Kratka povijest Zagreba

Današnji Zagreb izrastao je iz dvaju srednjovjekovnih naselja koja su se stoljećima razvijala na

dvama susjednim brežuljcima. Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na
Kaptolu osnovana biskupija, dok susjedni Gradec 1242. godine biva proglašen slobodnim
kraljevskim gradom. Oba ta naselja bila su okružena čvrstim bedemima i kulama, ostaci kojih
su očuvani sve do danas (Kamenita vrata, Popov toranj, Dverce). Za turskih najezda na
Europu, od XIV. do XVIII. stoljeća, Zagreb je važna pogranična utvrda.

Barokna obnova grada u XVII. i XVIII. stoljeću mijenja obličje Gradeca i Kaptola. Ruše se stare
drvene kuće a podižu raskošne palače, samostani i crkve. Bogatstvu grada pridonose brojni
trgovački sajmovi, prihodi od posjeda i mnoštvo obrtničkih radionica.

U grad doseljavaju imućne plemićke obitelji, kraljevi službenici, crkveni velikodostojnici i

bogati trgovci iz cijele Europe. Otvaraju se škole i bolnice, prihvaćaju se kulturni običaji
europskih prijestolnica. Grad prerasta svoje srednjovjekovne granice i širi se prostranom
ravnicom. Podižu se prvi perivoji i ladanjska imanja.

Zagreb se potvrduje kao upravno, gospodarsko i kulturno središte Hrvatske. Administrativnim

ujedinjenjem Kaptola, Gradeca i okolnih naselja u jedinstveni grad Zagreb 1850. godine,
njegov se razvoj još više ubrzava. Razorni potres iz 1880. godine pokrenuo je obnovu i
modernizaciju mnogih dotrajalih četvrti i građevina. Podižu se reprezentativne javne zgrade,
ureduju,parkovi i fontane, organizira se javni prijevoz i komunalne usluge.

U XIX. stoljeću broj se stanovnika udeseterostručuje. Dvadeseto stoljeće donosi u Zagreb duh
secesije. Grad živi u obilju građanskog društva, čvrsto povezan s tadašnjim europskim
središtima kulture, umjetnosti i znanosti. S rastom bogatstva i industrije, grad se od 60-tih
godina naglo širi prostranom ravnicom uz rijeku Savu gdje niče suvremeni poslovni grad,
spreman za izazove trećega tisućljeća.

Pregled značajnih događaja:

oko 600. P.n.e. Propada staro rimsko naselje Šćitarjevo (Andautonia). Na ove prostore dolaze
Hrvati, a najstariji su dokazi o njihovom boravku grobovi na Visokom brijegu u Velikoj Gorici.

879. godine zemlje izmedu Save i Drave, pa dakle i područje Zagreba, ulaze u okvir hrvatske
države kralja Tomislava, koji je 925. godine okrunjen za prvoga hrvatskog kralja.

Iako je na užem zagrebačkom području bilo i prije ljudskih naseobina, pismeni dokazi o
postanku Zagreba povijesno su vezani za osnivanje biskupije na Kaptolu. Možemo reći da je
grad Zagreb star bar 900 godina, jer 1094. prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine
kada je na Kaptolu osnovana biskupija, što govori da je tu i ranije postojalo naselje (Ugarski
kralj Ladislav osniva biskupiju).

1134. Izdana je pismena povelja (Felicijanova isprava) u kojoj se spominju utemeljitelj

biskupije kralj Ladislav, prvi zagrebački biskup Duh i ostalo svećenstvo još 1094.

1242. Da bi se građanima odužio za pomoć koju su mu pružili pred naletomTatara, Hrvatsko-

ugarski kralj Bela IV tadašnjem Gradecu dodjeljuje Zlatnu bulu i Gradec postaje slobodni
kraljevski grad.

1557. Grad je ponovno u opasnosti, sada mu prijete Turci. Baš se te godine prvi puta
spominje kao glavni grad Hrvatske.

1607. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom

utemeljenja Zagrebačkog sveučilišta. Isusovačka gimnazija imala je tada šest razreda.

1667. Krvavi sukobi na Krvavom ( Pisanom) mostu

1669. Hrvatsko-ugarski kralj Leopold I. poveljom potvrduje Kraljevskoj akademiji pravo da

bude sveučilište.

1767. Kraljevsko vijeće određuje Varaždin za svoje privremeno sjedište.

1776. iz Varaždina je u Zagreb preseljeno sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća (Vlade).

1850. Zagreb, objedinjavanjem svih dijelova (Gradec, Kaptol, Vlaška i Nova ves) postaje
jedinstveni grad.

1862. Otvorena prva željeznička pruga na relaciji Zidani Most-Zagreb- Sisak.

1880. U studenome grad je pogodio katastrofalan potres.

1895. Otvaranje HNK prilikom posjete cara Franje Josipa.

1909. Održana prva velika gospodarska izložba - Gospodarski zbor.