MEĐUNARODNO SVEUČILIŠTE LIBERTAS

TRG J.F. KENNEDY 6B

10000 ZAGREB

SEMINARSKI RAD

ANALIZA CESTOVNOG TRANSPORTA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

KOLEGIJ: Poslovna logistika, transport i otpremništvo, ak. god. 2018./19.

NOSITELJ KOLEGIJA: dr.sc. Helena Šlogar, prof.v.š.
STUDENTI: Nikolina Marijić
SMJER: Poslovna ekonomija 3.god.

U Zagrebu, lipanj 2019.

Sadržaj

1. UVOD .............................................................................................................................................. 1

2.1. Razvoj cestovnog prometa ........................................................................................................ 3

2.3. Cestovna vozila ......................................................................................................................... 6

2.4. Komparativne prednosti cestovnog prometa............................................................................. 8

2.5. Utjecaj na okoliš...................................................................................................................... 12

2.6. Uloga cestovnog transporta u razvoju gospodarstva............................................................... 14

3. GEOPROMETNI POLOŽAJ HRVATSKE I TRANSEUROPSKA MREŽA .............................. 18

4. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................ 22

LITERATURA................................................................................................................................... 23

Popis slika .......................................................................................................................................... 26

Popis tablica ....................................................................................................................................... 26

Popis grafikona .................................................................................................................................. 26

2
 1. UVOD
Kroz povijest su ljudski život i gospodarske aktivnosti oduvijek bile nezamislive bez kvalitetne i
racionalno realizirane prometne infrastrukture na cjelokupnom teritoriju jedne zemlje kao
neizostavnog dijela globalnog i dinamičnog ekonomskog sustava. Adekvatna cestovna komunikacija
visoke razine usluge omogućava neophodnu mobilnost ljudi i roba, rast produktivnosti i u konačnici
integraciju okolnog, nerijetko izoliranog, gravitacijskog područja, stvarajući time temelje za
uravnoteženi dugoročni gospodarski razvoj predvođen aktivnom državnom ekonomskom politikom.
Budući da Republika Hrvatska kao mala i posttranzicijska zemlja predstavlja regionalnog lidera u
izgradnji i zastupljenosti prije svega moderne mreže autocesta, ali i ništa manje važnih drugih
cestovnih formi u odnosu na razvijenost i značaj drugih prometnih grana.

U današnje vrijeme cestovni prijevoz zauzima vodeće mjesto u prometnom sektoru. Ono što je krajem
prošlog i početkom ovog stoljeća bila željeznica, danas je cestovni promet. Od pojave prvih vozila
na motorni pogon pa sve do danas cestovni promet neprestano raste. Također, cestovni promet sa
sobom donosi i brojne negativne učinke na ljudski okoliš, no svejedno ne postoji grana prometa koja
bi ga učinkovito zamijenila. Brzina, točnost i jednostavnost organiziranja samo su neke od prednosti
cestovnog prometa nad ostalim granama prometa.

Republika Hrvatska je kao zemlja koja ima vrlo povoljan geografski položaj koji povezuje sve
značajnije rute i puteve europskog kontinenta, prometno dobro povezana, a obuhvaća tri osnovne
prirodne cjeline – nizinsku, primorsku i jadransku regiju. Kroz povijest pa do današnjih dana, nizinska
i jadranska regija relativno su dobro naseljene, dok je primorsko-gorski dio najslabije naseljen, a s
obzirom da je postojala potreba povezivanja svih regija, došlo je do izgradnje cesta koje su služile
uglavnom za promet trgovine između nizinskog primorskog područja. Neke od starih povijesnih cesta
koje su izgrađene tijekom 18. stoljeća, uz kasnije nadogradnje i popravke, i danas se koriste za
prometovanje u tom dijelu Hrvatske.

Najznačajnije ceste su Karolina, Jozefina, Luzijana koje, povezuju kontinentalnu hrvatsku s

primorjem, odnosno središnju Hrvatsku sa lučkim gradovima. Kako bi se skratio put do Dalmacije
izrađena je i Majstorska cesta koja je uvelike olakšala put preko Velebita.

1
 2. OSNOVNA OBILJEŽJA CESTOVNOG PROMETA
„Cestovni promet je širi pojam od cestovnog prijevoza. Ako se prihvati definicija izraza promet,
moglo bi se reći da cestovni promet obuhvaća prijevoz robe i putnika cestovnim prijevoznim vozilima
po cestovnim putovima, kao i sve operacije i komunikacije u cestovnome prijevozu.“1 To znači da
cestovni promet obuhvaća i djelatnosti koje su u izravnoj ili neizravnoj vezi s cestovnim prijevozom,
kao što su djelatnosti na kopnenim terminalima (utovar, istovar, pretovar, pakiranje, sortiranje i sl.).
Bez navedenih operacija, cestovni se promet ne bi mogao optimalno odvijati. Osnovne pretpostavke
za odvijanje cestovnog prometa jesu visok stupanj razvijenosti cestovne infrastrukture i
suprastrukture, primjerena organizacija rada, upravljanja i rukovođenja, primjerena uporaba
suvremenih prijevoznih tehnologija, primjereno reguliranje pravno-ekonomskih odnosa svih
sudionika u cestovnome prometnom sustavu.2

Najznačajnija podjela cestovnog prometa je upravo podjela na putnički i teretni cestovni promet.
Putnički promet je skup aktivnosti sa svrhom prijevoza ljudi sukladno zakonskim propisima,
uvažavajući pritom tehničke, tehnološke, ekonomske i ekološke uvjete njihova odvijanja. Prema
korisnicima, dijeli se na individualni (osobni) i javni prijevoz, a s obzirom na udaljenost, govori se o
lokalnom ili gradskom (male udaljenosti) i međugradskom, odnosno međunarodnom prijevozu
(srednje i velike udaljenosti). Teretni promet obuhvaća aktivnosti prijevoza dobara. Nadalje, mora
udovoljiti zahtjevima prijevozne potražnje u kvantitativnom i kvalitativnom smislu, aktivnosti moraju
biti prilagođene obilježjima predmeta prijevoza, raspoloživim resursima i uvjetima što ih određuje
okruženje3

Za odvijanje cestovnog transporta potrebna su dva osnovna faktora, prijevozni put i prijevozno
sredstvo. Prijevozni put obuhvaća različite vrste cesta na kojima se obavlja promet. Prijevozno
sredstvo obuhvaća različite vrste cestovnih vozila4

U ovom poglavlju biti će riječi o razvoju cestovnog prometa, zatim o vrsti cesta i cestovnih vozila,
kako bi se lakše razumjeli pojedini pokazatelji prijevoza putnika i robe. Slijede komparativne
prednosti cestovnog prometa u odnosu na ostale vrste prometa, te negativan utjecaj na okoliš kao
glavni i najvažniji nedostatak. Na kraju ovog poglavlja slijedi uloga cestovnog prometa u razvoju
gospodarstva.

1
Zelenika, R. (2006) Multimodalni prometni sustavi. Rijeka: Ekonomski fakulet Sveučilišta u Rijeci, str. 19.
2
Zelenika, R. (2006) Multimodalni prometni sustavi. Rijeka: Ekonomski fakulet Sveučilišta u Rijeci, str. 19.
3
Protega, V. (2009) Nastavni materijal za predavanja iz kolegija Osnove tehnologije prometa. Dostupno na: http://e-
student.fpz.hr/Predmeti/O/Osnove_tehnologije_prometa/Materijali/Nastavni_materijal_OTP_-_TCP.pdf, (07.06.2019.)
4
Bendeković, J, Aržek, Z. (2008) Transport i osiguranje. Zagreb: Mikrorad, str. 23.
2
2.1. Razvoj cestovnog prometa

Razvoj cesta i cestovnog prometa u uskoj je vezi s razvitkom ljudske civilizacije. Prvotne staze,
putovi i ceste omogućavale su razmjenu materijalnih dobara te presudno pridonosile općem razvitku.
Prijelomni trenutak u razvoju cesta bio je otprilike 3.000 godina pr. Kr., kada su konstruirana prva
zaprežna kola. Da kotači zaprežnih kola ne bi propadali u slabije nosivo tlo, počele su se graditi ceste
s čvršćom podlogom.5

Prve ceste pojavile su se u starom vijeku u Babilonu još prije gotovo 5.000 godina. Njihovim
razvojem u starom vijeku osobito su se bavili Rimljani. S druge strane, u srednjem vijeku dobar dio
starovječnih cesta se zapušta. Tek u novom vijeku cesta dobiva na značenju, i to ponajprije kao put
za kretanje zaprežnih vozila, a u novije vrijeme motornih vozila. Počeci izgradnje novih cesta bili su
teški. Bilo je raznih pokušaja kako izgraditi dovoljno kvalitetnu cestu za brz i udoban promet, a da
istovremeno ta cesta bude trajnije prirode.6

