Atlantsko vijeće novoj Europskoj komisiji dalo „upute za rad“

protiv Rusije i za Balkan

Za manje od mjesec dana, 1. studenog, novi sastav Europske komisije na čelu s Ursulom
von der Leyen trebao bi započeti s radom. U iščekivanju ovog događaja, američki think
tank Atlantsko vijeće pripremilo je dokument o glavnim aspektima transatlantske
agende. Prema mišljenju stručnjaka Atlantskog vijeća, upravo bi ova Europska komisija
trebala obratiti posebnu pozornost na smjernice tijekom svog rada.
U određenom smislu je ovo očekivan korak vjerojatno će dati rezultate, jer se Ursula von
der Leyen, dok je bila njemačka ministrica obrane, dokazala kao pouzdana osoba koja
provodi planove atlantističkih krugova i NATO pakta, koje je često stavljala ispred interesa
Njemačke.
Posebno poglavlje u dokumentu je posvećeno odnosima s Rusijom. Njegov autor je američki
diplomat Daniel Fried, koji je u State Departmentu služio oko 40 godina, a posebno je
nadgledao pitanja odnosa sa zemljama Europe i Euroazije. Prema njegovim riječima,
posljednjih godina je EU učinila dobar posao, “odgovarajući na izazove Putinove Rusije”,
posebno uzimajući u obzir različite stavove zemalja EU i “neizvjestan položaj Sjedinjenih
Država prema Rusiji pod predsjednikom Trumpom”.
“Ali to je zaista ozbiljan izazov. Putinov režim u kasnoj je fazi katastrofalna kombinacija
agresije, uključujući oružani napad na Ukrajinu, pokušaj ubojstva upotrebom nervnog plina
u Velikoj Britaniji i dezinformacijske kampanje protiv mnogih država članica EU”, piše Daniel
Fried.
Vrijedi napomenuti da brojni zapadni političari i dio stručnjaka i dalje optužuju Rusiju za
umiješanost u ove događaje, iako za to nisu predočili nikakve dokaze.
Stručnjak iz Atlantskog vijeća napominje da trenutni kurs Bruxellesa prema Moskvi uključuje
postizanje potpune provedbe Sporazuma iz Minska, uspostavljanje bliskih veza s bivšim
sovjetskim republikama, jačanje „otpora EU pred ruskim prijetnjama“ i selektivnu suradnju
s Rusijom, posebno u području borbe protiv terorizma. Analitičar ovaj pristup naziva
“razumnim” i preporučuje da ga se Europska komisija pridržava i u budućnosti.
Podsjetimo da je bivša ministrica obrane Njemačke Ursula von der Leyen, koja je izabrana
za novu čelnicu Europske komisije, ranije napomenula da o Rusiji treba razgovarati “s
pozicije sile”, a da sa Sjedinjenim Državama treba održavati bliske i prijateljske odnose.
Kako je u razgovoru za RT objasnio profesor Odjela za komparativne političke znanosti
Ruskog sveučilišta narodnog prijateljstva, Jurij Počta, u Washingtonu Moskvu doživljavaju
kao ozbiljnog suparnika. Kako bi je zadržale, Sjedinjene Države su razvile interpretaciju slike
Rusije kao agresivne države, a sada taj model nameću saveznicima.
“Model se sastoji od pretpostavke da je Rusija navodno sposobna za bilo što, da se od nje
može očekivati bilo kakav zločin i agresija. Tada se ova shema prilagođava bilo kojim
događajima u svijetu i kažu da se Rusije treba bojati, da je se mora zadržati i da saveznici
moraju učiniti isto. Nitko ne traži stvarne dokaze, već se odmah okrivljuje Rusija. Europa
također nudi takav model”, rekao je Jurij Počta.
Stručnjak iz Atlantskog vijeća također piše da bi europski čelnici trebali surađivati s novim
ukrajinskim vlastima i Sjedinjenim Državama na provedbi Sporazuma iz Minska, te se
pripremiti za jačanje antiruskih sankcija ako Kremlj u tom smjeru ne bude “radio u dobroj
vjeri”.
„Podrška Ukrajini trebala bi se provoditi kao dio zajedničkog projekta između EU i
Sjedinjenih Država. Ako se Ukrajina bude razvijala uspješnim putem kao postkomunističke
zemlje srednje Europe i baltičke države ranije, to će biti veliko postignuće za Ukrajinu i
transatlantsku zajednicu, te udarac „putinizmu”, rekao je Fried.
