r -a

NAGRADENI RECEPTI ZLATE pl. ZLATAR IC

SAVRSENA KUFIA RICA

UKUHAVANJE VOCA
PEKMEZI SMJESE VOCNE
DRHTALICE VOENI SOKOVI

TISAK I NAKLADA KNJIZARE ST. KUGLI, ZAGREB

Er.laee
 l

hPril

PREPORUCAMO TYOVO fliLIKO IZDAIVJtt NAGRADENI RECEPTI

ZL ATE PL. ZLATAR IC
T]KT]HAVANJtr
VOCA
U OI]ICNIM
I POVRCA
I S'I",\KI,IN4A TI

PA'I'I,IN'|IRANIM STAKLIMA
UKUHAVANJE VOCA
REX I WECK

K O t:t p ort, PE KM E Z I, S l,t t,ru s n, JA M, G I LL lfii, l'[ O'z D t N,,q, .ea

uSncnnnwo yocE, stlStLNo, I/octi, rocl{I soKoIlI-
LIKERI-I.INo. -- uKLIHAIrAN"III IlARll/A, suSnnro vA-
RIY0, TARIYO,(I OCI'U, SOLt t Stifu;nU

N APISAT,A ll
il{AItt.lA I,'LORSCI{UTZ
,tti'rolll(lA ,UPUTE tl KUHANJE"
flltvtlNOG XtttiA.

t)tN I

TrsAK I NAKLADI rH;tZlnn ST. KUGtI, ZAGREB, ILICA 30

ATAKI,ADA K N,I I i,l Ii 1,,' kttot,t. zACltEB il

4
 fI;I(fIrfA\rA}TJE
vocA- PEKMEZT" snnr"JnSr .vocNE
DRHTALICE - VOCNI,SOKOVI

I
l

\ I
i

I
'1

1?. $avrrena kubarica

il
tr I

Op6a pravila kod ukuhavania vo6a.

ukuhavanje nije nikakvo umijede, vei vrlo icdnostavna stv:rr
pa ipak svagda ne uspije, jer se domacici vrlo desto pokvare
kon_
servi. ZaSto je tako? To j-e za-to, Sto ne paze na najmanje propise,
o kojima se ba5 tu radi.,Kako bi takva malen[osto,"] rrr"d"
reii gdjekoja domacica, ,mogla tu oclluditi?< Ako duju, da je
-
potr.ebna- najsavjesnija distoia, misle da su tome zahtjevu udo_
'r'oljilc, aho voce oguljc i da5e isperu. No gulenje r.oia
ie s rijetki,r
izuzecima ne samo bez svrhe, vei StaviSe oir*rro, . ,ioan*.
;i,
narodito u rnekane jlgodg dorazi mnogo vise nratd "i klica, nego
je prije u njima bilo. zar demo na pr. rnarine pranjem Ei.titiz
-ih
Mozemo ih najvise izluvziti,arprasiriu i inu nedist ne odsiranj";"-o.
\
gilad pranjem, vei iu naprotiv_samo jos dublje u pr'd t,tisiirriemc,"
Pri tom *g
: tiT postupkom gubi mnogo ,.o*L. pianje i*a smista
samo kod jabuka, krusaka i mozda kod krupnih siiiva. ,io
ou"
valja po.slijg..pio"ja pojedince osuSiri i orrri. Najsavrjenije i nai_
temeljitije diSienje biva otstranjenjem pjene (ispjenjiiaujem),
.
ako za kuhanja odstranjujemo marrjivo pj""u, a,ir.'nit"""" o.tu.r*
na.povrSini nedisr.i, tad je vi5e uopie nema u onome
-ni_najmanje
rroiu koje uhuhavamo. No dto da rei<nemo na- to, kad nespretna
domaiica, kako se to iesie moLe zamijetiti, pere u vodi inarine
tako dugo, dok p-ostanu sasvim bijele i-netedne, a poslije ih uopde
ne ispjenjuje? Ona je u pogledu pitanja disioie .r*i.itu .r*o
svoju savjesl, ali svoje svrhe nije- nikako postigra. sto se
tide
pranja daSa, to glede toga desto viijcdi ono, St, ji netom
jer ostavlja oprane daie otvorene __" katsto i ao Jfii"a"".g,".tu.ro, -arrrr,
tako da- pra3i,a, Sto ,apada. u da3c, to jaie prilei:,i" i .iitfo,
se izmijesa s vodom. pokatsto naii ic .imrrr.ro ooJ. u jol^ ;",
da5e, a to je dosta razToga, rla se l-ote podne rastvarati. "Ove
ri*".,
clvije
malenkosti desto su krive, da se uk,hano voic pokvari, rro
moglo
bi se navesti jos i vise marcnkosti, na toj" sc'ri3"ir."'r*a'p-1.
Tako na pr. mnogi zabadaju ilicu u istom napunlene uvarinim

247
 odozgor na- rimo. Ovaj zapor, koji je bistar kao staklo, izgleda vrlo liJepo te
vodem daSe r time razdiru onu tanku koZicu'
Sto
No
-se povratimo
da zatyara posve savrieno. Hoiemo li na taj-nadin zal.voriLi ,Ltik"
pravi i Stiti konseru" oa pto'ulg. t?.'Th klica' se
staklene boce ili lonce, za dije se otvore Zelatina ukazuje pre-
'^" tiSe.":" da$a, Sio nJka vri3eai kao pravi'q:, UT:.Y,lja, dan uskom, tada stavirno vi3e listova jedan uz drugi, ali tako, d; se
obrnul'o' da
f.tftikorrto ,1lruti, pu p'Lko noci postav-ili
se
[ri;"
nriiprii rrlaz ncdisli. A onda se svaka pojedina daSa okrcne natra$u
rubovi pokrivaju, a kad se posuSi, sve se stopi u staklastu povr-
Sinu. Svaka mala i velika Skulja dade se odrnah zakrpati. Zalva-
Ir',i;'";;;.-orr'p.i:" nego li-cemolu napuniti' Stavljamo li
breskve i jagodc-'- to se
ranje daSa Zelatinom imade i tu prednost, Sto uz dovoljnu paZriju
J"Jt" url, osjetljive ito"'"-"", kao Sto su
za- domaiice sprijedava, da se konzervirano voie, sok ili povrtelie,
;ffi;";; raic los i t"*potiii' u.ly l'Th" siavimo komadii pokvari. Ako se pojavljuje vrijenje, to se Zelatina nabubi-i, a tada
paljenog sumpora ft'Uu' lim ili staklo i nad dimom drZimo
je potrebno samo, da ukuhano samo joS jednoi kuhamo, na S1o
tasl taf,o, da se ",
para uvude u dadu' Ako je -do!t.g nasumporcna' se besprikorno drZi. Domaiica mora dakle, da svaki par dana
,rufrre" se modrikasto. Ako moramo koju daSu
bilo's ho-ieg raz-
prigleda svoje ukuhano voie. U tu svrhu valja upotrebljavati sa-
loga napuniti do t;;;,;;IuT9 t" dasu dobro odistiti' osuSiti
mo bijelu Zelatinu.
pr'itprJtr odi5ienom Zestom nipo5to sa denaturiranom'
' por- nemamo pri ruci Zelatine, moZemo daSe, koje nemaju prc-
Z; duvanje ukuhanih plodina valjaju svakojake^stakluttc' jcr stt nctl-
-Ako
vcliki otvor, zalvaraLi i bijelim svilenim papirom. Ovaj se papir
cula.rsL" i zemljane poa"dt, s izuzctliom neocaklenih'
-rrai
svoje surrliikavosli rrcrrPorabivc. namodi u sirovo slatko mlijeko, osuSi se i sveZe na da5u. Na ru-
caklcne zemljanc pJr"J" bovima se lijepi kao da je dime slijepljen a kad se posuSi otvrdne
Ukuhano voie ulileva se v"ie, kaho se'"i*n s valn" Da sta-
se dobro ugri'itt' postavt' kao bubanj.
kl";t; pucaju htz. s" nad parom'.rlanajprije polagano sa Tlicon'r ncSto Sve posude se napune, jer se ukuhana sadrZina slegne kad
se na dvrstu podlogu i metne se
malo ukuharog voil';;;; daie'"Zatim'moiemn tnitt .tlrtralr iz ohladni. Ako hoiemo staklenku potpuno napuniti, moramo ipak
daSu stavimo ]<ovtttt 7'licu tal<o'
i;;;i; ;rp""iti,"ali pti;" u"nu da u op-ire -ostavil.i
barem za jedan prst praznine ispod obvoja. Aho je sta- \
a" ,u ova donjim-trra;em dvrsto o dno' a zatitu rnoramo klenka prepuna, dolazi u doticaj sa Zelatinom, a tad nastane vri-
paziti, da ukuham;-;;'i; i sot< uvijek pr.cko [c zlir:r' lt'i'r' nrt rltto, jenje.
ali ne pogada b"di";".iaktu' u pltonicm slulaju pttlirtc stal<Io
Staklenhe moZemo spremiti gdje hoiemo sarno mjcsto nesrnije
Ilcce so niita tlogoditi'
odmah; ako sc ,lrzi;; ""ta""ftt'p'o,pit'' hiti-vlaZno. Nije baS potrebno, da ukuhano voie bude spremljerio
ir"r.iri.iprtri, voce jo*'dofr vrije orlmah rt dasc' a da na hladnom mjestu.
ove ne Puknu.
"r."ilu"o
ea3e napunjcne ukuhanim voiem imaju'
doh nc ohladnc' ostati _Ukq!an9 voie pripravlja
.bakra u posudama ocl porculana, mjedi,
se
ili aluminiia. Mogu upotiijebiti i zemljane ocaklene po-
se
na svom rnjestu, a da ih ne midemo ni ne stresamo' sucte; no ocakleni lonci nisu u tu svrhu zgodni, jer u takovim
Najboljc ih it:
Kad je ukuhano voie ohladilo' zatvaraju se da-Se' nc da- posudama konserve dobiju lako loSu boju, crveno na primjer voie
zaLvara'
zatvoriti klijevinom \z"f*ti""*>' ttoS' savrieno
pergamentnome pa- poprima modrikastu boju. Naprotiv su ocakleni lonii od- zemlie
il;i;;;dpi zraku, pa se ima. pretpostaviti dobri za iruha,jc pekmeza i sokova. No finije konserve, ditavo
t" lkn'n*u tvrdi rubovi
piru. Postup, ." o,ui* "^:p'i:"
odreZu
voie, Zelc i melanZ ne lri smo savjclovali krihati u l"ahvim posu-
Zelatine, onda se i;;;;" t;i'bari' koji
od prilike -odgovaraju t,
dama. Posude od bakra ili mjedi izvrsnc su za sve, ali kad je
biti veei' zamole se u hla-
otvoru da5e, no *"*:" t"'kako nl5to voie skuhano, ne smiie ni minulc ostati u takvoj posudi, veC {a
dnu vodu, brzo se ,"ti* da ne ka-pne ni kap vode u uku- valja odmah izlijati, dim dode od vatre, ier se inade moZe lai<o
""S" - pa
;;;";;,;, jer bi ia bila dovoljna' da.se konserve pok-vare' - dogoditi otrovanje mjedenkom (Griinspan-zelenkamen). Neke do-
setadtajkolobar'",t"g"""totvorstaklainaokolodtvrstopri* maiice kuhaju konserve iskljudivo u bakrenim kotliiima, ali to
&;: i"'rto z"tuti"u--f"1"", na ito se rupe zalijepe rnalenim ko- neka nikad ne ostavljaju na brizi sluZindadi, jer se na savjesnost
zu ,ret otiio sati se Zelatina Jkruti i drZi tak-o dvrsto' ne moZemo nikacl osloniti,
-l-aiCi**.
*ot, proriii-oti'im noZem' hoiemo li da staklenku otvo-
a, ,"
l,
ti

