Professional Documents
Culture Documents
W|S15
v>
'
brzojavmi cesiitku.-
om
njezina poglavito ekspan- .
zivna sila pvania Jugu. Bez seje i obiititíflo. Koliko li razl ke usta^om -ahjeui -emlje, ogriesio «Pr diuzn em se- ninogobrq.nim
i'medjtt oiidasnjeg ambijenta, ko bi se o ta ista nácela, kad bi se pr jateljima i posto ateljima Va-
Nazocni brnj Malíh Novina Hrvatske ne ima magjarska sini i saljem \'am nadanasnj1 dan
ji je barun Handel nasao i dauas- imenovao vojnickog namjestnika,
razaslat je svim uain pozna. sanja o jedinstvenoj a time bi zlo pie slavl a pored iskrenih cestitaka i
mag nj(g, koji ostaWja! se orneo ne sa
tim osobama u juznoj Atneri- iz topie zelje, da v krepkom zdiav-
jarskoj drzavi nikakovasmi- S ovim inora da r acuna novi mo zastupnicima Dalmaci. e,
ci i drugovdje «
namje^ nik— bio ¡ko bio jeruno- \ec sv'mi U'ihov'm drugov ma, l.jtt jos dugo pozhete na ponos
sla, jer koja korist takvomu
—
Mole se doticni, da nam jave. vom ambijt'.itn stari vladin kur» kojiznadu c en'ti tistá na prava liriits og naroda'cijem ste se na-
nikovanja pvMigcivi nog guverne- tko usiMdio, da je novac svrha za jedidstvo jtvnih Slavena b le
ski trosak kamo spada Dalmacija, koja
ra baruna fíandela) i da su mu I udskom zi'votu, a ne siedst'o, su velike, naiocto ■/& /.blzen e
Za po godine snrazmiériio ima sada jos ctidnovati. po- svaki bi •! njih planio. katolicki Hrba i lirvata. S loga Se i mi pi\-
bile
podieljtne namjestnickes-e
Novci se sal ¡u v'a-auku lista lutanski polozaj. Ako je po- bi nam svestenik odmah lako do- brace Hrvata.
pocasti (koja ti svoje doba nistt driiznjemo slavlju
trebno, daseatistrijski Nietn- bile podjeljenép!. Pavicn) tuma- kazao, kako smo m nasvietu e- Poznata je svima Strossmay ro-
zadaca u monarkiji, to nam pred nak z» ponovni povratak ua Predccío bi íianimnostvoprimjera, pierna Rusiji. Kad je ono bi a ve-
namjestnika \o.;nickog Osobito se kako su se mnogi sveti ljudi zrtvo- 1 ka proslava prela a Knsa u hr s-
se cini, do je takova sklad-
spominju iir.ena geiierala Varesa- vali, ta ec sama sebe i provodec cansta-'o, on je odpravio onaj poz-
Becka «Information» od nost i lako moguea; jer u is n na i Boro \¡ca- Oh '¡rom na o. o zifot i o pustin ama i spiljama. Ti nati telegramu Kíjev, sto je protiv
10. veljace o. g donosi gla- ti nu ne ima ni jeduoga ye- «Narodni List<> pise: Iji d da su Yrs i tvn"H pokovu, njega iz zvalo vel'ko negodovan-
,
«Mi bismo zel.ieli da sluca: ba svi esni da ovaj z¡\ ot n je za slast je; a kad mu je uc njena zamjer-
sove iz krscausko soeijalnih likoga politickoga interesa, runa Hande a linde usviestna i ast, pa da su se dovimili ra ske Ka, i ust o je o e -/iiamcnite rieci:
—
tima, koje je vrieduo zabil- Austriji i Hrvutitna zaje Je li posljedica te lekcije dvo'rs- Kada tko ne bi znap, paupitao, ] livrop' poznafo une Josipa Stross-
jeziti. Kvscansko-soeijalua nieki. Ova je istiua za< njih kog savjetnika Nardelia pri re- kako se ima vladat da to kral- ; mayera. N jvec engiezk. dr avnik ,
Luftger, te joj je i vodjom, kako nacajno je, da je poslie afe- g eda, tebo:..ih i crkven h nareda sv ettt i znamenita
n'egova uloga •
prva jezapoeelaodlucan boj mnogi pravicni politicari na re baruna Haudela, ko oj je bas ba. po kojmas' ima vladati. ¡ na vat kanskomkonciliju ] 869/70.
proti svemocnoj ustavovjer- obim stranama. Ali veze, ko dalo Uz óslalo doka ivanje, bio bi U vel cansí venoj Petrovoj crkvi u
povoda p tañe o nepiestanom
od naroda i o n vcu, pa bi se iíiiio Rimú, gdje se bjese sakupilo vise
noj stranei, ovoj stvoritelji- je sezu narodu, dosel., i van j". cinovnika i vana, govora
ci dualizma, pak je proti zi- valja o¡>et ojacati, a to ni se' upra' a namje.-n¡ tva bila povjere ne prim er, kako jie isti posao soto- j stotinakatolickih biskupa iz Ev-
'
na jednom Dalmat'ncu. Pula eci i ako je Jnda a Uj zdao i rope, Azije, Afrike i Amerike,
dovskoj plutoki-aciji stavila moglo tim laglje sbili, sto ista. mi piizdravljamo prodao bina bozjega. ; Strosmayer je tada zadivio cieli
vecizdise liberalizan!, koji je stogastano
svoj socijalizam, a proti nje- radostno 0"0 ¡menovanje. O smoj Doi-a diván ñau' ! | sv'ct svoj'in klasicnitn besjedama
«inu neprijateljstvu prema nokoe narode razstavljao.» osobi itel a necemoza Pitan e je p k: Br nu li se poz- na lalinskom jeziku.
novog upra-
katolickoj vjerii crkvi, koje «Obzor. » sada reci ni cine n b'ole, jer 1 u- vani nam esn: i bozj;, da nam po A sto je Strossmaj-er ucinio za
de prosiid.jujenio po n ihovim d e- ní ognu, da se lakse üoviuemo raj- Hrvate, tezko je to opisati. On e
je izrazavala u laziliberaliz-
lima do ivismo i od nasi!] ljudi, ske- slave?
- na stotine hil ada trosio na kul-
mu, stavila jo svoje krscans-
ke osjecaje. Ta krscanska so-
i 111 namjestenih na visokim polozaji- Za Punta Ar nas bar m mora- tuiu svog naroda. Jugoslavenska
ma, vise puta ra ocaran e. Odie- mo negat vno odgovor ti. akademi'a ima na vis iijemti da •
eijalna stranka, osvojiv Dó- (Po ollazku baruna ¡¡ándela.) üvsi dakle licni momenat uovom Nasa koloni ja brojj- oko 3000 blagodarizagaleriju slika koja se
íijn Austriju i njczin glavni Imen< van'em bajuna Patríela pitanju, po
dravljamo inienovan e (lusa, sve samih krscana katolika, izorecStrosmayerova galeri a sli
samo o sebi kao dobar nak, da ce dak e sacinjava trecinti stauovuis- ka-. Jednom rieci Strossmayer bio
grad Bec, stranka je buduc- namjestnik m u L ncu lila je na-
.
je u borbi proti Sveniemci e», i to jesutiasim se u Beeu uv ereti, da temelj tost na nadie non. mjestu
tug i e:; k; da je tobas treba, sa- kluhova, sastase se u Dnbro\niku
ma, koji teze izvan Austrije.
jo. Mogli sao bi opet Pulí sveti na zemlju i
zagovaiati, koji ce se, u ednu ovih danaTlr. P. Cingr'ja,
ja niemacki >ezik za Palmacju nsdahnuo jezicima, niisli o. Fa- — presjed-
Ublaziv neka mjesta prema r ec prhv..tti blagodarnog rada nk saborskog kluba hrvatske na-
eg oticna biljka, koja ne moze pod gnano.
tiskovnim nasim prilikama, nasim zark'm sunceni a u-pjeva. na korist ove zemlje onom ljuba i, rodne stranke, i Dr. A. Trumbc-,
evo sto veli koju samo moze da go i -in prama piesjednik saborskov kluba stran
taj krscausko- Ako se ipak dañas u ñekujim ..re ke prava, da ugovaraju o fuz
dima i u emaeki pise, to je pro- roiljenoj majei. .ji
socijalni glas: Viiesti \i Joüioí mo obih klnbova. Oba su
to je «furtim» -tose se pres ed-
«Podpuno odobravamo kriomcareno,
U glasine, ko'ese pronose, da
nika pot|Hino sporaztimjeiai sas-
je udobno uvtiklo ya. vremena cerno opet dobiti vo'nickognam'es-
govor zastupnika Biakinija strastvenih strauackih borba. Dtio- nika, tezko nam je vjerovat'. To tavila osnova programa, koju ce
o zakonu za novake, U isti- bus üiigantibus tertiu-¡ gaudebat! b¡ bio nesretan korak natrag. Ma >& —
bartina llandalu! Lani za ekonomne potrebe .stanovnka.Ako sto sacia ava nasu dusevnu snagu,
voin i pravnog odbora
srpske ná-
e osnovao ib polpomogao. To rodne s ranke u
pogledn njcduog
onoga nedostojnoga i neza- su ti cilje i u proslosti on
razprave zenialiskog proracuna ti nalagali,
dalmalinskom saboru, tali.'anski da Dalmacijom upra-lja vojnicki nariidu svjedoci: Akademi. a.'sveu- predloga g ede sporazumka pri
konitoga polozaja na pram» narednim opcinskim i'.bor'ma u
TJgarskoj, i da se s n/jenim zastupnik Palvi kazao je izmed u namjestn'k, dañas o njima ne mo cil ste, galeri a slika u Zagrebn
ostaloga i ovo: «Ali ako logika, ze aa bude go*ora, ti koliko se i mnoge druge insiuiicije po raz pokrajini. Predgovori ce se nasta-
interesimaspoje interesi Au bez uase krLir'e, promjeni put, prihke promjenise i oknpacijom nim krajev
ma nase domovine. viti, te ce biti dokoncam, cim bude
strije. S oslobodjenjein Hr ako onaj, koji bi litio da nas dog- Rosne i Hercegovjne Dalmaci a je Svo e imane, svoi z'vot, svoj pro edeua tuzija hrvatskih klu-
vatske, iz tezkih oko va polo na do bra'oubojst- a, da lias /r.'vu- presta'ada bnde baza za austrijs- umposvetio je narodu svomelirvat- bova.
ke vo:ne planove. F'ovratakdakle skome i slavenstvu.
zaja, koji se podvzaje na je pangermani/mu, pozajmi nam Na dan je pros' are «licni vladi- Autónoma i i orcissia izuori.
na v^jnckog nam estn ka bio bi
trosak Hrvatske, te njeziiiih naprotiv be-sv'estno sjekiru, da
—
porusimo ni'.ke sgrade, koje nas ustavni anakronizam. ka pr'mio mnostvo cest talca z Uprav ni odbof tali'anske
pravi politicke
narodnih i navodno-gospo- diele na siromasnom stolu zajed- Novi ministar predsjednik Gati- snh sla' ensk h krajeva, pa e sn stranke u Dalmaciji ;mao je pros
darstvenih prava oduzet tsch, koji je svojim prvim javnim ga sespoinenule i okrunjeneglave. le subote u Zadru konferencu, ko-
ce !
nicke biede, nasdrugove u zalosli
MALH NOV1NK
KK
Doinacé RaMje, Pélinkovca, ZEtt
Vlaliova, Marascliina VI
RA
¡ ostalih nasih likera 'ma vazda na
prodaji na malo i veliko
NO
Domingo Depolo ZA
kod J. lartínicli i 0:a.
Calle Llanquihue, frente á la Gobernación •Marítima
C. NENiDKRILJIVE
The Sínger Manafactnríng Kuca ntpmfljena Najstarija i akreditirana
Pruve avanske cigarele CORONA
god 1871 kuca
i Pey dei Mundo
Jesu jedini origina'ni sivaci strojevi sa zastitnom maikom Cigara Avanskih marca:
Svi drugi pod imcni ni Siit^er liejoi viada
—
ili koje mu —
Charles Wrliams za
gosporlu gospoje i djecu J. M. MULET
PAIH10MKI
EL ZORRO Si
IVaN B.TU1ÍÍNA
Prodavaouica Krzna, Pnpira i
Skladiste pisacig i risaceg ma GYOMORE'ROSITO 1TAL
Dnhana. Preuziüía svaku radnjii, sto se PI/'VIDBBNI BKD
Cigará i cigareta marca Redención tcriji.la i sknlskih knjiga. produje tice drvodjelca u cieloni ovoni te-
Id. Corona id. Exquisitos Knjiga rdasovitih spanjolskili, ii oriju.
Za
ruzgleduica JOSIP PASINOViCH Gradi kuce i iz' agja svakovrsne
Valparaíso
Dopisnica —
W. SELIGJCR
("alie Errázuriz. frente al
VÍCKO KÜS4N071C Za Europu.
'
Caij k Moca na
Za iseljenike sa Balkana
Slaniíu; i kobasica vía Gánova snizeue cieñe
u
Glavna prodavaouica pckucsfva
Punta Arenas. Hceneitsen i Cia I' rodaja blaga na veliko PI108U1 l\ 111.0 1 ILIO
Glazbalakovrsnih iz najpoz-
sv¡ Cieñe za endo ni -ka. WAHLEN Y O"
Pélinkovca, Krtisko'vca, Visaje-
natijih tvornií-a. CALLE ÑCJBLR 1 EHRAZÜRI l vea, Elixir Eremita, Marascliina
Svietiljtikn, sliki, viaiaií'.a i t. d. etc. —
i usivene odjece.
BRAUN Y 9LANCHARD zastog Kina -Vina. UFE MilíVO IMIil
Svak n r.snih VEI.IKO VLAbNlÁ
estvina i kiuizcrva
Skl-idisiH (igovacke roba u
Bilhiri ele.
