Komutacija i upravljanje u telekomunikacijskoj mrei Nastavni materijali SVEUILITE U SPLITU SVEUILINI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUNE STUDIJE Split, travanj

2011

Sadraj 1. Prijenos i komutacija informacija............................................ ................. 2 1.1. Osnovne znaajke prijenosa i komutacije kanala........................... 3 1 .2. Osnovne znaajke prijenosa i komutacije paketa........................... 4 2. Komutacijski sustavi......................................................... ......................... 5 2.1. TDM komutacijski sustavi................................................... ............ 5 2.2. Paketski komutacijski sustavi............................... ........................... 7 3. Arhitektura komutacijskih sustava - osnovni funkcijski blokovi.............9 3.1. Funkcijski blok za komutaciju ............................................. ............10 3.1.1. Komutacijska matrica TDM vorita............................. ........10 3.1.2. Paketske komutacijske matrice................................. ...........13 3.1.3. Sinkronizacija............................................. .......................... 15 3.2 Upravljaki funkcijski blok..................... ........................................... 16 3.2.1 Programska podrka komutacijs kih sustava..................... 16 3.2.2 Upravljanje pogrekama sustava.......... ............................ 17 3.2.3. Pouzdanost sustava....................... ................................... 17 3.2.4..Usmjeravanje prometa.............. ........................................ 18 3.2.5. Tarifiranje veza............. ..................................................... 19 4. Funkcije signalizacije....................................................... ................... 20 4.1. Signalizacijski sustavi.................................................... .................. 20 4.1.2. Pristupna signalizacija ........................... ............................. 20 4.1.3. SS7 signalizacijski sustav.............. ...................................... 22 4.1.4. Signalizacija pridruena kanalu C AS................................... 23 4.1.5. SIP protokol.................... ..................................................... 25 5. Upravljanje kvalitetom usluga QoS ........................................... ......... 28 6. Odravanje i upravljanje komutacijskih sustava.................... .............. 30 6.1. Nadzorni sustav OSS........................................................ ............. 30 7. Telekomunikacijski promet................................... .....................................33 7.1. Glavni prometni sat................ ......................................................... 34 7.2. Zaguenje....... ................................................................................ 34 7.3. Jedinica telekomunikacijskog prometa Erlang ........................... .... 35 7.4. Prometni model..................................................... .......................... 36 1

1. Prijenos i komutacija informacija Pri prijenosu informacije od izvorita prema odreditu obavlja se prijenos informaci jskih tokova proces transmisije i usmjeravanje informacijskih tokova prema zahti jevanom odreditu proces komutacije. Proces komutacije podrazumijeva skup svih zah tijeva koje se postavljaju pred komutacijski sustav da bi se mogli uspostaviti el jeni spojni putovi odnosno da bi se informacija na eljeni nain isporuila od izvorita do odredita. Pored ovih osnovnih zahtijeva komutacijski sustav mora zadovoljiti i zahtjeve u pogledu kvalitete ostvarene veze. Proces komutacije podrazumijeva d vije osnovne funkcije funkciju odluivanja odnosno procesiranja korisnikog zahtjeva i funkciju prospajanja. S obzirom na funkcije koje se obavljaju u komutacijskom sustavu razlikujemo: direktne komutacijske sustave (koncentrirano prospajanje i odluivanje) indirektne komutacijske sustave (samo prospajanje) Dva osnovna naina prijenosa informacija kroz telekomunikacijsku mreu su prijenos i nformacija u obliku kanala te prijenos informacija u obliku paketa. U skladu s t im razlikujemo i dva principa komutacije: komutacija kanala (circuit switching) komutacija paketa (packet switching) 2

1.1. Osnovne znaajke prijenosa i komutacije kanala Na osnovu komutacijske informa cije, preko odgovarajuih komutacijskih sustava uspostavlja se spojni put - kanal. Za svaku vezu je potrebno uspostavljanje i raskid spojnog puta odnosno kanala. Drugim rijeima, izmeu korisnika se uspostavlja stalna veza koja traje cijelo vrije me trajanja poziva. U prolosti je spojni put zahtijevao uspostavljanje fizikog spo jnog puta s kraja na kraj veze. Uspostavljeni spojni put je fiksne pojasne irine odnosno na raspolaganju je fiksna brzina prijenosa informacija cijelo vrijeme tr ajanja uspostavljene veze. ak i ukoliko korisnik ne treba takvu pojasnu irinu ona je za njegovu vezu rezervirana. Kod ovakvog naina prijenosa i komutacije najprije se uspostavi spojni put pa onda preko spojnog puta dolazi do razmjene informaci ja izmeu korisnika. Osnovne prednosti ovakvog pristupa prijenosu i komutiranju in formacija su: malo kanjenje, garancija kvalitete usluge. Osnovni nedostaci komutacije kanala su: sve veze iste brzine, pojasna irina rezer virana za jednu vezu se ne moe koristiti za drugu vezu istovremeno, loa iskoristiv ost spojnih vodova. Telekomunikacijske mree s komutacijom kanala dizajnirane su prvenstveno za osigur anje govorne usluge. Komutacijski sustavi s komutacijom kanala jo uvijek su zastu pljeni u dananjim telekomunikacijskim mreama. Na slici dolje, prikazan je primjer komutacije kanala gdje je korisniku dodijeljen kanal pojasne irina 64 kb/s cijelo vrijeme trajanja veze. Zadaa komutacijskog sustava je komutirati kanal sa odreeno g ulaza na odreeni izlaz u skladu sa korisnikim zahtjevom. 3

1.2. Osnovne znaajke prijenosa i komutacije paketa Izvorina poruka, odnosno korisn ika informacija, se na ulazu u mreu dijeli u blokove odgovarajueg formata. Svakom b loku dodaje se upravljaka informacija. Ovako formirani blokovi nazivaju se paketi . Na ovaj nain svaki paket se sastoji od upravljakog dijela (control part) i koris nikog dijela (user part). Upravljaki dio se sastoji od informacije o usmjeravanju odnosno odreditu, informacije potrebne za prijenos paketa te informacije na osnov i koje se blokovi na odreditu spajaju. Informacija o odreditu se u komutacijskom s ustavu analizira te se paket usmjerava prema sljedeem sustavu ili prema korisniku . Prijenosni put svih paketa koji se odnose na odreenu vezu ne mora biti isti odn osno svaki paket moe putovati putem razliitim od puta ostalih paketa prema istom o dreditu. Komutacija paketa ne zahtijeva nuno uspostavljanje spojnog puta prije sla nja paketa. Paketi mogu biti fiksne ili varijabilne duljine to ovisi o koritenoj t ehnologiji za prijenos i komutaciju. Ukoliko su paketi varijabilne duljine, defi nirana se maksimalna duljina paketa pri komutaciji. Kod ovakvog naina prijenosa i komutacije informacija cijela pojasna irina je na raspolaganju za slanje svih pa keta ovisno o zahtijevanoj kvaliteti usluge. Prednosti ovakvog naina prijenosa i komutiranja informacija su: mogunost ponovnog slanja paketa u sluaju pogreke vie ko isnika istovremeno moe koristiti raspoloive resurse uinkovita uporaba resursa paket i imaju alternativne putove do odredita Osnovni nedostatak prijenosa i komutacije paketa vezan je uz osiguranje odnosno garanciju kvalitete usluge QoS (Quality of Services). Stoga se primjenjuju razni mehanizmi pomou kojih se zadovoljava zahtijevana kvaliteta raznih usluga. 4