Što se tiče Republike Hrvatske, preko njezinog i susjednog područja prolazile su rimske ceste pa
mnogi dijelovi današnje mreže slijede njihove trase. U doba Austro-Ugarske, izgrađene su ceste preko
Velebita koje su povezivale luke na Jadranu s njegovim zaleđem. To su Karolinska cesta,
Terezijanska cesta, Jozefinska cesta te Lujzijanska cesta. Nadalje, nagli razvoj automobilske
industrije i masovna proizvodnja automobila zahtijevali su, nakon Prvog svjetskog rata,
modernizaciju postojećih i gradnju novih suvremenih cesta. Između dva rata izgrađeno je malo
suvremenih cesta, i to najviše na području Istre, koja je bila pod okupacijom Italije, te u okolici
Zagreba, Rijeke, Zadra i Splita. Nakon Drugog svjetskog rata, cestovna mreža Hrvatske bila je
zastarjela i teško oštećena. Oko 50% cesta bilo je neupotrebljivo za bilo kakav promet. Međutim, tada
počinje i značajna obnova i modernizacija cestovne mreže, što se podudara s općim gospodarskim
oporavkom i ubrzanim porastom motorizacije u svijetu.7

Razvoj cesta i cestovne mreže dio je strateško – razvojnog dokumenta o razvoj prometa ili nacionalne
prometne politike. Hijerarhijski se te činjenice pojavljuju na razinama državnih, županijskih i lokalnih
cesta, odnosno od komercijalnih autocesta pa sve do najnižih kategorija razvrstanih i nerazvrstanih
cesta. Pri planiranju cestovne mreže bilo koje razine, moraju se najprije odrediti određene zadaće i
ciljevi. Dogradnja ili moderniziranje cestovne mreže utemeljeni su na širim prometno –

5
Legac, I. (2006) Cestovne prometnice 1: javne ceste. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
(07.06.2019.)
6
Prometna zona (2017) Povijest cestovnog prometa. Dostupno na: http://www.prometnazona.com/cestovni-promet/,
(07.06.2019.)
7
Legac, I. (2006) Cestovne prometnice 1: javne ceste. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
(07.06.2019.)
3
gospodarskim, integrativnim i drugim zahtjevima. Za pripremu i odluku o izvedivosti programa
građenja, neophodno je poznavanje svojstava mreže i stanja kolnika, statistike prometa i nezgoda,
jediničnih cijena izvedbe te zadaće i ciljeva programskih zahtjeva. U Hrvatskoj može se potvrditi
najviši stupanj definiranosti i izgrađenosti osnovne mreže autocesta i brzih cesta, što se nipošto ne
može reći za mrežu ostalih cesta. Preostaje velika obveza koncipiranja i izvedbe mreže lokalnih i
ostalih cesta, te umrežavanja između podsustava s različitim razinama prometne usluge. Upravo je
takvo stanje cestovne mreže posljedica je nedostatnog ulaganja u razvoj i održavanje cesta u duljem
razdoblju, kao i neadekvatne nosivosti kolničkih konstrukcija postojećih cesta u odnosu na
opterećenje teškim teretnim vozilima s velikim osovinskim opterećenjem.8

2.2. Podjela cesta

Cestovna mreža predstavlja neophodno sredstvo za rad te joj je potrebno pripisati veliki značaj u
cestovnom prijevozu. Ona omogućuje kretanje prijevoznih sredstava i savladavanje prostornih
udaljenosti. Opće je poznato kako zemlje s dobro razvijenom cestovnom mrežom imaju bolje
mogućnosti za razvoj nacionalnog gospodarstva. Nadalje, iste mogu brže i s manjim sredstvima
rješavati probleme razvitka industrijske i poljoprivredne proizvodnje. Razina razvoja cestovne
infrastrukture razlikuje se od države do države, od regije do regije, što se odražava na prijevoz roba i
uopće na razvitak gospodarstva. Cestovna mreža financira se iz različitih izvora od kojih su
najznačajnija sredstva iz državnih fondova, sredstva od registracije motornih i priključnih vozila,
naknade za korištenje cestovnih zemljišta, sredstava od cestarina za upotrebu autocesta i objekata s
naplatom te iz sredstava od naknada za korištenje koncesija.9

Ceste se, kao ni druge prometne površine, ne mogu razvrstati po jedinstvenoj klasifikaciji budući da
postoje razlike u načinu građenja, namjeni i prometnim značajkama. Isto tako, postoji velika
raznolikost u funkciji, društvenom i gospodarskom značenju, te vrsti i opsegu prometa.10 Prema našim
propisima, ceste se dijele na javne i nerazvrstane ceste.11 Javna cesta je svaka cesta koja se, ovisno o
njenom društvenom i gospodarskom značenju, razvrstava u autocestu, državnu cestu, županijsku
cestu i lokalnu cestu. Autoceste su ceste koje povezuju cjelokupni prostor Republike Hrvatske i

8
Legac, I. (2006) Cestovne prometnice 1: javne ceste. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
(07.06.2019.)
9
Šamanović, J. (2009) Prodaja, distribucija, logistika: teorija i praksa. Split: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu.
(07.06.2019.)
10
Legac, I. (2006) Cestovne prometnice 1: javne ceste. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
(07.06.2019.)
11
Bendeković, J, Aržek, Z. (2008) Transport i osiguranje. Zagreb: Mikrorad, str. 33.
4
integriraju ga u europsku mrežu cesta, a namijenjene su prometu na velikim daljinama, sa dva traka
na svakoj strani odvojena ogradom, te zaustavnim trakom.

Mrežu državnih cesta čine ceste koje povezuju cjelokupni prostor Republike Hrvatske i integriraju
ga u europsku mrežu cesta, a namijenjene su prometu na velikim daljinama. Županijske ceste
povezuju naselja i lokalitete unutar županije i integriraju cjelokupni prostor županije u mrežu cesta
Republike Hrvatske. Lokalne ceste povezuju naselja i lokalitete unutar općine i integriraju cjelokupni
prostor općine u mrežu cesta Republike Hrvatske.12 Autoceste i državne ceste čine jedinstvenu
prometnu cjelinu i tehničko – tehnološko jedinstvo cestovne mreže ukupne prometne dužine
izgrađenosti13:

 Autoceste i poluautoceste 1.416,50 km,

 Državne ceste 6.858,90 km,
 Županijske ceste 9.703,40 km,
 Lokalne ceste 8.979,70 km.

S druge strane, nerazvrstana cesta je svaka površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i
koja je pristupačna većem broju raznih korisnika. U ovu skupinu spadaju seoski, poljski i šumski
putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih
crpki i sl. Za komercijalno iskorištavanje cesta, odnosno prijevoz tereta, bitno je spomenuti kako
javne ceste moraju biti posebno osposobljene podnijeti osovinski pritisak od najmanje 10 tona, a
iznimno, lokalne ceste i ulice, šest tona.14

Hrvatska leži na dva koridora. Prvi se prostire od zapadnom Europom k Crnome moru, a drugi od
Istočne Europe i Baltika prema Mediteranu, te bi u daljnjoj perspektivi trebala postati dio tih dviju
kontinentalnih tranzitnih ruta. Koridori koji prolaze kroz Hrvatsku su15:

 V. ogranak b: Rijeka – Zagreb – Budimpešta,

 V. ogranak c: Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta,
 X. Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Niš – Skopje – Veleš –Thessaloniki,
 X. ogranak a: Graz – Maribor – Zagreb.

