SADRŽAJ

1 - Općenito
1.1. Cilj
1. 2. Primjenjeni propisi
1. 3. Simbolika označavanja
1. 4. Klase požara - definicija
1. 5. Klasifikacija zapaljivih tečnosti
2 - POSTOJEĆA SREDSTVA - INSTALACIJE -
POSTOJEĆA OPREMA
2.1. Sredstva za gašenje
2.2. Oprema
2. 3. Postojeća stabilna instalacija
3 - PROTIVPOŽARNA ZAŠTITA NOVIH INSTALACIJA
3. 1. OPĆENITO
3. 2. Opšte protivpožarne instalacije
3.3. Protivpožarna mreža
3.4. Skladište LPG-a
3. 5. Skladište zapaljivih tečnosti grupe I , II i III A
3. 6. Postrojenja
3. 7. Bitumeni
3.8. Utakalište autocisterni
3.9. Utakalište vagoncisterni
3.10. Zgrade

Dodaci
I Simboličko označavanje
II Fizičko-hemijske karakteristike pjenila
III Karakteristike mobilne opreme
IV Protivpožarna zaštita – Procesna šema
V Kriva karakteristike pumpi
VI Skladište LPG-a
VII Skladište zapaljivih tečnosti grupe I, II i IIIA
VIII Tabele procjene protoka i propisane rezerve
IX Protivpožarna zaštita postrojenja
X Punilišta
XI Proračun broja mlaznica za hlađenje – Dimenzinisanje cjevovoda
XII Određivanje vatrogasnih aparata
XIII Unutrašnja hidrantska mreža za zidnim hidrantima
1. Opšti dio

1.1. Cilj

Ovaj propis ima za cilja da definiše glavnu koncepciju i tehničke uslove za preventivu i
protivpožarnu zaštitu novih postrojenja, a sve to u skladu sa SFRJ propisima i preporukama
kojse sa baziraju na iskustvu u RNB.

1.2. Propisi koji se primjenjuju

1.2.1. Jugoslavenski propisi

 Oprema za borbu protiv požara (Simboli)

(JUS- Z- C1.001- Sl.List SFRJ n°27/1974)
 Klasifikacija zapaljivih tečnosti u zavisnosti od njihovog plamišta i njihove
temperature ključanja (JUS- Z- C0.007- Sl. List SFRJ n° 21/1978)
 Klasifikacija požara (JUS - Z - C2. 020 - Sl.List SFRJ n°36/1970)
 Prenosni i prevozni vatrogasni aparati na suhi prah i CO2 (JUS - Z - C2.035, 040,
135, 140 - Sl.List SFRJ. n° 36/1970)
 Požarno opterećenje (JUS- U- J1.030- Sl. List SFRJ n° 36/1976)
 Priključci za protivpožarnu opremu (JUS M.B6.651, 652, 653, 654, 661, 662, 671,
673, 674, 681, 682, 683, 584, 686, 687, 688 - Sl. List SFRJ n° 12/1969)
 Tehnički propisi (Sl. list SFRJ n° 16/1966)
 Tehnički propisi o izgradnji postrojenja za upaljive tekućine i o uskladištavanju i
pretakanju upaljivih tekućina (Sl. List SFRJ n° 20/1971).
 Tehnički propisi o izgradnji postrojenj za tekući naftni plin i o uskladištavanju i
pretakanju tekućeg naftnog plina (Sl. List SFRJ n° 24/1971)

1.2.2. Drugi propisi

U slučajevima kada se pomenuti propisi pokažu nedovoljni pozvaće se prvenstveno na:

 N.F.P.A Preporuke
 N.F .P.A. N° 11 "Foam Extinguishing System"
 N.F.P.A. N° 15 Water Spray Fixed System for Fire Protection
 N.F.P.A. N° 20 Standard for the Installation of Centrifugal Fire Pumps

1.3. Simboličko označavanje

Simboli koji će se koristiti definisani su u Prilogu 1. Oni su prema JUS.Z.C1.001.

U nedostatku ovih simbola koristiće se uobičajeno simboličko označavanje Pi – Technip.
1.4. Klase požara

Požari su definisani u šest kategorija zavisno od materijala koji sagorijevaju

1.5. Klasifikacija zapaljivih tečnosti

Ove tečnosti se dijele prema plamištu kako slijedi:

Grupa I Plamište < 38 0C
Grupa II 38 0C ≤ Plamište < 60 0C
Grupa IIIA 60 0C ≤ Plamište < 93 0C
Grupa IIIB Plamište ≥93 0C
Tečnosti grupe I su svrstane u tri podgrupe:
IA – plamište < 23 0C i temperature ključanja < 38 0C
IB – plamište < 23 0C i temperature ključanja > 38 0C
IC – < 23 0C plamište < 38 0C
2. Sredstva za Gašenje - Instalacije – Postojeća Oprema

2.1. Sredstva za gašenje

2.1.1. Voda

Voda koja se koristi za protivpožarnu zaštitu je iz rijeke Save. Njene fizičko-hemijske

karakteristike su date u tački 3.3 opšte specifikacije broj DB 5601 N-00-D 332-04.

2.1.2. Pjenila - Suhi prah

Pjenila i suhi prah koja se obično koriste, sa svojim fizičko-hemijskim karakteristikama, dati
su u Dodatku II.

2.2. Oprema

2.2.1. Stabilna oprema- Spojke

Različita stabilna i prevozna sredstva se priključuju na stabilne instalacije preko spojki koje
su u skladu sa JUS M B6.651... B6.688
Usvojene dimenzije za objekat, na stabilnim i polustabilnim instalacijama su DN 110 i DN 75,
tip i njihova upotreba su u skladu sa gore navedenim propisima.

Upotreba različitih spojki

- Potisne spojke
JUS M.B6.651, 652, 653.
- Mješovite spojke potis/ usis
JUS M.B6. 554.
- Usisne spojke
JUS M.B6.661, 662.
- Stabilne spojke
JUS M.B6.671, 672, 673, 674.
- Poklopci
JUS M.B6.681, 682, 683, 684.
- Redukcije
JUS M.B6.686, 687, 688.

2.2.2. Mobilna oprema

R.N.B. raspolaže slijedećom mobilnom opremom:

- bacači pjene koji se mogu priključivati
- 1 kamion za vodu i pjenilo
- 1 kamion za pjenilo
- 1 kamion za prah
- 1 kamion za vodu, pjenilo, prah.

Karakteristike ove opreme su date u Dodatku III.

2.3. Postojeće stabilne instalacije

Postojeće stabilne instalacije obuhvataju:

- protivpožarnu mrežu (visokog pritiska)

- mrežu za hlađenje (niskog pritiska)
- polustabilne instalacije za gašenje (pjena)
- polustabilne instalacije za zaštitu brodova
- reaervoar za pjenilo.

Principi ovih instalacija dati su na nacrtu Dodatka IV

2.3.1. Protivpožarna mreža

Protivpožarna mreža se sastoji od:

2.3.1.1. Rezerve vode

Rezerva vode se čuva u rezervoaru a napaja se sirovom vodom pomoću pumpi koje
opskrbljuju postojeća postrojenja različitim potrebama vode.

Ovaj rezervoar ima slijedeće karakteristike:

- kapacitet 1200 m3
- dijametar 11600 mm
- visina 12000 m
- pritisak atmosferski

Priključci
- 8" - napajanje
-12" - izlaz

Ovaj rezervoar je opremljen indikatrom nivoa, prelivom itd,; zaštita od smrzavanja se vrši
ubacivanjem pare niskog pritiska u vodu.
.
2.3.1.2. Protivpožarna pumpna stanica
Pritvpožarna pumpna stanica čiji usis je spojen sa rezervoarom, sastoji se iz dvije pumpe na
dizel motor. Glavne karakteristike pumpi su slijedeće:

- protok 600 m3/ h

- pritisak 14 bara

- protok 0 m3/ h
- pritisak 20 bara

2.3.1.3. Hidrantska mreža

Postojeća hidrantska mreža je prikazana i dimenzionisana na nacrtu broj 5581 V.67.00.40.0 1.

Rev. A., Aneks u Ugovoru. Mreža će biti prenijeta na dokumente Ugovora da bi se provjerile
mogućnosti napajanja novih instalacija. Duž ove mreže postavljeni su hidranti opremljeni
priključcima:
- 1 priključak Ø110
- 2 priključka Ø75

2.3.1.4. Održavanje pritiska

Držanje hidrantske mreže pod pritiskom je osigurano priključivanjem mreže sirove vode na
protivpožarnu mrežu. Protivpožarna klapna u slučaju rada glavnih vatrogasnih pumpi izoluje
mrežu sirove vode.