2. Komutacijski sustavi Dananji digitalni komutacijski sustavi, odnosno komutacijska vorita, u skladu sa nai nom prijenosa i multipleksiranja informacija, se mogu podijeliti na klasine TDM k omutacijske sustave (Time Division Multiplexing Switch) i paketske komutacijske sustave (Packet Network Switch). 2.1. TDM komutacijski sustavi Klasini TDM komutacijski sustavi primjenjuju se pri sinkronom nainu prijenosa informacija i TDM multipleksiranju u tono odreenim vreme nskim trenucima prijenosni resursi dodjeljuju se odreenim prijamnicima odnosno pr edajnicima. Pri prijenosu informacija na ovakav nain, koriste se komutacijska vorit a koja komutiraju vremenske odsjeke odnosno kanale. U TDM komutacijskim sustavima upotrebljavaju se dva principa digitalne komutacije: vremenska komutacija prost orna komutacija Vremenska komutacija se moe obavljati pomou tri metode: isto vremen ski multipleks Memoriranje PCM signala Hibridna metoda Metoda istog vremenskog multipleksa Ulazni standardni multipleksi slau se u zajedn iku sabirnicu koja predstavlja tzv glavni prometni put GPP. Procesom demultipleks iranja iz sabirnice dobivaju se izlazni standardni multipleksi. Metoda memoriranja PCM signala Umjesto glavnog prometnog puta, upotrebljava se j edinstvena centralna memorija koja prihvaa vremenske pozicije svih ulaznih standa rdnih TDM multipleksora. Oitavanjem pozicija iz centralne memorije, na izlazu se formiraju standardni izlazni vremenski multipleksi. Hibridna metoda Hibridna metoda podrazumijeva kombinaciju vremenskog i prostorno g multipleksa. Prostorni multipleks preuzima funkciju usmjeravanja informacijski h tokova. Ovisno o realizaciji prostornog i vremenskog multipleksa razlikujemo S TS metodu (prostor vrijeme prostor) i TST metodu (vrijeme prostor vrijeme). 5

Prijenos informacija kroz komutacijsku mreu je jednostran. Kroz komutacijsku mreu se uspostavljaju dva spojna puta po jedan u svakom smjeru prijenosa informacija. TDM komutacijski sustavi su se jo uvijek zadrali u dijelu javnih telefonskih mrea (PSTN, PLMN) te u dijelu privatnih mrea. Primjer vremenske i prostorne digitalne komutacije Vremenski komutator ili vremenska sklopka sastoji se od govornog spre mnika i upravljakog spremnika. Govorni spremnik slui za privremeno pohranjivanje g ovornih uzoraka gdje svakom kanalu odgovara odreeno mjesto u govornom spremniku. Upravljaki spremnik upravlja oitavanjem govornih uzoraka iz govornog spremnika. Na slici je prikazan vremenski komutator: A B C D A 1 2 3 4 B D A C B D C B A C D A/D D/A govorni spremnik 3 1 4 2 1 2 3 4 upravljaki spremnik Prostorno komutiranje obavlja se kako bi se vremenski odsjeci sa jednog PCM susta va komutirali na drugi PCM sustav. Prostorni komutator sastoji se od matrice ele ktronikih vrata gdje se pojedina vrata otvaraju za odreeni vremenski interval. UPRAVLJAKI BLOK 6

2.2. Paketski komutacijski sustavi Paketski komutacijski sustavi se primjenjuju kod paketskog naina prijenosa inform acija te statistikog multipleksiranja informacija ili asinkronog vremenskog multi pleksiranja. Dva su pristupa komutaciji paketa datagrami i virtualne veze (virtu lani krugovi, putevi, kanali). Ovakva podjela pristupa komutaciji paketa vezana je za ne spojno te spojno orijentirane paketske mree (connection/connectionless o riented). Osnovna razlika je u tome da li se prije slanja korisnike informacije u spostavlja spojni put ili ne. Kod prijenosa datagrama svaki paket putuje neovisn o o prethodnom i svako vorite u mrei odluuje na koji nain e usmjeriti svaki pojedini p aket. vorite donosi odluku o usmjeravanju na osnovu informacija prikupljenih od sus jednih vorita. Paketi sa istim odredinim adresama mogu putovati raznim putovima do o dredita. Na slici dolje, prikazan je pristup komutacije datagrama. Tipian primjer ovakve komutacije je u Internet mrei. 7

Kod prijenosa paketa pomou virtulanih veza prije slanja prvog paketa uspostavlja se virtualni put izmeu izvorita i odredita. Tim virtualnim putem se alju svi paketi. Svaki paket u zaglavlju sadri virtualni identifikator na osnovu kojega vorite usmj erava paket. vorite ne donosi odluku o usmjeravanju paketa tijekom prijenosa paket a ve se odluka donosi prije pri uspostavljanje virtualnog puta. Ovakav nain komuti ranja karakteristian je kod ATM komutacije virtualnih kanala/putova.

Prednosti komutacije datagrama su fleksibilnost kod zaguenja te pouzdanost (ispad jednog vorita ne mora znaajno utjecati na vezu). Prednosti komutacije virtualnih v eza su to nije potrebno procesiranja svakog paketa u voritima te to paketi dolaze is tim redoslijedom kojim su i poslani. Kako bi usmjeravanje paketa bilo to uinkoviti je i bre, vorita razmjenjuju informacije o svom statusu informacije o eventualnim p ogrekama na voritu ili preoptereenju odnosno zaguenju vorita. Paketski komutacijski su tavi su inicijalno bili koriteni za podrku podatkovnim uslugama. Meutim, s trendom konvergencije raznih mrea, paketski komutacijski sustavi postaju dominantni u mod ernim telekomunikacijskim mreama. Kao podrka prijelaznom periodu, dok jo uvijek pos toji potreba za podrkom prijenosa i komutacije kanala, u primjeni su komutacijski sustavi koji podravaju oba naina komutiranja informacija i komutaciju kanala i ko mutaciju paketa. 8

3. Arhitektura komutacijskih sustava - osnovni funkcijski blokovi Kako bi komutacijski sustav mogao obavljati osnovnu zadau; zaprimanje korisnikih i upravljakih informacija, obrada informacija te usmjeravanje, potrebni su sljedei funkcionalni blokovi: ulazi i izlazi komutacijskog sustava, funkcijski blok za k omutaciju, upravljaki funkcijski blok. ulazi/izlazi ulazi/izlazi Komutacijski dio Upravljaki dio Ulazi i izlazi u komutacijskog sustava omoguavaju podrku raznim sueljima te prilago dbu prenesenih informacija sa tih suelja od/prema komutacijskom dijelu vorita kako bi se informacije mogle usmjeravati. Dananja komutacijska vorita podravaju razne tip ove suelja ovisno o podranoj tehnologiji. Primjerice, klasino TDM komutacijsko vorite podrava TDM suelja, paketska komutacijska vorita, u principu, podravaju IP/Ethernet, dok primjerice, komutacijska vorita nove generacije mogu podravati razna suelja; TD M, FR, ATM, IP/Ethernet. Komutacijski dio vorita omoguava prosljeivanje informacija sa odreenih ulaza na odreene izlaze. Komutacijski dio tradicionalnih komutacijskih vorita podrazumijeva TDM vremensko-prostornu komutaciju. Komutacijski dio paketsk ih vorita obavlja komutaciju paketa sa odreenih ulaza na izlaze pomou komutacijske m atrice i pripadnih spremnika. Upravljaki funkcijski elementi su odgovorni za obra du zaprimljenih informacija te upravljanje procesom usmjeravanja i komutiranja. Pored toga, upravljaki elementi nadziru sve elemenata sustava te omoguavaju upravl janje konfiguracijom sustava. Nadalje, odgovorni su za niz dodatnih funkcija ovi sno o tipu komutacijskog sustava. 9

