:br -ar:'.

.r+IC::r+srl

IZABRANE

nRV AT'KE i '[TPiKE

PRtREDto ,
D!DdVrD tsOqDANOVIC
'o R u q o fz D A n J E
,ii, ,:
.* ahi

()dolrrio Glt!vni Prosletni Saret br.

607 od 28. V. 1930, i llinistar Pro-
$rcte od 9. VII. 1930. broj Sfi 17tt86

TI'AK i NAKLADA ,r. KuqLt /I

.il
'1.

l:
t{l ., . :ia;;,&t*-g.t'a;.*;eo;i
 :"r*,,
\4V
T
fl
[l,
'tr
llr
. ' 1
"
I
\
:i {
I
{
\
W
\
'ti
*
& .: ,' '
f
'\AAt/--Z1tuUa .1r7,
7no bhlhli
11.
 IZABR AN E

PRPOV
NARODNE IJETKE
I SRPSKE
HRVATSKE

PRIREDIO

DR.DAVIDtsOGDANOVIC.

DRUCOIZDANJE

TISAK I NAKLADAST. KUOLI

KNJIZARAKRALJEVSKOGA Ail(ADEMIJE
SVEUEILISTAI JUCOSLAVRNS'I(E
ZAGREB. ILICA 30.

{, . ,, ..s.!iti':*h,*'*.
 "Nt*Fs,ryi ..rlw{t, iir:{'

SadrZaj.
Strana
1. O narodnlmprtpovlletkamauoDdo 1l
2. Prordavanle narodnlh prlpovltedrf,a' oooblto qetkl .13
3. Izvorl l postenle narodnlh prlda I gatll l9
4. Prlda l gatka kod stadh hdtunntb naroda, pa tod Indllanacr I Arapa
(rTlsudu I lcdna nodn) 29
5. Narodne prlipovlletke hrvatsf,e I srDske 35
O nasim narodnim pripovllotkama uoDCe 35
Izvori na5ih narodnih pripovijedaka {)
Narodno vicrovanie u nasim pripoviJetkarna. 40
Pripoviletke,kole su u5le u na5 narod iz starih umietnihknilZevnostl 5r
Dodatak 60
Upotrliebljenaliteratura 65

,r:ir
I
1.

O NARODNIM PRIPOVIJETKAMA UOPCB

Narodnepripovijetke! Komu se one od nas niiesu duboko zasjekle

u pamet,kad nam ih je maika, baka ili djedo pridao za dugih iesenskihi
zimskih vederi za sumradjau toploj sobi? Tko niie uzivao slusajufi one
dudesnepride o vilama, koie stanuju visoko gore u sjajnim bijelim obla-
cirna ili na vrletnim gorama u prozirnim kristalnim dvorima? Kome se
nijesu odi orosile s1gzama, kad smo slu$ali pride o nesrednimzataranun
kiallevicima, kraljevskim kcerima i prlncezama,pa kako nam je opet
srcj veselo zakucalo,kad im ie nenadanodo5aospas,a niihova se ne-
sredaobrnulau sredu! Koga opet nije spopalajeza i drhtanjepo ditavom
tijelu, i tko se nije plasljivo ogledaona sve strane po mradnoj sobi, kad
Je uata il tko drugi okrenuo jednom pridati i o okrutnim duhovima, o
vjeSticamai vradarama,koie kradu i iedu diecu,pa o vukodlac\ma,zma'
Jiv,ima, aadahamai o drugirn strasnim nakazama,kojih ie pun uzduh,
puna zemlja;kojih su pune Sume,punevode... A kako smo opet srecni
i blazenihvalili Gospoda,kad se junak u pripovijetki spasaote nadvladao
svoje neprijateljei progonitelje,pa kad smo se iz pripoviietke uvjerili, da
njegova sna|na ruka Stiti pravednlka, a kazni nepravdu i zlo{in. Ali
smo se znali vi$e puta i onako od srca nasmiiati,ma kako tuZni bili, kad
su nam za promjenupripoviiedalikakvu Saljivuo lukavom 6osino pre-
varenomi nasamarenom davlu, pa o ludom vuii i prevejanojteti liji. '.
Mi smo uZivali u takvim narodnim pripovijetkama,a tako kao i mi
uZivali su u njima kroz viekove i vjekove mnogi narodi, veliki i mali'
ljudi mladi i stari. . . Mnoge je pjesnikekod razlidnihnaroda tako zaniiela
ova velika slava narodnihpripovijedakai njihovaljepota' da su prema
nJimai sami izmiSldalinove pripoviietke (na pr. kod Niiemacasam veliki
Goethe,pa Tieck, Novalis,Brentanoi dr.), ali niiedannije svojim pripo-
v i j e t k a m ao n a k es l a v ed o s t i g a ok a o D a n a c H a n s C h r i s t i a n An-
d e r s e n , p a u n a j n o v i j ev r i j e m e S v e d s k ap j e s n i k i n j aS e l m a L a '
ge r I d f svojimlegendama.
Manja dieca uZivaJujo5 I danasu narodnimpriporrijetkama' rado i
napeto slu5ajupripovjedadaili poZudnogutaiu pripovijetke iz knilga, a i
mi stariji, ako nam one sada moida i ne prijaju viSekao priie, ipak ih se
katkad la6amo.jer one nas, ako ni5ta drugo, sjedaiuonih srednihi lijepih
dasovana5egadjetinjstva,kad nas joS nije trla nikakva briga ni strah,
kad nam djetinje srce naSegorkim oelinom nije natrunilo jo5 nikakva
nepravdani zloba ljudska. . .

