SKRIPTA

STRUNI ISPIT GRAEVINE

izradio: Denis Kova, mag. ing. aedif.

posljednja promjena: 23.10.2014.

ZAKON O GRADNJI (NN 153/13)

1. OPDE ODREDBE
Ovim se zakonom ureuje projektiranje, graenje, uporaba i odravanje graevine te provedba
upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zatite i ureenja prostora u skladu s
propisima koji ureuju prostorno ureenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih
uvjeta propisanih za graevine ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog zakona i
posebnim propisima.
primjenjuje se na gradnju svih graevina u RH osim gradnju: rudarskih objekata, vojnih
graevina odreenih posebnim propisima, postrojenja i graevine odreenih posebnim
zakonom
odredbe ovog Zakona koje se odnose na gradnju nove graevine se na odgovarajudi nain
primjenjuju na rekonstrukciju, odravanje i uklanjanje graevine
energetsko svojstvo zgrade - izraunata ili izmjerena koliina energije potrebna za zadovoljavanje
energetskih potreba zgrade pri karakteristinoj uporabi, ukljuujudi energiju koja se koristi za grijanje,
hlaenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje
gradilite - zemljite i/ili graevina (ukljuivo i privremeno zauzete povrine) na kojima se izvode
graevinski radovi ili radovi potrebni za primjenu odgovarajude tehnologije graenja i zatitu
gradnja - projektiranje, graenje te struni nadzor graenja
graenje - izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski,
zavrni te ugradnja graevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova graevina,
rekonstruira, odrava ili uklanja postojeda
graevina - s tlom povezan i graenjem nastavo sklop izveden od svrhovito povezanih graevnih
proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugraenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s
tlom ili sklop nastao graenjem
iskolenje graevine - geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi graevine koja se gradi
na teren unutar graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru koji izvodi ovlateni inenjer
geodezije
javnopravna tijela - tijela dravne uprave, druga dravna tijela, upravni odjeli, odnosno slube velikih
gradova, Grada Zagreba i upanija nadleni za obavljanje poslova iz odreenih upravnih podruja te
pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odreeni posebnim zakonima, koji utvrivanjem posebnih
uvjeta, odnosno potvrivanjem projekta na nain propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji
graevina
katastar - katastar zemljita, odnosno katastar nekretnina prema posebnom zakonu koji ureuje
dravnu izmjeru i katastar nekretnina
kotao - sklop tijela kotla i plamenika namijenjen prijenosu topline koja se oslobaa izgaranjem u
vodu
ministar - elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove graditeljstva
Ministarstvo - sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove graditeljstva
odravanje graevine - izvedba graevinskih i drugih radova na postojedoj graevini radi ouvanja
temeljnih zahtjeva za graevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine
s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena

oprema - pojedinani ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji
postrojenje ili su samostalno ugraeni u graevinu radi tehnolokog ili drugog procesa kojemu je
namijenjena graevina
postojeda graevine - graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajudeg
akta i svaka druga graevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednaena
posebni uvjeti - uvjeti za graenje koje utvruje javnopravno tijelo, osim uvjeta koji se utvruju u
postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu
potvrda glavnog projekta - je potvrda da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisima i/ili
posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo
postrojenje - skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnolokog ili drugog procesa kojemu
je namijenjena graevina
pripremni radovi - graenje privremenih graevina i izvedba drugih radova radi organizacije i
ureenje gradilita, te omogudavanja primjene odgovarajude tehnologije graenja
rekonstrukcija graevine - je izvedba graevinskih i drugih radova na postojedoj graevini kojima se
utjee na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu graevinu ili kojima se mijenja usklaenost te
graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje,
uklanjanje vanjskog dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili
tehnolokog procesa i sl.), odnosno izvedba graevinskih i drugih radova na ruevini postojede
graevine u svrhu njezine obnove
sloena graevina - sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina
sustav za klimatizaciju - je sklop kojim se djeluje na temperaturu, vlanost i kvalitetu zraka te
ostvaruje prisilna izmjena zraka u prostoriji u svrhu postizanja mikro-higijenskih uvjeta i
odgovarajudeg stupnja ugodnosti prostora
ugradnja - izvedba graevinskih i drugih radova kojim se povezuju graevni proizvodi, instalacije ili
postrojenja tako da postaju sastavni dio graevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na
ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu odvojiti od graevine
uklanjanje graevina ili njezina dijela - izvedba radova razgradnje graevine ili njezina dijela s mjesta
na kojem se nalazi, ukljuivo i gospodarenje zateenim otpadom u graevini i na graevnoj estici, te
graevnog materijala i graevnog otpada nastalog razgradnjom graevine sukladno propisima koji
ureuju gospodarenje otpadom, te dovoenje graevne estice, odnosno zemljita na kojemu se
nalazila graevina u uredno stanje
ukupna korisna povrina zgrade - ukupna neto podna povrina zgrade koja odgovara namjeni
uporabe zgrade
upravno tijelo - upravni odjel, odnosno sluba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije
nadlena za obavljanje upravnih poslova graditeljstva
uvjeti prikljuenja - posebni uvjeti kojima se odreuje mogudnost i uvjeti prikljuenja graevine na
infrastrukturu
zgrada - zatvorena i/ili natkrivena graevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja,
biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinana graevina unutar sustava infrastrukturne
graevine
zgrada javne namjene - je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih
poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u
kojoj boravi vie ljudi ili u kojoj se prua usluga vedem broju ljudi.

Graevine se s obzirom na zahtjevnost postupka gradnje svrstavaju u 5 skupina:

1. skupina - graevine planirane Dravnim planom prostornog razvoja
2. skupina - graevine za koje se posebni uvjeti utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli
i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu
3. skupina - graevine za koje se utvruju posebni uvjeti
4. skupina - graevine za koje se utvruju uvjeti prikljuenja, a ne drugi posebni uvjeti
5. skupina - graevine koje nisu razvrstane u gornje 4 skupine

2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAEVINU

Svaka graevine, ovisno o namjeni, mora biti projektirana i izgraena na nain da tijekom svog
trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane ovim
Zakonom i posebnim propisima koji utjeu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za graevinu ili na
drugi nain uvjetuju gradnju ili graevne i druge proizvode koji se ugrauju u graevinu.
1.mehanika otpornost i stabilnost - graevina mora biti projektirana i izgraena tako da
opteredenja koja na nju mogu djelovati tokom graenja i uporabe ne dovedu do:
ruenja cijele zgrada ili nekog njezina dijela
velikih deformacija neprihvatljivih razmjera
otedenja drugih dijelova graevine, instalacija ili opreme kao rezultat velikih deformacija
nosive konstrukcije
otedenja kao rezultat nekog dogaaja, u nerazmjernoj mjeri izvornom uzroku
2. sigurnost u sluaju poara - graevine moraju biti projektirane i izgraene tako da u sluaju
izbijanja poara:
nosivost graevine moe biti zajamena tokom odreenog razdoblja
nastanak i irenje poara i dima unutar graevine je ogranieno
irenje poara na okolne graevine je ogranieno
korisnici mogu napustiti graevinu ili biti spaeni
sigurnost spasilakog tima je uzeta u obzir
3. zdravlje, higijena i okoli - graevine moraju biti projektirane i izgraene tako da tokom vijeka
trajanja ne predstavljaju prijetnju za higijenu, zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da
nemaju iznimno veliki utjecaj na kvalitetu okolia ili klimu, a posebno kao rezultat:
istjecanja otrovnog plina
emisije opasnih tvari, staklenikih plinova, hlapljivih organskih spojeva, opasnih estica
emisije opasnog zraenja
isputanja opasnih tvari u podzemne, morske, povrinske vode ili tlo
isputanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje na drugi nain negativno utjeu na vodu
pogreno isputanje otpadnih voda, emisije dimnih plinova ili nepropisno odlaganje otpada
prisutnost vlage u dijelovima graevine ili na povrini unutar graevine
4. sigurnost i pristupanost tokom uporabe - graevina mora biti projektirana i izgraena da ne
predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili otedenja tokom uporabe ili funkcioniranja, kao to su
proklizavanje, pad, sudar, opekline, elektrini udar, ozljede od eksplozije, provale. Posebno moraju
biti projektirane i izgraene vodedi rauna o pristupanosti i uporabi od strane osoba smanjene
pokretljivosti.

5. zatita od buke - graevina mora biti projektirana i izgraena tako da buka koju zamjeduju
korisnici i osobe u blizini bude na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovu zdravlju i koja im
omoguduje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajudim uvjetima.
6. gospodarenje energijom i ouvanje topline - graevine i njihove instalacije za grijanje, hlaenje i
osvjetljenje i provjetravanje moraju biti projektirane i izgraene tako da koliina energije koju
zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajudi u obzir korisnike i klimatske uvjete smjetaja graevine.
Takoer moraju biti energetski uinkovite, tako da koriste to je mogude manje energije tijekom
graenja i razgradnje.
7. odriva uporaba prirodnih izvora - graevine moraju biti projektirane, izgraene i uklonjene tako
da je uporaba prirodnih izvora odriva, a posebno moraju zajamiti:
ponovnu uporabu ili mogudnost reciklae graevine, njenih materijala i dijelova
trajnost graevine
uporabu okoliu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u graevinama
ODSTUPANJE OD TEMELJNIH ZAHTJEVA ZA GRAEVINU
1. mogude ako se rekonstruira graevina upisana u Registar kulturnih dobara RH ili graevina koja se
nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar.
2. mogude ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjenje pokretljivosti osigurao
nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad.

Suglasnost izdaje Ministarstvo na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom miljenju

ministarstva kulture, odnosno ministarstva socijalne skrbi.
Suglasnost se moe izdati ako nije mogude izvesti odgovarajude tehniko rjeenje ili je
mogudnost izvoenja rjeenja takva da bi uloena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u
odnosu na korist.
Suglasnost se moe uvjetovati odreenim postupkom, zahvatom ili mjerom kojom bi se na
odgovarajudi nain djelomice nadomjestilo cjelovito tehniko rjeenje.

TEHNIKI PROPSI (donosi ih ministra u obliku pravilnika, objavljuju se u NN)

Njima se razrauju, odnosno odreuju temeljni zahtjevi za graevinu, svojstva koja moraju imati
graevni proizvodi u odnosnu na njihove bitne znaajke i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama
i njihovim graenjem.
ISPITIVANJA ODREENIH DIJELOVA GRAEVINE u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih
zahtjeva za graevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predvieno glavnim projektom ili
izvjedem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraivanja od vanosti za projektiranje,
graenje i uporabu odreene graevine duan je osigurati investitor.
DOPUTENA ODSTUPANJA U GRAENJU u odnosu na mjere odreene glavnim projektom iznose 3%
pojedinih dimenzija prostora i prostorija (visina, irina, duljina) te 0,30m za ukupne pojedine vanjske
mjere graevine, osim u pogledu odstupanja od obaveznog graevinskog pravca i najmanje
udaljenosti od mee.

3. ENERGETSKO SVOJSTVO ZGRADE

Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni mora biti projektirana, izgraena i odravana tako da tijekom
uporabe ispunjava propisane zahtjeve energetske uinkovitosti:
minimalne zahtjeve za energetska svojstva zgrade i njezinih posebnih dijelova
nain izrauna energetskih svojstava zgrade
minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potronji energije zgrade
kriterije za zgrade gotovo nulte energije
sadraj elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom
i drugi zahtjevi vezano za energetsku uinkovitost zgrade...
Zahtjeve energetske uinkovitosti propisuje ministar tehnikim propisom.
Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni mora biti projektirana i izgraena tako da je mogude osigurati
bez znaajnih trokova individualno mjerenje potronje energije, energenata i vode s mogudnodu
daljinskog oitanja za pojedine posebne dijelove zgrade.
ELABORAT ALTERNATIVNIH SUSTAVA OPSKRBE ENERGIJOM duan je izraditi Projektant prije izrade
glavnog projekta za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske uinkovitosti, i predati ga
Investitoru. Alternativni sustavi su:
1. decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora
2. kogeneracija
3. daljinsko grijanje i hlaenje, naroito ako se u cijelosti ili djelomino temelji na energiji iz
obnovljivih izvora
4. dizalice topline
REDOVITI PREGED SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA HLAENJA ILI KLIMATIZACIJE U ZGRADI (RePreg)
Vlasnik zgrade (ili njezina posebna dijela) sa sustavom grijanja na tekuda, plinovita ili kruta goriva
duan je osigurati redovan pregled:
1. sustav grijanja s kotlom snage 20kW 1 u 10 godina
2. sustav grijanja s kotlom snage 100kW 1 u 2 godine
3. sustava grijanja s kotlom na plin 100kW 1 u 4 godine
Vlasnik zgrade (ili njezina posebna dijela) sa sustavom za hlaenje ili klimatizaciju snage 12kW duan
je osigurati pregled 1 u 10 godina.
Oba redovita pregleda zavravaju izvjedem o redovitom pregledu sustava grijanja ili hlaenja
zgrade, koje potpisuju ovlatene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi.
ENERGETSKI CERTIFIKAT ZGRADE(EnCert) odnosno njezina posebna dijela izdaje se za zgradu ili
njezin poseban dio za koji je potrebno koristiti energiju za odravanje unutarnje projektirane temp. u
skladu s njezinom namjenom, osim za:
zgradu koja ima rok uporabe 2 godine
zgradu namijenjenu odravanju vjerskih obreda
zgrade ukupne korisne povrine < 50m2
industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim
potrebama
Energetskim certifikatom se predouju energetska svojstva zgrade, tj. njezina posebna dijela.
5

EnCert vai 10 godina od dana izdavanja, a njegov izgled i sadraj propisuje ministar pravilnikom.
Investitor, odnosno vlasnik zgrade za koju se izdaje EnCert duan je prije izdavanja uporabne dozvole
pribaviti EnCert. Ako se tokom gradnje mijenja Investitor, EnCert pribavlja novi Investitor.
Vlasnik zgrade za koju se izdaje EnCert, odnosno njezina posebna dijela, duan je:
prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili leasinga pribaviti EnCert
kupcu, najmoprimcu, zakupcu ili primatelju leasinga predati EnCert ili njegovu kopiju
EnCert predoiti mogudem kupcu, najmoprimcu, zakupcu ili primatelju leasinga
u oglasu prodaje, iznajmljivanja... koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred
Vlasnik zgrade javne namjene ija je ukupna korisna povrina >250m2 mora izloiti EnCert na
vidljivom mjestu u zgradi koje je lako dostupno svima.
ENERGETSKI PREGLED ZGRADE(EnPreg)
EnCert izdaje se na temelju energetskog pregleda zgrade.
EnPreg zavrava izvjedem o EnPreg zgrade koje potpisuju sve ovlatene osobe koje su
sudjelovale u njegovoj izradi.
Vlasnik zgrade mora voditi evidenciju o provedenim EnPreg-ima i uvati izvjeda min. 10 god.

