1. Skicirati i objasniti STS arhitekturu!

STS predstavlja Space-Time-Space arhitekturu. Konekcija se treba uspostaviti između ulaznog

vremenskog slota “x”, digitalnog highway ‘a’ i izlaznog slota “y” highway ‘z’. Postavljanje konekcije
ovisi o pronalasku vremenskog prebacivanja (time switch – TSI) kada su oba slota (x i y) slobodna. I
ostale arhitekture, kao sto je TST su izvedive, kao I veci broj koristenih stepeni.

2. Šta je komutacija i kada je potrebna (objasniti mrezu sa dva i tri korisnika)?

Komutacija je uspostavljanje, na zahtjev, pojedinacne veze između zeljenog ulaza i zeljenog izlaza, iz
skupa ulaza i izlaza, u vremenu “drzanja” potrebnom za prenos informacije” (ITU-T).
Komunikacione mreze sadrze komutacijske i prenosne resurse koji cine mogucim prenos
informacija od jednog do drugog korisnika.
Ukoliko postoje samo dva korisnika, informacija od jednog korisnika je uvijek usmjerena ka drugom
korisniku, te komutacija nije potrebna, potreban je samo prenos.
Potrebno je izvrsiti samo prenos nocioca informacije sa jednog na drugi kraj prenosnog medija, a to
moze biti metalni kabel, opticki kabel ili prostor kojim se prenose elektromagnetni talasi.

Ako imamo i treceg korisnika, pitanje je ko zeli komunicirati sa kim i u koje vrijeme.
Kako vidimo na slici 1.2, korisnik A moze zeljeti da govori sa korisnikom B u jednom trenutku, ali i
sa korisnikom C, kasnije.
Funkcija komutiranja mora omoguciti promjenu veze među korisnicima.
Na ovaj nacin, korisnik moze komunicirati sa razlicitim korisnicima u razlicito vrijeme, a moguca je i
konferencijska veza među svim korisnicima.
3. Skicirati i objasniti N – korisničku mrežu sa izvršenom komutacijom!

U praksi, mreza se obicno sastoji od visestrukih komutacijskih centara, koji se nalaze na razlicitim
mjestima i međusobno su povezani prenosnim linijama.
Odgovarajucim razmjestanjem komutacijskih centara prenos moze biti pojeftinjen.

Slika 3a) pokazuje mrezu koja ima N korisnickih pozicija i svaki korisnik je direktno povezan sa
svim ostalim korisnicima u mrezi.
Komutacija se vrsi kod svakog korisnika i svodi se na izbor jedne od N linija za koristenje.
Međutim, u slucaju velikog broja korisnika, bilo bi potrebno mnogo prenosnih linija i prenosni
resurs bi bio vrlo skup.
Na slici 3b) je pokazana mreza na kojoj je svaki korisnik spojen samo jednom linijom sa ostalim
korisnicima. Komutacija se odvija na jednom centralnom mjestu. Vidimo da je ovo bolja opcija, jer
smanjuje broj prenosnih linija.
4. Skicirati i objasniti hijerarhiju telefonske mreže!

Komutacija i prenos u ranijim telefonskim mrezama su organizovani u odgovarajucu hijerarhiju, u

skladu sa prometnim zahtjevima.
Pojednostavljena telefonska mreza je data na slici 4. Na donjem kraju hijerarhije imamo korisnicke
telefone, odnosno korisnike. Svaki korisnik je spojen na komutacijski centar, pretplatnickom linijom.
Komutacijski centar na ovom nivou obavlja direktno povezivanje dva korisnika koji su spojeni na
njega.

Dva korisnika mogu biti spojeni i na komutacijski centar viseg nivoa. U prvom slucaju nema potrebe
da dva korisnika dijele mrezne resurse sa ostalim korisnicima. Međutim, u drugom slucaju
(korisnici spojeni na komutacijski centar viseg nivoa) postoji određeni stepen dijeljenja prenosnih
kapaciteta.
Na slici se vidi da su krajnje centrale A, B, C povezani zajedno na cvornu centralu D. Prenos između
D i C se djeli sa prenosom zmeđu A i B. Obje komunikacije, i između A i C, kao i između B i C su
jednako dobre. Cvorna centrala ja sa ostalim centralama istog nivoa spojena na glavnu centralu.
Glavna centrala je spojena na centrale tranzitnog nivoa. Svaki nivo se moze spajati na visi nivo. Na
ovaj nacin se formira mrezna hijerarhija. Ukupna kolicina saobracaja se reducira ka visem nivou
zbog toga sto je veci interes za komuniciranjem na nivou uzeg regiona.
Resurse visih nivoa dijeli siri skup korisnika. Suma svih resursa je smanjena jer je, na osnovu
statistickih pokazatelja, vidljivo da korisnici ne koriste vise nivoe istovremeno.
Druga prednost koju donosi hijerarhijska struktura jeste pojednostavljivanje pronalazenja rute za
vezu između dva korisnika.
5. Nabrojati čvorove mreže sa tri i sa četiri nivoa!

