Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • K

    Uploaded by

    Ena Biščević Ružić
    17 views17 pages
    j

    Original Title

    k

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    j

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    17 views17 pages

    K

    Uploaded by

    Ena Biščević Ružić
    j

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 17
    TRECE POGLAVLIE REVOLUCIJA U UMJETNOSTI Pierre Francastel ‘TRU UMIBTNICKE GENERACIIE 18. STOLIECA Ke cite Be ere tm 1, se mart lodvojenim od razdoblja u kojem valja evil iaventuru sad aja, toliko izgloda opravdano astojat definirati dogadaje Koj pokazuja promjene I prijelome izmedy 1780. i 1905. godine, pri emu de daksko biti potrcbno, da bismo th shvatl,€48 pried s fom trans a cas se spustiti + ont stranu tako utvrdeaih granica Ni priroda ni opseg ovog djla aisu nam nalagali da napravirao Iskljuivo dokumentarna bilanew umjetnickih djela ostvarealh w -Aitsrom svijet! Cinjenica je da je tjekom 19. stoljeca niz dows- ajo, na wim podruzjima, wedemao postojei poredak, Postavlja pitanje Jesu It neki od th dogadaja imali isto toliko utjecaja na havela sto su kroz pokoljenja bila temelj Ijudskog sheacanja na plan ikowne umjetnosti Koliko i na gospodarskom I drustvenom plans, Nije rjeé o tome da se imese tea koja bi sadriavala vier ane w neku skrivenu evzhovitoet dogadaje, djlé Iudskih tina, ‘vet 0 tome da se utvrd Cinjenica da je stanovit bro} dla izarvao Svaranje citavih nizova djeli, da je na neki natin posksio kao ‘brazas, pri emu se nlposto ne mode donostinikaka zakljufak o tome ds ta dela sama po scbi imaln izeina vijednost sale dist povijesti umjetnost Tako je mijenjanje trajan zakon, sigurmo je da svi dogagajt w rnjema nemaja jednak vadnost, Neki od njih samo povrsno mje ‘laja #ivotne norme, dok drupi maprotiv uvode nova nacela koja ‘ponekad dokidaja | stljecima stare oblike postupanja te utjeéu na Fadanje novih natina mliljenja 1 djelovanja Kojima ce bitl sudeno dda slute kao pravilo mnogobrojnim budicim generacijama. Upravo ‘e prijelomne pojave, kao # provest koli dovode do novih shema pri ‘Eativanja, zaokupljat ce natu padnju, U kojoj st mjert dozadajt ‘to suse sil tjekom 19, stoljeca dokidalt umjetnitko isustvo prof Tin generacia? U Kojo) eu meri pool kao obrasct 2a nase dana je iskustvo? U ime koji se problematignih novina danas ponckad pobiisiu? "Neospora je opravdanie da to fstrativanje zapoénemo s osam- desetim godinama osamnaesiog noel spocetkom devetnaestog sto. Ijeca Jednako kao 0 pre revolueonarat dant nis bit urrokom Revolt, tako mi kultura dogadallu prvim desedjecima 19. sto- Ijeca nisu odeeilcjlokupai njegov igled. Medutim, ne modem Se, da tako kademo, vraali korak po korak unedogled unatrag { Akszivati da su Revolucja 1 umjetnost carskog doba rezatat 2b ‘anja tjekomn Gitavog 1, stoljca, Zauzet como Jedno druso staja- Tite: Tako st umjetnic oko 1780. godine vail istrativanja koja su ‘et bilo & tok, Ipak postoi veoma oéigledna razlika izmedu onih [Koji su dorast oko toga datuma f predstavalka geoeraclje koja im je prethodla ‘Zapravo, 18 stojesu dale su svoj po&at tek generacje. Prva, gone- racija Idi Sto su aktivno djloval izmedu 1720. 