'
,...';',,t; ,l-"
 t3
t2
ga imamo' kad pridu; istide I se u njoi kakav moralni zakon,obiasniuieli se kakva
Ali nas starije ne zadovoliavavi5e sam uZitak' Sto Opdenitamisao, kakva zasada mudrost ili Zivotnoga.iskustva, eto nam
narodne pripovijetke,isto tako kao Sto nas na pr. vise
ditamo ili slusamo pojave, recimo b a s n e (u kojoj mogu dolaziti kao lica i mrtve stvari)' No mi 6emo se u
ne zadovoljavasamo motreniei ghdanie kakve krasne nalem razlaganlu obazirati u glavnome samo na pridu i gatku, osobito
- itt1oOui zapadasundanoga.Mi se ved pitamo' sto su te netom pome-
mi dakle trazimo uzrok tim na ,ovu posljednju,jer ie ona umjetniie gradena,u nioi dolaze i prepledu
nute prirodne pojave, zasto ie to bas tako;
pripovijetke pitamo, sto su se najraZlidnijimotivi, a i dulje su od prida. Ali nam valla istaknuti i to'
pa se mi i ditajuci narodne
pojuuu*u, zato
postale, otkud u niima one da ova definicijapride i gatke, koiu smo malo prile rekli, nije bez prig<)-
Zipruuo ie-narodne pripoviietke, kako su vora, te je u mnogim sludajevimate5ko odsjeei,da li ie ova ili ona na,'
' kad znamo' da niih
silne vile, vieStice, vukodlaci, zmaievi, al'dahe " rodna pripovijetka upravo prida ili gatka.
prOstoga,neobrazova-
ruistinunema,ved samo Zive u fantaziii - naroda
noga. . . I mi demo zato gledati,koliko se to danas moae,da na ta pitanja
pitanja
odlovorimo, ali nam zajednovalja i priznal, da 6emo na mnoga 2.
ostatiduZniodgovor...
PROUEAVANJE NARODMII PRIPOVIJEDAKA OSOBITO GATKI.
demo
Slavni Nijemcl,brada Jakob r *nn""n Grimm, koji su' kao Sto Gatka nas prenosi u vremena'koja su io5 prije svake povijesti, ona
pripoviiedaka' osobito nje-
malo poslije vidieti, za proulavanjenaro'dnih nas vrrdi u djetinjskegodine doviefanstva; u nioi su nam prikazanl i sve
podijelili narodne pripoviletke u
madkih, stekli neprotiiin zasluga, su <1onasih dana saduvani niegovi najprirodniil trzaii, niegov nemir, nie-
i S a g e n ' P r e m a t o m ei e i slavni gova okrutnost i veselje.Jednaie velika vriiednost gatke, da nam otvora
dvijeglavneur.t"u-Mirch.o
sabiradnaSegaoutoOnogu blaga,hrvatskogai srpskoga'- Vuk St' Ka- duju dovjedju u onim vjekovim4, u kojima nastaie 6u'dorede'pravo,
iad|i6 razdiielio p
i n a 5 en a r o d t t " r i p o v i j e t k n
e a m . u S k e i Zenske' vjera i rliSljenjeili hode da se uoblidi.I nema jamadno naroda, koji bt
;;;;" kao i narodne pjesme. uZenske su pripovijetkeo - v-eliVuk - ih od sebe gonio ili ih sasvim prezirao; n'ijednavrsta knjiZevnostinema
(i po
>one,u kojima se pripoviiedaiukojekakva dudesa,sto ne moZe biti tako veliko podrudje, na kojem se rasprostranila,i nijedna nema tako
jka, njemadki Mdrchen), a
svoj prilici 6e za niih biti re8 satka ili ba clug Zivot. Prema tome postaJ'egatka, jer pripada svjema vremenima i
nego ono, sto se pripoviieda, rekao svjema ljudima, iec[anza povijest doviedanstvaveoma znamenit prilog
muske su one, u koiima nemadudesa,
pripoviietke odgo-
bi dovjek,da je zaista moclo biti.< ove druge umuske( za razumiievanjevjednih, svagdje potrebnih uvjeta za kniizevnost.
Grimmi zovu Sagen' a mi bismo
varaju- posve-niemaekima, kole brada
pri- Temelji se gatke mogu svagdiena6i. Ali razlidni narodi, na pr. Indijci
su glavne vrste narodnih
ih mogli nazvatt p rie u m a. bakle dvije - jo5 i Arapi, imali su osobitu sklonostza gatke i osobiti dar, da ved iz danih
Gatke pripovijedaiu redi 6emo
povijedaka:pride i-gitke.
na prirodnu elemenatasastave nove tvorine ili da stanim gatkama novim prikaziva-
se bez obzira
i.a"rpui neSiotodnii. I t*u. dosodajg,koii (daranja,baiania n,jempodadu novu draZest i svjeZinu. Gatke pomenutih naroda imaiu
i Zivotnuistinu razviiaju poOdojmomdudesnihsredstava kraj opdenejoS osobitu vrijednost za proudavanjedu5enarodne,za razu'
suievierie narodno ili fanta'
itd.) i natprirodnih uiea,'sto ih ie stvorilo mijevanje osobitoganadina,kojim ti narodi pripoviiedaju,one nam pri-
U"iolnj"t1 divovi, patuljci' vukodlaci itd')'
zlia {a to su: uif., ui.3ticr, bavliaju novo i znamenitosredstvo,da shvatimo nlihovu bit.
prida je pak pripovileoanie dogadaia, koji doduse niiesu zalamlenl Da je gatka utjecala i na umjetnu kniiZevnostrazlidnih naroda,to se
povijeslu, ali se uvijeh-u.zo o pornuio koie miesto ili o historiisko llce samo od seberazumijeva.No i ako se opaZautjecai gatki u mnogimknii-
pride
ili o neko odredenourtj"r". Kraee bismo mogli redi razliku izmedugatka Zevnostima,ako i jesu poiedini knjiZevnici,osobito u Francuskoi i Nje-
a
i gatke, ako redemopi""*u Cti*^u, da !e prida vi5e histori6na, madkoj, imitirali narodnu gatku te stvarali nove umietne gatke, ipak se
poetiena. Narod da5to ne poznaie ove razlike u nazivima, on I iednu znanost nije dugo vremena njima bavila, jer ih nije smatrala vriiednima'
vfte
i drugu vrstu obidno zove pripoviietkama' One natprirodnostiu narodnim gatkama smatrali su prijevarom, brblia-
Ali mi uis,mornogli u diierenciranjunarodnihpripoviiedakaioS i dalie riiom, a radi svojih pouka smatrali su gatke zgodnima za Skolu.Tako se
podi. VeZe li se na ir. piipo"iietka o koje historiisko lice ili historijski o gatki mislio jo$ u XVIII. vijeku. Drukdiie ie mislio o narodnoj Satki ve-
u-
clogadai,koiega u.po*"nu ioS dalje Zivi u narodu, onda nastane i liki Goethe.On je izrekao,da je gatka mudrost,a dko je mi ne vidirno;niie
pit predmet pridi bogovi, njihove prilike I
nadka prida, ako ro to kriva pripov,ijetka,nego naSaotupjela 6utila, a kao Goethe mislila ie
imamo-prieu o bogovima ili mit' a ako se takva i tadaSnjaromantika.Njemadkipjesnik Novalis rekao ie opet, da ie
doZivljaji,ond.a
podrudjukoie monoteistidkeili dogmatidkeviere (krsean-
prida krede na -Muhamedove, pripovijetka najve6apoezlla,i tako se mislilo gotovo ditavo XIX. stoliede.
*t Moi.ii"roe, Budhine),onda imamo l e g e n a-u;^{9 ti Prvi je malo dublje zaronio u znadenjenarodnepripoviietke lI e r d e r.
se ",
prida veLe uz neko osobitomiesto,imamo miesnupridu; bavi li se On veli: "ProstonarodnepriEe, gatke i mitologija... na neki su nadin
pripovijetkaZivotomi prilikamaZivotinja,onda imamo Zivotinisku

