Biblioteka Darovito dijete I. kolo, 2. knjiga ~ 2. izdanje Jasna Gvetkovié Lay i prof. dr. sc. Ana Sekulié Majurec Darovito je, Sto éu s njim? Priruénik za odgoj i obrazovanie darovite djece predSkolske dobi lzdavat: Alinea, Zagreb, Viaska 66 tel, 4655-060 Tax O1/4655-058 e-mail: alinea@zg.hinethe wwwalinga.he Sulzdavat: Centar za poticanje darovitosti djeteta "Bistric” Zagreb, Nikole Paviéa tel, 091/7676-528, 09913878-471 emai: nadarenost@hi hinethr www.nadarenost.net Copyright © Alinea 1998. i 2008. Sva prava pridrZana. Nit jedan dio knjge nije dopusteno kopirati, Korstit ili eproducirat u bilo kojem obliku it na bilo koji nar Gin bez prethodnoga pisanog dopustenja izdavaéa, oss u slutajevima kratkin navoda u struénim élancima i prikazima uv mediima jaynog propéavanja. Za izdavaéa: Vanja Monti Graovac Recenzija: prof. dr. sc. Majda Rijavec Glavna i odgovorna urednica: Vanja Monti Graovac Jeziéna, graficka i kompjutorska obrada: Alinea Realizacija: Josip Graovac Cited: Danko Jaksié, prof Tisak: Orka promet Tiskano: fistopad 2008. godine ISBN 978-953-180-061-7 CIP zapis dostupan u racunainom katalogu Nacionalne i sveusiligne krijznice u Zagrebu pod brojem 677501 2 Jasna Cvetkovié Lay « Ana Sekulié Majurec DAROVITO JE, STO CU S NJIM? Priruénik za odgoj i obrazovanje darovite djece predSkolske do! 2. izdanje Alinea Zagreb, 2008.SADRZAJS PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU -- |, poglavje: © KOJOJ DJEC! GOVORIMO? MALO TEORIJE— Primjer iz prakse. 1.1. Tko je "darovito dijete"? — 1.4.4, Definleja darovitosti— 1.1.2, Darovitost — talentiranost: darovitost kao potencijal | darovitost kao produkt 4.1.3, Osnovne sastavnice darovitosti— II. poglavije: KAKVI SU ONI, ZAPRAVO? OSOBITOSTI DAROVITE OJECE I NASE ZABLUDE O NJIMA. Primjeri iz prakse —— 2.1, Kako prepoznati darovito dijete predSkolske dobi? 2.2. U Gemu najéesée grijesimo? ~ 2.2.41. Obiteliski status djeteia 2.2.2. Ponasanje djeteta - 2.2.3. Znanje djeteta ~ 2.2.4. Telesnlizgled | razvo|djeteta — 2.3, Neke osnovne potrebe darovitog djeteta tu odgojno-pbrazovnom procesu —~ 2.4, "Nezgodna’ ponaanja darovite djece zbog nézadovaljenth razovnih polreba 2.8, Najéesce predrasude prema darovito} dject i programima za darovite-46 U, poglavije: STO 1 KAKO RADITI S DAROVITOM DJECOM U PREDSKOLSKIM USTANOVAMA ~ Primjer iz praks 3.1. Vadnost uvazavanja osobitest darovitedjece i njhevin specifiénih potreba u odgoju i obrazovanju —~- 3.2. Osnovno naéelo rada s darovitom djecom predskolske dobi Uvrtiéu: individualizacija | diferencijaciia: 3.8, Natela za izradu programa za darovit 3.4. Kako primijeniti ova naéeta u radu? 3.5. Moguti pristupi radu s darovitima- 3.6, Ozragje u skupini-— IV. poglavije: KAKVA ODGAJATELJA TREBA DAROVITO DJETE Primjeri iz prakse — 4.2, Kakav odgaiatelj treba darovitim prod8kolcima? 4.3. Sto uinit kako biste postal bol odgajatel darovte doce? 4:4, Kaka to primijeniti u praksi?—— 4.4.1, Upotrijebite humor u obrazovaniu darovitihV. poglaviie: AKTIVNO UCENJE | KREATIVNO MISLJENJE DAROVITE DJECE Prine tz prakse—— = — 5.1. Akthno uGenje i darovito djto 35 5.2. Mnogo pitam — mnogo znam: znanost na dedi nin oS 5.2.1. Djetll pokusi-——e 5.3, Mojo) ma8t nema kraj: poticanle dvergeninog milena ‘darovtecjoce 5.3.1. Igre za poticanje. kreativnog misiienja ——- 532. Zamisl~ utiniprimjenigara za rezuanjo reatvnog izrazavanja pokretom 5.3.8, Problem su meni ak, jer se rjeSi mode evan igre za poticanje kreativnog rjeSavanja problema 5.4, Odgovor ja svaki tam ~jer bz oak ja marn Paticanje verbalnih sposobnost djetetan 5.44. Primjeraktivnost za poticanje verbanih spasobnosti jetta 5.8. To smisit mogu lako~ jor ja mist vlim jae Jo nekolko igara za potcarje misaonih neocon Priiog: VJEZBA ~ sti u Podruéju kreativnosti —. Prilog: DIDAKTICKA SREDSTVA. 137 8.5; Britoda djetje spoznaje — dobra osnova za djedji rad na projekt =n 1a6 6.2. 810 je projekt? ~ nail 6.2.1. Osnovna nagela aia na projektu — 6.2.2, Aktivnostidjetetatiekom rada na projekt 6.3. Etape rada na projektu 8.4 Osobitest projektnog planiani 6.5. Vioga djeteta u projektu 8.6. Uloga odgaiatelja ~ voditeja projekta— Prilog: VJEZBA ———————— — Vil. pogtavije: DAROVITO DIJETE | RAGUNALO. Primer iz pase ———___ 7-1. Digcu odgajamo danas — za sutra. Za kakvo sutra? 7.2. Sto moze predSkolac u susretu s raéunalom? — 167 73 fake odsaiatel moze koristt ragunalo u radu s darovitom decom? « 1e0 7.3.4, Ratunalo kao elektronska igratha os 7.3.2. Ragunaio kao elektronsk ube 7.33, Ragunalo kao elektronska igraonica-zabavisto 7.3.4, Ragunalo kao elektronska bijeznica- 7.3.5. Radunalo kao elektronska olovka 7.36. Ratunalo kao elektronsica % 7.3.7. Ragunalo kao "eloktronsko PRILOG: Poticanje kreativnosti | izrada viastitih projekata LITERATURA, — BILIESKA 0 AUTORICAMA-—_ PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU itosti je 2a osobe koje su ti- ruéavanjem fenomens darovitosti je uoteno da je jekom 2votaiskazale darovitont vio vel nada imalo razdoblje nji- hovadjtinjstva,posshno predskosko dob. Kako ufo vrijeme mnogo dese boraviu pedskolskim usanovama, ge su izlotea osmjenim odgojnim uijecajima, vazno je pomoéi praktiarima u sustava odgoja i obrazovanja da se straéno ‘osposobe za rad $ darovitom djecom, kako bi Kompetentnije Poti cal nov rave Ovaeknga maa sa lfm da bude podria | putkaz praitiarima pri nedoumicama na koje nailaze u poticanju razwoja darovi ti djece predskolske dobi. - ; ‘Da bi teat bilo lake patti, dane bi doslo do pogresih zakljucka, vaino je naglasiti sliedeée: ; rasta ah ees mee Sebo ed se smatratisiguraim pokazateliem da Ge dijete i tijekom svogs kasnijeg divota bil darovt, isto kao Hose | ostanak ikazivanjadarovitst ovoj dobi ne moze uzeti kao pouzdani zak da ono kasnije nese poKazati darovitost « nekom podruéju. i i i i ispravni jivati izraz, ‘ djecu pred3kolske dobi ispravnije primjenjivat parte ez tee pret bt pera nna rs je djece mozemo smatrati potencijalno darovitima j/li talentiranima nekom podrugju. Name he ite rnvi vou darovtostalen inka ga v nom rut Sv aktivosti evs, osim o onome Je a svijet donielo ro Ecajem io bain ottistin Catton kjina€e bi (lodeno ko Zivot, osobito tjekom ranoga dint, Zbog toga sirwnjal ko} routs val ova)fenomen upozoravaju da je upravo tekom predSkalske bt pot- rebno pot rzvo) sv pstjeih poten, p to ion podria ko- jab se mogl ravi intnzivlje i matajije od drug i kasi ska kao darovitost. A znatajan doprinos velo éesto daju upravo praktigari u sus- tavu predSkolskog odgoja i obrazovanja. S obsirom ne fo da se Zakon o prekolskom odgoju i naobrazhi 997) provodi u praksi, ostvarile su se pretpostavke za uspostavljanje sustavne skr- " Prema novijim pokazatejima ECHA, specijalistitkog studija za odgajetelie, ime- ike dove se smut ado post exe w tne} sap sop "ha mai ean eovia intelgens, a visokomaposetan inet iskaaje 12-13 posto oni koji imaju natprosieéna postignua (Hanna Vock, Institute for Pre School Advance of Gifted Children, Bonn, Germany)bi o darovitoj djeci u predskolskim ustantovama u Republici Hrvatskoj. Sto- ¢ga je Ovaj priruénik namijenjen ponajprije praktigarima u redovnim progra- mima vitiéa, ali i onima koji rade s darovitom djecom u drugim vrstama predskolskih programa (kracim specijaliziranim, cioogaéenim, dodatnim i os- talim). Praktiéna primjena ovdje predstavijenih informacija bit ée nesto lakSa is- ‘kusrim odgnjateliima nego potetnicima. Medutim, za uspjeh odgajatelja u radu s darovitom djecom, osim stetenog iskustva, potrebna je i Zelja da u tome uspiju, odnosno interes da nesto vise nauée 0 tom podrugju ~ sto im cova knjiga omoguéuije. U kanjizi je dana sinteza suvremenih zmanstvenih spoznaja s podruéja rada s darovitom djecom predskolske dabi, uz prikaz iskustava stetenih neposre~ dnim radom s odgajateljima kroz praktiéne vjezbe i edukacie, te s darovi- tom djecom u radionicama Centra "Bistrig”. ‘Aktivan doprinos njezinu nastanku stoga nisu dali samo zmanstvenici koji se bave prouéavanjem fenomena darovitosti nego i odgajatelji-praktigari, en- tuzijasti koji su pokazali da se, uz dodatno osciono Zalaganie, uvijek nesto ‘moze uéiniti za takvu djecu. S druge strane, darovita djeca, polaznici radio- nica, svojim su aktivnostima i ponasaniem potvrdila veéinu onoga to se 0 acovitima moze pronaéi u struénoj literatur. Ovaj je priruénik pokuSe} da se utini mal, ali vrlo konkretan korak nap- rijed u osmi8hjavanju odgojne prakse s darovitom djecom u naSim vrigima pa i nizim razredima osnovnih Skola, Koji se uklapa u promjene predSkol- skoga i Skolskoga odgojno-obrazovnog sustava u nas. U prirusniku se ukratko prikazje fenomen darovitosti, daje se pregled specifignih ponasanja darovite djece predskolske dobi i njihos patreba ko- je treba uvazavati kako bi se potaknuo razvoj njihove darovitosti, te pregled moguéih naéina rada s darovitima u redovnim i kragim programiina. Zatim slijedi nit primjera aktivnosti od kojih prakti¢ar moze odabrati one koje nite odgovarjunjegovimsklonotia,iskese i moguénostima i vedbe. Polazeti od navedenog,ciljevi svakog od poglavija jesu: 1. Prosiriti enanje praktigara o fenomenu darovitosti, potaknuti njihovu osjedjivost za prisutnast potencijalno darovite ajece w odgojnie skupi- nama te im pomoéi da Sto bolje razumiju one njihove osobitosti koje th dine darovitima, Stoga sa u prvame poglaviju dane osnovne obavijestio fenomenu da- rovitost i glavnim znaajkama ponaBanja koje vkszaju na darovitost. Posebno su obradene osnovne sastavnice darovitost: sposobnosti, ne- ke osobine lignosti i kreativnost — kako bi svi koji rade s djecom razvili petrebne viestine promatranja i pravodobnog woavanja osobina koje u- kazuju na darovitost. 2. Pomoéi praktigarima da pravodobno uode potencijalno darovits djecu * te prepoznaju njihove asobitost i posebne potrebe a °y rigome poglaviju opisane sa osnovs tancalke daravowy Ree solakog djeteta radi lakeg spoznavanja o kak je dtety ies Ee 0 darovitost uspjeSnije poticala, dan je pregled potre! nom al sare snczgeraih" ponaSanja darovite djece, Koja su im svo}svegs SFO ree ty potra i moguenost, a kaa je nizno poznavat, Ove OF P62 we ctpomogt praktitazima da u radu s darovitor djevom buch SEMIN | nae pomoe’ pra povremeno ini da je mma "nemoguée” 26, ‘private darovito dijete takvim kakvo ono jest. . nasa lakfem sagledavarj wash momsénost | opranienia 28 55 witima, kao i moguénosti i ogranisenja wsjeta , Prati ravine 1 mae obludaia | reasidam u pogtet Serovie djece i poticanja njihova razvoje. |. Obavijestt praktiare o osnovniim nagelima i moguénostima radas dar rovitom djecom- _— ei radti 3 darovitem djecom zasjean dagomjan res oh fe w nekim razvijenim zemljama svijeta (opr. u Bria se nc ego cntno skolovnje at | dodano obrazovene 5) prowod ao? onicare, dak ina posietiplomsko}rezini, Gime ont oxposobl any ata 2a1 pose. Cle takve vst Sbrzoain te Ae re ueiteli strug suradnici postanu dovolino Kompetentn cee nant 2a taka fa, kako bi roglt osmiljavet |p {i utinkovite strategije rada s darovitima. stetole Fe tee one mob proved te ome aot ae, snes Mologe i pedagoge, odnosno wsitelje na nekoliko fakuteta Sx Fo ae Reem doaiplomst) | postions ri wi ipak veéina odgejatelje i uéitelja u svoje skupine i raz 7 al pak ving oe yak aus dare, pose, Kako Po ticati razvoj darovitosti. a zari mogu nagi obavijesti o $ ioga u treéemi poglaviju prakti¢ari mogu naéi obavijest y paividualizacijom naéina rada i diferencijacijom sadrZaja rade ‘ovnim naGelom w radu s darovitima; eS de wv. diferenciranog curriculum; © osnovnim naéelima izra - sowie aed sgija rada s darovitimas © prednostima i nedostacima pojedinih strate ¢ nugnim ozragjem u odgojno} skupint ji s darovitim predSkolcima. 4, Upornatiodgajateljes njihovom ulogom ae Premiere ‘ovown poglaviju ukezujemo na znaéaj kot i pate ee ea djeteta, na neke ees ooesi ne a e a7OIe jecom mogd usiniti uspjesnijim kao ina ono na Sto o¢ Fa aoe pose pornos Zl povect sv SF} NOS 9Uz to, posebno sino naglasile vadnost humora u radu s dgrovitom dje- com. 5. Pomodi praktiSarima u izboru konkretnih aktivnosti i igara za darovito dijete. Sto raditi s darovitim djetetom predskolske dobi ~ pitanje je na koje jednostavan odgovor ne postoji. U ovom podrugju nema jednozaénih uuputa ii “recepata", jer je svako darovito dijete draktije posebmo, 810 se ‘mora uvazavati pri odredivanju onoga sto ée se s njime radit U petomu poglaviiu dana su dva kliuéna odgovora na to pitanje: KA~ KO organizirati aktivno uéenje i KAKO poticati kreativno mislienje, Od- ovori na ta pitanja mogu pomoéi svakom vjeStom praktiéaru da gotovo svaki sadr2a) prilapodi darovitom djetetu, To je poglanje zamifijeno kao prijediog moguéih tipova aktivnosti isprobanih kroz petnaestogodisnju praksu u radionicama s darovitom djecom te sazetak onoga Sto struénjaci smatraju potrebnim i Korisnim, primjerice: ‘+ kako organizirati i provoditi pokuse; ‘+ Kako poticati razvoj Kreativnog (divergentniog) mis\jenja; ‘+ kako poticatiKreativno rjeSavanje problema; + kako poticati kreativio izragavanje pokretom i sh ‘+ kako poticati razvoj jezitnih sposobnosti; kako Sirti temeljna znanja djeteta.. U slikovnom dijelu ovoga poglavija dana su neka edukativna sredstva i materijali ahtjevnije didaktigne igre) koje su se pokazale korisnima u radu s darovirima 6 Pomoti praktiarima u organiziranju i provodenju projekata, u kojima se darovito dijete javlja kao inicijator itt sudionik. Premda je rad na projektu samo jedan od moguih natina rada s daro- ‘vitim predtkoleima, & ovom su pogleviju sedsta zanimljiva iskustva wos nisijavanju projekata koja su pokazala da je ovaj nagin rada najdjelot- vomiji ako Zelimo zadovoljiti specifiéne potrebe darovitog djeteta, ne iz- vajajuéi ga pritom iz odgojne skupine. Moguénosti rada s darovitima w pokretanju i osmisijavanju projekata su velike, pa je zbog toga ovom ob- lita rada u predSkolskoj ustanovi dano posebna mjesto. Kako to izgleda u praksi opisano je kroz primjere koji mogu sluditi kao modeli za slitne projekte koje ée praktiéari provodit. 7. Potaknuti praktitare da u radu s darovitom djecom koriste i raéunalo. _ Uovom poglaviju prikazana su pozitivna iskustva u radu $ darovitom djecom na multimedijskom ratunalu, programiranju i gradnji objekata u prividnoj stvamosti svjetske mrede, kao i presjek pokazatelja inozernih ispitivania o pozitivnim stranama interakeije darovitog djeteta i ragunala, 10 sake posite pena potne nam cate ona ee, a NONeRaa Geer as em om et ie Ge potehe 152 ce ows bi St, One Poe rane kroz rie ej oa Foc, cn ce 0 OS nana vie Hao Gavi. owtal w promam radon CoN" ro ar erin speiisost vienthokom vol zovne speiaisice 8 dar je uot da spontane pris 1 lustracij yrijskim gotovo va natela rada s darovitioa, tako da su ‘odli¢na ilustracija teory: ove 8 a wie. ‘ Fa a aeios pie Som vga ‘Ova struéna knjiga 0 darovitim ae pies ik ta yi 9 vin Sti jim se mots peal fa nite tee sae FOIE. ‘akon pr pin pee mei XFS na jeune | pati gcc, wero 6 18 ssn lag ena peo Posdn0g Sete ORR te aa Pl trad i energiiu. ‘kojima je w knjizi rijet. Antorice n1. POGLAVLJE O KOJOJ DJECX GOVORIMO? MALO TEORLIE Priga o djegaku R. Rima 10 godina, Sada ide u éetvrtirazred osnovne skole. Zivi u sredenoj obi- tej s bratom od pet godina i sestrom od dvije godine. U ranoj mu je dobi trebaio malo sna; spavao je kratko i viSe vremena provo- dio budan, Otima je tratio i pratio predmete, okrétao glavee sprams izvora raz- ligitih zvukova, Sa éetiri mjeseca se okretao (bok, trbuh), sa pet je puzao, sa sedam je mogao stajati a u desetome je mjevecu prohodad é samostalno pre- Sao prag. Rano je poéeo hvatati predmete, npr, Samostalno dréati Casu. Nije Yvolio biti sam. Roditeljt bi ga katkad “prevarili™ ukljucivst mu recto, jer nije volio tisinu Bio je vrlo radoznao. Jako su ga zanimala dogadanja w okruéenju. Sa dvije je godine opiaiao i naimanie promiene i poéeo postavijati zahyjevna pitanja. Sa dvije godine i osam mjeseci doslovee je pamtio procitanu pjesmicu tli pric gleiao BF w dnyigue okretao listove i govorio, kao da Cita. Imao je Bogat rjeé- nik. Oko treée godine rado je stvarao svoje rijet-kavanice 2a odredlene predme- te (’siXoaparar"y, U éenriaj,e godini imao vrlo buinu masta, izmisljao je nevie- rojame stvari i smiSljao razlivie zavrsetke njemu poenatih priéa i dogadaja, Njegove najomiljenije igracte su bile 2EGO-kocke, koje je ustraino sastay- yao, Znao je upoirijebiti pravila za sastavljanje (odredivanje ditine kocke prebrajanjem totkica). Rado je igrao i aruge fgre (slagarice, domino, "Memo- 19", "Covjece, ne lui se", Sah), Vet u treéaj godini poznarvao je sve boje i njihove nijanse. Na vetikom papirw snacrtao bi garage razlitih boja iw njih svrstavao automobilice. Veliki interes i znatizelju pokazivao je u podrudju matematickih operactfa. Rado je igrao tg ‘re troketta 5 brojanjems smaprijed 1 unatrag do 20. Inao je odliéno paméenje. Sa pet se godina vrlo dobro sjeéao otredenih do- ‘gadaja od dvije godine unatrag. Tada je naucio état, posve spontano, Rado je éitao leksikone, Rarto je, posve samoinicijativno, poéeo “tipkai” po klaviru é nautio jednostan- ne djecie melodije s notama. Njemacki jezik poceo je utiti iz znatiselje — 0 ée- ‘mu to priéaju baka i mama? Sa duije fe godine sadao asnove skijanja, sa tri je plivao, a sa pet poceo ig- ‘ati tenis -volio je individualne Sportove. U svojoj se skupint u vricw wrlo teéko prilagedavao dnemnom redu i obveza- ‘ma. Tesko je nalazio prijatelie. Dugo mu je trebalo da se veke uz odredenu o- BTana ade Hee ote sto odgajateljice. Preucimao je vode sina dijelio woge | postavljao 2 oj ola kthad Spon oe Tings path zadace. Stoju je vou kathad "isterivan a na toilek reagirao trdoglavoséu i aeresfon Wy 0s sto su doacile do erataiakadjequbion eee Pl Pri oblikovanju i izradilikovnih radova bio je pov Pr cto ie povrsan, nemaran i brz0 caddo- Takav kakav je bio zada a0 je muke odgajateliciu vt siagneno wean: Maa se vise puta mora abrasa eno O0bio Hieise pomogo sivarit, 5 ‘ati psitotogu za, Ljaj je, a ti odgajateljitine i djecakove problene ‘pomoé, ko- Odgajateljica Duska Emersig LL, Tko je “darovito dijete"? CO ii rinnik namijenien . ct ® odgajatelima koji Zele raditi Oe Sebi ats og Kazaa na ahora Csalom djecom, i. prepoznatioscbitect sees MO eae Garevitos. I se javljaju prve poteskoge, Ie ROVE cifignosi wh osobitost J denis eat 528 poke) uopeavaja ito cones Re tae dice, poset ett akoder samo pola woparen eg ES : : niijama nije moa it sve variate roe pant soba Lojeseu tedece gu wine See a Spomenemo "darovito dijte" i Geet Nasa ita to vitae pone ed IS so kaj fommptaajes 2 Be daroviu,nijhovi sa odgovory sages one ial Koj ew vor sadrzavalinekt od ov * Onjeprite vet. * Ona uvijek vise ods fod svoj veSnjaka, * On uviek brEeod svi, # Ona uspfesnije od svojih visnjaka,, * On uvijek bole od drugih, * One najdekge drukéije od sh, 4 Kao darovita, odgajatelft uvijek izdvajaju djecu koja mnoge stvari rade prije, brie, uspjesnije i drukcije od svojit vrénjaka i Koja w tome imaju bola i visa postignuéa. Dobro je znati Nokia israzivania, npr. ono koje su proveli Pegnatot Bireh (1959, ipakdovode w itanje procjenjivacke sposobnost prakticara koji nisu prosli poseban program ‘osposobljavanja za uspjesnije Prepoznavanje darovite djece. U tom su istrasiva. nyju istrafivaci medu velkim brojem djece preditoiske i mlade Skolske dobi, uobi- éajenim testovima, izdvejli darovita djecu — onu ej je 1Q bio 126 ivike. Zatim su 1m istu skupinu djece procjenjvall njihovl odgajatelvucitelt(u nekim inozemning Skolskim sustavimna djeca hreéu w Skolu sa 5 odnosno napredniia isa 4 godine, ‘op. aut}, koji nisu znali prethodne nalaze, Rezultati su pokazali da su oni kao da. rovite Gznaéili samo 45 % diece koja su testovima idenafcirana kao dyosita, 9 istodobno su dak 31 % djece s prosjeénin IQ izdvojilt kao darovitu Opéenito se cesto naglaiava da odgajatelj i ucteljtimaju vige poteskota pri uo- cavanj darovitssti miace djece, posebno one predskolske dobi nego starije, ot. ske djece (Coleman, 1985) 1.1.1. Definicija darovitosti (Odgajatelji se u svojim odredenjima darovite djece usmjenyju na one njiho~ ve osobine koje se lako otavaju kroz njihovo ponaSanje, te posebno na proc- Jeny njibove uspjesnosti v aktivnostime kojima se bave, u odnose prema usp- Jjesnosti njihovih vrsnjaka, Takav natin odredivanja darovite djece u skladu je Sa suvremenim odredenjima tog fenomena. Jedna od danas najprihvaéenijih definicija darovitosti odreduje se upravo na taj naéin, preko postignuéa. U raz- lititim je oblicima navode brojni autor, a unas ju je najuspjSnije iskazao Ko- ren (1988,), Prema tom odredenju: Darovitost je sklop osobina koje omoguéuju pojedincu da dosljedno postite izracito icnad prosjeéan uradak u jednoj li vike aktivnasti ojima se bavi. Dakle, kad u svojim skupinama primijetite da neka djeca u aktivnostima kojima se bave redovito postiZu izrazito izmad prosjeéne rezultate (ili se njima potinju baviti pri ostale djece svoje dobi), mozete ih svrstati u "darovitu’’ Veliki broj darovitih Gudi svoju je darovitst iskacao veé u preditolsko dobi. Bloom (1985, je, npr, Identificirajuéi w SAD-u dvadese i petoro Idi mladth od 25 godine, Kaji su imal wrhunska postignucea w akzionostinea kajima su se bavill, ctkrio da su w svik, bez iznimke, njihovi posebni talenti wogent vrlo rano, Rao i to a su sv w velo ranim godinama ovladali vjeitinama i znanjima od posebnog 2na caja za razvoy th nthovih posednihtalenata,1.1.2, Darovitost— catentiranost: darovitost kao potenejjal idarovitost kao produkt Upprethodnom smo odjelk spomenuli novi izraz vezan wz fenomen daro- vitost: talent. Prema se aj izvaz velo Gesto primjenjuje kad je rjee o darwin ‘ma, valja ga pojasniti, kako bismo bolje razumieli darovitost Razni sutoriizrams "talent" danas pripisuju razligite mat , ita zmagenja, ali ga uvijek keduju u odnosu prema izrazu "darovit". Jedno od objasnjenia ass da aoe a talentima one koji postizu visoka postignuéa u nekimm aktneer @ u nekim aktivnostima (Gag 6, 1985), U sod sa savemenim oedema drone druging wo omtujedarovtost koja se ixatavaw nei spectfignim p>, ESima, npr. u matenatici, umjetosti, sport isl, pase gover! o "glavbornn calima "matematickim tlentima” isl, (Cudina-Obradovic, 1990.) soke Soden prema kojemn izazom “darovit"oznatujemo one koji imaju vie Fuca ae sPOsobNOst, a izrazom "tlent” one koji postu viseka postin tedima aciynostme Kojima se bave, ve se vie poveauje s nekim novia pos ima na pojava darovitosti, posebio oni ju promat neta ‘ko produkt. Stoto mai?’ etal it romatrdo le patent Govoreti o tome koju djecu kao darovitu iadvajaju njih iadvajaju njihovi odgajatelji, vid- deli sino da im je pritom glavni pokazatel neko nihove lake ves eae ae islazala u odredenim produfvima, u rani i spe sk: 1 prods a, inijem, brem, boljem, vise jes nijem, i sl., dakle u izrazito natprosjecnom ignuéu. Tak kay a ‘evios saivano produktima darontast | RIMES: Tek iskazan de Medutim, na taj se nati uspi i se natin spijeva otkriti samo dio darovte diece ove dobi Fame da nt 8 Yee poselaixazavati svoju darovitost.Istadivenia pak re i ope darovita deca ove doi osany neuntene | nealonoee, poe -munoga jo8 ne iskazuju ponaSanjem svoju darovitost, 7 16 Upravo zbog toga Sto u ranoj dobi djeca uglavnom imaju potencijalnu darovi- tost koju jos ne iskazuju kao produktivna, ‘gotovo svako dijete predskolske dobi treba tretrati kao potencijalno darovito djete i osiguratt mu odgoji obrazovanje koji €e maksimalno ‘poticat razvej njegovih potencijata U ednom isptivanju provedenom na veitom ucork predskolaca taiilo se da rodi- tel, odgajatetjt i struéni suradnici procijene koliko diece pokazuje neke znakove po- tenciiane darayitost. Njhow Je zadaaak bio da na dani im listama oznade znakove potencijalne darovitosti pofedinog djeteta. Rezultatt su pokazali da je Gak 10-25% djece te dobi potenctiaino darovto, le imag razifeniie neke sposobnosti pa ine- kre osobine liénot koje im omoguéju iskaivanje darovitot (Nasea, 1983). Istra- fivanja takoder pokazuju da samo 3.5% djece predkolske dobi pokazuje znakove darovitostu im podrughima, alt zlo 36 9% dec iskeruie xakove darovitostu jed- nom il Se podrucja (George, 1995), a to Je gotovo retina populace predSklske jece, pai diece u nasim vrtgima. 