ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA

Unska 3, HR-10000 Zagreb

IZVORI NAPAJANJA ELEKTRONIČKIH UREĐAJA

Seminar

LiION akumulatori

Juraj Francetić
0036434455

Igor Rešetić
0036430024

Nositelj predmeta:
Prof.dr.sc. Mario Cifrek
Doc.dr.sc. Igor Krois

Zagreb, 20.11.2019.
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

Sadržaj

1. Uvod .................................................................................................................... 3
2. Princip rada litij ionskog akumulatora .................................................................. 4
2.1. Atom litija i pozitivan litijev ion ....................................................................... 4
2.2. Osnovni proces punjenja i pražnjenja ............................................................ 5
2.3. Karakteristike elektroda i elektrolita ............................................................... 6
2.3.1. Anoda – negativna elektroda .................................................................. 6
2.3.2. Katoda – pozitivna elektroda ................................................................... 7
2.3.3. Elektrolit .................................................................................................. 8
2.4. Prednosti i mane li-ion akumulatora .............................................................. 8
2.4.1. Prednosti ................................................................................................. 8
2.4.2. Nedostaci ................................................................................................ 9
3. Tipovi litij ionskog akumulatora .......................................................................... 10
4. Primjer osnovnih karakteristika akumulatora ..................................................... 11
5. Konstrukcija 18650 akumulatora ....................................................................... 15
6. Zaključak ........................................................................................................... 18
7. Popis literature .................................................................................................. 19

2
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

1. Uvod

S razvitkom industrije i povećanjem životnog standarda prosječnog čovjeka

dolazi sve većeg korištenja elektroničke opreme u svakodnevnom životu. Pošto je
tempo današnjeg života sve brži i brži, sve je veći udio baterijski napajanih
uređaja. Upravo zbog toga je u zadnjih desetak godina došlo do velikih ulaganja u
razvoj novih tipova akumulatora većeg kapaciteta, manje težine i manjih
dimenzija. Trenutno litij ionski akumulatori se nalaze još uvijek u razvoju te se još
uvijek mijenjaju kemijske strukture radi optimizacije za određenu primjenu.
Najčešće ih nalazimo u mobilnim telefonima, alatima, mp3 playerima, prijenosnim
računalima, elektroautomobilima, besprekidnim napajanjima.

Slika 1. baterija iz hibridnog automobila Chevrolet Volt

3
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

2. Princip rada litij ionskog akumulatora

2.1. Atom litija i pozitivan litijev ion

Elektrokemijski energetski potencijal elemenata ovisi o energiji elektrona koji

se nalaze u najudaljenijem omotaču atoma. Elektroni u udaljenijim omotačima
imaju veću energije od elektrona u omotačima koji su bliži jezgri. Stoga elektroni
koji se nalaze u najudaljenijem omotaču odnosno valentnom pojasu (valentni
elektroni) imaju najviše energije, a ujedno određuju koliko je određeni atom
kemijski reaktivan s drugim atomima. Stabilni atomi imaju 8 elektrona u
valentnom pojasu. Atomi koji imaju samo jedan elektron u valentnom pojasu i oni
kojima nedostaje samo jedan elektron do potpuno ispunjenog valentnog pojasa
(imaju 7 elektrona) su najreaktivniji. Atom litija ima samo jedan elektron u
valentnom pojasu stoga je on jako reaktivan. U prirodi postoje dva izotopa litija.
To su 6-litij i 7-litij čije strukture su prikazane na slici 2. Najčešći oblik koji
pronalazimo je 7-litij (92.5% litijevih atoma je 7-litij). Jezgra atoma 7-litija sastoji
se od tri protona i četiri neutrona. Oko jezgre se nalaze dva omotača. Unutarnji
omotač sadrži dva elektrona, a vanjski (valentni) omotač jedan elektron . Atom
litija je jako malen te je litij najlakši metal u periodnom sustavu. Toliko je lagan i
ima toliko malu gustoću mase da može plutati na površini vode ili ulja te ga je
zbog toga teško skladištiti. Zbog toga što je jako reaktivan (jedan od
najreaktivnijih metala), litij ima jako veliki elektrokemijski potencijal te se stoga
koristi za proizvodnju akumulatora. Budući da stabilni elementi imaju osam
elektrona u vanjskom omotaču, litij ili mora dobiti sedam elektrona ili izgubiti jedan
kako bi postao stabilan. Kako litijeva jezgra nema dovoljno naboja da privuče
sedam elektrona, litij otpušta elektron iz valentnog omotača kako bi postigao
stabilnost, a tada dobivamo pozitivan litijev ion (Li+). Litij se u prirodi obično
pronalazi u takvom obliku, a ne kao metal (Litijev metal može se postići
elektrolizom rastopljene litijeve soli).