3.1. Funkcijski blok za komutaciju Proces komutiranja informacija unutar komutacijskog vorita obavlja se u komutacijs kom dijelu vorita pomou komutacijske matrice. Komutacijski dio vorita je odgovoran za prosljeivanje informacija sa odreenih ulaza na odreene izlaze kao i za komunikacij u upravljakog dijela vorita sa ulazno/izlaznim elementima. U osnovi razlikujemo kom utacijska vorita sa podsustavom za komutaciju kanala te komutacijska vorita sa podsu stavom za komutaciju paketa. Meutim, postoje izvedbe komutacijskih vorita sa tradic ionalnom komutacijom kanala sa dodatno implementiranim komutacijskim modulima ko ji obavljaju komutaciju paketa. Takoer, mogua je izvedba vorita sa modulima za trans formaciju paketa u kanale kako bi se izvrila komutacija kanala. Na taj nain su pod rane razne pristupne tehnologije i usluge neovisno o nainu prijenosa i komutacije. Pored osnovnih funkcija, komutacijski dio moe biti odgovoran i za dodatne funkci je vorita kao to su primjerice slanje poruka iz jednog izvora prema veem broju odred ita, realizacija konferencijskog poziva (vie od dva korisnika u jednoj vezi) te re alizacija interaktivnih govornih poruka (korisnik aktivno sudjeluje u realizacij i aktiviranja usluge). 3.1.1. Komutacijska matrica TDM vorita Komutacijske matrice zauzimaju sredinje mjesto u komutacijskom voritu. Kod TDM komutacijskih sustava, k omutacijsku matricu ine moduli vremenske sklopke i moduli prostorne sklopke. Ovi elementi su iz sigurnosnih razloga udvojeni, odnosno postoje dvije ravnine podsu stava za komutaciju. Obje ravnine sadre identini skup modula vremenske sklopke i m odula prostorne sklopke. U tradicionalnom Ericsson AXE sustavu ovaj podsustav se naziva Grupni stupanj (GSS - Group Switching Subsystem). Na slici je prikaza bl ok shema Ericsson AXE pristupnog vorita. 10

RSS Grupni stupanj Stupanj za veze i signalizaciju CSS Sustav za upravljanje Podsustav za komutaciju AXE komutacijskog vorita grupni stupanj, sastoji se od mod ula vremenske sklopke TSM i modula prostorne sklopke SPM koji omoguavaju vremensk o-prostorno-vremensku komutaciju kanala. Modul vremenske sklopke TSM upravlja pr ijemom i prijenosom govornih uzoraka. U AXE sustavu za obavljanje vremenske komu tacije potrebna su dva govorna spremnika spremnik za prijenos dolaznih govornih uzoraka SSA i spremnik odlaznih govornih uzoraka SSB. Govorni uzorci se iz dolaz nog PCM linka upisuju u SSA spremnik po redu. Redoslijedom njihovog oitavanja upr avlja upravljaki spremnik CSAB koji je ujedno odgovoran za njihovo uitavanje u SSB spremnik. CSC upravljaki spremnik upravlja logikim vratima modula prostorne sklop ke SPM. Modul prostorne sklopke SPM omoguava prospajanje izmeu raznih TSM-ova i pr ospajanje kroz isti TSM. SPM se sastoji od niza elektronikih vrata ijim otvaranjem upravlja upravljaki spremnik CSC u TSM-u. 11

12

3.1.2. Paketske komutacijske matrice Komutacijski dio vorita u voritima koje obavlja ju komutaciju paketa ine komutacijske matrice te spremnici za pohranu paketa u re d ekanja. S obzirom na smjetaj upravljakih funkcija u komutacijskom voritu, postoje d vije arhitekture: - arhitektura sa centraliziranim upravljanjem - arhitektura sa distribuiranim upravljanjem Arhitektura sa centraliziranim upravljanjem podrazu mijeva sve upravljake funkcije u jednom bloku. Kod ovakve arhitekture, s obzirom na smjetaj spremnika, razlikujemo tri strukture struktura sa ulaznim redovima ekan ja spremnici se nalaze na ulazima, struktura sa izlaznim redovima ekanja spremnic i se nalaze na izlazima, te struktura sa podjelom memorije niz spremnika koji su dostupni svim ulazima i izlazima vorita. Kod arhitekture sa distribuiranim upravljanjem prospajanje i odluivanje se obavlj a u svakoj komutacijskoj matrici neovisno o drugim matricama. kom. matrice i spremnici 13

Na slici je prikazan komutacijski sustav sa distribuiranom arhitekturom gdje su procesi distribuirani po multifunkcionalnim modulima. 14

3.1.3. Sinkronizacija Komutacijska vorita koja podravaju E1/T1, STM-1, STM-4 suelja moraju podravati sinkro nizaciju takta. Da bi komutacijsko vorite moglo obavljati proces komutiranja infor macija potreban je takt koji e meusobno sinkronizirati sustave. Za osiguranje sink ronizma upotrebljava se: lokalna oprema odnosno izvori takta unutar vorita, digita lni prijenosni put odnosno takt iz drugog vorita, vanjska oprema odnosno eksterni izvori takta, primjerice GPS sustav Ovisno o sinkronizacijskim funkcijama u komutacijskim voritima primjenjuje se tri sinkronizacijske metode distribucije takta u mrei: pleziokrona sinkronizacija nad reeno - podreena sinkronizacija (master slave) uzajamna sinkronizacija

Kod metode pleziokrone sinkronizacije svako vorite ima svoj izvor takta neovisno o svim drugim izvorima. Izvori takta u ovim voritima su veoma velike preciznosti. N adreeno podreena sinkronizacija podrazumijeva jedno vorite (master) koje generira ta kt te vorita primaju njegov takt (slave). Master vorite pored osnovnih sadre referent ni izvor takta RCM (Reference Clock Module) i/ili CCM (Cesium Clock Module) koji su velike tonosti. Prednost ove metode je to sva vorita u mrei imaju isti takt. Meto da uzajamne sinkronizacije podrazumijeva da svako vorite ima svoj izvor takta. Sva vorita meusobno razmjenjuju takt odnosno svako vorite prima takt od svih drugih vorit . U svakom voritu proraunava se takt kao prosjena vrijednost svih dobivenih vrijedno sti. Uporaba PTP protokola (Precision Time Protokol - IEEE1588v2) omoguava sinkro nizaciju mrenih elemenata kroz Ethernet/IP mree koje su po svojoj prirodi asinkron e. Pored osiguranja sinkronizacije takta na dananja komutacijska vorita postavlja s e zahtjev za sinkronizacijom tonog vremena. U ovu svrhu uobiajena je uporaba NTP p rotokola (Network Time Protocol). 15