11.3. Osnovne sastavnice darovitosti Promatrajuci darovitost kao uspjesnost pojedinca u pojedinim aktivnosti- ‘ma, znanstvenici su krenuli u dva smjera: jedni su nastojali naéi odgovor na pitanje kakav treba bit taj uradak da bismo ga mogli smatrati pokazateljem da- rovitast, « drugi pak proniknuti u osnovu darovitosti, u ono Sto omoguéyje da se ona iskaze. Rezultat njihovih nastojanja je tv. troprstenasta koncepelja darovitosti (Renzulli i Reis, 1985.), prema kojoj produktivau darovitost uvje- tuju tr osnovne skupine osobina: 1. ianad prosjeéno razvijene sposobnosti; 2. asobine lignosti, posebno specifiéna motivacifa za r 3. kreativnost. ‘Mjesto njihova medusobnog preklapanja tvori prostor u kojemu se iskazuje darovitost u specificnim podrugjima aktivnosti (slika 1) oy, —— Slika 1: Troprstenasta definicija darovitosti (Prema: Renzulli i Reis, 1985.) ”1.1.3.1. Sposobnosti ‘Nema nikakve sumnje da sva darovita djeca imaju izrazitije razvijene neke sposobnosti (kao i vete bioloske potencijale za njihov razvoj) koje im omogu- Euju postizanje zatajno imad prosjesnih uradaka. Obigno ih svrstavamo u: opée intelektualne sposobnosti i specifiéne sposobnosti. Visokorazvijene opée intelektualne sposobnosti najvige se iskazaju kroz iz- rnimno kvalitemo kognitivno (spoznajno) funkcioniranje. Ono se iskazuje kroz razvijenije metakognitivne vjeStine (vjeStine spoznavanja), posebno kvaliteine misaone procese i razvijeniju sposobnost apstraktnog misljenja i paméenja, te oz. veée metakognitivno znanje (manje o vlastito} spoznai), dok se specifiéne sposobnosti iskazaju kroz razlitita specifigna podruéja djelovanja. Autori na raz~ ligite nagine klasificiraju podrugja u kojima se darovitost djeteta moze iskazati Po, u nas najprihvaéenijoj, Klssifikacijitih podragja (Koren, 1988.) darovitim se eee Sljedeéa bi tablica (lemeljena na Bloomovoj taksonomiji u spoznajnom Jpror podrugju) mogla pomoéi odgajateljima starije predskolske djece u planiranju EVALUACHA ae takvih pitanja i poticanje iskustvenog uéenja, pri Cemu se aktiviraju razligite a eese eae emmaee | Set at zazine misaonih procesa (Hegeman, 1993). , Saber ee bore i akeije Progjenjivanje = odludi — odluduje ~— kako se osjeéaS u odno- |—dokazuje su prema. 80 814.4.1. Upotrijebite humor u obrazovanju darovitih U suvremenoj literaturi 0 darovitoj djeci humor se esto spominje kag za ajka darovitin talentinnih pojedinaca. Kako su mnogi darovii esto vaio du. aetiova je njihova osobina ukljuéena iu liste za prepoznavanje darovitih, Ea gejtelt 1 utelfi Sesto upravo djocu s izazenim smislom za humor sv7s- Meets darovita djoou Feldhusen, Baska i Seely, 1989; Lingemann, 1982. Votina darovite djece sposobna je vrio rano razviti smisao za humor. Tak- va deca opcenito imaju sposobnost prepomavanja apsurdnoge, nespojiva i Frotislovnoga u svakodnevnim sitacijama ito brde od prosjeka svoiih viSnie- Proetor ona osobito dobro i breo povezuju situacije na nov, neobican, duo +S hatin, Davis i Rimm (1989.) smatraju da superioran osjeéaj 2a humor u ve~ Gao darovitih proizlaai iz njihove sposobnosti da brzo misle ibrzo uvidaju od- nose. ‘Suvremena istrazivanja humora daju velik magaj u mnogim Zivotnim situa- cijama djeteta. Humor se, ecimo, pokazao vrlo éinkovitim pri suogavanju Giatea s raznim stresnim situacijama, osabito ako je djeteuspjelo razviti spor ceret da se u tim situacijama nasmije i samome sebi. Takav je smisao Za hu- aeonsk da je dijete zadrzalo sposobnost zamjedivanja i prestrukturiranja si- Taasije na taj natin da mode wvidjeti kako odredena situacija i nije tako stra8na akvom se prvobitno Ginila. ‘Opéenito, mansivenici su dokazali da dobar, zirav smijeh visestruko po7i- tivno uljese na 2dravije (ubrzava rad srea, poboljsava disanje i cirkulaciju, 2 javni pritisak raste i opada kao nakon tjelesnog vjezbanja). Neki struénjaet v7- Ge da sreina djeca, Koja se mnogo smiju, uée lakSe, brZe i bole, te da su zdra- ‘ja od ostale, pa siijeh i humor treba Koristi kao poticajno sredstvo w odgoj- fo-obrazovnim programima, udzhenicima i situacijama. Smisao za humor sPO~ Iminju pak kao jedna od bitnih (i vrlo podslinih) zatajki dobro odgajate- ja/uditelja. Medutim, malo je istrazivanja koja govore o tome kako humor karisno ‘upotrjebitiu poticanju intelektualnog razvoja, socijalnoga i Cuvstvenog sazri- Jevanja ili nekog dragog podrusja darovitosti. David Georg w radu s darovitor ‘jecom (kao ina svojim seminarima za praktitare) Koristi karikature poznati Karikaturista (apr. Garija Larsona), bez teksta i trezi da sami otkriju porukc. ‘Humor se opéenito usko veze wz kreativnost. Brojna otkriéa,izumi i umjet~ nigke kreacije Gesto su rezultat "ludiranja’ idejama i poigravanja moguénosti- ma, Zato se Sesto obituje u umjetnosti, kreativnom pisanju, znanstvenom stva- Talistvu, otkriéima i si Smisao za humor opéenito pridonosi uspostavljanju bolih meduljudskih odnosa te razvijanju samopouzdanja darovitih, Zato Clark (1988) svojoj knjizi Odrastanje darovitih naglasava: "Uvijek s darovitom djecom koristite mnogo humora, oni ga obozavaju." Tako sve vige istrazivanja potvrduje velik znataj humora i smijeha u Zivotu pojedinca ~ mi se jekom odrastanja smijemo sve man. IstraZivanja su poka- ala da se Setverogodisnjak nasmije oko 500 puta dnevno, dok prosjetni od- 2 rasli Gini to samo (i ake la ! cr — ‘Urradu s darovitom djecom stoga preporuéujemo sto vise humora, jer humor: © poboljgava kvantitetu i kvalitetu Gitanja © poboljava zdravstveno stanje Pomaze wspostavijan positimog stave prema sebi i porte slike © + oslobada kreativnost * olaksava uspostavijanje boljih socijalnih odnosa * pomaze u suotavanju s Gudnim situacijama * poboljsava kvalitetu komunikacije ‘motivira na aktivnost i mobilizira energiju za rad * pridonosi kvaliteti rjesavanja problema ‘ obrabruje ispravna ponasanja © dobra je pogetna totka u uéenju odredenog gradiva (Prema: Webb, 1983.) zosnont ee i opin ads danvtom decom A bud I al ako, ‘va ée djeca u njihovim odgojnim skupinama od toga imati koristi. Pa i mora ju, jer sau predSkolskoj dobi svi oni potencijalno daroviti i potreban im je {ew odgo) ke) potica}no djluje ns oslebadanje njihovih potenejalan 83V. POGLAVLIJE AKTIVNO UCENJE I KREATIVNO MISLJENJE DAROVITE DJECE Priéa 0S. S. je petogodisnji djecak, tjelesno vrlo razvijen i jak u usporedbi sa svojim vri- riochna Prlagodteana wine ma bila aka’ Outre plakon gee 30 rao roditelja, nije Zelio u vrtié. Tek kad su se roditelji dogovorili s bakom da fond hen dove presaoe plaka ° Kato’. isarje svoju daroviest? lnimno ga zanimaju privet sv vo. Se Ge jumom, promaira, usporeduje: sckuplia i donosi huéi sine Zvotinjice. Zeli nail ve olnfina. majtom oblallinic. posudie relict leo 2ivo- tigamasekatone. a preplasen je na jedan sun Gopi fe hyigadoena Je hao se soniye orn oj te 9 Jods kao se mnozavgO pojim ‘ecmanjima prt stl elu view adovost im Sotinoe Saino arta ve Zelda demo w Sura na vad roma Shetinle’ Pritam neem zaboraviti povetavajuse suakio! : S. ima istanéanu moe zapatanja, dobro pamti a usvojene spoznaje primjenjuje 1 wdnugim siuachana’Reclon je, briean,wocava probleme’ Poktava He. iti nastali problem, ali pritom dolazi do novik 2apreke i novih problema, Tig ima mnogo tej. vrlorado sae trad al su njegove idee pre ze s obzirom na spretnost njegovih ruku. Zamisli nacrt sa svim detaljima (raz- leit serojei, robot) a onda ga ne mote realziratl Dolazi do zakjuéka da za sno) sr na elehr a je nema, Kad tosh ie previterazocaran Pronalai now Gebeje kale Ge nasil iz onoga Sto je sapoce, i ednostay mo sar pao. ieee Crteti su mu puni detalja i dogadaja, iako su oblici nejasni, linije hitro povu- ene, pa ‘red costo djeluje povrino. ee erteze opisuje ‘kao. eee vidanja postedica, Uvjava se loge, posebne one povezane 4 fo: ‘rfama, Fata vidi Samo svoju og ito onaks kako fe on caricion Cake tata wodova Sov reais tvotnjeu ind ne gore. Sova izratavanje dativijenog je snaéno éuvstveno obojeno i neobiéno. Zbox topo eso dtc oukobswngcina jegova fe ir out samostaa ne prima ogra, aka sells notin ira neon t poksa Swot get 2a grom I mmjor da stp uHontais skacie na pregras nin (obbel drugo dijete ijako ga stisne) pa mui zalo potencijalni prijatelji "Giese". Oxobi- 10 £0 djevojtice zbog toga Gesto tuZakaju i plaéu, aS. se upravo s njima rado igral Kad rjeiavamo neki sukob rado se pridrusi, realno se postavija, ali vrS- ‘jaci nisu wijek zadovoljni njegovim rjeseniima Odgajateljica Vesna Boznik 5.1. Aktivno uéenje i darovito dijete predékolske dobi RR we sictinistve, prediholsto ram skorsko doba razdobija su kada sya djeca prolaze bumi razvoj spoznajnih i jeziénih sposobnosti, logicko- matematitkoga i kreativnog misljenja, formiranja predodzaba i sl. U to viije- me i bez poscbnog poticaja predkolae stalno slaze, kombinira i reorganizira velikeu koliginu osjetiInih informacija i perceptivnih predodzaba u pokusaju da shvati svijet oko sebe. Strugnjaci su primijetili da su djeca ove dobi sposobaa formulirati ilo slozena tumaéenja Ginjenica koje i ne razumiju dokeaja, ako su 5 njima imafa neko iskustvo, i to ne samo 2bog svoje razvijene maste, nego i zbog nevjerojatne potrebe da shvate i objasne svijet koji ih okruzuje, Znanstvenici, koji poscbno proutavaju rano uéenje i rano stjecanje pre- dodiba, ispitivali su kako djeca pred3kolske dobi stjeu osnovne pojmove 0 Grustvenim, ckonomskim i fiziékim pojavama (bljeZili su, npr., i prouéavali dijaloge male djece koja su pokuSavala shvatiti pojmove kao sto su: Zivot j smart: Bag; svemir; zajednica u kojoj aivim; svijet tada, uzroc' i posljedice: pri- rodne pojave i sl). Zakljuak ovih istrazivanja govori da je vino prihvatitt& njenicu da mala djeca nisu “nespremna' za brojne izazove koje unosimo u nji- hhovo spoznaino iskustvo i novo ubenje, nego da su otvorena 2a nih. Ti nalazi donekle dovode u pitanje dosadasnje spoznaje 0 "kritituim raz- obljima’ i "optimalnom vremenu" u djetinjstvu, vremenu kada dijete sazri za usvajanje odredene vjeStine te kads se ona najlakse i najbrée ui, stjeve. Istra- ‘ivadi ranog utenja dosli su do zakijutka da je svako dijete pojedinac za sebe, te da je cijelo vrijeme, pa i tijekom ranog djetinjstva, sposobno za rame vrsie 'éenja, spremno za primanje raziGtih vista iskuslava po i za razlvive pristupe _ugenjuy uw skladu sa svojim sposobnostima. Ovakay pristup razvoju djetcta opéenito, a posebno darovitoga vodi nas do tzv. aktivnog uéenja. Pod aktivaim se uBenjem podrazimijeva ono koje # Odvija cijefo vrijeme, kroz aktivnosti Kojima se dijete bavi, a u kojemu dijete Gi iz podrazaja i situacija kojima je izlozeno, Ono uti kroz ono time se bavi, ukljuujusi se u te aktivnosti. Koliéina i kvaliteta naugenoga ovise o njegoviny osobinama, posebao © stupnju razvoja njegovih sposobnosti. Prihvaéanjera. Spoznaja o aktivnom uéenju djeteta udaljavamo se od misljenja da dijete odre- dene dobi "jos nije spremno" za utenje odredenih stvari, koje moze reaultirati i izvjesnom neaktivnoséu, Sckanjem "pravoga” vremena za odredene altivnos- 1i, pai stagnacijom u uéenju i razvoju, Tako se, npr., mnogo Ee¥ée i mnogo prije nego Sto mislimo i zamjecujemo, dieca, posebno darovita, ozbiljno zanimaju za fiziéke i prirodne pojave koje ih okruzuju. Oni. upravo fascinirano sluSaju objanjenja koja im dajemo, bak i ‘ako su vrlo slozena, i Sesto traze dodatna pojasnjenja, Kad vas dijete 2arnoli da ‘mu objasnite neku prirodnu pojavu, upitajte ge kakvo objasnjenje Zeli, dugo ili Kratko. Gotovo uvijek, odgovor ée biti "Dugatko!” Noviji programi za darovitu djecu pred8kolske dobi temeljeni su na punoj svijesti o djetetovim intelektualnim potrebame i njihovoj sposobnosti (i potre- 85i) aktivnog uéenja. Bez obzira na ranu dob djece, njima se omogucaje samos- Phaotusene, ckperimentranj, sjecanje razolikog iskustva i kijuénih pre dodzaba, So je temelj buduéeg uenja 'U ovom emo poglavlju opisati neke aktivnost, poscbno one koje smo isku- Sale wradu s darovitom djecom. Vetina njih bit ée vam poznata iz prakse (esto ‘vaSe osobne) i literature, no uosit Eete da je pristup strukruriranju aktivnosti pri- lagoden potrebama darovitog djeteta. Zapravo su sve odabrane aktivnost osmis- {ene prije svega 2a rad s darovitom djecom, s razvijenijim kreativnim i spoznaj- zim sposobnostim, sto ne znaéi da i sva ostala djeca ne mogu u njima sudjelo- ‘Vat, Ez opisa aktivnosti bit ée jasno koje potrebe darovitog djeteta pojedina ak- tivmst zadovoljava i koje aspekte razvaja potiée. 5.2. Mnogo pitam — mnogo zaam: znanost na djetji nacin va su predskolska djeca sklona istrazivanju, ispitivanju, provjeravanju... To 51 njihove najomiljenije aktivnosti Sva ona, a osobito darovita, Zee UEiti na svorae neposrednom iskustva, jer im je to najprimjereniji natin ute. Sjetite se samo Koliko ste puta svome maligann izgovorili: "Ne to dirati, 10 je ‘peo-peo’t, spregavajuti ga da dodime neku vrucu ili opasnu stvar? A kako je to zavrilo? Zavriilo je tako da vam je poco vjerovati tek posto je osobno ste~ ‘kao neko manje ili vige bolno iskustvo s "pec-pec" situacijom i mogao ga kas je upartis tim nazivom kao upozorenjem na neugodu, bol. Jeste lise, govoredi ‘mu to, Upitali Sto njemu mati "pec-pec"? Da sada npr. vi, sa svim svojim dosa~ aSnjim Zivotnim iskustvom i znanjem, stanete pred neko zrcalo, prozor, ekran i sl ida vam netko kade da ne gledate unutra jer je tamo “ta-tfa" sto biste utini- Ii? Biste li ipak pogledali? Makar malo priviili? Jer, sad vas “kopkaju" dvije stvari: i pogledati unutra i vidjeti Sto je to "ira-fra". A za8to bi s djetetom, Koje je jo8 matizeljnje od nas i koje si u svom malom Zivotu mora objasniti mnogo vile stvari~ bilo drukeije? Potreba djeteta da uéi kroz neposredno iskustvo toliko je iarazena da ajome Sesto "zarazi" j roditelje i odgajatelje. Mnogi od njih ne samo Sto razviju pot- rebne vjestine kako bi uspjesnije zadovoliil te potrebe djece, nego se sa zado- voljsvom i saraj ukljuguju u odredene aktivnosti, Jedna je majka, posto je go- tovo cijeli sat, na zabtjev svoje male kéeri, mirisala razne vrste cvijeéa i uspo- redivala mirise, s odusevijenjem izjavila: "Morate imati malo dijete da biste nasli dovoljno vremena i ponovno nautili cijeniti mala, dnevna éuda zivota”, Iskusni praktigari znaju brojne naéine i aktivnosti kojima mogu ohrabrivati i razvijati djetju prizodmu sklonost ka empirijskom, "znanstvenom” pristupu w ‘ra¥enju svog "pogleda na svijet". Pritom je najvaznije pomoéi djetetu da nauti ‘upotrebljavati sva svoja osjetila u istrazivanju svijeta oko sebe; pomoéi mu da uuogava slignosti i razlike u prirodnim pojavama; da "vidi" i "iza” onoga Sto je ‘ofima vidljivo i jo8 se cfjelo to vrijeme — éuditi Zajedno s njim! 86 U poticanju aktivnog utenja darovitog djeteta odrasli ne trebaju biti sudionici svih njegovih aktivnosti uéenja, nego ga stalno osposobljavati za samostalno u- Eenje. Vaznije je da, uz roditelisku pomoé, darovito dijete uti gdje i kako moze samostalno doéi do Zeljenih oxgovora i informacija te da pritom koristi knjizni- ce, muzeje, TV emisij, éak i racunalo, da razgovara s Ijudima raznih profesi sl. A kad vas iaravno upita "Sto ée se dogoditi kad, ako..", nastojte mu Sto 6e8¢e ‘edgovoriti"Hlajdemo zajedno to isprobati i - vidjeti". U tome vam moze pomoti i literatura u Kgjoj su opisani pokusi za djecu predtkolske dobi (npr.: A. Dosen Dobud, Malo dijete veliki istrazivaé, 1995. i 2005.) 5.2.1, Djedji pokusi Paije negoli s djecom krenete u pokuse, sjetite se da na taj nasin potitete djetetov istrazivaski, "zanstveni pristup svijetu koji ga okruzuje. Nemojte zaboraviti da u istraZivanju darovita djeca mogu biti jednako uspjeSna u otkri- vanju i formuliranju problema, keo iu njihove rjeSavanju i zakijuéivanju. Zato im aktivnosti organizirajte tako da se podjednako mogu ogledati u svim faza- ma dolazenja do novih spoznaja. Dobro je prije posetka pokusa s djecom-sudi- onicima istrazivanje porazgovarat osijedecem: + "Sto sad pokukavamo otkriti?" “Kako éemo napraviti pokus a da dod: + "So misli8 ~ Sto e se onda dogadati? + "Koji su nam materijali potrebni2" U primjerima pokusa navodimo vam jo neke pitanja koja u takvim situac Jama mozete postavijati, Ona st tu tek "za svaki sluéaj", jer kad god je moguée dopustite djeci da samostalno postavljaju pitanja i zadatke koje pokusom Zele provjeriti, pai da tumaée zbivanja u vrijeme pokusa. Takoder nastojte da djeca samostalno provedu pokus, jer Ge tako nautiti mnogo vide nego promatrajuei Sto vi Ginite, Mnoga ée se djeca, provodeti sa- ‘mastalno pokus posebno truditi biti padliiva i precizna u radu, za neke ée od jit co biti prigoda za vjeZanje motorike, pozomosti i upomosti, za neke tak i za iskazivanje hrabrosti. Naravno, opasnije pokuse odgajatelj ée izvesti sam. Pritom je posebno vazno detalino objasniti djeci kakva se opasnost krije u po- Jjedinom pokusu, kako se ne bi dogodilo da odgovore na svoja pitanja potraze ‘ponavljajusi pokus sami u nekom skrivenom kutku vrtia ili stana, Poslije provedenog pokusa s djecom treba pozomo razmotriti Sto se doga- dalo i zbog sega. PotiGite pritom njihovu mastovitost, imajuéi na umu da je 22 njih mnogo vazniji broj ideja koje su dali no njihova tognost i odrzivost. Neiz- vedive ideje nemojte kritizirai i nemojte dopustti da ih ostala djeca zbog njih ismiju, da im se rugaju, jer ée se dijete brao i vjesto od toga obraniti: mazda od njega vise necete éuti ni jednu ideju jer 6e odustati od njihova iznosenja, A tko Ge onda smisljati dizalice koje teret dizu naptavama sto nalikyju na kandZe grabljivica, kosilice na najlonske ait, ist? 10 do odgovora”™ 87Dobro je pitanje za kraj pokusa: "Sto msi bili se sve dogadalo isto kad bis- smo sve ponovil na jednak naéin?" — jer navodi dete na pokusaje uopéavanja, Material koji vam je potreban za provodenje pokusa mijenja se od pokusa do pokusa, ovisno o tome Sto radimo. Ali, skupljati ga moZemo dulje vrijeme, tako da nam, kad nam slutajno zatreba, bude "pri ruci". Opéenito je dobro i: mati kolekciju najrazligitijih predmeta’ razliitin svojstava (oblika, velitine, materijala i teksture), Kolekeije razih prirodnih materijala (kamenje, li8é« Skoljke, kukci sl), rame keséne predmete i aparate koji se mogu sastavlj rastavijati, zrcala pa Gak i stetoskop, i — nikako nemojte zaboraviti poveéavaju- Ee staklo, magnete reznih oblika i veligina i staklena prizmu. Dob djoce kojoj su namijenjene aktivnosti koje opisujemo kreée se od 4 do 7 godina. Uz pojedinu aktivnost namjemo ne navodimo kojoj je debi primjerena, Jer to za darovita djecu nije presadao, ont uspjesno sudjefuju u aktivnostima predvidenima za dob razlititu od njihove, prilagodujuéi ih sebi. Opisane su ak- tivmosti navedene prije svega kao zatnisli za dalje asmisjavanje, pa je najbolje da sami utvrite kojo} dobi najvike odgovaraju ‘5.2.1.1. Primjeri pokusa prikdadnih za predSkolsku djecu Postavlianje pretpostavki: promatramo i predvidamo ishode iednostavnih, pokusa Opisat éemo pokuse koje je lako izvoditi, u kojima djeca rado sudjeluju, te koji potitu razvo} veéeg broja razligitih djegjih sposobnosti (prema Kames, 1987. i Smith, 1988.) L.pokus: STO GE DRZATI VODU? Potreban materijal + nekoliko predmeta koji zadr2avaju vodu: dake, Slice, alice, kartonske kuti- Js, spuave, plastigna vrecica + nekoliko predmeta koji ne zadr2avaju vodu: podmetat za cvijece s rupom, slamka 2a Vodu, sto, Siroko pletena koSara,cjedilka 2a aj, Ijevak + kanta ili veéa posuda s vodom ‘© veliki papir prigvrséen na zid s dvije kolone, obiljezene razligitim simboli- ‘ma (neki znak za vod i prekrizeni ist zak, npr.) Uvodna aktivnost * Pokazati djeci Salicu uz pitanje: "Moze li ona drZati vodu2" Razgovarati s djecom 0 svojstvima Salice koje omoguéuju da se Voda u njoj zadreava (*nepropusni material, 2djelasti oblik, isl). ‘+ Na zidnom posteru objasniti djeci zavenje simbola i emu poster shu. Istragjvatke aktivnosti ‘+ Zagrabiti Salicom vodu iz vete posude s vodom i potvrditi to&nost predvi- anja, Potopiti dio Salice u vodu i potvrditi tognost predvidanja. 