OSOBA OVLATENA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE, ENERGETSKI PREGLED I REDOVITI PREGLED

SUSTAVA GRIJANJA I SUTAVA HLAENJA ILI KLIMATIZACIJE U ZGRADI
Gore navedeno provodi fizika ili pravna osoba koja za to ima ovlatenje koje rjeenjem daje
Ministarstvo na rok od 5 godine.
Ovlatenje za EnCertificiranje i EnPreg zgrade daje se za:
1. EnCertificiranje i EnPreg zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom
2. EnCertificiranje i EnPreg zgrade sa sloenim tehnikim sustavom
3. EnPreg zgrade sa sloenim tehnikim sustavom
Ovlatenje (2) obuhvada i (1). Ovlatenje (2) i (3) obuhvada pregled sustava grijanja i hlaenja ako je
ovlatenje dano fizikoj osobi strojarske struke, tj. pravnoj koja zapoljava fiziku osobu strojarske
struke koja ispunjava uvjete za davanje takvih ovlatenja.
Ovlatenje se daje fizikoj osobi koja (a):
1. ima zavren diplomski sveuilini ili specijalistiki diplomski struni studij ARH, GRA, STROJ
ili EL struke sa steenih min. 300ECTS
2. ima min. 5 god. radnog iskustva u struci
3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti
4. je uspjeno zavrila odgovarajudi program strunog osposobljavanja (Modul 1 i Modul 2)
(b) u sluaju EnCertificiranja i EnPreg za zgrade s jednostavnim tehnikim sustavima:
1. ima zavren preddiplomski sveuilini ili preddiplomski struni studij ARH, GRA, STROJ ili EL
struke
2. min. 10 god. radnog iskustva u struci
3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti
4. je uspjeno zavrila odgovarajudi program strunog osposobljavanja (Modul 1)

Ovlatenje se daje pravnoj osobi koja:

1. je registrirana za djelatnost EnCertificiranje i EnPreg zgrade
2. ima u punom radnom vremenu na neodreeno zaposlenu min. 1 osobu koja ispunjava
gorenje uvjete za fiziku osobu
3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti
Ovlatenje za EnCert i EnPregled zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom - daje se fizikoj osobi
koja ispunjava gore navedene uvjete (a) ili (b) + (Modul 1) ili pravnoj osobi koja zapoljava takvu
fiziku osobu.
Ovlatenje za EnCert i EnPregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom - daje se pravnoj osobi
koja zapoljava min. 1 fiziku osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete (a) + (Modul 2).
Ovlatenje za EnPreg zgrade sa sloenim tehnikim sustavom- daje se fizikoj osobi koja zadovoljava
gore navedene uvjete (a) + (Modul 2) ili pravnoj osobi koja zapoljava min. 1 fiziku osobu koja
zadovoljava navedene uvjete u tijelu njezine struke:
za strojarski dio tehnikog sustava ovladuje se osoba strojarske struke
za elektrotehniki dio ovladuje se osoba elektrotehnike struke
za sustav automatskog reguliranja i upravljanja osoba elektrotehnike ili strojarske struke
za graevinski dio zgrade osoba arhitektonske ili graevinske struke
Ovlatenje se ne moe dati osobi koja je osuena za 1 ili vie sljededih kaznenih djela:
o udruivanje za poinjenje kaznenih djela
o primanje ili davanje mita u gospodarskom poslovanju
o zlouporaba poloaja i ovlasti
o zlouporaba obavljanja dunosti dravne vlasti
o protuzakonito posredovanje
o primanje ili davanje mita
o prijevare, raunalne prijevare, prijevare u gospodarskom poslovanju
o prikrivanje protuzakonito dobivenog novca
Ovlatena osoba duna je poslove za koje je ovlatena obavljati struno, samostalno, neovisno i
nepristrano. Takoer je odgovorna da EnCert, EnPreg i RePreg bude izraen tono i u skladu s
vaedim propisima i pravilima struke.
Ovlatena osoba duna je:
1. voditi evidenciju o izdanim EnCert, obavljenim EnPreg ili RePreg
2. dostavljati Ministarstvu izdane EnCert te izvjeda o EnPreg i RePreg
3. uvati dokumentaciju o tome min. 10 god.
4. struno se usavravati
Ovlatena osoba ne smije izdati EnCert, obaviti EnPreg ili RePreg u zgradi za naruitelja pravnu osobu
u kojoj:
1. ima dionice ili poslovne udjele
2. je lan nadzornog odbora, lan uprave, prokurist, opunomodenik ili zaposlenik
3. je njegov brani drugi ili srodnik u ravnoj liniji ili neto iz 2. toke

Ovlatena osoba ne smije izdati EnCert, obaviti EnPreg ili RePreg za zgradu:
1. za koju je ona ili pravna osoba u kojoj je zaposlena sudjelovala u izradi projekta, kontroli
projekta, strunom nadzoru graenja, graenju ili odravanju zgrade
2. koja je u njezinu vlasnitvu, suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu
3. ako je neto iz 2. toke pravne osobe u kojoj je zaposlena, branog druga ili srodnika ravne
linije
4. koja je u vlasnitvu osobe za koju obavlja poslove posredovanja kod kupoprodaje,
iznajmljivanje, davanja u zakup ili leasinga
STRANE OSOBE mogu privremeno ili povremeno vriti navedene poslove, ali uz izdane potvrde i
ovlatenja od strane Ministarstva i prema propisima i uvjetima koje propisuje Ministarstvo.
PROVEDBA PROGRAMA IZOBRAZBE
Program izobrazbe (ukljuuje: program strunog osposobljavanja (Modul 1 i Modul 2), provjeru
strunog znanja strune osposobljenosti i obvezno usavravanje ovlatenih osoba) provode pravne
osobe koje za to imaju suglasnost.
suglasnost za provedbu programa izobrazbe daje Ministarstvo rjeenjem na rok od5 god.
Suglasnost za provedbu programa izobrazbe daje se pravnoj osobi koja:
1. zapoljava ili na drugi nain osigurava strune osobe koje de voditi izobrazbu i provjeru
znanja ovlatenih osoba, a to su osobe koje:
imaju zavren diplomski sveuilini ili specijalistiki diplomski struni studij ARH,
GRA, STROJ ili ELE struke s min. 300ECTS
imaju min. 10 god. radnog iskustva u struci i trajno rade na pripremi i primjeni
tehnike regulative iz podruja energetske uinkovitosti
su priznati strunjaci iz podruja programa izobrazbe
2. raspolae prostorom za provedbu programa izobrazbe
3. raspolae potrebnom tehnikom opremljenosti za provedbu programa izobrazbe
4. ima potrebnu administraciju za voenje evidencija i obavljanje drugih poslova
NEOVISNA KONTROLA EnCert I IZVJEDA O RePreg
EnCert i izvjede o RePreg podlijeu neovisnoj kontroli koju provodi ovlatena pravna osoba po
nalogu Ministarstva koje izdaje ovlatenje na rok od 5 godina.
EnCert ili izjede o RePreg koje je kontrolom ocijenjeno negativno, Ministarstvo rjeenjem
proglaava nevaedim, te se mora izdati ponovno o troku ovlatene osobe koja ga je izradila
Ovlatenje za kontrolu EnCert daje se pravnoj osobi koja:
1. ima ovlatenje za EnCertificiranje zgrada sa sloenim tehnikim sustavom
2. ima u punom radnom vremenu na neodreeno zaposleno min. 2 osobe koje ispunjavaju
uvjete za davanje ovlatenja za provedbu EnPreg zgrada sa sloenim tehnikim sustavom
((a)+(Modul 2)) od kojih je min. 1 ARH ili GRA struke
3. ima iskustvo u provedbi EnCertificiranja zgrada sa sloenim tehnikim sustavom min. 3 god.
4. je izradila > 20 EnCert zgrada sa sloenim tehnikim sustavom

Ovlatenje za kontrolu izvjeda o RePreg daje se pravnoj osobi koja:

toke 1, 3 i 4 kao prethodne
toka 2 kao prethodna, samo to mora biti min. 1 osoba STROJ struke
Ovlatena osoba za kontrolu duna je poslove za koje je ovlatena obavljati struno, samostalno,
nepristrano i neovisno. Takoer je duna:
1. voditi evidenciju o provedenim kontrolama
2. uvati dokumentaciju min. 10 god.
3. dostavljati Ministarstvu izvjeda o obavljenoj kontroli
UKIDANJE OVLATENJA I OVLATENJA ZA KONTROLU
Ovlatenje za EnCertificiranje i EnPreg zgrade, odnosno ovlatenje za kontrolu ukida se rjeenjem
koje donosi Ministarstvo osobi koja:
1. ne ispunjava propisane uvjete prema kojima je dobila ovlatenje, tj. ovlatenje za kontrolu
2. ne obavlja poslove za koje je ovlatena struno, u skladu s pravilima struke i propisima
3. obavlja poslove za koje nije ovlatena
Ministarstvo vodi registar koji je javan:
1. ovlatenih osoba
2. osoba ovlatenih za kontrolu
3. izdanih energetskih certifikata (EnCert)
4. izdanih izvjeda o provedenim energetskim pregledima zgrada
5. izdanih izvjeda o redovitim pregledima sustava grijanja i hlaenja ili klimatizacije u zgradama

4. SUDIONICI U GRADNJI
Investitor, Projektant, Izvoa, Nadzorni inenjer, Revident
INVESTITOR
Pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina.
Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekta, graenje i struni nadzor graenja investitor mora
pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti.
investitor koji je i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti drugoj osobi
fizika osoba koje je Investitor graevine iz 4. i 5. skupine moe sama izraditi cijeli glavni
projekt (osim geodetskog) i obavljati struni nadzor graenja ako ima zavren diplomski
sveuilini ili preddiplomski sveuilini ili preddiplomski struni studij ARH ili GRA struke te
poloen struni ispit
fizika osoba koje je Investitor graevine iz 4. i 5. skupine moe sama izraditi geodetski
projekt ako ima zavren diplomski sveuilini ili preddiplomski sveuilini ili preddiplomski
struni studij GEOD struke
PROJEKTANT
Fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni
arhitekt ili ovlateni inenjer.
9

Odgovoran je da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je graevina projektirana u

skladu s lokacijskom dozvolom (LD), odnosno uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim
planom (PP) te da ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu (TZG), zahtjeve propisane za energetska
svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete.
Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog/izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli
glavni/izvedbeni projekt.
ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost
odgovoran je glavni projektant
glavni projektant moe istodobno biti i projektant jednog od dijelova glavnog projekta
glavni projektant moe prilikom izrade projekta biti koordinator zatite na radu ako ispunjava
uvjete
glavnog projektanta odreuje investitor ugovorom o projektiranju
IZVOA
Osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini i ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti
graenja. Moe zapoeti graditi na temelju pravomodne, odnosno izvrne graevinske dozvole na
odgovornost investitora i nakon to je prethodno izvrena prijava graenja.
Izvoa je duan graditi u skladu s graevinskom dozvolom (GD), ovim Zakonom, tehnikim
propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome:
1. povjeriti izvoenje gra. radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete
za izvoenje tih radova ili poslova
2. radove izvoditi tako da se ispune TZG, zahtjevi za energetska svojstva zgrada i drugi uvjeti i
zahtjevi za graevinu
3. ugraivati graevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i pos. prop.
4. osigurati dokaze o svojstvima ugraenih gra. proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke,
dokaze o sukladnosti ugraene opreme i/ili postrojenja, isprave o sukladnosti odreenih
dijelova graevine s TZG, dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim
procedurama kontrole kvalitete...)
5. gospodariti i/ili zbrinuti graevni otpad nastao tokom graenja na gradilitu sukladno
propisima koji ureuju gospodarenje otpadom
6. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine
Izvoa imenuje odgovorne osobe koje su odgovorne za provedbu gornjih obaveza: inenjera
gradilita, odnosno voditelja radova koje vode graenje, odnosno pojedine radove.
Ako u graenju sudjeluje 2 ili vie izvoaa, investitor ugovorom o graenju odreuje glavnog
izvoaa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera
gradilita koji moe istodobno biti i inenjer gradilita ili voditelj radova jednog od izvoaa.
NADZORNI INENJER(NI)
Ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer koji u ime investitora provodi struni nadzor graenja. NI,
odnosno glavni NI ne moe istodobno biti zaposlenik izvoaa na istoj graevini.

10

 na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi vedeg opsega struni nadzor
mora provoditi vie NI odgovarajude struke
investitor ugovorom imenuje glavnog nadzornog inenjera koji je odgovoran za cjelovitost i
meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja i duan je sastaviti zavrno izvjede
glavni NI moe istodobno biti i NI za odreenu vrstu radova
NI duan je u provedbi strunog nadzora graenja:
1. nadzirati graenje da bude u skladu sa GD, odnosno glavnim projektom (GP), ovim Zakonom,
posebnim propisima i pravilima struke
2. utvrditi ispunjava li izvoa i odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove uvjete
propisane posebnim zakonom
3. utvrditi je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za poslove dravne izmjere i
katastra nekretnina
4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja odreenih dijelova graevine u svrhu provjere,
odnosno dokazivanja ispunjavanja TZG i/ili drugih zahtjeva, uvjeta predvienih GP ili
izvjedem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere graevinskih proizvoda
5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, nepravilnostima koje uoi u GP i
tokom graenja, a investitora i graevinsku (i druge) inspekciju o poduzetim mjerama
6. sastaviti zavrno izvjede o izvedbi graevine
NI duan je pri provedbi strunog nadzora graenja, kada za to postoji potreba, odrediti nain
otklanjanja nedostatak, nepravilnosti graenja graevine, naroito u sluaju ako:
1. dokumentacijom iz prethodne toke 4 nije dokazana sukladnost, kvaliteta ugraenih
graevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja
2. izvoa, odnosno odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove ne ispunjava
propisane uvjete
3. iskolenje graevine nije obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i
katastra nekretnina
Provedba navedenih dunosti i nain otklanjanja nedostataka, nepravilnosti upisuje se u graevinski
dnevnik.
Struni nadzor graenja provodi se prilikom graenja svih graevina i izvoenja svih radova za koje
se izdaje graevinska dozvola i/ili uporabna dozvola ako Zakonom nije drugaije propisano.
Struni nadzor graenja 4. i 5. skupine graevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje
temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti.
REVIDENT
Fizika osoba ovlatena za kontrolu projekta za koje ovlatenje daje i ukida Ministarstvo.
Ovlatenje se moe dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo za obavljanje poslova
projektiranja u podruju kontrole projekta, s min. 10 god. radnog iskustva u projektiranju i koja
ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom kojeg izdaje ministar.
Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjede
udovoljava zahtjevima iz ovog Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona,
tehnikih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

11

Revident ne moe obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi sudjelovao ili je taj projekt u cijelosti ili
djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je revident zaposlen.