12
Prometna zona (2017) Podjela cesta. Dostupno na: http://www.prometna-zona.com/podjela-cesta/, (07.06.2019.)
13
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (2012) Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu – ADR.
Cestovni promet. Dostupno na: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=5878, (07.06.2019.)
14
Bendeković, J, Aržek, Z. (2008) Transport i osiguranje. Zagreb: Mikrorad, str. 34.
15
Brnjac, N. (2012) Intermodalni transportni sustavi. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
(07.06.2019.)
5
Za Hrvatsku je najvažniji X. koridor zbog protoka ljudi i robe te kraćeg čekanja na graničnim
prijelazima. Isti prolazi kroz Hrvatsku s 306 km autoceste i 316,4 km željezničkih pruga, a počinje s
autocestom u Bregani i željezničkom prugom u Dobovi, a završava na granici sa Srbijom, odnosno
autocestom u Lipovcu i željezničkom prugom u Tovarniku.16

Značaj cestovne infrastrukture naglašava činjenica da je cestovni promet u Republici Hrvatskoj

najrazvijeniji i najznačajniji oblik kopnenog prometa, kojim se prevozi najviše putnika te da u
prijevozu robe na kopnu uspješno asistira željezničkom prometu. Cestovna prometna infrastruktura
je dobro razvedena, međutim, nejednako je razvijena. Postignuta je visoka razina razvijenosti mreže
autocesta, dok je kvaliteta državnih, županijskih i lokalnih cesta nezadovoljavajuća, te ih treba dalje
razvijati.17

2.3. Cestovna vozila

U cestovnom prometu, vozilom se podrazumijeva svako osobno vozilo ili autobus koji su namijenjeni
isključivo prijevozu putnika, odnosno svako motorno vozilo, prikolica, poluprikolica ili skup vozila
koja su namijenjena isključivo prijevozu tereta.18 Smatra se da u svijetu postoji oko pet stotina
milijuna različitih prijevoznih cestovnih vozila, uključujući i sredstva za pretovar, odnosno za
manipulaciju robom, što je mnogo više nego u ostalim prometnim granama. U statistikama se
najčešće navode tri skupine cestovnih vozila, a to su osobna cestovna vozila, autobusi i teretna
cestovna vozila.19

Osobna cestovna vozila dijele se na dvokotačna, trokotačna i četverokotačna vozila. U dvokotačna

vozila spadaju motocikli, skuteri i mopedi. Osim toga, važno je spomenuti i bicikle, koji ne spadaju
u cestovna prijevozna sredstva, ali imaju veliku važnost u određenim zemljama. U trokotačna
cestovna vozila, koja se rabe većinom u azijskim državama, spadaju modifikacije skutera sa
zatvorenim ili otvorenim sandukom, za potrebe pošta, dostavu prehrambenih artikala, razne manje
dostave, a često su i modificirana za prijevoz putnika te služe kao taksi služba. Četverokotačna
cestovna vozila karakteriziraju osobni putnički automobili, koji čine upravo najbrojniju skupinu ove
vrste vozila. U upotrebi su tisuće najrazličitijih vrsta, tipova, veličina i modela. Najviše je takvih
vozila do 1.600 kubnih centimetara zapremnine motora20 Automobil, kao cestovno prijevozno
sredstvo, omogućuje prijevoz robe i putnika na manje i veće udaljenosti, a posebno osjetljive terete

16
Brnjac, N. (2012) Intermodalni transportni sustavi. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,
(07.06.2019.)
17
Dundović, Č., Plazibat, V. (2011) Lučka i prometna infrastruktura Republike Hrvatske. Pomorstvo 25/11, str. 209-22
18
Narodne novine (2013) Zakon o prijevozu u cestovnom prometu. Zagreb: Narodne novine d.d. 82/13, str. 4
19
Zelenika, R. (2006) Multimodalni prometni sustavi. Rijeka: Ekonomski fakulet Sveučilišta u Rijeci, str. 20.
20
Zelenika, R. (2006) Multimodalni prometni sustavi. Rijeka: Ekonomski fakulet Sveučilišta u Rijeci, str. 20.
6
može se bez prekrcaja i posebne službe izravno prevesti od proizvođača do potrošača. Automobil i
ceste su u izrazitoj uzajamnoj vezi, pa je stupanj motorizacije u velikoj mjeri ovisan o veličini i
kvaliteti cestovne mreže. Budući da se bez dobrih cesta ne može očekivati ustaljeni promet, razvitak
motorizacije uvjetovao je i izgradnju dobre cestovne mreže.21

U cestovnome prometu posebnu važnost imaju autobusi, pogotovo oni u javnome prijevozu putnika.
Ništa manju važnost nemaju autobusi za prijevoz putnika u nacionalnome i međunarodnome
cestovnom prometu, kao i u prijevozu turista. Najvažnije vrste autobusa su autobusi za gradski
promet, autobusi za međugradske prijevoze, autobusi za prigradski promet te autobusi za prijevoz
turista.22

Gradski autobusi su svojim konstrukcijskim značajkama prilagođeni za linijski prijevoz putnika (bez
prtljage) na kraćim relacijama. Konstruirani su kao niskopodna vozila, radi lakšeg ulaska i izlaska
putnika, a u cilju povećanja kapaciteta, izrađuju se autobusi zglobne konstrukcije.23 S druge strane,
glavna karakteristika autobusa za međugradske prijevoze je ta da nema stojećih mjesta, nego imaju
samo sjedala, koja su mekana i udobna. Osim toga, imaju veliki prostor za smještaj prtljage, zavjese,
rasvjetu i sl. Autobusi za prigradski promet imaju tehničke karakteristike i autobusa za gradski, i
autobusa za međugradski promet. Najluksuzniju skupinu autobusa čine autobusi za prijevoz turista.
Posebno se proizvode samo za prijevoz turista, a prometuju na duljim relacijama. Karakteriziraju ih
veoma udobna sjedala s promjenama nagiba, prozori sa zatamnjenim staklima, ventilacijski otvori,
prigušena svijetla za čitanje, hladnjak, sanitarni čvor i sl. Osim standardnih autobusa, koriste se i
autobusi na kat, tzv. Napoleon autobusi, kako bi se turistima osigurao bolji pogled na sve strane.24

Teretna cestovna prijevozna sredstva su motorna vozila namijenjena prijevozu tereta, odnosno
dobara, a u stručnoj literaturi često se nazivaju teretnim, gospodarskim ili komercijalnim vozilima.25
Nadalje, imaju veliku gospodarsku važnost jer omogućavaju prometovanje svih vrsta predmeta
prometovanja na svim kopnenim putovima po principu od vrata do vrata. Osim toga, imaju
konkurentsku prednost u odnosu na željeznicu, koja se povećava s obzirom na vrijednost robe.
Najvažnija teretna cestovna vozila su kamioni, tegljači, prikolice i specijalna teretna cestovna
vozila.26

21
Legac, I. (2006) Cestovne prometnice 1: javne ceste. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
22
Zelenika, R. (2006) Multimodalni prometni sustavi. Rijeka: Ekonomski fakulet Sveučilišta u Rijeci, str. 18.
23
Protega, V. (2009) Nastavni materijal za predavanja iz kolegija Osnove tehnologije prometa. Dostupno na: http://e-
student.fpz.hr/Predmeti/O/Osnove_tehnologije_prometa/Materijali/Nastavni_materijal_OTP_-_TCP.pdf, (08.06.2019.)
24
Zelenika, R. (2006) Multimodalni prometni sustavi. Rijeka: Ekonomski fakulet Sveučilišta u Rijeci, str. 18.
25
Protega, V. (2009) Nastavni materijal za predavanja iz kolegija Osnove tehnologije prometa. Dostupno na: http://e-
student.fpz.hr/Predmeti/O/Osnove_tehnologije_prometa/Materijali/Nastavni_materijal_OTP_-_TCP.pdf, (08.06.2019.)
26
Zelenika, R. (2006) Multimodalni prometni sustavi. Rijeka: Ekonomski fakulet Sveučilišta u Rijeci, str. 18.
7
Postoje različite vrste i tipovi kamiona, kao što su otvoreni kamioni univerzalnog tipa, zatvoreni
kamioni, samostalni kamioni, samoistovarni kamioni, hladnjače te cisterne. Najčešće se
kategoriziraju prema nosivosti. Tegljači su specijalna kategorija teretnih cestovnih vozila, odnosno
vozila razdvojenog tipa. Sastavljeni su od vučnog dijela s motorom, upravljačke kabine i
poluprikolice. Najpogodniji su za daleke međunarodne prijevoze različitih vrsta roba. Prikolice su,
za razliku od kamiona i tegljača, priključna teretna cestovna vozila koja nemaju vlastiti motor pa ih
moraju vući druga motorna vozila. Imaju izrazito važnu ulogu u cestovnome prometu jer svojim
prijevoznim kapacitetima smanjuju eksploatacijske troškove po neto tonskom kilometru. Osim
prethodno navedenih vrsta i tipova teretnih cestovnih vozila, koriste se i druge vrste cestovnih vozila,
koja se, s obzirom na njihove tehničko-tehnološke karakteristike, mogu podijeliti u tri skupine. To su
teretna cestovna vozila za određene terete (hladnjače, cisterne), teretna cestovna vozila određene
namjene (vatrogasna vozila, putujuće ambulante) te traktori za vuču manjih prikolica po cestama.27
Nadalje, teretna cestovna vozila mogu se klasificirati i prema maksimalnoj težini tereta koji mogu
prevoziti i obliku karoserije. Sukladno tome, postoje mala vozila (do 3,5 tone), srednja vozila (od 3,5
do 7 tona) i velika vozila (iznad 7 tona). Podjela vozila prema težini ima smisla jer uz maksimalnu
težinu za koju su vozila registrirana, postoje određena zakonska rješenja. To se prvotno odnosi na
dozvolu za rad vozila i kategoriju vozačke dozvole, koju mora posjedovati vozač kako bi mogao
upravljati vozilom određene kategorije.28