1 1750. godine, hijele je iebrisat tragove dogadaja uw kojima su se w Evropl suko- bile druftvene Kase | narod! (kontinentalai ratovi, engleska revolo- ja) Ona Je tratila nova naéela ponaésnis{ ela jedan nowt umjet- ick stl, suprotan onome Lz prethodnog stljeca: bio je to stil pompucre, nrokokos, Oko 1750, doilo je do smjene seneracja. Druga generaclja 18. stoljeca nije potpuno prekinula s predat- nom; all ano Sto fe zapotcto sada se sreduje: of istrazivanjanagela sada se presi na kompromis | primjemu. U umjtnost,t0 Je xz~ ‘ble neoklsicima. Vracanje lvorima suvremene kulture. Aka- emijelalaze Kao pobjednici iz neuspjelog poltaja priblizavanjs famed umjetnosti | politickog zivota. To je jedan of paradoksa Dronvjeitelitea: od dvaja aspekata pokreta idea, racionalisti¢kos ‘ empirijskog, prevagnuo je racinalistick Napokon, lemedu 1750. 1 1780. godine, u vrijeme kad se potela Javljat toca generacija, Rim je — o Gemu ne mode itt alkakve Sunaje — preoteo Paria znafenje evropskog umjetniskog sredista, ‘sao sto gn je Pariz bio preoteo Rim oko 1660. godine. Al nadme- ‘anje iemedi 1a dvasredita {dale se uastaslja na svim podrugjima aéje se ieori spomaje ne mijenjaju. Citava estetska kultura 18 Soljesa 1 dalje se temeli na postavkama Quattrocenta, Tsusovei, Jako posvuda progonjen, i dale dajasvo) peat evropskom odo}. Bile Je nemoguce da dode do bite promjene w umnjetnigkom jerky ‘ako digo dok se obrazovano druftvo na podrugju imaginacife E ‘eke porivalo na ostavétinu Klaslne antike, Ma Koliko da Je w 18 “tolega bio velik razvo} zanost, manost nije wetirana Ko puno- ‘wrijedea zamena 22 humanistigku kultura. U omovi razmisfjanja Jef je uviek ostalo gledanje na éovjeka a ne na pojave, Morat é& ‘prod Jot jedno stljece da bi zakljuée dialektickog empirizma kodneynom postupan)u aspostavillraynotekas vjerom i epro- ‘njnlive zakonestvaranja. ' dnuge strane, m Rima se oko 1780, godine formira itelektu: ‘alni rug kojega je bitna karakteristika internacional Umjetni- ii Ijubiteljiumjetnosti dolaze sa svih strana u Rim da bi rimske tumjetnine Konfrontialisasvojim idejama — raziitim kao sto #4 ‘ill racist | narod Kosi su ih obikoval Nikada, ni kofem raz: doblja, Rim nije bio w toiko} mjertprjestolnica fedne dolsta evrop- ‘ke kulture. U drugo} polovini 18 stoic sve Sto msl i sve Sto sl- ‘ka dolaz!u Rm. Rim nifesamo grad Winckelmanna i Pompea Bato: ‘ija. On je isto tako | grad Piranenija i Fragonarda, Huberta Roberta ‘Vbrade Adam. Mnogi Englet prikjutuja se prvim putnicima, kojt ‘su ovamo stilt oko 1750: markiz de Marigny, Reynolds | ateinie ‘engleskog pelzadnog slikarstva Wilson i Dance, kao | umjenici koji ‘su, uz braéu Adam, sudjelovali stvaranju sila 80 fe nazvan po aithovs mena prvom redu Wedgwood. Izmed 178011794, godine (ada th je napoleonski val istjerao tr Tali), njth ss asljedl, ‘Covens i Copley, Weight | Farman, cra I likart acheolodkih | pltoreskaih motiva, Nijemel koji su se povell za Winckelmannom nis malobrojal}, a Ieraj, trenutagno, vee tlogn ws samom Rin. Raphael Mengs uteloljuje taj zakatnfell germanski