5. PROJEKTI

projekti se izrauju na hrvatskom jeziku latininim pismom

glavni projekt, izvedbeni projekt zajedno sa graevinskom dozvolom duan je trajno uvati
investitor, odnosno vlasnik graevine
glavni projekt zajedno sa graevinskom dozvolom duno je trajno uvati upravno tijelo,
odnosno Ministarstvo

Projekti, tj. njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu jedinstvenost s
obzirom na graevinu za koju su izraeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove
projektiranja, naziv graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade,...).
VRSTE PROJEKATA: glavni, izvedbeni, tipski projekt i projekt uklanjanja graevine
GLAVNI PROJEKT
GP je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i dokazuje
ispunjavanje TZG te drugih propisanih i odreenih zahtjeva i uvjeta.
(*) GP mora biti izraenu u skladu s posebnim propisima, ovim Zakonom, tehnikim propisima i
drugim propisima na temelju ovo Zakona, drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za
graevinu te pravilima struke.
GP za graevine za koju se izdaje LD mora biti usklaen s lokacijskim uvjetima odreenim LD,
posebnim uvjetima koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene
prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, + (*).
GP za graevine za koju se ne izdaje LD mora biti usklaen s prostornim planom, +(*).
Glavni projekt sadri:
1. arhitektonski projekt
2. graevinski projekt
3. elektrotehniki projekt
4. strojarski projekt
Izradi GP, odnosno pojedinih projekata koje sadri, ovisno o vrsti graevine, odnosno radova, ako
je to propisano zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada:
1. krajobraznog elaborata
5. elaborata zatite od poara
2. geomehanikog elaborata
6. elaborata zatite na radu
3. prometnog elaborata
7. elaborata zatite od buke
4. elaborata tehniko-tehnolokog
8. konzervatorskog elaborata
rjeenja
9. drugog potrebnog elaborata
U GP moraju biti navedeni:
podaci potrebni za izraun komunalnog i vodnog doprinosa
podaci iz elaborata koju su posluili kao podloga za njihovu izradu
projektirani vijek uporabe graevine
uvjeti odravanja graevine
12

Sastavni dio GP za GD za graenje graevine za koju se ne izdaje LD, a kojom se odreuje formiranje
estice i/ili smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici uz navedene projekte koje sadri GP
mora biti i geodetski projekt (koji je fiziki zasebni dio GP).
Geodetski projekt izrauje se na isti nain te ima isti sadraj kao i geodetski projekt koji je sastavni
dio lokacijske dozvole.
Na temelju geodetskog projekta meusobno se usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi,
ako je to potrebno, te se provodi formiranje graevne estice u katastru, iskolenje graevine i
evidentiranje graevine u katastru.
Smjetaj graevine unutar obuhvata zahvata u prostoru prikazuje se u arhitektonskom, odnosno
graevinskom projektu, ovisno o vrsti i veliini zahvata u prostoru na kopiji katastarskog plana,
Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), na ortofoto karti odgovarajudeg mjerila, odnosno
odgovarajudim koordinatama. Obuhvat zahvata u prostoru u kojem se gradi graevina, odreuje se
kao trasa, koridor, odnosno povrina katastarskih estica i/ili njezinih dijelova.
GP za zgradu 4. ili 5. skupine sadri samo geodetski, arhitektonski i graevinski projekt.
GP za graevine za koje se ne izdaje GD izrauje se u skladu s tehnikim propisima i drugim propisima
kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te ne smije biti protivan prostornom planu.
IZVEDBENI PROJEKT
Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano GP i mora biti izraen u skladu s GP.
IP se izrauje za graevine 1. skupine te u sluaju u kojem su to investitor i projektant ugovorili
ugovorom o izradi glavnog projekta ili kada su to investitor i izvoa ugovorili ugovorom o graenju.
PROJEKT UKLANJANJA GRAEVINE
Projekt kojim se tehniki razrauju rjeenja, odnosno postupak i nain uklanjanja graevine i stvari
koje se nalaze u graevini, prethodno rjeavanje pitanja odvajanja prikljuaka graevine na
energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili
zbrinjavanja otpada iz graevine i otpada nastalog uklanjanjem graevine sukladno propisima koji
ureuju gospodarenje otpadom te odvoz i zbrinjavanje graevinskog materijala nastalog
uklanjanjem graevine. Sadri:
1. nacrte, proraune i/ili druge inenjerske dokaze da tijekom uklanjanje nede dodi do gubitka
stabilnosti konst. kojim bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli
2. tehniki opis uklanjanja graevine ili njezina dijela i nain gospodarenja graevnim
materijalom i otpadom nastalim uklanjanjem graevine i ureenje graevne estice,
odnosno obuhvat zahvata u prostoru nakon uklanjanja graevine ili njena dijela
3. proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita ili graevina ako uklanjanje utjee na
stabilnost tog zemljita i/ili ispunjavanje TZG tih graevina
Projekt uklanjanja graevine podlijee kontroli projekta u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost
ako nain uklanjanja graevine utjee na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanja TZG
drugih graevina.

13

TIPSKI PROJEKT
Za predgotovljene dijelove graevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama ovog
Zakona (tipski projekt), o emu je Ministarstvo izdalo rjeenje, nije potrebno to ponovno dokazivati
u GP. Tipski projekt moe biti sastavni dio arhitektonsko, graevinskog, stroj ili elektrotehnikog.
Zahtjevu za izdavanje rjeenja o tipskom projektu podnositelj zahtjeva prilae:
3 primjerka tipskog projekta koji sadri sve dijelove propisane za GP
pisano izvjede o kontroli tipskog projekta ako je kontrola propisana
pisano izvjede i potvrdu o nostrifikaciji ako je projekt izraen prema stranim propisima
posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravnih tijela, osim uvjeta prikljuenja, propisane
posebnim propisima na iji djelokrug tehniko rjeenje iz tipskog projekta moe imati utjecaj.
OBAVIJEST O UVJETIMA ZA IZRADU GLAVNOG PROJEKTA
Investitor moe u svrhu izrade GP za koji se ne izdaje LD zatraiti od upravnog tijela/ministarstva
obavijest od kojih javnopravnih tijela mora pribaviti posebne uvjete u skladu s kojima mora biti
izraen GP za graevinu te o nainu provedbe ovog Zakona i/ili odredbi prostornog plana.
uz upis mora priloiti kopiju katastarskog plana + opis i prikaz graevine koja se misli graditi
upravno tijelo/ministarstvo duno je na upit odgovoriti u roku 8 dana
upravno tijelo/ministarstvo duno je na webu objaviti popis javnopravnih tijela koje utvruju
spomenute uvjete
UTVRIVANJE POSEBNIH UVJETA I POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA ZA GRAENJE GRAEVINE ZA
KOJU SE NE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA
posebni uvjeti se utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole (GD)
Nakon to Investitor na temelju GP zatrai od javnopravnog tijela posebne uvjete, ono je duno u
roku od 15 dana izdati:
1) posebne uvjete sa obrazloenjem onog to nije u skladu s posebnim propisom (ako projekt
nije u skladu s posebnim propisima)
2) potvrdu GP (ako je projekt izraen u skladu s posebnim uvjetima)
3) odbijanje rjeenja
Ako su izdani posebni uvjeti, Investitor mora uskladiti projekt u roku 15 dana (u suprotnom se zahtjev
za izdavanje potvrde GP odbija), te ako to uini, javnopravno tijelo duno je izdati potvrdu GP u roku
od 15 dana i dostaviti je Investitoru.
KADA INVESTITOR POKRENE POSTUPAK ZA IZDAVANJE GD
ako posebni uvjeti nisu utvreni, upravno tijelo/ministarstvo u roku 8 dana poziva
javnopravno tijelo da ih izda
ako su posebni uvjeti utvreni, ali nije u roku izdana potvrda GP, upravno tijelo/ministarstvo
poziva javnopravno tijelo da ju izda
Javnopravno tijelo ima rok od 15 dana da izda i dostavi Investitoru i upravnom tijelu/ministarstvu:
posebne uvjete
potvrdu glavnog projekta
ili rjeenjem odbije utvrivanje posebnih uvjeta

14

Ako javnopravno tijelo ne uini neto od navedenog u spomenutom roku, smatra se da:
posebnih uvjeta nema
da je izdana potvrda glavnog projekta
Investitor je duan u roku od 15 dana uskladiti GP s posebnim uvjetima i dostaviti ga upravnom
tijelu/ministarstvu. U suprotnom se izdavanje potvrde GP i izdavanje GD odbija.
Javnopravno tijelo duno je nakon obavljenog usklaivanja u roku 15 dana izdati i dostaviti potvrdu
GP Investitoru i upravnom tijelu/ministarstvu. U suprotnom se smatra da je izdana potvrda GP.
ALBA
Ako javnopravno tijelo izda:
rjeenje o odbijanju izdavanja posebnih uvjeta
rjeenje o odbijanju izdavanja potvrde GP
investitor u roku od 10 dana ima pravo albe (ili pokretanja upravnog spora ako je rjeenje donijelo
sredinje dravno tijelo) za koju nadleno tijelo za odluivanje u roku od 30 dana mora donijeti
rjeenje. U periodu trajanja postupka albe prekida se postupak izdavanja GD do odluke o albi.
Tijelo nadleno za odluivanje mora upravnom tijelu/ministarstvu na znanje dostaviti odluku o albi.
POTVRDA GP ZA GRAENJE GRAEVINE ZA KOJU SE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA
potvrda GP izdaje se prije pokretanja postupka za izdavanje GD
Nakon to investitor na temelju GP da zahtjev za izdavanje potvrde GP (kojom se potvruje da je GP
izraen u skladu s posebnim uvjetima izdanim u LD), javnopravno tijelo mora u roku od 15 dana
izdati:
1) potvrdu GP (ako je projekt izraen u skladu s posebnim uvjetima)
2) odbijanje rjeenja
3) poziv za usklaenje s obrazloenjem onog to nije usklaeno s posebnim uvjetima
Investitor mora GP uskladiti s posebnim uvjetima i dostaviti ga javnopravnom tijelu u roku od 15
dana od zaprimanja poziva za usklaenje (u suprotnom se odbija zahtjev), te ako to uini,
javnopravno tijelo duno je izdati potvrdu GP u roku od 15 dana i dostaviti je Investitoru.
KADA INVESTITOR POKRENE POSTUPAK ZA IZDAVANJE GD
ako nije izdana potvrda GP, upravno tijelo/ministarstvo u roku od 8 dana poziva javnopravno
tijelo da ju izda
Javnopravno tijelo ima rok od 15 dana da izda i dostavi Investitoru i upravnom tijelu/ministarstvu:
potvrdu glavnog projekta
ili rjeenjem odbije izdavanje potvrde GP
Ako to ne obavi u roku 15 dana, smatra se da je GP izraen u skladu s posebnim uvjetima i da je
javnopravno tijelo izdalo potvrdu GP.
ALBA
Ako javnopravno tijelo izda:
rjeenje o odbijanju izdavanja potvrde GP
investitor u roku od 10 dana ima pravo albe (ili pokretanja upravnog spora ako je rjeenje donijelo
sredinje dravno tijelo) za koju nadleno tijelo za odluivanje u roku od 30 dana mora donijeti
rjeenje. U periodu trajanja postupka albe prekida se postupak izdavanja GD do odluke o albi.
Tijelo nadleno za odluivanje mora upravnom tijelu/ministarstvu na znanje dostaviti odluku o albi.
15

KONTROLA PROJEKTA
Kontrola GP, tipskog projekta i projekta uklanjanja graevine mora se provesti s obzirom na
mehaniku otpornost i stabilnost.
nakon to obavi kontrolu, revident je duan sastaviti pisano izvjede
u izvjedu o obavljenoj kontroli revident moe zahtijevati da se obavi pregled radova u
odreenoj fazi radova (provedbu tih pregleda potvruje upisom u graevinski dnevnik)
UTVRIVANJE USKLAENOSTI (NOSTRIFIKACIJA) PROJEKTA
GP i IP izraen prema stranim propisima smatra se projektom izraenim prema ovo Zakonu ako je
provedeno utvrivanje njegove usklaenosti s hrvatskim propisima i pravilima struke (nostrifikacija).
Prije nostrifikacije, GP i IP moraju biti prevedeni na hrvatski jezik (mogu zadrati i izvorni tekst na
stranom jeziku).
nostrifikaciju provodi fizika osoba ovlateni arhitekt ili inenjer (ili pravna koja ju zapoljava)
osoba koja obavi nostrifikaciju duna je sastaviti pisano izvjede, ovjeriti projekt i dati izjavu
u sluaju da nedostaju propisani dijelovi projekta koji se nostrificira, osoba koja provodi
nostrifikaciju moe ih sama izraditi

6. TIJELA NADLENA ZA IZDAVANJE GRAEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE

TIJELA NADLENA U PRVOM STUPNJU
Graevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu i uporabnu dozvolu za odreene graevine izdaje
Ministarstvo te upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba i upanije nadleno za upravne poslove
graditeljstva. Rjeenje o dopuni i/ili izmjeni dozvole donosi isto tijelo graditeljstva koje ju je i izdalo.
Ministarstvo izdaje dozvole za graevine 1. skupine i graevine ostalih skupna na podruju
dviju ili vie upanije, odnosni Grada Zagreba
Ministarstvo nadlenost izdavanja dozvole za gore navedene graevine moe prenijeti na
upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba ili upanije
dozvole za graevine 2., 3., 4., 5. skupine na svom podruju izdaje upravno tijelo Grada
Zagreba, velikog grada
dozvole za graevine 2., 3., 4., 5. skupine na svom podruju, izvan podruja velikog grada,
izdaje upravno tijelo upanije
dozvole za graevine 2., 3., 4., 5. skupine na podruju velikog grada i drugog grada ili opdine
izdaje upravno tijelo upanije
PRAVNI LIJEKOVI, POVREDA SLUBENE DUNOSTI I DUNOSTI UGLEDA OVLATENOG ARHITEKTA I
OVLATENOG INENJERA
Protiv dozvole i rjeenja o njezinoj izmjeni, dopuni, ukidanju ili ponitenju, rjeenja o odbijanju ili
odbacivanju zahtjeva za izdavanje dozvole te rjeenja o obustavi postupka, koje donosi upravno
tijelo, moe se izjaviti alba o kojoj odluuje Ministarstvo.
Protiv odluke Ministarstva moe se pokrenuti upravni spor.