J. II. Wrl¡aliii najg'asov'tijdi evropskih tvornica.
VELIKO üiearije, usivene Bogato snibdjcveua pivnioa izvrs-
Nozica, britava i raznih masina
n i i il
¡iijiarana. za ukra* vlasi.
Skladiste svakovrsiie odjece i obuce, Uní jone cieñe Skadiste rukotvorin-'.
trgoviue- Preíinog sapuna, stoneskodi kozí,
Specialittti likara iz niijglasoviti iinjolicnih i stu- Sv akovrsnih
ígrapaka. Cieñe sasvim umjerene
Tí!. STEFFSÑ
jih evropi-kih tvornica. klenih posada nz Kristalnog posngja i pokucstva.
.
Ü i» l WlOBiROWSlíí
im \ wmm URAR i ZLATAR
SÍJEPAN K.VaCIC
AH 50NACICII HN0S Y Ca
Ca e Nuble i/incd Roca y
FRANA BATLSTICA Y 0a Porvenir Lirázuriz
Prima hranu i
Avenid . Senor< t
CALLE NUBLE N" 709 se na spa-je.
Posluga iiajiiredniia. Grade
Veliko skladiste svakovrsae tr-
«É* se brodi svake vrsti i P. pravlja salíate svake vrstt,
Bogato asortirana pivnioa iiuifitii- velicine govine.
o-liela fonograi'e, etc.
Izrngjiijn se za gospodu Popravoi obavljaju i gvozde- tvola, volova, konja unajani. Rezbar
mijnovijoj inodi, uz veonia uní
—
jini likerinia. se
Opskroa za obitelji.
tizlatu i srebru.
po nini i drvenim matenj lom sa i
Dvorane za pies i banquete. Prodaja zlatnih i srebrnihsa-
jetean cijeuu. baz prowgjenja istog. Naj.fln.ijih likera. hata, kao i svakovrsnih uresnih
Simón Petra glia Llektricna rasvjeta. Kupuju zlato.
Isleu selagje i od 1000 tona nakita
í
MALE NOViNE
joj su prisustvovali svi talijanski vao je u Beogradu g. Milán Phit Umro hajduk Simic. vefcu. Da bi se pak adgodila, Drazba.—U cetvrtak po podne
zastnpnici i odaslanici iz Spljeta, «Jugiislavensku Korespondenci- bi obdi-'.avala se drazba trgor ne, sto
Iz Imotske javljaju-. Na 5, vsl- s tal uo
je da se dogodila
Sibenika, Trogira, Korcule i Du- ju», koja ce iniati sioje dopisnike jace o. g. premiuuo je na javnome je b i | a spasena sa parnog broda
brovnika. Iza ista pjesina, posto ce se i «( 'uní bal».
izvjestaja o po'oza- i surada ke ti sviinjiigoslavenskim
pnlu u Rumo'vicu glaso-.iti hajduk
ju upojedinim gradovima, zakl,;u- centrima, te koja ce brzo i faeno j Himiciz krsne Hcrcegovi-
do.jdneeg- Ijetu, kao obieuo, Dradieni su se predmeti ras-
Bec u slnzbeue svrhe. Nardelli, nim stra-arima inóralo je priteci 'je to glava p s eduika Mihajla n drustvenoi sje.dnic
oj , da se 10. Dr, Lv.ui l'.vis sa Celes! ¡uoai
kojega je taj pozdrav obveselio, a da ne, nebi Oklena, koga je umorio njegov Ma Ctrty.
tipomoc vo n stvo, unaprijed m esecna..clanar na ma
d ecak od
obecao je zas'tnpnicimí, da ce si- b li i nijel gla ('mogor- rodjen' sin. Podivljali
e, jer sn
placati po dva pesosa, dok se sa
17- Aa -j'o Sp Liiic sa Demufila Ho
zauzeti za interese rojnme grade. ci bili ti mnogo vecera brojn. Ova- 16 godina u snu je xaklo svoga liere glavnica od $ 5.000 6000, po- vero y
Tupi».
:
ko i sukobi n':esu ri et-ki, dapace otea pa da svom nedjelu zametn
.
trebna za ¡iredbu recenog grobl a. 18- Pvtir ISUinlmk sa Petronüoin
t Dr. Stjepan Bohosa.— Poz- po ñamo nekoliko b vs h financi- 'trag,
'
svoga razre ao je trapío D.inijinovio.
nati hrvatski rodolj ib, zUj.n k sv. ialnh stra ai a, koji su n okrsa u otea na komad ce, skuhao ih i PriiivacMja U prosli ponuila. —
15). Miho líuLnio sa Kuraelijan
Marka i gradski ziistnpuik. pre sa ( rnogorc nía dob'l; tako ih oa- jhraniotime pse. Oru/.nici sumía su se i toraponude u-• ot orile Soarji.i.
munió
je u Rimú, kanio jo bio oti- leda, da su postali apsolutno nes- 'doga
O dena uhitili i predal ga m.jesnoj íBrodarskoj posta i* rad 2 Iv.ni
1.
G.ilzigna sa Katicom
u Motovunti. Za r zlog ratnili broda Mar. in.
lao da prlsnstvnje bealifik ciji bl. posobir, za ikakav daluji rad. [oblastima opskrbe 'i cení ove
■>\. Ivan P ¡k >/ic su Filón llic.
Marka Krizevcanina. Pok"ji ik je Hocelí viada i dalje izlagati ove svog it'.asnog uedjela navad a to, lu' Hila.ieprilivacena onanaseg
•
e.
n redovima stranke prava zivo ra lude oca.jtt on¡h jadn'h ('ruogora- j da je hti zapr ec ti, da mu se otac zemljaka gnsp. J Pasinovica, kan 22- J"rv; iírstalovie sa Dink »ni
K'istaiiio.
dio i izlagao se za idéale l.rvatdcog ca, koji da prihraii" sebe i svo.¡u ne zeui po drugi put. naikorisnijeg nudioca.
23- Stip- Mi-niicA Filoin Mími
naroda, radi cepa je vise pi ta i djecu, kusaju da pokr'omcare ne- Ugo.'u- jo sklopl.en -a go.linn sa
ca.
trpio. U stranaekini razniiricaina koi'ko volova, kad nemogu da ih Sto je stujalo o<krioe Ame.rik: d aua.
Opozicije radio je za slogu. Napi- ¡nace prodadu, jer nema tigovora 24- Ivan Porasic sa Pelegrinom
Prema starim arhivalnim poda- Globa. Za sama dva daña t. Périz.
je mnogo elanaka i raspiava, —
sao sa i
rnomgorom? c'ina stajalo je odkr ce Amerike Martiuovic Julkom
n kojima je pobijao oim stereotip- j. za proslu subotu i neiljelju 25. Vhilio sa
frazu, da uzdrzava. o>e svote: Kolnmbo je imao go- mje-ni sud je udaiio globu uhva- Slaviv.
uu nas Ugar-k i
Pe koj mu
vjecui! disn.'e | lace 1.600 lira (1540 kr.) cenini rad pjanatva u izuosu od 26. ? Vlalüo sa Karmelou
Oba zapoy.edn ka njegoyih iadja $16 .
Dm «rice vie.
imala su place po 900 lira. Placa 27. K k la Mímica ga Anticom CV
KOMFEUElCA DALMUTNSKII BÍS- mornara i/.nasalá je mjesecno 12 Nasukao se brod. «Flor nce —
snk
KtJPA.
—
üvor-
Zajeduica» u
Zadrn, na poziv metropolita va je atájala 14.000 Ira. Prema (i<i añada) uasukaoseja u poned l- tinic
nika, bisknpi l)alniacij\ Svrha !
iz tome je cié o odkr ce Amerike sto jak u Bahía Poses óu. Putovao je 39. Mk da Bnlicic sa Manjon.
koní'erence je predhodni dogovor ta'o samo oko 36.000 lira. pod zastavom severo amerikom u Krsiulovic.
za siri bbk'ip^ki sastanak n Rimú, i Primi'i smo sa zahva'noscu-.
juzno n, ore u lov na tuljane. B. Umrli:
Zapisnik osme konvencijeNarod
koji ce konacno rvjesiti pitanje gia- N je se dogodila n'kackova nes-
ne Hrvatske Zajednice obdrza'a Ivan. 2. Koracevic I-
golice i zavoda Sv. Jevonima. reca. Prvoin c« plimom biti s 1. Marovic.
ne dne 26. ruina do 5. listopada
pijeska opetpotegiiut u more. van.
kog Sokola, St.Louis Mo. Prire- Yecenija skola.— Jucer je ¡ma 4. Deuda Spiro.
tupiti sadasnji han lVjac.vic.
uzrok navagja se
taj, sto
Kao
nehi zeüo
dio Josip Ljub c, glavni tajnik».
N. II. Zajeduica najyeca je
A. Himter lo apoceti pouca anje n vecernoj
skol /a one, koji treba u pocetiu
5. Anticic Antón.
6. Jotróme I. k e.
da dogje tt sluzbeui dolicaj sa gro-
hrvatska organzacija. Do 31. ko-
kaca nauk pro iriti, te za one, kojim je 0. M kicic. Antiin.
fom Jr.lijem Audrassy, koj mu y. Englesk-í '
lova<a 1904. brojila je 247 odsje- nemoguce pohagjati dne- no skolu. N. B. Uktipni broj pomora
—
—
povjereno rijesenje krize n Ugars- ka sa 14.978 clanova i 7.406 P.mka je-badava, kao sto i za ■
iznosi íi Punta Arenas kroz god.
knj, a s kojiui nije n dolre radi braca h drugova. Niezina imovina Speeijaliteti u poiüodnoj to potrebna ucila. i 19U4. u sve £22 osobe, niegju koje
uekih opreka osoboe i rodbimka
naravi. Njegovim naslj-dnikoai
sa zgi adama izuosila e zakl.uckom za gospodu i odjeei i obuci Tko o h«ceup'sati, to moze spada. ovo 7. nasi h,
ziu primitak i/.medju VII. i VIH. Calle ROCA god. se rndilo u Punta
Kroz ]>r.
vau tajnim savjetinkoai. Cudaii rcklam.- Od na a' ne Arenas 4S6 djiwj, u k ijeoni je tro
konvencije iznasao je 3o9.7l2.20 Esq. LLANQUIHUE .
i
dolara, i-.datak 311.170.C0 dol.
a
nekakove auali e stolníh da na hra amo.
Dalmatinski zastvvsik o fV Predsjednikom je i/.abran Ivan ñama
za
se
uuije nepogodi, S. Jeiisej, munic.ipalni ingenier- Buenos A res
Maks'milijan
pitanja. Pitanje je personal ne
nesreei ili katastrofi,
sakupi broj, sto zabtijeva
u ostalom za hrvatske politizare
blagotvorni rad Zajednice je upra- adjntant, koji je b¡o oda i an skoro G iii i (;•
rijeseno sa priznanjein pvagmaticke va Bogom blagoslovljen. pravilnik, posto je u Ijetno mjesec (lana u prelra .:•
an. u ba-
Poatsrske doznacice
sonkcije, k. je je nslij-di lo deset go Sam zapisnik vrlo je pomno i
doba odsutnoizsjedista dvu- krenili rudnika.
dina prije, negó je to manila Ugar- stvenog vise od polo vine S parobrodom c() uba st'gli su za ko'e mu drago mes o Franens
savjestno izradjen, te bi mogao i- Moutevidea gg. Mimizza i
ska. Sto se pak tice ntjelovljenja sluziti na pak ke, N emacke, I alije, A tiuij,- i
ugled mnogima i'.vjes- druzinara.
Dalniacije drzavopravnoga polo-
i
cima domacih vecih drustava. Drp'c. Span oiske.
Za to ce se, sa istim dne-
zaja Bosne. ciui se, da nije daleko drzati dañas
M. GILLI
vrijeme, kad ce i ta pitanja biti le- vnim redoni, Pozar. —
U
proslu se subotu, na
gis'lativuo rijesena povoljno po podne draga na dva sata po 1 j sat po ponoca, paja io po aru
Croatian and Balkun hnporting C
kuci gosp. Rago a, na'a'.ecoj se
Hrvate. skupstina, azakljncak ce bi
na ugln, gd e se miti tilica Ataca
Pod ovim naslovom ustraja se ti. pvavovaljan uz koji mu
ma s Avenidom Colon.
«JUGOSLAVEN-íKAKaRKSVONDENail) u najvecem srodistu sjeveroamei
drago bfoj nazoenih clanova. Kako e /grada bila drvena,
ja.»—Ako jnzoi ¡álaveni zele zbi- rikanske trgoAine u grada Chica
da je veoma pa- kro posve krat .o vrijeme bi obra-
Mislimo,
Ija raditi za zajednickn, bo'.]U bndu- go d onicko trgovacko podu '.ece
uzeta ova mjera (tim cena tt pepeo.
cnost, treba najprije da se megju sa glavnicom od 40.000 dolara, Tnetno lí a
Sreca, sto sn u zgodan cas pris- m n
sobom dobro upoznaju. Do sada ravuili 2á0.000 kruna u svrhe ra- vise, sto je dvustYeni pravil- kocili vat ogasci, a da ne, b la bi
on
sve ono sto smo o dnig'ma
jedni zvitka trgovackog prometa med- nik dopusta) jer se za bki- T'
•/atekla ista sndbina i susjedne _
Ttlefon L
l'an n/erlii, Universal
Liecenje brzo, sigurno i temeljr Konsultira od 1.— 4. po p. -Casilla 181.
Konsultira od 12.—-4. po p.
de Vda. de Portas. -Jorje Montt
to specialnim nacinom.
Konsultira od 12.— 4. po podne
•
N.299
u ulici.— Nuble br. 664. tik bótela Dobra brasna i finih kolaca, te
Genova. íaznili iiredmeta '/asiecajucih u
SliUdiste. I'ozor! I'ozor!
Uotb'.i Restaurant "Genova" struku.—Prima i vrsi naruebe i/.