2.4. Komparativne prednosti cestovnog prometa

Cestovni promet, osim što je najrazvijenija prometna grana u Republici Hrvatskoj, ističe se i brojnim
drugim prednostima u odnosu na ostale vrste prometa, kojima valja posvetiti posebnu pažnju. Izbor
nekog prijevoznog sredstva predstavlja odlučujuću poslovnu odluku i često veliki problem za
korisnika prijevoza. Iz tog razloga, često se pred menadžment poduzeća postavlja dvojba koju vrstu
ili kombinaciju prijevoza izabrati. Konačni izbor prijevoznog sredstva predstavlja kompromis između
prednosti i nedostataka svakog od sredstva. Primjerice, nitko neće odabrati zrakoplov za prijevoz
drva za ogrjev ili brodom prevoziti lako pokvarljivu robu.29

U odnosu na druge vrste prijevoza, cestovni prijevoz ima određene prednosti i nedostatke. Prednosti
su niske cijene na kraćim i srednjim relacijama nego kod željezničkog i zračnog prijevoza (posebno
lako pokvarljive robe i robe veće pojedinačne vrijednosti), raspolaganje sa specijalnim vrstama vozila

27
Zelenika, R. (2006) Multimodalni prometni sustavi. Rijeka: Ekonomski fakulet Sveučilišta u Rijeci, str. 21.
28
Šamanović, J. (2009) Prodaja, distribucija, logistika: teorija i praksa. Split: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu,
(08.06.2019.)
29
Šamanović, J. (2009) Prodaja, distribucija, logistika: teorija i praksa. Split: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu,
(08.06.2019.)
8
za prijevoz pojedinih vrsta robe te se štedi na njihovom pakiranju, te zbog rasprostranjenosti prometne
mreže, isporuka robe je brža i nije potrebno njezino prekrcavanje u druga prijevozna sredstva, što je
slučaj s drugim vrstama prijevoza.30

Cestovni promet omogućuje tzv. uslugu od vrata do vrata, ili od skladišta do skladišta. Odnosno,
potrebne količine robe moguće je dostaviti od pošiljatelja pa direktno do primatelja, bez potrebe
pretovara robe i kombiniranja različitih vrsta prijevoza. Nadalje, kako je utovar, istovar i manipulacija
teretom izbjegnuta, postoji mnogo manje rizika od nastanka štete, kao što je lomljenje stakla,
prosipanje i sl. Upravo zbog toga, cestovni promet je najpogodniji za prijevoz osjetljive robe kao što
je staklo i porculan, koji se mogu lako uništiti prilikom utovara ili istovara. Karakterizira ga i
praktičnost na kraćim relacijama. Ekonomičniji je i brži na kraćim relacijama nego ostale vrste
prometa. Kašnjenja uzrokovana manipulacijom tereta su izbjegnuta. Roba se može utovariti direktno
u cestovno vozilo i dostaviti direktno do mjesta preuzimanja iste.31 Osim toga, cestovni promet
karakterizira i korištenje različitih ruta, kako bi se omogućio što brži dolazak na odredište.
Željeznička mreža ima točno određen smjer kretanja, te ju je moguće graditi samo na ravnim
terenima, dok je ceste moguće graditi i kroz brda (tuneli) te preko rijeka (mostovi), što omogućuje
bolju povezanosti između pojedinih dionica. Stoga, cestovnim vozilima je omogućen pristup
područjima koja su teško dostupna ostalim vrstama prijevoza.32

Još jedna bitna prednost cestovnog prometa u odnosu na ostale prometne grane je mogućnost
fleksibilnosti prilikom pružanja usluga. Rute i vrijeme pružanja usluge mogu biti prilagođeni
korisniku te se mogu mijenjati i naplaćivati ovisno o individualnim zahtjevima bez puno neugodnosti
i neprilika. Ukoliko usluga ili određena roba trebaju biti dostavljena odmah ili u veoma kratkom
vremenu, cestovni promet je daleko praktičniji nego željeznički ili pomorski promet. Željeznički i
pomorski promet su izrazito spori jer je mnogo vremena utrošeno na ukrcaj i iskrcaj tereta. Osim
toga, željeznice u RH su zastarjele i ne podržavaju velike brzine. Željeznice i zračne luke također
nisu prisutne u slabo naseljenim i udaljenim područjima. Većina njih nema ni pristup rijekama ili
morima. Prometna povezanost između takvih područja i razmjena dobara s velikim gradovima
moguća je jedino putem cestovnog prometa. Posjedovanje osobnog vozila moguća je jedino kod
cestovnog prometa, a odnosi se na posjedovanje automobila, te također predstavlja bitnu prednost

30
Šamanović, J. (2009) Prodaja, distribucija, logistika: teorija i praksa. Split: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu,
(08.06.2019.)
31
YourArticleLibrary (2017) Advantages and Disadvantages of Road Transport. Dostupno na:
http://www.yourarticlelibrary.com/geography/transportation/advantagesand-disadvantages-of-road-transport/42135/,
(08.06.2019.)
32
Knowlegde Peak (2010) Advantages and disadvantages of different modes of transport. Dostupno na:
http://www.knowledge-peak.com/2010/05/advantages-disadvantagestransport-modes/, (08.06.2019.)
9
cestovnog prometa. Ono omogućuje vozačima mobilnost u svakom trenutku, pogotovo prilikom
odlaska na posao.33 Mogućnost odabira različitog cestovnog prijevoznog sredstva prilikom prijevoza
robe također je vrlo značajna prednost, iz razloga što je moguće odabrati prijevozno sredstvo koje je
u potpunosti prilagođeno vrsti robe koja se prevozi. Pod time se misli na različite dimenzije vozila,
te na različite vrste prijevoznih sredstava, kao što su cisterne, hladnjače vozila za prijevoz rasutih
tereta i sl.34

Cestovni promet iziskuje mnogo manje kapitalnih izdataka u odnosu na ostale vrste prometa, kao što
su željeznički i zračni promet. Troškovi izgradnje, te tehnički i upravljački troškovi su znatno manji
nego kod cestovnog prometa. Ceste su generalno izgrađene od strane Vlade te ostalih lokalnih vlasti,
te se samo mali dio prihoda tereti za izgradnju cesta, odnosno gradnja cesta je jeftinija u odnosu na
izgradnju željeznice ili zračne luke. Čak i ako je naplata skuplja nego kod željeznice, stvarni troškovi
robe su niži, iz razloga što cestovni promet bilježi znatne uštede prilikom pakiranja, utovara,
rukovanja robom, te istovara robe. Proces pakiranja manje je kompliciran kod cestovnog prijevoza
nego kod ostalih vrsta prijevoza. Roba koja se prevozi u cestovnim vozilima zahtijeva manje
pakiranja ili uopće ne zahtijeva pakiranje u određenim slučajevima. Nema potrebe za prekrcavanjem
u druga vozila.35

Kako bi se omogućila bolja vizualizacija brojnih prednosti cestovnog prijevoza u odnosu na ostale
vrste, potrebno je promotriti tablicu 1 koja se nalazi u nastavku. Također, vrlo je bitno proučiti i
usporediti nedostatke.

33
YourArticleLibrary (2017) Advantages and Disadvantages of Road Transport. Dostupno na:
http://www.yourarticlelibrary.com/geography/transportation/advantagesand-disadvantages-of-road-transport/42135/,
(08.06.2019.)
34
YourArticleLibrary (2017) Advantages and Disadvantages of Road Transport. Dostupno na:
http://www.yourarticlelibrary.com/geography/transportation/advantagesand-disadvantages-of-road-transport/42135/,
(08.06.2019.)
35
YourArticleLibrary (2017) Advantages and Disadvantages of Road Transport. Dostupno na:
http://www.yourarticlelibrary.com/geography/transportation/advantagesand-disadvantages-of-road-transport/42135/,
(08.06.2019.)
10
 Tablica 1. Prednosti i nedostaci pojedine vrste prijevoza

Vrsta prijevoza Prednosti Nedostaci

Cestovni prijevoz Prilagodljiv u odnosu na teret,

pristupačan, pouzdan i
relativno brz. Posebno je
Previše zagađuje okolinu.
pogodan za terete manjih
težina na kraćim relacijama (do
500 km).

Željeznički prijevoz Fleksibilnost u odnosu na teret

Visoki troškovi pakiranja,
i relativno jeftin. Posebno je
nepristupačan, nepouzdan u
pogodan za terete koji se
odnosu na oštećenja, krađe, te
prevoze na srednjim relacijama
relativno spor.
(od 200 do 1000 km).

