Professional Documents
Culture Documents
1.predavanje
Težište proučavanja
je prometni fenomen, telekomunikacijske usluge i mrežni sustavi kojima se obavlja
prijenos različitih oblika informacija (govorni, podatkovni, višemedijski)
Promet
Temeljni cilj
Disciplinarno
sustavsko gledište
gledište
n
Prometni
sustav
1
Sustavski pristup općenito sadrži sljedeće koraka :
I. Identifikaciju objekta ili pojave (predmeta proučavanja) kao relativno izoliranog dijela
okruženja (veće cjeline)
VI. Ako se ne može naći zadovoljavajuće rješenje na toj razini sustava prelazi se na višu
razinu (gdje promatrani sustav postaje podsustav)
Međuorganizacijska
razina
ciljevi rezultati
Organizacijska razina
Upravljanje i odlučivanje
Podrška
Razina tehničkih
komponeneti
2
Telekomunikacijski sustav promatra se kao tehnološki sustav čija se svrha iskazuje u
korisničkom okruženju (a ne unutar tehničkog okruženja).
PVM = C • T
gdje je:
T – vrijeme uporabe
3
Prometni volumen- svakog dijela telekomunikacijske mreže i čitave mreže mora biti dostatan za
kvalitetno posluživanje korisničkih zahtjeva uz respektiranje kriterija racionalnosti i cjenovne
prihvatljivosti.
n
PVM C s t s
s 1
komunikacija (KOM)
telekomunikacija (TK) i
TP TK KOM
4
Različiti aspekti proučavanja kompleksa komunikacija i telekomunikacija
Upravljanje mrežom NM
Komutacijska
podmreža
Pristupna Pristupna
LAN
podmreža podmreža
Transmisijska podmreža
5
• Transmisijski linkovi odnosno spojni vodovi (trunks) povezuju čvorišta pri čemu se rabe
različiti mediji (bakreni, svjetlovodni, radio) i odgovarajuća elektronička oprema,
(multipleksori, regeneratori i dr.).
Prostorna dostupnost
6
Transparentnost
-Vremenska
-Semantička
Kašnjenje
Slabljenje:
x(t) y(t)
Ampl(y) < Ampl(x)
τx disperzija τy > τx
Uslužna uporabljivost
( noviji koncept)
7
2.predavanje
● teleusluge
8
Prema zakonskoj regulativi podjela TK usluga uključuje (kombinira) više kriterija podjele
(point-to-point i radiodifuzijske usluge, javne/privatne, usluge nepokretna ili pokretne
mreža ...)
I I
Mreža
Teleusluge
Kod ISDN-a osnovna noseća usluga naziva se 64 kbit/s unrestricted.- to znači da mreža
može prenositi bilo koji vrstu digitalnog koda.
ISDN omogućava tri vrste nosivih usluga s modom prijenosa komutirani kanal:
● 64 kbit/s neograničeno
9
● paketni mod po D-kanalu, 9.6 kbit/s.
"Distributive S"
I I
Mreža
Teleusluge
Dodatne usluge
Dodatne usluge mogu biti realizirane:
10
Primjer za dodatne usluge jesu:
poziv na čekanju,
Prosljeđivanje poziva
besplatni poziv,
televoting,
VAS :
Usluge dodatne vrijednosti (VAS) usko su vezane uz osnovne teleusluge i predstavljaju
njihovo obogaćenje u smislu ponude pohranjenog informacijskog sadržaja (information
databases). VAS se tretiraju kao “extra service” i naplaćuju po posebnoj tarifi.
● voice mailbox
● e-mail (x-400)
● video-on-demand
11
Interaktivne usluge- dvosmjerna komunikacija (transfer informacija) pri čemu jedan
i/ili drugi sudionik sam odlučuje kad će uspostaviti poziv, kad će prekinuti i sl. Tipičan
primjeri jesu:
● klasična telefonija,
● Videokonferencija
● voice-mailbox,
● distribucija radio i
● TV programa
Kod usluga klasične distribucije radio i TV programa primatelj ne može birati vrijeme i sadržaj
informacije. Novije VAS usluge koje to omogućuju (video-on-demond) imaju obilježja
interaktivne (retreival) usluge.