2. 3.2. Mreža za hlađenje

Ne postoji posebna mreža za hladjenje već mreža
sirove vode koju napajaju pumpe na rijeci Savi, sa
višestrukom namjenom i to:
- Dopuna dekarbonizirane vode za hlađenje u postorjenju
- Potreba za netretiranom vodom istog postrojenja
- Hlađenje skladišnih rezervoara i procesne opreme da bi se izbjeglo povećanje pritiska u
periodima velikih vrućina (ljeto)
- Nadopuna rezerve vode (slučaj požara)
- Održavanje pod pritiskom hidrantske mreže

Normalni radni pritisak mreže je 3 bara.

2.3.3. Polustabilna instalacija za gašenje
Rezervoari pojedinih kategorija zapaljivih tečnosti su opremljeni generatorima pjene.
Instalacije imaju za cilj da ubace otopinu u te generatore.
Na instalaciju se mogu priključiti mobilna sredstva iz tačke 2.2.2. kojsa su sposobna da prime
otopinu.

Napomena: Gašenje požara u zaštitnom bazenu je osigurano mobilnim sredstvima – topovi za

pjenu i vatrogasna vozila.

2.3.4. Zaštita riječnih instalacija

Zaštita riječnih instalacija – utakalište i istakalište brodova je u izgradnji. Ona će se sastojati
iz:
- 3 topa za pjenu (sa telekomandama na tlu) smještena na tornjevima
- sistem za pripremanje otopine koji podrazumijeva:
- 1 rezervoar za pjenilo (light water LW)
- elektro pumpu za pjenilo
- 1 sistem za ubacivanje sa doziranjem pjenila (proporcionator)
- 2 stabilna bacača sa ručnim komandama

2.3.5. Rezervoar sadrži "Light Water - LW". Postavljen je na visinu da bi se omogućilo

gravitaciono brzo obnavljanje rezervi vatrogasnih vozila.
Rezervoar ima slijedeće karakteristike:
- Korisni kapacitet
- Dijametar 4600 mm
- Visina 4000 mm
- Priključci 2 x Ø75 – napajanje i izlaz

3. Protivpožarna zaštita novih instalacija

3.1. Opšti dio
3.1.1. Principi
Protivpožarna zaštita novih instalacia ostvariće se:
- proširenjem postojeće hidrantske mreže visokog pritiska – hlađenje različite nove opreme
biće priključeno na ovu mrežu
- obnavljanjem potrebne reserve protivpožarne vode
- izgradnjom nove pumpne stanice
- izgradnjom vatrogasnog spremišta u kojem će se nalaziti razni biro ii mobilna sredstva.

Principi ove zaštite su dati u nacrtu Dodatak IV.

Ove instalacije će biti dimenzionisane na bazi propisanih protoka – rezervi koji će odgovarati
novim instalacijama.

3.1.2. Protok i rezerve protivpožarne vode.

3.1.2.1. Protok
Protok koji će se razmatrati je ukupni protok za gašenje i hlađenje za najnepovoljniji slučaj
jedne od instalacija:
- novo skladište zapaljivih tečnosti u rafineriji
- novo skladište LPG
- zaštita novih postrojenja
- pretakalište kamiona
- pretakalište vagona
- zaštita novih postrojenja
- pretakalište kamiona
- pretakalište vagona
- pretakalište brodova
- skladište sirovine Terminal RNB.

Napomena 1: RNB će označiti neophodan protok za dvije zadnje instalacije

Napomena 2: Ako se pokaže da protok za najnepovoljniji slučaj bude manji od 2000 m3/h
ovaj broj će poslužiti kao baza za proračun pumpne stanice.
3.1.2.2. Rezerve protivpožarne vode
Rezerve protivpožarne vode će biti dva (2) sata ukupnog protoka za najnepovoljniji slučaj
prema tački 3.1.2.1. – suprotno baznim podlogama.

3.1.3. Protok i rezerve pjenila

3.1.3.1. Opšta napomena
Pjenila koja se upotrebljavaju su tečnosti niske ekspanzije (6 ÷ 12), a doziraju se od 3 ÷ 6 %.

3.1.3.2. Protok
Mobilna sredstva treba da budu sposobna da proizvedu otopinu neophodnog protoka za
gašenja požara u rezervoaru i zaštitnom bazenu. To će biti protok u najnepovoljnijem slučaju
gašenja jedne instalacije kako slijedi:

- novo skladište zapaljivih tekućina u rafineriji

- skladište nafte Terminal Bosanski Brod .

Napomena: RNB će označiti neophodan protok za zadnju instalaciju.

3.1.3.3. Rezerve
Mobilna sredstva treba da imaju rezervu takvog kapaciteta da ugase požar na novim
instalacijama u najnepovoljnijem slučaju.
Rezervoari u kojima je uskladišteno pjenilo osiguraće brzo punjenje mobilnih sredstava.
Ukupni kapacitet skladišnih rezervoara će biti 2,5 puta veće od kapaciteta dovoljnog da se
ugasi požar u najnepovoljnijem slučaju – tačka 3.1.3.2. Ove rezerve će se čuvati u dva
cilindrična rezervoara svaki od po 70 m3. Ako račun pokaže veću količinu pjenila od 140 m3
(2 x 70 m3) preostala količina će se čuvati u bačvama.

3.1.4. Način proračuna

Proračuni protoka i rezervi će biti izređeni pomoću tabela iz Dodatka VIII.
Proračun rezerve pjenila će biti urađen sa maksimalnim ubrizgavanjem od 6%.
3.1.5. Pokretna oprema
Projektovanje pokretne opreme nije dio usluga PI – Technip.

3.2. Opšte protivpožarne instalacije

3.2.1. Opšti dio

Ove instalacije su smještene na rasteru broj 6 u blizini postojećih instalacija, a

podrazumijevaju:
- 1 zgradu vatrogasnog spremišta
- 1 rezervoar protivpožarne vode (rezerva prema propisu ili ugovoru)
- 2 rezervoara za pjenilo
- 1 vatrogasnu pumpnu stanicu

3.2.2. Zgrada vatrogasnog spremišta

Zgrada će biti izgrađena u dva niova i imaće ukupnu povrišnu (prizemlje + 1 sprat) od 1200
m2.
Biće predviđena za:
- 15 osoba u 4 smjene
- 24 osobe preko dana
- 9 osoba službe sigurnosti
- 5 osoba službe ZNR i HTZ
- 3 administratorke

3.2.3. Pumpna stanica

3.2.3.1. Broj pumpi i jedinični protok
U zavisnosti od ukupnog protoka definisanog u tački 3.1.2.1. biće instalisan potreban broj
pumpi.
3.2.3.2. Karakteristike
Pumpe su predviđene za paralelan rad i imaće karakteristike uklopive sa postojećim
pumpama – tačka 2.3.1.2. – koje služe ka o rezervne.

3.2.3.3. Pogon pumpi

Pumpe u novoj pumpnoj stanici će biti na elektro pogon

3.2.3.4. Priključci za testiranje

Broj priključaka za testiranje novih pumpi biće prema tabeli aneksa 7 koja definiše broj
priključaka ovisno od kapaciteta pumpi.
3.2.4. Rezervoari
3.2.4.1. Rezeve vode
Ovaj rezevoar će imati korisni kapacitet jednak rezervi prema tački 3.1.2.2. i biće povezan sa
postojećim rezervoarom.
To će biti rezervoar sa fiksnim krovom, klasične konstrukcije od čelika. Biće opremljen sa
opremom ili prključcima predviđenim u Dodatku IV. Račun za zaštitu od leda biće proveden
na +4 °C sa -21 °C.

3.2.4.2. Rezevoar za pjenilo

Rezerva predviđena prema tački 3.1.3.3. biće podjeljena u dva cilindrična horizontalna
rezervoara.
Ovi rezervoari će biti projektovani od čelika i biće opremljeni opremom i priključcima
predviđenim u Dodatku VI.
Biće provjereno da pjenilo LW čije su osnovne karakteristike date u Dotatku II ne zahtjeva
unutrašnji zaštitni premaz.
Ovi rezevoari će biti grijani zimi pratećim grijanjem – parom niskog pritiska.
Uslovi proračuna:
- unutrašnja temperatura +10 °C
- vanjska temperatura - 11 °C

Treba provjeriti:
- sa vanjskom temperaturom -21 °C
- unutrašnja temperatura ≥ 0 °C

3.3. Protivpožarna nreža

3.3.1. Koncepcija
Protivpožarna mreža za nove instalacije biće proširenje postojeće hidrantske mreže. Glavni
cjevovodi će slijediti trasu postojećih puteva i novih puteva koji će se napraviti.
Različita oprema ove mreže (cijevi, zasuni...) će biti u skladu sa Posebnim propisom za
cjevovode RP 5601 N.00.1300.01.
Principi mreže i različiti neophodni pritisci i protoci su dati na nacrtu Dodatak IV.

Napomena: Za terminal RNB za protok od 2000 m3/h predviđen je pritisak od 12 bara na

granici rafinerije.