Pomorski prijevoz Prilagodljiv u odnosu na teret,

jeftin. Osobito je pogodan za
terete male jedinične Nepristupačan, osjetljiv na
vrijednosti, a velike težine i vremenske prilike, spor.
opsega koji se prevoze na
velike udaljenosti.

Zračni prijevoz Brz, niski troškovi pakiranja,

siguran u odnosu na oštećenja
tereta, krađe i sl. Posebno je
Skup, ograničen za teške terete
pogodan za terete malih težina,
i terete velikog opsega
visoke jedinične vrijednosti i
za one kojima je važno da brzo
stignu na odredište.

Cjevovodni prijevoz Neprilagodljiv u odnosu na

Jeftin, ne zagađuje okoliš. terete i mjesto prijema i
isporuke robe (nepristupačan).

Izvor: Izrada autorice prema Šamanović, 2009.

11
Tablica 1. prikazuje prednosti i nedostatke pojedine vrste prijevoza. Uzimajući u obzir sve prethodno
navedene prednosti cestovnog prijevoza, te prednosti prikazane u tablici, može se zaključiti kako
upravo cestovni prijevoz ima najviše prednosti u odnosu na ostale spomenute vrste, te najmanje
nedostataka, pa nije nimalo čudno što je upravo cestovni promet najznačajnija prometna grama u
Hrvatskoj. Kako veliki problem predstavlja upravo zagađenje okoliša, potrebno mu je posvetiti više
pažnje, što u Hrvatskoj i jest slučaj. U današnje vrijeme postoji velik broj hibridnih i električnih
vozila, te se nastoji educirati potrošače o štetnosti ispušnih plinova, te ih se potaknuti na alternativne
oblike prijevoza koji u tolikoj mjeri ne zagađuju okoliš.

2.5. Utjecaj na okoliš

Razvijenost prometne infrastrukture omogućava ostvarenje privatnih i poslovnih ciljeva, razvoj
trgovine te osigurava gospodarski napredak društva, što je pretpostavka održivog i regionalno
uravnoteženog razvoja Hrvatske. S druge strane, jačanje prometne infrastrukture negativno utječe na
prirodu i okoliš. Cestovni promet, unatoč svojim brojnim prednostima, ipak je najznačajniji izvor
onečišćenja zraka te jedan od prevladavajućih izvora stakleničkih plinova na globalnoj razini. Osim
toga, buka iz prometa negativno utječe na kvalitetu života i zdravlje ljudi, pogotovo u velikim
gradovima te uz autoceste. Izgradnjom prometne infrastrukture mijenjaju se prirodne osobitosti
pojedinih područja, s negativnim utjecajem na staništa flore i faune. Važno je spomenuti i prijevoz
opasnih tvari, koji predstavlja prijetnju okolišu, imovini i zdravlju ljudi.36

36
Agencija za zaštitu okoliša (2014) Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Agencija za zaštitu
okoliša, str. 40.
12
 Grafikon 1. Emisija CO2 prema vrstama prometa37

U Grafikonu 1. cestovni promet je jedan od najvažnijih izvora emisija ugljikovog dioksida. Grafikon
1. prikazuje emisiju CO2 prema vrstama prometa. Najveći doprinos u ukupnim emisijama u prometu
ima cestovni promet, koji uvjerljivo dominira s gotovo 95% prve dvije godine promatranog razdoblja,
dok se zadnje godine promatranog razdoblja povećava na 96%, što je veoma zabrinjavajuće. Nakon
cestovnog prometa slijedi pomorski i riječni promet, koji čini oko 2% kroz cijelo promatrano
razdoblje. Slijedi željeznički promet s 1%, te zračni promet s manje od 1%.

Motori s unutarnjim izgaranjem emitiraju različite štetne tvari: dušikove okside (NOx), hlapive
organske spojeve (HOS), sumporove okside (SOx), ugljikov monoksid (CO), stakleničke plinove,
sitne čestice (PM10, PM2,5), teške metale, benzen i druge. Emisije su primarno ovisne o tehnologiji
vozila ili motora i svojstvima goriva. Osim mjera za smanjenje emisija iz vozila, učinkovite su mjere
kojima se cestovni promet zamjenjuje drugim oblicima prijevoza. Međutim, postoje različite mjere
za smanjenje emisija stakleničkih plinova u prometu, kao što su: financijski poticaji za kupnju
hibridnih i električnih vozila, poticanje proizvodnje i korištenje bio goriva u prijevozu informiranje
potrošača o emisijama CO2, te razvitak infrastrukture za električna vozila u urbanim sredinama.38

Buka također predstavlja jedan od glavnih uzroka smanjenja kvalitete života, pogotovo u urbanim
sredinama. Povećanje razine buke, osim na zdravlje, negativno utječe i na koncentraciju ljudi,

37
Izrada autorice prema Hrvatski NIR, 2015., 2016., 2017.
38
Ministarstvo unutarnjih poslova (2016) Vodič o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2. Zagreb: MUP,
ISBN 978-953-161-237-1, str. 8.
13
uzrokuje smetnje u komunikaciji, smetnje pri odmoru i sl.39 Preko 80% štetnih zvučnih pojava otpada
na prometnu buku. S obzirom na povećanje trenda štetnosti buke i same količinske pretjeranosti
štetnih zvučnih emisija, pojavljuje se potreba za smanjenjem emisije buke na prometnicama. Neki od
načina kako reducirati buku na samom početku su pravilno planiranje naselja, pravilno planiranje
cestogradnje, odabir najkvalitetnijih materijala za izradu prometnica, smanjenje buke vozila, te
izgradnja građevina za zaštitu od buke. Građevine za zaštitu od buke mogu biti različiti nasadi, nasipi
sa ugrađenim zidom, strmi nasipi te zidovi za zaštitu od buke.40

Prijevoz opasnih tvari u cestovnome prometu također predstavlja jednu od značajnijih prijetnji
okolišu. Opasnim tvarima smatraju se tvari koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, izazvati zagađenje
okoliša ili nanijeti materijalnu štetu. Također, takve tvari mogu biti opasne za javnu sigurnost ili red,
te imaju dokazane toksične, nagrizajuće, nadražujuće, zapaljive, eksplozivne ili radioaktivne učinke.
Nadalje, u tu skupinu spadaju i sirovine od kojih se proizvode opasne robe i otpadi ako imaju svojstva
opasnih tvari. Klasifikaciju istih čini 9 klasa. Postoje različiti zakonski i drugi propisi koji se odnose
na prijevoz opasnih tvari. Cilj usklađivanja propisa RH s međunarodnim propisima je smanjenje
rizika od onečišćenja na što manju moguću mjeru kao i smanjenje broja nesreća s opasnim tvarima.41

2.6. Uloga cestovnog transporta u razvoju gospodarstva

Promet ima posebno značenje u razvitku gospodarstva i društva. On pruža prijevozne usluge. Zbog
toga je promet uslužna djelatnost koja je prisutna i nužna u svim fazama ekonomskog toka, koji se
sastoji od proizvodnje sirovina, skladištenja sirovina, proizvodnje, skladištenje robe, tržišta robe, te
potrošača robe. Glavna funkcija vrijednosti prometnih usluga su prometni troškovi, pa je za svaku
fazu pojedinačno i za gospodarstvo i za društvo u cjelini najvažnije smanjivanje tih troškova.42

Velike brzine koje pruža cestovni prijevoz omogućava širenje tržišta, što opet utječe na rast
proizvodnje, posebice za lako pokvarljive robe. Zbog veće potražnje za tom vrstom robe, snižavaju
se cijene. Veća brzina omogućava trgovini da posluje bez skladišta, jer se roba može dopremati u
količinama i vremenu koje zahtijeva potražnja na tržištu robe. Cestovni je promet veliki potrošač
mnogih dobara, od samih cestovnih prijevoznih sredstava i rezervnih dijelova za njih, energije, kao i

39
Lakušić, S., Dragičević, V., Rukavina, T. (2004) Mjere za smanjenje buke od prometa u urbanim sredinama.
Građevinar 57 1-9, str. 2.
40
Prometna signalizacija (2013) Zaštita od buke. Oprema ceste. Dostupno na: http://www.prometna-
signalizacija.com/oprema-ceste/zastita-od-buke/, (09.06.2019.)
41
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (2012) Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu – ADR.
Cestovni promet. Dostupno na: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=5878, (09.06.2019.)
42
Čavrak, V. (2009) Ekonomika prometa. Dostupno na: http://vladimir-cavrak.from.hr/wp-
content/uploads/2015/09/ekonomika-prometa.pdf, (09.06.2019.)
14
raznih dobara neophodnih za izgradnju i održavanje prometnih putova. Na taj način, isti utječe na
razvoj brojnih djelatnosti i proizvodnih sektora.43