Kod mreze sa cetiri nivoa, to su:

• lokalni cvorovi
• regionalni tranzitni cvorovi
• nacionalni tranzitni cvorovi
• međunarodni cvorovi.
Kod mreza s tri nivoa, to su:
• lokalni cvorovi
• tranzitni cvorovi
• međunarodni cvorovi

6. Usporedba OSI i Signalling System 7!

7. Skicirati i objasniti SS7!

Pristupni cvor je centrala na koju su direktno ili posredovanjem udaljenih pretplatnickih stepena
(UPS) prikljuceni korisnici I nalazi se u okviru pristupne mreze, centralizirane ili decentralizirane.
Spojnim vodovima povezuje se na tranzitne cvorove, a zadatak joj je da komutira cijeli polazni i
dolazni promet svojih korisnika.
Pristupni cvor u centraliziranoj pristupnoj mrezi naziva se mjesna centrala (LC), a moze biti
izvedena bez ili s udaljenim pretplatnickim stupnjevima, koji se s maticnom mjesnom centralom
povezuju spojnim vodovima.
Pristupni cvor u decentraliziranoj pristupnoj mrezi naziva se podrucna centrala (PC). Na podrucnu
centralu prikljuceni su korisnici određenog dijela jednog mjesta, izravno ili posredovanjem UPS-a.
Povezana je spojnim vodovima na tandem-tranzitnu centralu i svoje UPS-ove.

8. Šta je tranzitni čvor?

Tranzitni cvor je centrala na koju se prikljucuju:

- spojni vodovi za povezivanje sa svim pristupnim cvorovima svog tranzitnog podrucja
- magistralni vodovi za povezivanje s drugim tranzitnim cvorovima
- magistralni vodovi za povezivanje s međunarodnim cvorovima
Zadatak im je da komutiraju veze:
- polaznog i dolaznog prometa između korisnika pristupnih cvorova svog tranzitnog podrucja
- polaznog i dolaznog prometa između korisnika pristupnih cvorova svog i drugih tranzitnih
podrucja. Tek na ovom nivou je previđeno međusobno povezivanje cvorova istog nivoa
- polaznog i dolaznog međunarodnog prometa korisnika pristupnih cvorova svoga tranzitnog
podrucja

9. Šta su TTC čvorovi?

Tandem-tranzitni cvorovi (eng. TTC) su centrale koje se uvode u decentralizirane pristupne mreze i
sluze za međusobno povezivanje podrucnih centrala iz te mreze i njihovo povezivanje s drugim
tranzitnim cvorovima i međunarodnim cvorovima.
TTC uvijek rade u paru radi pouzdanosti i sigurnosti, a u vrlo velikim decentraliziranim pristupnim
mrezama mogu biti i dva ili vise parova ovakvih cvorova.

10. Šta su međunarodni čvorovi i kakvi mogu biti?

Međunarodni cvorovi su centrale na koje se prikljucuju:

- međunarodni vodovi za vezu s međunarodnim cvorovima drugih zemalja
- međunarodni vodovi za povezivanje drugih međunarodnih cvorova u zemlji
- magistralni vodovi za povezivanje međunarodnog cvora s tranzitnim cvorovima
- magistralni vodovi za povezivanje međunarodnog cvora s TTC
Međunarodni cvorovi mogu biti I i II ranga.
Zadaci međunarodnih cvorova I ranga su:
- posredovanje cijelog polaznog i dolaznog automatskog, poluautomatskog i manuelnog prometa sa
svim zemljama, za korisnike svog podrucja
- posredovanje cijelog polaznog i dolaznog automatskog, poluautomatskog i manuelnog prometa sa
zemljama s kojima drugi međunarodni cvorovi u zemlji nemaju direktne vodove.
Međunarodni cvorovi II ranga moraju imati mogucnost automatskog komutiranja I
poluautomatskog posredovanja cjelokupnog polaznog i dolaznog međunarodnog prometa za
korisnike iz svog podrucja.
11. VoIP telefonski razgovor kroz slojeve!

12. Usporedba tipicnih LAN I POTS telefonskih sistema

13. Skicirati postupak slanja VoIP paketa koristenjem DSL konekcije

14. Skiciraj i objasni NxM koncentrator !

Koncentracija postiže pojeftinjenje, koristeći činjenicu da svi korisnici nisu aktivni istovremeno.
Prema tome, prenos treba biti ostvaren samo između aktivnih korisnika, npr. u telefonskim
mrežama, nije uobičajeno da svi pretplatnici sa iste krajnje centrale-a žele koristiti svoje telefone u
isto vrijeme.
U N×M koncentratoru, kako je prikazano na slici (ss), koncentrisan je saobraćaj od N izvora ka M
izlaza (M<N). Izlaz koncentratora, potom ulaz komutatora, su dodijeljeni korisniku, samo onda kad
on koristi telefon. Veza koncentratora (tj. koji ulaz na koji izlaz), se mijenja dinamički tokom
vremena. Ako je više od M izvora aktivno u isto vrijeme, neki od izvora će morati biti ˝blokirani˝.
Kod telefonskih mreža M može biti značajno manje od N radi pojeftinjenja, bez neželjene visoke
vjerovatnoće blokiranja.
15. Definiraj i skiciraj statistički multiplekser !

Statistički multiplekser ostvaruje komutaciju, na osnovu dinamičke zamjene korisnika i njegovog

izlaza. Ne može se predvidjeti koji izvor će koristiti određeni izlaz. Korisnici mogu, takođe, slati
podatke potpuno slučajno u dati multiplekser. Obzirom na to, može se desiti da u multiplekser bude
dostavljeno više paketa nego što je moguće proslijediti odmah na izlaz. Zato postoje spremnici
(buffer) memorijski elementi u koje se privremeno pohranjuju preostali paketi, dok ne budu poslani.

16. Skiciraj snopoviti promet !

17. Definiraj spoju i nespojnu paketsku mrežu i primjer

U paketskim mrežama razlikujemo dva koncepta: spojno i nespojno orjentirane mreže.

