Otok Mljet je osmi hrvatski otok po povrsini od 100,41km kvadratnih.

Po broju stanovnika Mljet se

nalazi na 17om mjestu sa 1088 stanovnika. Po gustoci naseljenosti Mljet je jedan od slabije naseljenih
otoka sa tek 11 stanovnika po km kvadratnome. Mljet je poznat po prirodnim ljepotama bilo da je to
Nacionalni Park Mljet na Sjevero zapadnoj strani otoka ili da su to pjescane plaze na JI strani otoka.
Po broju zelenih povrsina Mljet se smatra najzelenijim hrvatskim otokom. Najvece atrakcije NP mljet
su dva slana jezera: Veliko i Malo jezero sa setnicama i borovom sumom koja okruzuju jezero sa svih
strana. Aktivnosti prigodne unutar NP Mljet su najvise sportsko rekreacijskog karaktera kao sto su:
planinarenje, bicikliranje, kajaci itd.
Unutar jezera zivi vrsta meduze koja postoji samo unutar jezera i nigdje drugo na svijetu. Malo jezero i
Veliko jezero spaja "Mali most" koji je popularna lokacija za dnevne kupače posto se ispod mosta
morske struje mjenjaju svako 6 sati zbog plime i oseke. Veliko jezero sadrzi vjerovatno najvecu
atrakciju Mljeta otočić Svete Marije ili kako se češće naziva Melita (stari naziv za Otok uz kojeg se
veze legenda o Odiseju dali je bio na Mljetu ili Malti).
Otočić je poznat po Benediktinskom samostanu iz 12og stoljeća, na otoku je najprije sagrađen
samostan, a kasnije i crkva. Danasnja zgrada na otočiću je renesansnog stila. Zanimljivost je takoder
da se na otočiću nalaze i ostaci iz Rimskog carstva.
Kad smo kod ostataka Rimskog carstva svakako treba istaknuti Rimsku Palaču iz trećeg stoljeća u
Polačama.
-Najzanimljivije legende otoka: legenda o Odiseju(Odisejeva špilja) i Sv. Pavlu(plaža Blace brodolom).
-zanimljive zivotinske vrste: Mungosi koji su iskrcani 1910e godine na Mljet zbog problema sa zmijama
otrovnicama. Danas zmija otrovnica nema, ali su mungosi zato najopasnija invazivna zivotinjska vrsta
na otoku.
Zanimljive biljne vrste: šuma Alepskog bora jedna od najvećih i očuvanijih šuma tog bora na
Sredozemlju.Druga šumska zajednica je hrasta crnike ili česvine koja je najrasprostanjenija na otoku
nakon alepskog bora. Takoder treba istaknuti endemske vrste: dubrovačka zečina i jupiterova brada.
-glavni grad: Babino Polje
-najveci vrh: Veliki Grad (514m)
Prije je vecina stanovnistva zivjela od poljoprivreda pa je stanovnistvo zivjelo najvise u unutrasnjosti
otoka, a danas vecina zivi od turizma pa stanovistvo sve vise zivi u priobalju.