VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Specijalistički diplomski stručni studij Energetika

ZAVRŠNI RAD

PRORAČUN ZAGRIJAČA VODE ZA KOTAO 17

T/H PARE TEMPERATURE 480 OC I TLAKA 60
BAR

Matej Buntić

Slavonski Brod, 2019.

 VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Specijalistički diplomski stručni studij Energetika

ZAVRŠNI RAD

PRORAČUN ZAGRIJAČA VODE ZA KOTAO 17 T/H PARE

TEMPERATURE 480 OC I TLAKA 60 BARA

Kolegij: Izmjenjivači topline

Matej Buntić
Matični broj: 5E

Mentor: doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković

Slavonski Brod, 2019.

Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Podaci za bibliografsku karticu

Ime i prezime: Matej Buntić

Mjesto i datum rođenja: Slavonski Brod, 13. 10. 1995.

Naslov rada: Proračun zagrijača vode za kotao 17 t/h, pare temperature 480 °C i tlaka 60 bara.

Broj stranica: 43

Broj slika: 22

Broj tablica: 6

Broj priloga: 0

Broj bibliografskih izvora: 8

Ustanova i mjesto gdje je rad izrađen: VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Postignut stručni naziv: Stručni specijalist inženjer strojarstva (struč. spec. ing. mech.)

Mentor: doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković

Oznaka i redni broj rada: 5E

Datum obrane rada: 25. 9. 2019.

Povjerenstvo za ocjenu i obranu završnog rada:

Predsjednik povjerenstva: Commented [MB1]: Upiši i članove povjerenstva

Mentor: doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković

Član povjerenstva:

2/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

IZJAVA

Izjavljujem da sam završni rad izradio samostalno, koristeći se vlastitim znanjem,

literaturom i provedenim eksperimentima.
U radu mi je pomagao savjetima i uputama voditelj završnog rada doc. dr. sc. Mladen
Bošnjaković te mu iskreno zahvaljujem.
Isto tako zahvaljujem i svojoj obitelji i bližnjima na potpori, strpljenju i pomoći.

Suglasan sam da se moj završni rad objavi u javnoj internetskoj bazi Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu i u repozitoriju završnih radova Veleučilišta u Slavonskom
Brodu.

Pristupnik:

Matej Buntić

3/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

PRORAČUN ZAGRIJAČA VODE ZA KOTAO 17 T/H PARE

TEMPERATURE 480 OC I TLAKA 60 BARA

Sažetak
Kod loženja kotla na drvenu sječku te zagrijavanje vode u zagrijaču, preko dimnih
plinova, izvršena je analiza uvjeta koji vladaju u zagrijaču vode. Kod industrijskih kotlova sa
eksternim zagrijačem vode, zagrijač vode ima dvojaku ulogu. Zagrijač koristi „otpadnu toplinu“
iz kotla (dimni plin) kojeg mora ohladiti kako bi ispunio standardne ekološke uvjete za ispuh
dimnih plinova. Isto tako zagrijava vodu koju šalje u bubanj te time povećava iskoristivost kotla.
U ovom radu prikazan je postupak kontrolnog toplinskog i aerodinamičkog proračuna odabranog
zagrijača vode (ECO 3) pod pretpostavkom da je poznata vrsta goriva i temperature dimnog
plina i vode na ulazu u zagrijač vode te geometrija zagrijača vode.

Ključne riječi: kotao, zagrijač vode, toplinski proračun, proračun pada tlaka.

CALCULATION OF WATER HEATERS FOR A BOILER OF 17 T/H,

STEAM TEMPERATURE 480OC AND PRESSURE 60 BAR

Summary
When firing the boiler on a wood chipper and heating the water in the heater, through
the flue gas, the conditions prevailing in the water heater were analyzed. For industrial boilers
with an external water heater, the water heater plays a dual role. The heater uses "waste heat"
from the boiler (flue gas) which it has to cool to meet the standard environmental conditions for
flue gas exhaust. It also heats the water it sends to the drum, thus increasing the boiler's usability.
This paper presents the process of control thermal and aerodynamic calculation of a selected
water heater (ECO 3) assuming that the type of fuel and flue gas and water temperature at the
inlet of the water heater and the geometry of the water heater are known.

Key words: boiler, heat exchanger, water heater, feed water, flue gas.

4/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................... 10

1.1. Općenito o kotlovima ............................................................................................... 10

1.2. Povijest kotlova ........................................................................................................ 12
1.3. Izmjenjivači topline .................................................................................................. 14
1.3.1. Podjela izmjenjivača topline ......................................................................... 14
1.4. Zagrijač vode (ekonomajzer) .................................................................................... 16

2. PRORAČUN GUBITAKA I BILANCA KOTLA .......................................................... 17

3. KONSTRUKCIJA ZAGRIJAČA VODE ....................................................................... 22

3.1. Konstruktivna izvedba zagrijača vode ....................................................................... 23

3.2. Izvedbena konstrukcija zagrijača vode 3 (ECO 3) .................................................... 26
3.3. Materijali za izradu paketa zagrijača vode (ECO 3) .................................................. 29

4. TOPLINSKI PRORAČUN ZAGRIJAČA VODE .......................................................... 32

4.1. Proračun zagrijača vode ............................................................................................ 32

5. PRORAČUN PADA TLAKA DIMNIH PLINOVA U ZAGRIJAČU VODE................ 37

5.1. Pad tlaka u kanalu dimnog plina ............................................................................... 37

5.2. Pad tlaka u zagrijaču vode ECO 3 ............................................................................. 39

6. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 42

7. LITERATURA ................................................................................................................. 43

5/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Pregled veličina, oznaka i kratica

Veličina, oznaka ili kratica Jedinica Značenje

B [𝑚n3 /ℎ] Potrebna količina goriva za izgaranje Commented [MB2]: izbaci uglate zagrade u ovom stupcu

𝑚3 Količina proizvedene pare

D [ ]
ℎ
𝑑∗ [𝑚] Relativni promjer

𝑑e [𝑚] Srednji hidraulički promjer

Površina slobodnog poprečnog
𝑓 [𝑚2 ]
presjeka za strujanje dimnih plinova

ft [𝑚2 ] Površina poprečnog presjeka cijevi

𝐹c [𝑚2 ] Površina cijevi

For [𝑚2 ] Površina orebrenja

Fp [𝑚2 ] Potrebna površina za izmjenu topline

𝐹uk [𝑚2 ] Ukupna površina

ℎ1 [𝑚] Visina na ulazu u zagrijač

ℎ2 [𝑚] Visina na izlazu iz zagrijača

ℎA % Gubitak osjetne topline

𝐾𝐽 Toplinska vrijednost goriva
𝐻𝑑 [ ]
𝑘𝑔
ℎ𝑧 % Gubitak zračenjem na okolinu
𝐾𝐽 Sadržaj topline dimnih plinova
𝐼 [ ]
𝑘𝑔
𝐾𝐽 Entalpija napojne vode
𝑖l [ ]
𝑘𝑔
𝐾𝐽 Entalpija dimnih plinova na izlazu iz
𝐼iz [ ]
𝑘𝑔 kotla
𝑘𝐽 Entalpija plina na ulazu
𝐼ks2 [ ]
𝑘𝑔b
𝑘𝐽 Entalpija plina na izlazu
𝐼pi [ ]
𝑘𝑔b
𝐾𝐽 Toplina unesena u ložište
𝐼t [ ]
𝑘𝑔
𝐾𝐽 Entalpija unesena zrakom u ložište
𝐼z [ ]
𝑘𝑔
𝐾𝐽 Entalpija zasićene pare
𝑖zas [ ]
𝑘𝑔