3.3.2. Zaštita od zamrzavanja

3.3.2.1. Nadzemna mreža
Svi nadzemni dijelovi mreže moraju biti prazni, a poslije upotrebe moraju se potpuno
isprazniti.
3.3.2.2. Podzemna mreža
Na svim dijelovima cjevovoda koji nemaju pražnjenej njihova gornja ili bočna izvodnica će
biti udaljena od tla više od 0,6 m
- od ivice puteva
- od ivice zaštitnog bazena

3.3.2.3. Oprema
Mreža će biti opremljena:
a) livenim hidrantima, tipa protiv zaleđivanja – prema izboru RNB. Njihov raspored će biti
prema Dodatku IV.
b) petlje su prerađene na svakom čvoru zasunima koji su smješteni u šahtu. Volanima se može
prići poslije otvaranja poklopca šahta.
c) različiti ogranci (hlađenje itd...) će biti pregrađeni zasunima koji su smješteni u šahtovima.
Volani zasuna su iznad tla. Pražnjenja nadzemnih dijelova neće biti u šahtu već pored zida
zaštitnog bazena.

3.3.2.4. Napomena
Protivno baznom projektu instalacije za hlađenje neće se izvesti sa dva odvojena mjesta na
hidrantskoj mreži, već samo sa jednog mjesta koje će se pažljivo odrediti.
LPG instalacija za hlađenje će se moći aktivirati sa dva odvojena mjesta.

3.4. Skladište LPG

3.4.1. Principi
Protivpožarna zaštita skladišta LPG se sastoji iz:
- stabilne instalacije
- mobilnih sredstava za prvu intervenciju velikog kapaciteta.
3.4.1.1. Pod stabilnom instalacijom se podrazumijeva sistem hlađenja sfera koji obuhvata:
- instalaciju za hlađenje protiv insolacije
- intalaciju za hlađenje u slučaju požara a sastoji se iz:
- cjevovoda koji je priključen sa dva mjesta na hidrantsku mrežu
- prstenova sa mlaznicama za raspršivanje vode.
Princip je izložen u Dodatku VI.

3.4.1.2. Mobilna sredstva za gašenje

Od mobilnih sredstava za gašenje koristiće se:
- prenosni i prevozni aparati
- vatrogasna vozila

3.4.2. Protivpožarna voda

3.4.2.1. Napajanje

Sistem za hlađenje će se napajati iz hidrantske mreže.

Radni pritisak u slučaju požara neće nikada biti manji od 8 bara eff u nivou tla.

3.4.2.2. Bilans
Ukupni protok vode za najnepovoljniji slučaj požara u jednoj sferi je suma protoka potrebnih
za hlađenje:
- čitave površine sfere u plamenu
- čitave površine sfera iz skupine
Skupinu rezervoara za LPG čine nadzemni sferni rezervoari čiji ukupni kapacitet ne prelazi
3000 m3.

Jedinični minimalni protok vode biće 10 l/min/m2 tlocrtne površine rezervoara pri čemu 50%
kapaciteta vode služi za zaštitu od insolacije, a ukupni kapacite vode za hlađenje rezervoara u
slučaju požara.

3.4.2.3. Rezerve
Za hlađenje sfera obezbijediće se minimalna rezerva vode od 2 sata.

3.4.3. Stabilna instalacija za hlađenje

Principi na osnovu kojih će se izvesti stabilna instalacija za hlađenje su dati u Dodatku VI.

Tip mlaznice koji će se primjeniti, njihov broj te osnovni parametri za dimenzionisanje

cjevovoda prikazani su u dodatku XI.

3.4.4. Mobilna sredstva za gašenje

3.4.4.1. Sredstva za prvu intervenciju

Za gašenje požara u pumpaonama koji pripadaju skladištu LPG-a koristiće se prenosni i/ili
prevozni aparati za gašenje.
Njihov tip i broj odrediće se u zavisnosti od slijedećih kriterija:
- klase požara
- požarnog opterećenja
- površine

Način određivanja je prikazan u Dodatku XII.

Za gašenje požara na sferama koristiće se aparati za gašenje požara kapaciteta punjenja od
50 kg suhog praha i to:
- za jednu sferu – jedan aparat
- za skupinu od dvike sfere – jedan aparat

3.4.4.2. Sredstva velikog kapaciteta

Sredstva velikog kapaciteta koja će se koristiti će sačinjavati vatrogasna vozila sa suhim
prahom.

3.5. Skladište zapaljivih tečnosti grupe I, II i IIIA

3.5.1. Principi
Protivpožarna zaštita zapaljivih tečnosti grupe I, II i IIIA će se izvesti prema principima
Dodatka VII a sastojaće se iz:
- stabilne instalacije
- polustabilne instalacije
- mobilnih sredstava gašenja za prvu intervenciju velikog kapaciteta.
3.5.1.1. Stabilna instalacija
Pod stabilnom instalacijom se podrazumijeva sistem za hlađenje rezervoara raspršenom
vodom koji se sastoji iz:
- cjevovoda koji je priključen na hidrantsku mrežu
- prstenova sa mlaznicama za raspršivanje vode

3.5.1.2. Pod polustabilnom instalacijom se podrazumjeva sistem za gašenje rezervoara

teškom pjenom posredstvom vatrogasno vozila sa rezervom pjenila koji je priključen na:
- hidrantsku mrežu
- cjevovod za napajanje generatora pjese koji su fiksirani na rezervoarima.
3.5.1.3. Od mobilnih sredstava za gašenje koristiće se:
- prenosni i prevozni aparati za gašenje požara
- vatrogasna vozila koja su opremljena:
- topom za pjenu
- mlaznicama za pjenu
3.5.2. Protivpožarna voda
Sistam za hlađenje i posredno sistem za gašenje će se napajati iz hidrantske mreže.
Radni pritisak u slučaju požara neće nikada biti manji od 8 bara eff na nivou tla.
3.5.2.2. Bilans
Ukupni protok vode za najnepovoljniji slučaj požara na jednom rezevoaru je suma protoka
potrebnih za:
- hlađenje rezervoara u plamenu
- hlađenje rezervoara u zaštitnom bazenu
-hlađenje svih rezervoara van zaštitnog bazena na udaljenosti manjoj od 5R rezervoara u
plamenu – Dodatak VII.
- gašenje rezevoara – pjena
- gašenje zaštitnog bazena – pjena

Rezervoaru u plamenu se hladi samo plašt bez obzira na tip krova.

Rezervoaru sa plivajućim krovom se hladi samo plašt.
Rezervoaru sa fiksnim krovom se hladi plašt i krov.
Jedinični protoci vode za hlađenje i gašenje su dati u tabeli 1 i 2, Dotatak VIII.
3.5.2.3. Rezerve
Rezerve vode i pjenila odrediće se prema minimalnom vremenu za hlađenje i gašenje pomoću
tabele 3, Dodatak VIII.
3.5.3. Stabilna instalacija za hlađenje
Principi na osnovu kojih će se izvesti stabilna instalacija za hlađenje dati su u Dodatku VII.
Lokacja zasuna za aktiviranje sistema će biti smještena na pristupačnom mjestu vodeći
računa o smjeru vjetra.
Tip mlaznice koji će se primjeniti, njihov broj te osnovni parametri za dimenzionisanje
cjevovoda dati su u Dodatku XI.
3.5.4. Polustabilna instalacija za gašenje
Principi na osnovu kojih će se izvesti polustabilna instalacija za gašenje dati su u Dodatku
VII.
Položaj priključka za vatrogasna vozila biće na pristupačnom mjestu vodeći računa o smjeru
vjetra.
Minimalan broj generatora za pjenu u zavisnosti od prečnika rezervoara je dat u tabeli 4,
Dodatak VIII.
3.5.5. Mobilna sredstva za gašenje
3.5.5.1. Prevozni i prenosni aparati za gašenje
U zoni skladišta pumpaone će biti opremljene prenosnim ili prevoznim aparatima za gašenje.
Neophodnost da se postave aparati za gašenje u blizini rezervoara će ispitati RNBB prije
početka eksploatacije.
Tip i broj aparata odrediće se u zavisnosti od slijedećih kriterija:
- klase požara
- požarnog opterećenja
- površine
Način određivanja je prikazan u Dodatku XII.
3.5.5.2. Vatrogasna vozila i bacači pjene
Za gašenje rezervoara će se predvidjeti vatrogasno vozilo vodeći računa o potrebnom
protoku otopine, vremenu gašenja i kapacitetu rezervoara za pjenilo vatrogasnog vozila.
Broh vatrogasnih vozila i bacača pjene za gašenje požara u zaštitnom bazenu biće određeni
prema potrebnom protoku vodeći računa o slijedećim uslovima:
- raspoloživim hidrantima obzirom na smjer vjetra
- pristupnim putevima
- kapacitetu snabdjevanja vatrogasnih vozila pjenilom.