Američki analitičari i dalje se pridržavaju odabranog kursa linije i zanemaruju činjenicu da je
Rusija bila i ostala jamac, a ne jedna od strana u Sporazuma iz Minska. Međutim, kako je
primijetio ruski čelnik Vladimir Putin, Moskva jednostavno ne može provoditi akcije koje
mora provesti Kijev.
“Ne možete od Rusije uvijek tražiti izvršavanje, recimo, Sporazuma iz Minska u onom dijelu
koji uopće ne ovisi o nama. Ti sporazumi zahtijevaju, na primjer, potpuno obnavljanje
ekonomskih odnosa između Donbasa i Ukrajine. Prije svega, potrebno je otkazati dekret
bivšeg predsjednika Porošenka o ovoj blokadi. To je izravno u suprotnosti sa Sporazumom iz
Minska”, rekao je Putin.
Vraćajući se na izvješće Atlantskog vijeća, Daniel Fried predlaže novoj Europskoj komisiji
borbu protiv “ruskih dezinformacija”, proširivanje programa “razvoja civilnog društva” u
Rusiji i poduzimanje potrebnih mjera u vezi s izgradnjom plinovoda „Sjeverni tok 2“.
Autor dokumenta je siguran da ovaj projekt povećava ovisnost Europe o ruskom plinu i
navodno pomaže Moskvi u podjeli Europske unije.
Prema analitičarima, ako Europska komisija ne uspije uvjeriti Njemačku da odustane od
„Sjevernog toka 2“, trebala bi uvjeriti Berlin da pojača napore kako bi se umanjio rizik za
zemlje srednje Europe koje mogu pretrpjeti gubitke zbog tog plinovoda.

How to make 8x8x8 LED CUBE using arduino

189,841 views
•Jan 9, 2018
2.2K 132 Share
Save

Electronics Demon
Subscribe Here :https://goo.gl/Z1jtos Free 8x8x8 PCB give way enter here:https://gleam.io/a88X8/8x8x8-
led-cube... How to build 8x8x8 LED CUBE using arduino .this Video shows stet by step procedure of LED
cube building. PCB gerber file: https://www.dropbox.com/s/e2ydvqeb5xc... Code File :
https://github.com/anoopmm/LED_CUBE_8... Circuit Diagram: (Please connect pin number 1 to arduino
D8 in circuit it was a mistake shows D13) https://github.com/anoopmm/LED_CUBE_8... Parts Needed:
1:LEDs x 512 https://amzn.to/2HtGuHI 2: 21 AWG copper wire 3: Wires 4: PN2222 transistors x 16 5: 220
ohm resistors x 64 6: 74HC595 shift registers x 9 7: Arduino Uno 8: Push button Subscribe my channel for
more Videos: Subscribe Here :https://goo.gl/Z1jtos
“Takva pomoć može uključivati daljnje povećanje ulaganja u izgradnju postrojenja i
plinovoda za LNG kako bi se ublažili učinci ovisnosti o ruskom plinu”, piše Fried.
Napominje da bi američke vlasti trebale surađivati s Europskom komisijom na diskreditaciji
rusko-njemačkog projekta. Zauzvrat, EU bi trebala pomoći Ukrajini da se “oslobodi” ruskog
plina i da se riješi financijskih posljedica zbog prekida tranzita ruskog plina, siguran je
analitičar.
„Politika sebičnosti“
Dakle, autor dokumenta zapravo priznaje da je neisplativo odbiti ruski plin i njegov tranzit,
te predlaže prenošenje troškova na Bruxelles, rekao je Nikolaj Topornin, izvanredni profesor
Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose pri Centru za europske
informacije.
“Gubici za ukrajinski proračun su prilično veliki. Netko ih mora nadoknaditi. A prema
Sjedinjenim Državama, to je Europska unija, jer će ona dobiti plin zaobilazeći Ukrajinu.
Osoba dobiva dojam da su više zabrinuti za Kijev nego za trgovinske sporazume”, rekao je.
