Professional Documents
Culture Documents
Siromaštvo I Zaduženost U Bosni I Hercegovini
Siromaštvo I Zaduženost U Bosni I Hercegovini
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ SOCIJALNOG RADA
Paula Bunčić
4. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 12
LITERATURA ......................................................................................................................... 13
1. UVOD
1
2. SIROMAŠRVO U BOSNI I HERCEGOVINI
Stope zaposlenosti su i dalje izuzetno niske, gotovo jedna polovina stope Europske unije, što
je najvećim dijelom posljedica niske stope udjela radne snage kod ekonomski aktivnih
starosnih grupa, kao i vrlo visokih stopa nezaposlenosti, osobito kod mladih.
Nadalje, stope zaposlenosti žena su izuzetno niske, što ukazuje na značajne rodne
nejednakosti na tržištu rada a osim toga zaposlenost u tzv. sivoj ekonomiji je velika i povećala
se kao posljedica krize.
Prema podacima iz Ankete Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine u prvoj polovici 2015.
godine stope aktivnosti i zaposlenosti su iznosile 44,1% i 31,9%, dok su u 2014. godini bile
42,1% i 30,2%. Stope su bile značajno više za muškarce nego za žene. Stope aktivnosti i
zaposlenosti za muškarce iznosile su 55,1% i 40,9%, dok su za žene iznosile 33,5% i 23,2%.
Stope aktivnosti i zaposlenosti su bile najviše u starosnoj grupi 25 do 49 godina (73,6% i
53,9%).
2
2.2. Istraživanje o siromaštvu u Bosni i Hercegovini
Istraživanje je pokazalo da se 19,5% stanovništva BiH nalazi ispod opće linije siromaštva, s
potrošnjom manjom od oko 2 000 KM te da se dodatnih 30% stanovništva nalazi neposredno
iznad ove granice, i pokazuje iznimnu vulnerabilnost na nepovoljne ekonomske šokove
(Bašić, 2013:126).
3
3. ZADUŽENOST U BOSNI I HERCEGOVINI
Javni je dug jedna od ključnih ekonomskih varijabli pri određivanju gospodarske politike.
Njega čine novčani iznosi koje pozajmljuje država kako bi financirala prošle proračunske
deficite. Javni je dug akumulirani višak trošenja nad prihodima koji su ostvareni u
prethodnom razdoblju. S druge strane, proračunski deficit ukazuje da su državni rashodi veći
od državnih prihoda, pa iznos deficita povećava dug koji se mora financirati pozajmljivanjem.
Dok se proračunski deficit formira i mjeri tijekom određenog razdoblja, veličina javnoga duga
utvrđuje se na određeni dan i predstavlja kumulativ prošlih proračunskih deficita. U
gospodarstvu u kojem bruto domaći proizvod (BDP) realno raste, relevantniji je odnos javnog
duga prema BDP od apsolutne razine duga. Razina javnoga duga na kraju razdoblja t jednaka
je stanju javnoga duga na kraju razdoblja t-1 uvećanoga za iznos realnih rashoda za kamate u
razdoblju t i iznos primarnoga deficita u razdoblju t:
Bt = javni dug
Tt = javni prihodi
Javni se dug može financirati fiskalnom politikom, tj. oporezivanjem ili pozajmljivanjem na
domaćem financijskom tržištu (bilo zaduživanjem kod banaka ili izdavanjem vrijednosnica
javnoga duga-trezorskih zapisa i obveznica na domaćem tržištu kapitala), ili, pozajmljivanjem
na vanjskom financijskom tržištu (pozajmljivanjem od međunarodnih financijskih institucija
ili izdavanjem vrijednosnica javnoga duga na inozemnim tržištima kapitala denominiranima u
raznim valutama) i prodajom imovine (npr. prihodima od privatizacije). Kao mogućnost
postoji i zaduživanje države kod središnje banke bilo u obliku izravnih kredita ili da središnja
banka kupi državne vrijednosnice. Dapače, u mnogim je manje razvijenim zemljama jedna od
zadaća središnje monetarne vlasti kreditiranje države uz minimalnu kamatnu stopu. Osim što
ima inflacijski učinak, ovaj se oblik financiranja javnoga duga potpuno protivi tržišnim
načelima koja zahtijevaju da se sve financijske potrebe zadovoljavaju na tržištu uz jednake
4
uvjete, pa makar se radilo i o državi. I ugovor iz Maastrichta iz godine 1992. zabranjuju
zaduživanje države kod središnje banke (Kolačević, Hreljac, 2011:212-213).
Ekonomska politika države istodobno teži ostvarenju dvaju ciljeva: visoke razine zaposlenosti
i stabilnosti cijena. Njima valja dodati i element vanjske ravnoteže, dakle, ostvarenje
ravnoteže na tržištu odnosa s inozemstvom (Brümmerhoff, 2000:382).
Javni dug Bosne i Hercegovine smješten je unutar granica maastrichtskih kriterija u iznosu do
60% GDP-a te, s obzirom na trenutačno stanje, Bosna i Hercegovina pripada skupini država
koje imaju srednje visoku razinu zaduženosti jer im javni dug iznosi oko 40% GDP-a (Marić,
2012:32).