3.6. Zaštita postrojenja

3.6.1. Principi
Zaštita svakog postrojenja je zamišljena tako da operatori imaju na raspolaganju pri prvoj
intervenciji prevozna i fiksna sredstva za gašenje požara.
3.6.1.1. Fiksna sredstva priključena na protupožarnu mrežu obuhvataju:
- hlađenje vodenom maglom vertikalne cilindrične opreme, kolona i posuda temperature
manje od 230 0C.
- hlađenje posuda ukapljenog gasa (uključujući i pentan) ukupnog kapaciteta ≥10m3.
- zavjese raspršene vode tipa ekran namjenjenih da se izoluju razni dijelovi postrojenja, a
naročito kompresori za gas.
3.6.2. Fiksna sredstva priključena na mrežu pare obuhvataju:
- paru za gašenje požara u unutrašnjosti peći
- na pojedinim sigurnosnim ventilima koji nisu spojeni na sistem baklje, na njihovom
ispušnom cjevovodu uvodiće se para radi smanjenja koncentracije eksplozivnih plinova.
- prstenove za izbacivanje pare na prirubnice reaktor i izmjenjivača:
- čija je temperatura veća od temperature samopaljenja – obično ≥300 0C.
- u prisustvu vodonika (≥30%) u produktima pod pritiskom ≥10 bara,
- pod jakim pritiskom (≥30 bara)
- Bacači pare biće postavljeni na najpogodnijim mjestima tako da mogu dosegnuti opremu
koja nije zaštićena stabilnim instalacijama (voda ili para).
3.6.1.3. Mobilna sredstva će uglavnom sačinjavati prenosni ili prevozni aparati za gašenje
požara postavljeni na najpogodnija mjesta. Izbor tipa i sadržaja mobilnih sredstava biće u
skladu sa klasom požara i potrebnim količinama.
3.6.2. Vatrogasna voda
3.6.2.1. Snabdijevanje
Stabilni sistemi za gašenje postrojenja će se snabdjevati vodom iz postojeće ili modifikovane
zatvorene mreže oko postrojenja.
Ogranci će omogućavati snabdijevanje svakog postrojeanj bilo s sjevera ili s juga.
Radni pritisak u slučaju požara neće nikada biti manji od 8 efektivnih bara na nivou tla.
Potrošnja vatrogasne vode se izračunava zavisno od potrebnog protoka za:
- postrojenje koje zahtijeva najveći protok vode za hlađenje kolona i aktiviranjem vodene
zavjese
- za zaštitu okoline ali minimum 220 l/sec (800 m3/h)
3.6.2.2. Stabilni sistem za raspršenu vodu
Principi koji se primjenjuju za hlađenje raspršenom vodom dati su na nacrtu Aneksa IX.
a) Hlađenje kolona, posuda
Protok vode koji se predviđa neće biti manji od 10 l/min/m2 površine koja se štiti. Nosači koji
su vatrosalno izolovani ne spadaju u površinu koja se štiti vodom.
Prsten će napajati mlaznice koje će štititi vrh vertikalne opreme.
Unutrašnji prečnik raspršivača neće biti manji od 6 mm. To će biti raspršivači "otvorenog"
tipa sa polusfernom projekcijom. Nastojaće se da se izabere samo jedna dimenzija otvora –
eventualno dvije.
Protok svakog raspršivača biće podešen zavisno od minimalnog pritiskaa najnepovoljnijeg
raspršivača uzimajući u obzir pad pritiska u sistemu i pritisak od 8 efektivnih bara na početku
kolektora.
Najniži pritisak u najnepovoljnijem raspršivaču će biti ≥1,5 efektivnih bara.
Broj raspršivača biće određen tako da se podijeli potreban protok vode protok raspršivača. U
slučaju kada proračun pokazuje da je rastojanje između raspršivača suviše veliko i/ili kada
njihov mlaz ne prekriva kompletni površinu koja se štiti, rastojanje će biti smanjeno a protok
vode povećan da bi se moglo napajati više raspršivača nego je bilo predviđeno u početku.
Njihov broj nikada neće biti manji od tri.
Prečnici cjevovoda će biti određeni uzimajući u obzir potreban protok i srednju brzinu od
3m/sec. Za posljednje prave dijelove cjevovoda dužine ≤ 10m prihvatljiva je brzina od ≤ 5
m/sec.
Napajanje opreme jednog postrojenja će se ostvariti preko grupisanih cjevovoda ubodenih
samo na jednom mjestu koje je pažljivo odabramo i logično postavljeno za osoblje koje će
intervenisati.
b) vodene zavjese koje formiraju ekran
Protok vode koji se predviđa neće biti manjiod 2m3/h/m po dužnom metru kolektora za vodenu
zavjesu koja formira ekran. Te vodene zavjese će biti postavljene:
- duž cijevnog mosta na nivou prvog gornjeg nivoa cjevovoda,
- po obimu nastrešnica kompresora (ako je potrebno ispitati slučaj po slučaj).
Unutrašnji prečnik raspršivača neće biti manji od 6 mm. To će biti raspršivači otvorenog tipa
koji stvaraju ekran. Biće odabrana samo jedna dimenzija otvora ovog tipa.
Protok svakog raspršivača biće podešen vodeći računa o pritisku od 8 efektivnih bara u
kolektoru.
Broj raspršivača će biti određen dijeleći potreban protok vode sa protokom jednog
raspršivača. U slučaju da proračun pokaže da je rastojanje između raspršivača veće od 3,5 m
broj raspršivača će se povećato, a samim tim povečaće se i protok vde za napajanje više
raspršivača nego što je bilo teoretski predviđeno.
Prečnici cjevovoda biće određeni vodeći računa o:
- potrebnim protocima
- srednjoj brzini od 3 m/s za posljednje prave dijelove dužine ≤ 10 m, brzina ≤ 5 m/s je
prihvatljiva.
- minimalnom pritisku od 3,5 bara kod najnepovoljnije smještenog raspršivača.
Napajanje sistema za vodenu zavjesu će se vršiti otvaranjem zasuna koji je smješten na
najpovoljnijem mjestu pored drugih zasuna za aktiviranje sistema za hlađenje.
3.6.3. Mreža pare
3.6.3.1. Napajanje
Jedina pogodna para sa odgovarajućim protokom je para srednjeg pritiska (VM-12/16 bara;
T 240/280 °C). Ona će se primjeniti za opremu koja ima stabilnu instalaciju za gašenje
požara (peći, izmjenjivači, reaktori). Bacači pare će biti priključeni na mrežu pare niskog
pritiska (VB – 2/4 bar; T=160/220 °C).
Cjevovodi pare sa kojima manipuliše osoblje biće izolovano radi zaštite osoblja, izuzev
cjevovoda za distribuciju pare.
3.6.3.2. Para za gašenje peći
Svaka peć će posjedovati sistem za distribuciju pare koji će biti u skladu sa preporukama
proizvođača. Taj sistem će se aktivirati preko zasuna za brzo otvaranje koji je smješten iza
protupožarnog zida čije će se mjesto pažljivo odabrati.
3.6.3.3. Para za sprječavanje požara
Lista aparataa koji će se štititi će biti izrađena prema kriterijima koji su definisani u tački
3.6.1.2.; neophodne informacije (priroda produkata, pritisak, temperatura itd) će biti date u
dokumentu "Analiza opasnosti" predviđen posebnim propisima 5601 N 00.00.13.91. Zone
opasnosti od eksplozije, tačka 4.1.
Aparati će biti precizirani na PCF-u "POŽARA", izvedbeni detalji cjevovoda će se dati na
PCF-u "PARE", a nosiće referencu dokumenta PCF "POŽARA".
Protok pare koji će se uzeti u obzir biće 48 kg/h po m3 voumena određenog na nacrtu Anexa
IX.
3.6.3.4. Bacači pare
Ova oprema će biti smještena na rastojanju 15 m od opreme koja se ne štiti stabilnim
instalacijama (voda i para) i uglavnom pored mjesta gdje se mogu pojaviti izlivanja zapaljive
tečnosti.
Ona se sastoji od:
- fleksibilnog crijeva dužine 15 m priključenog na mrežu pare brzom spojkom od Ø1",
- bacači pare sa ručicom i mlaznicom za paru koje su termički izolovane
- specijalnih nosača koji omogućavaju da se smota fleksibilno crijevo.

3.7. Bitumen
Za gašenje požara bitumena predviđena je:
- hidrantska mreža sa odgovarajućim brojem hidranata,
- aparati za prvu intervenciju (suhi prah),
- vatrogasna vozila (pjena/ prah) velikog kapaciteta.

3.8. Pretakalište autocisterni

3.8.1. Principi
Protivpožarna zaštita autopretakališta se sastoji od:
- stabilnih instalacija
- mobilnih sredstava za gašenje.
3.8.1.1. Pod stabilnom instalacijom se podrazumijeva sistem za hlađenje autocisterni sa
mogućnošću priključivanja vatrogasnog vozila u cilju produkcije pjene preko iste instalacije,
ako je to potrebno.
3.8.1.2. Od mobilnih sredstava za gašenje će se koristiti:
- prenosni i prevozni aparati
- vatrogasna vozila.