88 ‘© Pokazati djeci jedan od predmeta koji ne dri vod uz pitanje: "Move Ii ovo tr2ati vodu?” Zatrazite odgovor — dri li to vodu ili ne ~i da objasne zasto, # Neto od djece neka pokusa zagrabiti tim predmetom vodu i potopiti ga u nju. Potvrditi tofnost predvidanja # Pitati djecu: = "U koju éemo kolonu uvrstiti ovaj predmet?" — “esi i dobro predvidioita”? = “Tesi li dobro objasniovla zaito ne drzi vodu?" + Na jednoj stranici papira nacriati (upisati) predmet koji dr2i vodu, a na dru- ‘g0j predmet koji ne drZi vodu. ‘> Sada neka djeca razvrstaju preostale predmete u dvije skupine: one za koje pretpostavliaju da ée zadrdavati vodu i one za koje misle da nece, + Pokusom neka provjere tognost svojih predvidanja za svaki predmet. Prije negoli isprobaju svaki predmet upitajte zaSto ée/nese drzati vodu. ‘* Poslije svakog pokusa neka nacrtaju predmet u odgovarajuéi stupac, Izvodenje zakljuéaka ~ "Jesu isle veligine?" — "Jesu i od slignog materijala?" — "imei svakt predmetu stupeu ‘2 vodu’ sva spomenuta svojstva?" + Na osnovi njihovih odgovora zajedniki formulirajte zakliuske 2.pokus: STO CE SE DOGODITI ZAGRIJAVAMO. RAZLICITE $1 2 Potreban materijal + kuhalo ili plamenik * Hlica ‘+ malo maslaca, nekoliko kockica leda, Zokolada, malo tijesta, malo sira, ko- mad krumpira + rome vaste tekucina Uvodna aktivnost ‘© Tratiti od djece da navedu to vite natina na koji se neSto moze ugrijati (’Razmislite 0 naginima da neSto ugrijemo ili uéinimo vrucim. PokuSajte se sjetiti So vi8e natina.") Pitanjimua ih navoditi da se sjete vatre, alii peénica, rami vrsta Stednjaka, ostavijanja predmeta na suncu, uporabe susila za ko- su ili za rable radijatora, tljanja is + Postaviti svari koje 6e se zagrijavatina stol da ih djeca bolje vide. ‘© Objasnite da éete ih zagrijavati na plameniku. ‘* Prije nego ih zagriete pitati ih S10 misle de Ge se sa svakom od njih doga- dati kad se zagriju 89Istrativathe aktimnostt ‘© Neka jedno dijete izabere predimet iz skupine, a ostali ncka pretpostave mo- guée promjene (topit 6e se, pretvort ée se u paru, bit ée tople ali ée ostati isto, postat 6e mekano, postat ée suo, itd). ‘© Zagrijavati predmet po prediet, promatrati Sto se zbiva. ‘¢ Nakon zagrijavanja neka djeca usporede rezultat sa svojim pretpostavkama, PoleuSajte pronaGi natin kako pribiljedti rezultate pokusa. ‘+ PokuSajte iste stvari ugrijati nekim drugim izvorom topline (Suncem, su8i- Jom za kosu, radijatorom, npr.) ‘+ Upitajte djecu da predvide rezultat a zatim da ga usporede s ishodom. Ievodlenje zakljutaka ‘* Pomozite im pitanjima: = "Dogada li se sa svim stvarima isto kad ih zagrijemo?" — "Ima Ii razlika kad upotrijebimo neki drugi izvor topline?" = "Kakva je razika?” = "Zaito jeto razligito?” 3.pokus: STO SE KOTRLIJA? Potreban materijal Prikupiti predmete koji se Kotrljaju i ne Kotrjaju (npr. lopta, pikula, jaje, olovka, ruz za usne, naranta, limenka, Sljlo, kocka, sapun, knjiga). Uvodna aktivnost 1 Neka svako dijete odabere jedan predimet i predvii hote lise kotrlatili ne. Istrativacke aktivnosti + Neka svako dijete pokusa zakotrljati odabrani predmet po ravnoj povrSini Svako dijete neka barem jedanput predvidi i pokusom provjeri. ‘© Kada je svaki predmet isproban, neka djeca razdvoje one koji se kotrljaju i one koji se ne koteljaju, Tevodenje zakljutaka Kad su svi predmeti svrstani, pomozite djeci da izvedu zakijutke pitanjima: — "Koja svojstva éine kotrljanje laksim?" — "Koja svojstva onemoguéuju (spreéavaju) kotrljanje?” = "Utjeée li veligina na to hoée li se predmet kotr}jati?" — "Utjege li material (drvo, metal) od kojega je napravijen predmet na to hoée lise kotrjati?” 4. pokus: STO CE SE DOGODITI KAD PREDMET PADNE? Prikupiti predmete od razlititog materijala: drva, plastike, keramike, gume, kamen, Jed, mekanu glinu, pamuk js). Ne stakfo, ili samo wz veliki oprez! Bit- 130 je da precimeti nisu vrijedn tako da ih djeca mogu ispustati, 90 Uvodna aktivnost © Neka svako dijete odabere jedan predmet, kaze od kakva je materijala i predvidi sto Ge se dogoditi kad ga ispusti = "Hoée li se slomiti?" = "Hose li odskositi?" = "Hoée li promajjenti oblik2" = "Hoée li jako iupnuti (proizvesti zvuk)?" ‘© Neka glasno ka’ svoja predvidanja (i pribiljeze ih ertanjem prikladnih simbola). Istrativatke aktivnosti © Djeca ispustaju predmete na pod. [ste predmete ispustaju s razlititih visina ina razlitte podloge. Izvoitenje zakljuéaka © Promatrati totnost predvidanja i objasniti zaSto je/nije bilo toéno. Pokus 1 kojemm djeca predvidaju ishode nekih jednostavnih aktivnosti mo- 26 se izvoditi u bezbroj moguénosti, ovisno o vaSoj mastovitosti. Sve ih moze- ‘mo zaviSiti vodenjem zakijugaka, ali ih i djeci uéiniti zanimljivijima, uspore- dujuéi na kraju njihovu uspjesnost u predvidanju ishoda pojedinih aktivnosti Tu njihovu uspjeinost mozemo i zomo predotiti, seb ili cijeloj grupi. Za to mozemo, npr., na list papira staviti simbol za svako dijete (ji mu upisati ime) i upisivati u kojoj je aktivnosti (pokusu) totno predvidjelo ishod ("+") a kojoj ne (°-" vidi sliku). Na kraju se moze vidjeti tko je najviSe puta toéno predvidio ishod. Pritom pazite da ne izdvajate one s najmanjim brojem toénih predvi- danja. Cilj je ovog biljezenja dati djeci uvid u viastitu uspjeSnost i potakmuti ih na veée zalaganje u toj aktivnosti (toénosti predvidanja), a ne ih obeshrabriti! Moguénosti biljezenja totnosti predvidanja djece a) Broj predvidanja 6 5 4 3 2 i 0 Ime Lena Tomi = Mia. Nina Ivan ‘eteta 91b) ae Boj pred Taps pase] tye irene +f=l-l-l-l+ le l- [Dobro je da odgajatelji nakon provodenja ovih pokusa provedu EVALUACUU, raz iste o tome na razvoj kojih sposobnosti i vjeStina utjecu provedene akcivnosti, odnos+ no koje dietie pouebe njima zadovoljavamo, te da svoje zakljutke o tome sistema -iraju. |odgajateli Koji su provodiliopisane pokuse i sami su razmiijali o tome i doSli do se |decih zakljucaka ; RAZVOS SPOZNAINIRAZVOS | pen viVNOSTI ‘Ujedinjavanje, organizra nie, sintza informa Uosevanje wro8no-poslie| dignih odnosa ‘Smiiljanje ishoda Koristenje wtih razina mi-| teratavanje znaizetje | wneProcdeniveanle saonih procesa ‘Ustrajnost u radu na zadatc| Fo ae avi | Flksibitno rezmishnje Razwjanje srazivacich | Orgisiostreenja viestna Usaavanj ai ieja Primjenaistazivackin | Prewimanje rizika ‘yetinn Uoptavae Razmjena ideja S.pokus: MAGNET — otkrivanje i biljeZenje razligitih Ginjenica o magnetu Potreban materijat * jedan magnet za svako dijete # kolekeija predmeta ~ neki sadr2e Zeljezo, neki ne (ukljubujuéi baker i nikal koje magnet ne priviaéiy + komad papira i kartona * knjiga o magnetima * aijela vode i zdjela zemlje Wvodna aktimnost © Icloditi razlitite'predmete pred djecom. * Svakom djetetu dati magnet da se neko vrijeme s njime slobodno igra. Ne- kka samostalno iskuSavaju Sto se zbiva s predmetima u doticaju s magnetor. ‘© Navesti ih dapostavijaju pitanja o magnetu na koja bi Zeljela dobiti odigovore. 92 Istrativacke aktivnosti * «© Traziti od djece da razgovaraju o tome kako bi mogia pokusom dobiti od- govore na neka pitanja « Traziti da sloze predmete u dvije skupine: one koje magnet privlagi i one koje ne privlaéi. Pomoti im x tome pitanjima. + Traziti da promatranjem uote i navedu svojstva predmeta u te dvije skupi- ne. (Za one koje magnet priviati neka promatranjem otkriju da su svi npr. svijetl, metalni, srebmkast, razliite veliéine, i sl, a za predmete koje mag- nt ne privladi da su plastigni, drveni, od tkanina ili Gak i od nekog metala, takoder razliite veligine.) + Neka djeca sama pokufaju rei sto je magnet. Staviti papi, karton, 2ijelu vode i zdjelu zemlje na stol, pa kroz njih poka- Sati privuéi predmete za koje su veé utvrili da sh magnet privladi + Pomogi im da upotrijebe ove i druge materiale u sobi kako bi odgovorila na pitanja: =" "Move li magnet privlati neSto na daljinu?" = "Moze li magnet privlatiti kroz druge materijale?* = "Mode li magnet privlatti kroz neti prst?” = "Kako pomicati nesto uz pomoé magneta?” = *Privlai li magnet stvari ispod vode?" rivlagi li stvari zakopane u zemlju?" = "Koliko duboko moraju biti zakopane?” + Pomoéi djeci da sadine sustav biljezenja svojih nalaza. Evo nekoliko mo- guénosti SN napraviti knjiticus ertezima koja daje informacije 0 magnet ~ snimati na diktafon napravitiizlozbu predmeta = Organizirati igru: jedno dijete je magnet, a drugi razlititi materijali koje (0n priviadi ili ne priviad. # Organizirati posjet nekoj ustanovi gdje postoje strojevi koji Koriste magne- tet promatrat i, ili im sayjetovati da uz neku odrasiu osobu (strojarskog ingenjera, npr.) promotre takve strojeve w radu. Potigte ih da domaju kako nekom stroju pomaze magnet u radu. Ohrabrite ih da s drugima podijele te informacije kroz izio?bu, dramatizaciju, preprigavanje, « Spojite, npr. tr spajalice jednu za drugu i dajte ih djeci da ih privaku mag- nnetom, koristeéi magnete razlicite snage. Postavijajte im pritom razliite zadatke (dopustite da ih i oni sami smisijaju { postavijaju): = "PokauSaj ih magnetom okretati i vuéi matraske." — "Koliko dugi lanac od spajalica mozes privuéi magnetom?” = "Yuku li neki magneti dulji lanac od drugih?" "Sto ée se dogoditi ako lanae wuteS u suprotnim smjerovima s dva mag- neta (evaki u jednoj ruc" 93~ ‘Rapa "Ys sjatcama Povuc sai ej pomodu magnets. St se + Pokadite djeci kako da sami naprave magnet. Izravnajt jednu spajal poli uboticbite komad tanks Zljane five, an okadite im kako se Ziea moze namagnetiziratijednom stranom magneta Pazite da se povlaéenje po Zici odvija samo u jednom smijeru — Fema dolje iti obmuto. * am Posto su Zit prevuklipreko magnets tridesetak puta, neka iskutaju svoje nove magnet | odgovore mapas: = "Sto ovaj magnet privlagi?" ef a ia 'Pravi magnet? Kako ée8 to provjeriti?” + Preredite im tu magnetiziranu Zicu na pola i traZte da provjere imaju Pree im na pola i trazte da provjere imaj * Stavite magnet na stranu jedan sat i onda wn is Savile magne! na sta £8 ponovno iskussjte Pitajte ih ~_"MoZete li ponovno od njega napraviti magnet? Pokuajte!" Isvodenje zakljuCaka * Mog bi se np. 0 dja tatt da ponovno opi sve sto su adil: sural zt da ate nett omagnatizmy open SP ~ ‘Sto poti¢emo ovim pokusom? SPOZNAJNIRAZV RAZVOE SOCIOEMOCIONALNT OF | KREATIVNOSTI RAZVOS [Kontiene poanath informacija edinjavane, organizirnj Kortenje informacija Ne Rorsenie poz sn [ilove ponaat se [Koristenje raisin ning Bene noy natin | neovisno dolazenja do informacija| Originano retavanie i JUoéavanje uzotno- | problema [iti idee -posfjediénsh odnosa ; ISuradja u radu ISnvacanje slodenijih deja. {S*™anleoiginalnog | a lEormulianje pretpostavki oe Razvan srazivackh [Misti dclova labo] Prema srk za winjeno lprinjens JProizvoditi meduodnose _[Hrabrost [Procjena ueinka lVopéavanje Potreban materijal Osnovni * po jedna mala plastitna posuda za svako dij iste velit cen psnna Bastien posuda za svako dt, raaitite veltine, spoklop- 94 © rame male stvari iz neposrednog okruZenja koje plivaju ili toma a kojima voda ne Skodi (autiéi, kockice, gumene igraékice, pluto, papir, dagmad, ka. mentisi, Stapi6i od diva, bodice, spuvice.. ish.) ‘+ velika posuda s vodom © flomaster Ovisno o izboru aktivnosti: ‘© malo papra i soli © malo ulja * rao vote i povée © jaje tame viste tekuéina u zdjelama (mlijeko, ulje, tekuci deterdzent, kava) Uvodne aktivnosti * Postaviti posudu s vodom pred djecu i dati im manje plastitne posudice. Pitati ih: "Sto ée biti ako stavite svoje posudice u ovu posudu s vodom?" Prihvatiti sve Sto djeca kazu, éak i one odgovore naoko nevezane wz term pliva-tone © Neka zatim stave posude u vodu. "Sto se dogodilo? Jeste li dobro predvidieli?" © Upitajte djecu da razmisle 0 naginima kako ée potopiti plastiéne posudice s poklopcem (od "cedevite" npr.)! © Ohrabrujte nagadanja i dajte djeci da iskuSaju sve Sto se moze izvesti u skupini: napuniti plastitne posudice vodom ili predmetima kao Sto su piku- Ie, pijesak ili neki te2i predmet, gumuti je rukom dolje i sl)! © Porazgovarati s njima o tome zasto su neki naGini uéinkovitiji od drugih, "Kako je to Sto si uéinio sa svojom posudom dovelo do toga da ona poto- ne?" ‘© Pronaéi u sobi jo8 neke male stvari kojima voda nose Skoditi. Prije negoli ih potope u vodu upitajte djecu da razmisle hoge Ii tonuti ili plivati? IskuSati i uvjeriti se u totnost predvidanja. ‘+ Razmislite kako biste postigli da predmeti koji plivaju (plutajuéi predmeti) potom, a kako da ono Sto tone ~ostane na povrsini, Istrativatke aktivnosti ‘© Pitati ih zaSto se to dogada i pustti Yoluju ideja": neka slobodno izraze sve svoje zamisli, potigite ih da ih daju Sto vi8e, bez posebnog objainjavanja njihove odr2ivosti + Traziti djecu da obiljeze razine vode u posudi kada u njoj nisu predmeti. ‘Neka ponovno stave u nju svoje plastiéne posude (prazne) i promatraju ra- zima vode. “Je lirazina vode ista? "Zasto (ni)je?" Obiljeziti razinu vode kad su na njoj njihove posude. ‘+ Neka ponovno napune svoje plastiéne posude nesim i potope ih u vodu. Zajedno promatrajte razimu vode. "Sto se sad dogodilo?" "Sto je podiglo razinu vode?" 95Moguée je posude staviti na vagu i izmijeriti ih po¥to su ih djeca ispunila raznim predmetima. © Neka djeca nadu predmet koji pliva. Sugerirajte im da mu promijene velifinu, oblik ili strukturu i da tako uéine da tone. Pomozite im pitanjima, poput: "Ako ispuses balon, hoée li potonuti?” "Ako izguzva8 papimatu Eau, hoée li tonuti "Ako namodi8 spuZu u vodu, hoée li tomuti? ‘© Nantite djecu neke pliva-tone tikove: Najprije neka pomijeSaju malo soli i papra u Ea. "Mozemo li sada razdvojiti pomijeSanu soli papar?” Pustte ih da iznose svoje zamisli, a onda izvedite rik: Ulite malo vode u EaSu! Sol de ostati na dnu ake, a papar Ge isplivati na povrsim. "Mozete li objasniti ovu Garou?" ‘+ Neka djeca pomijeSaju malo ulja i vode u alii to dobro smuckaju. "Mogu lise ulje i voda sada razdvojiti?" eka smjesa malo odstoji, da ulje ispliva na povetinu, "Zasto seo dogada’ * Doneseno voée i powrde neka djeca svrstaju u dvije skupine ovisno 0 tome hhoée li plivaté ili tomuti. Neka provjere svoja predvidanja. "Jesu li bila toda?" "Jesu li djeca izmenadena?" * Stavite jaje u éa8u vode. "Pliva li ii tone?" Sada stavite isto jaje u abu vrlo slane vode. "Sto je sada: pliva Ii ili tone? Zasto?" * Ulijte raze vrste tekutina u zdjele (mlijeko, ulje, vekuéi deterdent, kavu). "Plivaju Ii predmeti u nekim tekuginama, a u drugima ne? Zasto?" Isvodenje zakljucaka ‘* Na kraj ih pustite de razgovaraju o uéinjenome, zadovolje svoju matizeliu 4 zakljuse 8to pliva a Sto tone. 5.3. Mojoj mati nema kraja: poticanje miiljenja darovite djece ergentnog ‘trutnjaci koji se bave darovitom djecom upozoravaju na to da je pri oda- bimu djece za posebne programe velo vaino razlusiti inteligenciju od krea- tivmosti, razlikovati "bistro", intelektualno darovito dijete od kreativnog djeteta George, 1995.). Dobro je kad dijece ima izmad prosjetno razvijene abje spo- sobnost, ali to nije pravilo. Intelektualno darovito dijete ne mora biti i kreativ- no, a kreativno dijete ne mora biti iznad prosjetno po intelektualnom razvoju. Medutim, za iskazivanje produktivne darovitosti, velo je vagno da su obje sposobnosti izad prosjeéno razvijene, Uvjete da bi se to ostvarilo dosta je teS- 96 ko osigurati, posebno u natim odgojno-obrazovnim uvjetima, gdje se tijekom odrastanja, pogotovo u Skoli, sustavno potige intelektualni razvoj, a zapostav- Jja razvo) Kreativnosti djeteta, o emu je veé bilo rijeti, ‘Mnogobrojna istrazivanja, a posebno ona P. Torranca, pomogla su nam da sagledamo pozitivne znatajke kreativnog djeteta, ali i one Koje Eesto razdrazu- ju roditelje i nastavaike. Kreativna su djeca Zivahnija, temperamentnija, na sa- iu esto nemima, Manje su konvencionalna, manje uvazavaju autoritete, prije Ge uéiniti ono Sto oni odluée negoli Sto utitelj trazi. Red, sustavnost i organizi- ranost, utiteljima tako drage osobine, nisu nesto time se rmogi od njih mogu pohvaiiti. Neovisnija su u prosudbama i razmisljanju, pa i spremna na sukobe kako bi obranili svoje zamisli. Sklona su velikoj produkeij ideja, ali i tome da ih podijele s drugima: iskazat ée ih kad im "padnu na pamet”, a utiteljima se ini da je to najéesée tijekom nastave, kad se radi neito Sto zahtijeva veliku pozomost. Mogu imati vrlo istantan smisao za humor, ali su i njega skloni is- kazivati usted sata, a koliko utitelja voli kad mu cijeli razred usred njegova, predavanja, prasne u smijeh? (Oni su jednostavno — druktiji. To su one vase male "bijele vrane” koje vas katkad zabavijaju i zadivjuju svojim osobitostima, a katkad ljute i izluduju. Kao Sto je vet reteno, odgajatelji i uéiteli skloniji su djeci koja poStuju pra- vila, poshuSnoj, toénoj i urednoj... Ali, svijet ipak pokreéu oni drugi: oni kojina ena pamet pasti rame "luckaste" ideje, koje mozda negemo odmah razumjeti, @ koje €e se jesinom pokazati genijalnima, Jer, "“Ipak se kreée!", zar ne? Dobro je snati - Predotie emo jednu od moguéih lista pazitivnih i negativnih oso- bina kreativnog djeteta (prema: George, 1992:). Dobro bi bilo da ih proucite, iska- ere svoje slaganje ili neslaganje sa svrsiavanjem pojedine osobine w pripadajucu ategoriu, te popis nadopunite osobinama koje ste sami ucél! promairajuct taku djecu Osobine kreativnog djeteta Positiome | ardoglavost | nesklonast seradnit | nesudjelovanje u nekim akthnostima | nezainteresiranost za pojedinast i ravnodusnost prema obicaima i pravilima ljepog ponasanja |- neorganiziranost i neurednost u swarima koje smatra nevairims [+ promjene raspolozenja, zahtjewnost{ osjethivost Tako rad s kreativnom djecom nije lak, dobar odgajatelj Ge, sagledavajuéi ogroman znataj ljudske kreativnosti, nastojati oslobadati kreativnost djece u svojoj skupini i poticati njezino iskazivanje. NajéeSée se to radi poticanjem di- vergentne produkcije i kreativnog rjeSavanja problema. Od djece se trazi da 97 |+ zum je ideja i uocave njihove medusobne odnose |~ maitovitje i vol se pretwarath | fleksibilan je u idejama i mistima | konsiruira, gradi, dograduie |+ mage imati nekoliko ideja istodobno | pripovijeda drugima o swojim otkriéima i |+ vol sma vad druteife od wobiafenogpuste idejama na volju i stobodno ih iskazuju, bez staha od pogretke ili osude DOkruzenja. Sliedeca nam tablica moze posluziti kao koristan podsjetnik na to kako sve u radu mozemo poticati misaone i osjeéajne procese djece, eslobada- {judi njihovu kreativnost (prema: Bberle, 1986.): Tablica 3: Misaoni i osjeéajni procesi u (procesu) kreativnosti Missoni proces cast RADOZNALOST - sposobnost 7a FLUENTNOST—lkots imate |, SRENICIZIE + Smisli sve maine kako to pokazai, |* PIS) n0 8 0 ee = Nastavis nla wojaakelatete. | pum ai ode nastat! FCEKSIBICNOST —ramotikost | PREUZIMANJE RIZIKA— hrabrost ‘zradavanja da se iskorist prigoda /* Kako bi jo8 to mogao.. Je Razmisli o razliSitim natinima... smo s tobom ~ poksSajt + Iskoristi prigodu, neéeS pognijesitit JORIGINALNOST ~ neobitni, SLOZENOST — prihvaéati zamrSene pameini odgovori probleme « Pokazi nam ono Sto nikad nitko nije! |* Misli na dijelove koje jo8 mozes }s U redu je da to uradi8 druktije ili na | ukljuditit smijeSan natin. + Sada spoji dijelove » cjelinul RAZRADA (ELABORACUA)— __ [MASTOVITOST — zamislianje, dodavanje, obogacivanje stvaranje mentalnihslika » Usini to doista iijepimn! }* Zamisli pokretne slike! ¢ Nigta nemoj izostaviti! «Ako imaS ideju — slijedi jet Predvidanje ishoda gra: STO BISE DOGODILO DA (Ova se igra moze igrati u bezbroj vanijanti, ovisno o kreativnosti odgajate- {jai djece. Ovdje dajemo samo nekoliko moguéih ideja za nastavak pitanja, a dale vi vjedbajte svoju kreativnost "Sto bi se dogodilo da... ~stanu svi satovi na svijetu?” “movac raste na drveéu" “ uopée nema Sunca?" Jjudi mogu disati pod vodom?" “ise pronade lijek protiv starenja?" Varijanta igte je da se dijete postavi kao subjekt nekih nevjerojatnih zbiva- ja i predvidi Sto bi se tada dogodilo. U tom slugaju mozZemo reéi, npr. "Zamisli da mata postane stvarnost i da ti se ostvare ove elje. Sto bi ti da... . otputujeS u zemlju Nedodiju?" ima leteti tepih?” dobijes Aladinovu lampu?" dobijes stro} za izume profesora Baltazara?” ima moé upravijanja Fivotinjama, pticama, kukeima, ribama?" ima moé da vjetno ostane8 miad i da sve Sto dodimeS ostane mlado?" Sto sve mote biti neobiéno? NEOBICNE KUCE Ligs 5.3.1. Igre za poticanje kreativnog misljenja U tekstu koji slijedi prikazat 6emo vam nekoliko igara kojima moste poti- cati razvoj kreativnosti djece predkolske dobi (prema: Jalle, 1989.; McAleer, 1988.; Stark, 1988.). Njihov je cilj omoguéiti djetetu da na razne nadine (ver- balno, ertezima, pokretima, pantomimom i sl.) izrazi sto veti broj ideja i mo- ‘guéih rjeSenja nekog problema. Iskustva iz Centra "Bistrié" potvrduju da velik broj darovite djece posebno ‘uziva u ovakvim aktivnostima, te da se u skupini tada stvara dobro raspo- lo2enje. Ali, prethodno treba stvoriti ozragje pogodno za nastajanje velikog broja ideja. Pritor je najvaznije da djeca povjeruju odgajatelju da nema pog- reénih, smijeSnih i glapih odgovora i ideja, da je svaka Zamisao koja se javi dobra, te da je najvazmije smisliti to vie ideja za rjeSavanje problema ili pita: nj na koje se odgovara. 