6/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

𝑊 Koeficijent prolaza topline

K [ 2 ]
𝑚 𝐾
𝐿uk [𝑚] Ukupna duljina cijevi

𝛥𝑝 [𝑃𝑎] Ukupni pad tlaka

𝛥𝑝1 [𝑃𝑎] Pad tlaka na ulazu u kolektor

𝛥𝑝2 [𝑃𝑎] Pad tlaka na izlaznom konektoru

𝛥𝑝3 [𝑃𝑎] Pad tlaka u cijevnoj zmiji

𝛥𝑝𝑎 [𝑃𝑎] Pad tlaka uslijed akceleracije

𝛥𝑝g [𝑃𝑎] Pad tlaka uslijed gravitacije

𝛥𝑝tr [𝑃𝑎] Pad tlaka uslijed trenja

Udio ugljičnog dioksida u dimnim
𝑟CO2 -
plinovima
Udio sumpornog dioksida u dimnim
𝑟SO2 -
plinovima

𝑟H2O - Udio vlage u dimnim plinovima

𝑟N2 - Udio dušika u dimnim plinovima

𝑟O2 - Udio kisika u dimnim plinovima

𝑡iz [°C] Temperatura vode na izlazu

𝑡pi [°C] Temperatura plina na izlazu

𝑡sr [°C] Srednja temperatura

𝛥𝑡sr [𝐾] Srednja logaritamska temperatura

𝑡ul [°C] Temperatura vode na ulazu

𝑡zv1 [°C] Temperatura plina na ulazu

Brzina strujanja vode u ulaznom
𝑢1 [𝑚/𝑠]
priključku
Brzina strujanja vode u izlaznom
𝑢2 [𝑚/𝑠]
priključku
Srednja brzina vode kroz cijevnu
𝑢3 [𝑚/𝑠]
zmiju

𝑚n2 Količina dimnih plinova

𝑉2 [ ]
𝑘𝑔b
𝑚3 Stvarni volumen vlažnih dimnih
𝑉H2O [ ]
𝑘𝑔 plinova

7/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

𝑚3 Teorijski volumen vlažnih dimnih

t
𝑉H2O [ ]
𝑘𝑔 plinova

𝑚3 Volumen dušika u dimnom plinu

𝑉N2 [ ]
𝑘𝑔

t 𝑚3 Teorijski volumen kisika za izgaranje

𝑉O2 [ ]
𝑘𝑔
Količina dimnih plinova na izlazu iz
𝑉pl [𝑚n3 /ℎ]
kotla

𝑚3 Volumen kisika u dimnom plinu

𝑉ro2 [ ]
𝑘𝑔
𝑚3 Teorijski volumen suhih dimnih
𝑉st [ ]
𝑘𝑔 plinova
3
𝑚 Stvarna količina zraka za izgaranje
𝑉z [ ]
𝑘𝑔
𝑚3 Teorijski volumen zraka za izgaranje
𝑉zt [ ]
𝑘𝑔
𝑚3 Ukupni volumen dimnih plinova
𝑉λ [ ]
𝑘𝑔
𝑚 Srednja brzina strujanja plina
𝑤 [ ]
𝑠
𝑚 Maksimalna brzina plina unutar
𝑤x [ ]
𝑠 cijevnog snopa

𝑄 [𝐾𝑊] Predana toplina dimnih plinova

KJ
[ ] Izmijenjena toplina
q 𝑘𝑔

𝑊 Koeficijent prijelaza topline

𝛼k [ 2 ]
𝑚 𝐾
𝑊 Ukupni koeficijent prijelaza topline
𝛼u [ 2 ]
𝑚 𝐾
𝜆 - Pretičak zraka
Stupanj djelovanja kotla
𝜂 %
Dinamički viskozitet na temp.
𝑁𝑠
𝜂w [ 2]
𝑚 stjenke
𝑁𝑠 Dinamički viskozitet dimnih plinova
𝜂d [ 2]
𝑚
𝜉 Koeficijent zaprljanja

8/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

𝑚3 Gustoća dimnih plinova kod

𝜌 [ ]
𝑘𝑔 temperature Tsr
𝑚3 Kinematički viskozitet dimnih
𝜈 [ ]
𝑠 plinova

9/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

1. UVOD

1.1. Općenito o kotlovima

Parni kotlovi ili drugim nazivom generatori pare su uređaji koji služe za proizvodnju
vodene pare određenog tlaka i temperature kojoj je svrha da kao radni fluid služi za pogon parnih
turbina (za proizvodnju električne energije u termoelektranama, za pogon velikih brodova, za
potrebe u procesnoj industriji i drugo). Isto tako radni fluid može služiti za prijenos toplinske
energije za razne pomoćne uređaje (za grijanje itd.)

Postoje mnoge podjele generatora pare, a neke od glavnih podjela su:

- Prema radnom tlaku:
- Niskotlačni (do 7 bara)
- Srednjetlačni (do 22 bara)
- Visokotlačni (od 22 bara na više)
- Prema vrsti pare koju proizvode:
- Zasićenu paru
- Suhu paru
- Pregrijanu paru
- Prema konstrukciji:
- Vatrocijevni
- Vodocijevni
- Prema gorivu:
- Generatori pare na ugljen
- Generatori pare na tekuća goriva ( nafta, lož ulje i sl.)
- Generatori pare na plinovita goriva
- Generatori pare na otpadne tvari
- Generatori pare na pelete

Gore navedene podjele su samo neke od mnogih tehnički prihvatljivih podjela.