3.8.2. Pretakalište autocisterni LPG-a

3.8.2.1. Protivpožarna voda
a) napajanje
Sistemi za hlađenje će se napajati iz hidrantske mreže.
Radni pritisak u slučaju požara neće nikada biti manji od 8 bara eff na nivou tla.
b) bilans
Ukupni protok vode za najnepovoljniji slučaj požara ne jednoj od cisterni je suma protoka
potrebnih za:
- hlađenje cisterne u plamenu
- hlađenje susjednih priključenih cisterni.
Jedinični protok vode za hlađenje cisterne u plamenu i hlađenje susjednih priključnih cisterni
je 10 l/min/m2 tlocrta cisterne.

c) rezerve
Obezbjediće se rezerve vode u trajanju od 2 sata.
3.8.2.2. Stabilne instalacije
Principi na osnovu kojih će se izvesti stabilna instalacija za hlađenje i vodenu zavjesu dati su
u Dodatku X.
Sistem za hlađenje će se aktivirati samo sa jednog mjesta. Položaj zasuna za aktiviranje
sistema će biti na pristupačnom mjestu vodeći računa o smjeru vjetra.
Tip mlaznice koji će se primjeniti, njihov broj te osnovni parametri za dimenzionisanje
cjevovoda su u Dodatku XI.
3.8.2.3. Mobilna sredstva za gašenje
Ukupan broj prenosnih aparata za gašenje požara kapaciteta punjenja 9 kg suhog praha
zavisiće od:
- požarnog opterećenja
- površine koja se štiti.
Udaljenost između dva aparata ne treba da bude veća od 15 m, Dodatak XII.
Za vrijeme pretakanja postaviće se uz priključenu cisternu najmanje po jedan prevozni aparat
za gašenje požara kapaciteta punjenja od najmanje 50 kg suhog praha.
Za gašenje razvijenih požara (druga intervencija) koristiće se vatrogasna vozila.
3.8.3. Pretakalište autocisterni zapaljivih tečnosti grupe I, II i IIIA
3.8.3.1. Protivpožarna voda
a) napajanje
Sistemi za hlađenje će se napajati iz hidrantske mreže.
Radni pritisak u slučaju požara neće nikada biti manji od 8 bara eff na nivou tla.
Otopina će se stvarati posredstvom vatrogasnog vozila za pjenu koje je preko dovoljnog
broga priključaka spojeno na instalaciju za hlađenje.
b) Bilans
Ukupni protok vode za najnepovoljniji slučaj požara na jednoj od cisterni je suma protoka za:
- hlađenje cisterne u plamenu
- hlađenje susjednih priključenih cisterni
- gašenje.
Jedinični protok vode za hlađenje cisterne u plamenu i hlađenje susjednih priključenih
cisterni je 10 l/min/m2 tlocrta cisterne.
Protok za gašenje pjenom će biti osiguran mobilnim sredstvima velikog kapacitata koja su sa
jedne strane spojena preko hidranata, a s druge strane na instalaciju za hlađenje.

c) Rezerve
Obezbjediće se rezerve vode u trajanju od 2 sata.

3.8.3.2. Stabilne instalacije

Principi na osnovu kojih će se izvesti stabilne instalacije za hlađenje i vodenu zavjesu dati su
u Dodatku X.
Sistem za hlađenje će se aktivirati samo sa jednog mjesta. Zasun za aktiviranje sistema će biti
na pristupačnom mjestu vodeći računa o smjeru vjetra.
Tip mješovitih mlaznica (voda + pjena) koji će se primjeniti, njihov broj te osnovni parametri
za dimenzionisanje cjevovoda dati su u Dodatku XI.

3.8.3.3. Mobilna sredstva za gašenje

Ukupni broj prenosnih aparata za gašenje kapaciteta punjenja od 9 kg sugog praha će ovisiti
od:
- požarnog opterećenja,
- površine koja se štiti.
Aparati će se postaviti tako da udaljenost između dva aparata nije veća od 15 m, Dodatak
XII.
Za vrijeme pretakanja postaviće se uz priključenu cisternu najmanje jedan prevozni aparat za
gašenje požara, kapaciteta punjenja od najmanje 50 kg suhog praha.
U rejonu pretakanja, postaviće se na pogodnom mjestu najmanje jedan mobilni bacač pjene
kapaciteta od 2000 l/min pri pritisku od 8 bara eff.

3.8.4. Pretakalište autocisterni bitumena

3.8.4.1. Protivpožarna voda
a) Napajanje
Pretakalište bitumena će biti obezbjeđeno sa hidrantskom mrežom i odgovarajućim brojem
hidranata – Dodatak X.
Radni pritisak, u slučaju požara, neće nikada biti manji od 8 bara eff.
b) Bilans
Ukupni protok vode za najnepovoljniji slučaj požara ne jednoj od cisterni ili instalaciji
pretakališta je suma protoka za :
- hlađenje svih susjednih priključenih cisterni,
- gašenje cisterne u plamenu.
Jedinični protok vode za hlađenje susjednih priključenih cisterni je 10 l/min/m2 tlocrta
cisterne.
Za hlađenje i gašenje koristiće se mobilna oprema. Vidjeti tačku 3.8.4.2.
c) Rezerve
Obezbijediće se rezerva vode u trajanju od najmanje 2 sata.
3.8.4.2. Mobilna sredstva za gašenje
Ukupni broj prenosnih aparata kapaciteta punjenja od 9 kg suhog praha će ovisiti od:
- požarnog opterećenja,
- površine koja se štiti.
Prenosni aparati će se postaviti tako da idaljenost između dva aparata nije veća od 15 m –
Dodatak XII.
Za vrijeme pretakanja postaviće se uz priključenu cisternu najmanje jedan prevozni aparat za
gašenje požara, kapaciteta punjenja od najmanje 50 kg suhog praha.
Za gašenje i hlađenje razvijenih požara (druga intervencija) koristiće se vatrogasna vozila i
topovi.

3.9. Pretakalište vagon cisterni

3.9.1. Principi
Protivpožarna zaštita vagon pretakališta se sastoji iz:
- stabilnih instalacija,
- mobilnih sredstava za gašenje.

3.9.1.1. Pod stabilnom instalacijom se podrazumjevaju sistemi za hlađenje vagona sa

mogućnošću priključivanja vatrogasnog vozila u cilju produkcije pjene preko iste instalacije
ako je potrebno.
3.9.1.2. Od mobilnih sredstava za gašenje će se koristiti:
- prenosni i prevozni aparati,
- vatrogasna vazila.

3.9.2. Pretakalište vagon cisterni LPG-a

3.9.2.1. Protivpožarna voda
a) Napajanje
Sistemi za hlađenje će se napajati iz postojeće ili modifikovane hidrantske mreže.
Radni pritisak u slučaju požara neće nikada biti manji od 8 bara eff. na nivou tla.

b) Bilans
Ukupni pritisak vode u slučaju požara na priključenoj cisterni je suma protoka potrebnih za:
- hlađenje priključene cisterne u plamenu
- hlađenje svih priključenih cisterni (ako je predviđeno istovremeno punjenje više cisterni),
- hlađenje prve napunjene i prve prazne cisterne do priključenih cisterni – Dodatak X.

Jedinični protok vode za hlađenje priključene cisterne u plamenu, svih susjetnih priključnih
cisterni, prve prazne i pune cisterne je 10 l/min/m2 tlocrta cisterne.
Napomena: Bez bacača

c) Rezerve
Obezbjediće se rezerve vode u trajanju od 2 sata.