14s
ostaci narodnoga vjerovanja, njegova osjetnogamotrenja, snagei nagona,
l<ada se sdnj.a,jer se ne zna, vjeru,je, jer se ne vidi, i djeluje ditavomi
nerazdi,jeljenom i neobrazovanom duSom.u Time je izte(ena misao: da
pripovijetka nije pusta brbljarija, nije besposleno izmiSljanje, nego da ona
pripada narodu kao neSto, Sto se od njega ne moZe odijeliti. Sto se namf
dini nepojmljivo i ludo, ima da se objasni biti narodnom, koja nam se
otudila.
Temelj su postavili znanstvenomu proudavanju narodnih pripovije-
daka brada Jakob i Wilhel,m Grimm. Prvo izdanjenjihovih
pripovijedaka iziSlo je god. 1812.i 1814.Oni su ih objclodanili kao knjigu
za njemadku kudu i njemadku djecu. Te su pripovijetke jo5 i danas isto
tako svjeZe i zamamliive, kao Sto su bile u vrijeme, kada su prvi put
iziSle. Brada su Grimrni u svojim pridama koje5ta izniieli, Sto su sami dull
ori svojih prijatelja i starih Lena, a s njima su svezali ditav niz drugih,
koje su na5li u pjesmama srednjegavijeka, u knjigama XVI. i XVII. viieka,
u kojima su bile sabrane lakrdije i basne, zatim iz nekih knjiga XVIII.
viieka. Ali nijesu oni izdali Dripovijetke nepromijenjene. Od razlidnilr
nepotpunih komada iz usmene predaje sastavili su oni novu pridu; desto
su irn dodali pointu na svrSetku ili metnuli zgodan uvod. Pride iz pisanih
spomenika preveli su iz staroga njemadkog iezika, izgladili ih, uveli iLr
ru pravi stil pride i ukrasili ih, ako to nijesu imale, pridaladkim formulama.
I mi to ne smijemo brati zamieriti, jer se te promjene dadr-ristraZiti,
a treba priznati, da su pokazali oso'bit osjedaj za djetinsko i pravo.
' Ako se pride Grimma za ku1u i djecu isporede s drugim znamenitim
zbirkama, onda vidimo, da su one joS i danas najbogatija i naibolje sa-
stavljena zbirka. Mi imademo ved danas krasnih zbirki narodnih pripo-
vijedaka, koje se sasvim priljubljuju topografiii zemlie, i takvih, koje
sasvim odgovaraju zahtjevima znanosti' jer sabiradi iznose pride sa
siljema svojim nepotpunostima onako, kako su ih duli. To stl zbirke
Kristensena za Jitland, Afanasjeva za Rusiju, Cosquina za Lotaringiiu,
Pitr6a za Siciliju. Ali nijedna od tih zbirki nije zajedno knjiga za djecu pa
opet od neprocjenjive vrijednosti za znanost, i nijedna nijc talro plodo-
nosno utjecala na znanost i umjetnost.
Bra6a su Grimmi nesamo svojim nadinom sabiranja, nego i bilje-
Skama,svojim pripovijetkama postavili temelj naudnome istraZivanju
narodnih pripqvijedaka. Oni su u svojim bilje5kamadali radun o tom, gdje
su Svoje pride duli i naSli, priop6ili su i slidne, zabiliei'ili su znamenita
odstupanja i, zajedno su naveli mnoga svjedodanstva za pri(.e. Potom su
za5li u klasidnu starinu i zaputlli daleko k, istodnoim narodima. Pokazali su
srodnoqt rnnogih njemadkih pripovijedaka s talijanskima, francuskima,
slavenskirna i ugarskima, pa i s arapskima i indijskima. Napokon su
bra1t Gririrmi izrekli mnoge misli o podrijetlu i rasprostranjenosti naro-
dnihr:ptipovije.daka, koje su ditave decemije vrijedile i vladale u nauci.
,freorija Wilhelma Grimma tvrdi za narodne pripovijetke, da su
posljednji stupanj, posljednja f.aza u razvitku 'prirodnoga mita, koii se u
toi posljednjof etapi najprije razvto u junadku pjesmu, a kasnije u narodnu
ilrKu. Tako; je u pridama saduvan stari kult, i prema tome se one mogu
;lb
uzeti kao vrelo za proudavanjenarodnemitologiie.O epu veli on: ,1,{i
tne smijemoni u koje vrijerne pomisliti epos kao miran.i svezan u iedi,'n
,odreden oblik.Naprotiv u niemuvlada nagonza kretanjem,za preoblida-
fanjerh, bez njega bi izumr'o ili, nairnanje,izgubiobi snagu Zivoga dielo-
tanjau . . . ,Historijskiodno5aji,koji se danasnalazeu bajki, u31isu tek
docnije,a tvrdnja, da su ti dogadajidali osnovu,nemanikakvepotvrde'(
A[i tto bi dri,edise te teoriie todno mogao da objasnipostanakikosov-
sltogaciklusa,pride o HerceguStiepanuili o Lopudskoisirotici? Da li bi
so,uopee dale bez historijske osnove obiasniti NibelunSka pjesma-.ili
pjesmeo Cidu? Dalje veli Grimm: uJunaci,koie iznose'pi€sme
Sppnjolske
u historijskoj svjetlosti, bili su prije bogovi, personiiicirane,simbolidno
shvadeneideje o stvaranjui trajanju svijeta. Kad se izgubila sviiesto tim
idejama,stvorio se epos,u kome su spali bogovi na liudskeiunake,a nji-
frova djela na historiiskedogadaie.o
No ta teorija,koja ie prije veomautjecalana proudavanje narodnoga
pridanja,a koju su mnogo primjenjivali u tumadenjudomadih narodnilt
pripovijeclaka i naSi istraZivadi,desto je i suviSepuna lakoviernosti.
IstinaD : o d o l e , k r a l j i c e , i v a n j s k e i n e k e d r u g en a 5 eo b i d a j e
ne moZemodrukdijeshvatitii tumaditinegokao stariieostatkeiz naSega
primitivnogai neznaboi.adkoga doba. Ali predalekose ide, kad se ona
pojava, da ljutit Marko Kraljevid izvtne durak naopako,hode da protu-
madi kao ostatak ,Zivotinjske prirodne stare darobnepriden,jer to ib
samo jedna nastrana osebina Markova, koji time jade prepada svoje
protivnike.Jednaista nastranai kod njega nimalo neobidnapoiava kao
i ona,da on samur-kalpakna odi namide i kad piie, da pola pije' pola
Sarcudaje.Gledatiu tom ne5tomitsko i tumaditito time, pretieranoje i
nepotrebno.
Pokolebant-r je ovo Grimmovotumadenjespisimaznamenitoga sanskr-
t i s t aT h e o d o r a B e n f e v a , n a i v i 5 en j e g o v i md j e l o mo z b i r c in a r o d n i h
indiiskihprida (Pantsantatra,1859.).On je ustvrdio nekoliko neoborivih
istina i stvorio teoriju o seljenjuprida. Prema njegovumiSljenjup'ripovi-
jetke su, a narodito gatke,isprvidno indijske, dim su se Indilci - premda
ponajvi5eu kasnije doba - oduZili Zapadu radi pozajmica:Zivotinjskih
basana,ali veliki broj prida i gatki raSirio se iz Indije gotovo prekosvega
svijeta. Sto se tide vremena toga Sirenja,to je prije X. vtjeka razmierno
malo njih preSlona Zapad - osim onih poznatih po prijevodu Pandan-
tantre ili Kalilah i Dimnah i to valjada usmenimpredanjem,koje nasfaie
sastajanjemputnika,trgovaca i slidnihim lica. S desetim(X.)'vijekqm fo'
dinje se sve vi5e poznavanjeIndije zbog neprestanihupada i osvajanja
islamskihnaroda u Indiji. I otada ustupa usmenopredavanjepred,pis,r'nfi
nim. Indijska zbirka narodnihpripovijedakaoPandantantrau je iz podetktt
budhistidkodjelo, koje tek kasnije gubi neStood toga. Prvi .su prijevodi
nastali u Ferziji, Da u Arapskoj, dakle u najbliZimkradevima.Odavle se
ona raSirilau sve krajeve preko Grdke,Spanijei Italije.Clavnulzaslugu,
da se to djelo lako raSirilo,imaju dvije azijskereligiie: muslimanskaI b,u.
distidka. . - . . : . , - . . , ' . .' t