3.2. Upravljaki funkcijski blok Upravljaki dio vorita je odgovoran za pravilno usmjeravanje informacija, administri ranje prometnih podataka te nadzor i upravljanje komutacijskim sustavom. Za real izaciju navedenih funkcija upravljaki dio vorita mora podrati sljedee: ma i upravljanje pohranjenim podacima, nadzor funkcijskog bloka za komutaciju, f unkcije mjerenja i statistike, nadzor sklopovlja vorita te detekcija pogreke i alar miranje, funkcije oporavka sustava, podizanja sustava, punjenje podacima sa priuv nih datoteka, upravljanje funkcijama signalizacije, programske korekcije funkcij e koje omoguavaju unos korekcija, funkcije nadgradnje te implementacije novih pro gramskih podrki, komunikacija ovjeka sa voritem; man-machine suelje. Upravljaki funkcijski blok komutacijskog vorita se sastoji od raznog sklopovlja odn osno modula. Komutacijska vorita sa distribuiranom procesorskom arhitekturom podra zumijeva funkcije raspodijeljene po modulima. Primjerice, to su moduli: moduli z a nadzor i upravljanje komutacijskog dijela, memorijski moduli, moduli za proces iranje specifinih funkcija vorita, moduli za podrku vanjskom nadzoru i upravljanju k onfiguracijom vorita, vrsti disk te optiki disk za pohranu podataka neophodnih za fu nkcioniranje vorita te za pohranu sigurnosnih podataka. Pored navedenog, ovisno o tipu vorita, potrebni su i moduli za podrku dodatnih funk cija. Primjerice, ukoliko vorite posluuje govornu uslugu onda je potreban modul za podrku govornim porukama ili modul za konverziju raznih tipova govornog signala. Sklopovlje upravljakog funkcijskog bloka je obino duplicirano iz sigurnosnih razlo ga. Drugim rijeima u svakom voritu postoje udvojeni moduli sa identinim podranim funk cijama/podacima. 3.2.1. Programska podrka komutacijskih sustava Programska podrka digitalnih komuta cijskih sustava sastoji se od izvrnog programa i baze podataka. Izvrni program sad ri sve logike instrukcije potrebne za izvrenje odreenih funkcija. Izvrni program mora omoguiti operativnost komutacijskom sustavu na svim tokama sustava. Karakteristik e pojedinih toaka sustava smjetene su u bazi podataka. U bazi podataka pohranjene su sve informacije vezane za pojedine toke sustava, informacije za usmjeravanje p rometa (tablice usmjeravanja) kao i ostale informacije nune za obavljanje funkcij a vorita primjerice informacije vezane za korisnike (korisniki registri). 16

3.2.2. Upravljanje pogrekama sustava Pred komutacijske sustave se postavlja zahtj ev za detekcijom i lociranjem pogreki na sustavu. Pogreka se detektira na tri naina : uporabom mehanizma nadzora pojedinog sklopovlja, usporeivanjem podataka koji su pohranjeni na dva identina procesora koji su jedan drugome redudantni, pomou prog rama za testiranje elemenata sustava. Pogreke na sustavu mogu biti uzrokovane sklopovljem i programskom podrkom. Nakon to detektira pogreku, sustav generira alarm. Velike pogreke mogu uzrokovati oteani ra d komutacijskog sustava ili ak potpuni ispad sustava. Pri ovakvim pogrekama inicir aju se mehanizmi automatskog podizanja prilikom ega je mogu automatski oporavak su stava. Ukoliko se automatskim podizanjem sustava ne uspije otkloniti pogreka, pot rebno je podizanje sustava sa priuvnih backup datoteka. 3.2.3. Pouzdanost sustava Ovisno o vanosti pojedinih sklopovskih elemenata odnosn o funkcija koja obavljaju primjenjuju se dva tipa redudancije: princip redudanci je 2N, princip redudancije N+1. Princip redudancije 2N podrazumijeva da svaki modul ima svoj par gdje je jedan m odul aktivan a drugi modul je na ekanju. Ukoliko se na aktivnom modulu dogodi pog reka drugi modul automatski u potpunosti preuzima njegovu funkciju (switchover me hanizam). Ovaj princip se jo naziva hot-stand by ili 1+1 princip. act stdby act stdby 17

Princip redudancije N+1 podrazumijeva grupu modula koji obavljaju iste funkcije dok je jedan modul na ekanju. Ukoliko se dogodi pogreka na bilo kojem od modula ko ji su u grupi, njegovu funkciju automatski preuzima modul na ekanju. act act act stdby 3.2.4. Usmjeravanje prometa Upravljaki funkcijski blok vorita odgovoran je za usmje ravanje informacija prema odreditu. Stoga su u bazi podataka vorita nalaze tablice usmjeravanja na osnovu kojih se pristigle informacije pravilno usmjeravaju prema drugim voritima, uslunim platformama ili korisnikim terminalima. Tablice usmjeravan ja sadre razne adrese koje, ovisno o tipu prometa koji vorite posluuje odnosno podran om signalizacijskom sustavu, mogu biti; korisniki birani brojevi MSISDN, SS7/SCCP adrese, SIP adrese, Diameter adrese i druge. Pored ovakvih tablica usmjeravanja , ovisno o podranom nainu prijenosa informacija, potrebne su i tablice usmjeravanj a na niim slojevima, primjerice IP ili ATM tablice usmjeravanja. Promet sa komuta cijskog vorita se distribuira prema odreditu preko jednog ili vie smjera (skup jedno g ili vie izlaza vorita). Promet se moe distribuirati po principu razdiobe prometa n a vie smjerova ili se moe koristiti princip prioritetnog usmjeravanja. U sluaju dis tribucije prometa na vie smjerova, primjenjuju se razni mehanizmi po kojima se de finira sama razdioba prometa. Prioritetno usmjeravanje podrazumijeva postojanje preferiranog smjera te redudantnog smjera na koji se promet usmjerava u sluaju pr oblema sa preferiranim smjerom. 18

3.2.5. Tarifiranje veza Ovisno o nainu ostvarivanja veze, duljini veze, koritenoj usluzi, zahtijevanoj kvaliteti usluge i slino, komutacijsko vorite mora podrati prav ilno tarifiranje veza. Tarifiranje je proces obrade svake veze s ciljem utvrivanj a naplate. Mogua su dva pristupa tarifiranju: izravno tarifiranje na voritu vorite osnovu brojaa obavlja tarifiranje za svakog korisnika naknadna obrada (post proc essing) podaci o ostvarenim vezama se biljee na voritu te ih vorite prosljeuje sustav za obradu tarifnih podataka odnosno sustavu za naplatu (billing centar) Komunikacija komutacijskog vorita sa sustavom za obradu tarifnih podataka obavlja se pomou standardiziranih suelja. Uobiajena je uporaba FTP protokola pomou kojeg se prenose tarifni zapisi CDR datoteke (Call Data Record). Pred dananje telekomunika cijske sustave postavljaju se zahtjevi za naplatom u realnom vremenu on-line napla ta. Ovakav nain naplate moe se realizirati uporabom koncepta inteligentne mree gdje se prijenos podataka o ostvarenoj vezi, izmeu komutacijskog vorita i sustava za na platu u realnom vremenu, obavlja pomou INAP protokola. U modernim telekomunikacij skim mreama primjenjuje se Diameter protokol. Takoer je u primjeni i GTP' (GPRS Tu nneling Protocol Prime). Ovi protokoli omoguuju dodatne mogunosti po pitanju napla te u realnom vremenu. 19

4. Funkcije signalizacije Signalizacija u telekomunikacijskog mrei omoguava razmjenu upravljakih (Control) info rmacija izmeu mrenih elemenata (terminala, vorita, baza podataka..). Osnovna funkcij a signalizacije u telekomunikacijskim mreama je prijenos upravljakih informacija i zmeu mrenih elemenata kako bi se omoguilo: uspostavljanje, nadzor i raskidanje tele komunikacijske veze i usluga razmjena informacija izmeu raznih baza podataka upra vljanje mreama Kod mrea s komutacijom kanala (PSTN/ISDN, PLMN) govorna i signalna veza su stalno uspostavljeni izmeu dva korisnika. Mree s komutacijom paketa (ATM, FR, VoIP) sadre mree signalnih veza koje se upotrebljavaju po potrebi. 4.1. Signalizacijski sustavi Ovisno o tipu mree, koriste se razni signalizacijski protokoli koji podravaju razne funkcionalnosti. Primjerice, u signalizacijski pr otokoli u javnim pokretnim mreama pored osiguranja uspostave i raskidanja veza i usluga moraju zadovoljiti zahtjeve za mobilnosti korisnika. Tradicionalna podjel a signalizacije podrazumijeva pristupnu signalizaciju odnosno signalizaciju izmeu korisnikog terminala i pristupnog vorita te signalizaciju izmeu vorita. 4.1.2. Pristupna signalizacija Pristupna signalizacija je signalizacija izmeu kor isnika i mrenog vorita. U PSTN mrei veza izmeu korisnika i vorita je analogna te se u voj mrei signalizacija u pretplatnikom (pristupnom) dijelu obavlja na osnovi signa la podizanja/sputanja (on/off hook), slanjem raznih tonova te snimljenih poruka. Podizanjem telefonskog ureaja (off hook) centrala dobiva signal da korisnik eli ra zgovarati te se korisniku stavlja na raspolaganje oprema za uspostavu poziva u c entrali i alje mu se ton slobodnog biranja. Korisnik centrali alje birane znamenke dekadski pulsno ili kombinacijom dvaju tonova DTMF tonski 20