ri
 Za kuhanje voia potrcbujemo jaku vatru. MoZe se stalno tvr-
diti, da polagano kuhane plodine ne saduvaju nikad-potpuni tek'
(blagovonj, aroma). Pritom trpe i boje. Neka glspo{a kuhala je
svo5i t oti"rvc u peii, ali joj ukuhano voie nije nikad uspjelo'
jer "je bilo premeliano, tkani su bile sasvim razorene, niti je tu
irito p.uroga t"t r. Naprotiv su mnogi na puto-va-njima, na obidnom
kuhalu otiZeste, um;eti pripravljati divno ukuhano voie, koje je
odgovaralo najveiim zahtjevima.
Sredstva bojadisanja ne treba upotrebljavati -ni za koju. vrst
ukuhanih plodina. Aho kod ukuhavanja ne podinimo.pogrijesaha,
to svako iode zadrli svoju lijepu boju. Tko ne moZe, a da nc
upotrebljujc bojadisala, dokazuje samo, da se ne razumi ic u stvar;
Seaini izuzltak"od redenoga dine moZda zeleni-plodoli' f19.Sto U
su
Lerdelije (Rcineclaude) i zrele rajdice, Ove lako mal<-r iz5ijclc.
najvi3c sludajeva clovoljno je nesto- malo zelenila, samo al<o ho-
&ino za sn"da,rc prigode da priredimo vrlo dehorativntr'fa-d srnjcie,
moZemo nekim zelenim plodovlrna podati nesto jadi krtr. tne-
|9lua-
timeno, poStO smO voie skuhali,kroz neholiko tninttllt ltrttli
diiak plavetnjaka, pustirno da smjesa s tim malo ]<trlra, ltli odrnah
rot i ,ioii3.mo povrh ioga odi5d;cnu sla<lolrrirr.r (situp).
"aij.fii""
Maia kolidina plavetnjaha neie ukuhanomc vtlt':u otlttztrli lcl< niti
ce Stetno djelovati na zdravlje. ono sto od plavtrlrr.iilka. tlospije
u samo voie ne moze mnogo znaditi, icr stl ghvtrll lioliilitrt pla-
vetnjaka od tako ncznatnog komaditla rnstopillr ll ottrtttt..stlltu, koji
smo odlijali. Osim toga potrebu.icmo orl lrl<o lro.irrtlisrrrrilr-Plodova
samo njih lgholiko, da se timc lrtsi srtr.i.lt (rrrtrlrtrril ili obloZe
torte. U potonju svrhtr morairr s0.iol 1i l<orDarli I'i.itrplrli uslijed
tega se upotriiebljeno mno3tvo io$ sman.itr.ic'
I\{edutim clarlu sc l<od rihlagnn.irr zttlt:rri lrkrrlovi rriltloloratliti
zelenim pasuljcrn, hoii sc moZc lalio Prircdili, <1il zlrrl|Zi svojtt pri-
rodnu ro;u. ova]e sc naravno ratli samrl o ltlmo, illr itttrttlgtlo tna-
terijal, oa tol"gi se reZc li3ce, stabljike i cvijct.c trt.(l<c, za- Sto je
plosni pasulj mnogo zgodniii od krupnoga ploda' Osirn ako zc-
i"r,, plodove upotrebtlujemo za spomenutu svrhu, moZcmo i zer-
delije i zclcne iajdice ukuhati bez plavetnjaka, jer ako.imadu slu-
Ziti kao ukuhano voie (kompot) to je Zuto zelena boja isto taho
zgodna hao i zelena poput travc. Ukratko, vidi se, da sc i kod ze-
Ipnil-, k"rr,,rva moZi biti bez boiadisala, ako sve dobro udesimo
i t aztuislimo.
Sto se tidc poscbnih sredslava za konserviranje,, to smatram
oelhcrov salicil za uhuhavanje jedino tlopustivim. Jedan pra3ak
: i{)
koji je prije rata stajao 20 filira, dovoljan bi bio za 10 litara
ukuhanoga voca. U ovoj neznatnoj kolidini ne ie ga nitko oiutiti,
a u$trb za zdravlje sasvim je iskljuden. Ni najosjetljivijemu Ze-
l
lucu ne moZe to Skoditi. U ovom distom pridodatku ne djeluje
u tu svrhu priredeni salicil ni najmanje, osim sarno toliko da iuva
ukuhano voie. Salicil se upotrebljuje tako, da se uspe u plodove
poSto su skuhani te upravo s vatre skinuti; onda se lagano izmi-
jeSa sa kuhanim voCem. Ne preporuda se voie kuhati sa'salicilom.
No savjetujemo, da se iskljudivo upotrebljuje Oetkerov salicil.
Gdjekoje domaiice kupuju u ljekarnama acidum salicilicum pa ga
debelo pospll na povrSinu staklenki napunjenih s ukuhanim vocem,
1o od toga najozbiljnije odvraiamo svaku domaiicu. Jer prvo,
desto je opaZeno, da plodine u svojim donjim slojevima, koii nisu
proniknuti salicilom, kisnu, a drugo, uvijek se mora odebeli sloi
ukuhanoga voia baciti, jer tamo, gdje je doilo u doticaj sa krup-
nije nasutim salicilom, postaje neuporabivo. Nadalje moZe ovij
nadin konserviranja ditavu staklenku pokvariti, smekSati ukuhano
vode te mu podati vlastitost rastvaranja. To se razja5njuje ovako:
plodovi podnu kisnuti u svojim donjim slojevima i kisnuie se diZe
gore, tu se izmijeSa sa salicilom, Slo dodu5e zaustavlja kisnuie,
ali ne moZe vi3c zaustaviti rastvaranje. Time se ditav sadrZaj sta-
klenke iskvari, jer kisnuie uskomeia sve dijelove voia, dime opet
sve dolazi u doticaj sa salicilom. Tako dobivamo proizvod, koji
do-duSe ni.je pokvaren, ali dije se prvohitno svojstvo sasvirn pro-
mijenilo. Ne smijemo zaboraviti, da se kod kuhanja upotrebijuje
gotovo Sest puta toliko salicila, koliho ga se daje, kad ukuhano
voce samo odozgor providimo malom kolitinorn, kad smo vode
spremili u staklenku. Kuianice doduSe radunaiu s time, da de
prije ,uporabe oduzeti salicil, ali to je desto, kako smo gore spo-
menuli, ncmoguie.
Nikad sa salicilom ukuhane konzerve ne imaju disti tek. Uvi-
jek je taj neSto iskvaren. No Sto je koja domadica vje3tija u uku-
havanju voia, lo joj je manje potrebno, da se utje8e sAlicilu. To
iemo poslije spomenuti u svim sludajevima, u kojima se svjetuje
uporaba salicila; gdje o njemu nema govora, tamo ga ne treba
ni upotrebljavati. Kod preko polovice propisa, Sto ie biti navedeni
u ovoi kn.iiiici, salici! ie sasvim suviSan.
l
I
1
2b1
d

