Deklaracija o digitalnoj neovisnosti

26. lipnja 2019

Larry Sanger

Verzija 1.3 (29. lipnja 2019 .; povijest verzija )

Čovječanstvo je prezrivo korišteno od strane ogromnih digitalnih carstava. Stoga je potrebno

te imperije zamijeniti decentraliziranim mrežama neovisnih pojedinaca, kao u prvim
desetljećima Interneta. Kako je naše sudjelovanje bilo dobrovoljno, nitko ne sumnja u naše
pravo da poduzmemo taj korak. Ali ako želimo uvjeriti što više ljudi da se udruže i učinimo
moguće reformiranim mrežama, trebamo objaviti razloge zbog kojih želimo zamijeniti stare.

Izjavljujemo da imamo neotuđiva digitalna prava, prava koja definiraju kako informacije koje
sami posjedujemo mogu ili ne smiju biti tretirane od strane drugih, te da su među tim pravima
slobodu govora, privatnost i sigurnost. Budući da je sadašnja vlasnička, centralizirana
arhitektura Interneta potaknula većinu nas da napustimo ta prava, koliko god okrutno ili
cinično, trebamo zahtijevati novi sustav koji ih pravilno poštuje. Teškoća i podjela općih
reformi znači da se taj zadatak ne smije poduzeti olako. Godinama smo odobravali i čak
slavili poduzeće koje je profitiralo od naše komunikacije i rada bez naknade za nas. Ali
nedavno je postalo jasno da je bešćutni, tajnoviti, kontrolni i eksploatacijski animus usmjeren
na centralizirane mreže Interneta i korporacije koje stoje iza njih.

Dugi niz zlostavljanja koje smo pretrpjeli čini naše pravo, čak i našu dužnost, zamijeniti stare
mreže. Da bismo pokazali koji je to trag zlostavljanja koje smo pretrpjeli u rukama tih
divovskih korporacija, neka te činjenice budu podvrgnute iskrenom svijetu.

Oni su prakticirali umjerenu internu primjenu u skladu s idejama svojih rukovoditelja o tome
što će maksimizirati dobit, umjesto da dopuštaju da se moderiranje provodi na više
demokratski način i slučajnim članovima zajednice.

Zabranili su, zabranili, zabranili i demonetizirali i korisnike i sadržaje temeljene na političkim

razlozima, koristeći svoju ogromnu korporativnu moć da utječu na izbore na globalnoj razini.

Oni su usvojili algoritme za korisničke izvore koji naglašavaju najkontroverzniji sadržaj,

čineći građansku raspravu emocionalnijom i iracionalnijom i omogućujući stranim silama da
ostvare nezasluženi utjecaj na izbore na globalnoj razini.

Oni su tražili pristanak na uvjete pružanja usluge koje obični korisnici ne mogu razumjeti, a
koji su neprihvatljivo nejasni na načine koji im omogućuju da zakonski brane svoje
izrabljivačke prakse.

Oglašivačima su prodali privatne podatke na način na koji nitko ne bi pristao.

Nisu pružili jasne načine za isključenje iz takvih marketinških shema.

Korisnici su podvrgnuli takvim uvjetima i nadzoru čak i kada ih korisnici plaćaju za
proizvode i usluge.

Imaju sadržaj i ponašanje korisnika koji su minirali podaci na sofisticiranim i uznemirujućim

načinima, ponekad učeći više o svojim korisnicima nego što njihovi korisnici znaju o sebi;
profitirali su od skrivenih, ali osobnih podataka.

Izbjegavali su korištenje snažnog šifriranja od kraja do kraja kada korisnici imaju pravo
očekivati potpunu privatnost, kako bi zadržali pristup korisničkim podacima.

Oni su skupili zapanjujuće količine korisničkih podataka, a nisu uspjeli slijediti dobre prakse
sigurnosti informacija, kao što je enkripcija; oni su nehotice ili namjerno otvorili te podatke i
za ilegalne napade i nadzor vlade.

Nepošteno su blokirali račune, radna mjesta i sredstva financiranja na političkoj ili vjerskoj
osnovi, preferirajući odanost nekih korisnika nad drugima.

Ponekad su bili previše spremni surađivati s despotskim vladama koje kontroliraju

informacije i nadziru svoje ljude.

Nisu uspjeli ponuditi adekvatne i poželjne opcije koje korisnici mogu koristiti za
usmjeravanje vlastitog iskustva u svojim uslugama, preferirajući manipuliranje korisnicima
radi zarade.

Nisu omogućili korisnicima adekvatne alate za pretraživanje vlastitog sadržaja, prisiljavajući

korisnike da radije upotrebljavaju sučelja koja su uvredljivo neadekvatna za tu svrhu.

Iskoristili su korisnike i volontere koji slobodno doprinose podatke na svojim web

lokacijama, tako što su takve podatke učinili dostupnima samo putem plaćenih sučelja
aplikacijskih programa i uvjeta pružanja usluge kojima se krši privatnost, a ne omogućuju
slobodno davanje slobodnih i otvorenih izvora podataka te onemogućavanje korisnicima da
anonimiziraju svoje podatke i da se lako isključe.

Nisu pružili adekvatne alate, a ponekad i alate, za izvoz korisničkih podataka u zajednički
standard podataka.

Stvorili su umjetne silose za vlastitu dobit; nisu uspjeli osigurati sredstva za uključivanje
sličnih sadržaja, posluženi od drugdje, kao dio njihovog sučelja, prisiljavajući korisnike da
ostanu u svojim mrežama i odvajaju ih od obitelji, prijatelja i suradnika koji koriste druge
mreže.