16

Protiv dozvole i rjeenja o njezinoj izmjeni, dopuni, ukidanju ili ponitenju, rjeenja o odbijanju ili
odbacivanju zahtjeva za izdavanje dozvole te rjeenja o obustavi postupka, koje donosi Ministarstvo,
ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Teka povreda dunosti:
ako ovlateni arhitekt ili inenjer izradi projekt protivno uvjetima za graenje graevina
osoba koja je izdala dozvolu: ako izda GD protivno uvjetima za graenje propisanim
prostornim planom
osoba koja je donijela rjeenje: ako odbije zahtjev za izdavanje GD iz razloga to bi zgrada bila
protivna uvjetima za graenje propisanim prostornim planom, a zgrada je u skladu s
navedenim uvjetima

7. GRAENJE GRAEVINE
7.1. GRAEVINSKA DOZVOLA
graenju graevine moe se pristupiti na temelju pravomodne graevinske dozvole (GD), a
graditi se mora u skladu s tom dozvolom
investitor moe na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti graenju na temelju izvrne GD
ako je LD ili GD odreeno formiranje graevinske estice, graenju se moe pristupit ako je u
katastru formirana graevna estica
graevina izgraena bez GD, graevina za koju se vodi postupak obustave graenja ili
uklanjanja graevine ne smije se prikljuiti na komunalne vodne graevine
ZAHTJEV ZA IZDAVANJE GRAEVINSKE DOZVOLE (podnosi ga investitor)
Zahtjevu za izdavanje GD za koju se ne izdaje LD investitor prilae:
1. 3 primjerka GP
2. izjavu projektanta da je GP izraen u skladu s prostornim planom (PP) i drugim propisima
3. pisano izvjede o kontroli GP (ako je kontrola propisana)
4. potvrdu o nostrifikacije GP (ako je projekt izraen prema stranim propisima)
5. potvrde javnopravnih tijela da je GP izraen u skladu s posebnim propisima, odnosno
posebnim uvjeta i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje potvrda ako nisu izdane u roku
6. potvrdu javnopravnog tijela da je GP izraen u skladu s rjeenjem o prihvatljivosti zahvata
na okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se provodi postupak procjene utjecaja na
okoli i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu
7. dokaz pravnog interesa za izdavanje GD
8. dokaz da moe biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim
propisom) ako se radi o graevini za koju je propisano tko moe biti investitor
Zahtjevu za izdavanje GD za koju se izdaje LD investitor prilae uz gornje toke (1, 3, 4, 6, 7, 8):
1) LD
2) izjavu projektanta da je GP izraen u skladu s LD i drugim propisima
3) potvrde javnopravnih tijela da je GP izraen u skladu s posebnim uvjetima odreenim LD i/ili
dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda ako iste nisu izdane u roku
Zahtjevu za izdavanje GD za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske uinkovitosti prilae se
elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.

17

DOKAZ PRAVNOG INTERESA

(1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje GD smatra se:
1. izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava graenja
2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili
de stedi pravo vlasnitva ili pravo graenja
3. odluka nadlene vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasnitva ili graenja
4. ugovor o ortatvu sklopljen s vlasnikom nekretnine iji je cilj zajedniko graenje
5. pisana suglasnost vlasnika zemljita, odnosno postojede graevine
6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika (banka i sl.) dana dotadanjem vlasniku nekretnine
koji je investitor
(2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje GD u pogledu obuhvata zahvata u prostoru smatra se:
1. izvadak, ugovor, odluka ili suglasnost iz stavka (1)
2. izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor nositelj prava slunosti
3. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili
de stedi pravo slunosti, zakupa ili koritenja
4. odluka nadlene vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo slunosti
Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava graenja na predugovoru, ugovoru ili suglasnosti iz stavaka
(1) i (2) mora biti ovjeren kod javnog biljenika.
Dokazom pravnog interesa za izdavanje GD u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije mogude
ili se stjee koncesijom smatra se ugovor o koncesiji kojim se stjee pravo graenja.
Dokazom pravnog interesa za izdavanje GD smatra se i odluka Vlade RH o utvrivanju interesa RH ili poziv na
odredbu posebnog zakona kojom je utvren interes RH za graenje graevine za koju je zatraena GD, ako je
investitor podnio zahtjev za izvlatenje.

UVJETI ZA IZDAVANJE GRAEVINSKE DOZVOLE

Tijelo graditeljstva duno je izdati GD za graevinu za koju se ne izdaje LD nakon to utvrdi da:
su uz zahtjev priloeni svi propisani dokumenti
su izdane sve propisane potvrde GP
je GP u pogledu lokacijskih uvjeta izraen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru
propisanim PP
je GP izradila ovlatena osoba
je GP popisano oznaen
je GP izraen tako da je onemogudena promjena njegova sadraja
je donesen urbanistiki plan ureenja, ako je propisana obaveza njegova donoenja (ne
odnosni se na graenje zamjenskih graevina i rekonstrukciju postojedih)
Tijelo grad. duno je izdati GD za graenje nove zgrade za koju se ne izdaje LD nakon to utvrdi da:
su ispunjeni gore navedeni uvjeti
postoji mogudnost prikljuenja graevne estice, odnosno zgrade na prometnu povrinu ili da
je izdana GD za graenje prometne povrine
postoji mogudnost prikljuenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako PP nije
omogudeno prikljuenje na vlastiti sustav odvodnje
postoji mogudnost prikljuenja zgrade na niskonaponsku elektrinu zgradu ili da ima
autonomni sustav opskrbe ele. ene. ako se radi o zgradi u kojoj je ona potrebna
18

Tijelo graditeljstva duno je izdati GD za graevinu za koju se izdaje LD nakon to utvrdi da:
su uz zahtjev priloeni svi propisani dokumenti
su izdane sve propisane potvrde GP
je GP izraen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim PP koji su
odreeni LD
je GP izradila ovlatena osoba
je GP izraen tako da je onemogudena promjena njegova sadraja
OBUHVAT I SADRAJ GRAEVINSKE DOZVOLE
Graevinska dozvola se izdaje za:
1. graenje cijele graevine
2. izvoenje radova na postojedoj graevini popisanih ovim Zakonom
3. graenje jedne ili vie cjelovitih graevina sloene graevine (etapa) odreenih LD
4. jednu ili vie faza pojedine graevine odreenih LD
GRAENJE DO ODREENOG STUPNJA DOVRENOSTI
Na zahtjev investitora GD za graenje zgrade stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene
moe se izdati i bez dijela GP kojim se daje tehniko rjeenje zavrne obrade ploha podova, zidova i
stropova, nenosivih pregradnih zidova, razvoda instalacija pojedinanog stambenog, odnosno
poslovnog prostora unutar te graevine.
Za dovretak graenja graevine ako se radovima na tom dovrenju ne mijenja usklaenost
graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima, potrebno je imati GP.
Za zgradu za koju je izdana takva GD moe se izdati UD ako je izgraena do stupnja dovrenosti
odreenog tom GD.
STRANKE U POSTUPKU IZDAVANJA GD su:

investitor
vlasnik nekretnine i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje GD
vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom
za koju se izdaje GD
Tijelo graditeljstva duno je stranki, prije izdavanja GD, pruiti mogudnost uvida u spis predmeta.
Iznimno, stranka u postupku za izdavanje GD za graenje graevine od interesa za RH ili koji izdaje
Ministarstvo je: investitor te vlasnik nekretnine i nositelj drugi stvarnih prava na nekretnini.
POZIV NA UVID U SPIS PREDMETA
ako graevina neposredno granii s > od 10 nekretnina, stranke se pozivaju javnim pozivom
na oglasnoj ploi tijela graditeljstva i na njegovim mrenim stranicama, a upravno tijelo poziv
izlae i na nekretnini za koju se izdaje GD
ako graevina graniis 10 nekretnina, poziv se dostavlja strankama osobnom dostavom
javni poziv smatra se dostavljen istekom 8. dana od dana objave na oglasnoj ploi
javni poziv se objavljuje, odnosno izlae min. 10 dana prije dana koji je u pozivu odreen za
uvid
19

Stranki koja se odazvala pozivu, tijelo graditeljstva moe odrediti rok od 8 dan u kojem je duna
izjasniti se. Ako se stranka iz opravdanih razloga ne moe odazvati pozivu, uvid moe izvriti i
naknadno, ali najkasnije u roku od 8 dana od zadnje odreenog dana u pozivu za uvid, te je duna
opravdati razlog zato se prvotno nije odazvala. Stranka koja se ne odazove javnom pozivu ne moe
zbog toga traiti obnovu postupka izdavanja GD.
Javni poziv obavezno sadri:
1. naziv tijela graditeljstva
2. ime i adresu, odnosno tvrtku investitora
3. naznaku da se radi o predmetu izdavanja GD
4. naziv i vrstu graevine i radova za koje se izdaje GD
5. mjesto i vrijeme na kojemu zainteresirana stranka moe izvriti uvid u spis predmeta
6. obavijest da se pozivu moe odazvati osobno ili putem opunomodenika
7. obavijest da se GD moe izdati iako se stranka ne odazove pozivu
DOSTAVA GRAEVINSKE DOZVOLE
GD, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje GD dostavlja se:
1. investitoru s GP
2. strankama koje su izvrile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva
3. ostalim strankama izlaganjem na oglasnoj ploi tijela graditeljstva u trajanju od 8 dana
GD bez GP dostavlja se na znanje:
1. upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadlenom za strune poslove prostornog
ureenja
2. upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadlenom za utvrivanje komunalnog
doprinosa s podacima potrebnim za obraun iznosa tog doprinosa
3. tijelu nadlenom za utvrivanje vodnog doprinosa s podacima potrebnim za obraun iznosa
GD sa postupkom procjene utjecaja na okoli, postupkom ocjene o potrebi procjene utjecaja na
okoli ili postupkom ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, objavljuje se na internetskim
stranicama tijela graditeljstva min. 30 dana.
GRAEVINSKA DOZVOLA ZA PRIPREMEN RADOVE
Izvoenju pripremih radova za graenje moe se pristupiti na temelju pravomodne GD. Iznimno
tome, posebna GD potrebna je za pripremne radove koji mogu utjecati na ivot i zdravlje ljudi ili na
stabilnost okolnih graevina i okolnog zemljita, kao i za graenje privremenih graevina za potrebe
organizacije gradilita, i to za:
1. asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl.
2. dalekovod i transformatorsku stanicu koju je nuno izgraditi za napajanje gradilita
3. prijenosne spremnike za smjetaj, uvanje ili dranje eksplozivnih tvari za potrebe gradilita,
osim spremnika ukapljenog naftnog plina i nafte zapremnine < 5m3
GD mora se odrediti rok u kojem de se privremena graevine ukloniti i uspostaviti primjerene stanje
na zemljitu.
KOMUNALNI I VODNI DOPRINOS duan je platiti investitor po izvrnosti GD
VAENJE GD prestaje ako investitor ne pristupi graenju u roku od 3 g. od dana pravomodne dozvole.
Smatra se da je investitor pristupio graenju od dana prijave poetka graenja.
20

ROK ZA DOVRENJE ZGRADE

Zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i ureenja graevinske
estice biti dovrena u sljededem roku (koji poinje tedi od dana prijave poetka graenja):
1. zgrada 1. skupine u roku od 10 godine
2. zgrada 2. i 3. skupine u roku od 7 godina
3. zgrada 4. skupine u roku od 5 godina
4. zgrada 5. skupine u roku od 3 godine
Rokovi se ne odnose na zgrade koje su pojedinano zatideno kulturno dobro.
Izmjena i/ili dopuna GD nema utjecaja na navedene rokove.
IZMJENA I/ILI DOPUNA GD + PROMJENA INVESTITORA
Izvrna, odnosno pravomodna GD moe se na zahtjev investitora izmijeniti, dopuniti, ponititi i/ili
ukinuti. Dopuna i/ili izmjena GD moguda je do izdavanja UD.
Rjeenje o izmjeni i/ili dopuni GD za graevinu za ije je graenje izdana LD kojim se mijenjaju i/ili
dopunjavaju lokacijski uvjeti donosi se nakon izmjene i/ili dopune LD.
U izmjeni i/ili dopuni GD pribavljaju se samo oni posebni uvjeti (potvrde GP) na koje izmjena i/ili
dopuna ima utjecaja.
Ako se nakon izdavanja GD promijeni investitor, novi je duan u roku od 15 dana zatraiti izmjenu GD.
Rjeenje o promjeni investitora dostavlja se prijanjem i novom investitoru te gra. inspekciji.

7.2. GRAENJE BEZ GRAEVINSKE DOZVOLE

JEDNOSTAVNE I DRUGE GRAEVINE I RADOVI
Bez GD moe se graditi/izvoditi jednostavne i druge graevine i radove odreene pravilnikom koje
donosi ministar! Graenju ili izvedbi tih radove moe se pristupiti na temelju: GP, tipskog projekta,
drugog akta ili bez akta ako je propisano gornjim pravilnikom. Potrebe za strunim nadzorom i
drugih obaveza propisana su tim pravilnikom.
POSEBNI SLUAJEVI GRAENJA
U sluaju neposrednog ugroavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih ili drugih razaranja,
zbog opasnosti od tih dogaaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez GD mogu se graditi
graevine koje slue sprjeavanju djelovanja tih dogaaja, tj. otklanjanja tetnih posljedica.
nakon prestanka djelovanja tih dogaaja u roku od 2 god. moraju se ukloniti
ili ishoditi GD u sluaju potrebe trajnog zadravanja
OBNAVLJANJE OTEDENIH GRAEVINA
U sluaju otedenja graevine djelovanjem gornjih dogaaja, ona se moe, neovisno o stupnju
otedenja, vratiti u prvobitno stanje bez GD, u skladu s aktom na temelju kojeg je prvotno izgraena.
Ako je graevine upisna u Registar kulturnih dobara RH, potrebno je ishoditi doputenje.

21

7.3. POETAK GRAENJA I GRADILITE

PRIJAVA POETKA GRAENJA I ISKOLENJE
Investitor je duan tijelu graditeljstva min. 8 dana prije poetka graenja (ili nastavka radova) pisano
prijaviti poetak graenja. U prijavi je duan navesti:
1. klasu (KLASA), urudbeni broj (UR.BR) i datum izdavanja GD
2. izvoaa i nadzornog inenjera
3. dokaz da je u katastru formirana graevna estica, ako se gradi graevina za koju se odreuje
Tijelo graditeljstva u roku od 5 dana od primitka prijave poetka graenja duno je o tome
obavijestit: Ministarstvo unutarnjih poslova, gra. inspekciju (nju i o tome je li prijava potpuna),
inspekciju rada, upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadleno za utvrivanje komunalnog
doprinosa i tijelo nadleno za utvrivanje vodnog doprinosa.
Prije poetka graenja, investitor je duan osigurati provedbuiskolenja graevine.
ODLUKA O PRIVREMENOJ ZABRANI IZVOENJA RADOVA
Tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju pribavljenog miljenja turistike zajednice opdine,
odnosno grada, moe odlukom za odreene vrste graevina, na odreenim podrujima, odrediti
razdoblje idude kalendarske godine i vrijeme u kojemu se ne mogu izvoditi zemljani radovi i radovi na
izgradnji konstrukcije graevine. To se ne odnosi na:
1. graevine, tj. radove za ije je graenje, tj. izvoenje utvren interes RH
2. uklanjanje graevine na temelju rjeenja gra. inspekcije ili odluke drugog tijela
3. graenje graevine, tj. izvoenje radova u godini u kojoj je odluka stupila na snagu
UREENJE GRADILITA
Privremene graevine i oprema gradilita moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima
zatite od poara i eksplozije, zatite na radu i svim drugim mjerama zatite zdravlja ljudi i
okolia.Gradilite mora imati ureene instalacije u skladu s propisima.
Na gradilitu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere:
1. zatite na radu te ostale mjere za zatitu ivota i zdravlja ljudi u skladu s posebnim propisima
2. kojima se oneidenje zraka, tla i podzemnih voda te buka svodi na najmanju mjeru
Privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni
graevinski i dr. materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i dovesti zemljite na podruju gradilita i na
prilazu gradilita u uredno stanje prije izdavanja uporabne dozvole.
gradilite mora biti osiguran i ograeno radi sigurnosti prolaznika i sprjeavanja
nekontroliranog pristupa ljudi na gradilite
gradilita koja se ne mogu ograditi (pruge, ceste, dalekovodi...) moraju se osigurati
odreenim prometnim znakovima ili oznaiti na drugi nain
ograivanje gradilita nije doputeno na nain koje ugroava prolaznike
Gradilite mora biti oznaeno ploom koja obavezno sadri:
1. ime (tvrtku) investitora
2. projektanta, izvoaa i struni nadzor graenja
3. naziv i vrstu graevine koja se gradi