Ukuhavanje vo6a.
Posue ukuhuno uote u Eeieru.
Opienito se upolrebljava kod sasvim ukuhanoga voc,a jednaka'
teZina voia i Se-iera, a tto voce moZe vrlo jeftino dobiti, tai
moze uzeti i mnogo manje seiera. Treba si medutim predoditi, sto'
je od obojega shuplje. Ako je voie vrlo skupo, to iemo--proizvod
pojeftinitiuko nu kilogrurtt vota, iz kojega smo odslra'ili- ko.stice.
i pet"t;X", uzmemo kilogram Seiera. To je najvi3e moguia kolidina
Se-iera. Tko naprotiv ukuhava voie neznatne vrijednosti -_ opalo
voie, rane Sljive, sitan ogrozd itd. za svagdanji 1ol, t1j.bi po-
iinjao ludost, kad bi toliko Seiera upotrebljavao. Posto Beier po-
ma"Ze konservirati, tad u onim sludajevima, gdje Stedimo sa 3e-
derom, valja da se uteknemo salicilu. Tamo gdjc se uzima jednaka
kolidina secera i voia, salicil je gotovo bez iztzelka suvisan. Naj-
manje Secera polrebuju $ljive.
Maline.
Na lrilogram lijepih krupnih malina, koje su ubratte, kad vei
bilo r6se niti pb t iSi, iastopimo kilogram ici:cra po- m.ogu6-
'ije
nr.ti ,, 31s rna,nje vode - uzima se upravo toliho vode, koliko je
potrebno, da se Seier rastopi onda saspemo, jagodc malina u
iastopljeni Seier i pustimo, -
da od trenutka, kad su zakipjele'
deset mi.ruta kipe. flatim ih saspemo na sito, pustimo da se sok
iscijedi, a zatii ga kuhamo samoga, da soh nc budc gust' Me-
dutim ir.p"-o jagode, koje su ocijedene, u stalile.he i ,alijemo
ukuhani *t tu"tjit. Nakbn deset dana pustimo opct jagodc da
kroz sito prokaplju sok, a sok koji se je medutim razredio, ku-
hamo opef u gusto, na Sto jagode ponovo naspemo u sok' oboje jo-{'
jednom ,ur.i5.*o, a zaliror, punimo u nasumporene staklenke.
i.{akon ohlarlenja zalijepc se slaklenke klijevinom (Zelatinom).
I
Jagode.
(Nagradeni propis).
Sumske jagode ne dadu se sasvim ukuhati, one valjaju sarno
za sok, pekmJz i i:,ete; krupne vrsti naprotiv spadaju nedu naj-
finije ukuhano voie, ako ih oprezno- konserviramo. samo vediua
tvrdi, da se gotovo uvijek pokvare, ako se ne ukuhavaju u 'Wec-
25',)
\
kovimu posudama. Ukuhane po na5oj metodi, ne samo da se izvr-
sno drZe, nego saduvaju potpuno miris, izgled i tek svjeZih. Stvar,
iako nije skopdana s naporom, neito je malo dugotrajna. Na ki-
Iogram jagoda rastopime kilogram Seiera, koji treba vrlo briino
ispjeniti i pustimo ga, da u porculanskoj posudi ohladni. Zatim
saspemo jagode u juSnik od porculana i nalijemo Seierni sirup
preko njih, a juSnik zaklopimo poklopcem. Jagode treba sada tri
dana svakoga jutra i vederi promije3ati sa srebrenom ili drvenom
Zlicom, pri demu medutim moramo oprezno postupati, da nijcdnu
jagodu ne zgnjedimo ni razrei,emo. U hitnosti se racli o Lornc, da
sok od dna posude crpimo i uviiek s nova bacamo rra .iagode tako,
da su po moguinosti tim sokom proniknul"e. Poslije lri dana sa-
spemo ih na gusto sito, da soh otede, jagode saspemo opet u iuS-
nik, sok seponovo kuha,u gusti sirup, koji se nakon potpunog ohla-
clenja izlije na jagode. Sad pustimo jagode puna detiri tjedna u
iuSniku, pokrivene poklopcem, ali ih danomice dva puta promi-
jeSamo, kako je vec gore redeno. Ak-o hi nam se upinilo, da prigo-
dice nedto malo kisclo mire, to iemo sok tako dugo miieSati i tako
ga dugo lijevati na jagode, dok kiselasti miris sasvim ne iSIezne,
pa one opet odiSu ugodnim mirisom svjeZih jagoda. Ako dosia
dugo mijeSamo, [o se svakako postizava. Merluiim smo uvijeli
sami krivi, zamijecuje li se taj kiseli miris, jer aho danomice i
dulje vremena mijeSamo jagode, ne moZe nikako do loga doii-
Nakon detiri tjedna ocijedimo jo3 jednom iagode, huhamo soli
opet na gusto, izliiemo ga, kad ohladni, na jagode i saspemo ilr
sada u nasumporene staklenke, koje valja odmah zalijepiti vzelati-
nom. Kako vidimo, jagode se lte huhaiu, ali .qusto kuhanirn.
sokom, s kojim se proniknu, zaStiiene su od pokvarenja. poslupak
sastoji ba5 u 1ome, da jagode budu pol"puno proniknuic soliom i
Seierom. Svaka domaiica, koja ovako postupa, bili ce iznenadena
lezultalom, jer ni na koji drugi nadin ne moZe saduvati jagode,
da budu tako izvlsne. Njihova izdrZljivost gotovo je bezgranidna,
sok se doduSe godinama zguStava, ali jagode ostaju uvijek iednakrr
lijepe i crvene, mirisne i tedne. Upozorujemo i na to, da se odmah
osveiuje, ako samo jedamput zaboravimo jagode promijeSati ili
ll
ako ih ne polijevamo dosta dugo sa sokom. Ju5nik treba takoder
lt
tako postaviti, da mu se ne pribliZe nepovlaStene ruke, pogotovo
ne smijemo nijednu jagodu prstom izvaditi.
17a Savriena kuherica
 GroZilice (Ribiz). Kupine.
Jedan kilogram Seiera na 1 kilogram orunjenih jagodica ras- Kupine se ukuhavaju sasvim onako, kako i malinc.
topi se, na3to jagode saspcmo u rastopinu Secera, dademo brzo
doiro prokuhati, zalim o"i;edimo, napunimo u staklenke, sok joS
M and,alice ( natip i erke ).
kojih deset minuta kuhamo i vrui izlijemo na jagode' Nakon
ohiarlcnja moZemo staklenke odmah zalijepiti' ll Mandalice razrei,emo u polovice pa izvadimo koSdice. Zatim
rastopimo jednaku mnoZinu Seiera, bacimo mandalice u rasto-
pinu i napunimo staklenke voiem i rastopljenim Sei,erom. Kod
Ogrozd. t
kuhanja svih mekanih vrsti voia moramo biti jako na oprezu,
Krupne crvene i zelene jagode ogrozda, koje su jo3 neSto tvrdc' da ih ne ozledimo, s toga se preporuda, da kotao de3ie stresamo,,
budu ni toliko zarezane da se unutarnjost moZe sa Zlidicom za da zaprijedimo te voie zagori, a d"a ne mije5amo.
vadenje koStica iz trcsanja, ili malim noZiiem izdupsti'- Zalilrr
rastopimo iedan kilograrn $eiera za iedan kilogram ogrozda, sta-
vimo izgre'Leni ogrozd, u taj sok, i kuhamo ga dok jagode ne Breskae.
budu bis'tre, kao staklaste. Zatim ih odmah sa sokom nadolijem<l Breskve ogulimo, izrevtemo u polovice te iz njih izvadimo ko-
u staklenke i dim ohladne, zatvorimo. Ovdje je suviSno posebno Stice. Onda postupamo kao kod natipjerki. Kod jako sodnih
kuhanje soka. breskvi moZemo sok jo3 posebice ne5to malo kuhati. Po5to su
breskve uz jagode ono voie, koje se najlaglje kvari, to ie manje
iskusne kuianice dobro udiniti, da uzmu malo salicila.
Tre\nie.
Tre3nje treba najprije sa gore spomenutom Zlidicom ili Dunje.
ukosnicom li5iti ko3tic*a Sto se vrlo brzo obavlja, i odmah
- prije
s istom teZinom Seiera
-
slaviti na vatru. SuviSno ic Secer ku- Dunje se ukuhavaju upravo onako kao i mandalice.
hati, jer kod odstranjivanja kostica iz tresanja istide toliko soka,
da se u tom soku Seier moZe clovolino rastopiti' Tre3nje se uz Sliiae.
-skiozkuhaju mekano,
obilato pjenjenje no ne odvi3e mekano' Najte!-
nije su one kisele crne tre3nje tako zvane Spanjolske Za svagdanji stol Sljive su zaista najbolji i najjeftiniji kom-
tre5nje, izgledaju doduSe vrlo lijepo, ali neimaju rnirisa' lavje- pot. Praktidna domaiica neka si stoga ukuha barem 30 do 40
tuje se dakle ive slatke tre3nje valjano zadiniti s vanilijom. litara za svoju upotrebu. Kupujemo li Sljive na veliko, vrlo su
Kiupne crne srcolike treSnje neki uopce ne ukuhavaJu, jer su jeftine, a Sto se Seiera tide, to na jedan kilogram potrebujemo
vrlo neted.ne. Tko ima voinjak ili sludajno moze da veie kolidine od prilike 300 grama Seiera. Nabavimo si tri detiri staklenke
od njih kupi, taj neka rade pravi od njih pekmez ili neka ih svaliu od 10 litara i napunimo ih. Ako briZno postupamo drZe
kuha skupa .u iibiro*, jer kuhane same za se, pruZaju vrlo se Sljive izvrsno i uz neznatnu kolidinu Seiera. Uvjet je 1) da
umjeren kompot. Osim toga su sve slatke treSnje preslatke, nego !l Sljive ne budu odvei zrele,2) da se ne uzme ni kap vode k tome
da ih kuhamo s jednakom kolidinom deiera; uzmemo li pako kompotu, 3) da staklenke valjano nasumporimo. Sljive raskolimo,
manje Seiera, onda je sok vodenasto rijedak a konserva jos sla- izvadimo koStice i poloZimo ih sloj po sloj, posute Seierom u
bija. Po misljenju iskusnih domaiica trebalo bi ukuhavati samo zdjele, koje dakako valja pokriti. Ovako treba da stoje preho noi:i.
obidr" kisele, crne tresnje i visnje, a slatke tresnje inade upotre- Ovaj pustupak ima svrhu, da iz Sljiva izvude sok. Po$to za ras'
bliavati. Poslije ie jos biti govora o upotrebljavanju slatkih tre- tapanje Seiera ne trebamo vode, to moramo gledati da odmah
5anja. clobijemo dosta soka, da kompot moZe kuhati. Drugoga jutra

