Professional Documents
Culture Documents
Sanacije Rekonstrukcije PDF
Sanacije Rekonstrukcije PDF
BETONSKIH KONSTRUKCIJA
U VISOKOGRADNJI
PODJELA
A. REPARATURNE SANACIJE
PRIMJERI
Oštećenje: Zona segregacije betona
Sanacija: Lokalna primjena određenih vrsta reparaturnih maltera.
B. KONSTRUKCIJSKE SANACIJE
PRIMERI
Vizualni pregled
U sklopu programa istražnih radova sprovode se razne aktivnosti u svrhu dokazivanja stvarnih
parametara ugrađenog materijala:
IZVOĐAČKI PROJEKAT
POPRAVKA I ZAŠTITE AB KONSTRUKCIJA
Odabir načela i metoda popravaka
Kod izrade projekta popravke i zaštite za određenu armiranobetonsku konstrukciju
potrebno je oslanjati se na smjernice iz građevinskih normi
- Često se kod istražnih radova ustanove oštećenja koja su nastala usljed loših projektnih
rješenja i detalja, upotrebe pogrešnih ili nedovoljno kvalitetnih materijala, te grešaka
kod izvođenja
- Ove greške mogu biti i često su uzroci oštećenja i degradacije konstrukcije s razornim
posljedicama koje se pokažu tokom upotrebnog perioda, s obzirom na uslove
izloženosti.
STARE ZGRADE
KARAKTERISTIČNA OŠTEĆENJA I NJIHOVI UZROCI
Svaka građevina ima svoj vijek trajanja, pri čemu ona, u idealnim uslovima, stari
zajedno sa materijalom od kojeg je sagrađena (uzroci propadanja koji se nalaze u
samim spomenicima su vrsta i performanse materijala od kojeg je građevina
napravljena).
Vijek trajanja se može produžiti pažljivim uočavanjem oštećenja koja ga ugrožavaju
i od pravilnog izbora odgovarajuće metode za njegovu obnovu.
Spoljni uzroci nastaju djelovanjem prirode i namjernim ili nenamjernim djelovanjem ljudi i
dijele se na:
1. dugotrajne uzroke koji pretpostavljaju fizičke, hemijske i mikrobiološke procese koji
dovode do postepenog narušavanja konstrukcije i gradiva građevine
2. prirodne, slučajne uzroke, koje je nemoguće predvidjeti (stihijske pojave)
3. kratkoročno ili dugoročno djelovanje ljudi koje dovodi do oštećenja usled načina
korišćenja objekta, promjenom okruženja, pod uticajem radova pod zemljom i ratna
razaranja
Najopštija klasifikacija koja se primenjuje za graditeljsko nasleđe je podjela na oštećenja
nastala usled:
- nepravilnog korišćenja građevine i neodgovarajućeg održavanja;
- indirektnog djelovanja radova izvedenih u okolini građevine, djelovanja požara i ratnih
razaranja;
- grešaka u projektu, tj. procjeni raspodjele napona i vlaženja podloge temelja;
- djelovanja mraza;
- deformacija zidova izgrađenih na glinovitom tlu nepogodnom za fundiranje;
- neravnomernih slijeganja;
- blizine vodotoka i uticaja morfoloških karakteristika terena;
- vlaženja tla nestabilnih mehaničkih karakteristika (na pr. les);
- vibracija izazvanih saobraćajem, mašinama ili seizmičkim dejstvima;
- uticaja korozije metalnih povezivača na obrazovanje oštećenja;
- gubitka nosivosti veza;
- uticaja atmosferskih taloga;
- različitih uticaja za formiranje horizontalnih i vertikalnih prslina; i,
- promena izazvanih naknadnim radovima na građevini.