Prema Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine, GDP je u 2011. godini iznosio
25.390 milijuna KM, a udio javnoga duga u GDP-u iznosio je 39,3%.
5
Tablica 1. Pokazatelji javne zaduženosti Bosne i Hercegovine u razdoblju od 2007. do 2011. godine
Izvor: Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine, Informacije o stanju javne zaduženosti Bosne i
Hercegovine
Vanjski dug najniži je tijekom prve dvije godine navedenoga razdoblja te u 2009. godini raste
za oko 4% BDP-a. Nadalje, od 2009. godine njegova vrijednost raste i do 2011. godine
povećava se za oko 5% BDP-a. Unutarnji dug smanjuje se u većem dijelu navedenoga
razdoblja te u prvoj godini ima najveći udio u BDP-u. Godine 2008. pada za oko 10% te do
kraja razdoblja raste za 1%. Kada je riječ o javnome dugu, stanje je slično kao i kod
unutarnjega duga – u prvoj godini najveći je udio javnoga duga u BDP-u. U 2008. godini
primjetan je pad od oko 10%, a do kraja razdoblja u svakoj godini raste za oko 4%, dok u
2011. godini raste samo za 1%. Servisiranje javnoga duga tijekom prve tri godine ostaje u
vrijednosti od 5% do 6%, dok se tijekom posljednje dvije godine povećava za 1%.
6
okolnim zemljama, to samo po sebi nije dovoljno za donošenje zaključka o tome da je Bosna i
Hercegovina u boljem položaju (Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine, 2011).
Tablica 2. Dinamika kretanja vanjskoga duga Bosne i Hercegovine (1996. – 2011.), milijuni KM
Izvor: Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine, Informacije o stanju javne zaduženosti Bosne i
Hercegovine
Prvi dio tablice koji pokazuje specifičnosti vanjskoga duga odnosi se na razdoblje od 1996. do
1999. godine. Ovdje nalazimo najniže vrijednosti duga u odnosu na ostatak tablice.
Razdoblje od 2009. do 2011. godine označava najveći rast duga. Dug se povećao za ukupno
1426 mil. KM, a najveći dio tog povećanja dogodio se na prijelazu iz 2009. u 2010. godinu.
7
Slika 1. Struktura vanjskoga duga Bosne i Hercegovine prema kreditorima
Izvor: Marić, Željko. Javni dug i dužnička kriza (primjer Bosne i Hercegovine) – pregledni rad. Oeconomica
Jadertina 2/2012. 34. str.
Najveći vanjski dug postoji prema Svjetskoj banci i iznosi 37,46%, dok je dug najmanji
prema Europskoj banci za obnovu i razvoj. Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond,
iako su međunarodne ustanove, u ovome slučaju sa svojim sjedištima u Washingtonu
predstavljaju kreditore američkoga područja, a Bosna i Hercegovina prema njima ima najveći
vanjski dug koji iznosi 55,24%. U drugu skupinu kreditora ubrajaju se Europska investicijska
banka, Europska banka za obnovu i razvoj te Pariški i Londonski klub, čiji udio ukupnoga
vanjskog duga iznosi 38,34%. U ovoj skupini uglavnom su kreditori s europskoga područja.
Ostatak kreditora tvori najmanju skupinu te vanjski dug Bosne i Hercegovine prema njoj čini
12,42%.
8
Tablica 3. Tekući račun Bosne i Hercegovine (u milijunima KM)
Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine, Godišnji izvještaj 2011., 33. str.
Najveći porast minusa vidljiv je na prijelazu iz 2007. u 2008. godinu, kada se povisio za oko
1,136 mil. KM – u tom je razdoblju ostvaren najveći minus. Uz deficit tekućeg računa, Bosnu
i Hercegovinu u nepovoljan položaj stavlja i deficit državnog proračuna zbog političkog
ustroja u kojem nalazimo pet razina vlasti. Takav je ustroj iznimno nepovoljan te uzrokuje
ogromnu javnu potrošnju (Marić, 2012:37).
Sustav od pet razina vlasti prevelik je teret za državu u kojoj je javna potrošnja ionako velika.
U takvim je okolnostima gotovo nemoguće provesti plan koji će utjecati na smanjivanje
dužničkoga tereta. Teži li se smanjenju zaduženosti, potrebno je rekonstruirati sustav vlasti,
što bi povoljno utjecalo na način reguliranja duga. Uz probleme makroekonomskih
zaduženosti s kojima se Bosna i Hercegovina suočava i koji su prisutni zbog očito pogrešne
makroekonomske politike cjelokupne države, velik dio odgovornosti za takvo stanje može se
pripisati međunarodnim agencijama koje daju ocjene kreditnog rejtinga zemlje (Marić, 2012).