Kod spojnih mreža se prije komunikacije mora uspostaviti veza. Primjer spojno orjentirane paketske
mreže je ATM. U ATM-u se prije početka komunikacije uspostavlja virtualni kanal s kraja na kraj (od
izvorišta do odredišta). Svi ATM paketi (ATM ćelije) u zaglavlju nose ovaj identifikator i ATM
komutacijski čvorovi ih na osnovu identifikator a upućuju kroz mrežu. Na kraju komunikacije se
virtualni kanal raskida.
U nespojno orjentiranim (datagramskim) mrežama ne postoji uspostava veze prije početka
komunikacije. Budući da ne postoji identifikator veze, paket kroz mrežu putuje na osnovu izvorišne i
odredišne adrese koju nosi u svom zaglavlju. Tipičan primjer nespojne mreže je Internet mreža.

18. Definiraj komutaciju, prosljeđivanje i usmjeravanje !

Osnovna funkcija koju čvorište obavlja nad informacijskim jedinicama je komutacija. Komutacija je
prospajanje informacijske jedinice kroz čvorišta na putu od izvorišta do odredišta.
U paketskim mrežama se komutacija svodi na prebacivanje paketa iz ulaznih portova u izlazne
portove čvorova.

U paketskim mrežama često je pojedinim paketima potrebno dati veći prioritet nego drugim.
Kompletan tretman paketa u nekom čvoru od dolaska u neki čvor do trenutka kada napušta čvor
zovemo prosljeđivanje. Prosljeđivanje objedinjuje komutaciju i posluživanje informacijske jedinice
na interfejzu (portu).

Proces prikupljanja informacije o topologiji mreže, “računanje" puteva (ruta) u mreži zove se
usmjeravanje. To je jedan od osnovnih upravljačkih mehanizama u mreži, budući da se pravilnim
usmjeravanjem postiže balansiranje prometa u mreži i optimalno korištenje resursa mreže.
Mehanizam kojim je u mreži implementirano usmjeravanje zove se protokol usmjeravanja (routing
protocol).

19. Skicirati i objasniti čvor paketske mreže s izlaznim čekanjem !

U jednom trenutku postoji više paketa koji bi trebali biti preneseni preko istog voda. Budući da se u
jednom trenutku može posluživati samo jedan paket, i moraju se prenijeti svi bitovi paketa
odjednom, ostali paketi moraju čekati.
Čekanje je osnovno svojstvo svih paketskih sistema. Zbog toga je osnovni gradivni element svakog
čvora u paketskoj mreži memorijski spremnik.
20. Definiraj Worst-case Weighted Fair Queuing - W2FQ !

Nema načina da se paketima koji pripadaju npr. video vezi osigura garantirana brzina posluživanja
paketa. Potreban nam je određeni način odabira paketa koji će biti posluženi tako da svaka veza
bude poslužena svojom brzinom.
Najčešće spominjani je Worst-case Weighted Fair Queuing - W2FQ za spojno orjentirane usluge (Na
taj način se svakoj vezi čini da ima svoj vlastiti kanal i da ga nitko drugi ne ometa. Ovaj efekt je
poznat pod nazivom emulacija kanala). Taj algoritam osigurava svim paketima pojedinih veza
posluživanje onom brzinom koja je zatražena.

21. Definiraj telefonsku mrežu !

Telefonska mreža je najčešće korištena i najraprostranjenija među svim komunikacionim mrežama,

te jedan od najvećih i najkompleksnijih inženjerskih sistema koje je napravio čovjek. Tradicionalna
telefonska mreža je mreža sa komutacijom kanala u kojoj se dijeljenje resursa ostvaruje na sesijskom
nivou. Prenos i komutacija se dodjeljuju sesiji samo kada je telefonski poziv iniciran. Koristeći ove
resurse, kanal ili veza, se formira između dva krajnja korisnika. Resursi se oslobađaju nakon
završetka poziva, tako da ih može koristiti druga sesija.

22. Šta je važno prilikom planiranja telefonske mreže i kako riješiti dati problem ?

Prilikom planiranja ove mreže važno je što je moguće više minimizirati vjerovatnoću blokiranja, kao
što je važno voditi računa i o cijeni i transmisionoj efikasnosti.
Primjer rješavanja ovoga problema je određivanje broja prenosnika između dva komutaciona centra,
tako da se minimizira vjerovatnoća da su svi prenosnici zauzeti i da će zahtjev za novom vezom biti
odbijen.

23. Skiciraj NxN komutator, te bar i cross stanje i objasni !

U komutatoru sa N ulaza i N izlaza (N×N), može biti uspostavljena veza između bilo kog ulaza i bilo
kog izlaza.
U bar stanju, gornji ulaz je povezan na gornji izlaz, a donji ulaz na donji izlaz.
U cross stanju gornji ulaz je povezan na donji izlaz i donji izlaz je povezan na gornji ulaz.
24. Lee-jev metod proračuna vjerovatnoće blokiranja

Ovo je najednostavnija metoda za proračun vjerovatnoće blokiranja u višestepenim komutacionim

mrežama.
Ona se bazira na pretpostavci da su vjerovatnoće zauzetosti međuveza na putu nezavisne od
vjerovatnoća zauzetosti (blokiranja) drugih elemenata puta. Izračunavanje se pojednostavljuje
crtanjem grafa vjerovatnoće, poznatog kao Leejev graf, između tipičnog ulaza i tipičnog izlaza.
Vjerovatnoća blokiranja svakog od elemenata puta označena je na grafu, te se ukupna vjerovatnoća
blokiranja izračunava na osnovu pravila za serijske i paralelne međuveze.

