3

U Časnom Kur`anu imamo mnogo primjera koje Uzvišeni Gospodar navodi za ljude koji
razmišljaju, promišljaju, analiziraju i primaju pouku. To potvrđuju i riječi Uzvišenog: „Mi u ovom
Kur’anu navodimo ljudima svakojake primjere da bi pouku primili“
Neki primjeri se odnose na ljudsku škrtost i pohlepu, neki na pogrešna vjerovanja i svjetonazore,
a neki imaju i naučnu dimenziju čija značenja nauka tek u moderno doba otkriva. Danas želim sa
vama podjeliti ajet u kojem naš Gospodar poredi život na ovom svijetu sa kišom koju sa neba
spušta. Ajet iz sure Junus:
„Život na ovome svijetu je sličan bilju zemaljskom na koje Mi spustimo s neba kišu s kojim se
ona izmiješa, kojim se onda hrane ljudi i stoka. Pa kad se Zemlja ukrasi svojim ruhom i okiti i
kad stanovnici njezini pomisle da su oni toga gospodari, dođe zapovijed Naša, noću ili danju,
i Mi to pokosimo, kao da prije ničeg nije ni bilo. Eto, tako Mi potanko izlažemo dokaze
narodu koji hoće da razmisli.“
Prvo što možemo ovdje primjetiti jeste usporedba života na ovom svijetu sa kišom koju Uzvišeni
Allah sa neba spušta. Znamo da je život na ovom svijetu prolazan, pa tako isto i kiša ima svoj
početak i kraj, zatim biljke zazelene i porastu i na kraju požute i sasuše se.
Kad se biljke zazelene i okite svojim raskošnim ruhom, mirisima, svježinom i bojama tada ljudi
pomisle pitajući se: Kako to može proći?! Kako se takva raskoš može sasušiti?! Kako takvo ruho
može izgubiti sjaj i boju?! Tako isto i dunjaluk može čovjeka zavesti da pomisli da će vječno biti
mlad, da je daleko smrt i polaganje računa, ukratko, zaboravi na prolaznost ovoga svijeta. Stoga
nas Uzvišeni upozorava: „O ljudi, Allahovo obećanje je, zaista, istinito, pa neka vas nikako život
na ovome svijetu ne zaslijepi i neka vas šejtan u Allaha ne pokoleba.“
U ovom časnom ajetu vidimo da se kiša spušta, zatim miješa sa zemljom i tu ostaje neko vrijeme,
pa biljke počinju rasti i razvijati se, tako isto i ljudi, da bi zaradili i stekli nešto što im je korisno
trebaju da ulože trud, rad i često se namuče, jer ništa neće samo od sebe, kao što biljke ne rastu
bez kiše, tako i rezultati ne stižu bez uloženog truda.
Sljedeće što možemo primjetiti kada Uzvišeni uspoređuje život na ovom svijetu sa kišom koju
spušta sa neba jeste brza promjena stanja, danas je bilje zeleno a već sutra sasušeno, danas je
vrijeme vedro a već sutra grmljavina i oblaci sa kišom, tako isto ono što danas steknemo i
zaradimo na ovom svijetu nije garant da sutra nam neće trebati za lijekove, za popravku neke
mašine, za nešto neplanirano i nepredviđeno.
U dijelu ajeta: „Pa kad se Zemlja ukrasi svojim ruhom i okiti i kad stanovnici njezini pomisle da
su oni toga gospodari...., vidimo da je život na ovom svijetu varljiv i da ako trčiš za dunjalukom
može te dovesti do toga da pomisliš da si ti gospodar toga, da si to stekao svojim znanjem i
sposobnošću, a u sljedećem dijelu: “dođe zapovijed Naša, noću ili danju, i Mi to pokosimo, kao
da prije ničeg nije ni bilo.“ vidimo da kada čovjeka stigne iskušenje i tegoba onda bude svjestan
da je sve stekao Allahovom odredbom i milošću a nikako svojom nekom pameću i sposobnošću.
Siguran sam da je svako od vas više puta u životu pokisao i ostao mokar zbog kiše ili pljuska koji
je nekako naglo naletio, tako isto nemojmo se nadati da ćemo živjeti na ovom svijetu a da nas
ponekad, naglo i neočekivano ne stignu iskušenja koje nam je Gospodar propisao da će nas stići,
jer kao što ne možemo se izmaći kapima kiše tako isto ono što nam je propisano ne može nas
mimoići.
Iz ovog ajeta kao i iz mnogobrojnih primjera u Kur`anu i sunnetu Poslanika s.a.v.s. vidimo da ako
smo pravi vjernici ne smijemo svoje srce vezati za dunjaluk i njegova kratkotrajna uživanja.
Dunjaluk je mjesto ispita i iskušenja, varljivo mjesto koje se gizda i dotjeruje onima koji za njim
žude. Ne trebamo zaboraviti svoj udio na dunjaluku, ali trebamo i obaveza nam je da se
pripremamo za ahiret i za susret sa našim Gospodarom pred kojim ćemo račun polagati, jer ako
budemo žudjeli za ahiretom i za njega se pripremali imat ćemo i dunjaluk, neće nam pobjeći, a
ako budemo samo žudjeli za ovim svijetom i za njim trčali bježat će nam, nećemo ga sustići, a na
onom svijetu čekat će nas bolna patnja.
Završit ću sa sljedećim hadisom poslanika s.a.v.s. kojeg bilježi Tirmizi: „Budi na ovom svijetu kao
da si stranac ili putnik.“

OBAVJESTI:
 U četvrtak, 9. januara u 18sati:30min u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli organizira se
tribina povodom 9. januara 1992., početka genocida nad Bošnjacima i agresije na
Republiku BiH.