4
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

Slika 2. prikaz atoma litija-7 i litija-6

2.2. Osnovni proces punjenja i pražnjenja

Struktura litij ionskog akumulatora sastoji se od tri glavna dijela. To su anoda

(negativna elektroda), katoda (pozitivna elektroda) te elektrolit koji se nalazi između
njih. Elektrolit je materijal koji omogućuje kretanje litijevih iona između elektroda te ne
posjeduje svojstvo električne vodljivosti. Između elektroda unutar elektrolita nalazi se
još jedan sloj koji se naziva separator. Prilikom procesa pražnjenja dolazi do
oksidacije anode zbog čega litijevi atomi koji se nalaze uz granicu s elektrolitom
ispuštaju elektron koji se nalazi u valentnom pojasu. Oslobođeni elektroni odlaze u
vanjski krug (uređaj koji se napaja baterijom) dok se pozitivni litijevi ioni kreću kroz
elektrolit prema katodi. Istovremeno na katodu dolaze litijevi ioni i elektroni iz
vanjskog kruga. Između anode i katode nalazi se tanki sloj koji se naziva separator.
Separator služi za sprječavanje kratkih spojeva između anode i katode te je u
potpunosti propustan za litijeve ione (mikroporoznost). Proces punjenja je suprotan
od procesa pražnjenja. Litijevi ioni putuju od katode prema anodi dok istovremeno
elektroni pod utjecajem vanjskog izvora napona koji je barem jednak naponu
izmjerenom prilikom pražnjenja (i suprotnog predznaka) kreću isto od katode prema
anodi. Proces punjenja i pražnjenja prikazan je na slici 3.

5
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

Slika 3. prikaz procesa punjenja i pražnjenja akumulatora

2.3. Karakteristike elektroda i elektrolita

2.3.1. Anoda – negativna elektroda

U današnjim akumulatorima za proizvodnju anode se koriste karbonski

materijali. Osnovni blok za izgradnju karbonskih materijala su planarni listovi
ugljikovih atoma raspoređeni u heksagonalni niz (slika 4a) . Listovi su naslagani u
obliku registra. Najčešći tip slaganja je ABABAB čime dobivamo 2H grafit. Ta
struktura je prikazana na slici 4b. Između tih listova se umeću atomi litija. Kada se
litij umetne između u grafit ABAB struktura pretvara se u AAAA. Unutar grafiti litij
se ne raspodjeljuje homogeno već stvara „otoke“. Oksidacijom litijev atom ispušta
elektron te nastaju pozitivni litijevi ioni. Za razliku od čistog litijevog metala (koji je
jako reaktivan) baterije s ovakvom anodom su puno sigurnije jer nema centracije

6
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

u strukturi i time se eliminira pojava kratkih spojeva. Potencijal oksidacijsko-

redukcijskog procesa grafitne anode napravljene od niza listova ne razlikuje se
puno od potencijala anoda napravljene od litija. Materijali do kojih se izrađuje
anoda u osnovi se dijele na:
1) Grafit
2) Tvrdi ugljen – ne mijenja se s temperaturom
3) Meki ugljen – lako se mijenja s temperaturom

Slika 4. a) Planarni listovi atoma ugljika b) ABAB slaganje listova

2.3.2. Katoda – pozitivna elektroda

Pozitivna elektroda ili katoda izrađuje se od oksida litija i nekog prijelaznog

metala te se isto kao i anoda sastoji od naslaganih listova. Prostor između listova
mogu okupirati litijevi ioni. Materijali koji se odabiru za izradu katode moraju
ispunjavati određene zahtjeve. Kako bi akumulator imao veliki kapacitet materijal
na sebe mora moći pripojiti velike količine litija. Nadalje materijal mora
reverzibilno razmjenjivati taj litij uz male strukturalne promijene kako bi se
omogućio dugi životni ciklus i visoka energetska učinkovitost. Da bi se postigao
visoki napon ćelije i velika energetska gustoća reakcija razmijene litija mora se
dogoditi na potencijalu koji je veći u odnosu na potencijal litija. Kada se ćelija puni
ili prazni elektron napušta ili se vraća na pozitivnu elektrodu. Kako bi se ovaj
proces brže odvijao električna vodljivost i pokretljivost litija mora bit visoka.

