VJEŽBA BR.

Deskriptivna statistika

Statistički skup izmjerenih vrijednosti

10 13 14 15 16 16 17 18 20
11 13 14 15 16 16 17 18
11 13 14 15 16 16 17 19
12 13 14 15 16 16 17 19
12 14 15 15 16 17 18 19

a) Tablica proste (neintervalne) raspodjele frekvencija:

xi fi
10 1
11 2
12 2
13 4
14 5
15 6
16 9
17 5
18 3
19 3
20 1
41

b) Poligon frekvencija

fi Poligon frekvencija xi - f
10
9
8
7
6 Poligon frekvencija
5
4
3
2
1
0
10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 xi
c) Histogram frekvencija – može se nacrtati na osnovu sredine razreda i apsolutne frekvencije:

Razredi Sredina razreda Ci Apsolutne frekvencije f

10 - 11 10,5 3
12 - 13 12,5 6
14 - 15 14,5 11
16 - 17 16,5 14
18 - 19 18,5 6
20 - 21 20,5 1
41

16

14

12

10

6
Ci
4

d) Kumulativ apsolutnih frekvencija:

 Apsolutne Kumulativna
Razredi Sredina razreda Ci
frekvencije f frekvencija
10 - 11 10,5 3 3
12 - 13 12,5 6 9
14 - 15 14,5 11 20
16 - 17 16,5 14 34
18 - 19 18,5 6 40
20 - 21 20,5 1 41
41

e) Relativne frekvencije:

Relativne
Apsolutne
Razredi Sredina razreda Ci frekvencije
frekvencije f
fri=f/N
10 - 11 10,5 3 0,07
12 - 13 12,5 6 0,15
14 - 15 14,5 11 0,27
16 - 17 16,5 14 0,34
18 - 19 18,5 6 0,15
20 - 21 20,5 1 0,02
N = 41

f) Kumulativ relativnih frekvencija:

Relativne Kumulativ
Apsolutne
Razredi Sredina razreda Ci frekvencije relativnih
frekvencije f
fri=f/N frekvencija
10 - 11 10,5 3 0,07 0,07
12 - 13 12,5 6 0,15 0,22
14 - 15 14,5 11 0,27 0,49
16 - 17 16,5 14 0,34 0,83
18 - 19 18,5 6 0,15 0,98
20 - 21 20,5 1 0,02 1,00
41

g) Poligon kumulativne relativne frekvencije

 Poligon kumulativne relativne frekvencije Ci - fri
fri 1.2
1

0.8
Poligon
Kumulativ

0.6

0.4

0.2

0
10,5 12,5 14,5 16,5 18,5 20,5 Ci

h) Aritmetička sredina:

k
1 10+11∗2+12∗2+13∗4+14∗5+ 15∗6+ 16∗9+17∗5+18∗3+ 19∗3+ 20
X́ = ∑ f i xi = =15,32
N i=1 41

i) Medijana za prvih 20 podataka (parni broj elemenata) :

14 +14 28
Me= = =14
2 2
j) Mod za dati skup (dominantna vrijednost statističkog niza):

Mo = 16

f m 0 −f m 0−1 14−11
Mo = x m 0+ h=16+ =16,27 ≈ 16
( f m 0−f m 0−1 ) +(f m 0−f m 0+1 ) (14−11 ) +(14−6)

k) Medijana za dati skup (neparni broj elemenata):

Me = 16
 VJEŽBA BR. 2

Deskriptivna statistika

a) Broj razreda i tablica intervalne raspodjele frekvencija:

k =1+ 3,3 log N =1+3,3 log 41=6,36

k ≈ 6 - broj razreda

RN = X N − X 1=20−10=10 - interval varijacije

R N 10
h= = =1,67 - širina razreda
k 6
Tablica intervalne raspodjele frekvencija:

Kumulativne
Sredina Apsolutne Kumulativne
relativne
Razredi razreda frekvencije frekvencije Ći− x́ fi ( Ći− x́) ² fi ( Ći− x́)⁴
frekvencije
Ći fi fkum
fi Ci
10 - 11,67 10,84 3 3 32,505 -4,49 60,35 1213,87
11,67 - 13,34 12,51 6 9 75,03 -2,82 23,77 376,76
13,34 - 15,01 14,18 11 20 155,925 -1,15 3,93 18,91
15,01 - 16,68 15,85 9 29 142,605 0,52 0,83 0,68
16,68 - 18,35 17,52 8 37 140,12 2,20 14,45 185,71
18,35 - 20,02 19,19 4 41 76,74 3,87 44,81 892,60
41 622,925 148,15 2688,53

b) Histogram frekvencija
 12

10

0
10.84 12.51 14.18 15.85 17.52 19.19

c) Na osnovu podataka izračunatih u tabeli intervalne raspodjele frekvencija mogu se odrediti aritmetička
sredina i varijansa:

Aritmetička sredina:

k
1 1
x́=
N
∑ f i Ć I = 41 ∗622,925=15,19
i=1

Varijansa:

k
1 2 1
s 2= ∑
n−1 i=1
f i ( Ći−x́ ) =
41−1
∗148,15=3,704

Standardna devijacija iznosi:

s=+ √ s2=+ √ 3,704=1,925

d) Koeficijent asimetrije:

x́−Mo 15,19−16
K α= = =−0,421
s 1,925

Mo = 16 – dominantna vrijednost skupa odnosno mod

Koeficijent zaobljenosti ( spljoštenosti):

 k
1 1
N
∑ f i (Ći −x́) ⁴ 41
∗2688,53
4,775
i=1
α 4= 4
= =¿
s 1,925 ⁴

e) Analizom vrijednosti koeficijenata asimetrijeni spljoštenosti može se uočiti da je oblik krivulje

distribucija frekvencija sljedeći:
 distribucija je asimetrična ulijevo, negativna asimetrija K α< 0 ( x́ < Mo),
 distrubucija je visokovrhna (izrazito zašiljena), α 4 > 3

VJEŽBA 3

1. Data je normalna raspodjela sa parametrima μ=20 i σ=1,5.

a) Izračunati vjerovatnoću da će se vrijednost varijable x nalaziti između 17,9 i 18,2.

Rezultate prikazati grafički.

Izrada:

Tražena vjerovatnoća je:

P (17,9 < x < 18,2) = P(z1) + P(z2).

Prethodno je potrebno izračunati z1 i z2:

|x 1−μ| |17,9−20|
|z1| = = =¿ 1,4 ,
σ 1,5

|x 2−μ| |18,2−20|
|z2| = = =¿ 1,2 .
σ 1,5

Na osnovu izračunatih vrijednosti z1 i z2 se nalaze vjerovatnoće:

P(z1) = 0,41924 i P(z2) = 0,38493, stoga je :

P(17,9 < x < 18,2) = P(z1) + P(z2) = = 0,41924 + 0,38493 = 0,80417.

Vjerovatnoća da će se izmjerene vrijednosti nalaziti u intervalu 17,9 – 18,2 iznosi dakle 80,40%
 b) Kolika je vjerovatnoća da će izmjerena vrijednost biti veća od 22,5? Rezultate prikazati grafički.

Izrada:

Vjerovatnoća da će izmjerena vrijednost biti veća od 22,5 prema slici je:

P(22,5 < x) = 0,5 – P(z2) = 0,5 – 0,38493 = 0,11507 = 11,51%

2. Mjerenjem mase (u gramima) nekog proizvoda formiran je uzorak čije su izmjerene vrijednosti date u
tabeli:

107 111
104 126
133 113
122 119
113 114
111 117
132 109

Predpostavlja se da se izmjerene vrijednosti pokoravaju normalnoj raspodjeli. Može li se na temelju ovog

uzorka tvrditi da je prosječna težina proizvoda osnovnog skupa iz kojeg je uzet uzorak jednaka 100g.