odsiv normama Tatinske Ka ture, koju ot opéenito brka s mediteranskom ulturom. Tischbel, Koch, Carsten, Overbeck stvaraju s Mengsom, Koji fe wmro 1779 ‘raw Kolonia, unajmanju ruke jednako znagsjnu kao tt je ensle ‘ks, Talljn! Iz sjeverne Taljetakoder jgajsodrefenn log to} ‘stedink: Canaleto { Bernardo Belloto horave Rim vet od seine stoljeéa, a potom im se pridrufuje i Canova. Tu su | nordic: Sve- anin Sergel, a Kojim dolazl Danae Thorvaldsen. Osnmljent po- jedinc, kao Wiliam Blake i Fissh, samo prenowe, prije odlaska Englesla, odjek romantizma na pjesnke kof nisu nilte manje ‘okrenutiIaliji nego umjetnici w Shelleyjevo daa, U tom orkestru umjetnika razlicth narod, koji sa doit da kon fromtrsim svoje znanje # prirodom prepunom poijesath spore: aika, Francurl ne igraju beznacajnu logs. Naproty, pravo st oni, ‘6 krajnjo} lini, etvorli najsavrenija dla: Bélanger t Ledoux ut ' anvouverzs v vurersost: a3 ‘hitekturi, Houdon i Chinard w iparste, te David I Prudhon sh- erst. Istina je dodits da oni ne oataje digo u Rican jako se mm Vijeéai grad gloda xo na sredite stvaralacko akuinost, njihors tloga — ininevti Davida — mote igledatiepizodiina All ako se, ‘naprotv, ima a umu da se sromanizame oramdesctih goding 18 stoljeca poklapa s vremenom kad se raat evropski a ‘rec Mali Kao uéitejici ves kao zemli Kojo} pripadaju dele Sto ine temelje jee Kulture koja se Zeli prilagoditi oblicima { potre- Dama suvzemenog drustva, onda se nipotte ne mogs prefutiett fostala seditta, Eo so su Pariz, London 1 Welmar, u Kojima 36 stvamo odlaéyje o naGinu mifjenja{ ukusu pofetkorn 19. stoljeca. U stvari, intermacionalizacja romanizma oko 1780. godine pred stavja definitival svrtetak renesanse, Talja presaje biti witli com Errope onog trenutka kad uw njoj nitko vise ne gleda taliko 2atetnika Gitave jedne civilizacije koliko trajau pozornica dogadaja ‘na kojo} su stvorent uyjeltIjudskog postojania w oblik koji je ‘odredio intlektwalno | drustveno stanje svih druftava zapadnos ‘svijeta. U Rim se odio kxo na hodocasce invorima jedi kalture Koja je postala zajednigko dobro svih Exropljana. Swi ce narodi ‘odsada nastojti da usklades tom zajedaickom povijesnom poukors ‘sole ostale nacionalne telale !aktualne amblelje. Medutim, kao to se éesto dogada, vlika se pouks iscrplau vlastito} pobjed. Do ‘novi vrijednost Sto se javjaja u njthovo} umjetaost | ciilizacij U1. stoljeca evropsk! narodi nece dod velganjem zajednistva svoje Tkulture, vee naprotiv izvlaedi i Jedne druge Kategorie iskustva nove oblke i vijednost, o Kojima bas i treba da kademo &to su Dili kako so ublapaja uw opce tokove povijest Vala jo napomenutl da kretanje u evropsko} umjetnostt oko- 780. godine nema samo to obiljezje jedinstva Sto potjete ie roma fiz njegovthintclekeuaaih elemenata, nego | velo last drut ‘tveno obiljezje, kojeza ce preobratavanje bit jedan od najvazalis problema narednog stoljecs. Kno i krotanje ita, i umjetnigko se Iretanje odvija u uskom krogs iemedu umjetnita 1 mecena. Pojam kalture jos je vezan wr etigki | inelektvalnt odgoj jednog éersto: ‘atvorenog drustva Obrazovanje je povlastica malog broja Yd? No postojitendencija