98 Kuéa pod morem "esi Ii ikad razmisljao 0 tome kako bi bilo Zivjeti pod morem? Vet postoje neki podvodni laboratorji u Kojima borave zanstvenic i prouavaju Zivot ‘a mora, U tvojoj bi podvodnoj kuéi morao rijetiti neke stvari - gdje ée8 jesti, spavati, kako ée8 disati, Hoées li mo¢i otvoriti prozor? Razmisli, Koji bi se problemi mogli javiti da Zivi8 u kuéi pod morem i kako bi rijeSio te i ostale probleme vezane s duigotrajnim boravkom pod vodom. Nacrtaj (@pii) svoja rjeSenja, kao ito Sto bi vidio kad bi pogledao kroz.prozor!" Kuéa na Mjesecu “Isplaniraj kako Ge izgledati kuéa prve obitelji koja ée Zivjeti na Mjesecu! Prije toga ispitaj i pronadi u knjigama informacije o tome kakay je okoli8 na Mijesecu! Ne zaboravi gdje ée8 drZati zalihe hrane, vode, zrakal” 'U 0voj igri moze se porazgovarati (nacttati, modelirati, izraditi, opisati) 0 kugama na Sto neobignijim, éak i nemoguéim mjestima: u svemiru, na Suncu, Uupesini, u stjeni, na drvetu, itd 99SasluSajmo i ideje djece 0 tome gdje bi se jo8 kuée mogle sagraditi: "Na- broji sve razliite vrste kuéa i nastambi kojih se moze sjetiti (judskih, Zivo- tinjskih, primitivnih, u razliitim podnebljima...)! ‘Mozemo govoriti io razligtim vrstame nastambi Zivotinja (sisavaca, riba, kukca, ptica, divijih i domatih, kuénih..., shuZeéi se i prikladnom literaturom iTV video/emisijama. jigra: NEOBICNA BICA Tho se skriva u ovoj Sari? Djeci moZemo pokazati papir iSaran raz- nim bojama (na raze, mastovite naéine), Uputa: "U ovoj se zapetljanoj Sari krije jed- no neobiéno bi¢e. Pogledaj Saru pazljivo sa svih strana i ugledse ée§ ga? Nacriaj ga i o- boji, dodajuéi mu jos neke detalja! Daj mu ime!" Zgodno je ina istom obliku Sare (cr- no-bijele) pokuSati dobiti sto vise raznolikih reSenja djece, Upoznaj novos prijatelja Kao wvodni poticaj za ovu igru odlisno moze posluziti mattovita knjiga D. Ugresig, Kuéni du- 4iovi (1988,) s neznatnim preinakama u sadréaju. To moze izgledati, npr., i tako da odgajateljica skrivena iza nekog zaklona, dréeéi u ruci "duha" ili pak neki smotuljak tkanine ili papira koji “skriva" duha kade: “"Bok! Da ti se predstavim — ja sam mali kué~ ni duh. Volim tajne, pa se pojavijujem i nes- tajem. Mnogo mastam i izmisljam, ali sam vrlo Sesto usamiljen. Zato bih Zelio da mi nacrta’ jos Jednog duha-prijatelja i da’ mu ime. Ova ta- robna zapetljana crta pomoéi ée ti da ga dovr- 8." 100 3. igra: NEOBICNE ZIVOTINSE (ili biljke): HIBRIDI Uputa odgajatelja: "Ti si zanstvenik koji smi i pronaiazi nove vrste 2i- vorinja (biljaka). One najéesée nastaju krizanjem dviju poznatih Zivotinja (bi Jjaka). Evo ti imena nekih veé tako stvorenih Zivotinja: slonogorila enguris macktopus kanarinoguska _tigorola nilska patka Od kojih su Zivotinja nastale? Nacrtaj te Zivotinje! Koje bi sve Zivotinje ti spojio u jednu? lzmisli svoje, nove Zivotinje, Kako bi se zvale? deigrs JOBICAN STRANAC Uputa odgajatelja: "Na nau se Zemlju spustio neobiéan stranac s dragog planeta. Ljubi€asto-plavi je, ima pet nogu, Zutu glavu poput lopte, usta na obje strane glave. Nacrtaj ga! "On mrzi sve 8to je plavo i Iubigasto, Nabroji Sto sve on jo mrzi!" "On voli sve zeleno i 2ut0. Navedi Sto sve jof on voli!" "On jede sve So je erveno. Sco mu sve moZe8 ponuaiti za jelo? "Kako on slavi rodendane? Sto tada jede? Sto dobiva na dar? Sto se dogada kad dobije plavi ili Ijubiéasti dar? Sto kad je nebo jako plavo za sunéana dana” Kengurokokot nilski pas Uputa odgajatelja: "Vjeruje’ li u &u- doviste? Postoje mitska Eudovista, Sudo- vista iz bajki, za koja amo da ne posto- je, alii ona 2a koja mnogi ljudi vjeruju da postoje. Kojih se od njih mozes sjti- ti? Nabroji ih Sto vi8et Svako éudovigte ima neke osobine koje ga Gine poscbno zastraSujucim. Ko- {je su to osobine? MozeS li i ti izmislti svoje tudovitte? Daj mu ime i nacrtaj ga! Opi8i njegove osobine i neku njego- ‘yo avanturu!" (rife ove aktivnosti deci se maze ispriati o raanim, mitskim i ostalim gudovigtima i nji- hhovim osobinama: reznim vrstama zmajeva, ‘morskih zmija, éudoviltu iz Loch Nessa, di- vovima, Yeti -snje2nom Zovjeku, Kiklopu, Medaei, Centaura, Grfiny, Kraken, Bazilis- ‘a, Mentikors i sl. Mogu se Koristiti knjige o grékim mitovima sa slikama. Jedan dio ovih éudovistanastaeKombinacijom dvi i vige dvotinja pa se ova igra maze nadove- 2a na gra "Hibsidi") 101Cudovista, zmajev, bigs iz matte iba Nek odgovor djece iz radionice "Bistic” (uz likovnt aktivnost: STRASIMLAD: Zmaj s pano nogu. lz njega ide strua i vatrena pliavatka, Jede drva i papire. Boje ga se judi i zmije ipolutovjek-pohuzmaj. Ima i ruke. 'STRUNAD: Neobigno stvorene koje pljuje orovnn vatr mijenjaboje. Pretva- ra jude u drvo, Hrani se kamenjem i 2eljezom, ROK: Cudovitte iz motvare. Zivi w motvari, ima vats, dugatia i hladnu, ne- obigau. Kad te njome dodime postane’ skroz mala pica, koja ima tek nula godi- 1a. On jede kamenje, ku, pice golubice. Ima otrovne bode, kad ih dotsknes postanc gliva,slovo B ilileptiri, Ne moze ga nikako pobijeit ‘GROZELA: Mote stisnuti kuéu i ude wnutra, Hrani se batom, ‘TUTO: On je duh neki, neka STRITA. lea ui, dvfe lave, pliuje oovms vatra, Jade drvo, meso, sak, plastiku. Svugdje Zvi, ne ide van po dan, ima rogove, a jednom ubu ima jednu nausnicu. Pretvara ude w led REKS: Zivi na Sjevernom polu. Ima vatru u sebi, ima 6 odiju, 8 ufiju i 1 ros. Hrani se prvim Kjudima i letecim dinosaurima i medvjeditima, Moze Ijude zate- ratii pretvoriti hw kamen. MEDUZA: Zivi u petinama i kad netko otvara kamen, tamo gdje st peéine, taj je kamen zaéaran i moze se sruit. Kad ona ugrize u kamen, sve se sri. Kad je posledaS u oti pretvors se u kamen. ObiGno jede meso od Govjeka i jude koje je zakanenila. OBICNI DIELOV za-sxtamie) Uputa odgajatelja: "Koliko ima judi s bogatom mastom, toliko ima vrsta ‘zmajeva, jer oni Zive samo u masti. Na sljedeéoj stranici mozes vidjeti neke di- jelove zmajeva tijela koje je naslikao jedan mastoviti umjetnik. Koristesi ove primjere smisli i nacrtaj nove dijelove za svoga zmajal” Prije ove igre djeci se mogu donijeti slike razligitih zmajeva i porazgovarati snjima o tome: "Kole ste bajke éital (filmove gledali) 0 zmajevima?" “Opisite nam te zmajeve, kakve su im bile glave, stopala, repovi,tijelo?" “"Kakvih su sve oblika i vrsta zmajevi, opi8ite njihove osobine, sto sve mo- gu Giniti? Moga li plivati,letjeti, bjuvati vatra? Kakvi su po svojoj naravi (dobri i zi, ubazni, daredijivi i sebitn Nakon crtanja dijelova zmaja upitati: “Jesu li vam neki dijelovi éudni i ne- ‘obiéni? Kako ste se osjetali kad ste sami stvorili neki novi dio?” ZMAJEV: jecu s talentom 102 1 KORISN] PREDMETI "Danas éemo smiiljati razne korisne predmete za tvoju sobu, koristesi se osobinama i izgledom zmaja. Mnogi predmeti mogu biti u obliku zmaja — ak i ise 2 noge pred vetina (wi sku), Razmis 0 tome kaka sve zmaj mo- biti i smisli jo neke neobiéne predmete koji bi bili u obliku zmaja, Nak svoje ideje u pravokutnicima dolje!" ve Nees) oth i \ 103BRNI-OKRENI Tesi li Guo pjesma 0 Antuntunu? Taj je SaSavi djetak sve ratio naopako. Ja cobozavam zamisljati 80 bi bilo kad bi sve bilo obmnuto! Npr. ja obino stav- jam svoja pisma u postanski sanducié, Zamisli sad neSto obmuto — da sandu- i€ baca pisma van, ravno na mene. Ii da TV-aparat ukljutuje mene i da gle- da! Mozda sadi8 vrt u prolieée s mamom? Zamisli da povrée stavlja 2 zemlju tebe! Sto bi izraslo? Skoro se svaki dogadaj i situacija mogu obmuti, izokrenut. Ove slike koje Vidi8 predstavliaju ideje djetaka i djevoisica poput tebe. Kad ih pogleda8, po- usa} nacrtati neke svoje smijesne obmute situacije!" ""Razmisli o svim neobitnim natinima uporabe jedne kade. Budi mastovit i smisli Sto viSe neobignih moguénosti! y= 108 NEOBICNA UPORABA POZNATIA. META Djetetu se pokaze papir na kojemu su nacrtani rami predmeti. "Svida ti se ova 2birka predmeta? Napravi i ti jednu takvu. Uzmi tisti papir i smisli (nacr- taj) raze neobiéne uporabe ovih predmetal” ais AKO KORISTITE ODBACENK PRED! "To stedi taj imal" — stara je ireka, Stedjeti se moze na vise naéina. Jedan od njih je da predmetu, koji vige ne shuZi svrsi kojoj je namijenjen, damo neku tdrugu svthu. Npr., uBtedjeti mozemo tako da cvijet zasadimo w nek lijepu konzerva, umjesto da kupujemo posebnu posudu za evijeée. Moda se i obitni tetrapak od mlijeka moze iskoristiti na jo8 mnogo nadina. Smisii ih sto vise? Razmisli - kako bi se jo’ mogle upotrijebiti stare cipele, koje vie nitko ne zeli?” 3Smistjanje objasnjenja za neobiénosti igra: KAKO JE SLON DOBIO SURLU _ Poticaj za ovu kreativau igra je ulomak iz poznate prige R. Kiplinga. "Pos. toji jedna priéa koja govori o tome kako je slon dobio surla. Prema toj pris nekad davno, sion je imao zdepast nos, ne veéi od gizme, kojim je mogao njus kati naokolo, ali nei podizat svari sa zemije. ednoga je dana slonié, koji je bio izmimno radoznao, upitao krokodila to on jede 7a veteru. Kada se sagnuo prema rijeci da bi bolje tus odgover, kro. kodil ga je zgrabio za nos. Slijedoci apute pitona (velike zmije), slonié se svom snagom odupro o tl i vukao natrag, a njegov je nos postajaa sve dulji dulji. Tako je dobio surlu, U posetie su sve Zivotinje mislile da je surla vtlo ‘una, No kad su drugi slonovi vosili sto sve mali slonié moze svajom suclom, ‘éiniti i dohvatt, shvatili su da je ona vrlo zgodna i korisna. Jedan po jedan odlazili su krokodilu po svaje nave sure" Napregnite svoju mastu i smislite jo8 nekoliko drugih nadina kako su slo- novi mogli doéi do nove surle. Nacrtajte (napisite) svoje ideje! 106 © Mogao je i&Cupati korijen od drveta i prcvrstti ga Cavlima, a on bi se gibso, ‘+ Mogla bi ga ugristi zmija za nos i njezin rep bi poshutio kao surla, ‘© Mogao bi zaglaviti nos izmedu dvije polovine drveta i onda stsne i vute, vute. ‘+ Uzzo bi dugatka krpu, napunio je spuzvama, kamenjem i limevkama i priio ‘* Zarnolio bi deugog slona da mu potegne surlu! (To bi bilo jo8 korisnije - komentar drugog deta) ‘© Stavio bi svoj nos izmedu duije cijevi i onda vukao, vukao. ‘+ Zamolio je majmuna da mu potegne suru ili da mu njegov rep shi kao surla, ili je majmun skotio iznenada s drveta i potegnuo ga. '* Dugasko suplie drvo bi stavio na zdepast nos. Bio je znatizeljan da li se mogn zakljutana vrats otvoriti: vulao jo, vukao i ‘onda nategnuo nos. Odskotio je kao lastika ~ pong ! (A kako bi dosao do vrata usred dzungle? — pitanje drugog djetets), Spojio bi puno slamtica i eto surle! ‘© Mogeo bi napraviti dugatke papimatu surly, ali ona nije dosta veda, Moze i ddugatka knra od drveta, Doktor iz dzungle nu fe stavio gips, natezao ga ieto, dobio je suru, Zalijepio si je nos s nekim jakim ljepilom za drvo i vukao, vukso ‘Slonu se zapleo nos u granje pa se htio astabodit i navukeo je surly ‘Slon je njuSio svoju slonicu i od silnog naprezanja narastao mu je velik nos. ‘© Slonovi pleBudi i veseleci se splema surle i tako im se produze od dugotrajnog, plesa, ‘+ Ja imam joS jedno pitanje: kako se on iz toga izvukao? Kako ga je krokodil pustio? (pitanje jednog djetaka na samom kraju aktivnost i razgovora) 5.3.2. Zamisli — udini: primjeri igara za razvijanje kreativnog izraZavanja pokretom Ove su igre korisna zbirka strategija za utenje vjestina neverbalne komuni- kacije ze svu djecu, a osobito su korisne djeci s izrazenijom sposobnoséu izra- Zavanja pokretom. Sastoje se od niza “situacijskih kartica" koje pozivaju na rje8avanje problema pokretom, uz uporabu divergentnoga, kreativiiog mislie- nja i uzivjavanja u zadanu situaciju One pokresu kreativne procese i psiho- motomu ekspresiju, a unapreduju i neke sposobnosti koje ulaze u podrugje t2v, ‘emocionaine inteligencije, primjetice: * udiniti sebe posve razumljivim dragima (i bez rijez); ‘+ izraziti svoje potrebe nekom drugom; + razumjeti izratavanje potreba drugih Ijudi. gre su utemeljene na Torranceovim istrazivanjima izrazavanja kreativnosti kroz pokret (Eberle, 1986.). U njima dijete ima moguénost 07izrazavanja trenutaénih osje¢aja i slozenijih Euvstava; ivljavanja uw igra uloga; Iskazivanja sposobnosti kroz kreativni pokret; sudjelovanja u skupnim aktivnostima rjeSavanja problema; iskazivanja originalnosti ideja w rjeSavanju problema; izra¥avanja pokretom — "jezikom tijela". Prije uvodenja djece uigra treba stvorti ozratje uzajamnog povjerenia u sku- pini jer, naizgled jednostavna, ova igra od djece zahtijeva "otvaranje" pred dra- gima, pa i prewzimanje rizika za podsmijeh ili neku drugu negacivmu reakeiju skupine. Zato je vagno djeci prethodno objasniti da je igra usmjerena na zabavu i USenje, da mozemo gledati i pomoti u odredenom trenutku, ali da za vrijeme igre nije potrebno nista govorti. Posto ste djeci rastumatili da je pantomima komuni- eacija bez ret, pokazivanje bez govorenja ~ izvatite odredenu karicu, Dobro je da odgajatelj prvi demonstrira pokretom zadanu situaciju. Nakon toga neka pokusa eijela grupa, Tek onda sljedi uputa za pojedinagno dijete. Uputa "U ovoj se kutijj nalaze cali papirigi. Na svakom je jedna situacija — nesto Sto mode8 zamisliti i utiniti. To Sto je nacrano na papiriéu morat ée$ pokazati ostaloj djeci, ali samo pokretom, "pantominom", bez rijeti." (Tu se po potrebi mode jo8 detaljnije cbjasniti So je to "pantomima”, a kao izvrsna ilustracija ‘mogu poslutitiemisije populamog i djeci omiljenog komigara Mr Beana). Kad dode tvoj red uzet éeS jedan papirié j progitat éemo Sto na njemu pike, ali tako da to ne éuje nitko osim nas dvoje, Prije nego pones to pokazival drugoj djeci, zaustavi se na as i pokuSaj sebe zamisliti u opisana) situaci Kad si spreman, mozeé poceti s pasiomimom, Kad zavrSis ili ja kaze M tc, stan’, zamoli nekog da pogodi sto si radio. Ako on pogodi tone (ili skoro ono) njegov je red. Ako ti se zadatak ne svida ili misli da ti je pretezak, mo- 428 izvueni papirié zamijeniti za neki drugi." Za vrijeme igre, s vremena na vrijeme mozete pitati: "Kako se jo8 to moze ‘éiniti (Pokazati?" ili "Razmisla Ii netko drukeije?" Ovdje éemo navesti primjere situacija razdijeljene u tri podskupine: 1. USnito.. 2. Poka3ito.. 3. Budi kao... Situacije su napisane ili naertane na papiriéima. Ako ih dijete ne zma prodi- tati, protita mu ih odgajatel (ili darovito dijete koje &ita). Katkad je bolje da sunacrtane, jer ih onda dijete moze i kreativno tumaéiti Sto se sve moze poka- zati u vezi s nekim ertevom, Predstavijene situacije su obitno one koje su dje- ca vet vidjela ili dozivjela, ali mogu biti i takve da w njima djeca mogu iskaza- ti svoju kreativnost. 1. IGRE "UCINI TO" Situacije na "karticama" dijete poznaje iz svog iskustva, ali ipak zahtijevaju domisljatost u tome kako da ih drugima predoéi samo pokretom. Evo nekoliko primjera PokuSaj pokrenuti sat k Je stao! Igraj ping-pong! Hodaj po zategnutom uzetu! Vozi motociki! PokuSaj se zagrijati wz vatru! Bodi robot! Longlira} str teniske ioptice! O8tri olovia! SlaziteSku slagaricu! Vozi koturaljke! Hyataj leptire po livadi Nosi tesku vreéu! Preskagi konopac (ili igraj "gumi- gumi")! Beri cvijeée! Nosi Ziva ribu, pola metra dugaéku! Dirigiraj orkestrom! Kradi kolaée iz kutije! Sviraj bubanj! 2.IGRE "POKAZI TO" Predstavliaiu se uglavnom poznate situacije, koje djeca mogu pokazati sa- ‘mo pokretom, npr.: Pokazi kako... jedeS "kiki" bombon koji ti se lijepi po ustima, "se ponaSa’ dok ti netko pria vrlo smijeSnu prigu ili Salu, " dijeli8 svakome po jedan slatki8 iz svoje velike vreée sa slatkisima. si se sudario s nekim i sve igraéke koje si nosio su ti poispadale. “ hoda® slijevom nogom u teskom gipsu. “gledas vrlo uzbudljiv TV-program. “_ misli8 da te netko slijedi hodas u vrlo tiesnim cipelama, ne znaé Sto da radi’. hodaS bos po gustom blatu. si sreo starog prijatelja koga dugo nisi vidio. “nisi spavao 24 sata rr isprobavaé novu odjesu ispred zrcala, Si sise prejeo. " se ponaSas kad te okrive 2a nesto Sto nisi udinio. se poniasas kad eka osobu koja kasni pola sata. 1 se osjetaS poSto su ti upravo izvadili zub, 3. IGRE "BUDI KAO” ‘Najbolje su situacije u kojima se djeca moraju uaivjeti u neSto posve druk- jje, nepoznato njihovu neposrednom iskustva, jer tako mogu iskazati vecu Txeativnost. Te su situacije, npr.: Budi eetiba u akvariju 1» evijet koji se rascvjetava N stolica 2a jjuljanje + helikopter koji slijece -. semafor lift koji ide od kata do kata padobran avion koji zlijece teniski reket <= slovo: §, C, T, UL, 109no sn tutka na kencu -- usisavaé za prasiny sat kare * mnorski val koji zapljuskuje obalt pas s ratjenom no; ” konj na paradi fabarska bulica Dobro je znath ‘Sededs vam podsfetnik~kreativnt"Kiue” za pokreteu pantonini mote posludt- seein ape tnt pot on nese tlom ada prtom So ctv | raat ishrse ve niegove delve To e kao da ute zit tela” a ove fe mall eck osnovnihpopmova: 1. Zamijeni, poslutt umjesto netega «So mote bit ofa glava, stopalo? 8 Stow clog sebe uto- tot ti! 2, Kombinirati, povecati, spojiti 4. Upoaifebt i rue tnoge! Mics, poskaky efelim sjelom! 4. Pritagodit vjetima «2 Dr res se kao date hiadno! b Vruéeje, obriscelo! 4. Wear, posit «4 Presjerano naglasit potret! Wein ga dvovskeveliine! 5. Smangi uni margin, sori i akin 4. Usportipokret! Hat lako kao pero! 6, Prenamijeni, dat! druk’ju namjenu od proobiine SAM SE, KAKO. Prita-poticaj za rjeSavanje ovog problema glasi ovako: "Zesica tog dobrog prijatelia upravo je dobila mlade. On ti je ponudio Jednog zetiéa besplaino. Ti ga jako Zelis, ali nisi siguran da bi ti roditelji dopustili da ga zadrais." ad 16 Nabroji sto bi sve roditelji mogli tebi ro6i da te uvjere kako nije dobro drza- ti zeca u kudi: Nabroji Sto bi sve mogao reéi rodite- Ijima kako bi ih uyjerio da ti dopuste zmadrZati Zeca! ova se igra move primijeniti u svim Zivotnim situacijama kad je potrebno da dijete, uz vaSu pomoé, nabroji Sto vige argumenata "za" i "protiv”, te krti¢- ki "odvagne” najbolje rjesenje. L reba pomoé Prige kroz koje smo vjetbali kreaivno sjetavanje problema u Centra imaju jednu slignost ~ od djeteta se trati da odgodi zadovoljenie ncke potrebe ili da je zadovolji na neki drugi natin, Koliko e daroviti medusobno ralikuju potve- ilo se ponovno u trenilunjihovih duboviti, mastovtih originals sjesenja, no da su oni ipak samo djeca kojoj u sezrijevanju itekako treba pomoe odraslih, go- vor sljedeti primjer. [akon sto smo doanali kako pronati izgubljenog psa, kako prijedi tana led na je- zeru, kako o€isiti park od smeéa it..Upitali smo ih: "A Sto kad neito jako, jaco 28 at tse ne moze ostvariti? Sto tada radi?" Evo nekih odgovora: = Ia bih se plakao, = Jabih se vratio kuti i oko. = Jase toga i proviso sjecam,coliko puta mi se to dogodil! Meni tone bi nsta bilo, iako ne bih smio, ja bih to napravio. Razljuti sei poénem sve na pol unistavat. Mee onda boli geo, sine mi se ~ Jako sam tuna i boli me tru. Jase naljutizn na mann + Tugan sam i boli me glava. = Sav pocrvenim od futote! Icbor najboljeg rjesenja igra: IZBOR AKCIJE U OPASNOJ SITUACIII Katkad ée se dijete naéi u situaciji da mu se nudi vise razlititih rjeSenja ‘medu Kojima se tra2i ono "pravo"- u ovom sluaju najmanje opasno. No, nije se uvijek lako odluéiti za pravo rjeSenje. Jer ono Sto je pravo 7a nas ne mora 1sbiti i za dijete! Snalad}jivost u takvim problemskim situaeijama je ona vjestina kkoju potigemo kroz primjere koji slijede. 