12
-istraživanje
-potreba i zahtjeva korisnika
komunikacijske
potrebe specifični teleusluge mrežni
korisnika zahtjevi i VAS kapaciteti
13
telepristup ljudima (razmjena govorne informacije, videokonferencija i dr.)
kašnjenje (delay)
Iz naznačenih parametara mogu se dalje izvoditi tehnički parametri koji se razrađuju kroz
“fundamentalne tehničke planove” (FTP):
-fiksni
-mobilni,
14
-bežični (cordless) na ograničenom području.
● Rezidencijalni (domaćinstva)-
Rastući udijel podatkovih usluga, mobilni pristup i nove VAS usluge putem Interneta bitno
mijenjaju klasične parametre prometnih izvora i kategorizaciju korisnika. Za razliku od
prosječnog trajanja telefonskog razgovora koji iznosi 2-3 minute, Internet pozivi su u prosjeku
desetak puta dulji i imaju drukčiju razdiobu tijekom dana uz faktor koncentracije KGPS ~ 12% do
15%.
15
manji poslovni korisnici
multinacionalne kompanije.
Eksterna kontrola
(regulativa, ugovori)
Noseće mreže
(PSTN, ISDN, GSM, ...)
3.predavanja
Slika!!!
Zbog karakteristika masovnog posluživanja i nužne tehničke normizacije,
telekomunikacijske usluge ne mogu biti kreirane za pojedinačnog korisnika, nego su nužno,
tipizirane.
Noseće mreže
(PSTN, ISDN, GSM, ...)
16
Ocjena uspješnosti procesa razvoja telekomunikacijske usluge temelji se na mjerenju (procjeni)
dispariteta između:
Očekivana Specifikacija
usluga usluge
Percipirana Performance
usluga usluge
17
“inteligenciji mreže”
SS2 SS3
TS1 TS2
(FDM, TDM) snop od TS3
m-
T kanala T
(j) SS1 SS4 (k)
T - korisnički terminalski uređaj
SS - komutacijski sustav (čvorište)
TS - transmisijski sustav (kabel s multipleksnom FDM ili
TDM opremom)
18
B2
Mem. Mem.
B1
Adaptacija korisničke informacije i prijenos zajedničkom transportnom
(SDH) mrežom
Adaptacija korisničke informacije do razine prijenosa elektromagnetskim signalima provodi se
u više koraka, odnosno kroz više slojeva. Izvedba mrežnih funkcija kojima se ostvaruje
adaptacija za prijenos, te učinkovit, zaštićen i kvalitetan prijenos podrazumijeva složeno
hijerarhijsko strukturiranje, odnosno slojevitost mrežne arhitekture. U novije vrijeme u
telekomunikacijskom rječniku rabi se izraz transportna mreža u značenju moderne upravljive
mreže za prijenos različitih oblika informacija primjenom napredne transmisijske tehnike (SDH i
svjetlovoda). Koncept transportne mreže znači da jedna zajednička transportna osnovica
poslužuje različite oblike prometa (telefonski, telefaksni, podatkovni i dr.), odnosno transportna
mreža funkcionira kao “jezgra mreže” za različite noseće mreže: PSTN, ISDN, PLMN i dr.
Multipleksiranje
Upotrebljava se zbog reduciranja transmisijskih troškova-nekoliko kanala na istoj ruti dijeli
zajednički transmisijski medij (kao npr. optičku nit) Standardizirane multipleksne hijerarhije.
Sva tri standarda se baziraju na digitalnom govornom kanalu 64 kbit/s dobivenim PCM
tehnikom.
PDH
125 mikrosekundi je su rezultat uzimanja uzoraka pojedinog govornog kanala 8000 puta
u sekundi (8 000 Hz) tj 1/8000 =125*10-6 sekundi
(Signalizacijski Sustav No.7-SS7) može koristiti bilo koji slot osim slota 0.
19
sedam od osam bitova je transparentno kroz mrežu i zbog toga je osnovni kapacitet za
podatkovnu komuikaciju 56 kbit/s.