prewveliavanja njogova Klasnog karaktera Jer brojal sudioniei te kulture dolaze ix donjih drustwenihslojev= Gotovo svi tvorel Hlasiéns kulture bill su skromnoz ednosno- Putkog porijeia. Viadajuce klate nin nikada same igrale glavnal ‘lou w ostvarivanju materialnh i duhovnih dobara Koja su utje- lovljavata njthore vrijednost. Uostalom, u tom se pogledu nije do- a4 KuLToRMt usron v every ‘danas nista izmijenilo. Povlstena lesa ancien régimes nikada “rije — da se tako larazimo — Funkcionirala kao zatvorena posuda, ‘Ona je stvarala svoju kultura ur pomoé mislace I umjetaika 80 su dolazli iz svih'drustvenih slojova. Al, u svakom slagaju, kul tora je oko 1780. godine imala karakter =propusnice ra ulazak drustvoe, Ona je bila usmjerena bilo prema neerscenju bilo prema Tet Konzervativnih natela odredene tradicionalne koncepeije dra stva, Cak su se { revolucionarn zahtjevi toil tom zajednickom Kotla, Ont su tradi za najvet bro} judi mogucnost §oblike Hvota elite. Revolucije 19. stoljeda samo a prosiile w narod masarna ‘privila miljenja 1 djelovanja povlasteni. Usjek se railo ike 0 tome da se blagodat manja proiri na sve negolio trafenja novi, natela, Tek su danas suvremens dmistea stvarno suotena s probe Jemom istowremeno 1 otvorenlje | univerzlnije drustvene organk ‘zacije, ¢obzirom na sporobsost djlovanja koje se potpuno raz ‘kaj od nokadasayi Generacija od 1780. sankcionis dakle uspich jedne pedagoatle ‘ane umjenigkop srediéta koje bi stvaralo nove vrjednos, Kao 1 Revolucia i njrin ikvidator Napoleon, neoklascizam vise ostva rule ideologiju prosvjettaljstva no sto otkrivn nove natine Zovje- Kova djelovanja na prirodu — ta ce uloga postatisvojetvena tek 19. ‘stoljecu. I tako, Davidova umjtnost, umjetnont napoleonske ere, sastavn je dlo te temeljne i opce dvomnatnost! remnena, Umjetnost ne mora nutno biti svangardna, U svakom luca, ‘ona to nije bila of 1780. pa sve do druge polovine 19. stoljta, Ta trdja mote se nekome fnitismionom. No ona ne isljueuje — to svakako moramo napomensiti — i primavanje odredene vijed- ‘sti umjetnitkoj proizvoda toga vremena. Medtim, ne materia & 4 ne budemo iznenadeni nepokretnoSca umjetnost razdablja od 1780. do 1830, godine. U Francuskoj seu tom vremenu vi tako ne Drimjetan prijelar od sila Luja XIV. do stila dircktoria { empl ‘ea da je Gesio na prvi poaled tesko edrediti hojem od tih slows ‘neko djelopripada. U Englesko}arhitskt kao Nath {sir Ton Soane ‘astavljaju uw Mascistickom stilu brace Adam, U Njematke}, arhi- ‘ekti{ Kipari brace Langhans i Schinks! primjonjuju najstroda na- ola Klasicizma, ‘Umjetnost nema granica, ona fe ita w Pari kao {u Rim, ge Valodior ve iskopavanja I rekonstrakciju natin spomenike; Ca ‘nova je w Milanu Napoleonoy kipar, 2 Thorvaldsen vod! ris stil w Kopenhagena. U Rusiji, Koju takoder zapljuskuje ta} val -nema niakva prekida lamedu ostvarenja iz doba Kataine Velike anvouvets u euseraost: as ‘yremena ojcinh nasjednika. U Jtfersonovo) Amerct gradi so isicstictom sla ednako kao iu Evropi Capitol u Washigto- fort Toaakovshisabor u Pewograda ostvaruu ita arbitektonsr Zamisto. Rieko jaa pstoala avs internacional) adnog