16
Kao Sto se vidi, ova Jo teorija po5la s vrlo iasnih pretpostavaka ir
lako se prihvada.Krsta5ki ratovi, dolazakTuraka u Evropu, a ponajvi5q
Sirenjearapske kulture i knjiZevnostipo Spaniii, dotrijeli su sa sobom,i
sve one pride s Istoka i unosili ih u evropske narode,kod kojih su ostalb
i dalje ili u glavnome nepromijenjene,ili su postale svojim raznovrsnitn
motivima osnova za nove narodnepride. U starijoj naSoj kniiZevnodti
dobili smo mi Hrvati i Srbi prijevodom s grdkoga indijske pride: Steiahit
i Ihnilat, Josafati Varlaam.Sa straneje doSlau na5uusmenuknjiZevnpst
i prida o zidanju saraievskecrkve, koja nas sjeda pride o postaniu Khr-
tage. Ali tom se teorijom mogu samo da objasne pride o Edip4 u
tradicionalnojknjiZevnostinaSoji ne,kedruge. Njome se samo moZedro-
tumaditi prida o Zmaiu mladoZenii,o dramu iezika, o Solomunui ona
prema Voltarovu Zadigu (ispor. str. 58.).
Pa ipak Benfeyova teorija ima i svojih praznina.On je previdio onu
znamenitupsiholo5kudinjeniou,da primitivni narodi na istom stupnju
kulturp imaju od prilike isto shvatanje,isto poimanje,iednake misli i osje-
daje, ista opai,aniai iste predodZbe.eovjedjl se intelektualizam ne raz\i-
kuije u to prvo, nekulturno doba. Kad nalazlmo rrjesarnao mrtvima i u
nas i u Grka I u Rimljana i u Leta, to je psiholo5kilako objasniti. Svaki
se bol izride jaukom, i taj se onda dalje prirodno kultivira. Tu pojavu
istih psiholo5kihmomenatao,pazioje i naglasioprvi Wundt, i time je
ispunioovu prazni,nu u Benfeyevojteoriji.Wilhelm Wundt (u svoiojknjizi
ViilkerpsychlogieII.) razlale o biti fantazije toga dubokogai znamenitoga
faktora pri proudavanjui rje5avanjuovoga pitanja.Prava bit fantazijeda
se svesti na dva principa dulevnoga zbivania.Jedan od tih principa mo-
i , e m on a z v a t ip r i n c i p o m a p e r c e p c i j e , S t o o Z i v l j a v as, a s v o j -
stvom da vlastito j a posmatradevotako projicira u objekat, da se s njim
osjedakao jedno; dakle dini nesamopredmet,dok ga oZivljava,jednim
drugim, nego i sama sebe dini objektom. Ovaj princip ostaje u duSevnom
Livota u svima njegovim oblicima,u svjema promjenamai razvijanjima.
On vlada zornirrnsvijetom djetinjim razmierno joS nepomu6enoi probija
se sve vi5e i vi5e i u predodZbezrelogadovjeka. On oZivljavatvorne
umjetnostiod najjednostavnijega posudado najsavrSenijihimitiranja liud-
skosa oblika i drugih prirodnih oblika ili do tvorina arhitekture.On izbija
nadposlilei u razvoju mita od pri'mitivnoga k'ulta du5e pa do mitskih
izradba, kojima fantaziia obavija pojave historijskih religija. - Drugi ie
p r i n c i p o s i e 6 a i n e m o d i i l u z i j e . I t a j j e p r i n c i pu d u S e v n o m
Zivotu u svima oblicima i na svima njegovim stupnjevima.On izbija isto
tako u modi normalne patolo5keiluzije kao i u stvaraladkoj fantaziii
umjetnika i primaladkojonoga,koji se udube u objekte prirode ili umie-
tnosti uZivajudiestetski,i odituje se najjadetamo, gdje oni iluzorni oduti
spaiajuu sebi najvedeblaZenstvoi najstra5nijumuku, koju msZe podniieti
liudsko srce u mitu i religiji.
No najviSeje potisnutoBenieyevomi3ljenleistraZivanjimai otkridima
ongleskihudenjaka,medu njima na prvom mjestu E. B. T y l o r a, a na
d r u g o mm j e s t uS k o t aA n d r e w a L a n g a . T y l o r j e p r o u E a v apoo d e t k e
ljudskoga iezika,dudoredai ljudske religije na cijelom svijetu. Pritom ie
17
upravo do5aodo nenadanihreztltata, da su najstarije vjerske predodZbe
kod svih narodauvijek jednake,tako i predodZbeo odno5ajudu5ei tijela,
o Zivotu duSeposlije smrti, o dusimai daroliiama'o zdravlju i bolesti,o
ana\emiziranjuZivotinja, o tako zvanoi neZivoi prirodi. U Australiji i
AfriQi,kod prastarih naroda Azije, kod Indiianacasjevernei juZne Ame-
rike,isv2g6lesu se na5laista miSljenja,a jedan narod nije mogaoutjecati
na d{ugi. Svijet se ovim otkridima io5 vi3e divio, kad se pokazalo, da
nazof| kulturnih naroda, starih i novih, dovode do onih primitivnih,
bespognodnih, bojaZliivihi fantastidnihnazora,i da napokon,Sto prikriveno
a Stolpet neprikriveno,veliko mno5tvonjih joS Zivi u pudkoj vieri sada-
Snjost[sve do viSih i najvi5ihs]ojevadru5tva kao vjera i praznovierie'
kao bojazani dudorede.
Dakle pridesu svagdienastajale.Ako se pripovijetkaiednoganaroda
sasvim slaZes pripovijedanjemdrugoganaroda,na pr. na5a s indijskom'
onda ne treba odmahpomi5liatina utjecai indiiskepripovijetkena naSu,