I'rane i Nikole '- o a "campo" i od brodo lasnika. Do brzo ce se slaviti u
: c
kucu.
promet
de A. Santueci Ponina posluga na
(•¡garete "Patriotas", koje *u vec
Specialna posluga za nase obi- do sada na glasu. Bógate nagra-
Especialidad en comidas A la kucu. lirauine s>je e-i de, higijenicui papir, habanski
Sastrería del. Comercio telji na ,
Skladiste i vrsnih likera.— Pri Finih slatkisa, izvrsnih bombona Cieue niske.
hranu. Posluga izirs- tW/dkera iz Dalmorijejgb
odnajbolüh evropskih tvrtka.
—
ma se na
na.— Dnevuo fonograf nntkte. iz tvoinice I S.Matavulja iz
Radionica
Najfinijih francuskih konserva.
Sibenika pol: ucslva Preit ima naruebe ?& plesove i
Calle Erra -.uri'. 174 bankete.
Tko seli dobrih i pravih likera Francuúa
nek se obrad jedinoni uvazacu, Jednosta'-nng i elegantnog po- Broguerija, Ijekarnica
kucstva; garantirana solidna i'.-
Sedlarija MITRU KALAJDZK L Gro.denik Skladiste na malo i veliko
radba. —
pogre.bnih
K ORM-bS sanduka iz Ameri
Sje erne S'a.korsne trgo. iue
JOSIPA a
Hotel Triestiuo.
ke. —
Armería Helcetia
F. Schlapbach-a
Skladiste svako-rsnog oruzja.
beso mmmn
kao i svih potrepstina za lov i
s ort. Skladiste fologr; íicru g nií<terijala i orugja. —
Slita i a/ 1 i cit •
JACOBS-a eiervirano
EngleskakucaL. L.
Londonu 23 Bc'size Pa Garden
Éfif-; Vlat'ti kuca v
.-^Jp
II Petsrsen
li-ii.*»?»^
kao-
i gospogje razne pctrebsline,
ZA /■< /'
Odíela, postole, cizme, G
'- ' ■
Petar Gasic
Cijena
Vlasm'k. izdaviite.
Za. Oídle % fi 00
Y,\ ¡nozBinsvii vise
¡ odgovorni jlurednik
postorski trosak.
Cai.i.ií IíLANQí-THOB
Oci.Asi PO POGODBl liso. Valdivia
brnj ta i Slavena iz Unioutowa, Moson- projekt glede utvrde Sibenika opet bene se strane porice, da ce za-
razaslat je svim nam pozna'.. Kao sto same brojke
ove lowa, Dumbara, Do-vvsona i Lel- stupio na povrsinu. Razlozi za to povjednik hrv. domobranstva V
tim osobama u ju/noj Ameri- tu mace, trgovina je pila iz- senringa, kao i iz drug h mjesta le e u tome, sto ódnosaji Austrije
M L. Gerba postati namjesnikom
c¡ i drugovilje. vanredno unosna di'zavnü ovih predjela. Za vrijeme njegova naprama Ugarskoj, koia sve vise
za
dalmatinskim, kako je tu nedavna
Mole se dotian. d« nam
j-ive. boravka r ' 'onnellswille stanova'i nastoji oko odc eplenja, postaju
blagajnu: tina ¡¡'madera de c-n «Hot|t Haas», kao gost njé- od daña do daña gori i sto segos- javio «Obzor».
hoce li prímati nas list. i>-; da pak javlja na os- <.<Jedinstvo
verdad con. subidos
premios! govog Osobnog prij atelja i zeml- podarskoi crpljivanje Bosne, koja
informacija, da vrlo dobrih
nam sto
prije; pósalju Pokvaj pret-
nozocuih ciuj cui jaka g. Antuna Rusko.ica, upra je pócela procvjetavat.', intenziv-
no vn
Za hiO'.em->tvO vise postar- K'otora ne posje n e ni jedne rat- mal.jSko'g odbora, drzi se ovih daña
nas.
u novinara. On je doktir.' ti onom
ski trosak ne luke, akoprem imade uz nan s u Bectt konter nca zenialjskih od
Od juznih zemalja sada
smislu rijeci, kako se u nasoj izvrstirli luka.
Za po godine suraznierno zemlii razumijeva, negó taj je nas- naufickiig gled sta bora svih zemalja, /-astupan h na
Novci se Sci 1; u vlaui ku ILia drzava dobiva jednu ogrom Ohrana je time vrlo otezcana, si o carev nskom vijecu. Konferenca
lov dob o kao prizuau e a svoju
bi ondie operirajucoj moi-nar'ci je zapocela na .1.6.- -II. a iraja-
nu svotn. Ne bi li dakle bilo i/.vanrednn diplomatsku vjestinti i ,
bne tocke. Vis, kojije u «vo e doba o raznim pifan ima a asobito o
dio hrvatski, franensk tlijanski,
li siiiti svüeíom? jeclan utjerana novea na ,
b o utvrdjen i cijn vriednost. je pobol sanju pokrajinsk b financi-
nas sa njemacki i ruski, le je pohodio
korist tih zemalja za namjes- doka'ao pomorski rat g. lStíti., ne ja, Dalmat nski /enialjski o-bor
ninoge evropske drzave, kao: Ru-
dola'.i vise ti olvir radi potezkoca predsjeduik Di -Ivcev.c.
taj brzo ja va? siju, Itali ti. Francusku, Srbiju i zastupa
oko njegov e obrane. Nasuprot Si-
('mu Goru. Dr. Tresic pos etio je
Prosle jezime bilo I ako
se ben k i Spljet vrlo su zgodni kao Stanoviste si.a-
Italiju na osobiti
poziv velikog hkvatskih i
uvjeriti, od koje je vaznosti talijanskog generala Riciotti Ga- medjuosnovka. Utvrdjenieai Sibe- venskih zastupnika prama vladi.
n ka ostvarit ce se i zeljezncki U jednoj od zandjih s:ednica
bvzojav za Punta Arenas. ribaldi. Dr. Tresic- lJav cic nsta-
—
íadimo svim si- ti Dalmaciji, a dola-.i tt Sje- í-ftiTSi Ili Anconu i Taren t-,
vajzbo'iia perioda obubvacat ce
a ovogodisnja lovom pire liiibljanski «Slovenski
Národ> o ;-namenitosti Trsta za
din ene Drzave sa usobitom mi i- I omb no- ane kopnene i pomorske
lama oko napretkaovogi po Slavene n opee. Tugji je kapilal
jom. Prosle god-ne, valja pamt¡t, mane re na i toenoj obali Italije. knv, Slovenci u Trstu slabo
da
samoj prirodi zanemarenog bila je bttkla revolucija u Hrvat- Cradacka «Tagespost> p'se: I/.
se tu dogad ja, to nas, kako
napreduju, stoga predlaze ugled-
kraja. Nas trud nije bio ja- skoj, pokrajni Austro-Ugarske. pnmorskih krgova ja-laju nam, Sto
ni slovenski list, da se u Trstu
lov! Misice su nase pomogle, Njegova je namjera, da govori s da se tome, da Sibenik bu
radi o se cini, uci i kustvo i", iztocno-a-'i- sa'ove zbor slovenskih
trgovaca,
i de utvrdjen kao ratna luka. Ivod iskoff Tonam i kustvo ve'i:
ra"a.
da je di'zavt* vec pócela sa- Hrvátima u opee sa Hlaveninia u ko i poduzeo akciju, da se u
bi
ovoj zeadji o
polic oj situaciji i da toga uece trebaii diego n sta, ne I nend'enia valja onemoa'nciti tra¡
Trstu ustroje razna dlonicka drns-
birati izdasan plod. U oeaju, svrne
>
segnnti za omiovoui, koju je jos pripravno'scu |iomoiskili
njihoau po ornost ua da- gó nom
u koja
t' a, bi stup li i trgovci iz
punim pravom pitaino, hoce nasnji polozaj u domovini; Na ad pred vise godina izradilo pov c- i kopnén h s la za za edni ke ope- Dalmacije, Istre, Hrvatske i
li nas jos po dosndiisnjoj \ 30 daña dosao je u New York iz renstvo pod nadvojvodom Albre- raci e.
Bosne i Hercegov ne. Ovi bi od tih
ch om 7.x utvrdjenje Sibenika i
metodi zapustati i bez sveze Pari -a, gdje je skupa sa Cérepom U ra'ti se ¡zia'ovi'n'e svaka im- drnstava kup vali ci.enje svo. u
nasim cítate] jima predocituo, otpuWvao je u Rim, gdje ce oceki htjela, da izgaaduja trgo acke lu
vati I). raTresica Pavi ke na II eci bude alterirana c^ibe pan.iolsko-anierikauskom ratu g.
sto ti predmetu pise cica, povratak
ovoni
ce sezadcati u Amer ci
1898. i Port Artur u sadaniem ra
nikom i Spljetom No ratna luka S
UPST.NA IÍRVATA KOTORSKIH.
iz koji tu- Ti omorsk' ratovi óbjasn'h' su
El Porvenir Santiaga: 2-3 mjeseca. Dr. A. Tresic Pav cic bez va jane sveze sa trgo ack ni i —
ü xotoru, u opeinskoj dvorani.
i poiezkocn obrane, ko'a ne rav- ima! su Hr ati vel ku skupstnti,
«Jucer dokvajceua proda posao je iz New-Yorka u Alleg industrijeluim sredistima, na pola
es 'vgubljena icüa. pola e se ama sa aledjem. S -.
na koj<i! se p etresalo "
ja zemljista kod Ultima lieny, gdje je jedna od najvecih je po
se opet strane moze v'd'e i
sporazu-
svako kolonija Hrv atan Sjevernoj Ame- Napredujuce ot>aranjé zapos- druge inn sa Srb ma kod nasia.ncih op
peranza preslá je i u «toeno-a jskom ratu kako. e
cinskin i hora. Bilo jezakkuceno,
rici. Piosle sedm'ce drzaoje dva jednut h zemalja prometa !rgov
•
& —
Hocu, zlato mo:e .1 gospo- —
Dobro..— I go«podin odhije tanja, ona se zadnbila u citañje Adieu, moje zlato. M slim, da os-
Pier're Le.gros.
nekog romana, pa ce ni gospodin: talo mozas mediti i
dosadna ta pi oza. Adieu!
ü'eai e
1 gos-
sama,
—SI
— ■
sajte, lo ro
Vi cete se zvati Jeaii/ pndiii barun poljttbi divu u celo, pa
pariskonv Eldoradu, a gospodin-'jé
—
mán.
Trnleset.
koji sebi dosvoljava taj plaisir, da
—
jan, n¡ lijep ni i tizan, pravo lakaj- rite iskreno. doda: To m je i draze, s.o ne —
sko !;ce, pa sapne: od rati koci.'as li?epo p.evah sturci u /ek-noj tra-
Ocekujem ga svaki cas. Zoé
—
Gospodine, —
—
Monsieur —
al ova ga osine ostrini podje i ore. de LLHeur. Cu a me je i opodne i donijeío tako v¡.
budete ovdje, da mu Vi progovo-
se zacud:, La Foucheuse.
pogledom, i on postaue naravan, manje r'jeci mi ju ko zenicu svog oka. soko ud ahite Dora de Lisíleur.
Man¡e rijeci,
—
pa nastavi skromno: —Ja nenian Ijttbovce. Imao sam Gospod ne, bud te s'gunr. -
MALE NO VINE
Mí
Domacé Rakije, Pélinkovca, ZEH
Vlahova, Marascliina VI
KA
;ma vazda malo i veliko
¡ ostalih nasih likera prodaji
na na
NO
Domingo Depolo ZA
kod J. Martimcü i Ola.
Calle Llanquihue, fíente á la Cobernacíón Marítima l I Cia
NENA DKRIL JI YE
Ths Sínger Man^facturíng C. Kuca iiteme'jena Najstaríja i akreclitirana
Prave avanske cigaretc CORONA
god 1 874 kuca
i Rey del Mundo
Jcsu jedini orisjua'ni sivaci strojevi -sa zastitnom rnaikom Cigara Avanskih marca:
Svi drugi |>od ¡mein-in Mnger itejormada— iii koje mu
-
kod tvrike
Zastupstvo osiguravajuceg drus.
samo
tva «Nueva España».
IZRAGJENE ODJECE I OBÜCE 222— Roca— 222
Charles WiUiams za
gospodu gospoje i djecu J. M. MULET
EL ZORRO XKJI m
IVaN E.TüPvINA
Prodavaouica Krzna, Papira i
Skladiste pisacfg i
nsaceg ma-
PLOV1DBENI EED
Hiihana. GYOMORLROSITO 1TAL Preuzima svaku radnjii, sto se
knjiga.
tcriji.la i skolskih tice
Cigará i oigareta marca Redención
.
W. SEL1GER
Calle Errázuriz. frente al
T1CK0 KÜSAN0V1C. Za Europa.
Apostadero Naval 30. marta Polynesia za Havre
Prodaji M"sa
J. M4TETICH 6.
6.
aprila Saxonia
Ilermonthis
za London
za Hamburg
na malo i veliko Calle Maule Errázuriz „
eugleske, francuske i iz
Obncr.
a znanje Agencija raznih pirobrodarsddl)
prUga i osiguravajuc.ih drustva.
Calle
najíinijim liquerima
L anquiliue, frente á
Gobernación Marítima
la
168
LIVACICH I MAGAS
Skar na p.„ru
SL í RESUli! URAR i ZLATAR
Krojacnica MAHINA
NOS STJEP-N K V, CIC
Y Lia
Calle Nuble i/ined Roca y
u íi
Y O rorveiiir Errázuriz
FRANA BATÍ STIC A
Avenid ,
Seno "tí
CALLE NUBLE N° 769 Prima spattje.
se na hranu i
Veliko skladiste svakovrsi.e tr P. pravlja salíate svake vrsti,
Posluga najurednija. Grade se brodi svake vrsti i
go vine. etc.