Prema Toporninu, Sjedinjene Države također pokušavaju uzeti najveći udjel europskog
tržišta ukapljenog plina. Međutim, metode poštene konkurencije ovdje su neučinkovite, jer
je teško konkurirati dobavljaču čije su cijene mnogo niže. U tom smislu treba napomenuti
da ruski Novatek, koji već izvozi LNG preko francuskog partnera Total, koji ima udio u
projektu „Jamal LNG“, nudi ukapljeni plin po nižim cijenama od američkog i polako stječe
sve veći udio u europskom tržištu i taj je proces nemoguće zaustaviti.
“Sobering je došao u Pariz i Berlin. Oni savršeno dobro razumiju da SAD promoviraju svoje
nacionalne interese, koji se u većini slučajeva ne podudaraju s europskim, uključujući
Moskvu. Rusija je glavni gospodarski partner EU i ne želi je izgubiti“, rekao je Nikolaj
Topornin.
Politički analitičar Jurij Počta je zauzvrat naglasio da SAD provode sebičnu politiku, a želja
Washingtona da zabrani Europi da kupuje ruski plin i nametne vlastiti LNG već postaje šala.
Europsku uniju pouzdano može voditi Poljska s vrlo bliskim vezama s Atlantskim vijećem.
Međutim, to ometaju periodični sukobi Varšave s vodstvom EU.
“Poljska ima veliko iskustvo u razvoju strategija u vezi s Rusijom, ali njezine povremene
svađe s EU, ponekad i napeti odnosi s Njemačkom, dijelom joj oduzimaju mogućnost da
preuzme vodeću ulogu koja bi u tom kontekstu izgledala logično”, kaže se u dokumentu.
Podsjetimo, poljske vlasti redovito navode “rusku prijetnju” i protive se „Sjevernom toku 2“.
Konkretno, krajem rujna je Varšava govorila o mogućim načinima prekida projekta
plinovoda, kada su o tome razgovarali su poljski predsjednik Andrzej Duda i američki čelnik
Donald Trump.
Međutim, plinovod je gotovo dovršen. Naime, ruskom Gazpromu treba samo mjesec i pol
dana da obavi posao za dovršetak izgradnje „Sjevernog toka 2“, izjavio je prošlog tjedna
predsjednik upravnog odbora Gazproma Viktor Zubkov, prenosi Business Censor.
Do dana 2. kolovoza je danas je na dnu Baltičkog mora položeno 2042 km plinovoda ili 83%
njegove ukupne duljine. Odgovarajući na pitanje, postoji li mogućnost da će Danska ipak
dati dozvolu za polaganje plinovoda, Zubkov je rekao: “Nema razloga. Nisu naveli razloge
koji im sprečavaju davanje dopuštenja. Bilo je izbora, možda će na neki način utjecati.
Svejedno čekamo. Trebamo 4 ili 5 tjedana da sve završimo.”
Zubkov je također rekao da će, ako Danska odbije, koristiti drugu opciju.
“Ako ne dobijemo dozvolu iz Danske, iako ne razumijemo zašto je ne bi dali, ići ćemo u vode
koje su neutralne. Postoji danska gospodarska zona, a postoje i neutralne vode“, dodao je
čelnik Gazproma.
Naglasio je da je glavna opcija “biti bliže Danskoj“, iako ni druga opcija nije veliki posao.
Ranije je objavljeno da podružnica Gazproma „Nord Stream 2 AG“, koja gradi „Sjeverni tok
2“, može pretrpjeti gubitke od nekoliko stotina milijuna eura zbog kašnjenja zbog
nedostatka građevinske dozvole iz Danske, ali da to u konačnici neće promijeniti ništa.
Podsjetimo, krajem listopada trebali bi se održati sljedeći tripartitni pregovori o produženju
ugovora o tranzitu ruskog plina kroz Ukrajinu. Važeći ugovor o plinu između Ukrajine i
Rusije istječe 31. prosinca 2019. godine. Hoće li Kijev pristati na nepromjenjive uvjete
Gazproma, teško je reći. Sudeći po politikama Porošenkove i vlade aktualnog predsjednika
Zelenskog, mogućnost za postizanje dogovora su male i Atlantsko vijeće očekuje da zemlje
Europske unije namire štetu koju će Kijev pretrpjeti od prekida dotoka svježeg kapitala za
tranzit ruskog plina preko svog teritorija.
Ranije smo pisali o svemu što Varšava u vojnom smislu nudi Washingtonu, od kupnje oružja
do izgradnje i izdržavanja američkih baza i trupa na svom teritoriju.