22

4. naziv tijela koje je izdalo GD, klasifikacijsku oznaku, urudbeni broj, datum izdavanja i
pravomodnosti tj. izvrnosti te dozvole
5. datum prijave poetka graenja
6. naznaku da se radi o kulturnom dobru (ako je graevina upisana u Registar kult.dobara RH)
DOKUMENTACIJA NA GRADILITU
Izvoa na gradilitu, ovisno o vrsti graevine, mora imati:
1. rjeenje o upisu u sudski registar/obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja
2. ugovor o graenju sklopljen sa investitorom
3. akt o imenovanju glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita, tj. voditelja radova
4. ugovor o strunom nadzoru graenja sklopljen izmeu investitora i nadzornog inenjera
5. GD s GP, odnosno GP, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za graevine i radove
6. izvedbeni projekt ako je propisano ovim Zakonom ili ugovoreno
7. izvjede o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je ti propisano
8. graevinski dnevnik
9. dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke,
dokaze sukladnosti ugraene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o
sukladnosti odreenih dijelova graevine temeljim zahtjevima za graevinu, kao i dokaze
kvalitete (rezultate ispitivanje, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete...) za koje
je obveza prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova odreena ovim
Zakonom, posebnim propisom ili projektom
10. elaborat iskolenja graevine, ako isti nije sastavni dio GP, odnosno idejnog projekta
11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima
navedena dokumentacija mora biti napisana na hrvatskom jeziku latininim pismom
dokumentaciju iz toaka 6, 7, 8, 9 duan je trajno uvati investitor

8. UPORABA, EVIDENTRANJE, ODRAVANJE I UKLANJANJE GRAEVINA

8.1. UPORABA GRAEVINA
Izgraena ili rekonstruirana graevina se moe poeti koristiti ili staviti u pogon te se moe donijeti
rjeenje za obavljanje djelatnosti u njoj nakon to se za tu graevinu izda uporabna dozvola.
Ne odnosi se na graevine i radove na postojedoj graevine odreene pravilnikom (vidi poglavlje
JEDNOSTAVNE I DRUGE GRAEVINE I RADOVI) koje nisu namijenjene obavljanju djelatnosti ili se ne evidentiraju
u katastru.

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE UPORABNE DOZVOLE

Zahtjev podnosi Investitor, tj. vlasnik graevine i uz njega prilae:
1. kopiju GD ili primjerak GP (ako se moe graditi samo na temelju GP)
2. podatke o sudionicima u gradnju
3. pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine
4. zavrno izvjede nadzornog inenjera o izvedbi graevine
5. izjavu ovlatenog inenjera geodezije da je graevina izgraena u skladu s geodetskim
projektom, ako se radi o graevini za koju se izrauje geodetski projekt

23

6. geodetski elaborat za evidentiranje graevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili
drugim graevinama, ako se radi o graevine za koju se ne izrauje geodetski projekt, a koja
se evidentira u katastru
7. izjavu ovlatenog inenjera geodezije da je graevina smjetena na graevnoj estici u skladu
s elaboratom iskolenja, ako se radi o graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt
8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve
energetske uinkovitosti
TEHNIKI PREGLED (TP)
TP obavlja se u svrhu utvrivanja izgraenosti graevine u skladu s GD ili GP (ako se moe graditi
samo na temelju GP). Investitor (vlasnik) je duan omoguditi provedbu (TP) i dati na uvid svu
dokumentaciju (iz poglavlja DOKUMENTACIJA NA GRADILITU), i po potrebi i drugu dokumentaciju.
Investitor (vlasnik) duan je predstavniku javnopravnog tijela pozvanom na TP koji nije prisustvovao
tom TP omoguditi pregled graevine i uvid u navedenu dokumentaciju, radi davanja miljenja u
propisanom roku.
Ministarstvo (nadleno upravno tijelo) duno je u roku od 30 (15) dana od primitka urednog zahtjeva
za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehniki pregled graevine.
Na TP pozivaju se:
sudionici u gradnji
javnopravna tijela koja su u postupku LD, odnosno GD utvrdila posebne uvjete, odnosno
izdale potvrdu idejnog ili glavno projekta
po potrebni neovisni strunjaci koje odredi tijelo graditeljstva
Na TP graevine 4. i 5. skupine te jednostavnih graevina (vidi poglavlje JEDNOSTAVNE I DRUGE
GRAEVINE I RADOVI) poziva se investitor i drugi sudionici u gradnji.
TP moe se odrati i bez sudjelovanja predstavnika sudionika u gradnji i javnopravnih tijela koji se
nisu odazvali.
O obavljenom TP sastavlja se zapisnik koji obavezno sadri obrazloeno miljenje javnopravnog tijela
o izgraenosti graevine (ako nisu prisustvovali, niti u roku 8 dana dostavili miljenje, smatra se da je
miljenje tog tijela dano u da je sve u skladu s GD i ostalim).
Ako se na TP utvrdi nedostatak koji se moe otkloniti bez izmjene i/ili dopune GD, odnosno GP,
odreuje se primjereni rok (ali ne dui od 90 dana) za otklanjanje. Investitor je duan obavijestiti
tijelo graditeljstva o otklonjenom nedostatku radi nastavka TP.
POKUSNI RAD
Ako u svrhu izdavanje uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja TZG pokusnim radom,
investitor je obavezan poetak pokusnog rada prijaviti tijelu graditeljstva te javnopravnom tijelu koje
je utvrdio posebne uvjete. Mora biti predvien glavnim projektom (vrijeme trajanja, mjere
osiguranja) te moe trajati max. 1 godinu. Prijavi pokusnog rada prilae se:
1. plan i program ispitivanja TZG u tijeku pokusnog rada
2. plan i program ispitivanja zadovoljavanja uvjeta prikljuenja graevine na energetsku
infrastrukturu, ako je sukladno propisu odreen posebnim uvjetima
3. usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije
4. predvieni zavretak pokusnog rada

24

IZDAVANJE UPORABNE DOZVOLE

Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, odnosno radove izvedene na temelju GD izdaje se u roku
od 8 dana od dana obavljenog TP ako se utvrdi da:
1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priloena propisana dokumentacija
2. je graevina izgraena u skladu s GD, u pogledu ispunjavanja TZG, lokacijskih uvjeta...
3. je graevina prikljuena na prometnu povrinu i komunalne ili infrastrukture odreene GD
4. su privremene graevine, graevni materijal i otpad uklonjeni, a zemljite ureeno
Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, odnosno radove izvedene na temelju GP izdaje se u roku
od 8 dana od dana obavljenog TP ako se utvrdi da:
1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priloena propisana dokumentacija
2. je graevine izgraena u skladu s GP
3. graevina svojom namjenom, smjetajem i vanjskim mjerama svih nadzemnih i podzemnih
dijelova nije protivna prostornom planu
PRIVREMENA UPORABNA DOZVOLA daje se na rok od 90 dana ako nema konanih rezultata
ispitivanje u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova
graevine, a na TP je utvreno da je izgraena u skladu s GD te da su provedeni svi kontrolni postupci
u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine.
UPORABNA DOZVOLA ZA DIO GRAEVINE izdaje se prije dovretka cijele graevine i za dio graevine:
ako je potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (koritenje mosta za pristup gradilitu,
trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom)
ako se odreeni dio graevine moe poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine
Potreba mora biti predviena GP.

8.2. EVIDENTIRANE GRAEVINE U KATASTRU I ZEMLJINOJ KNJIZI

Tijelo graditeljstva po slubenoj dunosti dostavlja katastru:
uporabnu dozvolu
geodetski projekt (ili geodetski elaborat ako se radi o graevini za koju se ne izdaje geodetski
projekt)
Katastar dostavlja propisanu dokumentaciju sudu te obavijest da je za evidentiranje priloena
uporabna dozvola i podatke o tom rjeenju. Sud prilikom upisa stavlja zabiljebu o podacima
uporabne dozvole. Zabiljeba nije dokaz o zakonitosti i uporabljivosti graevine.

PO STAROM ZAKONU ZAPOETO

Lokacijska dozvola
Za graenje graevine za koju je izdana LD na temelju starog zakona izdaje se GD na temelju ovog
Zakona, ako to zatrai investitor i ako LD nije prestala vaiti.
Graenje i uporabna dozvola
Graenje zapoeto na temelju GD ili drugog akta izdanog na temelju starog zakona dovrit de se po
odredbama zakona na temelju kojeg je izdana dozvola, odnosno drugi akt i drugih propisa koju su
vaili u to vrijeme.
25

ZAKON O PROSTORNOM UREENJU (NN 153/13)

1. OPDE ODREDBE
Ovim se Zakonom ureuje sustav prostornog ureenja: ciljevi, naela i subjekti prostornog
ureenja, pradenje stanja u prostoru i podruju prostornog ureenja, uvjeti planiranja prostora,
donoenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi ukljuujudi njihovu
izradu i postupak donoenja, provedba prostornih planova, ureenje graevinskog zemljita,
imovinski instituti ureenja graevinskog zemljita i nadzor.
etapno graenje - graenje pojedinih graevina od kojih se sastoji sloena graevina odreenih LD,
a za koje se graevine izdaju posebne GD
fazno graenje - graenje graevine po njezinim dijelovima odreenim LD, a za koje se dijelove izdaju
posebne graevinske dozvole
graevinska (bruto) povrina zgrade - zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaa)
zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne
uraunava povrina dijela potkrovlja i zadnje etae svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uraunava
povrina loa, vanjskih stubita, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade
graevna estica - u naelu 1 katastarska estica iji je oblik, smjetaj u prostoru i veliina u skladu s
prostornim planom te koja ima pristup na prometnu povrinu sukladan PP
graevine javne i drutvene namjene - graevine namijenjene obavljanju drutvenih djelatnosti
(odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu dravnih
tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnih osoba s
javnim ovlastima i udruga graana i vjerskih zajednica
graevinsko zemljite - zemljite koje je izgraeno, ureeno ili PP namijenjeno za graenje graevina
ili ureenje povrina javne namjene
graevinsko podruje - podruje odreeno prostornim planom na kojemu je izgraeno naselje i
podruje planirano za ureenje, razvoj i proirenje naselja, a sastoji se od graevinskog podruja
naselja, izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja i izdvojenog graevinskog podruja izvan
naselja
infrastruktura - komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektronike
komunikacijske i druge graevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama dobara
izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja - podruje odreeno PP kao prostorna cjelina izvan
graevinskog podruja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu
izdvojeni dio graevinskog podruja naselja - odvojeni dio postojedega graevinskog podruja istog
naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, odreen PP
izgraeni dio graevinskog podruja - podruje odreeno PP koje je izgraeno
javnopravna tijela - su tijela dravne uprave...(kao u ZOG)...zakonima, koja davanjem zahtjeva i
miljenja u postupku izrade i donoenja prostornih planova i/ili utvrivanjem posebnih uvjeta,
odnosno potvrivanjem idejnog projekta na nain propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu
prostornog ureenja
katastarski ured - podruni ured za katastar Dravne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za
katastar i geodetske poslove Grada Zagreba

26

komunalna infrastruktura - graevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i proidavanju

otpadnih voda, odravanju istode naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulina
rasvjeta, trnice na malo, groblja, krematoriji i povrine javne namjene u naselju
lokacijski uvjeti - kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na
temelju PP i posebnih propisa odreuju LD ili GD
ministar - elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove prostornog ureenja
Ministarstvo - sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove prostornog ureenja
namjena prostora, povrina, zemljita, odnosno graevina - planirani sustav koritenja prostora,
povrina, zemljita, odnosno uporabe graevina, odreena, odnosno propisana PP
neizgraeni dio graevinskog podruja - podruje odreeno PP planirano za daljnji razvoj
neureeni dio graevinskog podruja - neizgraeni dio graevinskog podruja odreen PP na kojemu
nije izgraena planirana osnovna infrastruktura
osnovna infrastruktura - prometna povrina preko koje se osigurava pristup do graevne estice,
odnosno zgrade, javno parkiralite, graevine za odvodnju otpadnih voda i niskonaponska
elektroenergetska mrea
obalna crta - crta plimnog vala na obali
obuhvat prostornog plana - prostorna ili administrativno odreena cjelina za koju se donosi ili je
donesen prostorni plan
prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost - institucionalni i tehniki oblik za upravljanje
prostornom dimenzijom odrivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogudnosti u okviru
zadravanja osobnosti prostora, zahtjeva zatite prostora, te ouvanja kakvode okolia i prirode,
odreuje namjena prostora/povrina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmjetaj
u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgraenih podruja te uvjeti za
ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru
posebni uvjeti - uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u sluaju propisanom posebnim propisom
u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvruje na nain propisan ovim Zakonom, osim
uvjeta koji se utvruju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoli i u postupku ocjene
prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu
povrina javne namjene - svaka povrina ije je koritenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima
(javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklistike staze, pjeake staze i prolazi, trgovi, trnice,
igralita, parkiralita, groblja, parkovi i zelene povrine u naselju, rekreacijske povrine i sl.)
prometna povrina - povrina javne namjene, povrina u vlasnitvu vlasnika graevne estice ili
povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti prolaza u svrhu pristupa do graevne estice
prostor - sastav fizikih sklopova na povrini te ispod i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu
doprijeti utjecaji djelovanja ljudi
prostorni standardi - skup uvjeta zatite, ureenja i koritenja prostora koji se primjenjuju u izradi PP
prostorni planovi - Dravni plan prostornog razvoja, prostorni planovi podruja posebnih obiljeja,
urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja, prostorni plan upanije, Prostorni plan Grada Zagreba,
urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja, prostorni plan ureenja grada, odnosno opdine,
generalni urbanistiki plan i urbanistiki plan ureenja
struno upravno tijelo - upravni odjel, odnosno sluba opdine, grada, velikog grada, Grada Zagreba,
odnosno upanije nadlena za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja

27

urbana preobrazba - skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obiljeja izgraenog dijela
graevinskog podruja promjenom urbane mree javnih povrina, namjene i oblikovanja graevina,
i/ili rasporeda, oblika i veliine graevnih estica
urbana sanacija - skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljava karakter izgraenog dijela
graevinskog podruja i urbane mree javnih povrina devastiranih nezakonitim graenjem
veliki grad - veliki grad i grad u kojem je sjedite upanije odreeni prema posebnom zakonu
vrsnoda izgraenog prostora - opdi interes koji se osigurava provedbom dokumenta Arhitektonske
politike Republike Hrvatske 2013.-2020., ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnodu i kulturu
graenja, prilikom izrade prostornih planova i projekata na temelju ovoga Zakona i posebnog
zakona kojim se ureuje graenje
zahvat u prostoru - svako graenje graevine, rekonstrukcija postojede graevine i svako drugo
privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se ureuje ili mijenja stanje u prostoru
zahtjevi za izradu prostornog plana - prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i
drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili
koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana.
CILJEVI PROTORNOG UREENJA
1. ravnomjeran prostorni razvoj usklaen s gospodarskim, drutvenim i okolinim polazitima
2. prostorna odrivost u odnosu na racionalno koritenje i ouvanje kapaciteta prostora na
kopnu, moru i u podmorju u svrhu uinkovite zatite prostora
3. povezivanje teritorija Drave s europskim sustavima prostornog ureenja
4. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti
5. meusobno usklaen i dopunjujudi razmjetaj razliitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u
prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zatitu integralnih vrijednosti
prostora
6. razumno koritenje i zatita prirodnih dobara, ouvanje prirode, zatita okolia i prevencija
od rizika oneidenja
7. zatita kulturnih dobara i vrijednosti
8. dobro organizirana raspodjela i ureenje graevinskog zemljita
9. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, drutveno funkcionalan
ivotni i radni okoli
10. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoda mora za kupanje i rekreaciju
11. odgovarajudi prometni sustav, osobito javni prijevoz
12. opskrba, funkcionalna pristupanost i uporaba usluga i graevina za potrebe razliitih
skupina stanovnitva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i
pokretljivosti
13. kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja
14. stvaranje visokovrijednog izgraenog prostora s uvaavanjem specifinosti pojedinih cjelina
te potivanjem prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijea, a posebice ureenja
ugostiteljsko-turistikih podruja na obalnom i kopnenom podruju uz zatitu ueg obalnog
pojasa od graenja
15. prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva
16. nacionalna sigurnost i obrana Drave te zatita od prirodnih i drugih nesreda.
Ciljevi prostornog ureenja postiu se primjenom naela prostornog ureenja u izradi i donoenju
PP te njihovoj provedbi.