nego treba redi, da su jednakeduSevnepretpostavkes unutra5njompra-
vilno5dustvorile iste tvorine.Kao Sto na razlidnimstranamasvijeta pod
jednakimklimatidnimprilikamanastaiuiste biljke, tako ie isto s pridama,
jer kod istih du5evnihuvjeta nastajuiste du5evnetvorine. U pradavnim
vremenimaZivjelisu narodijednakimZivotom,a iz toga moralesu nastati
i jednakepripovijetke.Ovo miSljenje,koje je jedan od naistrastveniiih
zastupnikaengleskihudenjakaFrancrtzB6dier nazvao ,polygdn6-
sie des contesu,ima jo5 i danasmnogouvierenihprista5a'
Bit ie dobro, ako ovu razlidnostteoriia pokaZemona jednom pri-
mjeru.U njemadkoicatki ,RuZicao(Dornroschen) 'padaRuZicaprobodena
vretenom u darobansan. Naokolo oko niezina grada raste trnjak' koii
rastrga svakoga,koji ho6eu nj. Samo odabranikuotvora se trnie, samo
on mo:zeprolaziti kroza ni i spastiRuZicuiz niezinadarobnogasna.Brada
Grimmi sjetili su se ovdje darobnogasna, u koii pada Brunhild,po5toje
Odhin ubo trnom, koji uspavliuie,i Wakerlohe,s koiom je ona spavala'
dok napokonnije do5aoSiegfried.- Ali jo5 i drugeslidnostimogu se na6i
medu RuZicomi starim nordidkimmitima.Kao RuZicuSto zadarajuvile
(Feen),tako nordidkomeMonagestusude kod poroda Norne, i to dvije
prijateljski,a jedna uvrijeclenaneprijateljski.I kao Sto ie RuZicuubolo
iedno vreteno,koje su previdjeli,te ona pada u darobansan, tako nordi-
dkomutroguBaladerjedna biljka i m e I a, koiu ie previdio,postanestre-
ljivo, koje ga ubije. Vidimo dakle ovdje ditav red slidnostimedu njema-
dkom i nordidkomgatkom o bozimai junacima.Ako sada uzmemou ra-
dun, da toga ima i u drugim pridamaza diecui kudu, onda lako razumiie-
vamo mi5ljenjebrade Grimm o po,stanjugatki iz germanskih,Sagano bo-
govimai iunacima.
Kakav prista5aRenfeyevrekaobi ovo o pridi uQuZicau: Oblikomsvo-
iim, u kojem ga pripoviiedajubradaGrimmi,gatka ie ta zacijelonarodna,
ali ona ne potjedeiz naroda.Ona ima svoi knjiZevniuzor i do5laje posre-
dovanjemknjiZevnostiiz Francuskeu Njemadku.Taj knjiZevni je uzor
Perraultovaul-abelle au bois dormantu.Ova se prida slaZeupravo u po-
iedinostirnas njemadkom,sve do zlatnih noleva i viliu3ke za vile i do ko-
Dr' David Bogda'novid:lzabrane narodne pripoviietlie' 2
18
ko5iju, Sto spavalu na raLnlu. DaSto francuska ie prida materijalnija' opa
joS dublje pliva u kuhinjskim uLicamaza(aranoga dvorca. I svr5etak pri6e.
da majka kraljevideva probudenui udatu RuZicu nastoji opadnuti, ali bude
raskfinkana te prima zaslul,enukazan,odstupaod njemackegatke.No Ovai
s v r 5 e t a k n a h o d i s e u p r i p o v i j e t k i ,k o j u p r i p o v i j e d aN a p u l j'f3j
svomu ,Pentamerone", zbirci pripovijedaka XVII. vijeka.
roneu osniva se ponajviSena indijskim pridama, i stoga bismo rnogliire6i,
da je Grimmova ,RuZican doSlaiz Indije. I doista ima tamo joS i danas
prida, koje potpunopodsjc6ajuna ,RuZicuo.- A jedan bi pristaSa f lv I o-
ra i AndrewaLang a rekao: Motiva kao u ,RuZiciu ima svagclje.Motiv o
darobnom snu poznaju na pr. grdke i istodnegatke; ono o zavidnoj vili do-
l a z i s l i d i r , ru g r d k o l g a t k i o M e l c a g r u ' ) a o n a j o z l o i m a i e h i p r - r z r l a j suv e
pride na cijelom svijetu, a javijaju se ve6 i u priii o Argonautima. Ono o
previdenju hobnoga vretena ntoglo bi se nadi, ako i ne sasvim iednako a
ono veoma slidno,na pr. u de5kim pridama. I tako bismo mogli, kad bismo
se potrudili, sastavine nQuZice<dokazati po cijelorn svijetu i time pokazati,
da je rnoglanastati ba5 na ovom ili onom odredenommjestu.
*
Vidimo clakle,da svaka od te tri teorije - mi demo ih nazvati G r i m-
movom, Benf eyovom i engleskom-moi,e
vjerodostojnosti sebi u prilog, i iz toga demo zakljuditi, kako se to mora
da udini u mnogim slidnim sludajevima,da svaka ima ne5to pravo, ali da
nijedna nije jedino i iskljudivo prava. MoZda bi se moglo jo5 i dalie po6i te
redi: jedne jedine teorije, koja bi objaSnjavalapodrijetlo i bit pride, - ne-
ma. Da to razumijemo, moramo uzeti da pripovijetke nijesu jednostavne,
nego da su tvorine sastavljencod mnogo pojedinihm o t i v a. Kao primjer
proiitajmo narodnu prirrovijetku iz Vukove zbirl<eoBa5-eeliku (v. br. 36),
pa demo vidjeti, od kako mnogilt i kako razltdnih je motiva ona sagraclena.
.lViidakle u istraZivanjunarodnih pripovijedaka moramo oStro raziiko-
vati m o ti V u pridama i samu pridu. A baS na tu razliku istraZivadikao cla