Stila. To svakako zasluje nasu ponormost, jer nam ofkriva kako je Joana fista dotzina sata 1 reolulonarim svesanosting, 1 Garskom sje 1 opraigenom rasosja RestaracijeVadar Koj $= sobijuj na bofnim pljina five w len ambijentina ‘Nedvojbene se neovelo nalatava da je od tog wren ukus postaoneito medunarodno na azinl Kontineets, da Je postso pr Jenoenik Jedne kulture zafednike sia narodina ono} mer u ojo} st dostgh odredent stpanj mateiainecivilracie. § toga ost, nase plc deusvent suki maj samo pove Eine karte, on dieleskupine naoda {dna oft se bore 2a ogemontj, lt nikada 2a radikalns promjenu dries $ nating lena. Kao {zpos rjctost od potetha 1. stoljeca tel a tm da dobije uiveraliKarakter, to doprinest wtvrdtanjsJedne Imodnarodne Kultur snovane a adil velkh evopskh drt tava Kasai stoljea ‘to s vier jaljaju da zivanj toe imatlujecaja na ha 0 19 stole. Da bi vil Tjdskszaednic,pofedinc 1 narodt Thora se podvrgnat! Kultura} nije | postova uvrdena Prailamisljonja I djlovanj; u ska time, kodifkacija mis Tjena, natina inrdsvanjn tirvedbonih ostupaks poprima sve neo divi karate: sadelzam oe uaa po cave} hug za Sho}. Likovne skoledijem ctavog sijcta blikovat ée se prema ‘models pari rmelihumjstickh radionica | ost netic ese db od Jednog sales Suoten tom pojavom eatcokog Konmervativizna Kalo nije bil od propset Rikon carsva, ot inal jetski rave} bi ce nelzetno djelo poedinac 1 osm Thenih spina. ' oso! pustolovine nessviene umjenost Sto de se raza! Pari od potcka druge polovine 19. soja je suprtsailjanie Angelektuatnom I drustvenom stan Sto je nastalow vrijeme Revo Ince 1 Carstva, kad Je vapotco proces zastajanja drustenog aztoje Hot Jo doveo do otog nedklada med Incekum fucnost tebnihih sredstave jinog radoblja = ede, 1 clo Krupne njogove slike, njegorhinstituljajegoreumjetost« dr a strane toga ledita molt bs Gk doa nkutenje da por Sno kako je 19 saljee ilo jdinstwenie no So vena rv posted nj Medoti, Kad bl se So je unjem ortvareno imate Sema ka -zakter tog neprilvacanja, ono ne bi zaskutivalo da se njime opsic- nije bavimo, CCavo Je 19, sole savréeno dobro osjecalo revolucionarn0 ‘obillefje cjlokupne aktivnosti toga yremena. Alb nadin irsdavania. re mijenja 4 tako lako kao tchnike fobicai Jer J njegova evoke. aresivno udenje na drustvenom podrutjs — sam su sabe sinatra Tevolucionarmim umjetnicima. Rijetki su bili veliki dulhovi, a naro- \Gtorijetki umjetnil koji su e odluino opredijelili za savim kom zervatlme idee. U citavo} Je Evropi 19. stoljese stljece Revolt. je. Ona je uviek imala dobivensigra na nckim podrugjima, rare “Gio na podrugju poimanja i tchnekih postupaka koil s1 uvodili ‘hove metode neprestano rufedi sve zapreke. Uostalom, posljadice ‘svih sta otkrica do kofth Je dotlo w 19, stoljeeu brao et izmicale 4a ruku njthovim tvorcima, Tako je to stoljece na neki natin blo revolucionarno protiysvoje “vole, vide na intelektualnom nego na druftvenom plan. Duh Svete alijanse nlje sworio nikakvo trajnije djclo, nit na poliigkom mith ‘na kultarnom podrutju. Neke zemlje, kao Rusijat Austria, w koje ‘ma se dute odriala autokratska viadavina, sudjlovale su u opter -kretanju deja