P ristupno vorite O ff hook/ A podigao ton biranja B -broj iniciranje zvona ton zvonjenja O ff hook/ B se javio O n hook/ A poklopio O n hook/ B poklopio U ISDN mrei izmeu korisnikog terminala i vorita upotrebljava se DSS1 signalizacija od nosno signalizacija po D kanalu. Veza izmeu korisnika i vorita je digitalna te se s ignalne informacije razmjenjuju u obliku podatkovnih paketa. U ISDN mrei razlikuj emo dva pristupa: BA (Basic Rate Access) osnovni pristup 2B+D (2 x 64 Kb/s + 16 Kb/s) PRA (Primary Rate Access) primarni pristup 30B+D (30x64 + 64Kb/s) Pristupno vorite SETUP Pristupno vorite B terminal (ISDN) A terminal (ISDN) CALL PROC. SETUP ALERT ALERT CONNECT CONNECT CONN.ACK. CONN.ACK. DISCONNECT DISCONNECT RELEASE RELEASE REL.COMPL. REL.COMPL. 21

4.1.3. SS7 signalizacijski sustav SS7 (Signaling System No7) signalizacijski sus tav predstavlja sustav signalizacije po zajednikom kanalu CCS (Common Channel Sig nalling). SS7 signalizacijski sustav podrazumijeva koncept logiki odvojenih mrea o dnosno logiki su razdvojene signalizacijska mrea i korisnika mrea. Drugim rijeima, up ravljaka informacija i korisnika informacija putuju logiki odvojenim mreama. Signali zacijska mrea se upotrebljava za prijenos signalizacijskih informacija izmeu vorita signalizacijska informacija putuje kroz signalizacijsku mreu dok se korisnikom mreom prenosi korisnika informacija odnosno govor ili korisniki podaci. SS7 signalizacij skom mreom se pored signalizacijskih informacija mogu prenositi i korisnike inform acije, primjerice SMS u GSM mreama MAP aplikacijskim SS7 protokolom. Protokolni s loaj SS7 sustava ine MTP (Message Transfer Part) i UP (User Part) odnosno kod sloen ijih sustava AP (Aplication Part). MTP je odgovoran za prijenos signalnih poruka dok o tipu UP odnosno AP ovisi kako e informacija biti obraena. INAP/CAP MAP TCAP ISUP TUP DUP SCCP MTP

MTP dio (Message Transfer Part) je odgovoran za prijenos signalizacijskih poruka izmeu vorita. Ovisno o vrsti mree koja upotrebljava SS7 signalizaciju, primjenjuju se razni signalizacijski protokoli. Drugim rijeima postoji nekoliko aplikacija ko je koriste razne tipove SS7 signalizacijskih protokola. Primjerice za komunikaci ju pojedinih mrenih elemenata u GSM mrei odnosno za razmjenu informacija izmeu njih upotrebljava se MAP protokol (MSC/VLR - HLR) dok se za komunikaciju pojedinih e lemenata inteligentne mree upotrebljava INAP protokol. Za uspostavljanje govornog puta izmeu dva vorita u PSTN ili GSM mrei upotrebljavaju se TUP ili ISUP protokoli. SS7 protokoli: TUP Telephone User Part DUP Data User Part ISUP ISDN User Par CCP Signalling Connection Control Part INAP Intelligent Network Application Part 22

 MAP Mobile Telephony Application Part CAP - CAMEL User Part BSSAP - Base Station System Application Part RANAP Radio Access Network Application Part SS7 signalizacijska mrea vorita koja generiraju i primaju odnosno itaju signalizacij ske informacije nazivaju se signalizacijske toke SP (Signalling Point). Izmeu dvij e signalizacijske toke odnosno vorita formira se link preko kojeg se alju signalizac ijske informacije signalni link SL (Signal Link). Signalizacijske informacije iz meu dva vorita razmjenjuju se po ovim linkovima. Ovisno o tome da li je vorite krajnj e odredite signalne informacije, u signalizacijskoj mrei razlikujemo: signalizacij ske toke SP (Signalling Point) primaju i itaju ili formiraju i alju signalizacijske poruke signalizacijske transferne toke STP (Signalling Transfer Point) prosljeuju signalizacijske poruke prema odredinoj signalizacijskoj toki SP. SP SP STP SS7 signalizacijski sustavi se upotrebljavaju u PSTN/ISDN mreama te GSM/UMTS mream a. U pokretnim mreama tree generacije razlikujemo korisniki (user plane) i upravljak i (control plane) protokolni sloaj. GPRS/UMTS signalizacijske informacije prenose se upravljakim protokolnim sloajem. 4.1.4. Signalizacija pridruena kanalu CAS Kod CAS (Channel Associated Signalling) signalizacije korisnika informacija i signalna informacija zdrueni putuju kroz isti fiziki put od jednog do drugog korisnika. Sustav CAS signalizacije sadri linijske i registarske signale. Linijski signali sadre informacije o zauzimanju linije, B -odgovoru itd. Linijski signali se prenose u 16-tom kanalu PCM okvira. Registars ki signali se alju pri uspostavi poziva i sadre informaciju o A broju, B broju, st anju B pretplatnika itd. Registarski signali se prenose u kanalima 1-15 te 16-31 (0-ti kanal se upotrebljava za sinkronizaciju). CAS signalizacijski sustavi R1, R2, Sistem No5, DC 23

Ovaj tip signalizacije je nekad bio dominantan za prijenos upravljakih informacij a izmeu komutacijskih vorita u PSTN mrea. U dananjim telekomunikacijskim mreama ovaj t ip signalizacije se koristi sve rjee. 24

4.1.5. SIP protokol SIP (Session Initiation Protocol) je signalizacijski protoko l s omoguava kreiranje, kontrolu i raskidanje sesije s jednim ili signalizacijski protokol je klijent server protokol koji djeluje Protokol omoguava realizaciju u sluga kakve su u PSTN mogunosti, primjerice multimedijske. kraja na kraj koji vie korisnika. SIP na sloju aplikacije. mrei uz dodatne Primjenjuje se zajedno sa drugim protokolima s ciljem realizacije usluge, primje rice RTP (Real-time Transport Protocol ) i SDP (Session Description Protocol). S IP protokol se temelji na HTTP protokolu. SIP mreni elementi Elementi SIP mree su korisniki agenti UA (User Agent) i posluitel ji. Korisniki agenti su aplikacije na krajnjim korisnikim ureajima. Korisniki agent se sastoji od UAC klijenta (User Agent Client) i UAS posluitelja (User Agent Serv er). UAC klijent alje zahtjev te odgovor dok UAS posluitelj prima zahtjeve i alje o dgovore. Prisutnost UAC klijenta i UAS posluitelja u jednom UA terminalu omoguava izravnu komunikaciju izmeu dva korisnika terminala. Definirana su tri tipa SIP pos luitelja; registracijski posluitelj, proxy posluitelj i redirect posluitelj. Postoje dva moda rada; SIP proxy mod te SIP redirekt mod. Kod SIP proxy naina rada, kori sniki agent alje SIP poruke proxy posluitelju koji poruke usmjerava u skladu sa tre nutnom lokacijom pozvanog korisnika. Kod ovog naina rada, proxy posluitelj moe radi ti na dva naina; statful, gdje SIP proxy posluitelj ima informaciju o stanju transak cije, te stateless, gdje SIP proxy posluitelj nama informaciju o stanju transakcije . 25