Bogato asortiraiiajpivnica liajfinl- velicine fonografe,
lzragjujn se odíela za gospodu se obavljaju i gvozde-
Kola, volova, konja unajam. Rezbar zlatu i srebru..
ti
jini likeriina. Popravci
po najnovijoj inodi, uz veoina um- nim i drvenim .materijalom sa i Opskrba za obitelji. Prodaja zlatnih i srebrmih sa-
Dvoraiu; '/.-■■ pies i banquete. likera.
jerenn cijeun. baz provigjenja istog. Najfinijih hata, kao i svakovrsnih uresnih
Simón Petraglia Elektricna rasvjeta. Kupuju zlato. nakita
Iste/.u se lagje i od 1000 tona
'
MALE NOVFNR
cki sabor u Pes'u. Poka/.alo se to smatrati zajmom i cim prije ogledaju tragovi proslih tezkih
m erain prama n i'iovom pucan- Okrenula pamecu. —
Marija Sa
sacoan'e hr atskog ka- da su krivo niisl li opt ni ste, koj- povratti. Sestra pokaza p sino daña borbe. Junacki branioc Port
«t.'ii, uz
marisic, sesiiaest-godisnja djevoj-
rakiera oj ei.ie ..ut.rske. ,su se nadali, dacepnlozaj u.Úgar- svom IjuDavn ku Jahureku, te njih Artura, general
Steslj sisao je u cica, rodom iz Zadarske okolice,
skoj k id ii'.buivti duh-ive.
nas dvoje svjetovase lleleiu, da se i 'ar grad, posjetio ambasadora g. sri edom u jutro u
okani ljubavi s ozenjenim covje- Zinovje a i za tim se provezao
pi-ka-ala se
Snijso Kotoku Vladina vec'na shvatda je zb iré de Cardad" tra/.eci
u «ilosptal
kan privatnii stvar, pa se nije koin ili ce ¡nace c elu star kazati kroz priestolnicu Za vrieme voz-
post. lju, jer da ie bolesna.
Pisnia Kotor.i ta. IL-- Dañas oten i maten. Helena obeca, da ce
ni pobrinula da di/.na, st > o tom nje b je predmet velikog intere
o
Po njezinu vladanjn i po nacinu
kod veliki «lije preokreta
izboru u odnosa e prekiniui, a oni da ce
sada, p so, aja odf-;trane gradjanstva I
je osvanuo n.i.s snieg i kako je b la obiicena, cinoviukje
lo sve do mora, ü to puse . aka Ugarskuj. m'sli linatska opozicija. sutiti. Ali malo iza toga nestalo mnogi r. ski casnici prosetali su zakljucio, da nenia biti pri svojoj
bura, pak e s luga opet dañas ve- Ako vecina vec mjehtjela b ti ta je Helene Sadovske i Emanuela kro-. priestohi cu, pa se po podne \ pameti, je
.
pa pomno pripazio.
lika studeu. Ne. painiimo u Boki ko pristojua, da ip izícji prep sr.i Hampe sa s njom. A otac njez n vratili na brod, gdje ib je posjetio Pred .
bila ittekla iz knce
oru je
ovoliko sniega, koliko ove god ne. nek 1 k> manda'a, m gla je ipak opazi, da mu i '■ ko tnate kese u la- gosp. Zinov;ev, za svuna cinovni i ht.jela je da se utopi, ali je pazi-
ga imasino!
u Pestn poslatisvoje najsvje'd,e dici, u koju je brizno spiemao svo cima i uske ambasade i kon ulata,
la svojta, koja je hila o toniu oba-
i n
i|b .le sile. ju pristednju, fa.li 4800 kruna. clanovima ruske kolonije i njiho-
vi estena, i zaprijecla joj izvrse-
Ni to se, nije d güilo valjda Doskora se saínalo, da su ¡lam
—
vim gospodjama, koje su predale
Javi.'a.iii i/, i'otora. Da —
n e iiauma ti pravo vr1 (me, po cem
za tu, sto Khuen >vska vecina sama péis i Helena posli u Amerikii, a gd i Veri Steselj kitu cvieca Jos
je na 10 —
XI: Cu (-mo, da se. o biljno radi, litio je prouciti tamosnje prilike í'iiirli.— Iz po|i:sa c'vilnog re-
da nemam nikakvih ilti'.ija o iom, stanku a.0 ¡lu mein Oestereich», a
i
da se zel eznica od Zelenike pro- kao moderni Har tn al Rasid. Za- jistra proi la i, da je kroz nnesec
kakva ce biti ta «nesavisnost». djevo ka hri ne u p ac i svrati na nini ozu-ak
dulji preko \'eriga kro Lastvu i -. je ova epizoda i', njegova
va u moni
gradu unirlo 2$
se pa nju. Obilje a ti tjeralici vota. osoha.
Tivat put Budve Hpica, do ti ono
.
z Pripoviedalo muse, kako
do Arban'je. Ova bi se raduja Organizacija hrvata na Rijeci. podpuno su se podudarala sa dje
pekai'i i/.rablju,u siromasni pule i ütjesljivo je, da u tom broj'u
vojkom i jiraí. or.ein. Oni pr nadu
-Nar. za.-t. Era mo Barcic poz- on odluei, da se osobno tom ni e niko od nasili.
imala izvesti u viieme od dvie go o
vao je neki dan ti svoj stan na bieg, brod se okrenei vrati u hiku, up.it Po raznim pekarskim duca
dine, ako ne nastunti kako e ne-
.
knp Stjepan Pavlo ic-Lucic. Po- m sljenje, pozvan da sa icestvuje ne smi:e blag U'.eti, jer je on os-
>
Mail» da nas!
saobeila. «Daily znade, tree tamo i amo tko ce prije
Spljetski su'dbeni pr slusu c izja- «O du me.in Oesterreicli.lt>
je castnik, koji je kneginju pratío i vise U toliko ueiirose od njih!
vili su, da nece pre ad.iati «pod
u zatvor, setao pred vratima i cuo prodat i, pa u trki mi-
moras» oruzn cka izv.'esca niemac- («O ti moja Austrijol») iz sobe jecanje. Odmah je usao u mogju mnoge kuee. Kad se
ki pisana. I pravo mi nc n 1 ¿er
ni zakona
,
Pred beckim presuilnim sudis- sobti i nasao kneginju i atentato pak izmore (sto se u kratko rmm i eosoveni
nema n.¡
prop sa, koji teni bila je zanimiva parnica, u ra gdje oboje placa.
bi ih mogh na to pr s 1 t:. vrijeme dogi^di) povrate se Crosp. BozoUjevie Mjes.- —
te magle ratu i bro I «Gigaut» Nikola» st gao je junacki brani- me zlu sto i koliko bu btnieo. I vasa talo isto.
nasnkao kod Sv. Nikole
na ulazn
tammce, poostrene jednm postom prije
ti mjesecu. llampeis je bio pros- telj Port-Artura general Steselj sa de
n Sibeuik. Ratnoin brodn «S:-hwa- traua srdea ali i svitom generala i cas
supriigom
bolje moguee.
ljttbav' prazne za
rzen >ergu»
poslo je za riikora ; kese. Ljubav je vodio s.a dvjema tnika u Carigradskn luku. Paro- Vrijeme. U petak je zima pó —
Traiíiefct ha l (¡lili
o
izvnci ga van bez ikakve stete. : djevojkama, jednu je vjencao, a s brod «Sv. N kola» otisao je ti sus- cela kazati svoje osire zube. uu-
Tuca u Zadru. Padala je ti 1 ret generaíu Steselju u Port-Said. vao je sasvim Jiladan vjetar. Dok
drugom, kcerkom slasticara, He-
—
Manuel J.
terijalnom stanju. Spl.ei Spl.eska trgovack?
O hrvat.skim zastupnícima na Istina, Helena, nije imala nista, Na brodu se general Sánchez zivió je u suloznistvu sa
nalaio
banka
Ima biti vali
ugarskohrvatskom saboru pise be ali otac je nesto imao, pa je Ham-, Antonije Mihaj ovic Stesli njego Franicom Pere/.. mu
Zadar Braca Mandel i Necab.
da dodijala, paje ht o na osv-jet Barceloiui
va gospodja Vera, ruski generali
cka «Information»: «Posljedue koja para pomo- peis misíio, da bi
ka Mas Sardes e hi os
zasjedanje hrv. sabora osobito je kapuuti i u nje kcerke mog'a Nadjej-n. Laseinski, vojni s«ece- cetvrka zaklati uo/.ein. Negó, Buenos A res
cu
castnika i 334 vojnika ko se ona branda i vikala, nije mu Maks'm'lijan
plodno. Nijedan parlamenat ti lüv gov dzep. Jednog daña sestra nik, 165 to poslo za riikom, posto je pritr- Glli i (.:»
svi iz garnizona port-ar-
ropi ne radi tako brzo i be bu- Helenina nadjo u vreciel pisma, u ruska, otacbi- calo susiestvo i pulicija, koji su
ke ( ! I ). U pet tiedana potvrdiena kojima je rJampe'S osim izrazaja turskog. S n ima ptituju u Pm»tarske doznacice
i vise castniekih gospodja i nevol nicu oteli mu iz ruka, a nje- za
je financ. nagodba sa Ügarskom, vruce ljubavi molió, da mu Helena nu ruskih cas ga svezrna poveli u buturnicu.
ko'e mu drago m esio Francus-
odobreu budget i zakijaceno po- dónese otcev prsten s briljautima, sest sirocad1 pogmulih ke, Njemackc, I alije, A-u,nj.- i
tnika. Svi putmcí su u povoljuom •^Czlede su lakenaravi, a ima joj
visenje placa. Najzanimljivija toe da ga zalozi. S tim bi ga izbavila i i vrata. Span,olske.
ka bili su ipak ízbori za zajední, iz velike nuzde, a on ce u ostalom zdravlju samo se
ua njima jos ih po trupu ispod
M. GILLI
iv. ALE NOVÍN;j_
Br. José A. Pérez Br. López Br. País Dr. Jerm.an Voi/el K. May Dawkins
Mililire-Cirujaiio matrona Inglaaa
liocnlk--hirui'(t llecnlk -hlrurg
lteonik-blrure
Consultas de 1 á 4 p. ni.
Calle altos de la
Su 28 god. iirakse, vrsi svoje
Nastanjcn u Maule esq. Frríí Especialist ti djecjim bolestima Errázuriz,
zvanje na koji bilo sat po dami i
Bavi se bolestima tajaba obo- zuri'. vis -a-vis prodavaonice Stu Nastanio se u ulici
Krrázuri/, Botica Neumarm nocí.
benrauch i C\ esq. Nuble \is-a vis trg. kuce M. Konsultira od l. 4
jega spola, bolestima ko'.e, mate- po p.
K.i'iliner-a.
rice, zeluca, pluce i t. d. Calle Llanquihue izmed Aveni
l'u nadería Universa l da Colon i Va'divia.— Ttlefon 1
Liecenje brzo, sigurno i temelji" Konsultira od 1.—4. po p.
Konsultira od 12.— 4. po p. —Casilla 181.
to specialnim nacinom. de Vda. de Portas. ¿-Jorje Montt
Konsultira od 12. —
4. po podne N. 299
u ulici.— Nuble br. 66-1. tile bótela
Dobra brasna i finih kolaca, te
Genova. íaznih predmeta zasiecajucih u
Ilote', i Restaurant "Genova" Skladiste Prima i vrsi naruebe iz Pozor! Pozor!
struku. —
ce. Cieñe umjerene. Rezevirano —Calle Jorje Montt 201— na malo i veliko. T. Jaksic —
LA ECONÓMICA
Pri
Finih slatkisa, izvrsnih bombona Cieñe niske.
hranu. L.vrs- Likera iz J'almorijeJg$
ma se na
—
e nje Lragjuje vlasnik radionice. Jestiva, konserva i pica najfini Asortirana svakovrsnim drogama,
_
Calle Llanquihue jih Billar. Cieñe umjerene. Pre- patentiranim Ijékovima, mineral-
—
jas, etc., etc. u ovom gradu. Specijaliteti slas- svaku marudzbu zasiecajucu n
tica. sedlarsku struku uz cijenu za cudo
Armería Helcetia
F.
Skladiste
Schlapbach-a
svakovrsnog oruzja.
Fotografía
kao i svih potrepstina za lov i
L. Milos
sort. Skladiste
Posebna radionica za poprav^k
.
fotogríificnog materijala i orugja.— Slike razÜcit-
oruzja, bicikla i sivaeih strojeva. velicine i cieñe.
VEIGA Y BRASIL,- 144- CALLE ROCA -144
Petar Gaste
Cijena
Vhiscik. iz'1-iviiti'.
¿a f'bile $ S ""
¡ cdgovorni jlnrednik
7,i ¡m »■ m«v.u v ¡se
posmrski trufak-. C'ai.i.k i/lahqvihijr
BBi
'
Iíkq Valdivia
()(ll. asi PO rOGoDJU
el resto de América, en
luiente, dar una con no como
el próximo nú querido,
Jm neval trabajan
no teniendo otra divisa que
con empuje, siquiera
mero.
en
testación e-stos peticionarios antes
de conocer
a que el obrero
el
por lo j-neral es
.país, quieren reco tranjero. Uno de ellos, que
es
ha hecho
el servicio militar, admiraba del
el ahorro bien entendido. rrerlo, i después de comprobar por se
EN VIRGILIO ellos mismos las ventajas (pie ofrece espléndido pié en que se encuentra
He aquí como esta colonia niiVstro Ejército. «A mi, que he si
Chile, recomendarlo a sus conna
so sos! ¡ene en Punta Arenas do soldado, nos decía, me ha basta
I-UNTA ARENAS i como de esta manera se han
cionales.