Izrada:

Potrebno je testirati hipotezu:

H0: E(x) = 100 g

prema alternativnoj hipotezi:

H1: E(x) = μ ≠ 100 g

Uvrštavanjem odgovarajućih veličina u sljedeći izraz dobija se:

|x−μ 0| |116,5−100|
= =¿
|t|= s 8,92 6,9
√n √ 14
gdje je:

107+ 104+133+122+113∗2+111∗2+132+126+119 +114 +117+109

Aritmetička sredina x= =
14
116,5

k
1 2 1
2
Varijansa: s = ∑
n−1 i=1
f i ( xi−x́ ) =
14−1
∗1033,5=79,5

xi f f(xi-x)²
107 1 90,25
104 1 156,25
133 1 272,25
122 1 30,25
113 2 24,5
111 2 60,5
132 1 240,25
126 1 90,25
119 1 6,25
114 1 6,25
117 1 0,25
109 1 56,25
14 1033,5

Standardna devijacija: s= √ s2 = 8,92

Na osnovu stepena slobode v = n-1=14-1=13 iz tablice B2 se može očitati:

tα=2,160 i pošto je |t|>tα, nulta hipoteza H0 se odbacuje što znači da se na temelju ovog uzorka ne može
tvrditi da je prosječna težina proizvoda osnovnog skupa iz kojeg je uzet uzorak jednaka 100 g.

3) U dvije tvornice (A i B) koje proizvode istovrsne proizvode, u više navrata praćeno je vrijeme (min)
potrebno za izradu jednog proizvoda. Rezultati su dati u tabeli:

A B
129 120
245 130
185 109
232 239
202 185
129 175
245 120
178 150
128
205

a) Može li se na osnovu izmjerenih vrijednosti zaključiti da tvornice imaju jednaku produktivnost.

Izrada:

Nulta hipoteza u ovom slučaju je da obje proizvodne tvornice daju isti broj proizvoda:
H0: μ1 = μ2

dok je alternativna hipoteza tipa:

H1: μ1 ≠ μ2

Na osnovu zadatih vrijednosti, parametri posmatranih uzoraka su:

 broj elemenata u uzorcima: n1=10 i n2=8

 prosječan broj proizvoda: x́ 1 = 187,80 i x́ 2 = 138,5
 varijanse: s12= 2176,623 i s22= 2193,429

xi(s1) f f(xi-x)²
129 2 6914,88
245 2 6543,68
185 1 7,84
232 1 1953,64
202 1 201,64
178 1 96,04
128 1 3576,04
205 1 295,84
10 19589,6
k
1 2 1
s 12= ∑
n−1 i=1
f i ( xi−x́ ) =
10−1
∗19589,6=2176,623

xi(s2) f f(xi-x)²
120 2 684,5
130 1 72,25
109 1 870,25
239 1 10100,25
185 1 2162,25
175 1 1332,25
150 1 132,25
8 15354

k
1 1
s 22= ∑ f ( xi−x́ )2= 8−1
n−1 i=1 i
∗15354=2193,429

Prema sljedećem izrazu procjena varijansa je:

( n1−1 ) s 12 +(n 2−1) s 22 ( 10−1 )∗2176,623+ ( 8−1 )∗2193,429

s 2= = =¿ 2183,976 ,
n 1+ n2−2 10+ 8−2
dok je standardna greška :

s x´1− x2´ =s
√ 1 1
+ = √ 2183,976∗
n1 n2 √
1 1
+ =¿ 22,167.
10 8

Na osnovu toga vrijednost varijable t je:

x́ 1−x́ 2 187,8−138,5
t= = =2,224
s x 1−s x2 22,167

Broj stepeni slobode iznosi:

v =n1 + n2 - 2= 10+8-2= 16

Tablična vrijednost za nivo značajnosti 0,01 iznosi t16= 2,921 i pošto je t< t16, onda s rizikom od 1%, nulta
hipoteza može biti prihvaćena, tj. obje tvornice daju isti broj proizvoda, tj. imaju jednaku produktivnost.