255
saspemo Sljive skupa sa sokom i Secerom kako stoji u zdje-
lama u kotao, dajemo da se skuhaju, -primetnemo salicila i
onda s- ukuhanim Sljivama napunimo nasumporene staklenke.
Rane Sliive.
Sve vrsti Zutih, ct'venih i modrih ranih Sljiva pa i one, koje
su manie_ vrijedne, daju nam baS kao i ukuhane Sljive, tedan
kompot. Samo kod ovih vrsti ostavljamo ko3tice, jer ove u tim
vrstama dvrsto sjede, pa bi smo vadenjem koStica cijeli plod ra-
zorili.
Zerdeliie.
Zerdelije koje Zelimo upotrijebiti za ukuhavanje, ne smiju biti
vrkr zrele. Dva tri puta ih doduSe probodemo pletenkom i sta-
vimo preko noci u studenu zdendanu vodu. Drugog dana izva-
dimo ih _i svaku pojedinu otaremo. Rastopimo jednaku teZinu
Seiera, izlijemo ga ohladjenog preko zederhJa ih tri
- ostavirno
dana u Sederu. Zatim ponovimo postupak.i osta.vimo ih pet dana
stajati. Nakon pet dana kuhamo Seier i stavimo u nj ?erdelije
i pustimo, da se do meka skuhaju, onda ih stavimo u itaklenkb,
kuhamo sok na gusto, izlijemo ga na voie, a kad sve ohladni,
zatvorimo staklenke.
Zerdeliie na drugi nd.6in.
-Zerdelije izbodemo i s hladnom vodom zalijemo, da budu
pokrivene, pa ih stavimo na slabu vatru. Kad baS podnu kuhati,
maknemo -brzo kotao s vatre, odlijemo vodu kroz gusto reSeto i
stavimo plod u staklenke. Od toga trenutka postupamo todno,
kako je_ u preda3njem propisu navedeno. Kod toga postupka.gle-
damo, da plod ne pukne.
Mednice.
Mednice se ukuhavaju kao mandalice. Mednice su doduSe vrlo
skupe ali su izvrsno ukuhano voCe. Upotrebimo ih za uluhava-
nje, dok su joS crvene, ako pak poprimaju modrikastu boju pot-
pune zrelosti, ne imaju viSe svog polpunog blagovonja (arome).
256
Kruike.
Dobre kru3ke, koje nisu odvec zrele, ogule se, tazretu u delvo-
rineili polovice, pa se odmah svaka pojedina baci u svjeiu zden-
ianu vodu, jer inade dobiju ruZnu smedu boju' Zatim rastopimo
Seier (za vilo kisele kruSke uzmemo 75 deka Sedela na kilo-
gram voia oljupljenih i koStica liSenih hru3aka; za slatke kru3ke"
ireba razmjerno manje Seiera) i bacimo kruSke, koje tek sada
vadimo iz vode, u rastopljeni Seier, kuhamo ih mekano, ali ne
da se raspadaju i stavimo ih, po5to smo ih osu$ili, u staklenku"
- u gusti sirup, metnemo malo salicila
Zatim sok kuhamo, i izlijemn
na kruSke, pa kad sve ohladi, zatvorimo staklenke.
Kru\ke na drugi naiin-
Kako smo gore naveli, ogulimo i odistimo kruSke od koStica
i bacimo u svjeZu vodu. Onda ih ocijedimo i kuhamo u kipuCoi
vodi tako, da skoro budu mekane. Opet ih ocijedimo, metnemo u
staklenke i kuhamo u vodi, u kojoj su kru3ke kuhane. Seier kao
gusti sirup se nalije povrh njih, kad je ohladnio' Nakon tri dana
kuhamo ga jo3 jedamput gusto, dademo da i kruske joS jednod
uskipe, par onda ih stavimo u staklenke'
Zutikouinq.
Zutikovina se ukuhava poput ogrozda. Ubire se kad je crvenaz
joS posve tvrda. Hoiemo li ju upotriiebiti za oblaganje, mo-
ali
Zemo uzeti i po koji Zuti plod. Zutikovina spada medu najljepSe-
plodine za o[lagan;e, te Ju u tom svojstvu ne mo2e nadornjestiti
nikoja druga.
Muimule"
Za ukuhavanje valjaju samo smede mu$mule srednje velidine.
U tu se svrhu skidaju sa stabla, dok su joS donekle tvrde. Mnogi
misle, da valjaju tek, kad ih mraz ofuri, ali je taj nazor sasvim
kriv, jer mu3mula, koja je premrzla, neuporabiva je za ukuhava-
nje. OStrim noZem odreZe se snjih cvijet, a onda se poliju kipuiom
vodom te izvade ko3tice. Izvade se lako ukosnicorn; veiinom is-
padnu koStice same, kad smo mu5mule poparili, ako ih lako stre-
semo. Sad rastopimo jednaku kolidinu iedera u bijelorn vinu'
17b SavrBena kuharica 257

mjesto u vodi, a onda treba da l.a sladorada ohladni. Medutim
izrezemo finu zutu koru od limuna u posve uske trakove, i u svaku
,rnusmulu met,emo po jedan tradii. Nakon toga polijerno musmule
rastopljenim Sccerom i ostavimo ih tri dana Jlajati; rastopljeni
,Seder uzavrijemo, saspemo mu3mule u nj i dademo, da se mekano
$y.\uir. Poslije tri dana joS jednom kuhamo rastopljeni Seier i
izlijcmo ga vruieg na plodove. I ovaj kompot j6 vrlo deko_
ralivan i muSmule leZe kao smede napete krugljice u njeZnom
iulom, bistrom soku.
Sipak.
i
-.{ip-rF se ne3to malo odozgor nareZe briZno izgrebe. Zatim se
polije kipuCim sirietom, ne Zestokim, vei obidnim-b'iagim sirietom,
,{<oje se nakon pet minuta opet odlije. Od toga dasa fostupa se sa
tr.ptg* kao -i sa ogrozdom. Krupni, posadeni Sipak, bolii je od
divljega tv-rdoga,
le spada medu- nalfinije uhuhino voee, Sio ga
,ttopie irya$c. Divlji Sipak, da ga uzmognemo dobro izgrepiti, pro_
reZe se jednostavno u dvoje a kod krupnoga nareZemo piod-samo
lako. malo._gore, da zrn-je isdistimo, tada izgledaju n6sravnjivo
ijepSi u njihovom okruglbm obliku.
Orasi.
Orahe uberemo, dok su joS posv.e mekani. Kroz 24 sata
stavimo ih u svjeZu zdendanu vodu, koju treb_a barem tri puta
obnoviti, da orasi izgube svoj gorki tek. Onda ih u distoj vodi na
polak kuhamo, odlijemo vodu i isperemo orahe u studenoj vodi.
sad narezemo od zute limunove kore uske tradice, dinimo isto sa
slatkom koricom (cimetom) i time nabodemo orahe. u svaki orah
dodu _od pfilike tri tradiia limuna, dva tradiia cimeta i osim toga
po jedan klindac. Orasi sad izgledaju kao sitni dikohrazi. Onia
razredimo Secer kg oraha I kg Seiera, ali u ne5to malo
- na 1izlijemo
viSe vode nego obidno, to vruie na orahe, zatim za tri
dana kuhamo u sirup a nakon daljnja tri dana kuhafno u tom
:sirupu orahe, da budu posvema mekani; sirup zatim kuhamo za
'se u guslo, te ga izlijemo vruieg na orahe. Ovako ih moZemo sa_
.duvati 10 i 20 godina, samo svake druge godine treba da skuhamo
ryStq'malo sirrpa te _ga izlijemo na orahe, jer se prvi ishlapi.
Orasi su to bolji, Sto dulie stor'e.
\
\
I
Smokue.
Smokve se ukuhavaju bats kao i ogrozd, no na 1 kilogram voda
dodaje se sok od 1 limuna, te fina Zuta lupina. od polak limunzr
k tome.
!r
Ananqs.
Ananas se oguli, razreLe u komadiCe, dugadke polak prsta te
prireduje poput ogrozda.
Ananas na drugi nutin.
Po naSem miSljenju imade se ovaj nadin ukuhavanja ana-
nasa pretpostaviti gornjemu. Ananas se oguli, razreL,e u komadide
polak prsta dugadke a najviSe jedan centimetar debele, koje onda
zapakujemo po moguinosti usko u bijelu, bistru- bocu sar duglad-
kim vratom. Na to naspemo toliko piosijanoga Seiernoga praha,
da boca bude sasvim puna, pa ju onda stavimo da stoji, dok se
'6eier sasvim ne rabtopi. Ipak treba da bocu de3ie stresamo. Ako
nakon nekog vremena nije sasvim puna, to se dosipava Seier.
Ako se je Seier nakon 14 dana staloZio na dnu u debeo sloj,
to ga s dugadkim drSkom kuhade otkinemo s dna i smijeSamo sa
sokom. Kad su komadici ananasa postali bistri kao stalllasti, za-
tvorimo daSe. Na ovaj nadin spremljeni ananas u sirovom stanju
pridrZaje miris i tek svjeZega. Izvrsian je za bowle i kao kompot.
Dinie.
- Dinje se osu5e i razreLu u komade od pol prsta debljine, ra-
Sire na $iroki pladanj i pospu s jednakom teiinom Seieia. Dru-
goga jutra' stavimo ih na sito, da se ocijede pa svu gromadu
slatkog soka ukuhamo kao sirup. Zatim stavimo komadiie dinja
u taj sirup, pustimo da se ukuhaju, da omekSaju, stavimo ih,
poSto su se ocijedili, u staklenke, kuhamo sok, koji se je u to
1 opet razredio, jo3 jedamput, da bude gust kao sirup te ga vruieg
izlijemo na komadiie dinja.
,l
Kitaiske narqnle.
Mandarine to jest male kitajske narande bez ko3dica, jer su
-
samo le zgodne u tu svrhu, olupe se i narezane stave u
-
 istim nadinot'o za se. Zatim sr.avirno svako voce na posebno reseto,
juSnik, Tada rastopimo jednaku kolidinu Bedera i nalijemo ga' da se.ocijedi, a tada ga poredamo po velikom Sirokom pladnju i
ostavimo lako 3 do 4 dana, da se po moguinosti osuSi. Sad uz_
tad se ohladi, na plodove. To se ponavlja za tri dana, zatim za memo nekoliko crnih treSanja
pet dana i napohon za 14 dana' No kitajske--naratde -moraju se o tome, da u smjeSu unesemo crni - alitonsamopamalo njih, jer sc radi
ih do"bro "prooeremo
iiva put 6ncvno prornijesati pa sa sokom polijali.- P_osljednji put -
u rumu, isto dinimo sa nekoliko tvrdih, modrih
kuhimo soh da bude gu3ii, nego li to iinimo kod dru$o$a voda' sljiva s kosiicama,
hao s orasima, zerdelijama, Sipkom, muSmulama pa i sa smokva_
on mora tako reii sadinjavati hladetinu (zele). zatim smiiesamo ma, ako ih baS nademo pri ruci. I ove pustimo, da se tri drina
u sok salicila, stavimo plod skupa sa gustim sokom u velike sta- suse. Zatim strpamo sve plodove izmijesano u staklenke, sk,l.ramo
klenke pa ih zatvorimo. Preporuda se ipak, da. sok svakoga de-
tvrtoga i3earra svjeZe kuhamo. Postupak je d_odu3e ne5to raporan, svjeZi dobro ispjenjeni sirup od $eiera i vodc pa ga ohladielog izli-
ali s ovim konzervama izazivliemo najvece udivljenje, jer iznenad- jemo na voie. Ova smjesa izgleda divno. No zato smiiemo uzeti
ljivo djeluje, kad vidimo iitave narande gdje leZe u gustom 5oku' samo malo crnih i modrih plodova, jer u koliko nismo vje5ti u
Iti- ^dakakomisli,
$to'se opienito da se kitajske narande ne dadu ukuhavanju, to ipak gube boju. SmjeSa je medutim samo onrla
""e-r,
ukuhati. Kuhati se nc dadu, ier uz kuhanie budu ne- uspjela, ako jc sok bistar kao voda. U tvornicama kupljene smje3c
ugledne i gorke. ne izgledaju nikad tako lijepo, kao one, Slo se prireduju po ovome
propisu. Naravni sok voia slijemo skupa, skuhamo ga, napunimo
Zeleni pasuli. ga u boce i upotrebliujemo za limunadu.
Mekani, $iroki zeleni pasulj oslobodimo niti i razrezemo. i\lio
su se tu i tamo vei podela praviti sitna zrnca pasulja, to se ova Smje\a od craenih i zelenih rai6ica.
odstrane. Zatim, postupamo sa pasuljem, kako se ogrozdom, no
smijemo ga samo na polak kuhati. Tek mu je urnjerel, kao kom- (Nagradjeni propis).
pot se ne preporuda, ati ;e neophodno potrehit za oblaganje'
Crvene, ali jo3 posve tvrde rajdice (paradarizi) ukuhavaju se kao
i ogrozd, a zatim ih ocijedimo pa onda poloZimo na pladanj, da
se kroz tri dana suSe. Zelene rajdice kuhaju se u svjeZoj vodi, s
Smje5e (melanie). malom rijetkom primjesom plavetnjaka, na polak mekano, onda
se isperu i otaru te jednakim nadinom spreme. Zatirs priredimo
Smje$e su veoma dekora'tivne, no u koliko trcba da predode na polak zrele, crvenkaste ili crveno i zeleno isprutane rajdice
plodovl u njihovom naravnom izgledu, u bezbojnom soku, veoma lakoder kao ograzd, pa ih onda posu5imo. Napokon ih izmije-
," ,ruporro prireduju' Preporuda se sloga, da se--ove smjeSe pri-
tide njihovoga stalnoga iamo, spremimo u staklenke, stavimo izmeclu njih jedan strudak
i"a. ,'"*o ri osobitim pri$oitama. Sto se
'r'anilije i finu Zutu koru od limuna,
teka, to ba3 one smje3e, koje izgledaju na'jbolje, zaostaju.. u tom
"konservama, od pol limuna,, pa zatim kuhamo od bijelog- navina,
kilogram ploda koru
Seiera i lirnuno-
pogtga" za drugim let plodovi nemaju viSe onaj vog soka, na jedan hilo ploda 1 kilo Seiera i sok od jednog
aroma, koji je njima inade svojstven.
limuna -gusti sirup, koji se, kad ohladi, izlije na rajdice. I ova
-
smjela izgleda divno. Sirup, u kojem smo spremili tri vrsti raj-
Dekoratiune smi e\e ( melanii ). tica, smije3amo, stavimo u nj na,polag zrele, ko3tica Ii5ene Sljive
(Nagradeni propis). i male sirove, na polak prorezane kruike, iz kojih smo povadili
Razno bijelo i svijetlo zeleno voie
- breskve, mandalice
("p'i. ko3tice
l.om soku- dona kilo soka dva kilograma ploda
mekana kuhati. Onda dodamo salicila - i dademo ih u
i napunimo
koze) kruske, cijele rirale jabuke, Lute treinje, Zute Sljive, komadi staklenke konzervama.
dinja, ukuhavaju se poput ogrozda. C1ve19 vode, cr-vene tre3nje,
-tunja i nekoliko Svrslih crvenih Sljiva uhuhavaju se'
t<r'iJt<e
- 261