25. Objasniti striktno neblokiranje!

Komutator je striktno neblokirajući, ako je moguće uspostaviti vezu između bilo kojeg
slobodnog ulaza i izlaza bez prethodnog rearanžiranja postojećih puteva.
Crossbar komutator je striktno neblokirajuci.
Postavljanjem određenog komutatorskog elementa u bar ili cross stanje, moze se uvijek naci put
od slobodnog ulaza do slobodnog izlaza, bez rearanziranja postojecih puteva.

26. Objasniti neblokiranje uz rearanžiranje!

Komutator je neblokirajuci uz rearanziranje ako je moguce povezati bilo koji slobodni ulaz sa
bilo kojim slobodnim izlazom, uz prethodno preuređivanje postojecih puteva.
Neblokirajuci rearanzirajuci komutator dimenzija 4x4:

Sljedeca slika pokazuje situaciju u kojoj je ulaz 2 povezan na izlaz 2 i ulaz 3 na izlaz 3 sa svim
komutatorskim elementima u bar stanju.
 Ako se pokusa uspostaviti nova veza između ulaza 4 i izlaza 1, ona ce biti blokirana sa dvije vec
postojece veze. Uz preuređenje veze između ulaza 2 i izlaza 2 pokusaj nove veze moze biti
prihvacen (rearanzirana).

27. Objasniti neblokiranje u širem smislu!

Komutator je u sirem smislu neblokirajuci ako je algoritam biranja rute za uspostavljanje veze
takav da je nova veza uvijek moguca između bilo kojeg slobodnog ulaza i bilo kojeg slobodnog
izlaza, bez prethodnog preuređivanja postojecih puteva. Prema tome, sustina neblokiranja u
sirem smislu je u algoritmu za uspostavljanje unutrasnjih puteva u komutatoru. Izucavanje i
dokazivanje neblokiranja u sirem smislu, opcenito nije lako. Ne radi se samo o uspostavljanju
novih veza, vec i o raskidanju postojecih veza.
Lako je vidjeti da striktno-neblokirajuci komutatori imaju najvise resursa, a slijede ih u sirem
smislu neblokirajuci, te neblokirajuci uz rearanziranje.
Komutator koji je striktno neblokirajuci je, također, neblokirajuci i po druge dvije definicije.

28. Koliki je minimalan broj prespojnih tačaka potrebnih da bi se napravio N×N neblokirajući
komutator?

Moze se govoriti i o potrebnom rasporedu tih prespojnih tacaka. To je vezano sa brojem

mogucih parova ulaz-izlaz, odnosno sa brojem stanja komutatora.
Put jedan-na-jedan od ulaza do izlaza je jedinstvena veza izlaza.

Postoji N! mogucih puteva kada su svi ulazi i izlazi zauzeti. U praksi, u bilo koje vrijeme moze
biti nekoliko slobodnih ulaza i izlaza.
 Potrebno je podesiti stanja pojedinacnih prespojnih tacaka unutar komutatora radi relizovanja
N! puteva.
Neka postoji M prespojnih tacaka u komutatoru. Kako svaka prespojna tacka ima dva moguca
stanja, stanje cjelokupnog komutatora je određeno kombinacijom stanja prespojnih tacaka, te
postoji 2M stanja cijelog komutatora.
Za realizaciju N! puteva neophodni uslov je:

29. Skicirati dvostepenu Clossovu komutatorsku mrežu!

30. Skicirati i objasniti trostepenu Clossovu komutatorsku mrežu!

Komutatorski moduli su raspoređeni u tri stepena i svaki modul je povezan jedinstvenom

međuvezom sa svakim modulom u susjednim stepenima. Moduli su neblokirajuci i mogu biti, na
primjer, crossbar komutatori.
Postoji nekoliko nezavisnih parametara u Clossovim mrezama. Postoji r1, r2 i r3 modula u
stepenu 1, 2 i 3, respektivno. Dimenzije modula u stepenima 1, 2 i 3 su n1×r2, r1×r3, i r2×n3,
respektivno. Ako komutator ima isti broj ulaza i izlaza, tada je broj ulaza i izlaza N = n1r1 = n3r3
i tada postoje samo cetiri nezavisna parametra.
Za velike sisteme trostepena Closs-ova mreza se koristi kao sastavni element koji dalje moze
zamijeniti jednostruke crossbar komutatore u srednjem stepenu.

31. Primjer blokiranja u trostepenoj mreži!

Slika pokazuje Clossov komutator sa n1 = r1 = r2 = r3 = n3 = 3 i tada komutator nije striktno

neblokirajuci. Potrebno je odrediti vezu između parametara koja ce garantovati striktno
neblokiranje. Kritican je broj modula u srednjem stepenu, r2.
 Povecavanjem r2 , dobijamo vise alternativnih puteva između stepena 1 i stepena 3, ocekujuci
manju vjerovatnocu blokiranja.
Ustvari, ako je r2 dovoljno veliko, blokiranje se moze izbjeci u potpunosti. S druge strane,
komutator postaje slozeniji.
Lako je vidjeti da striktno neblokirajuci komutator, mora imati:

Inace, ako bi svi ulazi (izlazi) stepena 1 (stepena 2) bili aktivni, neke veze se ne bi mogle
uspostaviti. Prethodna nejednakost predstavlja potreban uslov. To je dovoljan uslov za
neblokiranje uz rearanziranje, ali nije dovoljan za striktno neblokirajuce komutatore.
Za potrebe analize rearanzirajucih Clossovih struktura podesno je uvesti neke notacije.