La pitan rio 1 1 de los croatas es, —
do solo ver la manera de saludar
hol cgun l« manifestado por los her
de vuestros milicianos para com-
conquistado un hogar vosotros id
pn nder que hai entre
Magallanes, como las (le Seijan sumamente angus :
manos —
merostiempos eni¡u
dores que luchaban valientemente resistencia para la ruda labor sub
de estranjeras se advierte e:¡ la nía ble, «le n añeras distinguid i >s
nes fué declarada, por ley servicio de terránea, trabajan con la dinamita
i an 'cilótioa é ins de por la vida, prestando el
tierra de slava unión bien m ir- en) veraneo
i otros sistemas; temerarios,
la República, como una
tructiva, matizad i o ni los relatos siis .bra-'.'os a Chile, en una atmós son
tualmente en 3000 aproxima dentro del marco de la co sidad por conocer el medio nuevo Creeu los señores Seijan que po- *
dal mas rico pira sns relatos, la
encuentran lectividad. inte ambiente, trataron de trabar amis drán sacarse hermosos frutos de la
damente, que se fuente mas fecunda de datos
de croatas han tad con los primeros trabajadores venida de sus compatriotas a Snd
establecidos, gran parte A este objeto, últimamen
resantes. Los hermanos
su paso. Es
recorrido tola la América del Nor que se 'es opusieron a América, emigración que, por lo
ellos, con sus familias que te, debido al entusiasmo de te i del ¡inr. de viajar al tos eran croatas que estaban ocu demás, ha sido recomendada por el
Después
han hecho venir de aquel pados en los trabajos del ferroca Gobierno húngaro. Eu su afán de-
algunos de sus principales través del Brasil, Uruguay, Para
lejano pais. miembros se mantiene una guay i Arjeiilini, llegan a Chile rril trasandino. Lugo supieron
diario
que propaganda arbitrarán medios mui
el norte había un estran laudables para el objeto, como con
El progreso desarrollado sociedad de beneficencia, 4a. ansiosos por conocer el pais del le-
en
el moderado desarrollo Kstos esp! n'.id iivs, ipie han re esplendí las; cada uno de ellos te tante estudio que eu la Arjentina
en busca del porvenir, llegan gian corrido la mitad del mundo sin
nia las palabras mas hermosas paia
llamó mucho la atención.
en la vida
a Punta Arenas al mostrador, que imperará co
tro objeto que conocer, que vivir. Chile, cada uno quería fundar su
i Los señores Seijan se retiraron
mercial i social de esta colo hogar i su familia cu esta tierra. de nuestras oficinas prometiéndonos
u oficinas; otros atraídos que esperi
mentar las delicias de los
Los se'iores Seijan no dudaron ya
todo instante cambios de existencia i de costuin
marinas de esta nia, la que en una nueva visita i tenernos cons
por las auras el trirt rio que ellos han venido hacia nosotros con mas de la República chilena como
tantemente al corriente del resulta-
la vida recuerda bn-s,
rejion, se orientan en de quisieran ver «Izarse con el
un fin práctico. Quieren fomentar punto de emigración, i se resolvie
po de sus importantes trabajos
de
ron a s 'cnn lar con todas sus fuer
del mar; muchos, ávidos la emigración croata hacia nuestro ininigracion.»
humo de la libertad ante la za-i I ve ii!a de sus compatriotas.
la fortuna, se embarcan en
i
del pais, guiados por las espléndidas N. decían que les enamoraba
aventuradas, i denominación estranjero. referencias que han tenido de sus s
al ridos para que de ella haga- croatas la aten, ion el hecho de que aquí
parte de ellos se dedican
Amé
que viven en Norte
primer trabajo honrado que
za cas. N;e ima ljubav bijase lep- se tiza nj privila, kao da ua svietu
—Ali, pusti me! Sto to u obce poletila na pies.
naslon tir, pa -/austa-kao nasvakom
se nema nikoga osim njega.
PODLISTA na tebe
uhoda?
spada? Val,,danisi njegov Irena se prislonila
stolca i zirkala u prosea svoje ses-
na
cvietku tek nekoliko trenutaka.
Ali on to nije vidio. U svojoj slie-
—
sapat za
sklizala da ce ga unésreciti. On n je n ka ju na
se
sabirala svoje obrve i ne- i sagne glavu nad galeriju i svojim Pavka je nekom niladom kárci. Ljubimo zenu, koja nas dr/.i
je nesto
veselim ernim ocicama stala je— da o jecao prema Ireni v se, negó ledjima.
zadovoljno davala znakove. Lje sanula: U petaktt 5 sati ti \ je.cit.oj trzavici: Tebe gleda,
kljucati li obxne simpatije. Ta djevojka s prattiocu
kao pticica kljuncicem diugog idi, tebe gilí, drugog eje
—
kustravom miada srea. prijatnim liem, m'rn m, bude liva; sad te osine, a sad opet mi-
u svjezoj bjelini sa
ocima i topl m smieskom na ust- da moj vjerenik ne ljubo-
U t li cas stvori se ir. n u mla- luje. Gladki, kremeniti znacajevi
glavicom pogledala gorena Irena ñama, n je ga n kada odusevila.
moran.
dic i ponudi joj ruku. Paykica se Mi
i_uzpela se stubania gore na ga
Bila mi je tek dobra pouzdaniea Irena s- trgnula i u dnu d se ju zenski liepi su, ali— jednolicni!
okrene k Ireni i sapne jo:: zaboli. üstane, podje Adolfu i re pak ljubimo promjenu! Cesto ju
leri ju, k njoj. ti ljubavi, koju suuzp:rivale
u uje-
i
Adolf skoci tulalji
—
se.
—Sto radim? kratko vrieme.
kestt.
jem unosnijii —»•
-
o ue
Calle Roca
ENA DKR1L JI YK
The Singer Manufactaríng C.
Pravo avanske cigaretc CORONA
Kuca Najstarlja i akredilirana
iiti-iiv^ji'na i Rey del Mundo
187 1 Kuca
god
sivaci
strojevi zastitnom maikom
Jc-su jedini originalni sa
Cigara Avanskih marca:
drugi pod ¡meinm —Singer Hejoimada— ¡li koje
uní
Svi Bok,
Partagas, etc.
drag slieno ¡me nosi i je.^u patvorine,
>
Najfinijih liqnera.
O li IGINALN7 sivaci sirojevi SINGER dobivaju se
SKLADIST!-: Sv'AKOVRSNB TRGOVACKE ROBIS
Zastupstvo sigiiravajucegdriis. <
EL ZORRO "i/At'ísn^"
m
IYaN B.TÜRINA
Prodavaouica Krzna, Papira i
pisacig i risaceg ma-
Skladiste
PL<V1DBKNI BED
Duhana.
i skolskih knjiga.
GYOMOREROSITo ITAL Preuzima svaku radnju, sto se
Cigará i cigareta marca Redención terijala produje tice drvodjelca u cielom ovom te-
Id. Corona id. Exquisitos Knjiga glasovitih spanjobkih. ii oriju. Za Valparaíso
Dopisnica razglednica JOSIP PASINOV1CII Gradi kuce i iz*agja svakovrsne
engleskih, njemackih i franenskih
—
W. SEL1GER
Calle Errázuriz. frente al Y1CR0 RUSáBOYIC Za Europa.
Apostadero Naval 30. marta Polynesia za Havre
J. MATtTICH Prodaja M«'sa 6. aprila Saxonia. za London
6. Hermonthis za Hamburg
Errázuriz
„
■¿^55
novog kroja. Maksima Kuhnera
Pifia y noyes Calle Nuble
Calle Atacama N. 17
HOTEL LA BOLSA Briiacni- I0P.IK
esq. Errázuriz
Calle Errázuriz 162 —
VELIKO
Billarí etc.
uicarije, nsiyene Bogato sn ibdjevena pivuica izvrs-
I P
J. I li i
uajg asovitijih evropskih tvornica.
Nozica, britava i raznih masina
nini liqueriina. za i kras vlasí.
Skladiste svakovrsne trgovine- odjece i obnee, Skadiste rukotvorin".
Umjene cieñe Prefinog saptina, stoneskodi kozí.
Specialitcti likera iz najglasoviti najolicnih i sta- Svakovrsnih ígracaka. Cieñe sasvim umjerene
jila evrops-kih tvornica. klenih posada nz TH. 8TJKFFJBN Kristalnog posugja i pokucstva.
Za zemljake potebna Glazbala.
posluga. niske cieñe.
Ne boje se utakmice. Vienaca i uresnih predmeta.
F. WLODAROWSIV
Skar na p^r j
HOTEL í IGTUiUiff
Krojacnica BONACICH IINOy
STJEPANK V- CIC
Y Cía
URAR i ZLATAR
aa.
Simón Petraglia
...
nakita
i
MrtLE NOVINE
1 SL vojsku, koja i onako postoji za gdje se nala e sanio dva batalju- kupi dubrovaoka obc na, ako dod- Kako se nije uprav mogao Iiva-
(lanas mjerodavne magjarske domobraustva s'o:er 28. do-
na ¡
je do preda e. 1 ti juuackim /dra Ijem, bilo se
stranke tek poimenu. Nagodha od niobr. pukovn je, pa ne bi bla je he ati a njega. Nu, Bugu ¡i il
.\'iiarnje pril.k linsiji.-C&w I8t¡7.je najvcca pogreska, ju sto nikakva po e¿koca pronaci iii Nasi la, dauas jav ti,
■
u i; crnojgori. —
bila, da nas parlameuat tak a uc nio Ugarskoj? b!i u j mío je poci prcmi cniti : rak ce
da u
nieti, duhovi, koji svom votira novacki
se svojili pasnjaka u ( rnojgori
silom hoce br/i preukrer, drzavne kontigenat a za- Para. Zapustio sam za dv e god ■ z me.
Na
e;lnicku vojsku prokietstvom i Nove biwidár ke pru
upra e, priinire. zapovjed ca deliktom na akonima od brze cak ne plat ti pore , a kad trece god'-
g. 1848. K ra- 1 a : g ; d i. —
Napretkn
revu i radio e mi aislar Jermolov ge do Autora, -lio na enio, d.i je ne otisao da plaiim. ne htjeli mi
cejos o-aj Mozda put usp eti Ai:- Punta Arenas, komu nasi
su i
osuovu o ustavu, koja, kako ja -
progranim absolutaa sloboda sav koji ce zastupa'i ntere.se iirvata Pía tom su nas rukovodile
joj slobodu naprama Ugarsko te Ohavl a se s-. a-
jesti, vjere itd. ra tt i vojne povlastice.
,
u
Bosni-liercego-'n , a ne cese
ka narcueba dvije stvari, biva: prvo, da
«Berliner Tage'd.itt» do naje joj gar.tut zatiz man n :a ko ti frakeju. U
daña straui skiajnjihliberalaca
Onda ce u istinu postati cinoin
pogledu vjere i odnosaja spram
u veoma nasim u domovini predocimo,
necí, sto ih rece FZM. Beck, da uní e- kako o ñama su di strani svi-
viada ipak ncko ne a lovoljst o drug h vjero: pov est¡ program
ce s'obodna Ugarska ¡mati nañe- renu
radi careva uka a. Oni ¡aisle, da
ce protLnike i krotitel e u Jugos-
moze prema nas m nformac jama jet, adrugo, ovdjesnji da
zadovoljiíi svakoga, kointi nije do cijenu. nasi
je premalo, da se narodni -.astup lavenima. Ako dod'e do personal- citatelji uvide, kako, i
nici pri/.o>u da privremeno surad- toga, da medju braconi ra ne >je ako smo maleni, imamo lju
ne tmije, moci ce dinastija biti re sije ne Lgu.
A. Tafra
juju i viecajti o zakonskim osno sacu-ana Program ce b ti di svjetskog glasa, koji su na
jed no tako, ako bude doskorat.skaii i asían narod. mBsrrrraa
vama, te da se tak a odredba i ra u
ríivats a sLbodna. Hrvati su S».T diku slavnom hrvatskom i-
onako moze po uci natrag. Nadal
name dosli sklop monaikie
i. :i :J _s,a M.
je upozoruju na
ti
opreku izinedju dvo.-tranim Most na zadarsko.i Prodarici. —
menu i rodu.
mauifesta i i eskript, koji je 20 sati ugovorom sa d nasti- U Zadru se se .je obra o o odbor
jom, tesesta i! pod zastitu krune, MPüflENA.— Bili smo pri-
kasni e izasao. 'Sniisao mauifesta (Po elh', Godu g, G lard Ka al ■
Nitko ni e nikada
A. Hunter
,
jer
stolja. je grad o /el ezn most, ko ce Engle.-ka kuca u ugovoru izmed naseg ured-
Nemiri i stra kovi po pokrajina- dogodilo Ugar/.kom sto mu se sa
spojiti Zadarsa Brodar com ¡ Vos- nistva i tiskare stoji, da u
ma nisu se jos st 'salí. Ü kongres- drago, vjerujtici pob edn svoga tan'com.
prava. (Povladjivanje kod Jugos- Speeijalite-ti u
poinodnoj jietak imamo nadodati kro-
noj Poljskoj ce mnogo doprinieti la. odjeei i obuci
ena) za gospodu i niku, koja ne sinije preci
kiunireuju, sto je jeneralni gn er- Cudoviste.
P su z Metkov'ca:
—
dinamitska bomba, le krcniu ra- na u l'ecu pe c u, kojom nao', da duje i ostale tipe sasma no Ispjusla mj o/ice dir. ktno za
Nesreca morc Pae 21. p. ve.
kremara niela. U < luke na
-
Te kr'. —
Zast. Biankim o polickom polo- veli da je u svom b esu poceo votu. Iaslo ¡e posebno po jerens- Liona vijcst. Povratio se s ¡ —
U sjedniei carevinskoga vriedati Hrvate naiivajuci ih tvo, da povedu iztragu radi toga puta, dne 10 o og mjeseea, a pa- j Postarske doznacice
zaju. —
u ulici.— Nuble br. 664. tik hotela Dobra hrasna i finih kolaca, te
Genova. raznih predmeta zasiecajucih u
Skliu'is'e I'ozor.' I'ozor.'