260

Jeftina smje\a.
Dva kilograma dvrsl"ih Zutih bundeva (tikvi) ogult sc, izrei,e
u debele polak prsta dugadke komadice pa polije sa uskipjelim
a zatim ohladnjclim sirdetom. Za 24 sata odlijemo sirket (ocat),
zatim rastopimo kilogram Seiera u vodi, stavimo u rastopinu
bundeve i pustimo ih, da se skoro meko iskuhaju. Isto udinimo
sa dva kilograma na polak zrelih sitnih kruSaka, koje se ogule,
ali ne razreizu. Pol kilograma na polak zrelih Sliiva stavi se kroz
24 sata.u litar octa, kojemu se pridoda pol daSe jeftinoga ruma.
Onda odlijemo sirket, skuhamo od 200 grama Seiera i nesto malo
octa s rumom sirup, u kojem kuhamo Sljive kojih sedam minuta,
a onda ih ocijedimo. Aho smo zatim spremili divlji Sipak
ostavimo one lri vrsti ukuhanog voia stajati u pokrivenim - dotle
po-
sudama tad ispercmo pol daBke Sipka u rumu i spremimo
-
lrru3ke, bundeve, Sljive i Iipah izrnijeiano u staklenlie, uzavrije-
mo brzo sok krudaka i bundeva i izlijemo ga vruieg na sve. Ova
srnjeSa ne moZe se, naravno, po finoci usporediti sa prije spome-
nutom, no takocler izgleda lijepo te je nada sve vanredno jeftina,
poSto se zanju upotrebljuju najmanje vrijedni plodovi tc polovica
obidno upotrebljivane kolidine Seiera. od bundevc i kru-
$aka, s rumom izmije5ani ocat od Sljiva, - Ocat
onaj sirup od Sljiva sa
200 grama Seiera i rum, u kojem je Sipah propran, slijemo za-
jedno i stime kuhamo i to u doba jeseni, kad se mnogo
konservira: koSdice Sljiva, koje smo u Seieru ukuhali i
prijc izvadili,- ili koru vcce kolidine kruSal<a ili jabuka kuhamo
15 minuta, zal.im procijedimo tekuiinu kroz krpu, dodamo k tome
joS 100 grama Seiera, pa kuhamo jo$ jednoi, ispjenjuii marljivo.
Tada ovaj ocat od plodina spremirno u boce, zadepimo ga i za-
lijemo voskom. Ta,j sadinjava iako ne osobito finu, ipak osvjeZu-
juiu limunadnu Zestu. OpaZamo ovdje, da domaiica movze i naj-
manji ostatak plodina iskoristiti. Tko takovo Sto ne odbacuje, nego
po odgovarajuiim propisima preraduje, moZe gotovo bez troSka
prirediti mnoZinu esenca za limunadu i pekmez, koje ie dohro
doii u svakom kuianstvu.
Poduieno uo6e.
Pomoou propisa, Sto sada slijede, moZerno svako voie bcz
"Wcckao s todno istim posljedkom poduSiti. U tu svrhu si priba-
vimo staklenke sa Sirokim vratotn ili vrdeve od kamena, koji se
s lrltrlom dadu zadepili. Za posve sitno voie kao 5to su malirrc. ribiz,
262
ogrozd, modrc jagode il"d. moZcruo upotrijebiti obidne boce od
piva, vina, mineralnih voda. Ono voce, koje nije mekano poput
malina, isperemo, ocijedimo kroz sito, i napunimo u dobro oprahe
boce, naspemo Seiera izmedju ploda i nadolijemo toliko vode, da
budu pune. Na maline, ribiz, ograzd, hisele treinje, kupine, breskve
i zerdelije radunamo na jedan kilogram odiSienog ploda 600 grama
ieiera, na tre3njc, mandalice, rane Sljive, modre Sljive, jabukc i
kru3ke na jedan kilogram plodova 400 grama $eiera, na modre
jagode na jedan kilogram jagoda samo 250 grama Seiera.
Ako se kome plod ne dini dosta sladak, taj ga rnoZe poslije
kod uporabe naknadno zasladiti. Onda omotamo boce do vrata
ivrsto sa sijenom, postavimo jednu do druge u veliki kotao a, u
kotao nalijemo toliko svjeZe vode da boce do tri detvrtine stoje u
vodi. Omatanie boca sa sijenom imade tu svrhu, da duva Lroce
da ne puknu. ZaLim gledamo, da voda polagano zakipi pa kuhamo
voie u ovoj vruioj vodi od prilike jedan sat. PokatSto to nije do-
voljno, a za nehoje voie, kao maline, to je predugo; za to se kod
kuhanja moramo ravnati premar veioj ili manjoj tvrdodi voia.
Ako je voie poduieno cla je mekano, dignemo kotao s vatre i
ostavimo boce u kotlu, dok se voda u njemu ne ohladi. Onda sta-
klenke izvadimo, olaremo, zadepimo i tako dvrsto zapedatimo, da
do voia ne moZe ni tradak zraka. Boce se duvaju u pivrrici.
\roie se moZe istim nadinom i bez SeCera podu3iti, pa se ohladi
tek onda, kad ga upotrebljujemo.
Pekrnezi.
Pekmez bi smo imali pripravljati od voia loSije vrsti, jer je
plemenitije vrsti Steta za to troSiti, a finoia voia ne dolazi do
izraiaja u pekmezu. MoZemo jedino bolju vrst primije3ati loSijoj,
da se poveia lednost.
Pekmez od iabuka.
Jabuke ogulimo, razrelerli'o u detvorine i sjemenku (Kernge-
hiuse) izrei,erno. Zatim stavimo ovako razrezane jabuke u veliki
kotao sa toliko vode, koliho je potrebno, da ih pokrijemo, i stavi-
mo na vatru, da se mekano skuhaju tako, da ih s ku}radom mo-
Zemo posvc smrviti, ka5u zatim ocijedimo kroz-kuhinjsko cjr:dilo
pa vagnemo. Zatim smijeBamo sa Seierom (na gilogram jabudne
l<aSe prosjedno 750 grama Seiera). Kod slatkih jabuka ne3to manje
263
 \

