dozvole ( član 70. Zakona o prostornom uređenju ),
10. ne ogradi gradilište u skladu s odredbama člana 31. ovog zakona,
11. koristi susjedno odnosno obližnje zemljište bez valjanog pravnog osnova (član 31. stav 7.),
12. koristi javno-saobraćajnu površinu za potrebe gradilišta bez odobrenja nadležnog tijela ili preduzeća (član 31. stav
6.),
13. ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja (član 31. stav 9.),
14. na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (član 32. stav 1.),
15. ne vodi građevinski dnevnik u skladu s posebnim propisima (član 32. stav 3.).

Za prekršaj iz stava 1., tačka 1., 2., 7. i 12. ovoga člana bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom
kaznom u iznosu od 50,00 do 200,00 KM

Za prekršaj iz stava 1. tačke 1., 3., 4., 5., 6., 8., 9., 10., 11., 13. i 14. ovoga člana bit će kažnjen i voditelj građenja
odnosno pojedinih radova novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 200,00 KM.

Član 70.

Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 500,00 KM i zaštitnom mjerom oduzimanja ovlaštenja za kontrolu projekta bit
će kažnjen za prekršaj ovlašteni revident ako:
1. prilikom kontrole projekta propusti uočiti nedostatke koji mogu znatnije utjecati na tehnička svojstva građevine
utvrđene poglavljem II. ovoga zakona,
2. ako obavi kontrolu projekta kojeg je u cijelosti ili je njegov dio izradila pravna osoba kod kojeg je zaposlen (član 23.
stav 4.).

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana bit će kažnjena i pravna osoba kod koje je ovlašteni revident zaposlen novčanom
kaznom u iznosu od 250,00 do 4.000,00 KM.

Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi kod koje je ovlašteni revident
zaposlen novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 800,00 KM.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 71.

Upravni postupak pokrenut po važećim prije donošenja ovog zakona nastavit će se po odredbama tih propisa.

Član 72.

Ministarstvo će donijeti propise predviđene ovim zakonom u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona.

Član 73.
Preduzeća ili druge pravne osobe registrovane za projektovanje, izvođenje i nadzor dužne su usaglasiti registraciju sa
odredbama ovog zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 74.

Do okončanja postupka pretvorbe i ustanovljavanja vlasništva fizičkih i pravnih osoba na nekretninama, dokazom
vlasništva smatra se i akt nadležnog organa, odnosno službe temeljem kojeg je investitor stekao pravo korištenja
zemljišta, odnosno pravo raspolaganja objektom.

Član 75.

Danom stupanja na snagu ovog zakona na području Kantona prestaje primjena Zakona o prostornom uređenju u dijelu
koji se odnosi na građenje ("Službeni list SRBiH", broj: 9/87., 23/98., 24/89., 10/90.,15/80. i 14/91. i "Službeni list RBiH",
broj: 25/94. i 20/95.).

Član 76.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenim novinama Tuzlanskog kantona".

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
TUZLANSKI KANTON
Skupština

Broj:__________________
Tuzla, ___________.godine

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE

D r. I z e t Ž i g i ć