Hotel i Restaurant "Genova"
.
la mesa-
go edine i bra- cline.
metar. Svako- rsnih kobasica i slanine. Frano Rada
Cipriano Pija
Prava vuna garantirana od Ku Posluga na. kucu. Prodaja —
mramor ra
Calle Roca 216. rs a- is tis'kare 1
oja. Ogled.ila francuskog
■
JoSIPA E. Ni ORALES
Hotel Triestino.
sanduka iz Sje eme Ameri svakorsne trgo.ine
Atacama 138.— Casilla 246
ke. —
„, ,
,,
. . ,.
e-ospoiice
I J
¡ djecu.
El establecimiento garantiza
todo trabajo concerniente al ramo I ;É, Sívacih strojeva
'
¡
Slasticarnica !■'.. l'iiot Prodaja svih mogucih potrep
que se le encomiende.
—
sto bi bilo dugo nabrajati. dodatak Café Paris odio za popravak sedla, u da, ka-
constantemente en venta: Relojes
de diferentes marcas, Joyas, Alha Nema kuce, sío jeftinije produje! Najstarija i najbdl je asortirana jisa it. d. Izragjuje hit ro i dobro
—
F. Schlapbach-a
Skladiste svakovrsnog ortiga.
\ ú t íi Aifs£i1l-lmri«
kao i svih potrepstina za lov i
sport. Skladiste fotograíicnog líiaterijala i orugja.
—
Slil-c- ruzl.c't
Posebna radionica za poprav¿,k velicine i cieñe.
oruzja, bicikla i sivacih strojeva.
VFJGA Y BRASIL,- 144- OLÍ F. ROCA 114
novea u
W x
/^'■¿^ ^*^*¿,
Cijena
7.n (
liil -
% g Od
Zh inoz ms vo vise Petar Gasic
pcstarski trosak. V'lasnik. iüdavate j
i
OglasI po
(dgovorni ure< nik
POGODBI
Galle bL4ifQ'.-;HirK:
-
Kf-Q V"ai.I)ivu
IZLAZE 8VAKÍ5
NEDJELJE
BR. 6
Punta Arenas, na 23. Travnja 1905
GOD. I
USKRS Hrvatske od Ugarske, i to
melju pragma icke sankci.e
na fe-
¡ nom UB;'oni biva odgodjeno na po pravu je neodvisna,
graf L), svaka
(para- nedogledne vr eme spo en e Dal- nagodhi
a
po novoj '"de tig()varala
medju Ugarskom
Tko se jos ne sjeeaonih p rom,'ena o el stra maci.¡e; doc:mg,t t* mora pop esti.
moran
joj se po-rat ti i lirvatskoin no i onda
Ugar ke
ne
prema Attstriji ti i'A'o pril.ke Hr-.a skoj, da
oni a.r.hiui
drzavu, koje ona oh- anagodl.a,
slatkih daña, kad sino na do- poscig
nema straha da bude
lose za tro-
zajedn ckim odnosajima (§ 3.) z rom na uni u s Austriiom pre- jediucu,
macem
ne
svoju cjelokitpuost. Jer, kako jer Dalmaci a bi znala
pragu veselo cekali, razriesila b¡ pra no one i medju ae bi bil» zakou ta pustlaje Ugar.ikoj, pak sada
osjegurati ioj neod isno i narodno
kitom cvijeca u ruci i sm> Hr atske i Ugarske, pos o je ona promena te- sama dob va s e
dr-avne vlast a tuce. h.
prizuala nagodbu ove sa Ausiri- Austrr: mel,,uog zakona Ugarke prama Ifr>atskasvo ,
akako ova mora da trasto-
cenim rupeem, zvuk ti, ako i ne
zvona, jom bez sudielo an a,, Hrvats podpunii J' pnkljuciti si Kvarnerske oto!.
koji nam je navjestivao, da tomu (itemelj 2.) od god 1367., i po ke, isto ne bi b lo /.akoí'ro «amos alnost Jer e,
ne
ut je-
i'.vunjski i voj- k«,i su joj bili
realue unije sa n ck posloví bii¡ di
pridrz añila ed- pocetkom samo^oljno ote i
je svestenik bozji zapjevao skom (paragraf 5.) Á kadUgar- canje Hrvatske i Slay<m e be. nici, eventual no trgovacki i car „- prosloga vieka. Sabor
onaj onog Dalmac je, jer su s j tí teri- treba da " t0111
«Slavavisnjem Bogu», te da presta, e, eo ipso ovaj se unistava, Stj. krune ñera druz vi.
ski, pak mo da noveani i han
i"'"vcu postupa po
vladajucem ustavu(ll a). Tako
se
sutrasnji dan slavi dan jer se
predpostavlja, da uajvisi tory'i
Vec sami postulat, vhistan
ko íi' íSVe ostalo predstavilo zaceijena
Uskrsnu?a drzarni atributi pri 0'. Hrva ku p iritetnu Dalmacija ne treba se
Bogocovjaki, koji nickomus avuom pr'padaju Kad zajed- istoj nagodoi od g. 1867, car nars
/-fie nicko
Uga-'koj. plasit za svoj huducnost u o'.-v¡-
pitanje raf-as-njui'e ni ugarske knme.
i
obilazili nasim selitna sa sa- Ovo b^tno proizlazi i', one sfavke, ue na grau'cama akci e ugarske dr/ae, za (ir/.aya, moramo teziti i
toenoj
koja glash (§ 4)« u buducem slic' dom.i na Bosnu Ugarske, pogle carmarske i trgo vacke svrhe. Ov0 »am formaciji a ne zapadnoj, amo su
renim jajima, sto su nam za ni Hercegovinu. Ka je bar jasno.jer be/, n ih ne prirodue s--e e. ICad budemo
temel.ni zakoni i nagodhe samo
taj dan nase majcice brizno zakonitim sudjelovanjem krale vi mo ce agrama
produkc ¡a, ako ne se n; tamo ni amo; to hoce gradi «jettiojeni znati cerno izvoje aü
k moru? rec da ful Aus Pije
pripravile? Tko se pak n3 na Hrvatske, Slavovouije stv'ara- pusta Personalna uni a n« do- un sada to ide u racuin. te spast.i i
nasuzupani u istarsku
zajedu'cko upra vi jan je
.
podneblje, one zabave prijas- nihgodom promjene drvavno us av- personalnom uirjom od
Austrije, pristati utjelovljenju Hrvatskoj,
nje i ugledati one mile puto- poboljsati temelja bude htjela ztiala i-ígübila bi za uviek svoj po nu netom se
i
h Visa
njezino sadanje zalost- toli vazni cimben kvelic'ne isvjet- promiene sve be dr a- . stfg-la je tu na ies^, da^
ve i
stazic^, sto nam dana- no stanje, u koje pade sadasujom skoga utjeca a. Pokrenuto jediioc no vopravni odnosaji Ugaiske, dotic- je umrc.Niko Jaksa
provedu koraci personalne visii, bivsi narodni zastupn k i
jav.uij.-'ní
snji danupamet doziva; opet nagodbom. ptanje ekonomskog i drva no»' un je.
cerno ogrliti starca
oca, koji I posto Ugarska ned/ojbeno te- otrgnuca, istodobno se potresa Ali sve da bi ju pretvor'li sada n Jiiks, bio e.,edanod
b^sinacelnikviskeobcine.Poko-
ce se dañas zi za persoualnom umjom, ko u obstanak Dalmac je usave u aus naj zra-
podignuti ozbilj- trijskom. Be?
u Eldorado, mora ipak te i i za zitiiJipojavasa rodoljubnih dal
no pri stolu i" nazdraviti: Austr ja neperhoresc'ra ti ujeaom mora pak Ugarska naroduom cjelokupností. Dalmaci ma insk h otoka,
koje odmah u
*Zivili nasi putnici» i stari cu sobstvenom ¡níeresu, nema sile na je krnj drzava,
skorn nit drugoo-a
ja ne smije se stalno ve ©ti uz procetktt imradnog preporoda u
svietu, koja se mo<e tome oprieti. reda, ako ju prispodob s s Bugar- Austriju, kad ima
majku, koja ce tim rijecima To je vec uuapried osjegurani skom i Rumunjskom, koje su svoje povjestno Dalmaci.,. stupio u prve ,edove
do- joj i narodno srediste. Útjelovl
ganuta suznim ocima kucuu- godjaj, jed no mu vrieme jo -i nije drzave posve bh'zu. Jer Hrvatska mora se izvesti enje nsrndne stranke. On ima velikih
ti starcevu casu,
jos prije negó se zasluga ,a borbtt na Visu oko
poprativ odredjeno; ali Hrvatska treba, da
sve uzdahom, kao da suma- ga dañas uprdici i svoje drzanje
ustanovi
ja, da li ce ikad svog mezim- cinjenie\ prema toj nei/.bje'.ivoj g»
ca vidjeti
prije daña Auslrija samo misli
uskrs- osjegurati s'/oje interese
—
Ugarska ne odstupa. O o nek '¡e trudan? ('emu jaka: Vecje zaboravio, da jezelio
receno oburom na ustav. Sada ju tolik novae?
bngat: nagomilava- Kad bilí litio imati dvostruko— zivm ,-a
Posjediij-u blaga- ponvsli-i kad bi sta ao dan vise svoju last i cast i svojih
prelazim na teritorij. jne ptine zlata, pa ipak "zaborave kod torbe, to bi stalno bliznjih.
J
Nema dvojbe, da u toj nastajtt- uasve i sli.ede postigao. Kad i kad stvori velica'nu
od-
gomilajuc. I tako progje i
taj dan vadee liiku: Priblizi.se k
Pod ovim naslovom
coj promjeni mora
sudjelovati i Kad bi ja bio bogar-rece-ne bi
dukate; rjecidabaci
napisao je Dalmacija po istoj sadanjoj nago zivio tako: _
drugi dan isto; treci tako ah se opet
g- V. M. (Vicko Milic) u «Novom di ja bi /¡vio dobi o i gjer. Ni;e se na nijadaa nacin mo torbu, pokajei po-rati
(§ 65. i §. 4. zak 2S./3. skrb:o bi natrag.
Listu» veoma zauimiv god. se, (la ne bude ni drugi- gao odlnciti od torbe.
clanak, ko 1881.) koja je i temeljni zakon ma gore. U toliko osjeti
Dañas je vec star, zut, kao
n'e-
ji donosimo ti c'elosti. Ugarske, pak zastupsSvo Hrva's- glad i stavi se goví dukat'; ali se
G. Milic pise:
U taj cas zacuje glas, koji mu da ima kod sebe nekoliko ulomaka da ostavi ipak ne moze
ke i Slavonije ne bi büo zakouito dovikne: Zel's I biti posla.
«Da po nagodi godine 18G7., bez bogar? ICsto emog kruha. I tako um e,
utjelovljenja Dalmacije. Za to ti torbe; nema ti tt njoj vec jedan Da bi bio isao ku-it sto siromah, na jednoj
koja je temeljni usta ;n¡ zakoii, lie ja -misliin-protivno od drago, klupici s torbom u rukama.
i bila uvrs:ena nerazdrttdvost dniga dra! dukát, .a|i cim ga izvad's, drugi nije smio, posto bi se n taj cas
•
bio
Ma znre-, koji drzi, da personal- ce se u
njoj stvori i. I'.vadi duka- njegov novac pret-orio u kame-
Grof L.\v Tolstoj
/
-
MALE NOVINE
niske. Potrepstina za
kuhínju, Veo
Cijeiie nevjerojatno cijenu i dobro.
J. Martínich i C%
ma
kod I'opravci zasjecajuci u struku ¡zvagjaju se tacno brzo kod
Mt
Calle Llanquihue, frente á la Cobernacíón Marítima
C. NE NA DKRIL JI VE
The Singer Mánifsctmíng Kuca
Prove avanske cigaretc CORONA
uteme'jena Najstarija i akreditirana i Rey del Hundo
god 1874 kuca
Jisu jedini origina'ni sivaci strojevi sa zastítnom maikom
Svi drugi pod ¡meinm Singer liejormada— ili koje mu
JOSÉ MENENDEZ Cigura Avanskíh marca:
-
dr-ig slicno
> ¡me nosi.i je.su patvonne. Bok, Partagas, etc.
O li 1GINALNI sivaci strojevi SINGER dobívaju se Najfinijih liqnera.
8KI.ADISTK S"AKOVRSNE TRGOVACKI ROBE
sanio kod tvrtke Zastupstvo osiguravajuceg drus.
tva «Nueva España».
IZRAGJENE ODJECE I OBUCE m—Roca-222
W. SEL1GER
Calle Errázuriz. frente al V1CR0 KÜSAK0V1C Za Europu.
Apostadero Naval 30. marta Polynesia za Havre
J. MATETICH Prodaja M'sa AUGUSTIN DENEGRÍ 6. aprila Saxonia za London
.6. Hermonthis za Haraburg
Calle Roca na malo i veliko Calle Maule Errázuriz ,,
N B—
Za iseljenike sa Balkana
Za obitelji op.-krha na kucu
Glavna prodavaonica pokucstva vía Genova snizene cieñe
u Punta Arenas. Hoeneisen i Cía
Slanine i kobasica
veliko
l'IÜHl.U.l VI MALO I VELIKO
Prodaja blaga na
Glazbala sviikovrsnih iz najpoz- Cieñe za cudo ni.-ke. WAHLEN Y O*
Pélinkovca, Kruskovca, Visnje-
natijih tvornica. CALLE NUBLE Y ERRÁZURIZ
Svietiljaka, slika, vienaca i t. d. vca, Elixir Eremita, Marascliina
Posebna radionica za izradbu po- etc. —
Skar na
F. WLOOAliOWSKV
p-*m
Krojacnicj, STJEPAN KOVaCIC URAR i ZLATAR
a u MARINA BONACICIIIF08 Y Ca
Calle Nuble Lmed Roca
ii»5 FRANA BAT1STICA Y O Porvenir Errázuriz
y
jerenu cijeuu. Dvorane za pies i banquete. drvenim matenj.doin sa i Prodaja zlatnih i srebr nih sa
Simón baz Najfinijih likera.