Lokacijska baza 2 3 4 SIP proxy 1 6 7 SIP korisniki agent 5 8 SIP korisniki agent Kod redirekt naina rada, korisniki agent alje SIP poruke prema redirekt posluitelju koji, nakon pretrage u lokacijskoj bazi, korisnikom agentu vraa informaciju o loka ciji pozvanog korisnika. Lokacijska baza 2 3 1 4 SIP redirekt 5 6 SIP korisniki agent SIP korisniki agent 26

SIP protokol se koristi u VoIP NGN mreama te u IMS mreama za uspostavljanje, kontr olu i raskidanje poziva. Pored SIP protokola, komunikacija izmeu dva korisnika s kraja na kraj u VoIP mreama moe se realizirati i pomou H323 protokola (ITU-T standa rd). U modernim telekomunikacijskim mreama sve vie je u primjeni Diameter protokol . Diameter protokol je postao standard za razmjenu korisnikih informacija izmeu ra znih mrenih elemenata te se primjenjuje za autentifikaciju, autorizaciju, account ing i naplatu. Protokol je standardiziran za primjenu u IMS mrei te LTE/EPC mrei. Pored navedenih signalizacijskih sustava, u primjeni je i niz drugih signalizaci jskih sustava koji omoguavaju komunikaciju izmeu raznih mrenih elemenata. Primjeric e, u NGN mreama (Next Generation Network) primjenjuje se MGCP (Media Gateway Cont rol Protocol) odnosno poboljana verzija ovog protokola H.248 za komunikaciju kont rolera pretvornika medija i pretvornika medija. Za komunikaciju dva kontrolera p retvornika medija primjenjuje se BICC protokol (Bearer Independent Call Control) . U javnim mobilnim mreama, za uspostavljanje podatkovne sesije u primjeni je GTP -C protokol (GPRS Tunnelling Protocol Control) (GPRS/UMTS/LTE). 27

5. Upravljanje kvalitetom usluga QoS Pred dananje telekomunikacijske mree postavljaju se zahtjevi za podrkom zahtijevane kvalitete usluga. Ovisno o vrsti usluge postavljaju se specifini zahtjevi Drugim rijeima, svaka vrsta usluge zahtijeva zadovoljavanje odreenih QoS (Quality of Ser vice) znaajki. Parametri koji odreuju kvalitetu prijenosa informacija u mreama s ko mutacijom paketa su; kanjenje paketa, varijacije u kanjenju paketa, gubitak paketa te pogreke pri prijenosu paketa Do kanjenja paketa u mrei dolazi prvenstveno uslij ed prijenosa paketa odnosno propagacije te procesiranja paketa u voritima. Na kanje nje jo utjee i proces pakiranje paketa to ovisi o duljini paketa te brzini prijenos a. Varijacije u kanjenju se javljaju uslijed razliitog vremena procesiranja paketa odnosno zadravanja paketa u spremnicima komutacijskih vorita ili drugih mrenih elem enata. Ovakvo zadravanje ovisi o trenutnom mrenom optereenju to za posljedicu ima ra zliita kanjenja susjednih paketa. Pri prijenosu informacija u obliku paketa mogu je gubitak pojedinih paketa to se negativno odraava na kvalitetu pojedinih usluga. Z bog razliitih utjecaja kojima je izloen signal pri prijenosu dolazi do pograka odno sno prijenosa pogrenih bitova. Stupanj pogreke se izraava kao omjer broja pogreno pr enesenih bitova i ukupnog broja prenesenih bitova BER (Bit Error Rate). Danas po stoji iroki spektar telekomunikacijskih usluga ija je priroda s obzirom na zahtije vane parametre kvalitete razliita. Primjerice, govorna usluga je osjetljive na kan jenje i varijaciju kanjenja paketa dok su, primjerice, video usluge osjetljive na gubitak paketa. S obzirom da se na dananje telekomunikacijske mree postavljaju za htjevi za podrkom raznih usluga definiraju se klase usluga tj QoS klase. Klase us luge se u osnovi pridjeljuju odreenom tipu prometa kako bi se u konanici zadovolji la zahtijevana kvaliteta usluge. Isto tako diferencijacija prometa se moe raditi po grupama korisnika da bi promet odreene grupe korisnika dobio primjerice vei pri oritet u mrei. Ovisno o primijenjenoj tehnologiji odnosno mrei koristi se razna Qo S klasifikacija u telekomunikacijskom okruenju na raznim slojevima. Stoga je potr ebno mapiranje QoS klasa na raznim slojevima te na granicama raznih mrea. Pri def iniciji QoS klasa definiraju se karakteristini QoS atributi. Komutacijski sustavi podravaju nekoliko funkcija za QoS podrku: QoS pregovaranje (primjerice dogovor o ko traenih i dostupnih parametara kvalitete izmeu mrenih elemenata ili krajnjih ter minala i mrenih elemenata), upravljanje redom ekanja o postavljanje paketa u red ek anja u skladu sa pridijeljenom QoS klasom odnosno teinskim faktorom, o odbacivanj e paketa u sluaju zaguenja, 28

QoS mapiranje konverzija QoS atributa raznih nosioca na rubovima raznih mrea, mar kiranje i remarkiranje paketa na rubovima raznih mrea, mehanizmi kontrole preopte reenja. Primjeri QoS klasifikacije U ATM mrei podrane su QoS klase sa raznim parametrima p rometa: - CBR(Constant Bit Rate), - VBR-rt (Variable Bit Rate real time), - VBRnrt (Variable Bit Rate non-real time), - ABR (Available Bit Rate), - UBR (Unspec ified Bit Rate). Na IP razini gdje se primjenjuje DiffServ klasifikacija prometa definirane su razliite PBH (Per Hop Behavior) grupe za razliite aplikacije. Najee ko ritene su: - Class Selector (CS) PHB, - Expedited Forwarding (EF) PHB, - Assured Forwarding (AF) PHB, - BE (Best Effort) PHB. U UMTS mrei definirane su etiri QoS k lase sa pripadnim atributima: - conversational class, - streaming class, - inter active class, - background class U LTE mrei definirano sedam QoS klase za usluge koje zahtijevaju garantirane brzine te usluge koje ne zahtijevaju garantirane br zine; GBR, non-GBR. 29