32. Skicirati i objasniti ulogu konekcione matrice!

Vezni stepen moze biti

predstavljen preko konekcione
matrice. Red i odgovara prvom stepenu modula i I kolona j odgovara trecem stepenu modula j.
Ulazi (i,j) su spojeni modulima srednjeg stepena. Kako je pokazano, postoje veze između modula
A i modula B preko modula F, G i H, sto se oznacava kao: ulazi (A, B)={F, G,H}.
Drugim rijecima, ulazi (i, j) sadrze simbole ili labele modula srednjeg stepena koje koriste za
uspostavljanje poziva od modula i stepena 1 do modula j stepena 3.
33. Proračun prespojnih tačaka kod Clossove strukture!

Ulazi i izlazi podjeljeni su u podgrupe velicine n i postoji k puteva od jednog ulaza do jednog
izlaza. Ukupni broj prospojnih tacaka ove strukture je:

34. Ilustrirati i dokazati Clossovu teoremu!

Pretpostavimo da se zeli uspostaviti veza između nekog ulaza na komutatoru a iz prvog stepena
i nekog izlaza na komutatoru b iz treceg stepena. Najgori slucaj je prikazan na prethodnoj slici,
gdje je kroz komutator a uspostavljeno vec n-1 komunikacija, tako da je u srednjem stepenu vec
zauzeto n-1 komutatora. Također, kroz komutator b vec prolazi n-1 komunikacija, od kojih svaka
koristi po jedan komutator u srednjem stepenu.
U ovom najgorem slucaju ni jedna komunikacija koja prolazi kroz komutator a ne koristi ni
jedan komutator u srednjem stepenu koji koriste komunikacije koje prolaze kroz komutator b.
 Tako se u srednjem stepenu vec koristi 2n-2 komutatora. Da bi se uspostavila nova veza između
a i b u srednjem stepenu mora postojati bar jos jedan komutator, 2n-2+1=2n-1. Time se, na
klasicni nacin, dokazuje Clossova teorema.

35. Skicirati i objasniti Benešovu mrežu!

Prethodna slika prikazuje simetricnu trostepenu mrezu u kojoj je n1 = n3 = 2. Svi moduli prvog i
treceg stepena su 2×2 komutatorski elementi. Vidi se da se problem konstruisanja N×N
komutatora svodi na problem konstruisanja dva N/2×N/2 komutatora u sredini.
N×N komutator je neblokirajuci uz rearanziranje, ako su N/2×N/2 komutatori neblokirajuci uz
rearanziranje.
Za konstruisanje N/2×N/2 neblokirajucih uz rearanziranje modula, moze se koristiti isto
rastavljanje na inverzan nacin. Tako, svaki N/2×N/2 modula moze biti rastavljen na tri stepena
sastavljena od 2×2 elemenata u prvom I trecem stepenu i dva N/4×N/4 modula u sredini.
Ponavljajuci ovo, na kraju preostaju samo 2×2 elementi.

Komutator dimenzija 8×8 realizovan na ovaj nacin je prikazan na prethodnoj slici.

Ovakva arhitektura (mreza) se zove Benesova mreza.
36. Koliko prespojnih tačaka postoji u N×N Benešovoj mreži i šta je nedostatak ove mreže?

Neka je N = 2n i neka broj stepena u k×k Benesovoj mrezi, bude oznacen sa f(k). Po rekurzivnoj
konstrukciji vrijedi relacija:

Tada je f(N):

f(2n) = f(2n-1)+2
= f(2n-2)+4
= 1+2(n-1)
= 2n-1

Posto svaki stepen ima N/2 prespojnih tacaka, ukupan broj prespojnih tacaka je:

Tako je broj prespojnih tacaka i Benesovoj mrezi reda N logN, sto je izuzetno dobar rezultat, tj.
cijena realizacije ovakve mreze je relativno niska.
Nedostatak ove mreze je potreba za brzim upravljackim algoritmom, koji uspostavlja puteve
između ulaza i izlaza.
Izvrsava se na centralnoj upravljackoj jedinici. Zbog toga su Benesove mreze manje trazene za
brzu komutaciju paketa, u kojoj putevi koje koriste paketi moraju biti određeni u vrlo kratkom
vremenu.

37. Objasni algoritam petlje !

Neka se ulazi označe sa u1,...,uN a izlazi sa v1,...vN. Neka je π mapa uvezivanja ulaza prema izlazima,
a 1/π je inverzna mapa uvezivanja od izlaza ka ulazima.
Varijable S i T predstavljaju različite ulaze i izlaze respektivno
Algoritam :
- Izaberimo bilo koji nepovezani ui i pridružimo S=ui . Ako ne postoji takav ulaz algoritam se
završava, pošto je svaki ulaz vezan na neki izlaz.
- Povežimo S na π(S) kroz vršnu podmrežu u srednjem stepenu.
- Pridružimo T= sa π(S)
- Poveži T sa 1/π(T) preko najniže podmreže u srednjem stepenu.
- Pridruži S=sa 1/π(T)
Ako S nije bilo povezano na neki ulaz, vrati se na korak 2. Inače, “petlja” je završena, idi na korak 1 i
počni novu petlju.
38. Skiciraj i definiraj Baseline i inverznu Baseline mrežu, te dostupnost čvora u ovakim mrežama !

Benešove mreže mogu biti razmatrane, kao da su formirane od dvije podmreže.

Srednji stepen i stepen prije njega formiraju mrežnu strukturu koja se zove baseline mreža. Srednji
stepen i stepen iza njega predstavljaju sliku u ogledalu baseline mreže i zovu se inverzna baseline
mreža.