3.9.2.2. Stabilne instalacije

Principi na osnovu kojih će se izvesti stabilna instalacija za hlađenje dati su u Dodatku X.
Sistem za hlađenje će se aktivirati samo sa jednog mjesta postavljenog između 35 i 50 m od
mjesta koje se štiti.
Zasuni za aktiviranje sistema će biti smješteni na pristupačnom mjestu vodeći računa o
smjeru vjetra.
Tip mlaznice koji će se primjeniti, njihov broj te osnovni parametri za dimenzionisanje
cjevovoda su dati u Dodatku XI.
3.9.2.3. Mobilna sredstva za gašenje
Ukupan broj prenosnih aparata za gašenje požara kapaciteta punjenja od 9 kg suhog praha
će ovisiti od:
- požarnog opterećenja,
- površine koja se štiti.
Postaviće se tako da udaljenost između dva aparata nije veća od 15 m – Dodatak XII.
Za vrijeme pretakanja postaviće se uz priključenu cisternu najmanje jedan prevozni aparat za
gašenje požara, kapaciteta punjenja od najmanje 50 kg suhog praha.
Za gašenje razvijenih požara (druga intervencija) koristiće se vatrogasna vozila.
3.9.3. Pretakalište vagon cisterni zapaljivih tekućina gruše I, II i IIIA
3.9.3.1. Protivpožarna voda
a) Napajanje
Sistem za hlađenje će se napajati iz hidrantske mreže.
Radni pritisak u slučaju požara neće nikada biti manji od 8 bara eff na nivou tla.
Otopina će se stvarati posredstvom vatrogasnog vozila za pjenu koje je preko dovoljnog broja
priključaka spojeno na instalaciju za hlađenje.

b) Bilans
Ukupan protok vode u slučaju požara na priključenoj cisterni je suma protoka potrebnih za:
- hlađenje priključene cisterne u plamenu
- hlađenje svih priključenih cisterni (ako je predviđeno istovremeno punjenje više cisterni),
- hlađenje prve napunjene i prve prazne cisterne do priključenih cisterni,
- gašenje.
Jedinični protok vode za hlađenje priključne cisterne u plamenu, svih priključenih cisterni i
prve prazne i pune cisterne je 10 l/min/m2 tlocrta cisterne.
Protok za gašenje pjenom će biti osiguran mobilnim sredstvima velikog kapaciteta koja su sa
jedne strane spojena preko hidranata, a sa druge strane na instalaciju za hlađenje.
3.9.3.2. Stabilna instalacija
Principi na osnovu kojih će se izvesti stabilna instalacija za hlađenje i vodene zavjese dati su
u Dodatku X.
Sistem za hlađenje će se aktivirati samo sa jednog mjesta. Zasuni za aktiviranje sistema će
biti smješteni na pristupačnom mjestu vodeći računa o smjeru vjetra.
Tip mješovite mlaznice (voda/ pjena) koji će se primjeniti, njihov broj i osnovni parametri za
diomezionisanje cjevovoda dati su u Dodatku XI.
3.9.3.3. Mobilna sredstva za gašenje
Ukupni broj prenosnih aparata za gašenje požara kapaciteta punjenja od 9 kg suhog praha
ovisiće od:
- požarnog opterećenja,
- površine koja se štiti.
Aparati će se postaviti tako da udaljenost između dva aparata nije veća od 15 m – Dodatak
XII.
Za vrijeme pretakanja postaviće se uz priključenu cisternu najmanje jedan prevozni aparat za
gašenje požara, kapaciteta punjenja od najmanje 50 kg suhog praha.
3.10. Zgrade
3.10.1. Principi
Protivpožarna zaštita će obuhvatiti:
- građevinske mjere zaštite – preventiva
- unutrašnju hidrantsku mrežu
- hidrantsku mrežu

- mobilna sredstva za gašenje

- fiksne instalacije za CO2
Da li će sve ili samo neka od navedenih instalacija i sredstava biti primjenjeni zavisiće od
tipa i namjene objekta.
3.10.1.1. Građevinske mjere zaštite
Građevinske mjere zaštite od požara i ekplozije (vatrootpornost, konstrukcija, požarni zidovi,
sigurnosni izlazi itd.) biće obuhvaćeni u građevinskim projektima zgrada.
3.10.1.2. Unutrašnja hidrantska mreža
Sistem unutrašnje hidrantske mreže će se napajati iz mreže pitke vode, a sastojaće se iz:
- priključaka
- razvodne mreže za armaturom,
- hidrantskog ormarića sa odgovarajućim crijevom i univerzalnom mlaznicom.
Unutrašnja hidrantska mreža će biti pod stalnim pritskom. Najniži pritisak na hidrantu koji se
nalazi na najnepovoljnijem mjestu je ≥ 3.0 eff bara.
Rastojanje između zidnih hidranata odrediće se tako da se cjelokupan prostor koji se štiti
pokriva mlazom vode, vodeći pri tome računa da je dužina crijeva 15 m, a dužina kompaktnog
mlaza do 5 m max.
Zidni hidranti će se, u principu, smjestiti u hodnicima, pored stepeništa.
Kolektor će se dimenzionisati tako da je uvijek moguć rad dva hidranta.
Najmanji kapacitet za jedan hidrant je 150 l/min.
Principi na osnovu kojih će se izvesti unutrašnja hidrantska mreža dati su u tački 3.10.1.2. i
Dodatku XIII.
3.10.1.3. Hidrantska mreža
Zgrada će biti zaštićena spolja postojećom ili novom hidantskom mrežom koja je definisana u
tački 2.3.1.3. i 3.3. sa nadzemnim hidrantima definisanim u tački 3.3.2.3.
Rastojanje (L) nadzemnog hidranta od zida zgrade je 5≤ L ≤35.
Rastojanje između hidranata neće biti manje od 50 m*.
Postaviće se min. dva hidranta tako da budu zadovoljena spomenuta rastojanja.
3.10.1.4. Mobilna sredstva za gašenje
Od mobilnih sredstava za gašenje koristiće se:
- prenosni i prevozni aparati za gašenje požara
- vatrogasna vozila.

3.10.2. Kontrolna sala

3.10.2.1. Kontrolna sala postrojenja
Za prvu intervenciju koristiće se prenosni i prevozni aparati za gašenje požara.
Tip aparata (suhi prah, CO2, itd) kapacitet punjenja te broj aparata odrediće se u zavisnosti
od:
- klase požara,
- požarnog opterećenja,
- površine prostorije.

Dodatak XII
Za drugu intervenciju (razvijeni požari) koristiće se:
- hidrantska mreža sa hidrantima, ukoliko se može upotrijebiti voda za gašenje požara (gdje
nema električnih instalacija),
- vatrogasna vozila.

3.10.2.2. Kontrolna sala za off-site

Za kontrolnu salu off-site koristiće se identične mjere zaštite kao i za kontrolnu salu
postrojenja.

3.10.2.3. Podstanice
Osnovne karakteristike podstanica su:
- Podstanica "Postrojenje"
- prenosni odnos transformatora ~ 6/0,4 kV;
- nominalna snaga 8 x 1,6 MVA
- Podstanica "Bitumen"
- prenosni odnos transformatora ~ 6/0,4 kV;
- nominalna snaga 2 x 1,6 MVA
Podstanica "Off-site"
- napon ~0,4 kV
- snaga ~ 200 ÷ 300 KVA.
S obzirom da snaga energetskih transformatora i elektropostrojenja ne prelazi 10 MVA po
jednici upotrijebiće se mobilna sredstva za gašenje.
Za prvu intervenciju koristiće se prevozni i prenosni aparati.
Tip aparata (suhi, CO2, itd), kapacitet punjenja te broj aparata odrediće se u zavisnosti od:
- klase požara,
- požarnog opterećenja,
- povrišine prostorije.
Dodatak XII.
Za druge intervencije koristiće se vatrogasna vozila.

3.10.3. Vatrogasno spremište

Broj prostorija, kvadratura i namjena svake prostorije vatrogasnog spremišta su definisani u
tački 3.2.2.
Za zaštitu vatrogasnog spremišta od požara koristiće se za prvu intervenciju:
- prenosni i prevozni aparati,
- unutrašnja hidrantska mreža.

Za drugu intervenciju koristiće se:

- hidrantska mreža,
- vatrogasna vozila.

3.10.3.1. Prenosni i prevozni aparati

Tip aparata (suhi prah, CO2, itd) kapacitet punjenja te broj aparata odrediće se u zavisnosti
od:
- klase požara,
- požarnog opterećenja,
- površine prostorije.
Dodatak XII
3.10.3.2. Unutrašnja hidrantska mreža
Vatrogasno spremište će imati najmanje 2 zidna hidranta po spratu i minimum 2 za prizemlje.

3.10.3.3. Hidrantska mreža

Prema tački 3.10.1.3.
3.10.3.4. Vatrogasna vozila
Za gašenje razvijenih požara (druga intervencija) upotrijebiće se vatrogasno vozilo.

3.10.4. Upravna zgrada

Za upravnu zgradu koristiće se identične mjere zaštite kao i za vatrogasno spremište ukoliko
RNBB nema posebnih zahtjeva.
3.10.5. Zaštita posebnih prostorija
3.10.5.1. Posebne prostorije će biti zaštićene sa instalacijom za otkrivanje i automatsko
gašenje sa CO2, a to su:
- prostorije arhive
- prostorije automatske telefonske centrale.

3.10.5.2. Razmještaj
Da bi se smanjili rizici, ove prostorije ne bi trebalo da budu smještene u slijedeće objekte:
- kotlovnice
- trafostanice
- kuhinju restorana preduzeća
Ako ne, one će biti izolovane zidom čija je vatrootpornost min. 2 sata.