Oštećenja mogu nastati u toku građenja ili tokom eksploatacije građevine:
- U toku građenja oštećenja se javljaju usled grešaka pri projektovanju, ugrađivanja
nekvalitetnih ili neadekvatnih materijala i grešaka prilikom izvođenja nekih delikatnih
detalja. Najveći broj oštećenja u toku građenja vezuje se za temeljenje građevine:
• pošto su se u prošlosti podaci o tlu dobijali iskustveno, greške u temeljenju su bile
česte i ima puno primera popravki još u toku građenja;
• greške usled nepravilnog projektovanja (koncepta) najčešće se ispoljavaju ukoliko
je pogrešno procenjen karakter i veličina opterećenja, kao i slijeganje pojedinih
djelova zgrade;
• stari graditelji su se u konceptu građevina zadovoljavali ujednačavanjem napona u
temeljnom dnu, što je u slučaju različitih kontaktnih površina dovodilo do
diferencijalnih sleganja;
- Spoljašnja oštećenja od snijega, vetra, sila zemljotresa i danas je teško obuhvatiti
proračunom, a u istoriji je to bilo empirijski.
Postoje oštećenja čije je uzroke veoma teško uočiti. to su:
- nedostatak prethodnog iskustva u izvođenju radova;
- nesporovođenje eksperimenta za smjelija rješenja;
- težnja za postizanjem ekonomskih efekata;
- kod monumentalnijih starih građevina oštećenja su mogla nastati i tokom građenja u
dugom vremenskom periodu (naročito karakteristično za građevine sa zasvedenim
sistemima).
Tokom korišćenja građevinskih objekata oštećenja mogu biti izazvana neadekvatnom
upotrebom i nebrižljivim održavanjem:
- preopterećenje pojedinih djelova zgrade nastaje usled promene njihove namjene;
- proširivanja i dograđivanja u raznim vremenskim periodima;
- usled dejstva klimatskih i nepovoljnih geo-tehničkih faktora dolazi do postupnog
razvoja oštećenja.
Najveći broj oštećenja vezan je za lokalne uslove tla i prisustvo podzemne vode:
- pojava podzemne vode iznad uobičajenog nivoa narušava strukturu tla i njegovo
ponašanje pod opterećenjem temelja;
- naročito izraženo ukoliko voda ima agresivnih sastojaka ili se radi o tlu sa nestabilnim
mehaničkim karakteristikama (les).
Ovakve promjene izazivaju radovi u okolini građevina:
- remećenje vodotoka;
- nezatrpani radovi;
- izmjena strukture slojeva ili presijecanje podzemnih infrastruktura (vodovod,
kanalizacija);
- smanjenje površinskog isparavanja usled pokrivanja asfaltom ili betonom veće
površine oko zgrade.
Pod uticajem raznih radova u okruženju građevine, najviše se deluje na promene nivoa
podzemnih voda:
- pod uticajem vode odvijaju se fizičkohemijski procesi koji dovode do narušavanja
strukture materijala;
- promjena nivoa podzemne vode može dovesti do stvaranja leda u tlu temeljne
zone, a to izaziva bubrenje tla i stvara pritisak na temelje / pri otapanju tla
redovno dolazi do većih slijeganja, jer tlo naglo smanjuje svoju zapreminu;
- ova pojava dovodi do razdvajanja maltera i obloga od zidova, do propadanja
životopisa,..
VLAGA ZNAČAJNO:
Naročitu opasnost predstavljaju klizišta koja izazivaju velika oštećenja i materijalnu štetu
(iako se klizišta mogu prepoznati, ljudi na njima grade svesno rizikujući). Slabljenje tla i
stabilnosti građevine izazivaju veliki zemljani radovi, rudarska iskopavanja, podzemne
garaže, metro).
Deformacije zgrade mogu biti izazvane neravnomjernim sabijanjem u podlozi zgrade usled
dinamičkih uticaja od saobraćaja, rada mašina sa dinamičkim dejstvom, miniranja,.. Ova
dejstva narušavaju konstrukciju i dolazi do odvajanja zidova u slučaju nedovoljne povezanosti
ili nedostatka horizontalnih ukrućenja.
Veće temperaturne promjene kod zgrada sa ravnim krovovima ili bez dovoljno razdjelnica
izazivaju oštećenja u međuspratnim konstrukcijama, i u svim elementima građevine. Izuzetno
visoke temperature koje prate požar deluju razorno na sve elemente građevine. Po pravilu, pri
dužem djelovanju požara nastaju oštećenja i promjene u strukturi materijala koje se teško ili
nikako ne mogu popraviti.
Klasifikacija oštećenja od zemljotresa razvijena je po posebnoj metodologiji.