Općenito, važi : Dostupnost čvorova u baseline/inverznoj baseline mreži :

Čvor u stepenu i može biti dostignut od 2i ulaza, a on može doseći 2n-i+1 izlaza.

39. Definiraj i skiciraj Cantor-ovu mrežu !

Beneš-ova mreže je neblokirajuća samo uz rearanžiranje. Međutim, gornje posmatrane dvije

podmreže Beneš-ove mreže mogu biti iskorištene za konstruisanje paralelne Benešove mreže, koja
se zove Cantor-ova mreža, i koja je striktno neblokirajuća. Cantor-ova mreža je napravljena sa log2N
Benešovih mreža paralelno uređenih.
40. Skiciraj i objasni prostornu komutaciju !

U svakom vremenskom multipleksu (TDM) postoji N vremenskih odsječaka, pri čemu se i-ti
vremenski odsječak koristi za prenos informacija od i-tog izvora do i-tog prijemnika.

Pitanje koje se nameće je šta ako izvor želi da šalje informacije različitim prijemnicima u različita
vremena. Slika pokazuje moguće šeme komutacije. Postoji komutacioni centar između izvora i
prijemnika. U komutacionom centru se TDM saobraćaj demultipleksira u N fizički odvojenih tokova.
N tokova se tada komutira sa N×N komutatora koji rade na principu prostorne raspodjele, obrađene
prethodno. Poslije komutacije, se N izlaznih tokova multipleksiranjem vraća u jedan fizički tok.
Prostornom komutacijom se može izvršiti međusobna zamjena vremenskih odsječaka između izvora
i odredišta. Na prijemnoj strani, nakon demultipleksiranja, informacija primljena na prijemnik i zavisi
od komutacije ostvarene u komutatoru na bazi prostorne podjele.

41. Skiciraj i definiraj TSI (Time Slot Interchanger) !

Kako samo ime govori TSI razmjenjuje (premješta) vremenske odsječke zauzete logičkim klanalima u
TDM toku. TSI se obično implementira korištenjem RAM-a (Random Acces Memory). Nakon što svaki
odsječak bude učitan u RAM, vremenski odsječci u okviru će biti iščitavani redom koji određuje
komutator (ili TSI). Stoga, ako se podaci vremenskog odsječka N komutiraju u vremenski odsječak 1,
tada će ovi podaci biti prvi iščitani u izlaznom okviru. Na ovaj način, komutacija se ostvaruje direktno
u vremenskom domenu. Logički, TSI je ekvivalent N×N komutatoru sa prostornom podjelom.
42. Koja je uloga brojača vremenskih odsječaka ?

Izlaz iz brojača vremenskih odsječaka služi kao adresa za čitanje iz upravljačke memorije čiji je
sadržaj programiran na osnovu određenog aranžmana povezivanja ulaza i izlaza mreže.

43. Opisati razliku između TSI sa kontrolisanim izlazom i TSI sa kontrolisanim ulazom !

Kada se sadržaj memorije vremenskih odsječaka isčitava korištenjem izlaza iz upravljačke memorije
kao adresama za čitanje, izlazna TDM linijska sekvenca će imati pravilno razmjenjene vremenske
odsječke i ovakav TSI je onaj sa kontrolisanim izlazom.

Moguće je realizovati istu funkciju sa TSI modulom sa kontrolisanim ulazom. U tom slučaju
upravljačka memorija generiše adresu za upisivanje u memoriju vremenskih odsječaka.

44. Skiciraj i objasni mrežu T-S-T !

Postoji mnogo TDM linija spojenih na komutacioni centar u višim nivoima mrežne hijerarhije.
U ovakvoj situaciji se često primjenjuje kombinacija vremenskih i prostornih komutacija.
Komutacione strukture, tipa vrijeme-prostor-vrijeme često korištene u praksi, su prikazane na slici:

Ovaj komutator je logički ekvivalent trostepenog Clos-ovog komutatora .

Kod arhitekture vrijeme-prostor-vrijeme, neka n bude broj ulaznih i izlaznih vremenskih odsječaka
po okviru, r neka bude broj ulaznih ili izlaznih portova komutatora sa prostornom podjelom, i neka je
m broj unutarnjih vremenskih odsječaka po okviru.
Ustvari, ako se, prije ulaza svakog TSI-a, stavi multiplekser sa vremenskom podjelom (TDM mux), i
prije svakog izlaza demultiplekser sa vremenskom podjelom (TDM demux), komutator će biti
funkcionalno identičan trostepenoj Closovoj arhitekturi. Stoga, svi uslovi neblokiranja za Closove
mreže, važe i ovdje. Na primjer, ako je m = 2n – 1, komutator će biti striktno neblokirajući, i ako je m
= n, komutator će biti neblokirajući uz rearanžiranje.
45. Kako odrediti kompleksnost S-T-S mreže, te napraviti poređenje sa T-S-T !

Uz pretpostavku da prospojna tačka košta M puta više od bit-a memorije, kompleksnost

komutacione mreže se da izraziti kao:
Kompleksnost = ukupni kapacitet memorije + M x broj prospojnih tačaka

Pokazuje se da su u velikim striktno neblokirajućim mrežama S-T-S strukture ekonomičnije od

T-S-T struktura, a i kašnjenje kroz ovakve strukture je manje.