'U ovoj se igri djeci ponudi nekoliko razlititih prita o djeci. U svakoj su djeca postupila druktije. Zadaéa je djeteta da paZljivo sasluéa priéu i razmishi (© tome Sto je svako dijete utinilo, Slijedi pitanje: "Koji od postupaka ove dje- ce ti smatras ispravnim?" Proa pri ‘Mira, Bobo i Maja su se vraéali iz hole. Skremuvsi w drugu ulicu vidjeli su veliku kuéw w plameni: = Maja je povikala: Ja idem pomoéi! ~i otréala u smjeru kuée u plamenu. = Bobo je rekao: Ja idem po svoje prijatelje da svi vide vatru! = Mira je orréala do najblize kuée, pazvonila na vrata i zamolila stanare da ‘pozovu vatrogasce. Pitanja dject: = Sjetate li se Sto je uvinila Mira kad je vidjela vatru? = Sto je weinita Maja? = Sto Bobo? = Sto mislite, tho je najispravnije postupio? ‘© Neka svako dijete obrazlozi svoj izhor, a cijela skupina neka pokusa na kre- {ju postidi suglasnost glede najispravnijeg postupka. ‘# Rezmotrite So je mudro u pojedinim situacijama, a Sto opasno. Obrabrite jecu da predloze jo8 neke postupke koji bi bili sigumi i korisni (npr. vika- "Vatra! Vatra”, potraziti policajea ili nekog odraslog...). Iu sljedeéim pricama nemojte zaboraviti trazit, upitati djecu o novim rje- Senjima kada jedno razmotrite. Druga prita ; Suzana, Lea i Martin igrali su se u parku kad su éuli glasni vrisak pracen jos glasniim "Bang"! Porréali su da vide sto se dogodilo i ugledali dva auto- ‘mobila koji su udarili jedan o drugoga = Swcana je odluéila otréati kuéi i reci mami da zove prvu pomoé. = Lea je rekla: "Idem kuéi uzeti zavoje da pomognem Ijudima u nesreci = Martin je oiréao do auta da dozna ito se dogodilo. Treéa priga Jedne noti, za vrijeme velike oli, grom je udario x strani soup u Danije- (ovo) uci i elekiriéne Fice su pale na nogostup. ‘Sljedeée jutro Filip, Mia i Tomi posli su Danijetu na svakodnevmu igru. Na _putu su vidjeliZice iz kojth je iskrilo. ~ Filip je uzeo Stap i pokusao pomaknuti Zice s nogostupa da netko ne bi sta0 na nyjth. = Mia otréalakuéi kazatrodivelima da je videlaclekuriéneiskre = Tomi je odlucio pri blize i bolie vidjesi zanimijive ikrice 16 Upotrebljavajuei lutke, neka svako dijete dode na red i odglumi sljedeée si- tuacije. Pomozite mu da odabere i razvije jednu od situacija u kratkoj lutkar- skoj predstavi za ostatak skupin + Tii tvoja obitelj kampirate u prirodi. Svi su zaspali. OrvaraS Sator i pogle- dog van — 2 tamo veliki medvjed stoji ono ispred tebe! Sto ée8 uéiniti? © Ti i mama kupujete u velikoj robnoj kuéi, Okrenula si se da pogledas svoje comiljene igratke, kad — mama je nestala. Kako éeS se sna i pronaéi mamu? ‘+ IgraS se u parku s prijateljima i odjednom ugledate dijete kako pada s viso- ke penjalice. Sto ¢e8 najprije wéiniti? ‘+ Tvoj mladi brav/sestra popeolla se visoko na veliko, staro drvo i sad ga/ju je strah siéi dolje. Sto bi sve mogao uéiniti? + gras ena lve i odjednom eb dot noma pas i pon jake laa. to ée8 udiniti? © Trebas prije¢i ulicu sam, a semafor ne radi? Sto ée8 uéiniti 7 Podsjetimo se koje vjestine potivemo kroz ove aktivnosti: ‘Spomajne: ‘Sivaralatke: Cuvstvene: ‘* Procjenjivanje | ¢ Fleksibilnost | + Regjasnjavanje mist, process risljenja osjeéaja i vrijednosti * Analiziranje © Angadiranjeu situacije moralnom rasudivanju + Razvijanje predodzaba © Angadiranje visih razina misaonih procese u FieSavanju problema Evo jo nekoliko dodatnin zamisli kako korisno zaposliti one bistriée koji su snaladijiviji u socijalnim situacijama: + Navesti ih da uo’e svakodnevne probleme koji se javijaju u skupini i ze njih predloze resenja. Portudena rjeSenja prodiskutirati s cijelom skupi- nom, + Odabrati jedan od problema koji se de8ée javlja u skupini i traziti da svaki za sebe smisli moguéa rjeSenja. Ponudena rjeSenja prodiskutiratis cijelom skupinom. + Trazite djecu koja imaju kuéne ubimce da navedu neke od problema koje oni uzrokuju (grizu vrijedne stvari, skaéu na ljude, sjede na mjestima adie im nije dopukteno, kopaju rupe, faju na ljude, jedu hranu koju ne smiju i sl). Trazite od djece da navedu moguéa rjeSenja svakog od spomenutih 7problema. Neka glasuju za najbolja rjeSenja, a vlasnici ljubimaca neka provjere neke prijedioge. ‘+ Kad se dogodi sukob medu djecom u skupini, trazite od njih da smisle ba xem dva miroljubiva tjeSenja sukoba i ohrabrite ih da ih iskuSaju. Tek ako nijedno od njih ne rjeSi sukob, neka se obrate odraslom za pomoé. ‘Ako djecu u skupini nautite takvu rjeSavanju sukoba ili se dogovorite s nji- ma da ubuduée tako postupaju, oni ée se poseti ponasati tako i izvan zadanih situacija: sami Ge smisljati i iskusevati vlastita rjeSenja sukoba prije negoti se obrate odrastom za pomoé. Redovito ih podsjeéajte na dogovor, pitajuéi koja su dva rjeSenja veé provjerila svaki put kad vam se obrate za pornoe u rjeSava- ‘ju medusobnih sukoba. 5.4. Odgovor ja svaki dam — jer brz jezik ja imam: poticanje verbalnih spésobnosti djeteta Inmedu treée i Seste godine djetje se jeziéne sposobnosti intenzivno razvi- jaju. Dijete bogati svoj rjeénik te usvaja sve slozenije verbalne i gramatigke strukture. ReSenice mu postaju slozenij, javljaju se i prvi verbalni izrazi wz- roéno-posljediénog povezivanja pojava St je usko povezano s razvojem osta- lih intelektualnih sposobnosti, poscbno razvojem misljenja i paméenja. U darovite je djece razvoj verbatnih sposobnosti testo vrlo izrazen, pa odga Jatelji najlakie’ uoavaju upravo ovu osobinu darovite djeteta. Verbalna je komu- nikacija, usto, najuobicajenif { najée8ei natin Kormuniciranja djeteta i odrasih Brojrm djecu predkolske dobi ubrojit éete u darovitu upravo stoga Sto su u ver. ‘balnom razvoju zatajno naprednija od ostale djece svoje dobne skupine, Medutim, upravo taj izraziti razvoj verbalnih sposobnosti_odgajateljima esto zadaje glavobolje. "Kako komunicirati s njima? Treba li i dalje poticati ajihov (jonako "preintenzivan") verbalni razvoj koji ih veé ini drukéijima od stale djece u skupini, i kako to Einiti?” — esto se pitate. Upravo zbog tijesne povezanosti verbalnih sposobnosti s razvojem mislje- aja i paméenja — odgovor je uvijek potvrdan. Odgovor pak na pitanje "Kako to Giniti?” — nesto je slozeniji. Evo nekoliko korisnih savjeta i aktivnosti (Freeman, 1995.) * Verbalno darovita djeca razumiju mnogo vise rijesi nego Sto ih zaju pri vilno izgovorit i upotrjebit. Stoga seu razgovoru s nima nemojte str Eavati Koristti i rjesi za koje mislite da ih ne razumiju, jer ée, slugajusi vas, polako usvajati njihova maéenja. + Neka su derovite djeca odusevijena dugim, teSkim rijetima. Sigumo ste veé i sami imali u svojim skupinama darovite éetvorogodisnjake i petogodis- njake koji su wrivali ueéi i izgovarajusi vrlo slozene nazive razligtih vrsta dinosaura, bljaka ili dijelova automobila (ovisno o predmetu interesa). Ty- rannosaurus Rex, karburator, philodendron —vjezbajte te rijeéi s njima, ve- seit 6eih i zabavijati! ing Misli i osjecaji darovitog djeteta desto idu ispred njegovih moguénosti ver~ balnog izrazavanja, "Nemam dovolino nied za svoje miss cases te rekao jedan trogoditnjak. Odgajatelj ne treba takvo dijete upozoravati da govori spor kao ni na pogre8ke koje u gover ini, ali je dobro da s njime sam govori malo sporife. + Upravo u vrijeme izmedu treée i Seste godine vaino je wéiti djecu da ver- balnim izrazavanjem otituju svoje misli i osjesaje. Najbolje je to einiti kaoz igra. Trazite da dijete odabere pravu rijeé kojom ée opisati oblak, neki osjeéaj, okus nove hrane, dodir nekog materijala, ljepotu cvijeta, + Uruzim prigodama u vrtigu i icvan njega (u posjetima, u autobusu, na igra- listu isl.) razgovarajte s djecom. Potigite svoje bistriée da Sto vise pricaju o stvarima koje ih posebno zanimaju kao i o onima iz svakodnevnog ivota + Dobar odgajatelj éesto u komunikaciji koristi humor. Saljivi, luckasti go- ‘vor, govor pun apsurdnosti (pretvaranja da nesto je, a ustvati nije) i zabav- nih obrata odusevit ée svakog malog bistriéa. Smisao za humor ima skoro svako dijete, a So vi8e uziva u Salama, vicevima, verbalnim zagonetka. ma/odgonetkama, lyckastim rimama i neoéckivanim obratima ~ t0 je, vilo Yjerojatno, bistriji, Sto se pak vi vide ukljuéujete, veéa je vjerojamoxt da 6e dijete s uzivanjem usvajati rijeti i biti otvorenije za usvajanje jezika + Uz diva rijes, verbalni razvoj djeteta jako potiéu knjige i slikovnice. Odga- Jateij treba poticati dijete da ih koristi i pomagati ma u njihovu izboru, U labora literature za djecu vodese nagelo neke vam bude da. knji- ga/slikovnica bude djetetu dovoljno zanimljiva i izazovna. Nikada ne trazi- te od djeteta da gleda (Zita) ono Sto mu je dasadno, Darovito dijete Ge vam biti vodié u tome Sto ga zanima i to mnogo precizni- ji nego bilo koji unaprijed pripremljeni popis literature za odredenu dob (iako Je dobro konzultirati se o tome s upuéenim osobama). Ako knjiga/slikevnica zadovoljava interese djeteta i pokrese njegov razvoj ono ée vjerojatno traditi da rma je éitate ponovno i ponovno, a slusat ée vrio pazljivo. 5.4.1. Primjeri aktivnosti za poticanje verbalnih sposobnosti djeteta igra: RISECI NA (GLAS/SLOVQ) ‘Tvoj prijatelj patuljak igra se kockama, ali kako? Stavio je slova na njihove stranice i pokusava izmisliti rijeti koje sadrZe dva odredena slova. Vee je smi. slio tri rjeéi sa slovima P i T. Na svakoj od kocaka zaokruzena su po dva slo- va. Smisli Sto vise rijedi koje ih sadr¥e! nsigra: MUDRE IZREKE, [NaS prijatlj patujak drdi na 2idu objesene neke mudre izreke. On bi volio ‘mati ~ so ti misli da ove izrcke zase. Razmisli malo o tome pa mu reci, 0 bi svaka od ove éetir izteke mogla zmatiti ( Tko oktijeva - ne uspijev: Veliko se u malom skciva. Prvo sko¢i - onda reci "hop"! ‘Tvoj prijatetj Zabac sjedi pokraj svoga ribnjaka i cita sljedeée rijeti: Tko Stedi - taj ima. faba Samac vodena buba ribnjak evjetnjak —voda 3 A omnjata eviet leptir ) 4. igra: RISECISA SIT | riba avo splav deblo tava ‘most ‘Smisli Sto vi8e rijeti sa slovima $ i T u sebi. ‘Stwari koje Stvari koje plivaju rastu na zemlji Razmifljao je kako da razvrsta ove rijeti u skupine. Motes li mu pormogi? ‘Ako zai i pisati - napi8i ih na ledima ovog STEGOSAURA. 120 1aRIJECI NA ZADANO SLOV( Koliko se rijesi mozeé sjetiti a Ga potinju slovima ispisanima s ijeve stra- ne, Pokaisaj ih se sjetiti Sto vide! Fvoiinje Brana dielovi tela I wi ekipa na smjems izvate po jedan papi ’ Car i : Waraju Obje ekipe, uz prethodni tihi medusobni dogo- je ee cies Jan ga. Br $8 Yo Call Geel se So vise. nor, 2votinjsWoje aja kia) Poel j eee GS Be w jen) ep a drugiu drag} (2bog objekivnost i kon- nje. Na isto pitanje odo} vor. Sva smisijena 1 ié, pa se svima protita pita- s T 5.5. To smisliti mogu lako — jer ja mislit? volim jako: jo’ nekoliko igara za poticanje misaonth procesa Darovita djeca, osobito ona s izrazenim spoznajnim i Verbalnim sposobnos- tima, vole izazove i natjecateljske situacije. Ako radite u maloj skupini djece slinih sposobnosti (kao u Ceniru "Bistié”), preporugujemo vam kvizove zna- nija i vjesina u Kojima bistri¢i "bruse” svoju pamet, brzinu i snalazljivost (An- derson i Beretier, 1980.). Ako su dobro osmisijeni i aktiviraju u dovoljnoj mje- i tazligite sposobnosti svakog djeteta, odligni su poticatelji 2a *izviatenje ‘maksimuma"iz bistriéa. Naravno, ne zaboravite nagrade! Zagonetke Zagonetke su vrio pogodne za aktiviranje razlitih misaonih procesa pred- Skolskoga darovitog djeteta, a usto pridonose i Sienjuttemeljnih znanja djece To posebno vrijedi za zagonetke Kojima se od djece tradi da se sjete SVIH, npr. bijelih Zivotinja, Zutih stvari, i sl. Izrati se moze skupno i natjecateljski, npr. tako da se djecu podijeli u dvije skupine. Naravno, bolja je ona ckipa koja brée da vise tognih odgovora. Ljgra: KVIZ Svaka se ekipa sastoji od 3-8 igraéa, Materijal koji nam je potreban za ovu igma je odredeni broj papiriéa na kojima su ispisane neke osobine Zivotinja, hhrane, kuénog namjestaja is... Svaki papirié je neka vrsta zagoneske, a na sva- ki je moguce dati jedan ili vie toénih odgovora 2 ole) MOGUCA PITANTA O MOGUEA HITANIAG | MoGUEa Prransao | MORO OE ToT ZIVOTINJAMA RANI cea ima Gouri noge [Koja Bivona [Uvaiek je sede ima ine Dobvamo je od pica dno etna | ena keno boio koji jedemo rte iznad |spavamo na ajemt |. aivi edie je velo hladno Mons ‘i pao i ara | uvijek ima toéke eae oie Li powréese Votimo ge gledati freee eee stuzi 2a drtanjeknjiga [ moze radii citmsa I yijek je erven sais iets rss ere ees | pun pliva orka je Rail gx ima dugi rep edu je majouni a | spava veti dio zime Bebe Sunija [Troje lua siedi man 2 \Oditno je sede ro je vela livijekjezuta wjemiete va omackn Pele je 2a Botié lPomaze nam v seen seed Ksemasta je INapravijeno je od metala ere Sraviamo jeusalata —_JNenjega stviiamo odjecu | wvlek je biets toma Note jematke Iva njemu svirsmo j wlose mala [Dobivamo je od svinja—_|oze se okrevti | ena suru (vrlo dugi nos) |yvijek je zelena lu ahi je | siviu toplimkrajevima —[ytjeva se uboce rates ee ma vrlo dugi vat siek je bijela eae eso je kun jubimac [UnjusestavinSeter Lees og | se moze jahatt slana je hasiaceje | ima veka usta jo mis aes Seed ti okruo Near (Cesto je petemo Mote biti okruel [ ima brkove Rasen sablo ima ladice ima pene ede se hada Mato rms ako { Bvina drveda IKupujemo jew vreticama | epost |. vil je beta lvatamo jeu voai ozs aes or lokrta je ‘anja | mode drtatiloptsna rin [Uvijeleje maranéasta [Pie nares nosa Hedemo jew kina be je kori, odrasli ne vi je boia stata je Mice senaprijed-natag | 123‘Moguéa pitanja o alatu ako motda tako ne izgleda, igra pogadanja alatki pokazala se prikladnom j za darovitu djecu mlade dobi, kada im odgajatelj polako tita retenicu po rede. nicu, uz male stanke. Evo primjera: Tko ée prvi pogoditi tko ovo govori? © Rutka mi je od drva. Glava mi je metalna. Majstori me koriste, Zabijam gavle u devo. (Cekié) + Imam dugu drsku. Donji §iroki dio napravijen je od metala. Ljual me koris- te-za kopanje rupa u zemiji. (lopata) © Imam dugu drSku i Evrste dlake. Ljudi me koriste svaki dan da bi odr2ali svoje zube istima, (etkica 2a zube) ‘Ja sam siguina, malena. Vrlo sam tanka { imam malu rupicu na jednor kra- {ju Ljudi kroz nju proviage konac. Koriste me za krpanje odjece i za Sivanje dugmadi. (igla) © Okruglasta sam na jednom kraju. Svatko me koristi kad jede. Posebno sam keorisna kad jedes jul. (ica) ‘© Imam dugu drSkut. Jedan vrh mi je plosnat. Majstori me koriste da neke sivari priévrste za druge, a druge da odévrste. (odvijag) ‘+ Imam aube na pljosnator metalnom dijelu i drvenu dr8ku. Majstori me ko- riste. Dobra sam za rezanje drva. (pila) ‘+ Imam dugu drvenu drsiu. Nalikujem na veliku vilieu, Seljaci me koriste za skuplianje trave ili iSéenje staja. (ile, grablie) ‘© Stvaram veliku buku, Majstori me koriste. Imam dugi vijugavi Siljak na Jednom kraju kofim busim rape u zidu. (elekiricna busilica) ‘+ Cujem kako tvoje srce kuca. Lijetnici me koriste. Imam dva dijela koje li- jetnik stavi w uha i metalni dio koji stavlja na tvoje grudi.(slufalice — ste- ‘oskap) ‘ Taraden sam od stakla. Vrlo sam uzan. Stavlja8 me ispod miskice kad si bo- lestan, (toplomjer) ‘+ Velo sam oftra, Imam metalnu oStricu koja cijepa drvo, Uzmes me ako Ze- 1i8 nacijepati drva za vatru.(siekira) igra: DOSJETI SE, SMISLI Sve igre u kojima se od nih trazi da dobro razmisle prije negoli izgovore, nacrtaju, pokazu tijelom, otpjevaju, odgovore ...bistrii jako vole, Pitanja koja im postavljamo trebaju biti zanimljiva, izazovna i dovoljno slo- ena. Ako, primjerice, obradujete tem Zivotinje ne zaboravite neka od ovil: # Kako se kreéu Zivotinje? (kroz koje sredine, vodu, zrak, zemlju, wna...) # Koje sve dijelove tijela koriste? # Navedi sve Zivotinje kojih se moze8 sjetiti a da se kretu: = bez nogu ~ na jednoj nozi 124 — nadvijenoge — betiri noge = Sest nogu = osam nogu — vie od osam nogu ; # Sinisli sve rijedi kojih se mozeS sjetit, a da opisuju 2ivot fs Smisii Sto vise rijeti mozes koje opisuju kretanje Zivot # Nacrtay sto vise razlititih oblika wsiju Zivotinjal Sligna se pitanja mogu postaviti o bilo kojoj temi i aktivnosti: Samo ne laka i jednostavna! POGLED U BUDUCNOS! ée izgledati svijet u buduénosti, svijet u kojem ce Zivjeti darovita ee de Sdsjas? oprtate malo» njna o tome, suze se thn Kom oluje u mozgu (Tumer, 1990.) cazite da iskazu Sto vie ideja; zabranite bilo kakve prosudbe ideja; ohrabrite mastu i fantaziju; razmotrte kasnije kako najbolje ieje "doraditi". Ovo djeci nije lagana igra (poato je da deca pojam pauzuchosti shvate kasnije no pojam proslosti), ali je darovita predSkolska dje- ca ipak rado igraju (Bleedor, 1981.) gra moZete igrati tako da, u pogledu predvidanja buduénosti, sve repusti tenjihovoj mastovitost ili pak da je malo usmjerite, upozoravajui ih na neko~ lik osnovaih stvar, primjerice: = dassvi starimo i mijenjamo se = da Ziveéi "trosimo" prirodu i njezina blaga — da povecavamo zagadenje ; — daje sve vise velikih gradova u svijetu ~ dali sve vite horse rofunala raze nove imme, a va biste potakmuli djecu na razmisljanje o buduénosti mozete im postaviti 1 a iin pak zai poscban zadatak, waters nho- {a pozornost samo ne neke stvar u buduénosti, Evo primjera: o Kako ce izgledati automobil u buduénosti? Hose Ii nam nopée trebatt il emo koristiti neka druga, korisnija prometala? «Od depa emo Zivjeti? Hose li Idi raditi kao i sada ili ée sjediti doma w= ratunala? Sto Gemo jesti i kako cemo se odijevati? Hoée li biti botesti? Kako emo sprijetiti ratove, prirodne katastrofe i zagadenje? Kako ée izgledati vitigi/Skole? 1284. igra: ZAMISLIANJE [ZUMA. KROZ VRISEME Svi izumi imaju svoju prostost, sada’ é is ray se kina” hamlet dn, Sia en ei fe ek shane Ty Sa germ eon one nani ons tee mer ont, primjer, a onda smislite (i nacrtajte ili opigite) svoj. eee ae PROSLOST SADASNIOST BUDUCNOST corvonsnnl § Uovom smo vam poglaviju naveli primjere kako mo%ete utjecati na Sirenje are na pola nent nisi mete at a ej i. Naravno, kako su u pitanju deca, i to djeca predkolske i rane Skolske dobi yi Su oni smisljenitako da se provede kroz igra (deci najprimiereniji naj. {einkovitfjt nagin uéenja). Osnovna im je namjena da omogude djeci uenje kaoz viastta aktivnos ce da poticajno djeluju na razvo} djetje keativaost. Us. ‘©, one mogu biti i dobar poticaj vasoj kreativnosti u smisljanju jo8 mastoviti Jil igara ii pak obrabrenje pri odluci da u svojoj praksi jo8 vise koristite sit 1 aktivnosti koje ste veé smislili. Na vama je red? 126 PRILOG: VJEZBA Na kraju ovoga poglavlja prediazemo da uvinite malu vjeZbu koja ée vam pokazati jeste li sada pripravniji za rad s darovitom djecom. 1. zadatak: Pogledajte primjer djetaka S (poglaviie 5, str. 84.) PokuSajte napraviti preg- {ed njegovih specifiénih odgojno-obrazovnih potreba (zadrzite se uglavnom na obrazovnim i socijalnim) i osmislite naéine njihova zadovoljavanja u vrtiéu 2. zadatak: Sada pogledajte keko je prethodni zadatak obavila niegova odgajateljice (koje ‘ves ima iskustvatitome); usporedite svoj injezin uradak i rizmislite 0 razlikama. Djecak S. (poglavije: Aktivno uéenje i kreativno misljenje) — analiza specifinih odgojno-obrazovnih potreba Obrazovne potrebe: 1. Pomoéi mu da zadovolji svoju radozalost glede razligitih tema. 2, Omoguéiti mu provjeravanje stetenih spoznaja (ua prirodi, u raznim aktiv- nostima). ‘Socio-emocionalne potrebe: 1. Pomoéi mu da izrazi svoje emoc\je na razlitite prihvatljive natine 2. Ubijudivati ga u igras vrsnjacima, 3. Pomoéi mu da upotrijebi humor u odnosima 5 vrinjacima, ‘Kako to uSinii pralaiéno: 1. Navoditi ga da izrazava svoje osjeéaje na primjeren nadin (ne smijes pov- ijediti dragoga neprimjerenim iskazivanjem svajih osjeéaje i sl). 2. Navoditi ga da prihvaca pravila skupine (ne tuemo se, sukobe rjeSavamo 2zajecino, pregovaramo...). 3. Poticatiizxazavanje humora, ali na primjeren natin (da ne povrijedis vrSnjake). 4. Postupno ukljutivanje w igre skupine (pokreine igre s izdvojenim ulogama, igre u manjoj slupini). 5. Motivirati drugu djecu da upotrijebe S-ovo znanje ("Pormozi nam u tom problemn", "Trazimo S.-ovu pornoe") 6. Iskoristiti moguénost kad smo u vanjskom prostoru da S. individualno is- traduje (priskrbiti poveéala, posudice j ostale potrebne materijale). 7. Poticati ga da donosi knjige,leksikone, gledati ih zajedno s njim i pustti ga dao njima prita Sada pokuSaite rijetiti i mas 3. zadatak, ali ga nastojte primijeniti na Sto je moguéem vecem broju primjera, jer 6e njegova primjena izravno pridonijeti vvaSoj uspjenosti u radu s darovitom djecom u vasim odgojnim skupinama. 