SDH
ITU-T standard SDH predstavlja ekstenziju američkog standarda sinkrone optičke mreže
SONET (Synchronous Optical Network). Ključne prednosti SDH su:
20
C-12 (2 Mb/s)
C-2 (6 Mb/s)
VC – 12 (2,240 Mb/s)
VC – 2 (6,848 Mb/s)
VC – 3 (48,960 Mb/s)
VC – 4 (150,336 Mb/s)
TU (tributerijska jedinica)
AU (administrativna jedinica)
21
Nekoliko VC-ova može biti pakirano u veće virtualne kontejnere na koje se također dodaje POH
(path overhead) i zajedno sa informacijama za kontrolu i nadzor nazvanom zaglavlje sekcije-
section overhead (SOH) formiraju tzv.transportni modul
Struktura okvira za osnovni modul STM-1 može se prikazati kao dvodimenzionalna matrica od 9
redova i 270 stupaca (čiji je svaki element l bajt). Iz toga slijedi da je u trajanju okvira od 125 μs
kapacitet STM-1:
270 9 8 bita
155.520 Mb / s
125 s
MC
TC
GC
ČC
KC
AUTOMATSKO
USMJERAVANJE
FIKSNO
ALTERNATIVNO
HIERARHIJSKO
22
Mjerenje prometa
Svrha mjerenja prometa je:
broju poziva,
23
veličini ukupnog prometa
Objašnjenje kratica
Slika!!!!!!!
Objašnjenje kratica
24
NBLO – broj blokiranih korisnika
LIM je modul linijskog sučelja – ima svoj upravljački sustav i komutacijsko polje i može
funkcionirati kao samostalna kućna centrala ili kao sastavni dio većeg sustava. Dva LIM-a se
mogu spajati direktno (poprečna veza) dok je za veće sustava potreban grupni stupanj.
0,06 Erl
0,06 Erl
0,06 Erl
KC
0,06 Erl
KC Tfc
25
.
.
.
.
promet s poslovnom mrežom (dislocirani dio kućne centrale)
KC
LIM 1 Tfc
LIM 1
Auk PM m a PM
5.predavanje
PRIJENOS NEGOVORNIH INFORMACIJA I DODATNE FUNKCIONALNOSTI
TELEFONSKE MREŽE
Telefonska mreža ponajprije služi kao noseća mreža za telefonsku teleuslugu koja se ostvaruje
komutiranim kanalom pojasne širine 3,1 kHz, odnosno brzinom prijenosa 64 kb/s kod
digitalizirane mreže.
26
Komutacijski sustavi, odnosno telefonske centrale, međusobno su povezani
hijerarhijski.
telefonski aparati,
bežični telefoni,
telefaksni uređaji,
Telefonska mreža PSTN ima najveću dostupnost odnosno razvijenost u odnosu na ostale
point-to-point komunikacijske mreže (Upravo iz tog razloga dijelovi mrežnih kapaciteta
telefonske mreže koriste se za različite negovorne usluge:
prijenos podataka
telefax
pristup Internetu i
27
Funkcionalne značajke PSTN u osnovi su prilagođene govornoj komunikaciji tako da postoji
niz ograničenja u vezi s korištenjem PSTN za negovorne usluge. Zapreke i ograničenja su
ponajprije u sljedećem:
ograničena i fiksna pojasna širina telefonskog kanala (3.1 kHz) ne dopušta veće
brzine digitalnog prijenosa uz prihvatljivi BER
AP AP
M PSTN M
28
Komutirana telefonska mreža koristi kao noseća mreža za prijenos kodirane telefaks informacije.
Mnogi korisnici imaju terminale kojima mogu obavljati i telefonske i telefaksne usluge sa
jednim uređajem
Kao telefaks terminal može poslužiti i osobno računalo koje ima ugrađenu PC-fax
karticu, odnosno odgovarajući program. U tom slučaju telefaks poruke se izrađuju, šalju i
primaju u obliku datoteke (file). Ako se želi slati dokument s papira, tada je uz PC
potrebno imati optički čitač.
asimetričan prijenos
Modem pool
M PSTN M
.......
Internet
Host
M
29
Dial-up pristup Internetu je obično jedini izbor dostupan za većinu ruralnih i udaljenih
područja gdje nije omogućen širokopojasni (broadband) pristup jer je malen broj
stanovnika i zahtijeva.