6. Odravanje i upravljanje komutacijskih sustava U dananjim komunikacijskim mreama naputa se sustav distribuiranog upravljanja susta vom a tei se centraliziranom upravljanju pomou jedinstvenog upravljakog i nadzornog centra. Ovakav centar obuhvaa funkcije odravanja, nadzora te upravljanja telekomu nikacijskim odnosno komutacijskim sustavima. Dva osnovna pristupa odravanju susta va su: preventivno odravanje korektivno odravanje Preventivno odravanje podrazumijeva niz rutinskih operacija za provjeru potencija lnih izvora greki prije nego to se greka pojavi. Ovakav pristup zahtijeva veliki na por sustava odravanja ukljuujui ljudski potencijal. Korektivno odravanje podrazumije va niz postupaka za otklanjanje greke nakon to se pojavila greka na sustavu. Ovakav pristup zahtijeva manji napor sustava za odravanje ali rezultira loijom kvaliteto m usluge u odnosu na pristup preventivnog odravanja. Kako niti jedno jedan od pri stupa odravanja ne zadovoljava u potpunosti, najei je pristup kombiniranog preventiv no korektivnog odravanja kojemu je cilj uz to manji napor dobiti zadovoljavajuu kva litetu usluge. Ovakav pristup ukljuuje kontinuirani nadzor hardvera, automatsko l ociranje greke te generiranje alarma. Sustav generira alarm ukoliko greka dosegne odreeni nivo. 6.1. Nadzorni sustav OSS Upravljanje i odravanja komutacijskih i prijenosnih sust ava omogueno je preko OSS sustava (Operation Support System). OSS sustav ini skup servera sa podranim aplikacijama preko kojih je mogu nadzor, upravljanje i odravanj e pojedinih mrenih elemenata pa tako i komutacijskih vorita. Osnovne znaajke koje tr eba zadovoljiti svaki moderni OSS sustav su: upravljanje konfiguracijom CM (Conf iguration Management) upravljanje alarmima FM (Fault Management) upravljanje per formansama mree PM (Performance Management) upravljanje sigurnou SM (Security Manag ement) Upravljanje konfiguracijom CM OSS sustav treba podravati aplikaciju preko koje os oblje odgovorno za odravanje i upravljanje mrenih elemenata nadzire i upravlja poj edinim mrenim elementima. Uobiajen je GUI pristup (Graphical User Interface) odnos no aplikacija koja podrava 30

kombinaciju grafikog i komandnog (Language) naina upravljanja mrenim voritima. Upravljanje alarmima FM Aplikacija za upravljanje alarmima OSS sustava omoguuje n eprekidni nadzor stanja svih dijelova svakog pojedinog vorita. U sluaju pogreke na b ilo kojem dijelu, vorite generira alarmni ispis. Na osnovu alarmnog ispisa osoblje poduzima odgovarajue korake u skladu sa procedurama za otklanjanje pogreke. Nakon otklanjanja pogreke sustav generira potvrdu o prestanku postojanja pogreke odnosn o alarma. Openito, alarmi na komutacijskom voritu se dijele na: automatski iniciran e alarme u sluaju nepravilnosti pojedinih dijelova sustava (pogreke sklopovlja ili pogreke u programskoj podrci). alarme koji su rezultat intervencije osoblja na su stavu Pored alarma koji se izravno odnose na pogreke unutar samog vorita, komutacijsko vor ite je odgovorno i za generiranje vanjskih (eksternih) alarma alarmi napajanja, k limatizacije, kontrole pristupa voritu i slino. U mreama sa velikim brojem raznih mr enih elemenata uobiajeno je postojanje tzv Umbrella sustava odnosno krovnog alarmn og sustava koji prikuplja alarme sa svih OSS sustava odnosno svih mrenih elemenat a u mrei. Tipian alarmni protokoli je SNMP (Simple Network Management Protocol).

Upravljanje performansama PM Aplikacija za upravljanje performansama komutacijsk og sustava omoguuje neprekidno praenje performansi svih dijelova sustava. Svaki ko mutacijski sustav sadri podsustav za mjerenje i izvjeivanje u kojem se pohranjuju b rojai (counter). Zadaa PM aplikacije je prikupljanje i obrada brojaa sa komutacijsk ih sustava. Za svaku bitnu operaciju komutacijskog sustava definira se KPI indik ator (Key Performanse Indicator). KPI indikator ini skup unaprijed definiranih br ojaa koji ukazuju na uspjenost pojedine operacije komutacijskog vorita. Primjerice K PI indikator moe biti uspjenost prospojenih veza ili vrijeme uspostavljanja veze i sli o. Upravljanje sigurnou SM Aplikacija za upravljanje sigurnou omoguava kontrolu pristupa OSS sustava. Pristupom na OSS sustav ujedno je omoguen i pristup na mrena vorita. S toga je upravljanje sigurnou nezaobilazna aplikacija OSS sustava. Pomou aplikacije je mogue definirati korisnike OSS sustava sa pridjeljenim sigurnosnim razinama. P rimjerice pojedini korisnici imaju pristup samo aplikaciji za upravljanje alarmi ma dok 31

neki drugi korisnici imaju pristup i aplikaciji za upravljanje konfiguracijom i slino. Unutar svake aplikacije takoer je mogue definirati razinu pristupa. Pored OSS sustava, uobiajeno je postojanje lokalnog terminala koji je povezan na svako pojedino vorite. Na ovaj nain se izbjegava ne mogunost upravljanja voritima u sl uaju ispada OSS sustava. Lokalni terminali trebaju imati osnove aplikacije sline o nima OSS sustava kao to su aplikacija za upravljanje konfiguracije te aplikacija za upravljanje alarmima. Eksploatacija i odravanje komutacijskog sustava Osnovni zadatak osoblja komutacij skog sustava zaduenog za odravanje sustava je prije svega preventivna aktivnost za tim detekcija greke, lokaliziranje greke te konano otklanjanje greke. Pod eksploatac ijom sustava podrazumijevaju se sve akcije koje se poduzimaju kako bi se zadovol jili svi korisniki zahtjevi, zahtjevi za prilagodbu sustava u mrei, zatim zahtjevi za tarifiranjem te kako bi se ostvarilo kvalitetno prikupljanje prometnih i sta tistikih podataka u svrhu planiranja sustava. Funkcije odravanja i eksploatacije m ogu se podijeliti u etiri kategorije: nadzor sustava - stalno praenje svih dijelov a sustava, testiranje i lokaliziranje greki funkcije testiranja i dijagnosticiran ja greke, administriranje promjene u konfiguraciji, nadzor prometa - mjerenje pro meta i statistika. 32

7. Telekomunikacijski promet Predvianje telekomunikacijskog prometa omoguava kvalitetno planiranje odnosno dime nzioniranje potrebnih resursa (prijenosnih kapaciteta te kapaciteta komutacijski h sustava) kako bi se zadovoljila eljena kvaliteta usluge. Stalno praenje odnosno mjerenje i analiza telekomunikacijskog prometa omoguava optimizaciju postojeih mren ih resursa to u konanici rezultira zadovoljavajuom kvalitetom usluge. Telekomunikac ijski promet promatranog sustava ili mree varira ovisno o dobi dana, tjedna pa i godinjem dobu te o specifinim dogaajima kao to su praznici, razna TV ili radio glaso vanja i igre i slino. Na slikama su prikazan primjer dnevne varijacija prometa te tjedne varijacije prometa. 33

7.1. Glavni prometni sat Promet koji posluuje telekomunikacijski sustav moe varira ti ovisno o satu u danu ili danu u tjednu pa ak i ovisno o mjesecu u godini. U pr ometnoj analizi veliki se znaaj pridaje kvaliteti posluivanja u vremenu kada je su stav najoptereeniji. Vremenski period od jednog sata u kojem promatrani telekomun ikacijski sustav posluuje najvei prometni obujam naziva se glavni prometni sat PBH (Peak Busy Hour). Telekomunikacijski sustav mora osigurati kvalitetnu uslugu ci jelo vrijeme posluivanja. Ukoliko su promatrani parametri pojedine telekomunikaci jske usluge zadovoljavajui u vrijeme glavnog prometnog sata, za oekivati je da e is ti biti barem jednako kvalitetni u vremenu kada sustav obrauje manju koliinu prome ta. U praksi se u prometnoj analizi kao glavni prometni sat obino uzima period od 60 minuta izmeu dva puna sata radi jednostavnijeg mjerenja i analize mjerenja. U pojedinim sustavima je potrebno definirati glavni prometni sat detaljnije, prim jerice na osnovi mjerenja svakih 15 minuta. Za sustave u kojima promet znaajno va rira svakih 15 minuta definira se glavna prometna etvrtina sata PBQ (Peak Busy Qu ater). Glavni prometni sat odnosno etvrtina moe ovisiti o danu u tjednu ili o mjes ecu.