7
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

Također materijal mora biti kompatibilan s ostalim materijalima unutar ćelije, te se

ne smije topiti u kontaktu s elektrolitom. Najčešće se kao katoda koriste: LiCoO2,
LiNiO2, LiMn2O4,

2.3.3. Elektrolit

Materijal koji se koristi kao elektrolit mora imati dobro voditi ione, imati veliku
kemijsku stabilnost, zadovoljavati sigurnosne propise. U litijevim akumulatorima
koriste se četiri vrste elektrolita : tekući elektrolit, gel elektrolit, polimerni elektrolit i
keramički elektrolit. Tekući elektrolit su litijeve soli u organskom otapalu obično
karbonati. Polimerni elektroliti je čisti materijal bez tekućine i otapala u kojem se
stvara vodljiva faza za ione otapanjem soli u polimeru s velikom molekulskom
masom. Gel elektrolit je ionski provodljiv materijal u kojem su sol i otapalo
pomiješani s polimerom velike molekulske mase. Prednosti polimernih elektrolita
uključuju poboljšane sigurnosnih osobina koje proizlaze iz njihove ispravljivost i
visoke viskoznosti jer ne sadrže hlapljive i zapaljive komponente. Karbonski
elektroliti odnose se na ne organske materijale koji su ionski vodljivi.

2.4. Prednosti i mane li-ion akumulatora

2.4.1. Prednosti

1) Velika gustoća energije i snage – pošto se teži da elektronički uređaji rade

dulje vrijeme između punjenja dok se istovremeno troši sve više energije
postoji potreba za baterijama koje imaju veliku gustoću energije
2) Može podnijeti duboke cikluse pražnjenja – ćelija zadržava konstantni napon
kroz 80% krivulje pražnjenja. To znači da se u praksi može upotrijebiti više
uskladištene energije za dani kapacitet.
3) Niska razina samopražnjenja – to znači ako se akumulator ne upotrebljava on
se neće samostalno isprazniti zbog nekih unutarnjih reakcija.

8
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

4) Odnos kapaciteta punjenja i kapaciteta pražnjenja – vrlo malo energije se

izgubi tokom ciklusa punjenja/pražnjenja
Nema memory efekta – Akumulator ne moramo isprazniti do kraja prije
punjenja, neće doći do smanjenja kapaciteta.
5) Veliki broj ciklusa punjenja i pražnjenja
6) Mogućnost funkcioniranja unutar širokog temperaturnog područja
7) Mogućnost brzog punjenja

2.4.2. Nedostaci

1) Velika unutarnja impedancija

2) Degradiranje na visokim temperaturama
3) Gubitak kapaciteta ili temperaturni bjegovi zbog prepunjenja – ako previše
nabijemo bateriju postoji mogućnost pojave nuspojava koje mogu uzrokovati
povećanje temeprature i dovesti do uništenja akumulatora
4) Potrebni su zaštitni krugovi kao bismo spriječili curenje plinova u slučaju
prenabijanja
5) Posebni propisi kod transporta
6) Cijena

9
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

3. Tipovi litij ionskog akumulatora

10
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

4. Primjer osnovnih karakteristika akumulatora

U ovome poglavlju ćemo prikazati tipične karakteristike li-ion akumulatora koje
deklarira proizvođač na primjeru Panasonic NCR-18650 [3]. Na sljedeća dva grafa
možemo vidjeti kretanje napona akumulatora pri pražnjenju u ovisnosti o opterećenju
(konstantnoj struji CC) i temperaturi. Jedinica u kojoj se iskazuje struja označava se
kao C ili It. Uzima se da je vrijednost struje C u amperima jednaka kapacitetu
akumulatora u Ah. Kao što na grafu vidimo povećavanjem struje koju crpimo iz
akumulatora dolazi do smanjenja kapaciteta kojeg nam akumulator može dati zbog
većih gubitaka. Pri izboru odgovarajućeg akumulatora od određenog proizvođača
važno je voditi računa o nagnutosti karakteristike pražnjenja jer nam ona najviše
utječe na vrijeme rada našega uređaja u određenome naponskom rasponu.
Najidealnije bi bilo kada bi ta karakteristika bila što ravnija kako bi se što više
iskoristili spremljenu energiju. Što se tiče temperaturne ovisnosti bilo je za očekivati
pad performansi uslijed pada temperature akumulatora. Iz grafa vidimo kako je
akumulator osjetljiviji na niske temperature okoline nego na visoke. Akumulator je
preporučeno skladištiti pri 40% kapaciteta i na što hladnijoj temperaturi, ali iznad 0°C.