46. Na koji način se može eliminisati sukob između paketa?

Slika pokazuje tri paketa koji dolaze na isti izlaz. Ubrzanjem operacije komutatora tri
puta, u odnosu na ulaznu brzinu, sukob između tri paketa moze biti eliminisan. Tada
jedan komutacijski ciklus uzima samo jednu trecinu vremenskog odsjecaka prije
slijedece grupe paketa na ulazu, i sva tri paketa ce biti dostavljena na zeljeni izlaz.
Postoje samo dva alternativna rjesenja. Komutator moze odbaciti visak paketa, pa se
oni nece proslijediti. Ili ih mozemo spremiti, tj. zakasniti, za vrijeme pristupa u
slijedeci vremenski odsjecak. Na taj nacin, paketski komutatori mogu biti podijeljeni
na sisteme sa gubitkom ili na sisteme sa cekanjem.

Sistem sa gubitkom
 U sistemu sa gubitkom, paketi su odbaceni ili odmah proslijeđeni na izlaz.
Maksimalan broj paketa koji moze biti primljen na izlaz u jednom vemenskom
odsjecku je velicina grupe. Slika pokazuje 4×4 komutator, gdje je velicina grupe dva.
Ako su tri paketa upucena na isti izlaz, jedan od njih ce biti izgubljen. Sve dok je
velicina grupe manja od N, postoji mogucnost da ce paket biti izgubljen. Postoji
kompromis između slozenosti komutatora i vjerovatnoce izgubljenih paketa.

Sistem sa cekanjem

Kod sistema sa cekanjem, prekobrojni paketi se baferuju kad god se pojavi sukob.
Ovi paketi se mogu baferovati na ulazu ili u untrsnjosti komutatora. Slika pokazuje
nacin na koji se dva od tri paketa, upucena na isti izlaz, baferuju na ulazu.

47. Šta su interno – neblokirajući paketski komutatori?

Za paketski komutator kazemo da je interno-neblokirajuci ako paket sa određenim

izlazom, moze biti rutiran kroz njega na nekonfliktan nacin. Centralno kontrolisani
komutatori, koji su neblokirajuci uz rearanziranje u komutaciji kanala, su također
interno neblokirajuci u paketskoj komutaciji. Da bi se vidjela ekvivalencija, posmatra se
grupa paketa pristigla u neblokirajuci uz rearanziranje komutator, na pocetku
vremenskog odsjecka. Prije nego oni budu primljeni u komutator, potrebno je da
centralni kontroler odredi grupu nekonfliktnih puteva. Kontroler moze dodijeliti puteve
na nacin jedan na jedan I rearanzirati ranije dodijeljene puteve ukoliko ce oni sada
izazvati konflikt. Ova rearanziranja ne mijenjaju put koji paketi koriste trenutno.

48. Šta su samorutirajuće mreže?

Kod samorutirajucih mreza komutatorski elementi koriste samo oznaku odredista u

paketu da ostvare komutaciju, a ne moraju znati stanja drugih elemenata u komutatoru.
Nema direktne koordinacije i komunikacija između komutatorskih elemenata i
centralnog kontrolera. Ovo je vazna osobina, narocito za velike komutatore sa malim
velicinama paketa.
49. Objasniti Banyan mreže i navesti njihove osobine!

Osnovna klasa međuveznih mreza, koje nisu interno – neblokirajuce, su Banyan mreze.
Slika pokazuje nekoliko mreza koje spadaju u ovu klasu: shuffle-exchange mreza (koju
takođe zovemo omega mrezom), inverzna omega mreza, banyn mreza i baseline mreza.
Ono sto moze predstavljati zabunu je termin ̋banyan mreza ̋, koji se nekad koristi da
oznaci mreze pod (c), a nekad da oznaci bilo koju od ovih mreza.
Za cijelu klasu Banyan mreza vaze slijedece osobine:
1. Postoji jedinstven put od bilo kojeg izlaza do bilo kojeg ulaza
2. Postoji log2N stepena, svaki sa N/2 (2×2) komutatorskih elemenata

50. Objasniti postupak rutiranja u Banyanovoj mreži!

Pretpostavimo da je izlazno odrediste oznaceno labelom (adresom izlaza) od n=log2N

bita, b1, b2…,bn. Ova izlazna adresa se sadrzi u zaglavlju paketa.
U prvoj koloni (ili prvom stepenu), se ispituje bit najvece vrijednosti b1. Ako je on 0,
paket ce biti proslijeđen na visi (gornji) izlazni link, a ako je on 1, paket ce biti
proslijeđen na nizi (donji) izlazni link. U slijedecem stepenu se ispituje bit b2, te ce biti
ostvareno rutiranje na osnovu toga.
Nakon svakog stepena, paket ulazi u manju podmrezu, i broj izlaza na koje moze biti
dostavljen paket je prepolovljen. Podskup raspolozivih izlaza do kojih paket moze
napredovati kroz stepene, uvijek sadrzi zeljeni izlaz. Nakon ldN stepena, preostaje samo
zeljeni izlaz. Znacaj ovog algoritma je distribucija rutiranja. Isti princip rutiranja se
koristi i za omega mreze.
Ovaj princip rutiranja se ne koristi u inverznim omega mrezama.Inverzna omega mreze
su kao slika u ogledalu omega mreza. Kod ovih mreza, paket se krece na osnovu bita
izlazne adrese koji je najmanje vrijednosti, te napreduje do bita najvece vrijednosti.
51. Koji je uslov neblokiranja Banyan mreže?