su desto zaboravliali. Pote5ko6a je velika u totn, Sto je broj motiva veoma
velik i Stosu se motivi time, Sto su se opet iznovice pripovijedali,tako pro-
mijenili, da ih desto ne raspoznajemo.PoteSkodaje joS ve6a, ako od poje-
dinih motiva prijedemo na ditave pride, jer nanl se pride plikazttju u veoma
velikom i neogranidenomSarenilubez ikakva zakona u svojem sastavu,
uvijek se motivi upledu jedan u drugi i jedan na drugi, uvijek putuje jedna
prida k drugoj. I najiskusnijegaistraZivada smeta ona vjedna promjena'
koju je Benfey zgodno isporedio s kaleidoskopoim.Jedna engieska istra-
iivadica Miss Cox naSla od prilike 300 varijanata pride o pepeljuzi.
No sano sabiranje varijanata ornogudujesamo povijest j e d n e gatke,
ornogudujesamo poznavanje njezine rasprostranjenosti i putova, koje je
prevalila. Povi,jest gatke naudila nas je razumiievati tvorbu pride, njezin
1 Kad je Meleagru, sil.nomjunaku, koji je ubio kalidonskogavepra - pripo-
vlieda qrdka prida - bilo sedam dana, dodo5e sudenice (Moirai) te mu prore-
ko5e, da 6e u;mriieti,kada izgori klada, koia je upravo gorjela na ogniiStu.Stoga
majka njegova uzme kladu s ognji3ta i metne je u ormar. Kad se iednom maika
rasrdila, Sto joj je Meleager ubio bradu, zapali ona kladu, te Meleagar umriie.
I9
put od zemlle do zemlje, pa uzroke s kojih se razdijelila i nanovo sasra-
vila. No ovaj je posao tek zapoEeo,rnaterijal je tako nepregledan, tako.
zapleten i tako jo5 malo iscrpen, da 6e nam izmaknuti mnogo koje5ta, Sto
drZimo za tvrdu istinu.
ac Basile u U nazorima bracie Grimma bilo je to kobno, da su zaveli nasljednike
uPent{me- svoje, da po volji odrede nesamo germanske bogove i mite, nego i da
otkriju mjesec i sunce,nod i dan, proljede i zimu u dednim bi6ima gatke i
time su samo pokvarili i uni5tili smisao za jednostavno, djetinjsko, pra-
davno. Benfelrevo miSljenje,ma Sto mi rekli protiv njega, bilo je veoma
spasonosanustuk tih fantastidnosti.Njegovo je mi5ljenje postavilo pridu
usred dinjenice knjiZevnoga divota i promatralo je pridu ne kao tvorinu
nekakvoga tajnog podrijetla, nego kao knjiZevnu od ljudi promijenjenu
tvorinu. Ono je takoder pomaklo podrudje istraZivanja gatke jako na
istok. Englezi pak svratili su pogled u najstarije vrijeme zbiljskoga do-
vjeka i upravili ga preko ditavoga svijeta.
3.
i z n i j e t id o k a z ai
IZVORI I POSTANJE NARODNIH PRIEA I GATKI.
U indijskim gatkamd od Saktiwege ima jcdna djevojka svijest, da ie
siruo njezino tijelo vezanoo ovu zemlju, a ona sama da upravo podiva du-
boko dolje u jednom za(,aranomgradu, i zato smije da pripada samo ono-
me, koji u taj gradprovali i ondje je oslobodi.To jc upravo prekrasno smi-
Sljcno:Sto ovdje na ovom svijetu od mene, drugirtlavidlji-,'e,Zivi, samo ie
tijclo rrroje;moje pravo j a podiva samo u dalekorn,zlatnom,Iudesnom svi-
jetLr,r.lkojem iriiademosamo tajnu i nejasnu slutnju, te moram iOi samo za
onim, koji nactemoju duSu.- Ova se misao osniva na motivu o r,adara-
nom snli, da jeclan dovjek godine, decenije i vjekove spava pa sc onda
opet moZe probuditi. Ovai zadarani san nalazimo u gatki RuZici. Snjegu-
ljici i dr.
Ovaj motiv ima svoj uzroku pradavnom miSljenju,da duSamoZe u snu
ostaviti tijelo i sama zase duclanZivot provoditi. I duSa se moZe na dugo
vrijeme odijeliti od tijela, a tijelo zato ipak, premda be5dutnoi u nekoj vrs':
spavanja,dalje Zivi. Sto smo mi ovdje otkriliiz miSljenjao zadaranomsnu,,
to su odista najstarije misli naroda o tijelu i dr"r5i, o spavanju, sanjanjui
smrti. DoZivljaji sna i budnosti imaju prema tome jednaku zbiljnost. U do-
vjeku Zivi sjenovita stvar - du5a, ona je u tijelu zatvorena, dok smo mi
budni. Ona ostavlja tijelo, dok mi spavamo, blLrdi slobodno unaoholo te
ima osobitedoZivljaje,a to su sni ili sanje.Napokon se ona sasvim i zauvi-
jek dijeii od tijela, i onda je dovjek umr'o, - Do ovih predoZbi vodi primi-
tlvno promatranje Zivota sasvim samo od sebe. Osim toga one sasvim je-
cinostavnoi bez muke objaSnjujLr dovjeku ono, Sto je najpotrebnije,da mu
se objasni: svezu budnosti i sanjanja,Livota i smrti. Tato se i nalazena (.i-
tavom svijetu kod najprimitivnijih i hod starih kulturnih naroda, i zato Live.
joS i danas.Njemadki narodi ved su rano pripovijedali, a pripovijeclajujo5
uvijek ovu preclcZbu o du5i i tijelu kao eatku. eovjek umre, iz usta mur
20
zl