Seiera
- i stavimo na vatru pa kod slabe vatre kuhamo uz ne_
prestano (da sprijedimo te pekmez zagori), dok ne Pekmez od ogrozda.
-mije5anje
zgrrsne. ZaLim pekmcz napunimo u lonie, koje zatvorimo. Da se
MoZe se kuhati od zrelih i nezrelih ogrozda, ali u tu svrhtn
ugnemo predugadkomc huhanju, koje je vrro neugodno radi Btrca-
upotrebljujemo samo sitno zrnje, manje vrijednosti. Pripravlja se
nja pekmeza, smiSljen ie postupak-po t<o;em se-pekmez bez na_ jednako kao i pekmez od treSanja.
prezanja moZe tako gusto skuhati kako zetimo. pekmez se naime
ne kuha tako dugo, d9k ne zgusne, vei odma! kad podne jako
strcati, napunimo s njirn lonce do skrajnjega-ru'ba.7atim ove Pekmez od ribiza i malina.
lonce, poSto smo objed skuhali, slavljamo u
[eiku za pedenje ili
na ognjiSte i to ol"voreno i ponavljamo to tako dugo, dok pehmez Ribiz imaline stavljaju se na vatru bez doda,tka vode s jed-
ne bude dosl.a gust. Ovako najjednostavnije postigrr"-o, da se nakom teiinom Seiera, pa kuhaju uz mije5anje, dok se ne zgusnul
suviSna voda ishlapi. Koja domaiica ieli, da-joj pekmez bude u gustu kaSu. ')
smed kao playo ranjsko jabudno zelje, neka ostavi iguljene ras_
ietvorene jabuke preko n-oii otvoren6,' jer ie tako poitaii sasvim Pekmez od mandalica.
smede.
Rastopimo Seier i smijeSarno raskoljene i liSene koStica man-
Pekmez od kra\qka. dalice (aprikoze) u Seiernu rastopinu i pustimo, da se na nagloj,
Pekmez od kru3aka pravi sc kao i pekmez od jabuka,
vatri zgusnu u gustu ka5u. Ovaj se pekmez vrlo brzo dade prire-
samo diti. Na jedan kilogram ploda 750 grama Seiera.
se dodaje manje Seiera.

Pekmez od Eliiuq. Pekmez od iagoda.

sljive raskolimo, izvadimo kostice, pa onda sljive stavimo , Na jedan kilogram Sumskih jagoda rastopimo jedan kilograru'
kotao i nalijemo vodorn, toliko da su pokrivene. pustimo zatim Seiera, saspemo jagode u rastopinu Seiera i kuhamo ih na na-
da se raskuhaju i onda ih dugadkom. kuhadom mijeSamo na gloj vatri u gustu smjesu, koju puslimo zatim u loncima, da se'
umjerenoj vatri, dok
-ne dobijemo
uzmemo na 10 litara Sljivovog
umjereno gustu [a5u. Tada
pekmeza tri krupne sribane mrkve,
polagano ispari. Ne savjetuje se praviti pekmez od jagoda, Jer po-
sljedak nije u skladu sa troSkovima. Pekmez imade uvijek gorak
dvije smrvljene tunje ovih nemamo, orrdu uzmemo slatke
kruSke - akoimali,
pa ako moZemo dva sribana mekano kuhana
tek.
-
zelena- oraha, pa onda pustimo, da se ova smjesa potpuno zgusti.
Za,pekmez od Sljiva ne uzima, se Sei,er. Kufrarno li'pekmJz orl Pekmez od bund,eaa.
11l_eni,n plavih ranih sljiva, koje su doduse slatke, kad su sirove, (Engleski propis).
ali budu kisele kad ih kuhamo, tad svakoj litri pekmezove kase
pridodamo jednu veliku sribanu mrkvu. Ovaj vrlo jeftini pekmez osobito se preporuda srednjim ku-
danstvima. S njim dobivamo izvrstan rli,az za kruh a djeca ga
vole od maslaca. Nekoliko zrelih bundeva ogulimo, izgrebemo ih,
Pekmez od tre\anja. izrei.emo u komade dugadke po prst. ZaIim ih zalijemo vodorn
Pekmez od tre3anja kuha se kao i pekmez od Sljiva, samo s(:, tako, da su pokrivene, metnemo na vatru i kuhamo uz mije5anje
ovomu. ne primijesa ni_mrkva ni dunja ni orasi, naprotiv doda- do guste kaSe. Zatim ovu kaSu vagnemo pa na kilogram kaSe da-
jemo Seiera po volji. opienito se perime, kuha samo od crnih. demo 350 grama Seiera a moZemo uzeti najjefliniii Seder : i sQ
kiselih. tresanja,- jer od slatkih nema osobit tek. Slatke tresnie sbkom jednog limuna, te sa tri sribana gorka badema opet po:
bolje je upotrebljivati za mije5arri pekmez. slavimo na vatru. Kuhamo, dok ne bude gusta i staklasta. Zatitro,
na svaki kilogram prije vagane smjese izlijemo jednu likernu Ca-
264
2ti5
 T

iicu. ruma, ovaj sa smjesom clobro izmije5amo i zatim pekmez

punimo u lonce ili stakrenke. u Fngreskoj tvrde, da ovai Vo6ne drhtalice.
ima tek kao i.pekmez od mandalici. i.r.-.,
Drhtalice moZemo prirediti od malina, rTbiza, treSanja, ogroz-
da, kupina, brusnica, groZdja, jabukai Sve jagode i voie, s izu-
Pekmez od mrkae. zetkom Sumskih jagoda i ogrozda, stavimo u jedan kotao i posta-
Pripravlja se sasvim tako kao pekmez od bundeva, ali bez Se_ vimo ovaj kotao s vodom na vatru, onda dademo da voda tako dugo
.
dera,jer je mrkva ionako vrlo slatka. Mrkve moZemo kuha, dok iz jagoda, odnosno voia, ne plotede sok. Zatim potonji
i kuhati, da budu na polak mekane, zatim sribati pu . mualotirn saspemo na gusto sito, koje je obloZeno krpom i pustimo da sok
pekmez moZe se dobro upotrijebiti ,J *r, -rfof.."fr"
,kuhati. I ooa" isteie, a da plod ne gnjedimo. Tada sok s jednakom mnoZinom
-ovaj
te pruZati djeci kod zajutarka. Seiera stavirno na vrlo naglu vatru i pustimo da se kuha i kuha-
"u,
juii pjeni tako dugo, doh se jedna kap, hoja Strcne na tanjur, ne
stine. Na to gelce slresemo 1 male staklenke ili daSke Sto je jo5
-
- i zatvo-
ga poslije moZemo na obroke prevaliti
Mije\ani pekmez. bolje,
- da
rimo ih.
U tu svrhu moZemo taho reii svako voce upotrijebiti, do kojeg
gro{en1o doii ieftino i bez troska. Svako mijesanje je dozvorjeno. Jqbu0na drhtalica.
Zasladujemo po volji. Tako od modrih
.iem, od zelenih jabuka. i kmsaka, kojima 3agtarcu ,n oiprli_ uo_ Od svih vrsti jabuka rnoZe se pr-aviti sok, ali najtedniji de biti
pridodamo raai noueg od vrlo kiselih, koje nisu sasvim zrele. Tako od stabla spalo voie
blagovanja i malo malina,- dobijemo aobai pekmez. nrrgo*
bice, kuhane mekano, imadu tek kao i modre jagoclicc te"se
fo_ daie finiji sok nego od najboljih zrelih jabuka. Jabuke se neo-
dadu guljene sreZu u delvorine, iz njih se izreZe sjemenka (jabudna
mijeSati sa svim moguiim malo vr_ijedrrim voieil. O.i;."ui,
r.o;i kucica) pa postave u kotao i zaliju vodom tako, da su jedva po-
,se gotovo ne da ni za Sto upotrijebiti, aho ga mel<ani
shuhamo krivene. Onda dademo da se raskuhaju, saspemo ih na sito i
i kroz- sito protisnemo, dade se, iimijeia, sa ribizom, up.trijebiti pustimo da iskaplju. Istekli sok se vagne pa sa' Seierom na
za vrlo tedan pekmez. Upozorujemo i na to, da treba saduvati 1 kilogram voinoga soka 750 grama Seiera stavi na vatru,- na
pje-nuj Sto se crpi 5.d.rqgog ukuli-anog voia, da se s arugim
mar_ Sto po prednjaSniem napulku od niega l<uhamo - drhtalicu (gel6e).
meladama skuha. Mozemo stavise nezrere srjive ubirati Ja zemrje,
mekano dusiti, kroz sito protisnuti pa s bundevom i seierom ili
mrkvom preraditi za pekmez. I murve, sitne divl..1e trr:inje, divl je Drhtalica od ogrozd.a.
kru3ke, u kratko sve, $to spada u vode, moZe se irelo ili"nezrelo, MoZe se praviti od nezrelih i zrelih ogrozda. Odiste se jagode
iskoristiti. Proizvod je u svim sludajcvima uporabiv, i neodekivano ogrozda, na Sto postupamo ako kod jatrudne drhtalice.
slastan. Bas s ovim mijesanim pekmezirna mogu praktidne kuia-
nice pokazati svoje umiieie. Drhtalica od nezreloga groZila.
desto se mnogo nezrelih jagoda od groZdja baca. Ove davaju
Pekmez od rujiica. izvrsnu drhtalicu, ako s njima postupamo, kao s malinama', ogroz-
Rajiice stavimo u vruioj vodi na vatru, kuhamo ih me_ dom, ribizom itd.
liano, a zatim rnetncmo na sito" rla se ocijedu. Orrdo ih kroz
pr,otisncmo ismjesu kuharno sa ieieroru _ na jcdan kilogram
sito
Vo6ni sokovi.
fqj-.*" 750 grama seiera
- dodamo
kolik, i za pekmez od bundeva.
soka orl rimuna bas toriko,
Napokon prilijemo-inr.oa.r'".sto
Sokovi od malina, ribiza, kupina, trcSanja, Sljiva pripravljaju
se tako, da se odiSieno, odnosno koSdica liSeno voie stavi u jaku
makr nrma. Ovaj pekmez je izvrstai ," prn".rje paladinki.
platnenu krpu pa s rukama istisne. a moZe se i preSati vodnom