Primarni sektor obuhvaća sve one aktivnosti kojih se predmet rada nalazi na zemlji ili pod zemljom,
odnosno poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i stočarstvo.44 Prometni sustav je važan čimbenik
razvoja i napretka poljodjelstva. Omogućuje proizvodnju poljodjelskih proizvoda zbog lakšeg
svladavanja prostornih razlika i povezivanja različitih procesa proizvodnje, utječe na proširenje
poljodjelskih površina omogućavajući udaljenim krajevima s neobrađenim površinama uporabu
raznih agrotehničkih sredstava i mjera. Cestovna prometna granama važan je faktor realizacije
poljodjelske proizvodnje zato što ta proizvodnja ovisi o tržištu, a interes tržišta i potrošača je da što
prije dođu do svježih poljodjelskih proizvoda.45

Sekundarni sektor obuhvaća sve prerađivačke djelatnosti, pa se često naziva i prerađivačkim

sektorom, a čine ga prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom,
građevinarstvo. Zadaća transporta u sekundarnome sektoru ogleda se u efikasnijem i efektivnijem
povezivanju proizvodnje i potrošnje, na način da se još više poveća učinkovitost industrijskog
razvitka, povežu i u gospodarskom razvitku ujednače pojedine regije uz daljnje povećanje kvalitete
življenja i prijeko potrebnu zaštitu okoliša, istodobno oslobađajući sve veći broj radno aktivnog
stanovništva za potrebe uslužnog sektora.46 Prometni sustav omogućuje razvoj i proizvodnju
industrije. Pojavljuje se kao veliki potrošač različitih industrijskih proizvoda, djeluje kao važan
lokacijski čimbenik, te također omogućuje realizaciju industrijske proizvodnje.47

Tercijarni sektor čine sve one djelatnosti koje se bave pružanjem tzv. Klasičnih ili tradicionalnih
gospodarskih usluga (trgovina na veliko i malo, hoteli i restorani, prijevoz skladištenje i veze), a koje
omogućuju i olakšavaju podjelu rada.48 Najznačajnija djelatnost tercijarnog sektora je turizam, te joj
valja posvetiti posebnu pažnju. Cestovna prometna grana, kao nositelj prometnih aktivnosti u
Hrvatskoj, ima najveću ulogu u hrvatskom turizmu, pogotovo nakon ubrzane izgradnje modernih
autocesta prema jadranskim odredištima, ali je ujedno i najveći zagađivač okoliša. Osim toga, ona je
dominantna i udjelom stabilna prometna grana unutar hrvatskog prometnog sustava. Ubrzani razvoj

43
Čavrak, V. (2009) Ekonomika prometa. Dostupno na: http://vladimir-cavrak.from.hr/wp-
content/uploads/2015/09/ekonomika-prometa.pdf, (09.06.2019.)
44
Zelenika, R., Pupovac, D. (2000) Transport – čimbenik proboja začaranog kruga razvitka tranzicijskih zemalja.
Ekonomski pregled, 51 (9-10) str. 972-976
45
Perić, T, Radačić, Ž, Šimulčik, D. (2000) Ekonomika prometnog sustava. Zageb: Fakultet prometnih znanosti
46
Zelenika, R., Pupovac, D. (2000) Transport – čimbenik proboja začaranog kruga razvitka tranzicijskih zemalja.
Ekonomski pregled, 51 (9-10) str. 972-976
47
Perić, T, Radačić, Ž, Šimulčik, D. (2000) Ekonomika prometnog sustava. Zageb: Fakultet prometnih znanosti
48
Zelenika, R., Pupovac, D. (2000) Transport – čimbenik proboja začaranog kruga razvitka tranzicijskih zemalja.
Ekonomski pregled, 51 (9-10) str. 972-976
15
cestovnog prometa potpomogla je i politika intenzivnog ulaganja u cestovnu prometnu infrastrukturu
u zadnjih nekoliko godina. Stoga i valorizaciju povoljnog geografskog položaja Hrvatske
prvenstveno treba promatrati kroz izgrađene i planirane objekte cestovne prometne infrastrukture. 49
Izgradnja Jadranske magistrale jedan je od najboljih, ako ne i najbolji infrastrukturni prometni zahvat
ostvaren u cestovnom prometu u drugoj polovici prošlog stoljeća u Hrvatskoj. Učinci te izgradnje bili
su izvanredni jer je cijelu jadransku regiju ta cesta otvorila prema ostaloj Hrvatskoj i Europi. Zbog
dominacije cestovnog prometa u turističkim dolascima na Jadran, sjevernije turističke destinacije u
boljem su tržišnom položaju od južnih, jer su dostupnije i pružaju mogućnost učestalijih dolazaka.
Južnije pak destinacije, koje su gotovo u pravilu prirodno atraktivnije, teže valoriziraju tu svoju
prednost zbog lošije prometne dostupnosti. Dubrovnik je u tome bio i ostao jedina iznimka. Iskustva
su pokazala da je turizam najosjetljiviji na sigurnosne aspekte boravka, te je stoga cestovno vozilo
najpogodnije za eventualno potreban brzi odlazak.50

Kvartarni sektor obuhvaća djelatnosti koje proizvode znanje ili razvijaju kvalitetu ljudskog čimbenika
(obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, te ostale društvene, socijalne i osobne uslužne
djelatnosti). Razvijen transportni sustav postao je osnovni čimbenik društvene infrastrukture koju
čine usluge kvartarnog sektora. Konkretno, što se tiče cestovnog transporta, vozila hitne pomoći,
koordiniranje rada službi na terenu, školski autobusi, konzultiranje i kirurški zahvati na daljinu, neki
su od argumenata u prilog iznesenoj tvrdnji. Za uslugama obrazovanja, kulture, zdravstva,
komunalnim i stambenim uslugama nikada neće prestati potražnja. Potražnja i ponuda tih vrsta usluga
s porastom kvalitete življenja modificira se tako da ih konzumira sve širi krug korisnika. Zadaća
transporta ogleda se u podupiranju i povećavanju efikasnosti i efektivnosti rada kvartarnih djelatnosti,
počevši od prevoženja otpada iz gradova i tvornica do odlagališta za otpad, preko omogućivanja
hitnih medicinskih intervencija i pomoći unesrećenima na teško dostupnim terenima i dopremi
medicinske i druge pomoći područjima zahvaćenima elementarnim nepogodama do organiziranja
satelitskih seminara, tele-konferencija i drugih oblika obrazovanja.51

Posebno važnu ulogu cestovni promet ima u razvoju nedovoljno razvijenih regija. Kako se radi o
nerazvijenim područjima, čija proizvodna struktura i djelatnosti odražavaju u pravilu zatvorenu,
najčešće naturalnu proizvodnju za vlastite potrebe, promet im omogućava otvaranje i daje početne
impulse u ubrzanju razvitka. Kvalitetno razvijena cestovna mreža omogućuje uključivanje ovakvih

49
Šolman, S. (2010) Uloga cestovnog prometa u turizmu Hrvatske. Acta Turistica Nova, 4/10 str. 231-233
50
Geografija.hr (2007) Međuovisnost prometa i turizma u Hrvatskoj. Dostupno na:
http://www.geografija.hr/hrvatska/meduovisnost-prometa-i-turizma-u-hrvatskoj/, (09.06.2019.)
51
Zelenika, R., Pupovac, D. (2000) Transport – čimbenik proboja začaranog kruga razvitka tranzicijskih zemalja.
Ekonomski pregled, 51 (9-10) str. 972-976
16
regija u teritorijalnu podjelu rada i specijalizaciju, što znači i strukturno prilagođavanje u pravcu
razvijanja onih djelatnosti kojima će ta regija biti najproduktivnija. Povećanjem ekonomske
učinkovitosti, tehničkim i tehnološkim unapređenjima, porastom brzine kretanja i povećanjem
udobnosti prijevoza, cestovni promet omogućava teritorijalnu ekspanziju, odnosno širenje ljudskih
aktivnosti i djelatnosti. Čovjek živi u stalnom traganju za novim izvorima prirodnih bogatstava,
nalazištima sirovina, ugodnijim uvjetima života i rada, te neprekidno teži osvajanju novih, sve
udaljenijih prostranstava i širi teritorijalnu zonu svojih djelatnosti. U zemljama koje imaju razvijenu
prometnu mrežu, kao i promet u cjelini, nije neobično da se svakodnevno putuje na radno mjesto koje
je udaljeno i preko 100 km od mjesta stanovanja.52

52
Čavrak, V. (2009) Ekonomika prometa. Dostupno na: http://vladimir-cavrak.from.hr/wp-
content/uploads/2015/09/ekonomika-prometa.pdf, (09.06.2019.)
17
 3. GEOPROMETNI POLOŽAJ HRVATSKE I TRANSEUROPSKA
MREŽA
Kada govorimo o potencijalu cestovnog prijevoza Hrvatske, tada je uz već prije spomenutu cestovnu
infrastrukturu, nezaobilazno spomenuti geoprometni položaj Hrvatske. Hrvatska je malena zemlja
specifičnog oblika te vrlo povoljnog geoprometnog smještaja. Za Hrvatsku možemo kazati kako je
ona srednjoeuropska, panonsko-podunavska te jadransko-mediteranska država te zbog svog
geografskog smještaja ima veliko značenje u prometnom povezivanju Zapadne i Srednje Europe sa
njenim jugoistokom i istokom. Integriranjem u zajednicu država, kao što je EU, ta pozicija dobiva
dodatno na značenju. Izlaz na Jadransko more, rijeke Drava, Sava i Dunav, te dobra cestovna i
željeznička infrastruktura potencijali su koje Hrvatska do sada nije u potpunosti iskoristila, te bi se u
budućnosti više pažnje trebalo posvetiti iskorištavanju ovih potencijala.