izadenekakvaZivotinjica,zmiiaili lasicaili mi!, katkadai dim. Zivotinjica Neizvrsijivez a d ad e, koie dolazeu snu,poznajugatke d,itavoga svi-
pro-
dotrdinatragu usta onoga,$to spava,on se probudii pripovijedakao san, je
!eta.Najstarijadini se da o Danaidama, koje imaju vodom da napune
Stoje ZivotinjicadoZiviela. buSensud piobusenim sitima. NaIe novije evropske gatke traZe isto' i
Zaiivotprimitivnogadovjekaizapostanjepri(eznamenitojemislje. dovjek moia, da zadobijedragu ili drugu kakovu dragocjenostili poradi
-
nje, da su dozivljajl sna jednakozbiljski kao i doZivljajidanji' Treba da se drugekakveku$nje,sitom da isprazniJezero,on mora kao Stove6 si:o-
pridi i kao nasa Pepeljuga - iz neiz,mierno ve-
ouaj" Ittutne, da je vjera u prorodkusnagusaniabila bezuvjetnakod sta- masnaPsiheu Apulejevoj
gojedine da drvenom
da odludi vrste, mora
rih kulturnih naroda Babilonaca,Egipdana,Zidova' Pomenut 6emo samo, like hrpe najrazlidnijega iita
sjekiromditivu Sumuisijedeza iednoposliiepodne, on poku5a,_a sjekirase
da je jedno vlastito ime u babilonskomieziktt znadilo: >vjeruj snima<,a - savije. Motiv iz sna
- a to je zacijelomotiv iz sna kod prvoga zamaha
kaoosobitprimjermjestomnogihdrugihnekanambudepoznatapripovi- ili Zivotinie
jest iz Biblije o Josipu,koii je svoie osobitomiestokod Faraonazadobio bit 6e i to, kad se pripovijeda, da su zada6e izvrSile vile
je
iamo time, Stoje umio pravo da objasnisanie.Kako baSdanasviera u spremneza pomo(.
sanjevelika u narodu,dokazuju tisude i tisudesanovnika raSirenihpo Ei- S tim neka se isporedi, Sto Homer pripoviieda o Tantalu u .podzemnom
je doviek -fantal,
A lako razumieti ovu vieru u sanje. Primitivan it. pi"t"ri nrimo Oaiseia poput slena.- stoiedi do
i;""rlt.uli.tu. ie presahne, hoce da piie:
pa i vjeruie u sa- "viietiu,'gOie-iitoOet
poseZe ali ona odmah dim ie
sujevjeran,pla5ljivu mi5lieniui lijen misliti, stogaodmah b;;d;;i.l.tu, za'vodom,
Sto upravo nad niim vise'.ali oni uviiek
primiiivnoga dovieka ne dijeli tako todno zbilia od ttoe. oa ziirvati trasne-;bA;t.'
11:".Ori- togu ." kod ""
izmaknu nlsgovoi ruci' I zapadne pride pozna.iu sl'idno: one znadu za za(atano
,na. eitav jJZivot divliaka neprestano pola
san,ianje, budnost, pola spa- dok ruke zle
if*",-ii.i""*i'.se blodovi't"titi oo sebe podaju ruci dobre dievoike'
,ranje,u kojem sni najliglje postajui naitel,ese dadu razlikovati od zbilie. Jj.""iiii'il-'iii*i ,rotro po.Jzu,i plodovi uviiek izmaknuniihovim rukama'
traLi hrane,a pripovijetki netko ima da iznese mrtvu pticu'
Treta joS pomisliti, da primitivan dovjek cijele dane ttzal11d ifW"ii.Oi,VampiruUr. iO.). U ieOnoj
oZivi i -
odleti' JoS su stra5niie
pliva u obilju. Ali obadva stanja,post i glad kao i presi6e- ali onauvijelt.cim pruZi-ia ni6nt tutit' iznenada
onclanezasitno *"f.? ii"i.--iu-oiuOtni Titije ilksion' a.i to su zaciielo
tihim, nemirnim, slidnim bdjenju i puno je sanja.Da$to od mukaTantalovih kliuie-iastriieb'a
nost dini spavanje bile is,prvamute sania.-iiiiii ". o tiotn.tovoiOdiseiinep,restano
i meduprimitivnimliudimaima veo,maLivihi dudesnih sanja.Ako se pripo- on nega moZe da oqera.-IGiln jJiukama i nogama pribiien na kotad.na koiemu
ponavljanjem, te sami od sebepadaiuu brzinom krede. a ne moZe da se oslobodi. - Fran-
vijedaju,uvedavajuse neprestanim i. i.pi..i"i- neizmiernom da se moras