Petraglia Elektricna rasvejta. provigjenja istog. hata, kao i svakovrsnih uresnih
Iste..u &e lagje i od 1000 tona Kiipuju zlato. nakita
MALE NOVINW
narodu ni-
Kro/. Zágrebproputovalo je oko •
IZ SttíKffl
■'■PEKARNICA
hr atskini diihoin, mura u vel ke Po cijelom su gradn zav^
200 Maceihmaca, koji su sa pr
LA COMEIUHAL
-
Votrogasci
lao, kad je vidio da je narodna celniku grada Spl eta MiLcu na
Jamci, da je kilih prefiní' kadar
stranka presla u opór' iinizam, cestitc .jubütja, zeleci «slavnome ugoditi svakom ukusii. •
Q-lavna Uprava vatrogas-
einio neoprs rvim, oh Kol acá
koji mu se
nasemu Spljetu, da evote i napre- Dr. Kramar, jedan od na u-a-
nih satilija odlucila j.e, dne
je zajedno sa drug ni nekim t>.áro¡¡ du e i da se domogne sto pr .e one i
specija n h, koji 29. ovog mji'saca,- podijeliti
zeni.j.tl'1 pol ticara, koji je prckii
dn-j ácima i .tupio iz stranke i pre slave i onog imena l<oje je w'y an kao dubar
se svojom vrsnoc.'un - -
san medju
mladje, ti dalniatinsiui gran caAustrijejiozua.t sami preporucajn.
.za s|a noga l\resimra i Zvonitiii-
stranku prava, ko a gaje doceka- poznavalac.'" rtisk h prilika, ra gu-
Obavl.a se sva 1904. dobro voljcima, koji su
ra, pa i
kasnje za svoj h hercega. varao -;e, kako
«No oj nema»
la, kako se o ako-a silaidocekn'e. Ou treba da bude, i b ti ce srce : a ruskiin no» na-
ka narcueba p ana propisima pravilnika
Sa Nikolom pl. Jaks.om, koji je ja^ljii, s
jednim *H/. veoma to zasluzili.
za sviet Hosue
tigcacki i zapad- rom. Dr. Kramar naglasio e, da
.
godina,
'
od on renu
Zuak prvog rnzreda
, *
Odr.cnjo se brieg u Póki Eotor.yk/j n la u kucu star h i od te.l a ¡ nen- i/.bora? Ako bi se to /.bilja. ti ele,
Drzavni polozaj Dalinacije lav» - —
bit- ce pozvani, da
mornim K.iojackim radóm liranila djaci bi se uvjerili, sto je. Rusija
Javl a'u iz Kotora da se je lis
sebe, svoju djecicu i pomagala sa svojih 100 m lijuna seljaka, uzvelicaju cin. —
bore
-
jednoj x.abavi u Kvir nalu kralje sudbeni vor odbio, porota je Zau za nj zan ma u stvoiít ce tisucu
U gradu su. se pojavi'a
alatom.
puta bolje zakone. Fakticna va-.- mogucim potrebnim
vskome partí pristupi na poklon g. nera proglasila kri.im ubo.,stva
De M cheli-V t uri i/. Sptjeta, vo- bio je osudjen ua smrt. nost parlamenta lezi íi uiviioj kon- Tako mu je ovih daña, iz dva, tri slucaja boginja (vi
ni atase austro ugarskog pokisar t rol-i birokraeije, financija i upra- tvrnice J. M. Grob et (^ie. ruelas). Nije se mnogo boja
stva. Kralj ga up'ta: Ella e dalla ve. Tu ce zadacu podpuno nucí
Lipsko Eutretzsch, stigao t;, pcs'o su na vrijeme uzetí
Valjan poniorskikipe'an
—
Dalmazia? —
Si Maestai Na 'o ce
i-puniti zasnovaiu t-Solior», ako motor
kraljca: tada vi govor'te lu-ats- I/, Spljeta 23.vel.ace :a lja'u samo njegovi clanovi bud ; imali napetroloj s pokret- sve mjer©, da se posast ne
k? i nom snagom od tri konjske bi rasprostranilá, a epet ni
i/.mjeni s njíine nekobko re Pami brod «Vites», ^. Tópica i imunitet i ako s.eduice sabora
ci ti nasem je ;ik i. Kraljica je ka dr., plovio je 12' o. mj. i-. Korcule budu javne. sile. Isti ima da pokrece tu za to, sto se bolest nije po-
zalá: hrvatski, jer je to svejedno ptu Trs'a, tegleci ri ladje za po Sto se tice pitanja minia arske ran (frk), tebeskranju (sin javila na osobam nastanje-
kao i srpski, a znala je, da se u da «Adriatische lí afeaban niin u gradu, vec na osobam,
odgo ornost ¡o se m¡ns r koji fia) i cirkularnu pilu.
ece
.
,
Spljetu osjecamo Hr- atina. Unternehniung» u Trstu. Kad ugje imadu a sebe vec nu n parlamen- koje su otrag malo daña sti-
pami brod ti Bracio Komi, prama Istu pió
O programu d dmalinske fnzije tu, ovih zakona o toj odgovornos- gle iz okuzena mjesta.
Po.ljam. u ¡arila okolo 3 sata po t¡ ne bo e; boje se samo javne Kako citamo u «Ellmpar- !Sa svim tim se preporuca
Ima becka «Information » o e podne strasna mecava, od koje krit ke ti parlameníu. Mnoge ne ce cial» iz gradske ¡
istupio je
kapetau nije mogao vise niti ra/- adoNolj ti ovakav «Sabor'' samo glazbe gosp. Abel Astudillo, \ opve'/. pri opeen ju.
viesti (od 4. ou ka): «Ja nost ce
se niorati zabav ti velikomatc joni, ponati ko[ino. U toj nevnlji, ne sa sav etucim glasom. Ali /ar su
iste.
zapadni parlamenti s vladarevim dosadanji ucitelj
koja ne /anima samo Dalmacijn, videci pred sobom negó u/burka-
negó c tav hrvatski narod. Pocet no more, nasto:ao je vriedni kape- gosp. tuzi,
pravom sankc je, jos k tomu sa SiDomenuti se
kom prosloga mjeseca sastab su
se predsjeduici obiju hrvatsk li
tan g Vuskovic, da mu vjetai ne-
baci na kra pami brod i pov.ere-
sis emoni dvi ti k mora mnogo da je to bio prisiljen raciniti, maela taca. I. Gilli
vise, negó li koi porac je, koje ima posto nije Talijan, vec Chi-
klubova ti /.emaijskom saboru, dr. ne mu ladje, na kojitna ne bijase
du samo sav etujuc. glas? Zemsk
C ngr. a i dr. T.mmbic da
ecaju v
negó ¡ jedan kormilar. Ali zesti
o
sabor mao bi se odmah sa vat
len, a da za Chilene nije
.
koji su u manjini, opirati stoplje- beskoj, >nao je ipak ta';o parnim sedmi.com obdarila i prvim za ko:e mu drago nres o Francus
nju stranke, kao sto je bilo i u brodom vladatt, da ga je doveo ledom. Nocui jutrom je pos- ke, Njemacke, I' alije, A u:nje i
Kotoru prigodom ol-cinskh izbo sretnou Pucisce. Zaslu-uje takod-
ve neugodno, dok danju pri- Spanjolske.
ra. Ova ce akcja, koja je stretno jer svakn hvalti nasto. anje g. An- M. GILLI
zapocela, svakako uspjeti i ¡asno tuna Lkarice, c. k. car narskog jiece, kao i ljeti.
je, da ce fuiija ozb'lj a opomena pri,amnika, Mate Zeca. c. k. fi- To je za gospodu sve jed-
i Lukino-
opiizicionalnim straukama ti lli- nancijalnog vodje. gosp. no, \xa mi samo zalimo rad- il
La Po
ko vica ajenta parobrodar ke plovitbe
vatskoj, e su vec nebrojeno nikei pomorce, koji ce ogris-
puta bile slo/.ne, a za cas se onda S. Tópica i dr., koji imjepomagao, ti grubih ove zimo.
jos gore pocupale». spasise brodovo i ljude na njima.
LÑ ( )"\
po p.
jega spola, bolestima koze, mate- Kiihner-a. Calle Llanquihue izmed' Aveni
rice, zeluca, pluce i t. d, Konsultira od 12.—4. po p. da Colon i Va'divia.— Telefon 1.
Panadería Universal
Liecenje brzo, sigurno i temelji- Konsultira od 1.— 4. po p. —Casilla 181.
to specialnim nacinom. de Vda. de Portas. —
Jorje Montt
Konsultira od 12.—4. po podne N-. 299
u ulici.— Nuble br. 664. tik hotela Jiote.', i Restaurant "Genova" Dobra brasna i finih kolaca, te
Genova. raznih prednieta zasiecajucih u
Pozor/ Pozor/
de A. Santucci Skladiste
struku. —
Prodaja LA ECONÓMICA
Cieñe —Calle Jorje Montt 201— malo i veliko. T. Jaksic.
umjerene. na
—
ce.
Jedini u" i -
c
Whisky
Posjedujem ogromnu kolicinu Frente al
Cromartie i caja
svakovrsne trgo-acke robe, koju Apotadero Naval
Santa Kosa Radionica \ rsti,
pokucstva svake
pugjam s\ojim musterijam uz cie
Potrebstine za postelje iz ciste
ñe uectivene ti mjestu.
Slasticarnica "Plomplon" Uva/a icitili
Violic i Ma.-U A. CAL AMARA .upujem i dobroplacam
vune. mramor raz
gove-
I BILLAR gje i braJje ko e.
Calle Roca 216. vis-a-vis tiskare boja. Ogledala francuskog krista
K AFÁN A la marca Saint Gobain.
"Universal1,
Skladiste i /.vrsnih likera.— Pri Finih slatkisa, izvrsnih bombona Cieñe niske.
ma se na hranu. Posluga izvrs-
— Igg'Líkera iz Balmacije„g?%i od najboljih evropskih tvrtka.
na.— Ductuo fonograf mukte. i/, tvornice I. S.Matavulja iz. Najfinijih francuskili konserva.
Sibenika Radionica pokucstva Pretiuma naruebe za plesove i
Calle Errázuriz 174 bankete.
Tko zeli dobrih i pravih likera Francuska Broguerija Ijekarnica
nek se obrati jedinom uvazacti, Jeduostavnog i elegantnog po-
Sedlarija kucst>a; garantirana solidna i -
na malo i veliko
Sldad,
MITRU KALAJDZB U radba. Go/.deníh pogrebnih
—
Armería Ilelcetia
Skladiste
F. Schlapbach-a
svakovrsuog oru/.ja.
Fotografía ;
O
o
._j
ni o
COI
íi á s-1-
kao i svih lov i m
potrepstina za < -
-.
n v
5
sport. Skladiste fotogn.lionog ni;
terijala ¡ ouigja.-^Slike razlic t^ r— oo
o
a
x
c/i
■—.
cu
N
Posebna radionica za poprav^k c 3=» Z5
= _. <
vclicinc i cieñe.
oruzja, bicikla i sivacih strojeva. c/= m
v S v
VF.IGA Y BBAS1I ,- 144-LALI.E ROCA -144 n
O C/3
c
a-
iolgnvorui meiluik
OOLAüI PO PCjüi-DBI
Cw.I.U LLANQVlHHK
Ks»Q Valdivia
■ZE SVAKE
NEDJELJE
BR.
Punta Abenas, na 30. Tkavnja 1905
GOD. 1
Nije ni iz daleka na
pame- ce jos neko pisati i
r
Punta Arenas. jadni zbiti samo ra nim pske znamenitije novine pragmaticku sankci ju od god jer oporba proti Tis ..' radi
konienlarima, ko i se sw'u tom po rie-
ovaj studeni u 1712., koju.e KailoIIT. prihvatio
Tugje novine poz-
su nas rep od svega slazu da.je bolji d o
posebnom od 16. swbnja L7J 7. i
(le
saborskoga poslo nika n je mo-
ugarske aris
dravile, tugji ljudi potpomo- svijeta i veseliti, ak0 nas tokrac je t ni uav estío' Austr ji i da o toj nadie nosti nitko
gla do est, do oiuh okrsa
koji a',
ali
gb, a e% samo nas nasa «SIo- «Sloboda» ne bude napasto- austr jskom (Loru personalnu uni-' inned
u je do su nas u Tis ei giofa
sada podvojio, nitko
boda» crni, te vala. ju, u sin slu zakona od doveo; da
,u ü
pri'epor Andrassya, pa ni -
o
toga, da se
obecaje da ce Neke
god. 1843.
pace novine ida ¡os dal
lu nadie nost
potvrdju- on pridruíi redo v ima Kosutove
crniti i dalje. Koliko ce naslist ziviti, za e, ju cinjeuice, da s^i dosadansji stranke.
dize t. j., da bi se z
To nas-vbas ne smeta i to neka «¡slobodu» bou preds ojece slucajevi ízvaurednoga nasi ed- Kult za Fr.