Varšava se dosljedno kreće u smjeru stvaranja američkog vojnog kontingenta u zemlji i traži
raspoređivanje stalne američke baze u Poljskoj.
Istovremeno, Bruxelles ima niz pritužbi protiv Poljske. Na primjer, EU nije zadovoljna
poljskom pravosudnom reformom koja, prema europskim vlastima, narušava neovisnost
sudstva. Osim toga, Poljska je odbila primiti izbjeglice prema kvotama EU, iako je to u
određenom smislu opravdano, jer u Poljskom ima ogroman broj Ukrajinaca koji su se
prijavili kao izbjeglice i azilanti, a neki su tamo sa statusom privremenog radnika iz
inozemstva.
Varšava je također tražila da joj Njemačka plati odštetu za štetu koju su nacisti počinili
tijekom Drugog svjetskog rata, iako je to pitanje riješeno ugovorom Narodne Republike
Poljske i Demokratske Republike Njemačke, kojeg sum priznale i bivše vlasti u Bonnu u
vrijeme ujedinjenja dviju njemačkih država.
„Poljska je izuzetno nesretan primjer radikalne rusofobije. Neki poljski političari patološki
sumnjaju u Rusiju. Zemlju vodi stranka koja je od mržnje prema Ruskoj Federaciji učinila
svoju ideologiju. Odavde je jasno zašto je Varšava postala divan saveznik za SAD“, rekao je
Jurij Počta.
Prema njegovim riječima, korištenje Poljske kao modela odnosa s Rusijom jednostavno
znači poticanje na neprijateljstvo i destabilizaciju europskog prostora.
“To znači da američki savjetnici žele najgore za Europu”, rekao je.
U međuvremenu, u brojnim europskim zemljama pokazuju želju za poboljšanjem odnosa s
Moskvom. Tako je početkom listopada francuski predsjednik Emmanuel Macron
podržao povratak ruske delegacije na rad u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PACE).
Ranije je šef njemačkog ministarstva vanjskih poslova Heiko Maas više puta govorio o
potrebi suradnje s Rusijom .
“Samo ako surađujemo postići ćemo održivi mir u Europi”, rekao je diplomat uoči plenarnog
zasjedanja rusko-njemačkog foruma „Petersburški dijalog“.
Uspostavljanje kontakata s Moskvom podržavaju i političari niza drugih europskih zemalja.
Zauzvrat, ruska strana naglašava svoj interes za cjelovitom obnovom odnosa s Europskom
unijom.
„Još uvijek smo otvoreni za izgradnju tog dugo obećanog i davno proglašenog cilja stvaranja
zajedničkog ekonomskog i humanitarnog prostora od Atlantika do Tihog oceana. A na širem
planu, vidimo izglede za formiranje velikog euroazijskog partnerstva”, rekao je ruski
ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Kada 1. studenog s radom počne novi sastav Europske komisije, brzo će se vidjeti koliko je
smjernica Atlantskog vijeća prihvatilo ovo najutjecajnije tijelo Europske unije. Za Ursulu von
der Leyen čaki provedba cijelog dokumenta ne bi bio nikakav problem, štoviše, to je ionako
godinama njezina politika, da su je često morali obuzdavati kancelarka Merkel i druge
kolege u njemačkoj vladi. Hoće li nova Europska komisija, politički vrlo šarolika, prihvatiti
sugestije jastrebova s one strane Atlantika, kao što smo naveli, bit će jasno već u prvim
tjednima rada Europske komisije pod Ursulom von der Leyen.
Balkan – Prostor kojeg treba ukrotiti i integrirati
Dokument sadrži i smjernice za Balkan koje je napisao Damir Marušić.
„U vrijeme kada su transatlantski odnosu puni tenzija bez presedana u vremenu poslije
Hladnog rata, čini se da zapadni Balkan predstavlja regiju koja je najviše zaboravljena, iako
je geopolitički slučaj prepun korupcije i etničkih animoziteta. Iako jednom izgledalo da je
spreman pridružiti se Europskoj uniji, većina zapadnih regija sada se u velikoj mjeri na
zemlje zapadnog Balkana gleda s razočaranjem“, piše Marušić.