2{\7
 I
preSom. No voic treba da je sasvim svjeZe 1e se odmah pre5a, Votni ocat za limunade.
jer svakim satom gubi svoj aroma. Veiina, domaiica pusti da se
voie prije ukiseli, j", j.. onda preSanje laglje te ostaje manje ta_ Na preostali talog, Sto smo ga izai,eli za pravljenje sokova,
lo-ga,_no to je postupanjc barbarSko, jer ovakav provrLli sok nema nalijemo octa i ostavimo ga od prilike 24 sata. Teiko je kazati, ko-
nikad vi5e pravi aroma. Tko uspor.cdi sok, t<oji je svjeZe izai,et Iiko da ocl,a uzmemo, jer to ovisi sasvim od jagoda. Obidno se uzima
1a -onim,
hoji je provreo, odmah Ce primjetiti
-briZio $olemu razlik,. na jedan kilogram homa od malina 5 litara octa, kod trelanja i
SvjeZe izai:eti sok kuhamo odmah uz pjenjenje s jedna_
-trenutki,
ibiza l lit.-manje, hod koma od ogrozda i Sljiva tri liLre octa na
kom ili nesto manjom kolidinom seiera hacl kilogram koma, kod jabuka i kruiaka odprilike isto toliko, a kod
podne kipjeti, vrije joS vruie u boci, koje se-^oa
zadepe plutom i za_ jagoda naprotir, 6 litara octa na jedan kilogram koma, jer pri-
peda_te. Ovo je jedini propis, da dobijemo bespiikorni sok, svi jaSnji kom nije tako izluZen. Nakon 24 sata lijemo ocat kroz disl.u
ostali, pa i onaj s birsom i vodom, dadu proizvod dvojbene vri_ krpu pa osl"atak jo5 neSto malo izavzmemo. Zatirn ocat sa Seierom
jednosti. Ako nam j"-tli sok preskup, moZemo poslije dolijati na 1 lilar octa 350 grama Secera brzo zakuhamo i zalim ga
vode: to- je sveudij jo5 bolje, ncgo da napravimo blijedi,"tanki iok, -spremimo u dobro zadepljenc boce. To- je izvrsno za limunadu-
koji se k tome joS lako pokvari.
Vote sa octom.
Solc od ogrozdq.
Jagode odistimo, kuhamo s vodom i poslje ohladnjenja izaZ-
U octu i Seieru moZemo spremiti: crne kisile treSnje, vi5njc,
memo, a zatim postupamo, kako je gore navedeno. iljive, kruSke i bundeve, konadno i krastavce. Postupak je vrlo
jednostavan: voie stavimo u jedan lonac, izlijcmo toliko octa na
voie, da ga, nesto bude preko voia, dodarno na svaki kilogram
Sok od jabuka. voia pol kilograma Secera, zakuhamo ocal sa icierom, pustimo
da ohladi i onda s njim polijemo vo(re. Sliiedeieg dana zakuhamo
Jabuke ogulimo sribamo i izavzmemo, a zatirn postupamo, kako odlijani ocat, stavimo voce u nj i kuhamo ga posve,
je gorc redeno.
ali ne smije biti sasvim' mekano. Zalim stavimo voie
Sok od kru\aka. na sito, da sok istede, a onda ga sa neholiko komadiCa
slatke liorice i mirodijskog liaramfila, kojemu smo otkinuli cvijet,
Taj se prirediuje baS kao i sok od jabuka. metnemo u veliku staklenku, kuhamo ocat posebice i izlijemo ga
zalir.r.. na plodove. Tre5njc i Sljive ostavimo sa ko$dicama. No
Sok od jagoda. Sljive moramo u predvederje kuhanja nekoliko puta prohosti sa
pl-etivadom, a zatilor. ih preko noii sLavimo u sirovi ocat, kojemu
. Zf Wf1 se upotrebljuju Sumske jagode. Uzmemo veliko gusto
sito i oblo2imo ga, dislom krpop i na nju saspemo na slojeV6 ja_
primije5amo nesto malo ruma
-
na I litar octa odprilike vinsku
8a$u iuma. Time prijedimo, da Sljive puknu te se ogule. Dalje
gode i deier kilo iagoda kilogram Seiera. ZaLim sito posta_ postupamo, kako je navedeno. Kru$kc ne reZemo u detvorine;
- nakoji
vimo nad lonac, je prema velidini sil.a Sirok, pa tako osta_ Lstavimo ih cijele, ali upotrebljujemo samo sitne za ulaganje u
vimo 24 sal_a, u koje je vrijeme Seier navukao sok iz jagoda iako, ocat. Bundeva se oguli, izgrebe pa sreZe u komade od polak prsta
da jc ovai kroz sito protekao u lonac. Napunimo ga"za'rim siro- veliiine. Krastavce spremamo u ocat i Seier samo onda, kad su
yog u uasumporene boce, koje odmah zadepimo pluLom i obli_ posve izrasli i dozreli: RazreZemo ih u dugadke komade ba$ onako
j-emo dcp pedatnim voskom ili lakom. Ovai prvi
sok od jagoda Lako ih spremamo sa goruSicom. Kuhati ih treba obilno dva puta
divnoga jc tcha, mirisa i izgleda. Niposto sa ne smijemo t<ut ati, tako dugo kao svako drugo u oc.ltl spremamo voie. Na isti nadin
j-er i,ade izgubi miris, drZi se u tom stanj, besprikorno godinrr moZemo- i dinje saduvati, ali za to upotrebljujemo -samo jeftine
dana, a <lul.jc ga ne duvaimo, jer dodu5e ne kisne, ali izgubf boju. lubenice, jer je u tu svrhu skocta troSiti fine dinje. Isto vrijedi o