3.10.5.3. Principi zaštite

Instalacije za otkrivanje i automatsko gašenje sa CO2 će biti instalacije za zaštitu cjelokupne
zapremine (potpuna zaštita).
Zahtjevana količina CO2 po jedinici volumena će se mijenjati u zavisnosti od ukupnog
volumena, od 0,7 do 1,00 kg/m3(0,7 za ukupnu zapreminu veću od 2000 m3; 1,00 za ukupnu
zapreminu manju od 100 m3).
Optimalno vrijeme trajanja prekrivanja prostorije će biti 1 minut i ono neće ni u kom slučaju
preći 2 minuta.
Sve instalacije, ventilacije, klimatizacije, uređaji za zagrijavanje treba da se automatski
isključe na uključivanje alarma.
3.10.5.4. Dijelovi instalacije
Instalacija će se sastojati iz:
a) rezerve CO2 koja je smještena u bocama ili u hlađenom rezervoaru ako je potrebni
kapacitet veliki,
b) uređaja za uključivanje koji će biti mehanički, pneumatski ili električni. U svim slučajevima
postojaće ručno uključivanje,
c) mreža za distribuciju podrazumijeva cjevovode, zasune za kontrolu i distribuciju.
Cjevovodi će biti dovoljnog prečnika da bi se izbjeglo naglo prigušivanje koji bi reduciralo
protok sa formiranjem suhog leda.
d) difuzori pažljivo smješteni tako da se izbjegne da ulaz CO2 ne izazove vrtloženje zapaljivog
materijala,
e) Zvučni alarm koji je različit od uobičajenih signala – tempiran na 30 sekundi da osoblje
može da se evakuiše iz prostorije prije izbacivanja CO2.

Dodatak I - Simboli
Dodatak II Fizičko hemijske karakteristike pjenila
RNBB raspolaže pjenilima sljedećih karakteristika:
Nicerol
Specifična težina 1,144/ 20 °C
Sedimentacija 0%
PH 6,7
Viskozitet 7,8 CSt/ 20 °C
Stinište - 15 °C
Ledište - 15 °C
Faktor ekspanzije 6
Vrijeme raspadanja 7 min 18 sec
Doziranje 4%

Foamit LTD
Specifična težina 1,143/ 20 °C
Sedimentacija 1,5 %
PH 6,8
Viskozitet 11 CSt/ 20 °C
Stinište - 13 °C
Ledište - 13 °C
Faktor ekspanzije 6
Vrijeme raspadanja 5 min 3 sec
Doziranje 5%

Expirol – za srednju i tešku pjenu

Specifična težina 1,000/ 20 °C
Sedimentacija 0%
PH 7,3
Viskozitet 9,53 CSt/ 20 °C
Stinište - 15 °C
Ledište - 15 °C
Faktor ekspanzije 7,5/56
Vrijeme raspadanja 7 min 17 sec
Doziranje 3%

Tutogen U30
Specifična težina 1,1,28/ 20 °C
Sedimentacija 0,2 %
PH 6,8
Viskozitet 11,7 CSt/ 20 °C
Stinište - 15 °C
Ledište - 15 °C
Faktor ekspanzije 5
Vrijeme raspadanja 2 min 57 sec
Doziranje 5%

Light water "LW"

 Specifična težina 1,033/ 20 °C
Sedimentacija
PH
Viskozitet 8 CSt/ 20 °C
Stinište - 9 °C
Ledište
Faktor ekspanzije 7 ÷ 11
Vrijeme raspadanja
Doziranje 6%

Suhi prah
RNBB raspolaže sa potrebnim suhim
prahom za zaštitu svojih instalacija.

Dodatak III Karakteristike mobilne opreme

Bacači pjene
Broj
Protok otopine 1600/ 2000 l/ min
Pritisak 5/8 bara
Protok pjene
Domet 50/65 m

Vatrogasna vozila za vodu i pjenu

Marka Mercedes
Rezervoar za vodu 3000 l
Rezervoar za pjenilo 600 l
Pumpa za vodu
Tip pogona
Protok 3000 l/min
Pritisak 8 bara
Priključci
- usis 1 x Ø110
- potis voda
- potis otopine 4 x Ø 75
Doziranje pjenila
Top na pasareli
- tip
- protok vode ili otopine 2400 l/min
- domet vode
- protok pjene
Prenosni bacači pjene
- protok otopine 200 l/min
- protok pjene
- domet
- broj
- dužina 8000 mm
- širina 2500 mm
- visina 3200 mm
- visina od tla 300 mm
- težina praznog 9000 kg
- težina punog 13000 kg
Vozilo za pjenu
Marka FIAT
Rezervoar pjenila 3500 l
Pumpa za vodu
- tip pogona
- protok 3000 l/min
- pritisak
- Priključci
- usis 1 x Ø110
- potis vode
- potis otopine 12 x Ø 75
Doziranje pjenila
Top na pasareli
- tip
- protok vode ili otopine
- domet vode
- protok pjene
- domet pjene

Mobilne mlaznice za pjenu

- protok otopine
- protok pjene
- domet
- broj
- dužina 8000 mm
- širina 2300 mm
- visina 3000 mm
- visina od tla 200 mm
- težina praznog 6850 kg
- težina punog 11000 kg

Kamion za prah
Marka FIAT
Rezerve praha 1500 kg

Top za prah na pasareli

- protok 40 kg/sec
- domet

Ručni bacači na vitlu

- protok 5 kg7sec
- domet
- dužina crijeva
- broj
Pumpe za vodu
- tip pogona
- protok 3000 l/min
- pritisak
- priključci
- usis 1 x Ø110
- potis vode 4 x 75

Mobilna mlaznica za vodu

- protok
- pritisak
- broj
- dužina 7000 mm
- širina 2300 mm
- visina 3300 mm
- visina od tla 200 mm
- težina praznog 7300 kg
- težina punog 10000 kg

Kombinovano vozilo pjenilo – prah

Marka FAP
Rezerve praha
Agens za propulziju
Rezerve vode 4000 l
Rezerve pjenila 2000 l
Pumpa za vodu
- tip pogona
- protok 5000 l/min
- pritisak 8 bara
- priključci
- usis 2 x Ø 110
- potis vode
- potis otopine
Doziranje pjenila

Top za pjenu na pasareli

- tip
- protok vode ili otopine 2400 l/min
- domet vode
- protok pjene
- domet pjene 50 m

Top za prah na pasareli

- protok 20/40 kg/sec
- domet
- dužina 8000 mm
- širina 2500 mm
 - visina 3500 mm
- visina od tla 350 mm
- težina praznog 13400 kg
- težina punog 22000 kg

Dodatak IV - Procesna šema

Za opštu procesnu šemu protivpožarne zaštite uzeće se nacrt 5604.S.67.00.20.01. u zadnjoj

reviziji.
Dodatak V
Kriva karakteristike pumpi

Protok pumpe m3/h 114 170 227 340÷450 568 681÷795 908÷1022
Broj priključaka za 2 3 4 6 8 12 16
testiranje
L≤5m 4" 6" 6" 8" 8" 10" 12"
Ø kolektora
L>5m 6" 8" 8" 10" 10" 12" 14"
Ø kolektora
Dodatak VI
Napomena A: Ako se ne može postići rastojanje L staviće se protivpožarni zid, ali to rješenje
će se maksimalno izbjegavati.

Napomena 1. Broj segmenata na prstenu za hlađenje će se odrediti tako da je omogućena

laka demontaža. Minimalan broj segmenata je 2.
Dodatak VII
Hladiće se:
- T5 – rezervoar u plamenu.
- T4, T7 – rezervoari smješteni djelimično ili potpuno u fiktivnom cilindru 5R izvan zaštitnog
bazena.
- T2, T3, T6 – rezervoari u zaštitnom bazenu.

Pjena:
- T5 – rezervoar u plamenu
- Zaštitni bazen sa rezervoarima T2, T3, T5, T6.
Napomena:
1. Ako se ne može postići rastojanje L staviće se protivpožarni zid, ali to rješenje treba
maksimalno izbjegavati.
2. Broj segmenata na prstenu za hlađenje će se odrediti tako da je omogućena laka
demontaža. Minimalan broj segmenata je 2.

Dodatak VIII
Procjena protoka i propisane rezerve
Tabela 1 – Količine za hlađenje
Tip rezervoara Hlađenje plašta Hlađenje krova
Fiksni krov 1,2 l/min/m2 0,6 l/min/m2
Plivajući krov 1,2 l/min/m2
Horizontalni cilindrični 1,6 l/min/m2
rezervoari

Tabela 2 – Protok otopine

Klasifikacija Rezervoar sa fiksnim Rezervoar sa Zaštitni bazen (3)
zapaljivih tečnosti krovom (1) plivajućim krovom
I 4 l/min/m2
II 4 l/min/m2 20 l/min/m2 (2) 1,6 l/min/m2
IIIA 4 l/min/m2
Napomena 1.
Uzeće se tlocrtna površina rezervoara

Napomena 2.
Površina koja će se razmotriti je onaj kružni prostor između krova i plašta, za rezervoare
zaptivene kružnim zaptivačima (typical tube seal). Rezervoari zaptiveni sa pantografom i
papučom (typical shoe seal) razmatraće se kao rezervoari sa fiksnim krovom (količine i
povrišina).