7.2. Zaguenje Kada telekomunikacijski sustav ne moe obraditi zahtijevanu koliinu pr ometa nastaje zaguenje (congestion). S gledita komutacijskog vorita najei oblik zague je zaguenje na sueljima (vodovima) izmeu dva vorita. Pored ovakvog zaguenja mogue je zaguenje unutar komutacijskog sustava. Razlikujemo dva tipa zaguenja: vremensko z aguenje zaguenje poziva Vremensko zaguenje je vremenski period od kada je zauzet posljednji slobodni resu rs do trenutka oslobaanja prvog resursa. Zaguenje poziva je vremenski period izmeu trenutka dolaska prvog poziva kada su ve svi resursi zauzeti i trenutka oslobaanja prvog resursa. Ovisno o nainu na koji komutacijsko vorite tretira prekobrojne pozive odnosno zahtjeve za vezom razlikujemo: - sustave s gubicima - sustave s kanjenje m Komutacijski sustav s gubicima odbacuje svaki pokuaj uspostavljanja veze kada s u svi resursi zauzeti odnosno odbacuje svaki prekobrojni poziv. Za uspostavu vez e potreban je novi pokuaj. Komutacijski sustav s kanjenjem u sluaju zauzetosti svih resursa, prekobrojne pozive postavlja u red ekanja dok se ne oslobode resursi ko ji mogu posluiti vezu. 34

Kada se oslobodi prvi resurs posluuje se prvi poziv koji je stavljen na ekanje. Vr ijeme ekanja poziva u redu definira se na svakom komutacijskom voritu. Dananja komut acijska vorita u sluaju zaguenja koriste oba pristupa odnosno i sustav s gubicima i sustav s kanjenjem. Koji princip e vorite koristiti ovisi o prirodi veze izmeu dva ko mutacijska vorita te o tipu vorita odnosno prijenosa informacije komutacija kanala i paketa. 7.3. Jedinica telekomunikacijskog prometa Erlang Meunarodna jedinica telekomunika cijskog prometa je 1 Erlang. Erlang je jedinica koja ukazuje na zauzetost teleko munikacijskog resursa (sustava). Promatrani telekomunikacijski sustav moe ostvari ti od 0-1 Erlanga u promatranom vremenu. Kod telekomunikacijskog sustava s komut acijom kanala Erlang ukazuje na vremensku zauzetost promatranog sustava. Primjer ice, ukoliko je jedan vod zauzet cijelo vrijeme promatranja tada on ostvaruje pr omet od 1 Erlanga. esto je zanimljivo mjerenje telekomunikacijskog prometa za vie vodova. U tom sluaju skupni promatrani promet moe iznositi vie od jednog Erlanga. N ajei vremenski period promatranja je 1 sat ili 15 minuta. Da bi komutacijski sustav s komutacijom kanala bio raspoloiv potrebno je imati onoliko spojnih vodova izmeu vorita koliko je teorijski mogue uspostaviti veza prema drugim voritima broj korisni ka koje vorite posluuje. Kako to nije mogue potrebno je pravilno dimenzionirati vodo ve izmeu vorita kako bi vjerojatnost zaguenja bila to manja. Stoga se definira kvalit eta usluge QOS (Quality of Services). Kvaliteta usluge se moe definirati kao omje r broja neuspjenih poziva i ukupnog broja poziva. Za dimenzioniranje spojnih vodo va izmeu dva komutacijska vorita koristi se Erlang B formula odnosno Erlang B tabli ce. Erlang B tablice se koriste za proraun jednog od tri parametra: - zahtijevana kvaliteta usluge (%) - potreban broj vodova - promet (Erlang) Potrebno je pozna vati dva parametra da bi se dobio trei parametar. Primjerice, ukoliko je poznat oe kivani promet po korisniku, za eljenu kvalitetu usluge potreban je odgovarajui bro j korisnika. Za sustave s ekanjem upotrebljava se Erlang C formula. Formula omogua va proraun potrebnog broja spojnih vodova te broja agenata uz oekivano vrijeme ekan ja. Ova formula se esto koristi za proraun vremena ekanja u pozivnim centrima (Call Center) vrijeme od uspostavljanja poziva do javljanja agenta pozivnog centra. 35

Kod komutacijskih sustava s komutacijom paketa Erlang ukazuje na iskoritenost dos tupne pojasne irine. Primjerice ukoliko spojni vod izmeu dva vorita ima pojasnu irinu od 512 kb/s a u promatranom vremenu se prenese 256 kb/s tada kaemo da sustav (sp ojni vod) ostvaruje promet od 0,5 Erlanga S obzirom da razliite aplikacije uzroku ju razliite prometne tokove, paketski promet se u skladu sa svojim karakteristika ma kategorizira prema odreenim klasama. Prometni tokovi sa slinim svojstvima se sv rstavaju u iste kategorije odnosno QoS klase. U skladu sa osnovnim znaajkama svak e prometne kategorije definirana je kvaliteta usluge QoS. Usluge u realnom vreme nu, primjerice audio i video aplikacije, imaju zahtjeve u pogledu garancije prij enosne brzine, mali omjer izgubljenih paketa te malo kanjenje i varijaciju kanjenj a. Ovakve usluge ne podnose korekciju greke radi stvarnog tj realnog vremena u ko jemu se aplikacija odvija. Usluge u nerealnom vremenu, primjerice prijenos datot eka, Web, email, zahtijevaju zadovoljenje minimalne pojasne irine veze te mali om jer izgubljenih paketa. Kod ovakvog prometa mogua je korekcija greke. 7.4. Prometni model Za predvianje telekomunikacijskog prometa odnosno pravilno di menzioniranje telekomunikacijskog sustava upotrebljavaju se prometni modeli. Pro metni model je skup mjerenih te izraunatih parametara koji ukazuju na ponaanje kor isnika mree a na temelju kojeg je mogue izraunati oekivani telekomunikacijski promet te definirati ponueni telekomunikacijski promet. Parametri prometnog modela ovis e o vrsti sustava koji se dimenzionira. Primjerice, za dimenzioniranje komutacij skog sustava u javnim mobilnim mreama jedan od parametara prometnog modela je broj isporuenih SMS poruka po korisniku u promatranom vremenskom periodu dok je za dim enzioniranje komutacijskog sustava koji posluuje podatkovni promet jedan od param etara prometnog modela broj iniciranih sesija od strane korisnika u promatranom v remenskom periodu. Pri proraunu prometnog modela potrebno je uzeti u obzir trenutn o ponaanje korisnika sustava odnosno mree u glavnom prometnom satu te oekivanu prom jenu ponaanja korisnika sustava/mree u vremenu za koje se dimenzionira sustav. Tel ekomunikacijski sustav se dimenzionira na temelju definiranog prometnog modela k oji se rauna za glavni prometni sat. Meutim, pri dimenzioniranju je potrebno uzeti u obzir specifine dogaaje uslijed kojih odreeni parametri prometnog modela izlaze iz definiranih okvira primjerice broj govornih poziva za Novu Godinu u javnim te lekomunikacijskim mreama. Stoga je pri dimenzioniranju sustava potrebno uzeti u o bzir specifinosti ovakvih dogaaja. 36