9
razvoja smjestiti industrijalizaciju i nacionalne banke. Postoje mnogi prijedlozi vezani uz
moguće načine smanjivanja duga i rješavanje izvora zaduživanja, no većina literature i autora
dolazi do jedne dodirne točke. Riječ je o javnoj upravi, aparatu koji je pretežak za održavanje
zbog svoje veličine, čijim bi se reformama utjecalo na smanjivanje potencijalnoga vanjskog
duga. Reforme bi trebale učiniti javnu upravu puno efikasnijom od trenutačne i stvoriti
određeni stupanj učinkovitosti koji će rasteretiti državu od vanjskih zaduživanja. Zajedno s
povećanjem izvoza koji bi pozitivno utjecao na GDP trebalo bi posvetiti pažnju načinu na koji
se koristi kredit s obzirom na javni sektor. Postoji određeno pozitivno uvjerenje prema kojem
bi takav pristup utjecao na ekonomski razvoj te potaknuo kretanja u pozitivnom smjeru, što bi
budućim naraštajima omogućilo uspješniju borbu s problemom zaduživanja.
Iznos i veličina duga ne svrstava Bosnu i Hercegovinu u skupinu zemalja s visokom razinom
zaduženosti, no, bez obzira na ocjene javnoga duga, riječ je o gospodarskim trendovima koji
odlučuju o kretanju zaduživanja u budućnosti.
Na osnovu odluka Vijeća ministara, BiH je potpisala ugovore za izradu i praćenje suverenog
kreditnog rejtinga BiH s dvije međunarodne rejting agencije Moody's Investors Service i
Standard & Poors. Potpisnik u ime BiH je Ministarstvo financija i trezora BiH. Centralna
banka BiH, u svojstvu fiskalnog agenta Ministarstva financija i trezora BiH, koordinira izradu
10
i praćenje suverenog kreditnog rejtinga BiH. Te ocjene služe kao javno dobro jer ih koriste,
između ostalih i kreditori i dioničari, kad odlučuju o posuđivanju i ulaganju svog kapitala u
druge zemlje. Pad kreditnog rejtinga zemlje znači veće kamatne stope i teže uvjete
zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala, smanjenje investicija, rast nezaposlenosti i
slično. Zbog političke nestabilnosti i loših ekonomskih trendova, kreditni rejting BiH je
zadnjih godina snižavan u više navrata, a zadnja ocjena agencije Standard & Poor's od
13.ožujka 2015. godine, potvrdila je BiH suvereni kreditni rejting „B sa stabilnim izgledima“
(Centralna banka BiH, 2015).
11
4. ZAKLJUČAK
Prema metodologiji Statistike državnih financije (GFS) MMF-a, opća država u BiH sastoji se
od središnje države i lokalnih vlasti. Središnja država uključuje proračunske institucije (BiH
institucije, proračun FBiH, 10 kantona te proračune RS-a i Brčko Distrikta), izvanproračunske
institucije u entitetima i Distriktu te izvanproračunske socijalne fondove u entitetima i
Distriktu. Izvještavanje prema MMF-ovoj metodologiji uključuje i fiskalne operacije
entitetskih Uprava za ceste koje se financiraju od neizravnih poreza te prihode i rashode po
osnovi međunarodnih projekata. U BiH postoji proračunski deficit na svim razinama vlasti.
Sredstva za pokriće deficita nalaze se kod kreditora među kojima su najviše međunarodne
financijske institucije poput Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, Europske
investicijske banke i sl. Razlozi zaduživanja kod inozemnih umjesto kod domaćih kreditora su
prvenstveno povoljnije kamatne stope otplate kredita što predstavlja povoljniji oblik
zaduživanja za državu. Široko je potvrđeno da fiskalna politika može stimulirati ili
destimulirati ekonomski rast. Tekući javni izdaci mogu promovirati privatno ulaganje u
kapital i poboljšati tehniku proizvodnje. Javno ulaganje u fizičku infrastrukturu ili u ljudske
resurse može povećati proizvodnost i kapitala i rada. Porast javne zaduženosti BiH i
neizvjesnost u njezinoj održivosti posljedica su ekonomskih neuravnoteženosti kao što su
deficit tekućeg računa, deficit proračuna, pogrešne makroekonomske politike i drugih uzroka:
politička nestabilnost, nizak kreditni rejting, promjena tečaja na međunarodnom deviznom
tržištu i dr.
12
LITERATURA
13
Popis slika
Slika 1. Struktura vanjskoga duga Bosne i Hercegovine prema kreditorima ( Marić, Željko.
Javni dug i dužnička kriza (primjer Bosne i Hercegovine) – pregledni rad. Oeconomica
Jadertina 2/2012. 34. str.)............................................................................................................8
Popis tablica
Tablica 2. Dinamika kretanja vanjskoga duga Bosne i Hercegovine (1996. – 2011.), milijuni
KM (Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine, Informacije o stanju javne
zaduženosti Bosne i Hercegovine)..............................................................................................7
Tablica 3. Tekući račun Bosne i Hercegovine (u milijunima KM) (Centralna banka Bosne i
Hercegovine, Godišnji izvještaj 2011., 33. str.)..........................................................................9
14