28

NAELA PROSTORNOG UREENJA

1. integralnog pristupa u prostornom planiranju
2. uvaavanja znanstveno i struno utvrenih injenica
3. prostorne odrivosti razvitka i vrsnode gradnje
4. ostvarivanja i zatite javnog i pojedinanog interesa
5. horizontalne integracije u zatiti prostora
6. vertikalne integracije
7. javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima znaajnim za prostorno ureenje.

2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREENJA

Uinkovitost prostornog ureenja donoenjem PP i prihvadanjem drugih dokumenata osiguravaju:
Hrvatski sabor i Vlada RH
predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune/regionalne samouprave
Strunu utemeljenost navedenih PP i dokumenata osiguravaju:
tijela dravne uprave
struna upravna tijela
zavodi i druge pravne osobe registrirane za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja
ovlateni arhitekti koji samostalno obavljaju poslove prostornog ureenja
Meusobnu usklaenost PP (osim) osigurava Ministarstvo davanjem suglasnosti.
Provedbu PP osiguravaju Ministarstvo i upravna tijela.
HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ (Zavod)

obavlja poslove prostornog ureenja za Dravu

ima svojstvo pravne osobe s pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom
osniva Zavoda je RH, a osnivaka prava ostvaruje Vlada
tijela Zavoda su: Upravno vijede (predsjednik i 4 lana) i ravnatelj Zavoda

Upravno vijede Zavoda upravlja Zavodom

predsjednika i lanove Upravnog vijeda Zavoda imenuje ministar na 4 godine
predsjednik Upravnog vijeda Zavoda je predstavnik Ministarstva

ravnatelj Zavoda je voditelj poslovanja Zavoda, zastupa i predstavlja Zavod

ravnatelja Zavoda imenuje se na 4 godine
ravnatelj Zavoda za svoj rad odgovara Upravnom vijedu i ministru
uvjeti koje mora ispunjavati, nain izbora, poslove i ovlasti ravnatelja Zavoda utvrena su
Statutom Zavoda

Djelatnost Zavoda obuhvada:

a) izradu, odnosno koordinaciju izrade i pradenje provedbe Dravnog plana prostornog razvoja i
drugih PP koje donosi Hrvatski sabor ili Vlada
b) izradu, odnosno koordinaciju izrade i suradnju u izradi drugih dokumenata od vanosti za
prostorno ureenje i zatitu prostora Drave
c) voenje, razvoj i upravljanje informacijskog sustava prostornog ureenja
d) pripremu liste pokazatelja o stanju u prostoru
e) izradu, odnosno voenje izrade izvjeda o stanju u prostoru Drave
f) obavljanje strunih poslova za odreivanje sadraja i metodologije prostornog planiranja u
izradi PP i pradenju stanja u prostoru
29

g) suradnju s osobama, meunarodnim tijelima, institucijama i udrugama u izradi i provedbi

projekta i programa iz podruja prostornog ureenja
h) sudjelovanje u provedbi meunarodnih obveza RH iz podruja prostornog ureenja
i) osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru, kojima raspolae
j) sudjelovanje u izradi sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata dravne
razine propisanih posebnim zakonima
k) druge poslove u skladu s ovim Zakonom, posebnim propisima i statutom Zavoda
Zadade Upravnog vijeda Zavoda:
donosi Statut Zavoda uz suglasnost Vlade
donosi poslovnik o svom radu
donosi godinji program rada Zavoda uz suglasnost ministra i prati njegovo izvravanje
donosi financijski plan Zavoda uz suglasnost ministra i godinji obraun
donosi opde akte zavoda
predlae ministru imenovanje referentnih centara za pradenje stanje u prostoru u pojedinim
gospodarskim sektorima
donosi odluke o stjecanju, opteredenju i otuenju nekretnina u vlasnitvu Zavoda ili druge
raspisuje javni natjeaj za izbor ravnatelja Zavoda te ga imenuje i razrjeuje
odluuje o drugim pitanjima utvrenim ovim Zakonom i Statutom Zavoda
ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE UPANIJE, ODNOSNO GRADA ZAGREBA
obavlja strune poslove prostornog ureenja za upaniju, odnosno Grad Zagreb
osniva se kao javna ustanova i ima svojstvo pravne osobe s pravima i odgovornostima
propisana ovim zakonom
osniva zavoda za p.u.. je upanija, a osnivaka prava ostvaruje upan
osniva zavoda za p.u.G.Z. je Grad Zagreb, a osnivaka prava ostvaruje gradonaelnik
ravnatelja zavoda za p.u.. ili p.u.Z.G. imenuje osniva uz suglasnost Ministarstva
Djelatnost zavoda obuhvada:
a) izradu, odnosno koordinaciju izrade i pradenje provedbe prostornih planova podrune
(regionalne) razine, odnosno razine G.Z.
b) izradu izvjeda o stanju u prostoru
c) voenje informacijskog sustava prostornog ureenja i upravlja njime u okviru njegovih ovlasti
d) pripremu polazita za izradu, odnosno stavljanje izvan snage PP uih podruja
e) pruanje strune savjetodavne pomodi u izradi PP lokalne razine
f) druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda
moe izraivati i PP ureenja grada i opdine, urbanistiki plan ureenja od znaaja za
Dravu, odnosno upaniju te obavljati strune analitike poslove iz podruja prostornog
ureenja, ako to zatrai Ministarstvo ili upan
ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE VELIKOG GRADA
veliki grad moe u svrhu obavljanja strunih poslova prostornog ureenja osnovati zavod za
prostorno ureenje velikog grada za svoje podruje ako za to postoji potreba i ako se za to
mogu osigurati sredstva u njegovu proraunu
Djelatnost zavoda obuhvada:
a) izradu, odnosno koordinaciju izrade i pradenje provedbe PP ureenja grada i generalnog
urbanistikog plana
b) pradenje provedbe dokumenata prostornog ureenja koji se primjenjuju unutar teritorija
toga grada
30

c) izradu izvjeda o stanju u prostoru

d) voenje informacijskog sustava prostornog ureenja i upravljanje njime u okviru njegovih
ovlasti
e) pripremu polazita za izradu, odnosno stavljanje izvan snage PP na svom podruju
moe izraivati i PP urbanistiki plan ureenja za svoje podruje te obavljati strune
analitike poslove iz podruja prostornog ureenja, ako to zatrai gradonaelnik

3. PRADENJE STANJA U PROSTORU I PODRUJU PROSTORNOG UREENJA

Za potrebe izrade, donoenja, provedbe i nadzora PP, trajnog pradenja stanja u prostoru u podruju
prostornog ureenja te izrade izvjeda o stanju u prostoru, uspostavlja se i vodi informacijski sustav
prostornog ureenja (u daljnjem tekstu: info. sustav).
Info. sustav se uspostavlja i vodi u elektronikom obliku kao interoperabilni i multiplatformni sustav
u koji objedinjuje info. sustave pojedinih javnopravnih tijela koja izrauju i/ili odravaju prostorne
podatke bitne za prostorno ureenje.
Info. sustav obuhvada podatke o:
1) postojedem stanju i koritenju prostora, ukljuujudi i podatke o nekretninama i vlasnitvu
2) prostornim planovima i PP ije je izrada i donoenje u tijeku
3) namjeni prostora/povrina i drugim uvjetima koritenja i zatite prostora odreenih i
propisanih PP-ovima i posebnim propisima
4) upravnim i drugim aktima nadlenih tijela koji se izdaju i koji su izdane u svrhu provedbe PP,
graenja, uporabe i uklanjanja graevina
5) sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima
info. sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo u suradnji za Zavodom i zavodima za prostorno
ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba
info. sustav vodi i njime upravlja Zavod, zavod za p.u.. odnosno p.u.G.Z. i zavod velikog
grada ako je osnovan, svaki u okviru svojih ovlasti
svi podaci moraju biti svima lako dostupni (osim ako imaju povjerljivo znaenje)
svatko ima pravo na uvid i probavljan podataka iz info. sustav koji nisu povjerljivi
Upravno tijelo na ijem se podruju nalazi zemljite duno je u roku od 8 dana na zahtjev
zainteresirane osobe izdati lokacijsku informaciju.
U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije se navodi: ime, prezime i adresa, odnosno tvrtka i
sjedite podnositelja te katastarska oznaka jednog ili vie zemljita (br.k.. i k.o.).
Lokacijska informacija se izdaje u pisanom obliku i sadri informaciju o:
1) PP-ovima svih razina unutar ijeg obuhvata se nalazi zemljite
2) namjeni prostora i svim drugim uvjetima za provedbu zahvata u prostoru odreenim PP
3) podruja u kojima je posebnim propisima propisan poseban reim koritenja prostora
(kulturnim dobrima upisanim u Registar k.d. RH i dr.), ako se zemljite nalazi na tom podruju
4) obvezi donoenja urbanistikog plana ureenja, ako se zemljite nalazi na podruju gdje je
takva obveza propisana ovim Zakonom
5) prostornim planovima i/ili njihovim izmjenama i dopunama, ije je izrada i donoenje u tijeku
6) mjestima na kojima se moe izvriti uvid u PP i vrijeme kada se to moe uiniti

31

4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA

4.1. GRAEVINSKO PODRUJE I PLANIRANJE IZVAN GRAEVINSKOG PODRUJA
Graevinsko podruje - odreuje se PP ureenja grada, odnosno opdine i PP Grada Zagreba radi
razgranienja izgraenih dijelova i povrina predvienih za razvoj od ostalih povrina namijenjenih
razvoju poljoprivrede, umarstva i drugih djelatnosti.
Graevinsko podruje naselja i izdvojeni dio graevinskog podruja naselja u NP i parku prirode
odreuje se PP NP, tj. PP parka prirode.
Izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja moe se odrediti i Dravnim planom prostornog
razvoja i PP upanije u svrhu provedbe zahvata u prostoru od znaaja za Dravu, tj. upaniju.
Naselja se mogu planirati samo na graevinskom podruju.
Ono to je definirano PP vieg ranga, ne moe se planirati/proirivati/odreivati PP nieg ranga (npr.
zemljite poljoprivredne namjene odreeno Dravnim planom prostornog razvoja ne moe se
odreivati PP upanije, Grada Zagreba, ureenja grada ili opdine).
Gra. podruja (ili izdvojena gra. podruja izvan naselja) mogu se proirivati samo ako je postojede
podruje izgraeno 50% svoje povrine, i to povedanje moe iznositi 30% njihove povrine.
Izvan graevinskog podruja moe se planirati izgradnja:
1. infrastrukture
2. graevina obrane
3. graevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji
4. graevina namijenjenih gospodarenju u umarstvu i lovstvu
5. podruja gospodarskog koritenja pomorskog dobra i ureenja plaa
6. istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina
7. asfaltnih baza, betonara i drugih graevina u funkciji obrade mineralnih sirovina
8. kampova, golf igralita i drugih sportsko-rekreacijskih igralita s pratedim zgradama
9. stambenih i pomodnih graevine za vlastite potrebe na graevinskim esticama >20ha i za
potrebe seoskog turizma na gra. esticama >2ha
10. rekonstrukcija postojedih graevina

4.2. ZATIDENO OBALNO PODRUJE MORA (ZOP)

ZOP je podruje od posebnog interesa za Dravu
ZOP obuhvada podruje obalnih jedinica lokalne samouprave
planiranje i koritenje ZOP-a provodi se radi zatite, ostvarenja ciljeva odrivog, svrhovitog i
gospodarski uinkovitog razvoja (prostorno ogranienje = u pojasu kopna i otoka u irini
1000m od obalne crte i pojasu mora u irini od 300m od obalne crte)
U ZPO-u se prostornim planiranjem mora:
1. ouvati i sanirati ugroena podruja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti
obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu uma i autohtone vegetacije
2. odrediti mjere zatite okolia na kopnu i u moru, osobito pitke vode
3. osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu
4. ouvati nenaseljene otoke, naroito za poljoprivredu, rekreaciju, istraivanje...
5. uvjetovati razvitak infrastrukture zatitom i ouvanjem vrijednosti krajolika
6. ograniiti povezivanje i duobalno proirenje postojedih graevinskih podruja
7. sanirati naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna podruja