„Zemlje zapadnog Balkana se smatraju neurednom periferijom jezgre Europe i
problematičnom regijom kojom se treba beskrajno upravljati, a ne skup zemalja s
diskretnim problemima za rješavati. Ako se problemi regije čak i priznaju, prevladavajući
prešutni konsenzus je da će ova rješenja Europljani trebati pronaći sami“, piše stručnjak
Atlantskog vijeća.
Marušić vidi veliki doprinos za napredak regije u pobjedi atlantista u Crnoj Gori, „koji su dali
vjetar u jedra onima koji rade na deblokiranju naizgled neumoljivo mučnih pitanja njihovih
susjeda“.
Naravno, Prespanski sporazum o promjeni imena Makedonije i grčkoj deblokadi za ulazak
zemlje u NATO i EU je još uvijek „nezavršeni posao“, ali slučaj Crne Gore govori da ga je
moguće riješiti.
Marušić govori i o zahlađenju odnosa Srbije i Kosova, što po njemu „traje više od desetljeća
i od kada je Kosovo proglasilo
Neovisnost“, iako problemi između Beograda i Prištine datiraju davno prije čina proglašenja
„neovisnosti“ Kosova, koji je djelo upravo atlantističkih krugova, što autor ovog dijela
dokumenta ne želi priznati.
BiH se optužuje za stagnaciju i kriminalnu korupciju koji su se u konačnici ukorijenili u
toksično ustavno uređenje koje nacionalizam vidi kao sredstvo za uranja izbornu
mobilizaciju.
„Bosna je čvrsto povezana i međusobno povezana patološkom utučenosti. Nadolazeća
Komisija trebala bi zanemariti ove znake očaja. Zamah koji je stvorila Europa u stanju je na
zapadnom Balkanu u partnerstvu s Trumpovom administracijom postići vrlo stvarne
rezultate unatoč zaostajanju pitanja Srbije i Kosova Koordinirani pritisak Washingtona za
postizanje konačnog sporazuma Beograda i Prištine je očigledan sljedeći korak.
Normalizirani odnos sa Srbijom potaknuo bi kosovske političare da gledaju više u horizonte
njihovih neposrednih interesa. Također, uklanjanje “Kosova” kao otrovnog pitanja u srpskoj
politici bio bi način oživljavanja zapadnjačkih perspektiva i deblokiranje puta do
punopravnog članstva u EU. Ako se Srbija politički normalizira i riješi se zaplet u Bosni, sve
postaje zamislivo, ako ne i sasvim lako. Pomoć će morati doći iz Hrvatske i NATO-a, koja nije
igrala konstruktivnu ulogu u posljednje vrijeme. I zlonamjerni utjecaj Rusije, posebno u
Republici Srpskoj u BiH, morat će se suzbiti, ako se želi postići uspjeh. Kao krajnji jamac
sigurnosti i stabilnosti u regiji i varalica vjerodostojnog “štapa” s kojim se ide u EU “mrkva”
će biti Sjedinjene Države i igrati ključnu ulogu da se sve to dogodi“, piše Damir Marušić.
„Konačno, treba biti suradnje sa Sjedinjenim Državama, ne samo s ciljem da riješi
“nezavršeni posao”. Napokon, zeleni izdanci koji su se nedavno pojavili na zapadnom
Balkanu nisu iznikli iz vrlo dubokih korijena. Regiji je prije svega potreban ekonomski
prosperitet i bolne ekonomsko reforme moraju biti ispunjene vjerodostojnim obećanjima i
ulaganjima. Između Berlinskog procesa i Inicijative tri mora, polako se nazire pozitivna vizija
za regiju kojoj je fokus potpuna integracija u veću zapadnu zajednicu“, zaključuje Marušić.
Naravno, dokument sadrži i upute kako zadržati sve veći utjecaj Kine i druga goruća pitanja,
ali su ova dva važna u smislu jer daju upute Europskoj komisiji za rad na širem europskom
prostoru, posebno naglašavajući neprijateljski odnos prema Ruskoj Federaciji i uobičajeni
stav zapadnih kancelarija o balkanskim narodima kao o barbarskim plemenima koje netko
treba ukrotiti i stalno držati pod nadzorom.
Ništa novo iz Atlantskog vijeća, a koliko će Europska komisija pod Ursulom von der Leyen
toga provesti u djelo, to ćemo vidjeti.
Atlantic Council