10/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Slika 1.1. Glavni dijelovi kotla

Glavni dijelovi kotla slika1.1. :

1 – Bubanj sa nivokazima i sigurnosnim ventilom 11 – Otvor za gledanje
2 – Ložište 12 – Zagrijači vode sa oplatom
3 – Prednja cijevna stijena 13 – Puhači čađi
4 – Pregradna cijevna stijena 14 – Ulazni otvori
5 – Bočne cijevne stijene (lijeva i desna) 15 – Dodavači goriva
6 – Stražnja cijevna stijena 16 – Komore za svježi zrak
7 – Sabirna komora 17 – kanali dimnih plinova
8 – Razdjelna komora 18 – Lijevci pepela
9 – Prestrujne cijevi (sa spustnom cijevi) 19 - Odšljakivač
10 – Pregrijači sa komorama 20 – Mjerni instrumenti

11/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

1.2. Povijest kotlova

Prvo upotrebljavanje pare pojavljuje se krajem 17. stoljeća za proizvodnju mehaničke

energije, a kotao se razvija kao uređaj za proizvodnju pare. Tadašnji prvi kotlovi bili su jako
primitivni, najsličniji današnjim ekspres loncima, ispod kojih je otvoreno ložište u kojem je
izgaralo drvo.
Godine 1812. dolazi do poboljšanja prvobitnih izvedbi, pa je napravljena prva izvedba
cilindričnog (Cornwallskog) vatrocijevnog kotla (slika 1.3.), koji je značio veliki napredak u
proizvodnji pare. Takvi kotlovi služili su za proizvodnju pare za željeznicu, općenito za pogon
prvih parnih strojeva.
Krajem 18. stoljeća došlo je do poboljšanja izvedbi kotlova i prvi put se proizvode
vodocijevni kotlovi, novi tipovi kotlova imaju puno više iskorištenje od vatrocijevnog kotla.
George Babcock i Stephen Wilcox su 1867. godine proizveli kotao (slika 1.2.) u kojemu
je cijevima prolazila voda koje se zagrijavala i na kraju isparavala. Dimni plinovi su prolazili
okolo cijevi uz značajne koeficijente prijelaza topline. Svrha ovakve konstrukcije je smanjenje
dimenzija kotla, bolja izmjena topline, manja količina vode u sustavu, sveukupno i manji
troškovi izrade. Vrlo brzo ovakav tip kotla preuzima sinonim za generatore pare, a ime Babcock-
Wilkox postaje sinonim za vodocijevni kotao.

Slika 1.2. Babcock-Wilkox prvi vodocijevni kotao[1]

12/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Paralelno s razvojem kotla, razvijao se i sustav goriva za kotao. U početku je to bilo

drvo, koje je kasnije zamijenjeno ugljenom koji ima veću ogrjevnu moć. Početkom 20. stoljeća
ugljen se zamjenjuje s tekućim gorivima koja su danas osnovna vrsta goriva za parne kotlove.
Nakon drugog svjetskog rata dolazi do korištenja nuklearnih goriva gdje se toplina za
zagrijavanje kotla dobiva se od nuklearnom fisijom atoma.
Povećanjem broja stanovnika na zemlji dolazi do naglog povećanja otpada kojeg je
potrebno uskladištiti i ekološki zbrinuti. Kao jedno od mogućih rješenja zbrinjavanja otpada
ponuđena je mogućnost spaljivanja otpada. Tako se počelo sa razvojem generatora pare na otpad
(smeće). Jednako tako u drvnoj industriji te šumarstvu iskorištava se tehnološki otpad na način
da se s njim loži generator pare (sječka, peleti) kako bi se proizvela energija za vlastite upotrebe
u tehnološkom procesu, ali i električna energija koja se isporučuje u energetsku mrežu.

Slika 1.3. Izgled Cornwallskog kotla [2]

13/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

1.3. Izmjenjivači topline

Izmjenjivači topline su uređaji koji se nalaze u unutrašnjosti generatora pare, a mogu

biti i eksterni u kućištima kroz koje prolazi dimni plin ili neki drugi mediji. To su uređaji koji se
koriste za izmjenu topline između dva ili više medija koji imaju različitu temperaturu. Prilikom
izmjene topline u pravilu nema vanjskog dovođenja topline niti obavljanja rada. Uobičajene
primjene uključuje zagrijavanje ili hlađenje fluida, isparavanje ili kondenzaciju. Zagrijači
iskorištavaju toplinu dimnih plinova i zagrijavaju napojnu vodu i/ili zrak koji ulazi u ložište i na
taj način povećavaju stupanj korisnog djelovanja kotla..

1.3.1. Podjela izmjenjivača topline

Izmjenjivači topline mogu se podijeliti s obzirom na:

- ostvarivanje izmjene topline
- stupanj kompaktnosti
- međusobno strujanje tekućine
- vrstu izvedbe
- broj tekućina koji sudjeluje u izmjeni topline
- mehanizam izmjene topline

Izmjenjivači topline, s obzirom na način na koji se ostvaruje izmjena topline, dijele se

na izmjenjivače bez miješanja odnosno s miješanjem tekućina koje izmjenjuju toplinu.
Izmjenjivači u kojima ne dolazi do miješanja tekućina se dijele na rekuperatore (tekućine su
odjeljenje krutom stjenkom) i regeneratore (izmjena topline među plinovima vrši se periodički
posredstvom akumulacijske krute tvari - matrice - u jednom ciklusu topliji plin grije matricu dok
u drugom ciklusu matrica zagrijava hladniji plin).

S obzirom na međusobno strujanje tekućine, izmjenjivači topline se dijele na:

- protustrujni, slika 1.4.
- istostrujni, slika 1.5.
- križni, slika 1.6.
- s razdvajanjem struje jedne od kapljevina, slika 1.7.
- dijeljenjem struje jedne od kapljevina, slika 1.8.

14/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Slika 1.4. Protustrujni izmjenjivač topline Slika 1.5. Istostrujni izmjenjivač topline

Slika 1.6. Križni izmjenjivač topline [3].

15/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Slika 1.7. Izmjenjivač topline s razdvajanjem Slika 1.8. Izmjenjivač topline s dijeljenjem
tekućine [4]. Tekućine [4].

1.4. Zagrijač vode (ekonomajzer)

Po konstrukciji izmjenjivačke površine smještene su u izlazni dio generatora pare (u

zoni nižih temperatura dimnih plinova) radi iskorištavanja dijela topline koja bi se inače ispustila
u okoliš što je energetski nepovoljno. Time ujedno i smanjujemo temperaturu dimnih plinova,
odnosno štitimo okoliš od termalnog zagađivanja.
Zagrijač vode je obično smješten između međupregrijača pare i zagrijača zraka. U
pravilu se voda u njemu zagrijava ispod temperature zasićenja, kako se ne bi pojavila para koja
može izazvati kavitaciju i oštećenja.
Pri radu zagrijači vode troše relativno malo energije te zauzimaju malo prostora.
Ukoliko generator pare ima zagrijač vode brže se pušta u pogon, te se ujedno smanjuje
opterećenje ogrjevnih površina.
Zagrijavanjem vode i smanjenjem izlazne temperature dimnih plinova za oko 25 °C, ostvaruje se
poboljšanje stupnja iskoristivosti generatora pare za oko 1 %.
Kod današnjih generatora pare izlazna temperatura dimnih plinova pri punom opterećenju kotla
obično iznosi oko 130 °C do 150 °C.