Oni su profitirali od sadržaja i aktivnosti korisnika, često bez dijeljenja bilo koje od tih profita
s korisnicima.

Korisnici su arogantno tretirali korisnike kao zamjenjivi izvor koji se može iskoristiti i
kontrolirati, a ne tretirati s poštovanjem, kao slobodni, neovisni i raznoliki partneri.
Molili smo i molili, žalili se i pribjegavali zakonu. Rukovoditelji korporacija moraju biti
upoznati s tim uobičajenim pritužbama; ali ih priznaju javno samo rijetko i nevoljko. Loše
postupanje se nastavlja, što pokazuje da većina takvih rukovoditelja nije prikladna
upraviteljica javnog povjerenja.

Najpouzdanije jamstvo naše privatnosti, sigurnosti i slobode govora nije u obliku bilo kojeg
poduzeća, organizacije ili vlade, već u slobodnom dogovoru između slobodnih pojedinaca da
koriste zajedničke standarde i protokole. Velika moć koju imaju društvene mreže ranog 21.
stoljeća, stavljajući naša digitalna prava u ozbiljnu opasnost, pokazuje da moramo osmisliti
nove, ali staromodne, decentralizirane mreže koje takve jasno opasne koncentracije moći čine
nemogućom.

Stoga izjavljujemo svoju podršku sljedećim načelima.

Principi decentraliziranih društvenih mreža

1. Slobodni pojedinci trebali bi moći slobodno objavljivati naše podatke, bez odgovora
bilo kojoj korporaciji.
2. Izjavljujemo da smo zakonski vlasnici vlastitih podataka; posjedujemo i zakonska i
moralna prava za kontrolu vlastitih podataka.
3. Postovi koji se pojavljuju na društvenim mrežama trebali bi se moći posluživati,
poput e-pošte i blogova, iz mnogih neovisnih usluga koje pojedinačno kontroliraju, a
ne iz baza podataka koje korporacije isključivo kontroliraju ili iz bilo kojeg središnjeg
spremišta.
4. Baš kao što nitko nema pravo prisluškivati privatne razgovore u domovima bez
iznimno dobrih razloga, pa se moraju čuvati i prava privatnosti korisnika protiv
kaznenog, korporativnog i vladinog praćenja; dakle, za privatni sadržaj, protokoli
moraju podržavati snažno šifriranje od kraja do kraja i druge dobre prakse glede
privatnosti.
5. Kao što je slučaj s internetskim sustavom naziva domena, popisi dostupnih
korisničkih feedova trebali bi biti ograničeni samo tehničkim standardima i
protokolima, nikad prema identitetu ili sadržaju korisnika.
6. Aplikacije društvenih medija trebaju omogućiti unos podataka od strane korisnika,
prema vlastitom nahođenju, kako bi ih distribuirali svi ostali izdavači prema
uobičajenim, globalnim standardima i protokolima, kao što su to i e-pošta i blogovi, a
nijedan izdavač nije privilegiran od strane mreže još. Aplikacije s idiosinkratičnim
standardima krše digitalna prava njihovih korisnika.
7. Sukladno tome, aplikacije društvenih medija trebale bi objedinjavati postove iz više
neovisnih izvora podataka koje je odredio korisnik, te u redoslijedu određenom
korisničkim postavkama.
8. Nijedna korporacija, ili mala skupina korporacija, ne bi trebala kontrolirati standarde i
protokole decentraliziranih mreža, niti bi trebala postojati jedna robna marka, vlasnik,
vlasnički softver ili internetska lokacija povezana s njima, jer bi to predstavljalo
centralizaciju.
9. Korisnici bi trebali očekivati da mogu sudjelovati u novim mrežama i uživati gore
navedena prava, bez posebnih tehničkih vještina. Trebali bi imati vrlo jednostavnu
kontrolu nad privatnošću, i finu i grubu, s većinom privatnih poruka koje se šifriraju
 automatski, te pomoću alata za kontrolu feedova i rezultata pretraživanja koji su za
netehničke osobe jednostavni za korištenje.

Smatramo da je prihvaćanje tih načela povratak zdravijim i boljim praksama ranijeg

Interneta, koje su, na kraju krajeva, bile temelj briljantnog rasta Interneta. Svatko tko se
protivi tim načelima protivi se samom internetu. Stoga se obvezujemo da ćemo kodirati,
dizajnirati i sudjelovati u novijim i boljim mrežama koje slijede ova načela, te izbjegavati
starije, kontrolne i uskoro zastarjele mreže.

Mi, dakle, dolje potpisani ljudi Interneta, svečano objavljujemo i izjavljujemo da ćemo
učiniti sve što možemo da stvorimo decentralizirane društvene mreže; da što više od nas treba
distribuirati, raspravljati i potpisivati svoja imena ovom dokumentu; da podržavamo
prethodnu izjavu o načelima decentralizacije; da ćemo po tim načelima prosuditi društvene
medijske tvrtke; da ćemo pokazati našu solidarnost s uzrokom napuštanjem uvredljivih mreža
ako je potrebno; i da ćemo mi, i korisnici i programeri, unaprijediti uzrok decentraliziranog
interneta.

Prijavite se ako se slažete!

Također se možete prijaviti na Change.org .

Smatram da je tu i tamo malo pobune dobra stvar ...

Thomas Jefferson, u pismu Jamesu Madisonu , Parizu, 30. siječnja 1787. Jefferson je bio
autor izvorne Deklaracije o neovisnosti, potpisane 4. srpnja 1776. godine.

Monticello (rezidencija Thomasa Jeffersona)

(c) 2019. Larry Sanger