Zahvaljujući svojem geoprometnom položaju Republika Hrvatska je država višesmjernih kontakata.

Povijesno gledano za Hrvatsku su tijekom 19. i 20. stoljeća posebno bila isticana dva prometna
smjera53:
 longitudinalni smjer – pravac iz Zapadne i Srednje Europe prema crnomorskom prostoru i
europskom jugoistoku, te
 transverzalni smjer – pravac iz dijelova Srednje Europe, panonskog i baltičkog prostora te
dijelova Istočne Europe prema jadranskom primorju, odnosno mediteranskom prostoru, u
širem smislu.

Europska unija, zajednica zemalja kojoj se i Hrvatska pridružila, temelji se na načelu slobode kretanja
ljudi i robe. Ovo načelo ne može se ostvariti bez učinkovite integracije svih prometnih grana kako bi
se optimalno iskoristile njihove prednosti. Ovakvim povezivanjem nacionalnih prometnih mreža
(ceste, željeznice, unutarnje plovne puteve) oblikovana je jedinstvena transeuropska prometna mreža
(TEN). Temelji razvoju transeuropske prometne mreže postavljeni su na tri konferencije održane u
Pragu (1991.), Kreti (1994.) i Helsinkiju (1997.) gdje su postavljeni uvjeti za razvoj deset prometnih
koridora. U skladu s time definirana je mreža prometnih koridora, kao mreža prioritetnih prometnih
pravaca, koji u najvećoj mjeri pridonose boljoj povezanosti europskoga područja i ostvarivanju
jedinstvene uloge prometa na najučinkovitiji način. Stoga prometni sustav Republike Hrvatske nije

53
URL: http://www.pfri.uniri.hr/~poletan/RT/RT%20-%20PREDAVANJA/I.%20dio%20predavanja-
%20RT/1.%20kolokvi%20-%20popratni%20materijal/I.%20kolokvij%20-%20popratni%20nastavni%20materijal....pdf
str. 25., (10.06.2019.)
18
moguće analizirati odvojeno od prometnoga sustava država EU, posebice imajući u vidu skori ulazak
Hrvatske u EU.54 Slika 1. prikazuje deset prometnih koridora.

Slika 1. Prometni koridori55

Za Republiku Hrvatsku su najvažnija tri prometna koridora, to su koridor V, koridor VII (tzv.
Dunavski), te koridor X. Prometni koridor X je dodan tek na konferenciji u Helsinkiju 1997. godine
nakon što su završeni sukobi u bivšoj Jugoslaviji.

Koridor V se proteže u smjeru istok – zapad u dužini od 1600 km., te povezuje gradove: Venecija -
Trst - Koper - Ljubljana - Budimpešta - Uzgorod - L'viv.

Koridor V ima tri ogranka koji se odvajaju od glavnog V koridora i to56:

 ogranak Va se odvija kod Uzhgorod, te preko Ţilina i Košica vodi do Bratislave,

54
URL: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/13779.pdf str. 5., (10.06.2019.)
55
URL: http://www.ddseuro.org/portal/index.php?option=com_content&task=view&id=210, (10.06.2019.)
56
URL: http://www.ddseuro.org/portal/index.php?option=com_content&task=view&id=210, (10.06.2019.)
19
  ogranak Vb se odvaja u Budimpešti i preko Čakovca i Zagreba vodi prema Jadranskoj obali,
točnije do Rijeke,
 ogranak Vc se isto kao i Vb odvaja u Budimpešti i vodi prema Jadranskoj, ali preko Osijeka,
Sarajeva i Mostara do Ploča.

Koridor V je prometni koridor koji povezuje Italiju i Ukrajinu. Ogranci Vb i Vc su nama

najzanimljiviji jer prolaze kroz Hrvatsku. Cestovni dio pravca Vb od Goričana preko Varaždina,
Zagreba i Karlovca do Rijeke je u svih 266 kilometara izveden u punom profilu autoceste57. Cestovna
povezanost naše najveće pomorske luke Rijeke sa Mađarskom granicom, tj. Budimpeštom je na
zadovoljavajućoj razini, međutim kako bi luka Rijeka dalje razvijala svoje potencijale potrebna su
veća ulaganja u željezničku infrastrukturu. Cestovni dio Vc koridora kroz Hrvatsku prolazi u dva
dijela, onom „Slavonskom“ od Belog Manastira preko Osijeka do Svilaja. Ova dionica nije još u
potpunosti pokrivena punim profilom autoceste. Nakon što koridor Vc prođe kroz BiH ponovno ulazi
u Hrvatsku, te kod Malog Prologa počinje „Dalmatinski dio“ Vc koridora koji nastavlja do Ploča.
Ova dionica je planirana za izgradnju te bi iznosila svega 9 kilometara, što predstavlja najkraću
autocestu u Hrvatskoj.

Koridor VII je dužine 2300 km te prolazi tokom Dunava. Dunavski plovni put se sastoji od58:
 dunavski unutarnji plovni put,
 kanal Crno more – Dunav,
 dunavske grane Kilia i Sulina,
 kanal Dunav – Sava,
 kanal Dunav – Thissa,
 relevantna lučka infrastruktura smještena na unutarnjim plovnim putovima.

Koridor VII je riječni koridor koji Dunavom spaja Crno more sa srednjom i zapadnom Europom.
Dunav na većoj važnosti dobiva 1992. godine kada se u promet pušta kanal Rajna-Majna-Dunav, te
se od tada obujam riječnog prometa višestruko povećao. Za Hrvatsku je od velikog značaja priprema
iskopavanja kanala koji bi trebao Dunav kod Vukovara povezati sa Savom kod Šamca, te bi
produbljivanjem korita Sava postala plovna sve od Zagreba. Prometno povezivanje Dunava i Jadrana
preko koridora Vb, Vc i X te unutarnjih plovnih puteva, na najbolji mogući način iskorištava
geoprometni položaj Hrvatske.

57
URL: http://www.ddseuro.org/portal/index.php?option=com_content&task=view&id=210, (10.06.2019.)
58
Prometna zona (2019), Dostupno na: https://www.prometna-zona.com/pan-europski-i-trans-europski-koridori/,
(10.06.2019.)
20
Koridor X je ukupne duţine 2360 km. Orginalno koridor X povezuje sljedeće gradove: Salzburg -
Ljubljana - Zagreb - Beograd - Niš - Skopje - Veles – Thessaloniki. Kao što je slučaj sa koridorom
V, tako i koridor X ima više ogranaka59.
 Ogranak Xa se odvaja u Zagrebu te preko Maribora vodi do Graza.
 Ogranak Xb se odvaja u Beogradu, te preko Novog Sada vodi do Budimpešte.
 Ogranak Xc se odvaja u Niši te preko Sofije i Dimitrovgrad vodi do Istanbula.
 Ogranak Xd se odvaja u Velešu te pteko Prilepa i Bitole vodi do Igoumenitsa.

Koridor X se proteže od zapada prema jugoistoku te tako spaja Austriju i Grčku. Kao i koridor V ima
više ogranaka, točnije četiri. Za nas je, uz glavni koridor, najzanimljiviji i ogranak Xa koji se odvaja
u Zagrebu i preko Maribora vodi do Graza. Cestovni dio koridora X koji prolazi Hrvatskom odnosi
se na pravac Bregana- Zagreb- Bajakovo i u cijelom profilu (305 kilometara) je autocesta. Ovo je
prije Domovinskog rata bio najznačajniji pravac prema Bliskom istoku, za vrijeme Domovinskog rata
su robni tokovi bili preusmjereni. U novije vrijeme ovaj koridor ponovno dobiva na značenju.