samo w ono) mjeriu kojoj | same bile zahvacene velikim strujama sto su sille nove keje na medunarodnorn plant {8 Rusifi, to je procvat Knjidevnost 1 Blorofje, koje su sezdeseih sodina vodlle borbu protiv autokracie; a Austlji, 10 je procrat arhitekionshog I dekoraivnog sila Sto je nastao w Batu ws posjed- ‘njim godinama stoljeca,u rszdoblju znanstvenog i intelektualnog ‘amoja hol ¢e pripremiti propast habsburske monarhije 2a onoga tko fli otkriti | procllenitidogadafe loll eu doveli do ‘rijeloma u likovnom sustawa fo se tako opdenito uévrstio i trijum. firmo potetkom stoljeca, pravi problem nie w tome da potanko Prat ‘otpor aksdemskih doktrin, ves da rari itinske novine od lagaih, Brivldns smionost od oe koja Je doista dove u pitanjetradicio. ‘aaloa nagela Ijepote preko tako razicitih upatrebnthpredmeta hoo ‘0 su spomenicl i sasvim sitne potepstine svakodnevnog divota, ‘Seino usporedbom moogih pokreta — koji st se jedan! ma drugion anvouverrs v vurerwossr 27 proglatavall revolucionamima, no od kolth su samo posted, ime Dresionizam | aritektura zsnovana na deen betonn, dosta oo. ‘ll put obnavjanju umjetnosti — mou se otkritlistovremeno 1 Iti Ikovnih ostvarenjastljeéa§ doe veze Koje st ‘chnigkim promjenama — ma kako dalekl moglt lngledat jedan od drugoga u samom potetku putovjednog umjet- rl kao Sto je Monet 3 jednog eraditeja mostova kao to je Biftel. LUMPETNICKA STRUIANZA 1. STOLIECA Samo s najvetim oprezom motemo se shut pojmovima ssusjed- ‘na strujanja | ssuslfedal pokreti, nage tako prikladnima za brat shematizacija povijesticivilizacija. Tea nazivn romantlzam, reall ‘zam, impresionizam éesto se kriju raleit sadraji. U pojedinim emljama i u pojediih Ksitigara ont ne obulwvacaju iste stvari t tokove I ne obijedavaju istovjetne pojave. Djcla stvorena prema staljeno} tradicji neosporedivo su brojaija od onth koja zase luvodenje uw Jedno novo umjetnicko gledanje. Pr ocjenjivanj njthowe ‘yalnosti ne mogu se primjenjvat sti krterj. Dok Je neoasic- am nadahvo najvee! bro} djla stoorenih w Evropl u predveterje oblikovanja velikih industrjskih drustava, romantizam, reallamn 4 impresionizam imali su w-neku ruku obljet}eprototipova koji st ‘odbaceni cim su napravijeni, no koji ée polako vrs jeca} na Broke krogove, Medutim, upravo nam oni pomad da shvatima na kojim se intelektualnim osnovama temelji suvrement svijet, na kok. ne treba gledat! kao da predstalja portizavanje Konataih rjclenja, Yee koli je, naprotir, posta ishodifterjeSavanja novih problema, [Nije ako odredititrenutak kada se julja romentizam tUkowno} ‘umjetnost. Uostalom, nedavno je upozareno da je Jednako tesko fdrediti 1 grasice knjizevnoe romantirma. Gaétan Picon je vo ‘dobro pokazao da tijekom 18. stljeca nisu portjali samo predro- ‘mantizmi — engleski,njematki,francusk|, vet da su veliki roman: ‘Eni pokretinastajall u randoblju diem od pedesetgodina, od 1780, do 1830, i da je svaki od njih izratavao jedan od bitih sspekata stvarnosti koja nije imala svoju cjelovitu struktura dol hijo zavrien ciklus staralackih inejatiea. Romantignim djelima risa prethodili oblikovani tipovi romanticnog misljenj. Tako se inwjaju