16/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

2. PRORAČUN GUBITAKA I BILANCA KOTLA

Gorivo za ovaj tip kotla koristi se drvena sječka, odnosno otpadci iz drvne industrije.

Sastav goriva:

Tablica 2.1. Sastav goriva sječke

Ugljik [C] 30,38 %

Vodik [H] 3,67 %
Sumpor [S] 0,02 %
Kisik [O] 25,71 %
Dušik [N] 0,20 %
Vlaga [W] 38,00 %
Pepeo [A] 2,00 %

Toplinska vrijednost goriva:

𝐻𝑑 = 34040 ∗ 𝐶 + 101700 ∗ 𝐻 + 6280 ∗ 𝑁 + 19090 ∗ 𝑆 − 9480 ∗ 𝐴 − 2510 ∗ 𝑊

(2.1.)
𝐻𝑑 = 34040 ∗ 0,3038 + 101700 ∗ 0,0367 + 6280 ∗ 0,002 + 19090 ∗ 0,0002 −
9480 ∗ 0,02 − 2510 ∗ 0,38
𝐾𝐽
𝐻𝑑 = 12824,8 [𝑘𝑔]

Teorijski volumen kisika za izgaranje:

t 𝐻−𝑂
𝑉O2 = 1,866 ∗ 𝐶 + 5,56 ∗ ( ) + 0,7 ∗ 𝑆 (2.2.)
8

t 0,0367 − 0,2571
𝑉O2 = 1,866 ∗ 0,3038 + 5,56 ∗ ( ) + 0,7 ∗ 0,0002
8

t 𝑚3
𝑉O2 = 0,413 [ 𝑘𝑔 ]

17/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Teorijski volumen zraka za izgaranje:

t
𝑉O2 0,413 𝑚3
𝑉zt = = = 1,966 [ ] (2.3.)
0,21 0,21 𝑘𝑔

Stvarna količina zraka za izgaranje:

𝑚3
𝑉z = 𝜆 ∗ 𝑉zt = 1,4 ∗ 1,966 = 2,752 [ ] (2.4.)
𝑘𝑔

Teorijski volumen suhih dimnih plinova:

𝑉st = 𝑉ro2 + 𝑉N2 = 1,866 ∗ (0,3038 + 0,375 ∗ 0,0002) + 0,79 ∗ 1,97 ∗ 0,8 ∗ 0,002
(2.5.)
𝑚3
𝑉st = 2,121 [ ]
𝑘𝑔

Teorijski volumen vlažnih dimnih plinova:

t
𝑉H2O = 1,244 ∗ (9 ∗ 𝐻 + 𝑊) + 0,0161 ∗ 𝑉zt (2.6.)
t 𝑚3
𝑉H2O = 1,244 ∗ (9 ∗ 0,0367 + 0,38) + 0,0161 ∗ 1,966 = 0,915 [ ]
𝑘𝑔

Stvarni volumen vlažnih dimnih plinova:

t
𝑉H2O = 𝑉H2O + 0,0161 ∗ (𝜆 − 1) ∗ 𝑉zt (2.7.)
𝑚3
𝑉H2O = 0,915 + 0,0161 ∗ (1,4 − 1) ∗ 1,966 = 0,927 [ 𝑘𝑔 ]

Ukupni volumen dimnih plinova:

t
𝑉λ = 𝑉st + 𝑉H2O + 1,0161 ∗ (1,4 − 1) ∗ 𝑉zt (2.8.)
𝑚3
𝑉λ = 2,121 + 0,915 + 1,0161 ∗ (1,4 − 1) ∗ 1,966 = 3,96 [ 𝑘𝑔 ]

18/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Udjeli pojedinih plinova u ukupnom dimnom plinu:

𝑉CO2 1,866∗𝐶 1,866∗0,3080

𝑟CO2 = = = = 0,143
𝑉λ 𝑉λ 3,96
𝑉SO2 0,7∗𝑆 0,7∗0,002
𝑟SO2 = 𝑉λ
= 𝑉λ
= 3,96
= 3,53 ∗ 10−5
𝑉H2O 0,927 0,927
𝑟H2O = = = = 0,234
𝑉λ 𝑉λ 3,96
0,79∗ 𝑉z +0,8∗𝑁 0,79∗2,752+0,8∗0,002
𝑟N2 = 𝑉λ
= 3,96
= 0,549
(𝜆−1)∗0,21∗ 𝑉zt (1,4−1)∗0,21∗1,966
𝑟O2 = 𝑉λ
= 3,96
= 0,041

Sadržaj pepela 0,02

Gubitak zračenjem na okolinu:

ℎz = 0,8 % (za odabrani kotao u proračunu)

Sadržaj topline dimnih plinova:

t
𝐼 = (𝑉H2O + 𝑉SO2 ) ∗ 𝐼CO2 + 𝑉N2 ∗ 𝐼N2 + 𝑉H2O ∗ 𝐼H2O + (1,4 − 1) ∗ 𝑉zt ∗ 𝐼z
(2.9.)
Prema gornjem izrazu izračunate vrijednosti uz pomoć tablice 3.10 iz knjige Generatori pare, L.
Kreuh [7], mogu se prikazati pomoću tablice 2.2.

Tablica 2.2. Entalpija dimnih plinova u ovisnosti o temperaturi

t [°C] λ = 1,4
100 2191
200 4432
300 6731
400 9086
600 13953
800 17747
1000 23072
1500 35623
2000 49033

19/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Gubitak osjetne topline:

𝐼 iz − 𝐼0 2364−264
ℎA = 𝐻𝑑`
= 13000
= 0.161
𝐾𝐽
𝐻𝑑 ` = Hd + 𝑐pg ∗ 𝛥𝑡g = 12824,8 + 2,05 ∗ 85 = 13000 [ ] (2.10.)
𝑘𝑔

Gdje je: 𝐼 iz - Entalpija dimnih plinova na izlazu iz kotla pri temperaturi 𝑡 iz = 145 °C
𝐼 o - Entalpija dimnih plinova pri temperaturi okoline 𝑡 o = 18 °C Commented [MB3]: referentna temperatura nije 18 C. Obično se
uzima 25 C.
Ne znam gdje si pronašao podatak o 18 C?

Stupanj djelovanja kotla:

𝜂 = 100 − ℎA − ℎz = 100 − 16,1 − 0,8 = 83,2 % (2.11.)