Napomena 3
Površina koja se uzima u obzir je površina zaštitnog bazena (mjerena na najudaljeniju
ivicu zaštitnog bazena) umanjena za tlocrtnu površinu svih rezervoara koji se nalaze u
zaštitnom bazenu.
Tabela 3 – Rezerve vode
Vrijeme primjene protoka iz Tabela 1 i 2
Klasifikacija
zapaljivih Minimalno vrijeme gašenja (otopina) Minimalno vrijeme
tečnosti hlađenja
Rezervoar Rezervoar Horizontalni Zaštičeni Rezervoar Susjedni
sa fiksnim sa cilindrični bazen u plamenu rezervoari
krovom plivajućim rezervoari
krovom
 I 55 min
II 30 min 10 min 55 min 15 min 120 min 120 min
IIIA 30 min

Tabela 4 – Broj generatora pjene

Rezervoari sa fiksnim krovom
Prečnik ≤8m ≤ 18 m ≤ 25 m ≤ 32 m ≤ 40 m ≤ 45 m ≤ 52 m > 52 m
rezervoara
Broj generatora 1 2 3 4 5 6 7 8

Tabela 5 – Broj generatora pjene

Rezervoari sa plivajućim krovom
Prečnik ≤ 17 ≤ 25 m ≤ 33 m ≤ 42 m ≤ 50 m ≤ 58 m ≤ 66 m
rezervoara m
Broj generatora 2 3 4 5 6 7 8

Za principijelnu šemu protivpožarne zaštite pretakačkih mjesta uzeće se nacrt 5604

S.67.00.20.02 u zadnjoj reviziji.

Proračun broja mlaznica za hlađenje i vodenu zavjesu – dimenzionisanje cjevovoda

1. Mlaznice za hlađenje
1.1. Primjena
Mlaznice će se primjeniti za hlađenje:
- kolona
- balona
- rezervoara sa tečnostima grupe I, II i IIIA
- rezervoara za LPG
- hlađenje auto i vagon cisterni za LPG i tečnosti grupe I, II i IIIA

1.2. Tip mlaznice

Unutrašnji prečnik raspršivanja neće biti manji od 6 mm. To će biti raspršivač otvorenog tipa
sa polusfernom projekcijom. Tendencija je da se izabere samo jedna dimenzija otvora – dvije
su prihvatljive.

1.3. Protok
Protok svakog raspršivača će biti podešen zavisno od minimalnog pritiska najnepovoljnijeg
raspršivača, uzimajući u obzir pad pritiska u sistemu i pritisak od 8 bara eff na početku
kolektora.
Najniži pritisak na najnepovoljnijem raspršivaču će biti ≥ 2,5 bara eff.
1.4. Broj raspršivača
Broj raspršivača će biti određen tako da se podijeli potreban protok vode sa protokom
raspršivča. U slučaju kad proračun pokazuje da je rastojanje između raspršivača suviše
veliko i/ ili kada njihov mlaz ne prekriva kompletnu površinu koja se štiti, rastojanje će biti
smanjeno, a protok vode povećan da bi mogao napajati više raspršivača nego je bilo
predviđeno u početku. Njihov broj neće nikad biti manji od tri (3).

2. Mlaznice za vodenu zavjesu

2.1. Primjena
Mlaznice koje formiraju vodenu zavjesu će se primjeniti u postrojenjima.

2.2. Tip mlaznice

Unutrašnji prečnik raspršivača neće biti manji od 6 mm.
To će biti raspršivači otvorenog tipa koji formiraju ekran.
Biće izabrana samo jedna dimenzija ovoga tipa.

2.3. Protok i pritisak

Protok svakog raspršivača biće podešen zavisno od minimalnog pritiska najnepovoljnijeg
raspršivača, uzimajući u obzir pad pritiska u sistemu i pritisak od 8 bara eff na početku
kolektora.
Najniži pritisak na najnepovoljnijem raspršivaču će biti ≥ 3.5 bara eff.

2.4. Broj raspršivača

Broj raspršivača će biti određen dijeljenjem potrebnog protoka vode sa protokom jednog
raspršivača.
U slučaju da proračun pokaže da je rastojanje između raspršivača veće od 3,5 m broj
raspršivača će se povećati, a samim tim će se povećati i protok vode za napajanje više
raspršivača nego što je teoretski bilo predviđeno.

3. Parametri za određivanje prečnika cjevovoda

Prečnici cjevovoda će se odrediti vodeći računa o:
- potrebnim protocima
- srednjoj brzini od 3 m/sec za poslednje prave dijelove dužine ≤ 10 m, brzina od 5 m/s biće
prihvatljiva.

Određivanje vatrogasnih aparata

1. Način određivanja tipa i broja vatrogasnih aparata
1.1. Određivanje sredstva za gašenje – agensa

Prema definiciji klasa požara – poglavlje 1, tačka 1.4. i na osnovu Tabele 1 ovog dodatka
odabraće se najefikasnije sredstvo za gašenje – polivalentni suhi prah ili CO2.

1.2. Određivanje broja aparata

Broj aparata će se odrediti na osnovu specifičnog požarnog opterećenja i Tabele 2 ovog
dodatka.
1.2.1. Specifična požarna opterećenja
Specifičnp požarno opterećenje je funkcija težine materijala koji učestvuje u procesu gorenja,
kalorične moći materijala i ukupne površine na kojoj se taj materijal(i) nalazi:
∑ 𝐺i ∗ 𝐻i
𝑃i =
𝑆
Pi – specifično požarno opterećenje [kJ/m2]
Gi – težina materijala [kg]
Hi – kalorična moć materijala [kJ]
I – index elementarne jedinice

Objekti i prostorije se svrstavaju u slijedeće kategorije:

- nisko požarno opterećenje do 1 GJ/m2
- srednje požarno opterećenje do 2 GJ/m2
- visoko požarno opterećenje preko 2 GJ/m2

Pod visokim požarnim opterećenjem smatraće se:

- postrojenja
 - pumpne stanice zapaljivih tečnosti
- utakališta zapaljivih tečnosti
- rezervoarski prostor zapaljivih tečnosti
- laboratorije i sl.

Tabela 1
Suhi prah S Ugljen dioksid CO2
Prenosni aparati Prevozni aparati Prenosni Prevozni aparati
Klasa aparati
požar S S S S S S S S S S S CO CO CO CO2 CO2 CO2
a 1 2 3 6 9 12 25 50 100 150 250 2 2 2 10 30 2x30
kg kg kg kg kg kg kg kg kg kg kg 2 3 5 kg kg kg
kg kg kg
A Primjenjuje se sa uspjehom Iznimno za manje površinske požare
B Najbolje Za manje požare u zatvorenim
prostorijama
C Najbolje Za manje požare u zatvorenim
prostorijama
D Samo specijalan prah NE
E Najbolje Najbolje

Tabela 2
Specifično Površina prostorije [m2]
požarno 50 100 150 200 300 400 500 750 1000 1500 2000 3000 4000 5000 6000
opterećenje
Nisko 2 2 3 3 3 4 4 5 6 7 8 10 12 15 18
Srednje 2 3 3 4 5 6 8 10 12 14 16 20 25 30 36
Visoko 3 4 5 6 7 8 10 12 15 19 24 35 47 59 70

- kao jedinični aparati u tabeli 2 uzimaju se S 9 kg i CO2 5 kg.

- za uredske prostorije do 150 m2 minimum 2 aparata, a na svakih daljnjih 300 m2 po 1
aparat.

Napomena: Polovina sredstava za gašenje će se predvidjeti u aparatima kapaciteta 9 kg

(prenosni aparati); druga polovina će biti predviđena u aparatima većeg kapaciteta, ali svi
aparati kapaciteta većeg od 50 kg će se računati samo kao aparati od 50 kg (mobilni aparati).

Primjer:
Postrojenje zapaljivih tečnosti grupe I, II i IIIA je na površini od 5000 m2.
- klase požara B i E – otvoreni prostor – suhi prah
- požarno opterećenje – visoko
- za 5000 m2 potrebno je 59 aparata S 9 kg –
Tabela 2
- broj prenosnih aparata je 59/2 = 29,5 – usvajamo 30
- broj prevoznih aparata je 30 x 9 = 270 kg suhog praha, odnosno 270/50 = 5,4.
Usvojeno 6 aparata od 50 kg suhog praha.

Dodatak XII

Unutrašnja hidrantska mreža sa zidnim hidrantima

Zidni hidrant – karakteristike

Bruto težina 13,5 kg
Visina 500 mm
Širina 500 mm
Dubina 142 mm
Dužina cijevi Ø 52 15 m
The standard that covers fire service mains including hydrants is NFPA 24. Fire pumps
are covered in NFPA 20 and tanks for the storage of fire protection water is covered in
NFPA 22. However, these standards won't provide you information on amount of
hydrants needed or water demand required