3. zadatak: Poknsajte "snimiti" jedno darovito dijete iz vaSe skupine, razmisliti 0 nie- govim potrebama i kako biste th mogii zadovoljiti u postojecim uvjetima, 127PRIMJER DAROVITOSTI U PODRUCJU KREATIVNOSTI Miiljenje psthologa za djevojicu U. G. rodenu 28. srpnja 2002, Djevojticu je na psihologijsku procjenu dovela majka u o2uj 2007. na pre- poruku odgajatelja djegjeg vrtiéa koji pohada, Prate&i razvoj djevojéice, majka odgajateljice sn uotile niz. makova naprednog spoznajnog razvoja te odrede- nu emocionalnu zrelost s obzirom na njezinu kalendarsku dob (4,8 g). Djevo}- ica je veé spontano bila ovladala éitanjem i pisanjem, ima bogal rjeénik, vrio je aktivna te otituje i niz. znakova izrazite kreativnosti. Tijekom pohadanja kkracega specijaliziranog programa za potencijaino darovitu djecu predskolske dobi Uma je pokazala tipigne karakteristike koje ju svrstavaju u dijete darovi- to u podragju kreativnosti, kao Sto su: Koliéina i kvaliteta uradakaz ~ keniman bro luentnost) neotekivanih i nadasve zanimljvih Gedinstveniis, originalnih) ideja pretocenih u originalne uratke: zagonetke, krzalike, jes. ‘me, strojeve i izume, nove igre i zadaci za drugu djecu, natin obrade "doma- Ge zadaée" (npr. Vjezbe misaone kreativnasti ~ DovrSavanje nedovriemih ob- lika, Neobitno jelo, Neobine situacije, Neobicno biée, Neobi¢an planet...) + Pristup zadatku koji syjedodi o izninmoj sposobnosti sagledavanju stvari iz "drugog hua", tj. 0 mentatno fleksibilnost i buinoj mast = Tznimna icvedba zadatka odnosno claboracija, razrada pocetne ideje, slate ost cvedbe i objasnjenja (izuma, stroja, mape planets, nove ijudske rase...) = Tenimno bogatstvo maste koja se o¢ituje u svi njezinim uratcima, npr. kroz originalne nazive razlicitih "zuma" (Slovomlin, Dvoznaéni preradi- vaé biljaka i glfiva, SiSomat, Singultus — stop, Spasodeka, Prozor u srce ii mjeraé jubavi...). ~ Eenimna misaona domisijatost koja se ogleda u njezinim neobicnim i ni- kad na isti naéin osmisljenim zagonetkama, igrama koje smislja za drugu djecu i nacinu rjesavanja viezbi za poticanje kreativnog misljenja. Osim ovih tipiénih pokacatelja misaone kreativnosti, ona o¢ituje i verbalnu darovitost koja se ocituje u sposobnosti da objasni idgju pretocent s neki ura- dak vrlo slozenim rjecnikom kaji obituie neobiénim i slozenim informacijama é znanjima iz podrucja njezinih izrazenih interesa, npr. ~ detaljima iz Zivota velikih i genijalnih Ijudi kao Sto su Kopernik, Nikola Tesla, Lavoasier, Shakespeare, A. Fleming i drugi; ~ slozenim prirodnim i drustvenim pojavama i procesima, npr. kemifski spojevi, periodni sustav elemenata; mito i korupeija isl. = latinskim nazivima i medicinskim nazivima pojedinih dijelova tijela, npr. dijafragma, probavni sustay; + imenima isumrlih Zivotinja, npr. arheopteriks te rijetkih i neobiénih ivo- ‘inja, npr. masusno govece, pauk pricar; + slaienim rijecima éije znaéenje, Cak i latinski korijen rijeci izvrsno pozna- Je, npr. perfekcionizam, personifikacija, kognitivno. 128 DJEVOJCICA U, G. (5,6 godina) Naziv izuma: Kemislay Buckun Opis izuma: Rijeé je o stroju koji bi, da je u normalnom stanju, kemijske elemente iz periodnog sustava spajao u kemijske spojeve koji su nam neop- hodni Naprimjer, ako ti pri ruci nije voda, on bina umjetan natin kisik i vodik spojio uH 0, davao Zeljezo nao) krvi, jod bez kojeg je nemogué normalan, rast, stvarao sapune i mirise, od kalcija napravio mlijeko, kad si u podzem- noj garazi, doda ti kisika. No stroj se pokvario i nastala je zbrka i buékuris. Sada on kor spaja s elementima iz zraka i kroz cijev izlazi otrovan zeleni plin, od previge joda mali punoglavac se preko nos pretvoria u Zabu. Kemi slav je pritom neprirodino erven jer su mu se od previe Zeljeza namnozila ryna zrnca, a fosfor, koji je u velo malim koliginama potreban da bi nati misiéi funkcionirali, sad je izazvao vatromet jer ga je previge, a jako je zapa- Ijiv element. Pojedini kemijski elementi na malim karticama ubacuju se u kotao, a ofeki- ‘vane spojeve, odnosno, u ovom sluéaju nezeljene reakcije i spojeve vidimo: 4) kroz cijev ~ otrovni zeleni plin nastao od klora; ») kao plastiénu zuto-crvenu vjeSalicu koja baca iskre vatrometa; ©) ervenilo na tijelu Kemislava B. zbog nagomilanih eritrocita, problem zeljeza. Stroj ima i lice - 08 » obliker dvije mofekute kisika, tj. O2— O25 nos u obliku simbola za sumpor S izokrenut vodoravno, usta u obliku simbolaza klor, Cl ® Preneseno iz knjige Uma Gradac (2008.) Umine umotvorine. Zagreb: Centar Bistrié (uz dopustenje izdavata. 129Definicija periodnog sustava: Tablica na kojoj su prikazani kemijski elementi, oni iz prirode i umjetno stvoreni, zajedno s relativnom atomskom masom, Boja na tablici nam govori jesu li metali, nemetali ili prijelazni metali. Pe- riodni sustav slozio je Mendeljejev; neka imena su nastala prema najznavajni- jjim zmanstvenicima, npr. Einsteinij i Mendeljevij. Meni je smijeSan naziv ele- ‘menta "prese-odi-imij" (Prase, odi mi kupiti kruh! Na to me podsjeéa!), Najotrovniji kemiiski elementi su arsen i radij, alii klor moze biti smrtono- san u adredenim kombinacijama, Skoro sam rekla da je otrovan CO, — ali on je spoj, ane element ‘Moj Kopemik (mala Zuta vrana, moja pligana igraéka, vrlo pametan, Kemi ar i detektiv po zanimanju) nikamo ne ide bez periodnog sustava, a kad ga pokuSavaju podmititi, uvijek mu njega poklanjaju, jer toga mu nikad dosta. Igra Spoji pojam s njegovom definicijom Devet pojmova na lijevoj strani treba spojitis devet definicija na desnoj strani, Trebalo bi znati da mijomigati znati priéati beskrajne prive o ekipi prijatelj; oljmobucka je malo izvanzemaljsko biée koje se lako transformira; heljmig- ka je vista izrasline na vihu glave, koja se pojavi kad ne sudjeltjeS $ ckipom, hohaé je onaj koji voli sve i svakoga; dimljonast je kad ho¢eS od sebe napraviti nekog drugoga; ti znati_ smisljati glupe fore, poput pao si s Marsa ili pao si s kruske; pomponati je skakati s balkona na balkon; deSmin- kati je skidati Sminku, 2 neopasnica je oboljenje koje grabedIjivci dobiju kad su acko vrijeme sprijeteni napadati, npr. dok Zenke leze na jajima 130 DIDAKTICKA SREDSTVA CITADELA je igra za djecy koja veo imalu nest Iskustva u sortranju proma vetéini | ‘odredivanju poiozaia, sto su dvi vazne osnovne wedtine Kojesu potrebne za uEenje Gitanja, pisanja i artmetike. Ctajuei dvodimenzionalne upute s kartica deca smjestaju svoje kutice u trodimenzionaini prostor na to&no odredena mjesta. Tako razvijaju lo- gicko razmisijanje i prostornu onjentacju te ute suradivat i pomagat!jedn drugima pritkom izrade zadatka. Material ima moguénost samoprovjere. gra s MOZAIKOM pruza razne moquénosti. Djeca vieZbalu viaualnu peroepcil "etju- &F upute § katice sa zadatam. Analzrju svoja zapazanja logics, pretvarajud ih u fine rmotoritke sposobnosti. Ute raspoznavati sivari prema oblku, boli | polazajusmjery, Utenje Gitanja, pisanja | kakulranja ovsio prethodno dobro nauenoj tehnici zapazanja | praktciranju koordinacije ruka — oko, MOZAIKO ima moguénostsamoprovjore 131lgrajusi PLAN deca razvialu vizualnu percepdu i orjentaoju u prostoru, osiecaj za ser i prepoznavanie trodimenzionainogablika sa dvodimenzionalne slike. Prema uputama « karice sa zadatkom igraéi trebaju smjestti totno odredeni predmet na totno odredono Imjesto na radno| plod, a zatim verbalnom uputom usmyjenti suig rata da sioz istu situa jt Ulan se pojaviuu | pojmov rednih brojeva. gra ima mogiénost samnoprovjre. LOGICKI NIZOVI razwijaju vizualnu percepciu | potiéu logicko povezivanje uotenoa. Karice sa zadacima stavaju se kraj plose za igru vertkaino | horizontaino, a na ni hov spo stavia se rlegenje. U igri se pojavijuju pojmovi veliko ~ malo, puno — prazne, smjer, poloZaj u prostoru, boja, tedni bro} drug 132 Pu laa ZAPETLJANI PUT pomate dei u vetbaria moginvesira. Kako Glow kate s Ufatoma jaca vaso fos ef sks tinge deta. Peepcta nets aog rezonranja dogadala a satin se prota U fr ote atvost Koetnachs fk oka, ox ca pat put naa arm ove le doca vlog ramon se Sno. a takodor ple socjacaia ZAPEYLIAN PUT asset 2 se PANORAMIX je zanimijva igra koja razvija percepolu i potiée razvo| jezika. Mnoge 09 vjestina koje prethode Gitaniu, pisanjy i raéunanju, kao to su vizualno paméenje, diskriminacia pojmova i shvaéanje prastornih odnosa, jestina memoritanja | logickog ‘azmisijanja mogu se iskusittjekorn ove igre. Koncept slaganja geometriskih obika Utrodimenzionaini prostor omogucuje shvatanje prosternih odnos 133lora MEHANIKA je konstukima ira koja doje poctnt wid w pnp rea, Ui pomo¢jednostaymin precmeta vals onsturat mehanizam s preso8ka = radetkom “i staviti ga u Zadanu funkeiju. " a gre SAGRADI KRAJOLIK) SAGRAD! PLANINU su igre koje razvijaju osjeca) 28 prostor, Citanjem dvodimenzionainog zadatka gjeca trebaju postaviti odredene oblike pa plogu 2a igru totno unutar zadanih koordinata, te sloZt trodimenzionainu gradev ‘nu ~ objekt. Takoder moraju desirati simbole obiika koje trebaju upotrijebit ‘Zadaei prikazuju pooled "iz zraka”, tlcrt, ili boéni dvodimenzionalni prikaz iz kojeg ‘valja razaznati oan polo2aj segmenata za tzradu objekta Tae igra CUDESNI KOTAC. daje uvid u princip kretanja i prienosa, Konstrurani mehani- Zam predioSka sa zadatkom prikazat ée prjenos okreta s jednog objekta na drugl 4a 135VI. POGLAVLJE _— RAD NA PROJEKTU I DAROVITO DISETE roo rr rita o W. Pa a Diecak W. je jedini sin 45 goditnje doktorice kemije i jo8 stariieg doktora me- icinskih znanosti. Zivi s majkom, s ocem ne odrzava veze. Majka pretierano Pied: o njemu, odlucuje w njegovo ime i siaie na njegova stranu u svim konflikt- nim situacijama. Prema njemu je éuvstveno hladna, ali s druge strane |jubo- fnorna na osobe za koje bi se an mogao vezati. Majka Zivi daleko od svoje odbine, prijatelja nema, nepovjertiva je prema privatnom éiianju pa ga vodi ox sobom na institut u kojemu radi, gdje W. dolazi u dodir s razlicitim insiru- imentima i raclicitim ljudima, znanstvenicima, Omatena je pokazivao zanimanfe za tehniku i za sve Sto ima veze s elektrikom, Mati mu je u pocetku dopustala da sve rastavi na dijelova a to je islo dotle da je fpovala dvostruke kuéanske strojeve! Kad je takav nacin istrazivanja postao preskup, majka mu je pocela skrivatipredmete, a od vrtiéa je zahtijevala da nje- gove potrebe zadovoli u potpunosti. Sukobi s odgajateljicom u vrtiéu su se niza- i a. je éas “popravliao” vriicke kazetofone, Cas dedje autice, shuSne aparate, fisace strojeve... li tako da ih vige nije bilo eoguée sastavith }Po dolasku u novu skupinu bio je vrlo usamijen. Djeca su ga izbjegavals, do- iadivao im je svojim idejama, koje, zbog njihove slozenosti, nisu mogli slijedi- Rado je hodao za vrtickim majstorom, koji ga je zbog niegovih osobina po- usavao izbjeti Svrlo malo moje pomoéi W. je naucio pisat i éiati. UspjeSan je i u racunanyju, ako se time ne Zeli bavti, Povréan je i brzo se zadovolji zadacom koju napravi. Pri rukovanju tehnickim predmetima je precizan, a inace je nemaran i ne- dnsiiedan. U vrticu vrlo rado i velikom pozornaséu sluka priée i pjesmice,sli- ia price s kazetofona, i guta ano sto mu se éita. Vrlo dobro asocira trazi rime, i ako sam nema smisia za humor, razumije ga i Gesto se od srca nasmije. Heja da s diecom radim projekt o elektric nastala je upravo zbog Wa. Djeca nisu hela slusati njegovo nevezano razglabanje o elektrici, diodama, kemika- Siam, jer 10 nisu razunyjela. Shvatila sam da se W. zapravo dosadtje, Sto je Poticalo razlicite oblike nediscipline, agresivnost, plat... Zejela sam da djeca posiusaju niegove zamisli, da spoznaju | postyju njegovo ananje i razlicitost ve s namjerom da W. najzad osjeti pripadnost skupini. Ph NIKITIN-materjale osmislll su moskovski pedagozi Boris i Lena Nikitin, Razvjaju pereepeiu i koncentraciju, psihomotorku, finy motorku i krestivaost. Pogodni su za Gjecu predkolske | Skolske dobi, roditeje, a i za terapiju (dijagnostiku). Material se temalle na igrama "slaganja" i "potaganja" NIKITIN-materjaii, kao i svi LOGO-materjli omoguéuju dject (a | odrastima} + otktivanje svojih potencijlnih talenata = vjezbanje osietine percepelle + ievréavanje Korkretnis zadataka + Iskugavanje razvoj mentainih sposobnosti + razvoj kreativnosti ~ wtivanje u Kontinuranim matin uspjesima = neobvezne uéenje kroz igrt += ra2voj shvatanja brojeva 1OADIDACTA li — kako? Elektrika, ono ito je niega najviSe zanimalo, u meni je budilo samo ULICA BISKUPA JOSIPA GALJUFA Sill train swijesto tomeda sam utom podruju velika nesnalica! Ipak, pristapila samt 10000 ZAGREB om projektu i poslije toga se W. asjetio Clanom skupine koja ga je prihvatila TEL. 1 4550 311 Odgajateljica TELIFAX. 1 4580 320 DIDACTA ormait:ida-didactaazat-comne Tatjana Brengié Okorn 137 1366.1. Priroda djedje spoznaje— dobra osnova sami¢an, brz, kreativan, promjenijiv) u kome je sudjelovalo 90 odgajatelja i ‘za djegji rad na projektu 937 djece u dobi od 2 do 7 godina. Ciljje ove inovacje, kako su je autori naz- ali, bio razraditi natin rada pogodan za daravitu djecu, koji bi omoguéio ka- o wspieSniji razvoj njihovih posebnih sposobnosti tako i uspjesiniji cjelokupni 0 ajhove lignosti (Glogovac i Zagar, 1990.) Projekt je ~ prema odredenjima koja éemo naéi u odgovarajuéoj struénoj iteraturi ~ plan neke aktivnosti. On odreduje nagin na koji ée se ta aktivnost pévijati Kako bi dovela do odredenog cilja. Koristi se u svim aktivostima u Gojima je potrebno uskladiti vise elemenata kako bi se postigao Zeljeni cil} Poscbno se korist u istraZivackom radu u kojemu je osnova za provodenje ni- ctivnost unter istradivania odredenog problema koje dovode do osivare- ja zadanoga spozajnog cilia. FU nasem slutaju, rad na projektu poduzimaju djeca, u suradnji s odgajate- em (jli uz njegovu pomoé),tijekom odredenog vremena, kako bi dosli do 2e- fenoga spoznajnog cilja, U njemu dolazi do povezanosti | isprepletanja niza fiénih { intelektualnih aktivnosti koje potiéu gotova sva podruéja djegjeg aja. Osnovria mu je pretpostavka da ée radedi na nekom projektu, promat- Pejuci, pitajut, istrazajue i podurimajusi odredene aktivmasti u veri s temom GProjekta, te samostalno razmisljajuéi i zakljubujuci, dijete siriti svoja znanja Ho krajnjih granica svojit moguénosti, aktivirajuti prtom sve svoje potencija- { razvijajuéi mnogobrojne sposobnosti. Klipatrick, jedan od utemeljitelja frojektnog rada na podrudju odgoja i obrazovanja, naglaSava vaznost razvija- ‘misaonih procesa i to smatra jednim od osnovnih zadataka projekta Autoti koji s¢ bave darovitom pred3kolskom djecom rad na projektu smat- jjednom od najutinkovitjihstrategija rata (Wray, 1989, Glogovac 1994, Po je taj rad i za dijete i za odgajatelja — voditelja rada na projektu, vrlo zaht- an, na kraju dovodi sve ukljuéene do velikih dobitaka. U nagem se iskustvu ‘na projekt pokazao najuéinkovitijim naginom rada s darovitom pred- olskom djecom, ako se kao cilj rada postavi Zelja da se zadovolje njihove Foccifiéne odgoino-obrazovne potrebe, ne izdvajajuti ih pritom iz redovne Hiupine. Zato, ako Zelite neSto uéiniti za darovitu djecu u svojoj skupini, ali Biko da sva djeca u skupini dobiju vete moguénosti 7a osoioni Tazvo} \ 2 Faz- oj svojih posebnih sposobnosti i potencijala ~ provedite projekt dgajateli dobro zaju koliko je velika Zelja za spoznajom malog di 0 seiatitemiie ie eh enon er njihove "istrazivatke" aktivnosti. Vesinu onoga st0 naute u predskolsko} dob, deca naube brzo i lako, ispituju ili pak posuzimajci rame samastalne sky nosti, katkad i opasne radnje. I premda svima Koji su u kontaktu s djecom, predikolske dobi katkad dodija takav naéin Siren njihove spoznaje, dobar ga Pesjatel) niegule i potiée, znaiuci dobro da je to 2a dijete najprirodniji ing) Uspjesniji natin uéenja. Jer, nikad vibe dijete nee nauditi ako mnogo iu take Ieratko vrijeme kao u toj dobi. * a U darovitog je djeteta Zelja za spoznajom Sesto mnogo veta negoli u njegg- vih vdnjaka. Negova je natitelja neiscrpna. O6 svoj se enjaka ne reli: jJe samo po broju pitanja koja postavija ili aktivnosti koje poduzima nego i py Kvaliteti pitanja i aktivmost, k3o i njihovoj usmjerenosti, Specifigni interesi za neko podrate, koje darovito predSknisko dijete esto potinje pokazivati vrlo Teno, izrazavaju se upravo kroz veéi broj pitanja vezanih uz to podrutje kao i povetanu aktivnost usmjerent na zadovoljavanje svoje specifiéne znatizl, Represtano ispitujuéi i istazujuéi, a zahvaljujuéi svojoj veliko) sposobnosti procesuiranja dobivenih informacija, paméenja i logickog zakljutivenia po: Pipno, oni ée svoje poznavanje nekog podrusja dovesti do granica koje prema: ‘uju granice spoznaje odraslih, pa i njihovih odgajatelja is COsobina djece da mnogo ue viastitom inicilativom, pitajuéi i istrazyjudi, samostalnim zakljuéivanjem, iskori8tena je pri razradi jednoga novijega didatt tiskog models obikovana odgono-obrazovneprakse— alana prot. “Mogutnosti rads s darovitim djetetom na iniciranju i osmi8ljavaniu projekt su neiserpne, ali u nas nedovoljno iskoriStene, Zbog togs takvu natimu rads predkolsko ustanovi ovdje iskazajemo posebnu pozomost.Prikazat éemo kako fe rad na projektu moze uspjeSno provoditi u praksi s darovitim pred8kolcima, te “pisati neke primjere takva rada, kako bismo pomogli odgajateljima u uspjeSi- jem osmisljavaju i provodenju rada na projektima u Vlasttoj praksi. 6.2. Sto je projekt? 6.2.1. Osnovna nagela rada na projektu ‘Najopéenitije regeno, osnovni ciljevi rada na projektu u predskolskoj dobi jesu: + da djeca steknu odredena znanja i predodibe; jeca razviju odredene potencijale i sposobnosti te usvoje odre- ine; ‘+ da se potakne uspjesniji socioemocionalni razvoj djece. Postizanje ovih kao i ostalih ciljeva kroz rad na projekta bit ée moguée sax bio sko odgajatelj — voditelj projekta prije negoli zapoéne takav natin rada s ecom, sam uspjeino svlada jednu vaznu vjeStinu: da sve on Sto on smatra ad na projektu relativno je noviji didaktiski oblik rada u odgojno-obra- FR einP pelt predsholske dobs. Osmiljene se poten Koss Tay tv. "Reggio pedagogiji", a danas ga veé nalazimo u praksi predskolskog od- ‘ola velikog broja europskih zemalja, poscbno u Velikoj Britaniji (pod nazi ‘wom "Project teaching") { Francuskoj (Kao "Orientations projects activites Po- ur fecole matemelle") eee U Sloveniji je 1990. proveden projekt "Mi8ka" (Mi8ka — u slobodnom Pr jevodu sa slovenskog znati: maligan od tri godine nadalje koji je radoznae, 138 139vainim za dijete (usvajanje znanja, predod2abe, stavova i sl.) djecu wi krog | aktivnosti koje oni dozivljavaju kao vazne. Svima koji rade s decom poznato je da ée ona rjetko, ak i na nagovor odga. jatelja i uz njegovu pomoé, uspjesno nausiti napamet slozene nazive nekih stvar, ‘iljaka, zivotina isl, Pa ipsk,u vetisima vidimo djeca koja napanet zaju cele nizove naziva raznih pica, dinosaura,tipova automobila, isl ‘Nauili sv if, jer ih je to zanimalo, jer su u jednom trenutu osjetili da to ‘moraju znati! To 2naéi da djeca, da bi uspjesno utila, moraju biti zainteresira, na za ono Sto uée. Iz toga slijedi da ée rad na projektu dovesti do ockivanih rezultata samo ako su djeca zainteresirana za temu projekta kao i za ostvarenje cilja projekta, Zato, kao prvu specifiénu osobitost rada na projektu izdvajamo: Tema projekta mora biti vaina djetetu! Dijete mora biti zainteresirano za ostvarenje cilja rada na projektu! Kako su interesi i sposobnosti djece u predSkolskoj dobi vrlo heterogeni, radu na projektu neée sudjelovati uvijek sva djeca iz skupine, nego samo ona ko- ja su za taj rad zainteresirana. Zato u praksi nisu rijetki primjeri projekata koje samostalno iniira i samostalno provodi samo jecino, najéeSée darovito dijete, Zanimijivi primjeri projekata darovitih predSkolaca Karnes 1991.) navodi primjer petogodiineg decaka kot se “najosblnife”spre- ‘mao oti u Kin pa, tz pomo’ odgajatelia, samostalno proveo projekt "Sve 0 Kin, sakupivi mnoitvo materjala=nanja oj daleky zeit Jones (1991,) navodi prinjere devetogodiSneg djecoka kot je konstruirao sro a skidane va kuhash jaja kaa i vjerojamo najmladeg "genjalca” ke sa godine i sedam mjesetintcraovlasti projet spitivaniasruiog kruga Glogowac i Zagar (1990, navode prinjer svoga vnickog "inovatora”, darovitog jecaka Tila, Tj je mal izumitely sam napravio ident nacre a skupinom die ce pokrenuo prakticnu izradu stroja za grijanje lokvica vode, posto se odgaja- teljica Jednog dana potwila: "Kako éemo se danas igrati vant. kad e hladno, a dori je prepuno lolvica vod." U jednam zagrebackom djeciem wi, Sestogodiint darovitt dea pokrem je last fist "Plava zabava, strip od nekoliko siranica koje samostalno osmisi. hacria i naplsao, Prikologiska isptvania ove djecepokazala su da su nthove mentane sposobrast ra azn om dice koja pohada} poseme raede osnovne stole (od & do 10 g0- dina), adnasno oko die do tt godine ispredprosekanjthovth waka Opie je pravilo da djeca, a ne odgajatelj, moraju biti inicijatori projekta i za- interesirani za rad na projektu, Neka ée djeca (uglavnom darovita) do toga doéi spontano, a neke ée potaknuti vjeSte ali nenametljve intervencije odgajatelja Pritom, u svakomn trenutku rada, oni moraju znati smisao aktivnosti koje po- duzimaju, a ono Sto rade mora im biti vazno. 