Količina dimnih plinova na izlazu iz kotla:

𝑉pl = B + 𝑉λ = 1,24 + 3,835 = 4,755 [𝑚n3 /ℎ] (2.12.)

Izmijenjena toplina:

𝐷∗(𝑖zas − 𝑖l )+𝐵 5,15∗(2796,4−441,3)+87∗1,24 KJ

q= 𝜂z ∗𝐵
= (1−0,08)∗1,24
= 10726 [𝑘𝑔] (2.13.)

Toplina unesena u ložište:

KJ
𝐼 t = 𝐻𝑑` + 𝑉z ∗ 𝐼z = 1300 + 2,752 ∗ 20,3 = 13055 [𝑘𝑔] (2.14.)

Temperatura dimnih plinova na izlazu iz kotla:

KJ
𝐼 iz = 𝐼 t − 𝑞 = 13055 − 10726 = 2329 [𝑘𝑔] (2.15.)

KJ
Za entalpiju 𝐼 iz = 2329 [𝑘𝑔] iz I - t dijagrama očitana je izlazna temperatura plina 𝑡 iz = 143 °C

20/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Slika 2.1. Dijagram za drvenu sječku Hd=12824,8 KJ/kg

21/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

3. KONSTRUKCIJA ZAGRIJAČA VODE

Zagrijači vode po konstrukciji mogu biti:

- sastavni dio isparivačkog kruga
- odvojeni paketi - koji su obično smješteni u konvektivnom kanalu generatora pare,
a izlazni je kolektor (sabirnik) spojen s bubnjem.

U kotlovskom postrojenju može biti u istom kanalu više odvojenih paketa izmjenjivača topline,
slika 3.1.

Slika 3.1. Smještaj paketa ekonomajzera.

22/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

3.1. Konstruktivna izvedba zagrijača vode

Zagrijači vode mogu biti po svom smještaju horizontalni i vertikalni, a u oba slučaja
izvedba može biti s glatkim cijevima, s orebrenim cijevima ili s pločama.
Glatkocijevna izvedba se sastoji od razdjelnika, savijenih cijevi (cijevnih zmija) i
sabirnika, a prikazana je na slici 3.2.

Slika 3.2. Glatkocijevni zagrijač vode

Orebreni zagrijač (jednocijevni), slika 3.3.

Slika 3.3. Orebrena cijev (jednocijev)

23/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Na slici 3.4. prikazane su orebrene cijevi zagrijača sa jednostrukim orebrenjem.

Slika 3.4. Paket zagrijača vode sa orebrenim cijevima.

Orebreni zagrijač (dvocijevni), slika 3.5. Commented [MB4]: Nisi stavio rečenicu dvije u kojima kažeš
da je to slučaj koji se razmatra

Slika 3.5. Orebrena cijev s pločastim orebrenjem.

24/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Na slici 3.6. su prikazane orebrene cijevi (dvocjevi)

Slika 3.6. Paket zagrijača vode sa orebrenim dvocijevima.

Pločasti zagrijač, slika 3.7.

Slika 3.7. Pločasti izmjenjivač topline [5].

25/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

U zagrijački paket cijevi se mogu ugrađivati po paralelnom (linijskom) rasporedu ili

šahovskom rasporedu, slika 3.8.

Slika 3.8. Paralelni (linijski) i šahovski raspored ugradnje cijevi.

3.2. Izvedbena konstrukcija zagrijača vode 3 (ECO 3)

Smještaj Commented [MB5]: Pozvati se na sliku 3.1 gdje se vidi smještaj

EKO 3

Slika 3.9. Paralelna izvedba zagrijača 3 (ECO3).

26/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Slika 3.10. Bokocrt ECO 3 (bokocrt slike 3.9)

U konstrukciji zagrijača odabrana je paralelan raspored cijevi (slika 3.8.) sa orebrenim cijevima
odnosno dvocjevima (slika 3.5.). Po termičkom proračunu imamo 182 cijevi (91 par). Cijevi su
promjera 31.8 x 4 mm i dužine 2700, (2600 mm orebrenja), razmak orebrenja je 25 mm odnosno
40 komada po metru dužine.

Konstrukcija zagrijača napravljena je prema slici 3.9 i slici 3.10.

27/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Tablica 3.1. Tehnički podaci za narudžbu materijala za paket ECO 3.

ZAGRIJAČ VODE 3 (ECO3)

Jedinica
Broj cijevi 182 kom
Vanjski promjer cijevi 31,8 mm Materijal cijevi
Debljina stjenke cijevi 4 mm P235GH TC2
Dužina cijevi 2700 mm
Visina orebrenja 145 mm
Širina orebrenja 70 mm
Razmak cijevi 75 mm Materijal orebrenja
Debljina orebrenja 2 mm UGLJIČNI ČELIK
Količina orebrenja 40 /m
Dužina orebrene cijevi 2600 mm
Razmak orebrenja 25 mm

Oznake iz tablice su vezane za sliku 3.5.

Izolacija kotla i dimnih kanala se izrađuje iz lima 5 mm sa unutrašnje strane (lima

kanala dimnog plina), na taj lim se ugrađuju jastuci mineralne vune debljine 220 mm (prema
tablici 3.2.) [1]. Na jastuke mineralne vune dolazi aluminijski lim debljine 0,8 do 1 mm (može i
čelični lim pocinčani).

Tablica 3.2. Ekonomična debljina izolacijskih jastuka od mineralne vune za vanjsku temperaturu
20 °C [1]

Vanjski Temperatura strujućeg medija °C

promjer [mm]
300 320 350 375 400 450 500
30 60 70 70 70 80 90 100
38 60 70 70 80 80 100 110
44,5 70 70 80 80 90 100 110
57 70 80 80 100 100 110 120
70 80 80 90 100 100 110 130
83 80 90 100 100 110 120 140
Spremnici i 160 170 180 190 200 220 240
kanali

28/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Brtvljenje prolaza orebrenih cijevi kroz limenu oplatu izrađuje se pomoću čahura koje
se zavaruju za cijev i za limenu oplatu te čini nepropusnom za dimne plinove (slika 3.11.). Commented [MB6]: Ovdje su prikazane cijevi sa spiralnim
orebrenjem???,
a ne limovima kako je kod tebe. Možda da to spomeneš ispred slike
ili staviš novu sliku sa pločastim lamelama

Slika 3.11. Princip brtvljenja prolaza cijevi zagrijača kroz limenu oplatu

3.3. Materijali za izradu paketa zagrijača vode (ECO 3)

Temperatura vode u paketima (ako ih ima više) kreće se od tu = 105 °C pa do

maksimalnih tiz = 250 °C, odnosno do temperature zasićenja. Voda u zagrijaču ne smije
isparavati.

Materijali koji su odabrani za izvedbu zagrijača vode prema termičkom proračunu i

proračunu čvrstoće zadovoljavaju uvijete temperature i tlaka.