Rakoczya
parsonalne unije mog o i leci ne prekora-
spor st_a, god. 1740., 1843. (1861.) bi- cii^e granen i same
'
malo nam je do
toga stalo, glavr,. Na njenu utj< h i cerno igiedeiiaslidst-anaprestol, nas- jahu dojavljeni lirvatskomu sabo un je. Andrassv slav.
personalne
jer jé perfidno pisanje «Slo- joj samo javiti, da dobro po- ednika, rodjenih u neizravnoiu ru kao nadleznomu; da ti s
Rakoczya
,e u odsucu om pismu
i/bornikeu Olaz na
bode»--lako- raskrinkati. gleda oglase ü nasem listu i, brasil sadasnjega nasi ednika sabora, god. 1864. prigodom sve- Lis ki. Fakat e da
est.dja, nadvojvode Franje Fer canoga odreknuca nad je svaka od
«
Sloboda ñ 'nam pise u ako ne zna, da se preupita, dprnanda austri
ojvode '
ou li koncesi
a, st ili je saín Tis- -
grijeh, da-last' izdajemo za ; koje su to trgovacke kuce.' Upoi-ebljiíj'emo oskoga d' Este Maks m li ana, kasnije me sikan- za i/poslovao od krune, jedan ko-
u da t> skoga cara, kraljevina Hrva ska i
svoj trbuh. Ne cerno se tomu Nakon izvida ceobaznati, da tom nesto jav mo. zgodu,
rak dalje k
i personalnoj u i i. Pa
blavoni.a b la zastii|.ana kroz u oci s ih t h c
njenica, je li onda
protiviti, vec cerno samo nüedna od njih ne zali baciti Snortakav mo e nastati, kao kancelara Iv. Ma
uránica, bas kao cudo, ako se
sustavu o I g. 1867
upitati: Za ciji trbuh radi godisnje 100—200 talira za s aki drugi spor, be : ob ra na ¡o, i ugarska, kroz svoga kancelara: -.
sprema m'esto u arkivu?
imade li pía me pod
nje urednik? Cemu se onda anonsiranje. oge. Nu red pa ako su to neoborie cin¡eiiice To nas doodi do nekih
nasledstva d nastije : nadle/nostu tom
reflek-
na nas
Ijuti? Zasto smo dosli G-. Krstulovic- neka racu- vaca ¡iabsburgo- predmetu hr\ at- sija o pragma icku sankc ju, te
temelj se na kucnom nasi sabora e- skoga i/.vau svake i'.vodi i ravno i-, n e, os m
u Ameriku? na! —
travnja 1718., onda pravom ustvrdismo. da je diehvoga i ñera luci og y& ed-
Neka «Sloboda» bolje Istinit Jeprigovor, da se ko.i je prizna- i o en 1 s samo edna krale ina u
pro- piagnia- Habsbur- nickoga posjeda zemalja
«Sloboda» dade citati i bez t ckom
sankci. od g. 1723. Ne skoj monaikiji ko zastupa-
mozga ova
pitanja, pa ce na moze nastati dvo be, da
om
nadle/no n je
o nili carevinskom viecu
u
sa zend-
cí sebi odgovor. Kao da je «naocala», je sveca- pnobceno i koja nadie no jama krune ugarske, ..os i
«Male Noviue» na
a
izjava nad ojvode Franje Fer- nart-kulirala
nije"i- n ajani-
radnja samo monopol «Slo- trudno. Nu malo od.-eknuce Franje nu ob.e a iost obrane i u/dr a
fratarskog d nanda od Austri e Este, od 28. Ferd nanda d' liste od 28. linja van;a obce sigusnosti 'ajednikom
bode», reklo bi se po njenu smoka, pa ce i one dobiti ro bpnja 1900., glede nepripadnosti 1900.
1J
sihim (j ?.), a kao sredsUo
pisan ju. obce
gé. U ostalom je i susaste pra a kratjice, n egovoj v jerenic, Sto je preds'edn k izaje luicke obrane, rsi shodno
sabora, g s
Nu srecom «Male Novine» *Hloboda> razumjela i za Sofiji :. ari.,i groíinji t'hótek od vaso
tíjiirgjevic, sigurno zajedn cko upravljanje sa vaina
Wognina, a naslied- Ghotkowa i spora-
nijesu list-plasilo, kako <llapu> se pristravila je
od noga pra —
' zumno s
Iledervarveni, prokríom kim poslovima
(5 8.).
urednik «Slobode» u stra'vi jagnjeta. anjihovoj djeci iz toga
—
car o
proglasenje ak. el XXIV -
rara sjesti da
pisem! I to mi je nosti i stroga programa. Tu su
mrsteci patnicko lice »an,a i zaiistavl anja, sirsavaiuci JSiKla, daj m¡ jos ca|a! osJab:o
-
sam!
opisao biste i slic'ce velik h pisaca, tu
je prek.da jednu stranicu za
nesnosna 1 ¡, da me '
ena u ela je
onaj grozni raciep, koji nastaje u
pisca, kada je tu an, a ipak mora B.eiinskoga
hrpa ernih mkopsa, tu e svezak otruj e! No, kadte mi, tako vam drugon.
c
Abstei portref >el kil, Natopisedoce'Tisala/arada
"' 1 sao i do
ludí gledaju na ujegovo |,i ro sest, da mu n
narucbi prólievati suze? Ja
sa
preg bnutom stra- Boga, mogu li ja ovako radi: i? pe. silla tema. Ono koket
e pre
po '•o, i ne m cu se,
n com, tu je pepeln ca u formi lu- ^a to potrea 11 kuhinju i t¡i se negóse c ni kao raí, ¡e i pre-
valja da budem zabavan. hladan, banje, tu sil ua k-a u sami
sobom; vijan |»red samim sobom, pred
e
os
novime, nemarno oglasi dramai ickim vapa-jem. Kad mrtvm.
rouman, ali
pomislite da mene slozene, ali -Kako predinetima, dalje ods- a-
na takav nacin, da se malo za lim, je o a' ra/polo-,io!
se
mori tuga, ili, uzmimo, da sam odmah opad mjesto
/ena pomnjao stupa- —
&
MALE NOVINE T^"-Wc-<
"^
'
_^-
-
niske. Potrepstina za
kuhinju, Veo
C.ijenp nevjerojatno ma
cijeno i dobro.
kod J. Martínich i Cia. l'-'pravci Zasjei ajucí brzo kod,
u .siruku izvagjaju se tacno
C NE NA DKRÍL JI VE
The Sínger Manafacturíng Pra ve avanske cigaretc CORONA
Kuca utemeMena
Najstarfja i akreditírana i Rey del Mundo
god 1874 kuca
Jcsu jedini originalni sivaci strojevi s» zastitnom ma*k<>m
ili koje mu Cigara Avanskih
¡Sínger hejoiwada
IENDEZ
Svi drugi pod imciii-in - —
marca:
Charles Wi?liams za
gocpodu. gospoje i djecu J. M. MULET
EL ZORRO
[NJiZARA EL GLOBO
Prodavaouica
Du liana.
Krzna, Papira i UNICUM IVaN B.TUR1NA
Cigará i cigareta marca Redención pisacfg i risaceg nía..
Sk'adiste
PLOVIDBKNI BIfiD
Id. Corona id. Exquisitos terijala i skolskih knjiga. GYOMORRROSITO ITAL Preuzima svaku radnju, sto se
Dopisnica razgledniea
—
W. SEL1GER
Calle Roca VltJKO KUSANOVIC Za
Calle Errázuriz. frente al Europa-
Glavna prodavaouica pokucstva Apostadero Naval
Punta Arenas.
30. marta Polynesia za Havre
n
N B— Za iseljenike sa Balkaua
Svíétiljaka, slika, vienaca i t. d. Za obitelji op krba na kucu
vía Genova snizene cieñe
Posebna radionica
kucstva.
za izradbn po
Hoewisen i Cía
Slanine i kobasica
veliko
PR0D.UA ñ MALO I VELIKO
Prodaja blaga na
STJEPAN KOVACIC
ItsduktiTHa secéi-a; %0 B0NACICH IIN0S
sieusni znak MÁh'llW Porvenir
Y Cia
Calle Nuble i/med Roca y
Boja naravna
FRANA BATÍ STIC A
Y CA Errázuriz
íáubstancija za uzdr- Avenid» Sénoret
nikakova Prima hranu i
spaoje.
zanje se ua
Veliko skladiste svakovrsne tr P- pravlja salíate svake vrstt,
Posluga iiajiiredniia- Grade se brodi svake vrsti i
Po analizi i gornjim noitncima pro- govine.
asortirana pivuica najfini- velicine fonografe, etc.
¡zlazi, da je vina ( ARBENET n rav- Bogato
.
pragmatieke sane e, to jest prom- SlUiTAN OTAC SA 15 SIVOVA La resiiirección de las obras de Vatra je bila prouzrokovana"
jenoin pragmatieke f ankeije same. los antiguos clásicos croatas de lia- tim, sto se raspukla jedna sy.eti-
iv ako ce tu pronijeiiH iz es; i Agencija Latían
salj iz New gusas y demás países croatas, hay su radnici p li kavu. 1. ka, dok
Ugarska to ne spada na nas. Ali JlJPlTEll Yorka dne. 4 ov. mj.: LVsionosa que atribuirla al obispo Stross T\orn¡ca je b la osjegurana /.a
SA DtiVET SATELITA?
gle.le r.iljev ne Hrvatske i Sla- imenom Noman, koji je tuskoro meier. Kl nombre de la capital $ 12.000.
von je, radi l" se o p.iomjeni b o odpnsten ¡z sluzbe, poslao je
prag- N'esu jos proslafi' dva mjeseca, croata, Zigreb, adquirió el título de \kl r va í *li o áasiíüjísruhko
mat. cke sankci e, uadle-.an je samo predsjedniku Roosevelttt fotogra- Atenas de los países Sub-slavos
sto je odkriven sesti Jupitrov sa- drus'tvo ' a'oaBíisü.-ív'
i -.kl uc vo i samostalno hrvatski
ástronomski
liju njegove obtel i, koja se sas- por el esfuerzo intelectual del ancia
sabor. nasedr
telir, a eto ured u
'■oji od petnaest zivucih sinova. no obispo. Po nalogu gosp. Presjednika
Danasnje avno as
K elu jaljav vec, da seje odkrio i Entre las instituciones públicas po'i Ijem gg. clanove na edn cu
s
tro ¡stvone dade, se prispodubiti s Preds edn k Ruóse vel t eseleci es >
como Hrvatska»,
PEKARNICA
-
jos
pomnozava
cime i/.nenaditi.
Calle Paraguaya esq. Maule na de flores la tumba de
anciano bienhechor
sn querido
(nacido en Dja
P
ske. Drugim riec ma: l'restankom Ce~ 'ri Galilejeva, glavnaisatelita kovo el año
pragmatieke sankc je i auten ic-
en
1812) y apóstol de
O'.nacuju se redouto po
jedina pekarnica, koja ujihovoj Ovo je libertad. Gosp.
koga nje inoga tumacen a po raca udaljenosti od Jupitara sa: I, II, Los croatas la de Ivanu Krstulovic-u
se kraljevina Hrvatska i Slavon -
pr¡ mijesenju tijesta upotrebljava eu República
III i IV. Najprije su odkiiveni I, prefiní cvijet i riltriranu vodu te- Chile sienten intensa ineute esta
ja k svojoj samosv es ¡ b lo pose III i Antofagasta.
bilo pak ti on ni predinetiina, koji IV, i onaj znameniti dan Ga-' kucicu. pérdida y evocan desde la libre
se i iz
lilej ;e u svom «S dereus Nuncius» Jamci, da je kruh prefiní hadar República de Chile, desdd el país ljubimo, a toboci nek Mi se
'.ii/.imljii obsega pragma1 icke zab ljeuo: «Die de los noLles
sankci e. itaque sept ma tigoditi svakom ukusu. hijos de los Andes, sus se grisú, to je Vasa deviza,
instantis anni mülesmi dolorosas impresiones y abrigan la
Kosutov program od godine Jauuarij
Kol acá
aexcentes mi decim;, hora sequen- esperanza de que el espíritu del
upravljena mi u listu od 6.
specijain li, koji
1848., i hrvatskougarska nagoda tis noctis
piima...«Sest daña kas- se svojom vrsnocom anciano Strossmeier permanecerá studenoga prosle godine, ko
od g. 1868. nisu spoj vi. S.
nije Galleju seje pojavio i II. sami preporucaju. entre ello* y les
ayudará en la noble ja Vas najbolje karákterizira.
sateht, cije odkriceNiemci i Fran- Obavl.a se sva lucha que .sostienen por la unidad Prama njoj Vam saliem
y tibertad nacionales.
El! ce/.i i sada pripisuja Simonu Ma
rinsu ili Mayeru sa apokrifn m ¡li
ka narcueba
uz veoma Mutco t Strvo Seljan
$ 72
od duzmika
novac, sto sam
«Slobode» za
utjerao
pravim— tko zna? —
naduevkom 8, um je-
Zig-Zag, najbolja od svih siecn a 1610. renu
Santiago, 11 Abril de 1905, Vas. Ostali dug, rad Vaseg
juzaoameriekih ilustracija, u Dne 9, rujna 1892. to jest —
Su 28
matrona inglesa
Dnevno fonograf mukte. Sibenika i[lo diónica pokucstva Preuima naruebe za plesove i
Calle Errázurii 174 bankete.
Tko zeli dobrih i pravih likera Francuska Ijekarnica
Jednostavnog i
elegantnog po Broguerija.
nek se obrati jedinom uvazactt,
kucstva; garantirana solidna u-
MITRU KALAJDZICU G o/.denih pogrebnih Skladiste ñámalo i veliko
radba. —
de diferentes marcas, Joyas, Alha Najstarija i najbolie asortirana svaku marudzbu zasiecajucu a
Armería Ileloetia -o
F. Schlapbach-a
Skladiste svakovrsuog oruzja.
FotogM O
—
1
°5 s
_
w.
rt
-d
O
o
3S ¿ S.1-
es
m
ra < --'
kao i svih potrepstina za lov i -
1
«.
Slikr razlicite, N 1
—
Z=-
n íñ M
velicióe i cieñe. ■1 co m
oruzja, bicikla i sivaeih strojeva. r~1 —
!2> 2
rri 1=-
3=1 £ 5 < .
—
1 r; ,
"
r.
a m
■ ■ —
__ . '. _i .
Raznih predmeta za
sport u
najprvih fabrika evropejskih
*mx3fe*&rhH$fe> ****
H. Petsrsen
é%&iM2tMz*3&
nisku cienu prodavaju gospi.du
Ovo> poznata trgovacka kuca. gdje
se uz
yom'a za
kao'.
i gospogje razne potrebstine, Rezervirano
Odíela, postole, cizme
i t. d i d
guce (inalje) gac'c-:, kosulje t.
ZA
Kupuje
J. WAT SO \T