Modernani dial-up modemi tipično imaju maksimalnu toretsku brzinu 56 kbit/s (koristeći
V.92 protocol),
Telefonski korisnik ostvaruje usluge dodatne vrijednosti (VAS – Value Added Services)
ako njegov poziv ne završava na B-korisniku nego na drugoj opremi priključenoj na
PSTN
30
Davatelj VAS usluga može biti:
mrežni operator
posebni davatelj usluge koji sklapa ugovor s mrežnim operatorom ili dobiva
koncesiju za obavljanje pojedinih usluga.
Tarifiranje VAS usluga obavlja se prema posebnoj (višoj) tarifi i naplaćuje kroz telefonski
račun /impulse.
horoskop,
priče,
glazbu i sl.
Pozivni telefonski broj za pojedinu vrstu usluge (9xx, 060 xxxxxx) prepoznatljivo definira vrstu
usluge i tarifu koja se naplaćuje
Za Za Za Za
31
informacije rezervacije informacije rezervacije
pritisnite 1 pritisnite 2 pritisnite 1 pritisnite 2
Rukovanje porukama
-uključuje skupinu VAS usluga koje mogu biti realizirane u PSTN i drugim mrežama (kao što je
npr. PLMN) s ili bez podrške IN tehnologije.
-Različiti oblici poruka – tekstualnih, govornih, telefaks ili drugih, mogu biti zaprimljene,
uskladištene i odaslane određenom korisniku.
-Govorne poruke u odgovarajućim uređajima (answering machine ili voice mailbox) služe za
informiranje korisnika o stanju poziva, kao zamjena interaktivnoj komunikaciji i dr.
Pomoć telefonistice (telefonista) potrebna je korisniku koji ne zna telefonski broj osobe
koji želi zvati, kad želi osigurati poziv u određeno vrijeme ili kad želi da se poziv tarifira
na određen način.
Rukovanje porukama
-uključuje skupinu VAS usluga koje mogu biti realizirane u PSTN i drugim mrežama
(kao što je npr. PLMN) s ili bez podrške IN tehnologije.
-Različiti oblici poruka – tekstualnih, govornih, telefaks ili drugih, mogu biti zaprimljene,
uskladištene i odaslane određenom korisniku.
32
usluge telefonskog imenika (directory inquires)
Pomoć telefonistice (telefonista) potrebna je korisniku koji ne zna telefonski broj osobe
koji želi zvati, kad želi osigurati poziv u određeno vrijeme ili kad želi da se poziv tarifira
na određen način.
Posljednjih godina učinjeni su znatni napori da se smanje ili uklone problemi nedovoljno
sustavnog (cjelovitog) razmatranja telefonske i računalske tehnologije.
33
centar za operativni nadzor mreže (Network operations)
Komutacija
Pristupna Pristupna
mreža Transmisijski sustavi mreža
Prodaja i
"Customer care"
"Network "Operations
operations" support"
U današnjim uvjetima optimalna ili dovoljno dobra ponuda usluga krajnjim korisnicima
podrazumijeva službu tehnologijskog marketinga koja bi trebala integrirati aktivnosti
upravljanja uslugama i skrbi o korisniku zajedno s drugim instrumentima/aktivnostima
marketinga (promidžbenim aktivnostima, unaprjeđenjem prodaje, određivanjem cijene i
načina plaćanja usluga, i dr.)
po kojoj cijeni i načinu plaćanja (visoka ili niska priključna tarifa, prepaid
ili postpaid)
6.predavanje
34
Osnovne značajke pokretnih ćelijskih sustava
ISDN kompatibilnost,
roaming funkcionalnost,
mobilna stanica,
(PCM) po kabelu
Povezuje BS na MTS
BS Bazna postaja
downlink
Radio link
Prometni (govorni) i kontrolni kanali
Duplex: -uplink
-downlink
Podsustav bazne stanice omogućava vezu između podsustava mobilne centrale i mobilne
stanice. ima kontrolnu jedinicu, radio kabinete, antene i napajanje.
radio-sustava može biti podijeljen u nekoliko elemenata i svaki element može biti analiziran u
odnosu na druge.Osnovni elementi su:
dijeljenje ćelija
36
Budući su u sustavu ograničavajući faktor frekvencijski resursi, "izazov" je poslužiti
maksimalni broj korisnika sa specificiranom kvalitetom sustava. Stoga su osnovna pitanja koja
se postavljaju pred inženjera teleprometa:
Ćelijski koncept
Jedan radio-kanal se sastoji od para frekvencija jedna za svaki smjer prijenosa (full-duplex rad).