140 Cesto se dogada da rad na projektu potakme odgajateli u 2elji da djeca ov- | jdaju odredenim znanjima, vjeStinama isl. Cak i tada je potrebno, a i moguce, Psavesti djecu da rad na projektu osjete vainim za sebe, da se za njega zaintere- ‘itaju, da osjete da ga rade zato Sto su to oni odhuéili! Odgajatelj moze, primjerice,inicirati da se tema "Kuni ubimei" obradi kao pro- {jea. Da bi izazvao zanimanje djece 2a ta temu, najbolje je donijeti nekog kucnog Ijubimea u vr i imati ga u skupini neko vrieme. On ée i2szivatinjihovu znatize- | fu, spontano ée ga promatrati i igrati se s njime. Rad na projekt moze zapoceti razgovorom u kojemu Ge odgajatelj poticati djecu da izmesu Sto bi sve voljeli doz- nati o kuénim Ijubimeime, Tijekom rada na projektu odgajatelj ~ voditelj moze pomagati djeci da for- eljela doznati, jer im je u toj Gobi takva pomoé esto potrebna. On ée u tome Koristiti spretno formulirana pitanja i posebno pomoé darovite djece ~ njihove odgovore. Kad god je to ti- jckom rada moguée, djecu treba poticati da predlazu Sto i kako dalje, te uva~ “avati njihove sugestije i inicijativu U takvu razgovort rad na projektu "Kuéni fubimei" mode se usmjerti na to da «jaca doznaju koje se sve Zivotine ubrajaju u kuéne ljubimce, upoznaju neke ne- obitne kaéne ljubimce, potrebe kucnih Iubimaca i kako o njima skrbiti; to im se moze dopustii, a Sto ne; kakvu vrstu njege zahtijevaju i koliko dugo Zive; da upo- ‘maju neke nove prise o kuénim jubimeima, is. Moguée je izradit i zajedniku KNJIGU O LIUBIMCIMA ~ svako dijete donosi fo- {ografiju svog Iubimca ii crta jubimca kojega bi voljelo imati, ijepe ih w neu ma- 8 ili odredenu knjigu, a onda im odgajatelj tail oni smislaju kratke pre o njima. Tijekom rada na projektu, tema projekta se moze Sirti pai dijeliti, tako da Fse djeca podijele u manje skupine i rade na pojedinim dijelovima projekta, | Moguéc je i da se tijekom rada na jedinom projektu, formulira cilj novoga pro- kta. Dobar odgejatelj, promatrajuéi djecu i njihovu zainteresiranost za rad, Pomodi ce im usmjerajusi njihov rad, Ako imate sree da se neki jubimac razmnnozi u prisutnosti djec, to prosiryje te- ‘mu projekta ali se moze iskoristit i kao tema za novi, samostalni projekt. Taj nam dogadaj moze biti dobar poved za promatranje kako se radaju mladi, prebrajanje ‘mladunaca, ueenje o trudnoét i radanju, podjelu zadataka kada tko skrbi o Iubim- cu, vaganje i mjerenje promjena u teZini i duljin,slikanje i crtanje mladunaca (po- sebno za likovno darovitu djecu), komponiranje pjesme o rodenju (posebno za ‘lazbeno darovitu djecu). Ako moguénost da to promatrajy imaju samo neka dje- ca, odgajatelj Ce ih upozoriti na to da obrate pozornest pri promatranju, kako bi o ‘onome sto su vidjela mogla ispriéat ostloj deci w skupin 141Sakupljanje U ostvarenju cilja projekta djeca moraju koristti i pomo¢ osoba izvan eee Tijekom rada na projektu djeca s velikim entuzijazmom sakupljaju razni swarenju cilja projekta korisno je organizirati poset raznim ‘je gees ee paterijal u vezi s temom projekta. U tome ih treba poticati jeri u to ulaiu od- edeni intelektualni napor, kako u prepoznavanju je li materijal u vezi s onim Foe Eerma rade ili ne, tako i u odabiru i vrednovanjui njegova maéaja za projekt. [Usto, sakupljanjem razvijaju i svoju motorm spreinost (npr. pri i2rezivanju ica, lijepljenju, noSenju materijal, isl). U sakupljanje se Sesto ukljuée i dionici izvan vtiéa, posebno roditlj ao Ma kako to neobiéno zvualo, tijekom rada na projektu od djece se trazi da jstrazuju” raze stvari tu sveci s temom. IstraZivanje mora biti primjereno njiho- sposobnostima, a najbolje se odvija kroz neposredno iskustvo djeteta i slo- todno manipuliranje predmetima i pojavama. Pritom je vazno dati djetetu pre~ izmu uputu o tome kako “istraZivat", Sto raditi s kojim materijalom i Sto promat- ati, te osloboditidijete straha od pogreSaka. Dio istrazivanja moze se obavijati i fizvan predSkolske ustanove, tijekom raznih posjeta. 3, Promatran Promatranje je aktivnost koja se esto trazi od djeteta tijekom rada na projek- Katkad je ono u neposredno} vezi s istazivanjem, katkad ne. VjeStinu proma- aja dij stjese i razvija postupno, vjezom. Zato je vaio djecu poticati na atranje, ali i dobro ih pripremiti za promatranje, dajuéi im to&ne upute 0 me Sto promatraju i trade, na So trebaju obratiti pozomos,i sl. Istanéana spo- pbnost promatranja darovitog djeteta moze koristt i ostaloj djeci. Odgajatelj - voditelj projekta vee pri planiranju rada na projektu odreduje i sudionike koji 6e djeci pomagati u radu kao i mjesta koja é¢ tijekom rada djeca posjetit. Ali, aktivnost 6e organizirati tako da dopusti djeci da "dodu na te ide- Je", Svaki sudionik kao i svako mjesto koje ée djeca posjetiti, trebaju imati pprecizno odredeni zadatak u ostvarenju cilja projekta, a zadatke ée najbolje od- Fediti sama djeca, kroz razgovor s odgajateljem. Odgajatelj im pritom moze gati pitanjima: "Gdje bismo to mogli vidjeti2", "Koga bismo to mogli pi fati?” isl. U tim aktivnostima planiranja posjeta i suradnje éesto ée mnogo po- rmoéi upravo darovita djeca. ‘Vrlo je korisno u dio aktivnosti na projektu ukljutiti roditelie. Katkad ée djeca samo s njima razgovarati, katkad traZiti odgovore na pojedina pitanja, a ‘mogu i zajedno obaviti neki zadatak (sakupljanje materijala u vezi s temom projekta, i sl). Korist od ukljudivanja roditelja je vigestruka: vise komuni- kacije roditelja i djece, veée ukljutivanje roditelja u spoznajni razvoj svog dje- feta, bolje upoznavanje roditelja s onim Sto djeca rade u vrtiu, itd Posjeti raznim mjestima jedna su od najdrazih djedjih aktivnosti tijekom r- dda na projektu. Mogu se organizirati s cijelom skupinom, u manjim skupinama iti da djeca odiaze pojedinatno. Za posjet djecu treba dobro pripremiti, jer je] ta priprema vaan dio rads aa projektu. Npr., prije posjeta duganu kuénih fju- bimaca moze se s djecom proéi “oluju ideja” 0 temi — S10 sve moZemo doznati 11 daganu i Sto bismo sve trebali pitati da to doznamo (daroviti obino postav- [jaju slozenija pitanja). Kako bi ostvarila cil projekta, djeca moraju poduzimati kt je vise ‘moguée raznovrsnih aktivnosti! Da bi dobili odgovore na pitanja koja ih zanimaju (a 2bog kojih su i poéeli rad na projektu) djeca ée tijekom rada na projektu morati poduzimati brojne aktivnosti. Veéinu njih poticat ée i usmjeravati odgajatelj, ali, nenametljivo, jer uvijek treba uvazavati samostalno inicirane aktivnosti djeteta. Vjest odgnja- ‘elj - voditelj projekta nati ée razlog da pohvali samoinicijativnost djeteta,éak i ako neke od tih aktivnosti neée biti uspjeSne s obzirom na cilj projekta. F Ote2avajuéu okolnost pri sakupljanju, a posebno pri istraZivanju i promat- pois dct mote prea et ktm kta eneapate rae se od nih traZi i rijegima prikladno predogiti rezultate poduzetih aktivnosti ijekom rada na projektu odgajatelj mora uvijek voditi raéuna o tome razuri- Fu li ga djeca ili ne. Stoga treba nastojati da djeca identificiraju Sto vie stvari i Fjojava na koje nailaze dok nesto sakupljaju, istrazuju i promatraju, pravilno ih enujuéi. Bolje je da ih imenuju sama djeca, nego odgajatelj. Skupini ée dob- doi pornot: darovite djeca koja imaju bogatiji jetnik od svojih vrSnjaka. 6.2.2, Aktivnosti djeteta tijekom rada na projektu Rad na projektu od djece tra2i i vjeStinu Klasificiranja, bilo kao misaonu ili Postoje brojne aktivnosti koje djeca mogu raditi tijekom rada na projektu,a Hrraksitku aktivnost. Djeca je esto posnu praktiirati spontano, katkad pont- koje potiéu razvoj njihovih sposobnosti i vjeStina, te Sire njihove spomajy Mnoge od njih izazvat ée tudenje, jer ih smatramo neprimjerenima za djecs predikolske dobi, ali iskustvo u radu na projektima je pokazalo da ih djeca od- lino svladavaju i primjenjuju. Nabrojit éemo samo neke od njih, a iskusni od- ‘gajatelji e lako nadopuniti ovaj na8 popis 142 M3ostaloj deci desée treba i primjer. Kad djeca Klasificiraju rezlitite elemente, dobro je da im odgajatelj pomogne, sugerirajuéi im razlitite nagine grupiranja i upoznajuei ih tako s moguénoséu izbora razliitih kriterija klasificiranja SG Biliezenie Tijekom rada na projektu od djece se esto trazi da rade raze zabiljeske, To so su to djeca predikolske dobi, od koji veéina nema dovoljno razvijenu viestinu pisanja, nije razlogom da ne biljeze. Stovie, tijekom provedbe pro. jjekta treba ih navikavati na vodenje biljeZaka, Sto Ge im kasnije esto dobro dosi. Naravno, treba koristti naine pogodne za mladu djecu: crtane, sikanje, ‘modeliranje, ijepljenje sligica, izrada jednostavnijih dijagrama i sl. Pritom ni- je vaio samo da djeca naprave biljesku (tono nacrtaju Sto su vidjeli ili nali- jjepe slice pripadnika neke skupine Zivotinja ii bilja, npr.) nego i da te biljes- ke znaju "procitati" i objasniti LObiainienie Svaka aktivnost koju djeca provedu u projektu, a posebno razne istrativadke aktivnosti, zahtijevaju odredena objainjenja. U radu na projektu treba inzistrai na takvim objaSnjenjima, jer su ona osnova vjeStine rjeSavanja problema. Odga- jatel ih daje pazeéi da budu djeci primjerena i razumljive, te im pomaze w for ‘muliraju objasnjenja. Pritom je vazno mati da djeca predskolske dobi teSko mi- saono zahvataju keuzalne veze i odnose medu stvarima i pojavama, pa na njima ne treba inzistirat. Imimku ée predstavijati poneko darovito dijete. U projektu se | na objasnjenjd nadovezuju raze aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se prak- | no provjerila njihova tognost. & Victbanie komunikacijs Rad na projektu izimno je pogodan za razvoj konmunikacijskih vjestina djeteta. Tijekom rada s djecorn se mnogo razgovara i potie ih se da postavja- {ju raziiita pitanja, ne samo odgajatelju i drugoj djeci nego i judima s kojima dolaze u doticaj izvan predskolske ustanove. Pritom ih se uti i sluSati cruge is njima komunicirati. Potiée ih se na slusanje prita (gledanje audio i video snimke) i prepritavanje njihova sadréaja, pri Gemu ih se uti usmjeravanju na | bitno, Potiée ih se da 0 tome razgovaraju u skupini ili ostatku skupine podnose izvjeSéa 0 nekom svom zaduzenju. Njihove se komunikacijske vjestine razvi- jaju i zadacima u kojima glume raze uloge vezane uz projekt u improvizira: ‘nom kazalistu, itd Sve ove (i jo8 mnoge druge) aktivnosti koje poduzimaju djeca red projektu, kako bi Siri svoju spoznaju i dobili odgovore na pitanja koja ih 23- nimaju, ueinkovitije su Sto je krug ljudi koji sudjeluju u zadovoljavanju njibo- ‘ve zatiZelje Siri, pa rad na projektu stoge treba ostvariti i suradnjom s vosim brojem pojedinaca i ustanova. 144 KAKO TO U PRAKSI IZGLEDA? Kako u praksi provesti rad na projektu, primjenjujuéi sve dosed regeno 0 tome? Kako ga se planira i provodi? Na ova éemo pitanja najbolje odgovoriti kroz prikaz nekoliko primjera stvamih projekata provedenih u predskolskim ustanovama. Posebno zahvvaljujemo autoricama S10 su nam dopustile da ih pri- kazemo u ovom priruéniku, Materijal dobiven od njih razradile smo tako da bbude sto informativniji i sto ilustrativniji za druge potencijalne korisnike. 1. primjer: PROJEKT "DINOSAUR" Jedan vetvoro godin darovt jetak proita je knjig o dinosaurima. Odusev- ljeno priéaju ostaloj djec o njoj uspio je zainteresirat jos petorodjece iz skupine 2a tu emu (0d koji je jo8 jedno bilo daovit, dvoje iznad prosjetne i jedno pros jetneinteligencije ali ikovno talentran, i jedno prosjetno wu sver). TEMA PRO- JEKTA POSTALA JE DJECI VAZNA Odgajateljca je s njima povelarazgovor o tome So bi sve oni voljei mati o di nosaurima, Pitan koja su postal bila su: adj 2ive, ive Ii danas, St im se do- odio, koliko su vel, to jedu, bili mogli bit kuéni Hubei, posta li beba d- ‘osaur mama? DJECA SU SE ZAINTERESIRALA ZA TEMU PROJEKTA! Odgajatejca je ponovilasva ta pitanja i predlozladjec da sami pokasaju doz- nat to vike odgovora. Uputl ih je da posudeslkovnice i knige iz knjice, nadu stipove, pogledaj film, porazgovaraju s rodtljima, sanjom bracom i sesrama i svima za koje misle da im mogu pomoti. U OSTVARENIU CILIA PROJEKTA DIECA SU KORISTILA POMOC OSOBA IZVAN PREDSKOLSKE USTANO- VE IPOSIECIVALA RAZNA MIESTA. Djeca su odusevljenem prstpils "proutavanju”teme i isazival" problema- tika_projekta "dinosaur. U OSTVARENIU CILJA PROJEKTA DIECA SU PODUZIMALA RAZNE AKTIVNOST!! Dojica darovitih detaka s posebnim su se 2arom angafirala u SAKUPLIANTU dodamih informacia i spremno IZVJESCIVALA ostale 0 svemu Sto ss pronal (uz jbvezno navodenie puri imena dinosaur). Doi su na ideju da naprave"svoje &- nosaure’.Likovno darovit djetak je predloto da se naprav jedan velki dinosaur i bjesi u prostorij ucemu ga je podrdalo i dijete prosjotnihsposobnost, Odgajatejca je pribvaslaideju i potakla malu “oli mozga” medu djecom pi- tajuci ih kakve ée boe ivelitne od kakva materjala ina koyi nan bt izadens di nosauri? Nakon mno8iva danih priedloga svako je dljete odabralo dio posta prema svojim sposobnostima Likovno darovti djotak je sam, uz malu pomoé odgaatla, ixadio jednog. ve likog dinosaura [Na kraj rada je pipremijen program za roditelje i osale spine doce o temi “Dinosaun". Na panoima i velikim papirinailogeni su radov: maske od papimath vretiea koje predstavijaju raziite wste dinosaur, jedan velit karan dinosaur, svako je diete rclo barem po jedna stvar 0 dinosaurima. PROMATRALI SU, ISTRAZIVALI, IDENTIFICIRALI, KLASIFICIRALL Jedno je darovito dite ia: dlitralo origimlnu pritu o dinosaurima i proitalo je prisutims, Na kraj jes od teljma upilitenzajednitki posjet muzeu, ade su djeca mogla vidjeti dinosaure. 4sL Zadaci projekta Radom ma ovom projektu moglo se postéi mnogo vite nego samo pros jesju spoznaju o razlikama izmeda 2ivog i nedivog. Ovaj nar s© projekt inio popodaim za osvarivane jo$nekih zadataka, prinjerice ida djeca taze poveranost medu pojavama i uotavaju njihovs ovisnost; = da razvjaju sposobnosti povezivanja uzroka i posljedica; = a razijanje poticane divergentnog misljenja dee; = Za spoonavanje mavenja tive | nezive prirode, = dase ue poStovat i uvazavatidruktje misjenje; = za azvijanje suradnje meta djecom; = Zapoticanje razvoja govorne komunikacije med decom, posebno za oboga- éivanje etoika i sen kako shusati druge i odgovati na pitanja; = zapoticanje swaralstkog izratavanja govornim i ikovnim simbelima, Adejni nacrt projekta Ovaj dio rada na projektu ostvaro seu suradjis djecom. Razgovarajui nj ‘ma temi koju smo 2e\eliitazitpitala sam th guje bismo oS, osim na materia. Iwkoji smo donijel iz Sume, mogl neo vite nautid o prizodi? Nakon tog razgo- vora odivtli smo dae sv od kde donijei kage, Casopiseo priodi, is, te pia. tiroditelieo svarima koje th zanimaju vezi s time ‘Obrail sam Se za pomos i pedayoju s molbom da nam organizira posjet Bio- tehnitkom fakaltem ~ Odseku biologie u Ljubijan, gdje bi djeca iz “prve rake” mogl Eu najviseo prirod i vows jelokupn plan altivnostinismo mogli unspried postavit, jer deca nis zoa- la Sto th sve €eka tckom rada, Konaéai cl projekta tie predialjao nia "opip- {ivo", pa se mno8tv0 ideja "rodilo" tijekom rada, ‘Najvazni je bilo 80 su djeca bila odusevjenaidejom da ée nest itazivati to upravo ono Sto je bilo vezano uz kona cil projekta ~ utvdit Sto je v0, po emu ge Ziv0 razityje od nezivog i Sto to zapravo zna8i- ivo i netivo. Upute 2a aktvnost predstavljala su PITANIA koja sam postaviala deci, zato iavjesee projcka nije uobitajeno, Velik dio zadataka projektaostvarivao se kroz ‘ezgovor, koi ih je dovodio do promjena miSjena, kroz pogreSnetwrdne i opaZa- na do toénih Djeca su svaki dan urvrdivala neSwo novo, smislenie i ako smo se blizili ostvarenju cilja projekta. Provodenje projekta Rad na projektu odvijao se kroz razgovore i razlitite aktivnosti. Kljuéni dijelor vi azgovora i aktivnosti djece opisa su po danima, 1.dan Odgajatelj: Djeca: "S10 je Hivor™ Pljutal su edgovori, U jednom dahu nabrojil su Tjude i divotinje “Po Gem prepoznajete 4i- Kal si Ziv jedes,pje i hodas oko... Zivotnje pi “e ji jedu druge dvotinje.(u beskonatost nabra- “ajo Zivotinje edu). Danatnjizaldjutak: Ziv si jer jeds, pie kredes se Kasnije smo il van i tame su djeca Ceprkala po zemlji trazei liste. Slo su se ‘tome da su glist Hive. 148 2.dan Odgajatel Djeca: "Je li kamen Ziv?" "Nett!" “Zast0" "Jer se ne mite!” "A lopta? Jeli lopta ive?” "Nel!" "Zadto?" "Jer se ne mite ‘Suinem loptu. "Sad se mige", "Ali ne mige se sama. ti ju pomites, zato nije iva.” Taj dan su izveli jo8 neke zakljutke: “Oblak je Ziv, jer se mie." vo je mv, jer se ne mike, evijete isto tako.” Luge su mtv jer se ne mia.” eva je matva jer stoi, zvono je Zivo jer se mite.” judi su Zvi, jer se mig.” jer ne oda." ‘Drvo je Zivo, jer raste ‘Drveée je mrivo, ali nije korjen." Mijesee je Ziv, jer se mide, Sunce isto.” Jedna se skupina djece pitala dali se kamenje samo mie. Zakljutili su da ne Jedno je dijete zakljutilo da se svaka stvar keja je Ziva mora sama pomicat. ali miSljenjaostale djece o tome su jos bila vrlo podifeljena. 3.dan Odgajatelj: Djeca: ‘emu sluti voda?" —"Zato da ju pijemo, kad je ne bismo pili ~ umeli bismo.” "Tko pije vou?" —*Ljudi,Zivotinje, cvijeée u vazi, drveée, evijeée u park, zemlja, mravi pod zemjom, glist..."Oblaciimaju vodu jer ispustajy kisu." “Kako pijuvodu?" —"Ljudi iz pipe, Zivotine iz nije, lokve, drvese pod zem- yom trazi vodu." "Kako?" __Dijefak M “Karijenj je duboko pod zemljom i drvo ga o- vija i zavija pod zemljom, p2 kad padne kia, voda od kiSe pospremil a ada sam im prota bile ic “aie done Pano mos pea yao re pe usr reo ma prone da Taos pono "Kad bias Jeane ral ay 160 eavliéa; bi nam sve pomogao “zavezati”tako da bi radilo, i Tako Kao sada, kad se toga nism sjetii, svijet ili da se nosemo mos vrat- = zakjuti je dak Jim dao po- fy ideju 2a nas nov projekt: Kako bi dana’ ju prezivjel svijem dinosaura? ‘Nakon rada djeca su se opustila i umirila, to se osobito opazalo dan poste zaleju- sea projekta. Naravno, jo8 su neko vrijeme o tome govorl "Ste mislim svemu tome? Prije svega, djeca su se oslobodil, whvala su v radu. Nauéila su mnoge vremenske pojmove, neki od nj (daroviti!) i orjentaciy v yremena Premocu sata, ili shoal i uzajemno uvazavat prijedloge...Cljev projekt bil su usp- jetno estvaren. ‘Najveea pohwvala 2a mone (ai za djecu) je bila jek velika zainteesiranost roditelja sa nas radi etovo radoznalo ispitivanje o tome So to radimo ~ da su djeca odjednom postal tako "zagrijana”itako rado idu vr | s20j, pozvali bismo moga strica koji [ako bismo dosli do dinosaura, Ne bismo raili 6.6. Uloga odgajatelja — voditelja projekta 20 Sto se i iz ovog primjera moze vidjeti, ad na projektu je vrlo nevobi- K Eajen natin oblikovanja pedagoSkog procesa. On narusava brojne opée- prihvadene spoznaje 0 odgojno-obrazovno)praksi, posebno o ulozi odgajatelja ‘iutitelja Odgajatej i utitej, _nju njihove spoznaje, ted kkad djeca rade na projektu, gubi kijuénu poziciju u Sire- jobiva ulogu pomagata i savjetnika. To je posve u skla- dus novim pledigtima na ulogu utitelja u obrazovanju djeteta, prema Kojima je jedan od osnovnih ciljeva dobrog utitelja (odgajatelia) da sebe utini suvisnim. Koligina spoznaja o svijet koji nas okruzuje svakodnevno raste do te mje- re-daje tesko pa i nemoguée slijediti i selekeionirati vaime Ginjenice koje treba zapamtiti. To auzno dovodi do promjena u pedagoskom radu s djecom. Od Gebrog se utitelja viSe ne trai da dject prenese mnostvo informacija i anja, hnego da nauci djecu da samostalno Sire svoju spomaju. da traze potrebne in- Tormacije, vrednuu ih i usvajaju potrebna znanja. Mnogi se wételji veéslazu s time da je vadnije u djece razvijati odredene vjeStine i predodabe, no inzstirati da memoriraju odredene Ginjenice. Rad na projektu sluZi upravo tome. Radeti na projektu dijete uti kako wo- avati probleme, kako traZtinjihova rjeSeni, kako samostalno stjecati znanja, {kako ta znanja primjenjivati u raziiitim situac\jama. Oni se samoobrazuju ali j osposobljavaju za samoobrazovanje. Odgajatelj je pritom kljuéna osoba, Ali wir kojem slugaju on ne smije biti osoba koja djetetu daje trazene odgo- vore i potrebne informacije, nego samo osoba koja mu pomaze da sagleda probleme, postavi pitanja i tradi inalazi potrebne odgovore, U primjerima projekta iz prakse koje smo navel, lako je woditi nov ulogu kcoju u projektu imu i dijete i odgajatelj. U primjera koji slijedi uz to je, po- Sebno, uoeljiva i uloga darovitog djeteta bilo kao inicijatora ii aktivnog sui- onika projekta 161Pret rein dina Toa rete Chm (Mad ban Seat Diderot te Pgosre Giredotnetbrateme Beata W-boje« moje sap pave drvio dit, ah ga skupina ep: ca Drag Ges josey ae Seas eee a ei le ‘ja o elektrici, diodama, kemikalijama... iti upjeti njegovo ponaSanje, Cesto im je kva. Be pecaeric cer io ath ino eee as, C0 ie oe stone ‘oprayn”imjeipatte ae abe ce oe ee jean premalo zahtjevnih, dosadivao se. Da razbije tu dasa, Cesto je bio nediscping Pan een Zeljela sam mu pomoti da se bolje uklopi u skupinu, da ga djeca prihvate. Zeljel sna este eg pte a dale ep Sen rv, Za wide te omg oS Wage ara ea api Aika? So \W. izaziva najveti interes — kod mene izaziva jedino veliki strah! Sto uéiniti? Nepean pote ex projets ‘tote salt Dieta M. hoo peg tpus glee Pot tan daremieoos jon el Sea Sea sexe tom tad "Up ms Za eae ae Ee alo “pmol son map man ha ano we kab nal cgver oso Sopra i oven somscuofenan pence dae ake Pino ovis ‘i tuaaci price spotaon ooo aon iniow may “Monti tard ried elt ik