kasno, i drugi njemachl romantizam i francis romantt- ‘am od 1830. donose pokretu potrsbne elements. Ott je das mo Auénost sto su se otvorile prije jednog stljeca sada ved suten no ito Jo ako oto da tek otada postlt soko rasprostranjen {bt romantinecivizacie, koi je, pravo govored, oiledaje do- seo do tala na glsbena ! drustenom podrujs neg na pode ‘ej tome unjetnoe. “To daksko ne mati dana poljalikowne wjetnorti ne posto ta oles elvivelent enome Sto so kajieveosi asin prodromentir rmom, Od stedine IS. stoljca mols ce aapazitpojara djela koja Zashubju taj may koja radavaju jedan obit senzbliteta poe fro slican onome #0 Je pokretzo place romanine avangarde. Bjecaj aa privoda fo se Jolla na mstogin Pragonardovim it Rey. Soldsovim sikema, U18 Hl anakroonith cement! Prados 1 Blakoova i Fusalijeva skarsva ito tliko saved da th nao. emo prcdconnastemas Lite ¥ Obermans ii Werther U ao Yrijome Kad 1 Ossianovim baladama, raamaana malta jednog rusia Koje tabi wore } tradi ievan kruge Masiéath altura ls so} frau Girodetovim komporicjama, Slikaestvo jednog Gross, rod Gércaulta, kos euro lt godine kad Byron, 1824, nije manje romantiéno od pocaje slekistae 1 njemadkth Pies. “Medutim, kao ita poe, aithovo ae slikarstvo java w vrement 1 kojom jot uvijek potpuno prevladavajy neoklasiéne vijednosti Drama Antoines Jeana Grosa, uéenlka Davidov, Kolega je svn snagom zahvatio romantini far i Selja da prikaruje vise neposred- ne osjecale vlastitog vremena nego one sto su pros kroe fltar stoljeca Hasitne kulture, 1 Koji Ge kasnlje, nakon wéiteljeve srt, Uetvowatl i svoj 2ivot borod se 2a mest njegova naslednika w Ke icsticko} umjetnosti, najbolje sisters. ponasanje jednog poko- IHenja 0 otima kojega romantiéne vrijednost,pitoreskno, sume. ‘meno i spontano, kao i neposredai simbolizam forme, of nisu do- ‘yoljno dostoai da buds osnovom umjetnitkog iradavaaja. Tek oko 1830. godine mote se govorit 0 evropskom romantiamu, Jer tek od toga vremena romantién! umjetnicl — knjldevncl, pjesic,sikari # skiadateli — sami u sei vide majstore jee velke umjetnost a ‘be samo pobornike avangarde ‘Srakao val napomenuti da taj uspjeh romantiems « tradcniu sj prava nije doveo do nagle zamjone dotadataje umjetost ‘novom, Uz nov sii dalje €e opstojati star, samo s tom razlikom da Ge se odsada opcento vse cljealtl novost neklasiaih djla. Du- gotrajnl{ pomatisukob ized Ingres} Delacrose savrseno i Strira tu site Delacroix se pobunio kad se njegoww slikarstwt Drigovorio da se odvise priblizaa stearmosti | ustvrdio za scbe da nevouverss 0 vurerwost: 219 Je sist Klasitare; s druge strane, Ingres neprestano pokazuje da {ma privace neki aspektiromantizms kako & posleda side tako 1 faktur. U krajajo} lin, obojea jednako karakteririraju nesigur- ost druftva u procjenjivanja stilskih vrijednost uw razdobljy od 1850. do 1860. godine, kojem re odvja njihova glavna ujetnigka Ajetamose. Nife lako odrediti koje su dominantne erte rommantizma i ikov- ‘oj umjetnosti. Kao pokret Koji izazava, | w umjetnosti 1 u kaj Jovnost, tlaju za slobodnom inspiracijom, 2 koju je karaktert- stigno odbacivanje uskogrudath pravila il traenje prava