Jedna frekvencija f1 koja je upotrijebljena na jednom geografskom području koje se naziva ćelija
sa radijusom pokrivanja R može biti upotrijebljena u drugoj ćeliji sa istim radijusom pokrivanja
na udaljenosti D.
f1 f1
D
Reuse distance
BS1 BSk
dB
Minimalna
razina
signala za
kvalitetan
prijam
Udaljenost
[km]
2 4
ista frekvencija dodijeljena je na dva različita geografska područje.
1
1 3 1 1
4 2
1 2
3 1
2 1 3 4 5
1
6 7 1
q = D/R = 4,6
K = 7
5 9 5
10 8 10 8 B
11 2 11 i B
3 7 3
37
7 B
A
12 1 12
A
4 6 4 6 A
9 5 9
10 8 B
11 B
D/R = 6
K = 12 A
A
K = i2 + ij + j2 = 19
1)
Shift parameters i = 3 , j = 2
Udaljenost na kojoj se ponovno može upotrijebiti ista frekvencija
Minimalna udaljenost na kojoj se ponovno smije upotrijebiti ista frekvencija ovisi o
mnogo faktora kao što su:
visina antene
3,46 R K 4
4,6 R K 7
D
6R K 12
7,55R K 19
Ako sve ćelije emitiraju signal istom snagom tada K raste i udaljenost na kojoj se
ponovna može upotrijebiti ista frekvencija raste. Teoretski veliki K je poželjan. Međutim ukupan
broj dodijeljenih kanala je fiksan. Kada je K prevelik, broj kanala dodijeljenih svakoj od K ćelija
postaje mali. Zadatak koji se nameće, je dakle odrediti najmanji broj K koji će udovoljiti
traženim performansama. Najmanja vrijednost od K je 3, a postiže se postavljanjem parametara
i=1 i j=1 u formuli:
t [Erl] K i2 i j j2
Si
A i 1
T
Mehanizmi prekapčanja
• kada se mobilna stanica nalazi na granici ćelije i jakost signala od mobilne stanice ka
baznoj je mala
• kada mobilna stanica dolazi u područje nepokriveno dovoljno jakim signalom (signal-
strength holes)
Područje gdje je
snaga signala
manja od
dozvoljene
BS
Posebno treba razmatrati takozvano prekapčanje između dvaju sustava, jer poziv može biti
započet u ćelijskom mobilnom sustavu nadziranom od jednog operatera i nastavljen u sustavu
drugog operatera.
Dijeljenje ćelija
39
Razlog cijepanja/dijeljenja ćelija je poboljšanje efikasnosti iskorištenja spektra.Ponovna
upotreba iste frekvencije je jedan koncept a cijepanje ćelija je drugi. Kada veličina prometa u
ćeliji dosegne vrijednost da frekvencijski kanali ne mogu osigurati zadovoljavajući broj poziva
(gubici su veći od dozvoljenih), originalna ćelija može biti podijeljena u manje ćelije. Postoje
dvije vrste tehnika cijepanja ćelija:
permanentno cijepanje
dinamičko cijepanje
D1 G1
E B
G2
D2
G3
D3
B1 E1
B2 E2
B3 E3
F1
D1 A1
C
F2 D2 A2
B
F3 D3 A3
C1 E1 D1
E2
C2 D2
BS ili BTS (Base Transceiver Station) – bazna stanica kojom se ostvaruje radio–
pristup do MS
40
GMSC – Gateway MSC prema drugim mrežama (drugim pokretnim mrežama
PLMN ili fiksnim PSTN/ISDN, PSPDN ...)
Ćelijska mreža ima već u osnovnom rješenju ugrađenu inteligenciju nužnu za:
redovito tarifiranje
• Ki (authentication key)
41
prepaid calls
f
467,5
25
kHz
Downlink
10[MHz]
dupl.