268 269

,
 \

lrr, ',lr *,rr. .(l rtr.iirr rrp,r^lbl.iujerno samo jeftine, sitne breskve NAKLADA KNJIZARE ST. KUGLI, ZAGREB, ILICT{
r., \,ilrollr':t(l:r. Vorir.. slri:rry11y9 30
u octu, sadinjava jeitin, tedan pri_
rlorl:rl:rk k ttrr.stt.
Gospodarstvo.
B rusnice ( preisselbeeren). Anderlid Pranto: Beoskn kuhnrist
(tr. o.r.l)
Kiiriiskeny: VoCarstvo (br. 66I) D 1r.-.
[)ol< lrr.usnice same ukuhavamo sa Sederom kao I) 0.. Kiiriiskony-Turk: Giospotlarstvo (br-
na pr. treSnje Atlnlrolz L.: Zivirrogojrtvo olrli rllo 000) D 280.-
r:rkr, da ih gor.ovo kurramo bez vode sa secerom ; (br. ro{t}) l) lr}0. Krlllof M. Dr.: Kupovanje konjt
lr.rrsrri<:a rrzmemo 7b0 grama Seie,a _ moZemo
t'titogr*- Broz I(vlrln: l(rrrrid.0rrl.vo (lrr. (rln) t) tl. (br. 1830.) D 28.--
. Eroz Kvltln: I'oClrrntvo (1,r. {l.ltl) l) tl. I(ovaCi6 pl. Jur.: Popravljanje i li-
";i*"^"ii"iti
,urogo drugih lijepih konserva. Tako mozemo s bruJni"u*,
t u_
Gesar Pavao: I lprrtt rr viloHrrrrlrr
stvo (sa 02 stihc) (l)r. l).ltj) l) tll.
Julrrrjo vina (br.66?)
NuurlCic Marija: Noya zagretratrk,
D 8.-
hili o_g-uljene, u detvorine srezane i liSene koidica kruSke i ju_ Cluss, Dr. A.: 1'roizvodrrjl ion[c (iIi- lcrlrrriur (br.608) D 80.-
bukc' uzmemo od,prilike porovicu toriko krusar..-iiilrn"i.r.' rita) (br. 649) l) 1|r,. Kljlga za Btanarlnu (br.669) D 6.--
hudu s tim pridodatkom mnogo brazc i finije. z" io'ii-li"bamo
or- Cvetitsid Klot.: Kuoanstvo zl Bholu i
dom (br. 650.) l) 30.
Lonilslr Dr. M.: Jestive sumnjive i
rrtrovno ogljivo (br. 938) D 15.-
Cvetiiid ltlot.: Uputa u krojcnjc ru- MnrrrloklC Dr. V.: Vapneni tlu6ik
za brusnice uzeti vise seiera, jer narodito i<ruske fi""- t benine (br. 651.) I) !ir..-
o,s".v"
sladjima.. I tre3.je, iz kojih smo izvadili kosdice, mozemo-t<urrati CordaBi6 F.: Poudnik za duyonje 3rr-
(l(0loljrki rlij;rrrumid). njegoya upo-
tr(lbrl i nj(,Aoy&njc (br. 1504) D 10.-
ma (br. 625) D 30.- Morl: llzgoj i rlrosura pasa (br. 024) D 2&._
.ih u tom sludaju moramo jade zasladiti i
sa brusnicama, samo Dudan Malo: Izlet u francuske viuo- Matrdoklf Dr. V.: GDojidba livada
to tako" da na svaki kilogram grade (br. 654,) D 24,.- D 13.-
treSanja uzrnemo joi pol t iiograu., Gaulier: Preokret u poljotljelstvu
(br. 07r)
Milobar Dr. E.: lztlbr&na, pogleylja iz
Seiera. (br. 655) D 16.- Narodnog (.losporllrstva, II. svezak
Erdmann R.: TemelJni naqlr utrmo- (br. 6?4) D {6.-
ga voCarstva (br. 657.) D 13.- Naukovna BviododllrB D 5.-
Kru,ike u soku od brusnica. Eitinger: Ervetski lovdZija (br. 658.) D 40.-.
Ettinger: Bumarsko-lovadki leksikon
Pavelid. prof. I.: Nauha o Doznav&-
uju robo, I. dio. Anorganskl. Ka,rto-
Kad smo brusnice,gotovo skuhali, ali je sok joS posve (br. 65S.) D ?0.- nirano sa 30 Blik&. (br. 1094.) D 30,-
riiedak. Pilipovid Dr. Stjepan: tr{ljekarsti'o Prohaska Li. Dr,: Govcdnrstvo, Sve-
Iij*'amo kroz sito, obrozeno krpom, loriko"soka, ri"irf" (ZemljoradniCka linjiZnica (br. r.) zah I. Pasmine AoYeale. S& 51 sli-
l,
iz jagoda izvaditi, a da ih ipak ne udinimo odrue .rrriir- i."r.iz"*. (br. 1z5o.)
filipovic Stj.: Sir&rstyo (br. 1?56) D 36.-
D 30.- kom (br. 1618.)
Prohaska Li. Dr.: Goveilarstvo. Sve-
D 50.-.
Zutim Horschiitz Ukuhavanjc voda (br. D 25.- zak II. Hranidba Eoyed&. Naivainiia
stavimo sok na vatru, stavimo na litar soka jo5 2b0 grama 22a31
goveda krmiva. Se 12 sl. (br. 1610.) D 48.--
zakuhamo i izlijemo n{11ge-g n-a oguljene kruSke, l":"
S"i".r, Florschiitz: Modorno kudaustyo (broj
nadi6 lvan: Vino oal trsa do trotrIdbe
s2B4) D
tvorili, pa iz njih izvadili kosdice i ostavimo taio 2la.;i;. ll"rt._
,nr" -- Frangei Simon: VoCarstvo u llrvat- -.- (br. 6?5.) D 50.*
skoj i StavoniJi (br. oo0) D 3.- Rittg lvan. ravnatelt: Blagostanie
Drugoga dana kuhamo kruSke meko u soku _ Jagi6 Ivan: Zivinski lijed. (br. 001) D 36.- Irraljevstva SFIS. D 1,--
s&rlo sr_, ne Rilig Iva[. ravnalelj: OrEanizacije go-
smiju raspasti ih u slaklenke, kuharqo sok ztr sene, rta Kohn: Kudanstvo za I. r. gra,ttanshc spoilarshe obuko u Ilrvatskoi i Sl*-
- stavimo
i izlijemo_ ga na kruSke. Ovur.o *1,r"*r;"n" Bkole (br. 2105)
Kolin: I(ueanstao ze ll. r. gradanske
D 15.- voniji (br. 1506.)
Rittig I.: Vinarstvo (br. 2052)
D8-
D 50.-.
*.9:.9Y,*: :]*lsvakoga;
zadivtjuju redovito ne pogodi Skole (br. 21oG) D 11.- nitUg I.: Vinogradarstvo (br.2053) D 60.-
,io ., ,e_
Iiki plodovt \oji izgtedaju lijepo a i crveni su nitko,
ITyskg
_ kruSkc, strna-
f,olinr I(udanstvo zr III. r. gradan-
ske. Ekole (br. 2122) D 10.-
Savjeli za udaju (br. 1870.)
Sitarie I,: Duhnn. njegov uzgoj i
D 6.-
traju ih nekakvirn ekzoridnim prodi.rama. slidnim ;;,i;,;i""^r- I(olin: Kuoanstvo za IV. r. gradan- njesa (br. 1055.) D 6.-
ske Ekolc (br. 2124) D 15.- St. t,: Slavonija, I pttanje o njegiool
Zemo sa brusnicama spremiti i'jabuke, ali njihov Kolin: Kudanstvo I/IY. (br. 2140) D 50.- ietjeznoj cesti (nr. ozz.) D 3.-
."f.-rrij"
fin. Ako smo iz brusnica izvadili p."uiS" sok"a, prcporuda" sc,trk, I[olin: Jelena: Citanka za tlom*Cin- Smodio: Socijalno pitanio i aqr&rna
stvo za I. r. Zenskih graitansk"ih reforma (br. 678.) DuF
tla Stepanek franlo: Opdina DruZboYac
im dademo nekoliko posve zrelih $liiva te ih sa brusnicama va_ Ekola (br. 22?3)
Isto za II. r. (br. 2275)
D
D
15.-
15.- i njezini usreditelji (br. 1507.) D 2q,-
ljano prokuhamo, jer ie konservi raaa niti znatno-;;ffii.--. StraZimir D.: Vinogretlarstvo (br. 6?0.) D 40.-
Isto za III. r. (bt. 22?6) D 15.-
Turk Dragutin: Oslobotljenje i ctljevi
Iato za IY. r. (br. 22??) D 15.- (br. 1b08.) D 2.-
Isto za I-IY r. (br. 22?8) D 60.- Lav Tolsloi: Sto jc novac? (br. 630.) D fi.-
Kolin: Pouke o grattanskim pravima Ubl losip: Sluibeno ,iYinarstvo
i duznstima lt,. 2142) D 22.- (br. 881.) D 7.-
Kopad Gjuro; Zivadarstvo (br. 663) D 8.- VeIi6 N,: O uzaoju ilobrih livatlnih
Eiiraskeny: Dv& [oprijatelja vinove irava (br. 682.) D a.--
loza D 5.- Vouk. Ilr. V.: Mall gljivar (br. 13?E.) D Io,-
f,iirtiskeny: GoJenie svilaca (br. 66.f) D 8.- Vouk. Itr, V.: Zivot bilia (br. 064.) D 120.-.
Traiite naie ilustrovane cienike. - Ciiene bez obveze.
270

)
 sADR ZaJ
Y. Illoutt'aaanjo ao(:rr,. - Pelsrneei. - Sn$e\e'
Vo1ne drhta,l'it:tt. Yo6mi, solrcai'.
- -
Strana Strana
259 Pekmez od mandalica 265
Ananas 266
25li Pekmez miie6ani
Ananas na 'drugi nadin Pekmez. od mrkve . 266
Breskve 255
270 Pekmez od ogrozda 265
Brusnice (Preiselbeeren) Pekmez od raiiica 266
Dekorativne smiele 260
259 Pekmez od ribiza i malina 265
Dinie Pekmez od tre3ania 264
Dihl.li"t od nezrelog groZda 267
Pekmez od Sliiva 264
Drhtalica od ogrozda zol
Poduleno voie 262
255
Dunie
254 Posve ukuhano vo6e u ie6eru 252
Groidice (ribiz) Rane Bliive 256
252
Jagode SmieEe 260
267
Jabudna drhtalica sa(od
SmieEa crvenih i zelenih
Ieftina smiela 262 261
raidicr
clca
kit.i"k" narandie 2s9 259
JIttoKv9
Smokve
K.rik. u soku od brusnica 270 268
257
Sok od iabuka
Kru5ke . . Sok od iagoda 268
Kru3ke na drugi nadin 2s7 Sok od kruEaka 268
Kupine 2ss 268
252 $ok od ogrozda
Maline $ipak 258
Mandalice 255 SIiive 255
Mednice 256 TreBn!e 254
Muinule 257 Voine drhtalice 267
Osrozd 254 Voini sokovi 267
O[ia pravila kod ukuhavania voia 247 Vo6ni ocat za limunade . 269
Orasi 2sB Voie sa octom . 269
Pekmez od bundeva 265 Zeleni pasuli 260
Pekmez od iabuka 263 Zerdeliie 256
Pekmez od iagoda 265 lerdeliie na drugi nadin 256
Pekmez od krulaka 294 Zutikovina 257

I
tt
I
 \

KN.JIZARA ST. KUCLI, ZAGREB, ILICA 30

SAVRSENA
KL.I HARICA
NAGBADENI NEOEPTI
,LtrE * rLtTrarc
Zlalarii, Naibolia proku5ana i
jednostavna jela za gradjanski SA.IrRSENA
stol. Dobro l<uhanje zajamiujc
I(UIIA.RIOA
-
zdravlje i sreiu u obitclji, a
ova knjiga upucuje u savrScno
dobro hnhanic i priredjivanjtr
raznovrstrih jela, kao juha,
rnesnih jela, riba, divljadi, pc-
lacli, tjcstenina, lorti, hrerna,
poslaslica itd. Cijena f)in 24,-:
finijc izrlanje n tvrdo yozilno

STV O NovA zAaREBAe KA I

K U CAN
zA Snoru r DoM K U HAR
Pekr izdanje napisala Klotilda
Cvete3ii. Zena je duSa, srediStc
obitelji, oko nje se kreCe Zivot
porodice, pa zalo o njoj ovisi
sleia i blagoslov obitelji; a da
la u istinu bude, mora Zena biti
vjesta l<uCanica, 3to dc lako na-
rrrlili ir.ovo izvrsne knjige.
Cijena Din 38.-
ICA
Praktidni uaputak za kuhanje,
pedenjc i ukuhavanje. Potpuena
zbirlra najboljih propisa zado-
maiice i.kqharice. Sastavila
gdja Marija I(umidic. detvrto
ispravljeno i popunjeno izda-
nje sa, 170 sliha. Valjana pri-
rudna knjiga za priredjivannje
raznovrsnih jestvina, juha, me-
snih jela, tjestenina, torti i po-
. slastica. Cijena Din 80.-,
-

7
r
r

KNJIZARA ST. KUGLI, ZAGREB, ILICA 30

Nalom nakladom iza3le su slijedede knjige:

SAYRSBITA KUIIARICA
Potpuno'izdanje broSirano Din 24'-
Na finom papiru Stampano, tvrdo uvez. ' 36'-
B,ECEPTI ZA JUIIE, UMAKE ITD.
Din 3'-

7,L TOR,TE, r(OLAen,

R,ECEP',TT
SLADOLEDE
Din 15'-

RECEPTT ZL
GOVEDTNE,
PI]dENKB, DT\TLJAE, PERAD
Din 3'-

RAGUF'
Din 6'-
BNC HPTT ZL UI(UHAYANJX]
vocA, PBr{MEZ/! SOKOYA rrD.
Din 4'50

t-