Ako se izlazne adrese paketa sortiraju u rastucem ili opadajucem redoslijedu, Banyan
mreza (ne sve mreze u klasi Banyan mreza) je, ako je izomorfna sa omega mrezom,
interno-neblokirajuca.
Moze se dokazati da je Banyan mreza neblokirajuca, ako aktivni ulazi (ulazi na koje su
dosli paketi) x1, x2, …, xm (xj>xi ako je j>i) i njima pridruzena izlazna odredista y1, y2, …,
ym zadovoljavaju sljedece:
1. Određenost i monotonost izlaza
2. Koncentrisanost ulaza: bilo koji ulaz između dva aktivna ulaza je također aktivan.

52. Kada su sortirajuće mreže neblokirajuće?

Sortirajuce mreze su neblokirajuce ako:

1. su svi ulazi aktivni
2. ne postoje dva paketa koja su adresirana na isti izlaz

Primjer pokazuje da sortirajuca mreza:

(a) vrsi komutaciju ispravno kada su svi ulazi

aktivni i nemaju zajednicke izlaze
(b) vrsi komutaciju nekorektno kada su neki ulazi
neaktivni
(c) vrsi komutaciju nekorektno kada neki ulazi
imaju zajednicke izlaze
53. Na koji način sortirajuće mreže mogu biti same po sebi neblokirajuće?

Kvalifikacija ̋baziran na algoritmu distribuiranog rutiranja ̋ je jako vazna. Sa centralnim

kontrolerom, sortirajuce mreze same po sebi, mogu biti ucinjene neblokirajucim na
slijedeci nacin. Na neaktivne ulaze, centralni kontroler moze uvesti vjestacke pakete,
koji se dostavljaju na slobodne izlaze na nacin koji ce uciniti sortirajucu mrezu
neblokirajucom. Vjestacki paketi se mogu odbaciti na izlazima. Potrebno je poznavati
odredista svih stvarnih paketa, tako da se vjestackim paketima odredista pridruzuju
tako da ne bude konflikta.

54. Navesti koncept upoređivajućih mreža!

Upoređivajuce mreze su napravljene sa 2×2 komparatorima kako je prikazano na slici

a). Komparatori uzimaju dva ulazna broja i smijestaju manji na gornji izlaz I veci broj na
donji izlaz. Komparator se moze prikladnije predstaviti crtanjem vertikalne linije sa
ulazima na lijevoj i izlazima na desnoj strani, kao sto je prikazano na slici (b).
55. Kakve su sortirajuće mreže?

Upoređivajuce mreze su međuveze komparatora. Nisu sve upoređivajuce mreze

sortirajuce mreze. Sortirajuce mreze su one koje uzmu N ulaznih brojeva I
transformiraju ih u sortiranu sekvencu na izlazu.

56. Šta je bitonička sekvenca i skicirati bitonički sorter?

Bitonicka sekvenca je sekvenca, koja se uvecava monotono pa onda umanjuje monotno,

ili umanjuje monotono, pa onda uvecava, također, monotono. Drugim rijecima, to je
spajenje dvije sekvence, koje su sortirane u suprotnim smjerovima. Sekvence koje su u
opadajucem ili rastucem redoslijedu, se takođe mogu posmatrati kao bitonicke.
Na primjer, sekvence {0, 1, 4, 6, 7, 7, 5, 4}, {9, 8, 7, 3, 3, 2, 4, 6}, {0,1, 4, 7, 7, 7, 8, 8}, {8,7,
3, 3, 2, 1, 1, 0} su sve bitonicke.
Bitonicki sorter objedinjavanje vrsi tako da uzima bitonicke sekvence i sortira ih u
monotonu sekvencu.

Bitonicki sorter
57. Skicirati konstrukciju 8x8 Batcherove sortirajuće mreže bazirane na bitoničkom
sortiranju!

58. Kako se rješava sukob u Batcher – Banyan mrežama?

Svaki ulaz, bez poznavanja izlaznih adresa, ne zna da li je njegov paket u konfliktu sa
drugim paketima. Da bi samo podskup nekonfliktnih paketa mogao uci u Batcher –
Banyan mrezu potrebna je sema za rjesenje sukoba.
Uvodi se trofazna semu komutacije. Prve dvije faze su za rjesenja sukoba, a treca faza je
komutiranje paketa koji su prevazisli sukob.
U prvoj, istrazivackoj fazi, samo zaglavlje paketa ulazi u sortirajucu mrezu. Paketi koji
imaju iste izlazne adrese izlaze na susjedne izlaze sortirajuce mreze.
Druga faza je faza potvrde. Ako je sortirajuca mreza projektovana sa povratnim
putevima, potvrda o paketima koji su prosli, moze biti poslana ulazima preko povratnih
puteva. Ako su sortirajuce celije u barr (cross) stanju, onda su i povratni komutatorski
elementi u istom stanju.
Treca faza je faza slanja. Ulazi koji prime potvrdu, sada mogu slati svoje pakete u
sortirajucu – Banyan mrezu, bez unutarnjeg konflikta. Ulazi ciji paketi nisu izabrani,
baferuju svoje pakete, tako da mogu pokusati dobiti pristup izlazu u slijedecem
vremenskom odsjecku.
59. Skicirati Batcherovu mrežu! Na čemu se ona zasniva?

Batcher-ova mreza se zasniva na bitonickom sortirajucem algoritmu. Kada koristimo

Batcherovu sortirajucu mrezu za komutaciju, komparator gleda samo zaglavlje, te
propusta informacione bite bez njihovog ispitivanja.

60. Skicirati FIFO!

Paketi se posluzuju u onom redoslijedu u kojem su primljeni (first-come → first-served).

61. Skicirati Priority Queuing (PQ)!

62. Skicirati RR – dvije klase!

63. Skicirati WFQ!