32

U prostoru ogranienja se gra. podruje moe proiriti 20% njegova izgraenog dijela, ako je taj
dio 80% tog gra. podruja. Iznimno, izdvojeni dijelovi gra. podruja naselja koji se nalaze u pojasu
100m od obalne crte ne mogu se proiriti.
U prostoru ogranienja ne mogu se planirati graevine namijenjene za:
1. istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina
2. iskoritavanje snage vjetra za ele. energiju
3. obradu otpada
4. uzgoj plave ribe
5. vlastite gospodarske potrebe (spremita alata, strojeva...)
6. privezite i luke nautikog turizma i nasipavanje obale/mora izvan gra. podruja
7. zahvate ija je posljedica fizika dioba otoka
Navedeno se ne primjenjuje na:
zone graevina odreenih PP NP, PP parka prirode ili drugim PP posebnih obiljeja
eksploataciju morske soli, istraivanje mineralne i geotermalne vode te eksploataciju kamena
u svrhu tradicijske djelatnosti na Brau, Koruli te Peljecu
eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu ureenja plaa u gra. podruju
proirenja odlagalita otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
obrada otpada u postojedim industrijskim zonama
reciklana skladita otpada u lukama u skladu s gospodarenjem otpadom
graevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture
graevine namijenjene za privez plovila koje prevoze turiste na nenaseljenim otocima
zgradu gra. (bruto) povrine 30m2 za potrebe obrta
...
Prostor izvan graevinskog podruja naselja i neizgraenom dijelu izdvojenog gra. podruja izvan
naselja u pojasu 100m od obalne crte moe se planirati graevina komunalne infrastrukture i
podzemne infrastrukture, pratedih sadraja ugostiteljsko-turistike namjene, graevine koje po svojoj
prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (luke, brodogradilita) te ureenje javnih povrina.
Prostor izvan gra. podruja (u i izvan ZOP-a) na kojem se namjerava graditi kamp, igralite za golf ili
sportsko-rekreacijsko igralite na otvorenom moe se planirati na predjelima manje prirodne
vrijednosti tako da:
o izgraenost zgradama u prostoru kampa iznosi max. 10%
o izgraenost zgradama u prostoru igralita iznosi max. 4%
o min. 30% obuhvata zahvata u prostoru bude ureeno kao parkovni nasadi i zelenilo
o smjetajne jedinice i pratedi sadraji u kampovima te igralite za golf budu udaljene 25m od
obalne crte

5. STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE (Strategija)

(temeljni dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru)
za izradu Strategije odgovorno je Ministarstvo
donosi ju Hrvatski sabor
objavljuje se u NN
Sadri osobito:
1. polazita prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih, kulturnih te
okolinih uvjeta
2. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva
prostornog razvoja u funkciji zatite prostora, ouvanja i unaprjeenja okolia
3. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini
4. mjere zatite okolia odreena u skladu sa Strategijom odrivog razvitka RH
33

6. PROSTORNI PLANOVI
Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog ureenja, sukladno naelima
prostornog ureenja ureuje: organizacija, koritenje i namjena prostora te uvjeti za ureenje,
unaprjeenje i zatitu prostora Drave, upanija, gradova i opdina.
PP sadri tekstualni (odredbe za provedbu) i grafiki dio
PP imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa
nad PP, njihovim nacrtima i planskim rjeenjima ne mogu se stjecati autorska prava
izrauju se u elektronikom obliku, a donose u analognom (ispis na papir)
PP donose se na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini
RAZINE PROSTORNIH PLANOVA
A. Prostorni planovi dravne razine (donosi Sabor):
a. Dravni plan prostornog razvoja
b. prostorni plan nacionalnog parka
c. prostorni plan parka prirode
d. drugi PP podruja posebnih obiljeja ija je obveza donoenja propisana u (a.)
e. urbanistiki plan ureenja izdvojenog gra. podruja izvan naselja za gospodarsku
i/ili javnu namjenu dravnog znaaja
B. Prostorni planovi podrune/regionalne razine (donosi upanijska skuptina/Grada Zagreba):
a. prostorni plan upanije
b. Prostorni plan Grada Zagreba
c. urbanistiki plan ureenja izdvojenog gra. podruja izvan naselja za gospodarsku
i/ili javnu namjenu upanijskog znaaja
C. Prostorni planovi lokalne razine (donosi gradsko/opdinsko vijede):
a. prostorni plan ureenja grada, odnosno opdine
b. generalni urbanistiki plan
c. urbanistiki planu ureenja (osim onog iz toke A.e. i B.c.)

PP mora biti u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona
PP nie razine mora biti usklaen sa PP vie razine
PP ueg podruja mora biti usklaen sa PP ireg podruja iste razine
PP ueg podruja mogu se propisati stroi uvjeti od PP ireg podruja iste razine
PP-ovi iste razine moraju biti meusobno usklaeni
PP moraju biti dostupni na uvid javnosti tokom izrade, donoenja i vaenja (osim povjerljivih)

A.a. Dravni plan prostornog razvoja - donosi se za podruje drave

Odreuje:
1. osobito vrijedno zemljite namijenjeno poljoprivredi
2. zemljite namijenjeno umi i umsko zemljite dravnog znaaja
3. koridore infrastrukture dravnog znaaja
4. zone namijenjene istraivanju i eksploataciji mineralnih sirovina
5. podruja posebne namjene
6. granice podruja za koje se donosi PP podruja posebnih obiljeja
7. izdvojena gra. podruja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu dravnog znaaja
8. povrine drugih namjena dravnog znaaja

34

Propisuje:
1) uvjete provedbe zahvata u prostoru za graevine dravnog znaaja
2) uvjete provedbe zahvata u prostoru dravnog znaaja koji se ne smatraju graenjem
3) obvezu donoenja PP podruja posebnih obiljeja ako postoji potreba
4) smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja na izdvojenim gra. podrujima izvan
naselja za gospodarsku namjenu dravnog znaaja
A.d. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja - donosi se obavezno za podruje NP i parka prirode i
podruja odreena sa (A.a.)
Odreuje: obvezu donoenja urbanistikog plana ureenja dravnog znaaja i njegov obuhvat
Propisuje:
1) mjere za unaprjeenje i zatitu prirode, okolia, kulturnih dobara i drugih vrijednosti
2) uvjete provedbe svih zahvata u prostoru planiranih na podruju za koje se ne donosi
urbanistiki plan
3) smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja
A.e. Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja - donosi se za podruje odreeno sa (A.a.)
Propisuje:
1) uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata
2) uvjete provedbe infrastrukture izvan podruja za koje se donosi urbanistiki plan ureenja
B.a. Prostorni plan upanije - donosi se za podruje upanije
Odreuje:
1. vrijedno obradivo poljoprivredno zemljite
2. koridore infrastrukture upanijskog znaaja
3. izdvojena gra. podruja izvan naselja za gospodarsku namjenu upanijskog znaaja
4. povrine drugih namjena upanijskog znaaja
Propisuje:
1) uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, drutvene i druge graevine podrunog znaaja
2) uvjete provedbe zahvata u prostoru podrunog znaaja koji se ne smatraju graenjem
3) smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja na izdvojenim gra. podrujima izvan
naselja za gospodarsku i javnu namjenu podrunog znaaja
B.b. Prostorni plan Grada Zagreba - donosi se za Grad Zagreb
Odreuje:
1. zemljite namijenjeno umi i umsko zemljite znaajno za ZG
2. koridore infrastrukture znaajne za ZG
3. gra. podruje naselja, izdvojeno gra. podruje izvan naselja i izdvojeni dio gra. p.n.
4. neizgraeni dio toke 3. za koje se ne donosi generalni urbanistiki plan
5. dio toke 3. za koje se planira urbana preobrazba ili urbana sanacija
6. obuhvat generalnog urbanistikog plana
7. obuhvat urbanistikih planova ureenja
Propisuje:
1) uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, drutvene i druge graevine
2) uvjere provedbe zahvata u prostoru podrunog znaaja koji se ne smatraju graenjem
3) uvjere provedbe svih zahvata u prostoru ivan gra. podruja, osim dravnog znaaja
4) uvjete provedbe svih zahvata u prostoru za koje se ne donosi urbanistiki plan ureenja
5) smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja
B.c. Urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja - donosi ze za podruje odreeno sa (B.a.)
Propisuje:
1) uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata
2) uvjete provedbe infrastrukture izvan podruja za koje se donosi urbanistiki plan ureenja
35

C.a. Prostorni plan ureenja grada, odnosno opdine - donosi se za podruje grada, odnosno opdine
Odreuje:
1. gra. podruje naselja, izdvoje gra. podruje naselja i izdvojeni dio gra. podruja naselja
2. neizgraeni dio iz toke 1. za koje se ne donosi generalni urbanistiki plan te neureeni dio
3. dio iz toke 1. planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju
4. obuhvat generalnog urbanistikog plana
5. obuhvat urbanistikih planova ureenja
6. koridore infrastrukture znaajne za grad/opdinu
Propisuje:
1) uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan gra. podruja, osim zahvata dravnog i
upanijskog znaaja
2) uvjere provede svih zahvata u dijelu za koje se ne donosi urbanistiki plan ureenja
3) smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja
C.b. Generalni urbanistiki plan - donosi se za graevinsko podruje naselja i izdvojena graevinsko
podruje izvan naselja sredinjeg naselja velikog grada
Odreuje:
1. neizgraeni dio gra. podruja naselja i izdvojenog gra.p.i.n. te neureeni dio tih podruja
2. dio gra. podruja naselja i izdvojenog gra.p.i.n., planiran za urbanu preobrazbu i sanaciju
3. obuhvat urbanistikih planova ureenja
Propisuje:
1) uvjete provedbe svih zahvata u prostoru za koje se ne donosi urbanistiki plan ureenja
2) smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja iji je obuhvat odreen generalnim u.p.
C.c. Urbanistiki plan ureenja - donosi se za neureene dijelove graevinskog podruja i za
izgraene dijelove tih podruja planiranih za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju
Do donoenja urbanistikog plana ureena na tim podrujima ne moe se izdati akt za graenje nove
graevine, ali se moe izdati za rekonstrukciju ili gradnju nove na mjestu uklonjene graevine ako se
bitno ne mijenja izgled, veliina i utjecaj na okoli.

6.5. POSTUPAK IZRADE I DONOENJE PROSTORNIH PLANOVA

Izradu, izmjenu i dopunu PP lokalne razine moe inicirati svatko!
Odluku o izradi PP dravne razine donosi Vlada na prijedlog Ministarstva po prethodno
pribavljenom miljenju posebnim zakonima kojima se ureuje zatita okolia i prirode. [objava u NN]
Odluku o izradi PP podrune, odnosno lokane samouprave donosi predstavniko tijelo podrune,
odnosno lokalne samouprave po prethodno pribavljenom miljenju sukladno posebnim zakonima
kojima se ureuje zatita okolia i prirode. [objava u slubenom glasilu jedinice podrune, odnos
lokalne samouprave]
ZAHTJEVI ZA IZRADU PP: Nositelj izrade dostavlja nadlenom javnopravnom tijelo odluku o izradi PP s
pozivom da mu u roku od max. 30 dana dostavi zahtjeve za izradu PP koji nisu sadrani u
informacijskom sustavu. Ako u navedenom roku javnopravno tijelo ne dostavi zahtjeve, smatra se da
ih ni nema.
JAVNA RASPRAVA: O prijedlogu PP provodi se javna rasprava u kojoj moe sudjelovati svatko!
Ne provodi se u sluaju usklaivanja PP s ovim Zakonom, dokumentom prostornog ureenja vie
razine ili ireg podruja, kao ni u sluaju otklanjanja nezakonitosti i/ili nepravilnosti nareenog
rjeenjem Ministarstva.
IZVJEDE O JAVNOJ RASPRAVI: Objavljuje se na oglasnoj ploi i mrenim stranicama nositelja izrade
PP i u informacijskom sustavu.

36

PONOVNA JAVNA RASPRAVA: Provodi se ako se prijedlog PP zbog prihvadenih prijedloga i primjedbi u
javnoj raspravi li drugih razloga promijeni tako da nova rjeenja nisu u skladu s programskim
polazitima iz odluke o izradi PP, ako se promijeni granica graevinskog podruja ili ako se
promjenom utjee na vlasnike odnose.
Javni uvid traje 8-15 dana i moe se provoditi max. 3 puta, nakon ega se donosi nova odluka o izradi
PP i provodi novi postupak izrade.
MILJENJE ZAVODA: Prije donoenja PP ureenja grada, odnosno opdine mora se pribaviti miljenje
zavoda za prostorno ureenje upanije u pogledu usklaenosti tog plana s PP upanije, koji su duni
dati u roku od 30 dana (u suprotnom se smatra da je miljenje dano i da nema primjedbi).
SUGLASNOST MINISTARSTVA: Prije donoenja PP upanije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog
urbanistikog plana ZG-a, PP ureenja grada, odnosno opdine unutar ZOP-a i urbanistikog plana
ureenja koji je dijelom ili cijelim obuhvatom u pojasu od 1000m od obalne crte, mora se pribaviti
suglasnost Ministarstva u pogledu usklaenosti s ovim Zakonom i propisima na temelju ovog Zakona.

7. PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA

Svaki zahvat u prostoru se provodi u skladu s prostornim planom.
Prostorni planovi se provode izdavanjem akata za provedbu prostornih planova:
lokacijske dozvole (LD)
dozvole za promjenu namjene i uporabe graevine
rjeenja o utvrivanju graevne estice
potvrde parcelacijskog elaborata
GD
Ministarstvo izdaje akte za provedbu PP za zahvate u prostoru planirane:
1. PP dravne razine, osim u NP i parku prirode
2. prostornim planovima podrune (regionalne) razine na podruju 2 ili vie upanija ili ZG-a
Upravno tijelo upanije izdaje akte za provedbu PP za zahvate u prostoru planirane:
1. PP dravne razine u NP i parku prirode
2. PP podrune (regionalne) razine
3. PP lokalne razine izvan podruja velikog grada
4. PP lokalne razine na podruju velikog grada i drugog grada ili opdine
Upravno tijelo ZG-a izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru planiranih:
1. PP dravne razine u parku prirode
2. PP Grada Zagreba
3. PP lokalne razine na svojem podruju
Upravno tijelo velikog grada izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru planiranih:
1. PP lokalne razine na svojem podruju

7.2. LOKACIJSKA DOZVOLA

Zahvati u prostoru za koje se izdaje LD:
A. eksploatacijsko polje, graenje rudarskih objekata i pratedih postrojenja
B. odreivanje novih vojnih lokacija i vojnih graevina
C. zahvate u prostoru koji se ne smatraju graenjem prema posebnom propisu
D. etapno i/ili fazno graenje graevine
E. graenje na zemljitu (graevini) za koje investitor nije rijeio imovinskopravne odnose ili za
koje je potrebno provesti postupak izvlatenja

37

Provedbi zahvata u prostoru rudarskih objekata ili postrojenja pristupa se na temelju akta koji se
izdaje na temelju pravomodne LD.
Provedbi zahvata u prostoru koji se ne smatraju graenjem pristupa se na temelju pravomodne LD te
se isti provodi u skladu s tom dozvolom.
U oba sluaja, moe se pristupiti zahvatu na temelju izvrne LD na odgovornost investitora.
Zahtjev za izdavanje LD prilae se:
1. 3 primjerka idejnog projekta (IdP)
2. izjavu projektanta da je IdP izraen u skladu s PP
3. posebne uvjete i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrivanje posebnih uvjeta ako nisu
utvreni u propisanom roku
4. rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o takvom zahvatu gdje se vri procjena
utjecaja zahvata na okoli i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu
5. potvrdu o nostrifikaciji IdP ako je izraen prema stranim propisima
IDEJNI PROJEKT
IdP je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata raznih struka, kojima se:
1) daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja zahvata (idejno-tehniko rjeenje)
2) prikazuje smjetaj 1 ili > graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prost.
3) odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja TZG i drugih zahtjeva
Smjetaj graevine unutar obuhvata zahvata u prostru i obuhvat zahvata u prostoru se prikazuju u
idejnom projektu, ovisno o vrsti i veliini zahvata, na:
preslici katastarskog plana
Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000)
ortofoto karti odgovarajudeg mjerila
Ako je za organizaciju gradilita potrebna privremena graevine, IdP sadri i tehniko rjeenje za nju.
Sastavni dio IdP za LD kojom se odreuje formiranje graevne estice ili smjetaj 1 ili > graevina na
graevnoj estici je i geodetski projekt (GeodP).
Geodetskim projektom se prikazuje smjetaj 1 ili vie graevina na graevinskoj estici te oblik i
veliina graevne estice ije se formiranje odreuje LD. Na temelju GeodP meusobno se usklauje
stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi, ako je potrebno te se provodi formiranje graevne estice
u katastru, iskolenje graevine i evidentiranje graevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i
elaborata te potvrda. GeodP smatra se parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim
elaboratom na temelju kojeg se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu k..
zgrada i drugih graevina.