463
razmak [MHz] Jedan
prometni
(duplexni)
kanal
457,5
Uplink
453
[MHz] t
Principi TDMA naznačeni su na slici (za TDMA s 8 govornih kanala preko jednog
frekvencijskog kanala određene pojasne širine)
42
Vrem
enski odsječak (time slot) koji nosi govorni kanal i "zaštitu“ ima dužinu 0,577 ms
omogućuje dostup do korisnika putem jedinstvenog broja (na bilo kojem mjestu)
telefonske usluge
43
2G 2.5G 3G Prva faza Evoluirana 3G
EDGE
POČETAK EKSPLOATACIJE
Brzina prijenosa 57, 6 kbit/ s pri korištenju 4 vremenska odsječka (komutacija kanala)
44
Neposrednost: direktan pristup podatkovni mrežama
GPRS aplikacije
-Komutacija paketa
-Mobilni Internet
-Prijenosna kašnjenja
45
Radio kanali za paketni prijenos
Stanje modela
Događaji koji prevode ovaj sustav iz jednog stanja u drugo su:
Dolasci paketa
Posluživanje paketa
Promjena stanja u više praskovit ili manje praskovit dolazak podatkovnih paketa
46
uređenom četvorkom kako slijedi:
Pri čemu:
ATU graf
47
Ovisnost prosječne propusnosti po korisniku o ukupnom intenzitetu zahtjeva za različite postotke
učestalosti podatkovnih zahtjeva u ukupnom broju zahtjeva
PST graf
Ovisnost vremena boravka paketa (kašnjenje paketa na promatranom izoliranom dijelu mreže) o
ukupnom intenzitetu zahtjeva za različite postotke učestalosti podatkovnih zahtjeva u ukupnom
broju zahtjeva
PLP graf
Osnovan je UMTS Forum. Koncept UMTS-a tretira se više kao ekstenzija GSM-a nego
kao njegova zamjena.
48
Audio/video/data područje (radio i TV sadržaja na zahtjev)
Specifikacija zahtjeva postavljenih pred UMTS može se sagledati kroz nekoliko točaka:
Usluge u UMTS – u
• 3G Release 7-
49
klasa (Traffic Class). Pripadnost usluge/korisnika određenoj prometnoj klasi označava
maksimalnu dozvoljenu alokaciju resursa PLMN-a pojedinom korisniku prema unaprijed
utvrđenom prometnom ugovoru (subscription).
1) konverzacijska
2) pozadinska (background)
3) interaktivna
Svaka od ovih prometnih klasa ima specifične zahtjeve za resursima s obzirom na:
kašnjenje,
Mreža će dozvoliti korisniku korištenje samo onog dijela resursa s obzirom na QoS atribute
prometne klase koji su pozitivno identificiranom korisniku (prema U-SIM kartici) dodijeljeni
u HLR-u (Home Location Register – baza podataka o korisnicima) prilikom ugovaranja
korisničkog (pretplatničkog ili prepaid) odnosa. Podaci o korisničkom odnosu zapisani su na
U-SIM kartici koju je korisnik kupio prilikom sklapanja ugovora s davateljem UMTS usluga,
te u HLR-u davatelja UMTS usluga. Budući da postoje različiti zahtjevi za kapacitetom
resursa u odnosu na vrstu usluge, razvijeni su principi posluživanja koji osiguravaju kvalitetu
usluge kao što je dinamičko dodjeljivanje resursa, koje se bazira na davanju prioriteta
određenim uslugama koje imaju veće kriterije.
UMTS pristupna radio mreža (RAN- Radio Access Network) konceptualno je podijeljena na 4
zone:
50
U indoor područjima UMTS korištenjem TDD (Time Division Duplex) pristupa
omogućuje brzine do 2Mb/s, te može preuzeti funkcije 2G DECT, WLL, te W-PBX
sustava koji postižu znatno manje brzine prijenosa.
korisnika.
Prijemnik prima zbir svih ovih signala, te prema poznatom pridijeljenom kodu regenerira
originalnu informaciju (de-spreading).
Djelovanje s obje strane mora biti sinkronizirano u vremenu, gubitak jednog chipa
znači gubitak cijele korisne informacije.
51
Core Network – jezgra mreže (sadrži UMSC/VLR, HLR, SGSN, GGSN)
UTRAN (UMTS Terrestrial Radio Access Network) UMTS zemaljska radio pristupna
mreža (sadrži RNC, Node B)
52