slobodnog ‘enija, romantizam izmite svako} defini. On se éak, ako je por trebno, prilagoduje temama i oblicima wzetim iz rjtaika Kasiéne lumjetnost., Ukratko, on se vise aolja kao stanje daha i senziil- {eta pojedinca nego kao nosllae jedne Ideje koja bi se mogla Kodi. rat U krajjoj lini, mogi bismo dost u napast da kademo kako Je zapravo prije jet 0 romantignim djslima | tipovima negolt 0 omantizmu. U svakom sluéaju, nemoguce je definiratl romantigki Sustay koji bi se tosku po totka suprotstaljao Klasicistickom wZe- nj, je se, pravo govore, radio tome da se osjeéajnost i iritnost Supstituiraju ope motodu koja vrjedi za ponatanje dha. Medutim, nije tsko nemoguée preciziati 80 Je zapravo roman- ‘izam u likornoj umjetnosti, veé koji su njegovt naluspjeifi bli, Koji najige utjefu na buduénost. Ti se oblicivostalom jevljaju na ‘ajroaiinljim razinama { zaodijevaja tzvana gotovo protarjim Dojarnostima. Tako na primjer na podrutju slikarstva najznata)- rij djela Euvaju veoma naglageno Knjemo obiljzje. Ona ostaju ‘yezana wr ona medunarodnu Klas kultura koja joS uvijek,wspor eno « njima, proivodi { neoklaicsticka djela. Za vrijeme Car. iva, 5 Grosom { Géricaultom, romantiéno je slikarstwo nastojalo fami suvremene osjtaje i prizore,tetiloje-2a tim da bude wmjet- host syoga vremena I suvremenog drufta All velo brzo ono se, aproty,okreée povijesnim sizima i temama, raije se laa kulture ‘nego sadasnjost,odvraca se od dogadaja 4 aktualnosti, povoded se ostalom za opcim krctanjem Idea. Drosiruki kult Shakespearea i Mitona obiljetava razdoblie u lkojem je panovo otiviven { Dante. Dalasi do konfrontacije teke Ditsko-danteovskog klascizma i francaskog Klsscizma, koji» to ‘rijeme utelovjuje vijednostigrékorrimske tradicije {koji je — Uusprkos fazi medunarodnog romanizma — velo brea maputen w ‘jelokupnoj Kultur evropskog kontinenta, Oduseuljavanje: Milto- ‘nom ne'prelazi kanal La Manche I napaja samo staralacku matty ‘elikg i tvan Engleske Jot nedooljno prowsenogumetnika Wil Hama Blakes, if ce predekopresionisiet stl tek ase BIL pro. ‘enjnan u sojo) prove) vilednott— a {to uvjek samo ogra Seno} fer na samome kontinent Naprote,dovjek oi ate JovjujeDanteova# Shakespeateora sag, éovjek hoff skazao jada geaflnast nove plesnihe spoznaje — to Je Delacrolx ‘Neowporno Je da tu upravo taaljajct jem velkt Shakespex ‘ov! ikaw ilu lkowau basi evopake kate On J daoebicje (fei Hamlets, esdemont {Odell On th fe uoblio, ne ato io je astra tekstove enleskog pes, vee, naprotv zo 8 je mnao nad dotadnepornatl unletiel oI Kofi enadahno 2¥ot Intelektusino storenim slikuma pei itanju Shakespearcoih dja Tako je Francaska bila spora uw otkrvanja Shakespeaes, na kraj ‘Stipa dva rancura, dm oatnae, Delacot Berio, mje prt donijelanjogovoj popularnost w Evropl. ROMANTICKA INSPIRACLIA Tako se odreduju, istovremeno, 1 domet i granice Delacroixova sgenija, Koj su ujedno domet i granice Hownog romantima. Citavo Delacrolsovo djclo prolzaslo Je iz kulture zasnovanc na knjitae nosti; nm, jedan novi svijet Junaka,predstavalka novih judskih ‘riednosti, doteo je da zamijeni stare junake. Kad danas gledamo

    You might also like