Slika 5. karakteristika pražnjenja akumulatora

11
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

Slika 6. temperaturna karakteristika akumulatora

Proizvođač će propisati i pravilan način punjenja njihovih akumulatora. Najčešće
se taj proces odvija u dva koraka. Prvo se obavlja punjenje konstantnom propisanom
strujom (CC) sve dok napon ne dostigne vrijednost od 4.2V. Ta struja može varirati i
možemo ju povećati ali time bismo povećano oštećivali akumulator te je preporučljivo
poštivati preporuke proizvođača. Tada se punjač prebacuje u mod konstantnog
napona (CV) gdje se nastavlja puniti skroz dok struja ne padne ispod propisane
razine. Neki jeftiniji punjači koriste samo prvi korak (CC) jer taj mod puni akumulator
na 80% kapaciteta u pola ukupnog propisanog vremena punjenja, što se smatra
dovoljno za brzo punjenje bez da se struja punjenja povećava i baterija oštećuje.
Prikazana je i promjena kapaciteta kroz cikluse. Obično nakon što akumulator s
vremenom izgubi preko 80% svoga početnog kapaciteta možemo reći da je potrošen.
Na broj ciklusa utječe dubina pražnjenja akumulatora, struja punjenja, temperatura
akumulatora zajedno s temperaturom okoline, starost. Korištenjem pametnih punjača
koji „razgovaraju” s elektronikom unutar same baterije moguća je finija kontrola
punjenja i time veći broj ciklusa. Akumulator govori punjaču svoj kapacitet, kemijski
tip, temperaturu, unutarnji otpor, broj ciklusa, starost, serijski broj, raspon napona i
struje. Ovakav standard bi osigurao bolje performanse neovisno o proizvođaču
punjača i akumulatora.

12
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

Slika 7. karakteristika punjenja akumulatora

Slika 8. karakteristika broja ciklusa punjenja

Na kraju ovoga poglavlja prikazani su izmjereni kapaciteti 18650 akumulatora
različitih proizvođača i različitih kapaciteta trenutno dostupnih na tržištu. Prikazani su
kapaciteti pri dva različita stupnja potrošnje, pri 1A i 2A. Kvaliteta akumulatora je vrlo
različita i varira od kineskih prepakiranih akumulatora iz rabljenih laptop baterija
(Ultrafire) do poznatih i cijenjenih proizvođača(AW, Panasonic, Samsung). [8]

13
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

Slika 9. karakteristike pražnjenja različitih akumulatora dostupnih na tržištu pri struji od 1 A

Slika 10. karakteristike pražnjenja različitih akumulatora dostupnih na tržištu pri struji od 2 A

14
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

5. Konstrukcija 18650 akumulatora

Tipično se li-ion akumulatori pakiraju u dva oblika cilindrični i vrećasti. Oba načina
su u principu ista no postoje razlike. Vrećasto pakiranje su češće korištene, skuplje,
lakše, osjetljivije na fizičko oštećivanje (ponajprije bušenje što je čini vrlo opasnom) i
imaju slabije hlađenje. Najveća njihova prednost je njihova varijabilnost što se tiče
dimenzija. Zbog toga se vrlo često koristi u manjim prijenosnim uređajima jer je tada
moguća veća iskoristivost prostora te tanji uređaji. Također treba paziti pri
konstrukciji uređaja da se ostavi dovoljno mjesta unutar samog uređaja jer ako dođe
do pregrijavanja baterije ona se napuhuje i može razbiti kućište uređaja.

Slika 11. prikaz konstrukcije cilindričnih i vrećastih akumulatora

15
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

Cilindričan oblik baterija se primjenjuje, kao i kod kondenzatora, kako bi se što

efikasnije pakirala velika površina folije. Svaka litij ionski akumulator zbog sigurnosti
od oštećivanja baterije i eksplozije sadrži neku vrstu zaštitnog mehanizma. Na
primjeru 18650 baterije ćemo vidjeti upravo te mehanizme ukomponirane u samu
bateriju radi manjeg volumena. To sklopovlje se kod velikih baterija s više ćelija se ne
ugrađuje u svaku bateriju već na posebnu pločicu unutar kućišta. Zaštitni elementi
štite bateriju od prevelike struje, kratkog spoja, prevelike temperature, prevelikog
tlaka unutar kućišta, preniskog ili previsokog napona. Tu zaštitu postižemo s tri
elementa: PTC termistor, CID (Current interruption device) i elektronička zaštita. PTC
termistor štiti od prevelike temperature i prevelike struje te se sam od sebe nakon
nekog vremena vraća u početno stanje. CID jest sigurnosni ventil koji kod prevelikog
tlaka se otvara i prekida struju trajno. Elektronička zaštita najčešće štiti od preniskog,
previsokog napona te od prevelike struje. Može se resetirati automatski ili nakon što
se baterija počne puniti. Takvi sklopovi imaju potrošnju struje reda veličine nekoliko
mikroampera te ih možemo smatrati zanemarivima. Pad napona zbog povećanog
unutarnjeg otpora zbog dodavanja elektronike pri struji od 1 amper i naponu od 2.9
volti iznosi između 25-60mV. Prekidanje se događa pri 2.5V zbog preniskog napona i
pri 4.26V kod previsokog napona.