Odabrani materijal je:

- Cijevi iz materijala P235GH TC2. (EN 10216 - 2)
- Orebrenja su iz ugljičnog čelika.

29/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Tablica 3.3. Izvod iz EN 10216 - 2.

Vrsta čelika Temperatura Vrijednosti za čvrstoću u MPa Commented [MB7]: Ispravim ti MPa, a ti vratiš u staru verziju

Naziv metala [°C] 10 000 h 100 000 h 200 000 h 250 000 h

400 182 141 128 122

410 166 128 115 109
420 151 114 102 97
430 138 100 89 88
P235GH 440 125 88 77 74
P265GH 450 112 77 66 64
460 100 66 56 54
470 88 56 46 44
480 77 47 30 33
490 67 39 26 -
500 58 32 24 -

30/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

3D prikaz kućišta zagrijača vode što se vidi na slici 3.12. te smještaj zagrijača 3. Commented [MB8]: iz 3D se ne vidi smještaj EKO 3. Trebaš to
na neki način označiti na slici i napisati EKO3

Slika 3.12. 3D model kućišta zagrijača vode.

31/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

4. TOPLINSKI PRORAČUN ZAGRIJAČA VODE

U radu se prikazan toplinski proračun zagrijača vode prema dostupnoj dokumentaciji i

prema izvedenoj konstrukciji. Pokazalo se da ne postoje znatnija odstupanja u izvedbi osim onih
tehnoloških koja nisu utjecala na geometrijske izmjere i mehaničke značajke. Postojeća
dokumentacija mogla se koristiti pri teorijskoj analizi konstrukcije.
U novije vrijeme toplinski proračun se izrađuje pomoću najmodernijih računalnih
programa pa tako i ovaj proračun se izradio u takvoj verziji. Izlazni podaci su vidljivi na slici
4.1. Razlika između ručno izrađenog proračuna i računalnog programa je neznatna i zadovoljava
sve zadane konstruktivne parametre.
Proračun se odnosi na jedan od zagrijača vode točnije zagrijač vode pod nazivom
ekonomajzer 3 (ECO 3). Zagrijač vode 3 konstruktivno se nalazi odmah iza pregrijača pare i
nalazi se u kanalu (kućištu zagrijača) u smjeru dimnog plina prema dimnjaku (vidi sliku 3.1). To
je ujedno i zadnji u nizu zagrijača vode sa najvećom temperaturom nailazećih dimnih plinova te
ujedno i najvećom temperaturom ulazne i izlazne vode prema bubnju.

4.1. Proračun zagrijača vode

Proračun zagrijača vode rađen je po literaturnom izvoru [6]

Temperatura vode na ulazu:

𝑡ul = 198,9 [°C]

Temperatura vode na izlazu:

𝑡iz = 241,9 [°C]

Srednja temperatura:

198,9+241,9
𝑡sr = 2
= 220,4 [OC] (493,4 K) (4.1.)

32/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Raspored i podaci o cijevima:

Tablica 4.1. Raspored i podaci o ECO 3

Oblik slaganja cijevi - Paralelno

Jedinica Opis
d 31,8 mm Promjer cijevi
l 2600 mm Dužina cijevi
Z1 13 kom Broj cijevi u redu
Z2 14 kom Broj redova
Z 182 kom Ukupan broj cijevi
S1 75 mm Razmak cijevi vodoravno
S2 75 mm Razmak cijevi okomito

Ugrađena površina:
Površina cijevi:

𝐹c = 𝑧 ∗ 𝑑 ∗ 𝜋 ∗ 𝑙 = 182 ∗ 31,8 ∗ 𝜋 ∗ 2600 = 47,27 [𝑚2 ] (4.2.)

Površina orebrenja:

𝑑2∗ 𝜋 182
𝐹or = 2 ∗ [(𝐻 ∗ 𝐿) − (2 ∗ )∗( ∗ 104)] = 161,07 [𝑚2 ] (4.3.)
4 2

Ukupna površina:

𝐹uk = 𝐹c ∗ 𝐹or = 47,27 + 161,07 = 208,34 [𝑚2 ] (4.4.)

Koeficijent pretička zraka:

𝜆 = 1,4

Količina dimnih plinova:

𝑚2
𝑉2 = 4,8 [kgn ]
b

33/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Površina slobodnog poprečnog presjeka za strujanje dimnih plinova:

𝑓 = (𝑧1 ∗ 𝑆1 ) ∗ 𝑙 (4.5.)

𝑓 = (13 ∗ 0.075) ∗ 2,6 = 2,535 [𝑚2 ]

Temperatura i entalpija plina na ulazu:

𝑡zv1 = 458 [°C]

𝑘𝐽
𝐼ks2 = 4557 [ ]
𝑘𝑔b

Temperatura i entalpija plina na izlazu:

𝑡pi = 357 [OC]

𝑘𝐽
𝐼pi = 3466 [𝑘𝑔 ]
𝑏

Srednja temperatura dimnog plina:

458+357
𝑡sr = 2
= 407,5 [°C] (680,5 K)

Srednja brzina strujanja plina:

𝐵p ∗ 𝑉2 ∗ 𝑇sr 1,4∗4,8∗529 𝑚
𝑤= = = 5,393 [ 𝑠 ] (4.6.)
273∗𝑓 273∗2,535

Koeficijent prijelaza topline:

𝜆 𝑤∗𝑑 0,65∗ 𝑃r 0,33 𝑊
𝛼k = 0,2 ∗ 𝐶z ∗ 𝐶s ∗ 𝑑
∗( 𝜈
) = 45,31 [𝑚2𝐾] (4.7.)

- Za 𝑧2 = 14 > 10

𝐶z = 1 – Faktor broja redova cijevi

34/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

𝑠1 75
𝜎1 = = = 2,20
𝑑 31,8
𝑠2 75
𝜎2 = = = 2,20
𝑑 31,8
- Za 𝜎2 = 2,20 > 2
𝐶s = 1 – Korekcijski faktor

- Za temperaturu 𝑡sr = 407,5 [°C]

𝑁𝑠
𝜂d = 23,97 ∗ 10−6 [ ]
𝑚2
𝑊
𝜆 = 0,0490 [𝑚𝐾]
𝑚2
𝜈 = 39,6 ∗ 10−6 [ 𝑠
]
𝜂d ∗𝑐
𝑃r = 𝜈
= 0,66 (4.8.)

Koeficijent prijelaza topline zračenjem:

Zračenje je zanemarivo u ovom slučaju te je jednako nuli (0).