IdP izrauje projektant (ovlateni arhitekt ili inenjer)

projektant je odgovoran da IdP izraen u skladu sa svim uvjetima i zakonima
projektant koji je izradio izmjene/dopune IdP odgovoran je za itavi IdP
IdP mora biti izraen na nain da je osigurana jedinstvenost (ime projektanta, tvrtka osobe
registrirane za poslove projektiranja, naziv zahvata u prostoru, ime ili tvrtka investitora,
datum izrade,...)
OBAVIJEST O POSEBNIM UVJETIMA (vidi analogiju sa izdavanjem GD)

Zainteresirana osoba moe od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatraiti da ga obavijesti od

kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete za odreeni zahvat u prostoru. Uz upit
mora priloiti presliku katastarskog plana i opis + prikaz zahvata u prostoru koji namjerava provoditi.
Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo duno je odgovoriti u roku 8 dana.
Upravno tijelo i Ministarstvo duni su na webu objaviti i redovito aurirati popis javnopravnih tijela
koja utvruju posebne uvjete za provedbu zahvata za koje se izdaje LD.

38

Posebni uvjeti utvruju se prije pokretanja postupka za izdavanje LD na zahtjev investitora (uz
priloeni IdP). Javnopravno tijelo duno je u roku od 15 dana:
izdati posebne uvjete
rjeenjem odbiti zahtjev za njihovo utvrivanje
Ako posebni uvjeti nisu utvreni do pokretanja postupka za izdavanje LD, upravno tijelo
(Ministarstvo) u roku od 8 dana od primitka zahtjeva za izdavanje LD poziva javnopravno tijelo da ih
utvrdi ili rjeenjem odbije utvrivanje za to ima rok od 15 dana (u suprotnom se smatra da
posebnih uvjeta nema, odnosno da se graevina moe prikljuiti na infrastrukturu).
Ako je IdP potrebno uskladiti s posebnim uvjetima, upravno tijelo (Ministarstvo) poziva investitora da
u primjerenom roku to uini. Ako ne uskladi, izdavanje LD se odbija.
U sluaju da javnopravno tijelo rjeenjem odbije zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta, investitor ima
pravo albe (upravnog spora ako je upudeno sredinjem dravnom tijelu). Rjeenje o albi mora se
donijeti u roku od 30 dana. Investitor u roku od 10 dana mora dostaviti upravnom tijelu
(Ministarstvu) dokaz o izjavljivanju albe (ili pokretanja upravnog spora), te se u tom periodu prekida
postupak izdavanja LD do donoenja odluke o albi (tubi).
LOKACIJSKI UVJETI
Lokacijskom dozvolom se odreuju sljededi lokacijski uvjeti:
1. vrsta radova (graenje nove, rekonstrukcija postojede graevine i slino)
2. lokacija zahvata u prostoru
3. namjena graevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne
cjeline (stan, poslovni prostor, garaa...) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman)
4. veliina graevine (vanjski gabariti nad i podzemnog dijela graevine te broj i vrsta etaa)
5. uvjeti za oblikovanje graevine
6. oblik i veliina graevne estice i/ili obuhvata zahvata u prostoru
7. smjetaj 1 ili > graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru
8. uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina
9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
10. nain i uvjeti prikljuenja g.., odnosno graevine na prometnu povrinu i infrastrukturu
11. mjere (nain) sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli i prirodu odreene u skladu s PP
12. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru
13. dijelovi sloene graevine u sluaju etapnog ili faznog graenja
14. posebni uvjeti
15. uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza ispitivanja tla, sanacija terena...)
STRANKE U POSTUPKU IZDAVANJA LD su:
a. podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini
b. vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom
* u sluaju da se radi o zahvatu od interesa za RH ili kada LD izdaje Ministarstvo, toka b. nije stranka u
postupku izdavanja LD

UVID U SPIS PREDMETA

Ako nekretnina za koju se izdaj LD neposredno granii s > od 10 nekretnina, stranke se pozivaju na
uvid putem javnog poziva objavljenog na oglasnoj ploi i webu upravnog tijela (Ministarstva), a
upravno tijelo izlae poziv i na nekretnini.
Ako nekretnina neposredno granii s 10 nekretnina, poziv na uvid se dostavlja strankama osobno.
Javni poziv se objavljuje min. 10 dana prije dana predvienog za uvid, a smatra se dostavljen istekom
8 dana od objave. Stranki koja se odazove pozivu upravno tijelo (Ministarstvo) moe odrediti rok od
max. 8 dana da se izjasni o navedenom zahvatu. Stranka iz opravdanih razloga ima pravo na
naknadni uvid, ali najkasnije u roku od 8 dana od zadnjeg dana uvida.
39

UVJETI ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE

Lokacijska dozvola se izdaje nakon to je u provedeno postupku utvreno da:
o je uz zahtjev za izdavanje LD priloena sva propisana dokumentacija
o su utvreni svi posebni uvjeti
o je donesen urbanistiki plan ureenja, ako je to po ovom Zakonu nuno
LD za graenje nove zgrade se izdaje nakon to je u provedeno postupku utvreno da:
o su ispunjeni gornji uvjeti
o da postoji mogudnost prikljuenja g.., odnosno zgrade na prometnu povrinu ili da je izdana
GD za njego graenje
o da postoji mogudnost prikljuenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako PP nije
omogudeno prikljuenje na vlastiti sustav odvodnje
o da postoji mogudnost prikljuenja zgrade na niskonaponsku elektrinu mreu ili da ima
autonomni sustav opskrbe elektrinom energijom (ako se radi o zgradi koja treba struju)
LD za zahvat u prostoru koji je bio predmetom postupka procjene utjecaja na okoli, postupka ocjene o potrebi
procjene utjecaja na okoli ili postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, objavljuje se radi
upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti na mrenim stranicama upravnog dijela, odnosno Ministarstva
min. 30 dana.

IZMJENA I/ILI DOPUNA LD

Pribavljaju se oni posebni uvjeti na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja. Stranke u postupku su iz
toke a., samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku veliinu graevine, veliinu i oblik g.. ili
smjetaj graevine na g..
VAENJE LOKACIJSKE DOZVOLE
LD prestaje vaiti ako se u roku od 2 godine od dana pravomodnosti ne:
podnese zahtjev za davanje koncesije
podnese zahtjev za donoenje rjeenja o izvlatenju
podnese prijedlog za donosu odluke o slunosti ili pravu graenja na zemljitu u vlasnitvu RH
podnese zahtjev za izdavanje GD
pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojeg se ne izdaje akt za graenje
Vaenje LD se produuje na zahtjev podnositelja zahtjeva ili investitora jednom za jo 2 godine ako se
nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama ovog Zakona i u skladu s kojima je LD izdana.
Rok ne tee za vrijeme trajanja postupka davanja koncesije, izvlatenja, izdavanja GD, za donoenja
odluke o slunosti ili pravu graenja na zemljitu u vlasnitvu RH, odnosno tijekom provedbe zahvata
koji se ne izdaje akt za graenje.

7.3. DOZVOLA ZA PROMJENU NAMJENE I UPORABU GRAEVINE

Odobrava se ako za postojedu graevinu ili njezinu samostalnu uporabnu cjelinu nije potrebno
izvoenje graevinskih radova za koje je potreban akt za graenje.
Ne moe se izdati za promjenu oblika ili veliine g.., ondnosno obuhvata zahvata u prostoru.
Stranke u postupku: podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine i nositelj drugi stvarnih prava na njoj

40

Za izdavanje dozvole se prilae:

dokaz vlasnitva graevine, odnosne njezine samostalne uporabne cjeline
dokaz da se radi o postojedoj graevini, GP, snimku postojedeg stanja
akt za uporabu graevine, odnosno drugi dokaz da se graevine moe koristiti
suglasnost nadlenog tijela, ako je upisana u Registar kulturnih dobara RH
rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o takvom zahvatu u prostoru
U svrhu utvrivanja da li graevina, odnosno njena samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete
propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili novi lokacijsku uvjet upravno tijelo
(Ministarstvo) obavlja oevid na koji radi izdavanja potvrde s tim u vezi poziva javnopravna tijela koja
u postupku izdavanja LD utvruju posebne uvjete te javnopravno tijelo koje je provelo postupak
procjene utjecaja zahvata na okoli ili postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu ako
je isti proveden.

potvrdu javnopravno tijelo daje usmeno za zapisnik prilikom oevida, a ako to nije mogude odreuje
se rok od 15 dana za izdavanje potvrde pisanim putem, odnosno odbijanje
rjeenje o odbijanju izdavanja potvrde javnopravno tijelo dostavlja upravnom tijelu (Ministarstvu) i
podnositelju zahtjeva koji na istu ima pravo albe (pokretanja upravnog spora)
smatra se da je potvrda izdana ako se javnopravno tijelo ne odazove pozivu na za oevid ili ako u roku
ne dostavi potvrdu ili rjeenje za odbijanje iste

7.4. RJEENJE ZA UTVRIVANJE GRAEVNE ESTICE

Ako za postojedu graevine nije utvrena g.., odnosno zemljite nuno za redovitu uporabu
graevine ili kada vlasnik graevine eli promijeniti oblik i veliinu g.. na kojoj je postojeda zgrada,
parcelacija graevinskog zemljita provodi se u skladu s rjeenjem o utvrivanju graevne estice.
Smatra se da za postojedu graevinu nije utvrena g.., odnosno zemljite nuno za uporabu:
1. ako su na istoj k.. izgraene 2 ili > graevina koje graevinski, funkcionalno ili tehnikotehnoloki nisu cjelina
2. ako je graevina izgraena na 2 ili > k..
3. ako je graevina izgraena na k.. ija je povrina manja ili veda od povrine propisane PP
4. ako je postojeda k.., na kojoj je izgraena graevina, takva da se ne moe smatrati
zemljitem nunim za redovitu uporabu te graevine
5. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu
Zahtjevu se prilae:
preslika katastarskog plana na kojoj se odreuje oblik i veliina g..
dokaz da je graevina za koju se utvruje g.. postojeda
Rjeenje se donosi po zahtjevu stranke ili po slubenoj dunosti.
Ako g.. nije mogude odrediti u skladu s PP tada se odreuje u skladu s pravilima struke, vodedi
rauna da g.. oblikom i veliinom omogudava redovitu uporabu graevine.
Graevna estica zgrade koja ima vie samostalnih uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora,
garaa) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelskih soba, apartmana), a koja je planirana, projektirana i/ili
izgraena tako da s vie svojih strana granii s povrinom javne namjene, odreuje se kao zemljite
koje je ispod te zgrade.

41

7.5. PARCELACIJA GRAEVINSKOG ZEMLJITA

Provodi se samo u skladu s:
1. LD
2. rjeenjem o utvrivanju g..
3. GD, odnosno drugim aktom na temelju kojeg je izgraena graevina
4. urbanistikim planom ureenja ili PP podruja posebnih obiljeja koji u grafikom djelu
propisuje oblik i veliini g.., odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000
5. PP ureenja grada, odnosno opdine i generalnim urbanistikim planom u svrhu odreivanja
zemljita koje je vlasnik duan prenijeti u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave
6. granicom graevinskog podruja odreenom PP u svrhu odreivanja vlasnitva zemljita
Parcelacija neizgraenog graevinskog zemljita provodi se i u skladu sa:
1. svakim P ako se zemljite nalazi na podruju na kojem nije propisana obveza donoenja
urbanistikog plana ureenja
2. rjeenjem o povratu zemljita donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za
vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine
3. sudskom presudom o utvrivanju prava vlasnitva zemljita
Akt o parcelaciji graevinskog zemljita izraen u skladu s rjeenjem, odnosno presudom provodi se
katastru nakon provedbe u zemljinoj knjizi, ako je izraen u skladu s tim rjeenjem, odnosno
presudom, to utvruje katastarski ured.
Akt o parcelaciji graevinskog zemljita izgraen u skladu s aktima, odnosno PP provodi se u katastru
na temelju parcelacijskog elaborata za koji upravno tijelo (Ministarstvo) izdalo potvrdu o njegovoj
usklaenosti s aktom, odnosno PP u skladu s kojim je izraen.

9. IMOVINSKI INSTITUTI UREENJA GRAEVINSKOG ZEMLJITA

PRIJENOS ZEMLJITA U VLASNITVO JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
Vlasnik neizgraenog zemljita moe predati zemljite u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave:
ako je na njemu UPU planirano graenje infrastrukture ili graevine javne namjene
ako se ne moe formirati graevna estica.
Vlasnik graevinskog zemljita duan je prije dobivanja LD prenijeti jedinici lokalne samouprave u
vlasnitvo:
dio zemljita koje je PP odreeno za graenje komunalne infrastrukture
duan je s jedinicom lokalne samouprave ili drugom ovlatenom osobom sklopiti ugovor o
osnivanju slunosti provoza i/ili prolaza ili druge slunosti na svojoj graevnoj estici ili
graevini koja de na njoj biti izgraena za korist komunalne infrastrukture kada je to prema
PP potrebno, i za to dobiva naknadu u visini trine vrijednosti, odnosno u iznosu za koji je
umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja slunosti.

vlasniku prenesenog zemljita pripada i naknada trokova izrade parcelacijskog elaborat.

naknadu je duna isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, u
roku 2 godine od dana prijenosa zemljita, odnosno sklapanja ugovora
pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljita nije od utjecaja na
prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasnitva zemljita koje se prenosi

toku 8., ostatak toke 9. i toku 10. ovog Zakona proitati u NN 153/13.

42

KRATICE
IdP = idejni projekt
GP = glavni projekt
IP = izvedbeni projekt
GeodP = geodetski projekt
GeomE = geomehaniki elaborat
GD = graevinska dozvola
LD = lokacijska dozvola
UD = uporabna dozvola
NI = nadzorni inenjer
TZG = temeljni zahtjevi za graevinu
EnCer = energetski certifikat
EnPreg = energetski pregled
PP = prostorni plan
NP = nacionalni park
k.. = katastarska estica
k.o. = katastarska opdina
g.. = graevna estica
UPU = urbanistiki plan ureenja

43