You might also like

• Koji Je Vaš Dominantni Komunikacijski Stil

  

  Document2 pages

  Koji Je Vaš Dominantni Komunikacijski Stil

  wings987

  No ratings yet
• Stručni Ispt Skripta

  

  Document81 pages

  Stručni Ispt Skripta

  wings987

  No ratings yet
• DANKO GRLIĆ - Povijest Filozofskih Problema

  

  Document32 pages

  DANKO GRLIĆ - Povijest Filozofskih Problema

  wings987

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Bach, H. - Osnove Potrebne Pedagogije - Skripta 2

  

  Document8 pages

  Bach, H. - Osnove Potrebne Pedagogije - Skripta 2

  ivan0805

  No ratings yet
• Valjanost I Istovrijednost PDF

  

  Document10 pages

  Valjanost I Istovrijednost PDF

  wings987

  No ratings yet
• I. Kant - Skripta (Talanga)

  

  Document74 pages

  I. Kant - Skripta (Talanga)

  wings987

  No ratings yet
• Darovito Je Što Ću S Njim - Jasna Cvetković

  

  Document92 pages

  Darovito Je Što Ću S Njim - Jasna Cvetković

  wings987

  No ratings yet
• Komunikacija U Nastavi

  

  Document8 pages

  Komunikacija U Nastavi

  wings987

  No ratings yet
• Watzlawickovi Zakoni Komunikacije

  

  Document1 page

  Watzlawickovi Zakoni Komunikacije

  wings987

  No ratings yet
• Verbalna Komunikacija

  

  Document22 pages

  Verbalna Komunikacija

  wings987

  100% (1)
• Simpozij Zbornik Web PDF

  

  Document760 pages

  Simpozij Zbornik Web PDF

  wings987

  No ratings yet
• Stavovi Nastavnika o Kvaliteti Izvođenja Nastavnog Procesa S Integracijom Djece S Teškoćmama U Razvoju

  

  Document9 pages

  Stavovi Nastavnika o Kvaliteti Izvođenja Nastavnog Procesa S Integracijom Djece S Teškoćmama U Razvoju

  wings987

  No ratings yet
• Napredne Vještine Komunikacije - Prezentacija

  

  Document38 pages

  Napredne Vještine Komunikacije - Prezentacija

  wings987

  No ratings yet
• ManualTeachers HR PDF

  

  Document72 pages

  ManualTeachers HR PDF

  wings987

  No ratings yet
• Književni Tekstovi

  

  Document3 pages

  Književni Tekstovi

  wings987

  No ratings yet
• Planovi SRZ 1-4

  

  Document8 pages

  Planovi SRZ 1-4

  wings987

  No ratings yet
• Kućni Red

  

  Document3 pages

  Kućni Red

  wings987

  No ratings yet
• Povezivanje Racunala

  

  Document13 pages

  Povezivanje Racunala

  wings987

  No ratings yet
• Identitet

  

  Document2 pages

  Identitet

  wings987

  No ratings yet
• Filozofske Osnove Kurikuluma

  

  Document5 pages

  Filozofske Osnove Kurikuluma

  wings987

  No ratings yet