Ukupni koeficijent prijelaza topline:

𝑊
𝛼u = 𝛼k = 45,31 [𝑚2 𝐾]

Koeficijent zaprljanja:

𝜉 = 0,666 (odabrano na osnovi iskustva)

Koeficijent prolaza topline:

𝑊
𝐾 = 𝜉 ∗ 𝛼u = 0,666 ∗ 45,31 = 30, 176 [𝑚2 𝐾] (4.9.)

Srednja logaritamska temperatura:

𝛥𝑡1 − 𝛥𝑡2
𝛥𝑡sr = 𝛥𝑡1 = 173,77 [𝐾] (4.10.)
ln
𝛥𝑡2

35/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Predana toplina dimnih plinova:

𝑄 = 𝜑 ∗ (𝐼sk2 − 𝐼pi ) = 0,983 ∗ (4557 − 3466) = 1073 [𝐾𝑊] (4.11.)

Potrebna površina za izmjenu topline:

𝑄 1073∗103
𝐹p = = = 204,62 [𝑚2 ] (4.12.)
𝐾∗ 𝛥𝑡sr 30,176∗173,77

Odnos potrebne i ugrađene površine:

𝐹p 204,62
𝐹uk
= 208,34
= 0,982

Slika 4.1. Tok topline

36/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

5. PRORAČUN PADA TLAKA DIMNIH PLINOVA U ZAGRIJAČU

VODE

5.1. Pad tlaka u kanalu dimnog plina

Proračun je rađen po literaturnom izvoru [8]

Fizikalna svojstva dimnih plinova kod 𝑡sr = 407,5 [°C]

𝑚3
𝜌 = 1,19 [ ]
𝑘𝑔
𝑁𝑠
𝜂d = 23,97 ∗ 10−6 [ 2 ]
𝑚
𝑚3
𝜈 = 39,63 ∗ 10−6 [ ]
𝑠

Brzina plina kroz prazan presjek:

𝐵p ∗ 𝑉2 ∗ 𝑇sr 1,4∗4,8∗529 𝑚
𝑤= 273∗𝑓
= 273∗2,535
= 5,393 [ 𝑠 ] (5.1.)

Maksimalna brzina plina unutar cijevnog snopa:

𝑎 2,36 𝑚
𝑤x = 𝑤 ∗ 𝑎−1
= 5,395 ∗ 2,36−1
= 9,36 [ 𝑠 ] (5.2.)

𝑠1 75
𝑎= =
𝑑 31,8

Gdje je 𝑎 = 2,36 bezdimenzionalni poprečni korak cijevi

Relativni promjer:

𝑑 v ∗ 𝐴C 𝐴f
𝑑∗ = 𝐴t
+ 𝐴t
∗ √0,785 ∗ (𝐷2 − 𝑑v2 ) (5.3.)

0,0318 ∗ 0,047 0,161

𝑑∗ = + ∗ √0,785 ∗ (0,0642 − 0,03162 ) = 0,045 [𝑚]
0,208 0,208
𝐷 = 𝑑v + 2 ∗ ℎ = 0,0318 + 2 ∗ 0,0075 = 0,064 [𝑚] (5.4.)

37/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Reynoldsov broj:

𝑤x ∗ 𝑑∗ 7,91∗0,045
𝑅𝑒 = 𝜈
= 39,63∗ 10−6
= 10628 (5.5.)

Srednji hidraulički promjer:

2∗[𝑠∗(𝑠1 − 𝑑v )−2∗𝑡∗ℎ] 2∗[25∗(75−31,8)−2∗2∗75

𝑑e = = = 122,2 [𝑚𝑚] , 0,12 [𝑚]
2∗ℎ+𝑠 2∗75+25

(5.6.)
Eulerov broj:

𝑑
𝐸𝑢 = 5,4 ∗ ( )0,3 ∗ 𝑅𝑒 −0,25 ∗ 𝐶z (5.7.)
𝑑e

Izraz je važeći u području 2,2 ∗ 103 < 𝑅𝑒 < 1,8 ∗ 105

𝐶z = 1,134 za 𝑧 > 10
0,045
𝐸𝑢 = 5,4 ∗ ( 0,12 )0,3 ∗ 10628−0,25 ∗ 1,134 = 0,449

𝜂 21,53∗10−6
𝐸𝑢r = 𝐸𝑢 ∗ ( 𝜂w )n = 0,449 ∗ (23,97∗ 10−6 )1,24 = 0,393 (5.8.)

𝑁𝑠
𝜂w = 21,53 ∗ 10−6 [ ] za temperaturu stijenke cijevi 𝑇W,SR = 220 [°C]
𝑚2

0,196 0,196
𝑛 = 0,968(−1,076∗ 𝑅𝑒 ) = 0,968(−1,076∗ 10628 ) = 1,24

Pad tlaka uslijed trenja:

𝐸𝑢r 0,393
𝛥𝑝tr = 2
∗ 𝜌 ∗ 𝑤x2 ∗ 𝑧 = 2
∗ 1,19 ∗ 9,362 ∗ 13 = 266,3 [𝑃𝑎] (5.9.)

Pad tlaka uslijed akceleracije:

𝑇2 − 𝑇1 357−458
𝛥𝑝a = ` ∗ 𝜌 ∗ 𝑤x2 = ∗ 1,19 ∗ 9,362 = −15,4 [𝑃𝑎] (5.10.)
𝑇M 680

𝑇M` = 𝑇SR + 273 = 407 + 273 = 680 [𝐾]

38/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Pad tlaka uslijed gravitacije:

𝛥𝑝g = 𝑔 ∗ (𝜌2 ∗ ℎ2 − 𝜌1 ∗ ℎ1 ) = 9,81 ∗ (1,19 ∗ 6,6 − 1,01 ∗ 7,9) (5.11.)

𝛥𝑝g = −1,22 [𝑃𝑎]
𝑚3
𝜌2 = 1,19 [ ] kod temperature 458 [°C]
𝑘𝑔

𝑚3
𝜌1 = 1,01 [ 𝑘𝑔 ] kod temperature 357 [°C]

ℎ1 = 7,9 [𝑚] - visina na ulazu u zagrijač vode

ℎ2 = 6,6 [𝑚] - visina na izlazu iz zagrijača vode

Ukupni pad tlaka:

𝛥𝑝 = 𝛥𝑝tr + 𝛥𝑝a + 𝛥𝑝g = 266,3 − 15,4 − 1,22 = 249,6 [𝑃𝑎] (5.12.)

5.2. Pad tlaka u zagrijaču vode ECO 3

Pad tlaka u zagrijaču vode računa se po izrazu:

𝛥𝑝 = 𝛥𝑝1 + 𝛥𝑝2 + 𝛥𝑝3
Gdje je: 𝛥𝑝1 – pad tlaka na ulaznom kolektoru
𝛥𝑝2 – pad tlaka na izlaznom kolektoru
𝛥𝑝3 – pad tlaka u cijevnoj zmiji

𝑢12
𝛥𝑝1 = (𝜉1 + 𝜉2 ) ∗ 2
∗ 𝜌1 (5.13.)