Ekonomski interes i povezanost Europske unije i Hrvatske ogleda se u tome što, Europska unija
predstavlja glavnog tržišnog partnera državama kandidata. Stoga, ekspanzija paneuropske mreže u
tim državama, u kratkom i srednjoročnom razdoblju uvjetuje ekonomski rast i porast zaposlenosti,
kao i pomoć za integraciju gospodarstava država kandidata u Europsku uniju.

59
Prometna zona (2019), Dostupno na: https://www.prometna-zona.com/pan-europski-i-trans-europski-koridori/,
(10.06.2019.)
21
 4. ZAKLJUČAK
Republika Hrvatska se nalazi na vrlo povoljnom prometnom pravcu i ima zavidan prometni položaj,
koji se smatra jedinstvenim u Europi. Nalazi se na sjecištu najvažnijih prometnih pravaca i to je jedina
srednjoeuropska i panonsko-podunavska i jadransko-mediteranska država koja se rubno naslanja na
prostor Jugoistočne Europe. S obzirom da se Hrvatska nalazi na najprometnijim prometnim pravcima,
ima veoma značajnu prometnu ulogu i vrlo rano prepoznala je značaj prohodnosti puteva kojima se
vršila razmjena i dostava robe, te tranzit.

Hrvatska se nalazi na ulazu u neke zemlje srednje Europe i to za državu ima veliko gospodarsko,
prometno i političko značenje. Razvoj razmjene i karavanskih koridora, trgovine i prometa, tijekom
18. stoljeća. Prva je izgrađena Karolinska cesta, koja je prometovala od Karlovca do Rijeke i Bakra,
a koja je nazvana po caru Karlu i puštena je u promet 1728. godine, te je imala trgovinsko i vojno
značenje, no rađena je na vrlo nepovoljnom geografskom području, sa velikim zavojima i strminama
koje su otežavale prometovanje i činile ga dužim. Jozefinska cesta počela se graditi 1775. godine od
Karlovca do Senja, a nazvana je po caru Josipu II, a gradnja je trajala tri godine. Ova cesta prolazila
je kroz naselja te je imala mnogo tzv. izgubljenih padova i vrlo strmih odsjeka, pa je zbog toga
doživjela brojne preinake do kraja 18. stoljeća. Jozefinska cesta bila je moderna prometnica, građena
prema najvišim standardima cestogradnje u tadašnjoj Europi, a zbog velikih oborina na tom području
redovito je održavana. Lujzinska cesta izgrađena je kao najkraći put od Karlovca do Rijeke i bila je
najmodernija cesta toga vremena, a nazvana je po Napoleonovoj ženi Mariji Lujzi. Puštena je u
promet 1811. godine i zadovoljavala je sve potrebe trgovine tadašnjeg vremena, a uz cestu su
izgrađene brojne gostionice i odmarališta. Uz navedene ceste, kao ceste od većeg značaja potrebno
je spomenuti Majstorsku cestu i Terezijanu. Terezijanska cesta jedna je od važnijih cesta preko koje
se odvijao trgovinski promet između priobalja i unutrašnjosti. Izrađena je radi povezivanja Gospića
sa lukom u Karlobagu. Najveći značaj te luke je bio povezivanje trgovačke veze između Bihaća i
Karlobaga. Gradnja majstorske ceste počinje početkom 19. stoljeća i postaje glavna prometnica koja
povezuje sjever i jug Hrvatske tj., odlučeno je da trasa ide preko Velebita na relaciji Sv. Rok-Mali
Halan-Obrovac. Prometnica je potpuno završena 1832. godine kada je svečano puštena u promet pod
nazivom majstorska cesta.

Bez obzira na to što su navedene ceste izgrađene prije nekoliko stoljeća, otvorile su put novim
modernim prometnicama koje su kasnije izgrađene na tom području, a neke od starih cesta još uvijek
su u optjecaju kao dijelovi današnjih prometnica.

22
LITERATURA
KNJIGE:

1. Bendeković, J, Aržek, Z. (2008) Transport i osiguranje. Zagreb: Mikrorad

2. Zelenika, R. (2006) Multimodalni prometni sustavi. Rijeka: Ekonomski fakulet
Sveučilišta u Rijeci
3. Zelenika, R. (2006) Multimodalni prometni sustavi. Rijeka: Ekonomski fakulet
Sveučilišta u Rijeci

ČLANCI:

1. Agencija za zaštitu okoliša (2014) Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj. Zagreb:
Agencija za zaštitu okoliša
2. Brnjac, N. (2012) Intermodalni transportni sustavi. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti
Sveučilišta u Zagrebu
3. Dundović, Č., Plazibat, V. (2011) Lučka i prometna infrastruktura Republike Hrvatske.
Pomorstvo 25/11, str. 209-22
4. Lakušić, S., Dragičević, V., Rukavina, T. (2004) Mjere za smanjenje buke od prometa u
urbanim sredinama. Građevinar 57 1-9
5. Legac, I. (2006) Cestovne prometnice 1: javne ceste. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti
Sveučilišta u Zagrebu
6. Ministarstvo unutarnjih poslova (2016) Vodič o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama
CO2. Zagreb: MUP, ISBN 978-953-161-237-1
7. Narodne novine (2013) Zakon o prijevozu u cestovnom prometu. Zagreb: Narodne novine
d.d. 82/13
8. Perić, T, Radačić, Ž, Šimulčik, D. (2000) Ekonomika prometnog sustava. Zageb: Fakultet
prometnih znanosti
9. Šamanović, J. (2009) Prodaja, distribucija, logistika: teorija i praksa. Split: Ekonomski
fakultet Sveučilišta u Splitu
10. Šolman, S. (2010) Uloga cestovnog prometa u turizmu Hrvatske. Acta Turistica Nova, 4/10
str. 231-233

23
INTERNET IZVORI:

1. Čavrak, V. (2009) Ekonomika prometa. Dostupno na: http://vladimir-cavrak.from.hr/wp-

content/uploads/2015/09/ekonomika-prometa.pdf, (09.06.2019.)
2. Knowlegde Peak (2010) Advantages and disadvantages of different modes of transport.
Dostupno na: http://www.knowledge-peak.com/2010/05/advantages-disadvantagestransport-
modes/, (08.06.2019.)
3. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (2012) Prijevoz opasnih tvari u cestovnom
prometu – ADR. Cestovni promet. Dostupno na: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=5878,
(07.06.2019.)
4. URL: http://www.ddseuro.org/portal/index.php?option=com_content&task=view&id=210,
(10.06.2019.)
5. Prometna zona (2017) Povijest cestovnog prometa. Dostupno na:
http://www.prometnazona.com/cestovni-promet/, (07.06.2019.)
6. Prometna signalizacija (2013) Zaštita od buke. Oprema ceste. Dostupno na:
http://www.prometna-signalizacija.com/oprema-ceste/zastita-od-buke/, (09.06.2019.)
7. Prometna zona (2017) Podjela cesta. Dostupno na: http://www.prometna-zona.com/podjela-
cesta/, (07.06.2019.)
8. Prometna zona (2019), Dostupno na: https://www.prometna-zona.com/pan-europski-i-trans-
europski-koridori/, (10.06.2019.)
9. Protega, V. (2009) Nastavni materijal za predavanja iz kolegija Osnove tehnologije prometa.
Dostupno na: http://e-
student.fpz.hr/Predmeti/O/Osnove_tehnologije_prometa/Materijali/Nastavni_materijal_OTP
_-_TCP.pdf
10. URL: http://www.pfri.uniri.hr/~poletan/RT/RT%20-
%20PREDAVANJA/I.%20dio%20predavanja- %20RT/1.%20kolokvi%20-
%20popratni%20materijal/I.%20kolokvij%20-%20popratni%20nastavni%20materijal....pdf
str. 25., (10.06.2019.)
11. URL: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/13779.pdf str. 5., (10.06.2019.)
12. URL: http://www.ddseuro.org/portal/index.php?option=com_content&task=view&id=210,
(10.06.2019.)
13. URL: http://www.ddseuro.org/portal/index.php?option=com_content&task=view&id=210,
(10.06.2019.)

24
14. YourArticleLibrary (2017) Advantages and Disadvantages of Road Transport. Dostupno na:
http://www.yourarticlelibrary.com/geography/transportation/advantagesand-disadvantages-
of-road-transport/42135/, (08.06.2019.)

25
Popis slika
Slika 1. Prometni koridori .................................................................................................................. 19

Popis tablica
Tablica 1. Prednosti i nedostaci pojedine vrste prijevoza .................................................................. 11

Popis grafikona
Grafikon 1. Emisija CO2 prema vrstama prometa ............................................................................. 13

26