Slika 12. prikaz konstrukcije 18650 akumulatora

16
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

Slika 13. prikaz konstrukcije 18650 akumulatora

Na slici ispod možemo vrlo dobro vidjeti rupe za ventilaciju na plus polu u slučaju
prevelikog tlaka. Također možemo vidjeti smještanje zaštitne elektronike s donje
strane minus pola. Dodana je crvena razmaknica kako bi se fizički ojačala
konstrukcija. S dodanom zaštitom baterija će postati veća i više neće imati originalne
dimenzije prema kojoj nosi ime, 18 mm promjer i duljine 65 mm.

Slika 14. prikaz zaštitne elektronike i sense linije za napon

17
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

6. Zaključak
Li-ion akumulatori su danas nedvojbeno među najboljim izvorima prijenosne
energije. Zadnjih godina sa smanjenjem njihove cijene, povišenjem njihovog
kapaciteta, male potrebe za njihovim održavanjem (nema memory efekta) i činjenice
da se u njima ne nalaze nikakve teško otrovne supstance sve se više koristi ne samo
u komercijalnoj primjeni već i u industrijskoj. No usprkos tome i dalje je veliki problem
njihova cijena najviše zbog kompliciranog procesa njihove izrade. Jedan od drugih
problema koji bi mogao usporiti njihovo korištenje u daljoj budućnosti je i nedostatak
litija ili kobalta potrebnog za njihovu izradu. O takvoj temi je pomalo nezahvalno
govoriti jer postoji nekoliko različitih istraživanja o rasprostranjenosti tih elemenata u
zemljinoj kori. Oko 70% litija se dobiva iz osušenih slanih jezera u Argentini i Čileu,
dok se ostatak dobiva prerađivanjem iz stijena (Australija i Kina). Ako uzmemo na
primjer automobilsku hibridnu bateriju čija cijena iznosi 10 000 dolara, cijena litija koji
je upotrebljen u njoj je 100 dolara. Nije samo litij problematičan već i kobalt i vrlo čisti
grafit koji se koriste u većim količinama. Trenutno ne postoji akumulator bez litija koji
bi ponudio jednake ili bolje performanse pri sličnoj cijeni. Takva istraživanja su još u
samim počecima i potrebno će biti pričekati još barem desetak godina. Jedan od
primjera takvog istraživanja, izvedenog na Sveučilištu u Tokyu, je korištenje natrija
(Na-ion) umjesto litija te željeza i aluminija umjesto bakra i kobalta. Natrij, željezo i
aluminij su široko dostupni elementi sa značajno nižom cijenom od trenutno
upotrebljavanih. Kao anodu koristili su kruti karbonski prah dobiven od šećera
gorenjem bez prisutnosti kisika. Takav akumulator zasad još uvijek nema niti blizu
performanse litijskih, ali predstavlja jednu sigurnosnu policu u slučaju smanjenja
dostupnosti litija. [7]

Slika 15. Prikaz prototipa Na-Ion akumulatora

18
 ZAVOD ZA ELEKTRONIČKE SUSTAVE I OBRADU INFORMACIJA
Unska 3, HR-10000 Zagreb

7. Popis literature
[1] Handbook of batteries third edition, David Linden, Thomas B. Reddy, McGraw-Hill,
2002.
[2] Lithium Batteries and Chatode Materials, M. Stanley Whittingham, Department of
Chemistry and Materials Science, State University of New York, Binghamton, New
York, 2004.
[3] Panasonic NCR-18650 datasheet, Panasonic Industrial Europa GmbH, Hamburg,2012.
[4] Lithuum Ion Batteries – New Developments, Edited by Ilias Belharouak, Published by
InTech, Rijeka, 2012.
[5] Lithium Ion Rechargeable Batteries Technical Handbook, Sony Corporation Electric
Device Marketing Dept., http://www.sony.com.cn/products/ed/battery/download.pdf
[6] http://batteryuniversity.com/, 21.12.2012.
[7] http://www.diginfo.tv/v/12-0163-n-en.php, 21.12.2012.
[8] http://lygte-info.dk/review/batteries2012/Common18650Summary%20UK.html,
21.12.2012.

19