𝑘𝑔
𝜌1 = 717 [𝑚 2] – gustoća vode na ulazu u kolektor

4∗ 𝐷 4∗5,15 𝑚
𝑢1 = 𝜌 2 = 717∗0,082 ∗ 𝜋
= 1,428 [ 𝑠 ] (5.14.)
1 ∗ 𝑑2 ∗ 𝜋

39/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

Koeficijent otpora strujanja za kolektor:

𝑑12 ∗ 𝜋 0,12 ∗ 𝜋
𝐹p = 4
= 4
= 0,00785 [𝑚2 ] (5.15.)
2∗ 𝜋
𝑑u 0,02542 ∗ 𝜋
𝑓t = 4
= 4
= 0,0005067 [𝑚2 ] (5.16.)

𝑛` = 2 ∗ 𝑛 = 2 ∗ 13 = 26
𝐹p 0,00785
Za = = 0,57 → 𝜉1 = 1,6
𝑛` ∗ 𝑓t 26∗0,0005086

Za radijalni ulaz u kolektor → 𝜉2 = 1,1

1,4282
𝛥𝑝1 = (1,6 + 1,1) ∗ ∗ 717 = 1973 [𝑃𝑎]
2

Pad tlaka na izlaznom konektoru:

𝑢22
𝛥𝑝2 = (𝜉3 + 𝜉4 ) ∗ 2
∗ 𝜌2 (5.17.)

𝑘𝑔
𝜌2 = 665 [𝑚2 ] – gustoća vode na izlazu iz kolektora

4∗ 𝐷 4∗5,15 𝑚
𝑢2 = 𝜌 2 = 665∗0,082 ∗ 𝜋
= 1,54 [ 𝑠 ] (5.18.)
2 ∗ 𝑑2 ∗ 𝜋

Koeficijent otpora strujanja za kolektor:

𝜉3 = 𝜉1 = 1,6
Za radijalni izlaz iz kolektora → 𝜉4 = 1,0

1,542
𝛥𝑝2 = (1,6 + 1,0) ∗ ∗ 665 = 2050 [𝑃𝑎]
2

Potrebno je uzeti u obzir da su dimenzije ulaznog i izlaznog kolektora iste.

Pad tlaka u cijevnoj zmiji:

𝑢22 𝐿uk
𝛥𝑝3 = 2
∗ 𝜌 ∗ (𝑓 ∗ 𝑑u
+ ∑ξ) (5.19.)

40/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

𝜌1 + 𝜌2 665+717 𝑘𝑔
𝜌= = = 691 [ ]
2 2 𝑚2

𝐿uk = 2,6 [𝑚]

𝑓 = 0,02575

4∗ 𝐷 4∗5,15 𝑚
𝑢3 = 2∗ 𝜋 = = 0,565 [ ] (5.20.)
𝑛` ∗𝜌∗𝑑u 26∗691∗ 0,02542 ∗ 𝜋 𝑠

∑ξ= 𝜉7 + 𝜉5 + 𝜉6
𝜉7 = 0,5 – koeficijent otpora strujanja na ulazu u cijev
𝜉5 = 1,0 – koeficijent otpora strujanja na izlazu iz cijevi
𝜉 ` = 0,38 – koeficijent otpora strujanja za luk 180o

𝑧 14
𝜉6 = (2 − 1) ∗ 𝜉 ` = ( 2 − 1) ∗ 0,38 = 2,28 (5.21.)

∑ξ= 0,5 + 1,0 + 2,28 = 3,78

0,5652 2,6
𝛥𝑝3 = ∗ 691 ∗ (0,02575 ∗ + 3,78) = 707 [𝑃𝑎]
2 0,0254

Ukupni pad tlaka u zagrijaču vode:

𝛥𝑝 = 𝛥𝑝1 + 𝛥𝑝2 + 𝛥𝑝3 (5.21.)

𝛥𝑝 = 1973 + 2050 + 707 = 4730 [𝑃𝑎]

Pad tlaka uslijed akceleracije je zanemaren.

41/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

6. ZAKLJUČAK

U ovom radu izvršen je proračun lamelnog zagrijača vode 3 (ECO 3) s pločastim

lamelama. Materijal koji je korišten za cijevni snop je P235GH TC2 dok je za pravokutna
orebrenja korišten ugljični čelik. Kroz orebrenje dimenzija 145mm x 70mm prolaze dvije cijevi
dimenzija poprečnog presjeka 31,8 mm.
Sa ovim proračunom izvršeni je kontrolni toplinski proračun za odabrane dimenzije
ogrjevnih površina te su izračunati padovi tlaka na strani dimnog plina i na strani vode. Iz
proračuna je vidljivo da je temperatura dimnog plina na izlazu iz zagrijača vode još uvijek visoka
te je potrebno ugraditi još nekoliko paketa zagrijača vode kako bi temperatura dimnog plina pala
na maksimalnih 140 °C prije ulaska u dimnjak. Takav isti zaključak se nameće spoznajom da je
ulaz vode u seriju zagrijača 105 °C što trebaju ostali zagrijači podići na višu temperaturu,
odnosno temperaturu ulaza u zagrijač 3.
Koeficijent prijelaza topline moguće je dodatno povećati promjenom geometrije
izmjenjivača topline, na primjer valovitim lamelama ili orebrenjem iza cijevi gdje se uglavnom
javljaju vrtloženja i slabije je zagrijavanje medija. Mogućnosti je mnogo i da bi se postigli što
kvalitetni rezultati, potrebno je izvršiti detaljnije usporedbe između pojedinih izmjenjivača
topline.

42/43
Matej Buntić: Proračun zagrijača vode Završni rad

7. LITERATURA

[1] Lobšajd, H. (1971.): Vodena para, Babcock-priručnik, Građevinska knjiga, Beograd

[2] https://www.wikiwand.com/hr/Kotao, (10. kolovoza 2019.)
[3] Yunus A. Cangel, (2002): Heat Transfer a Practical Approach, McGraw Hill
[4] Ramesh K Shah and Dušan P. Sekulić, (2003): Fundamentals od Heat Exchanger Design,
John Wiley & Sons,New Jersey
[5] https://thewick.info/4614-how-to-choose-a-heat-exchanger.html, (15 kolovoza 2019.)
[6] Walter Wagner, (1985): Thermische Apparate und Dampferzeuger – Planung und
Berechnung, Wurzburg
[7] Ladislav Kreuh, (1978.): Generatori pare, Školska knjiga, Zagreb
[8] Yudin, Tokhtarova. (1974.):Hidraulic Drag of Finned Tubes of Finned Tubes in
Crossflow, Energomashinstroeniye

43/43