pjesnidkiuzviSeno' cuskiep o Guinslainu;;i;"i. ili k nekom dvorcu: vidis zorno'
smijeSnoili dudesno i nc
po- iiirii6i*iii=r.ujin i" iinJu'*ii.ni. u satku.Guinglainprestupizapoviied'da
Ako hode'moiz satki da izvadimo motive sanja,moramo uvijek da de vidjeti iednugospodri. N"i.a;;; se"nadeusreduskedaske'on osie6a'kako
predodZbi u snu,koje su poznate svjema onima, koji sanjaju' Ali ;i" ;;a; oopusti,qie; o nohoq,da visi na daski.da de se utoipitii damotku' se ne
lazimood rukama^zsrabi'o
lako obim
ne smijemouzeti liiednidkotumadenjesanja,negoiednostavanopis tih sa- 11oz.'^iirl.Jii^1i,',roo" i";;; C"i"criina, ie
da na
nja. Vrio vrijednanadopunatomu mogubiti opisi,Stosu ih piesniciizniieli iiL-f."i"i i. .i.Oio irOuniol""- Svi si smiiu.- Drugi put misli Guinglain'
elaviiledimamora eit"" iitop Ouotunt;opet zoveu pomo6'i naduga
o svojim .unju1nu.Katkadanose i same gatke obiljeZja,koja nam nesu- s vanjku5i€em "*iU
na glavi.
mnjivo dokazuju,da su motivi morali nastatiod sanja.Pripovijetkao ,Ri- Od neizvrSivih zadte,aio5su neugodniiap i t a n j a' na ko se ne moZe
ja
dobraduopripovijeda,da je Zeni,kad je stupilau zabranjenusobu,ispao pitania' obidno
odgovoriti,a kojima nas gitka pla5i.Onome,k'ojemudaiu
sveZanjkljudevaod straha izruke i pao na zemlluu zdjelu punu krvi. Oira glavu odsjedi, ako ne bude znao pra-
se kaze,da 6e ga zadavitilli da 6e mu
lode di ukloniod zdielekrvavu mrlju pa briSei bri5e,ali krvava mrlja ne pride o Edipu i sfinksi pa o okrutnoi prin-
voga odgovora.Sjetimose samo
ie da nestane. Taj strah,ti neprestanii zaludnjipoku5aiizacijelosu se nai- pitania'
cesi Turandot.U jednoi indijskoj gatki zadanasu nekom ktaliu 24
prije doZivjeliu snu,odavlesu doSliu gatku,a dolazei u drugimpridama. pitanja ne odgovori svoiem po
i uzaludno6uponavljajute postajusmi- i toliko mu puta priiete .mtEu,ako na ova
b poku5ajima, koji se neprestano najbollemznanjui uvierenju.Sva ta pitanja i strahote odigravaiuse nodu'
jeSnima, ina i gatka o nzaboravlienoinevjesti* (Die vergesseneBraut). pitanja nalazlmo u pridama i gatkama,koie pr!
Drugi oblik istoga *oiiuu
ona daje svojim proscima zada6e,koie se ne mogu izvrsiti; iedan za' povi'jedajuo duiima, kako traZl od nekoga dovjeka neStoneduveno.Du-
kljuda vrata, ali se ona neprestanooworaiu; drugi ho6e da ugasnesvije- i'ovi r" neprestanimpitanjima zadr1avaiu,dok izade sunce, a onda se
tlo, ali ono uvijek iznova plane; tredi hode da dvrsto drZi rep teleta,a ovo duh rasplineili se s kakvom kletvom izgubi ili okameni; t. ako
j. govor
juri s njim preko brda i dolina,a da se on ne moZeosloboditi.Upravo ovai pride prenesemo u zbiljnostsna:kad no6 prode i sine jutarnjesunce,pre-
posljednji motiv, da se neko ne moLeosloboditipredmetapa opet da svi' stane san,i dusi sna izgubesvoiu mod.
koji se za nj uhvate;ostanuna njemu kao prilijebljeni; iednakomotiv, da
daiobnjak nlkomu kai,e,da dvrsto ostanena stolcu ili stolu, veoma 6esto z a o z n a k uj e s n a k a r a k t e r i s t i d noob i l j e d o i , i v l j a i a . P o m i s l i -
'mo samo na onaj znameniti san iz vremena revolucije,u kojem ie iedan
kini i mudillude u gatkama.Mi ne moZemoovai motiv bolje obiasniti,nego
da re6emo,da je uzet iz sanja,koje nas vise puta sasvim slidnim osieda- dovjek saniao,d; je i on medu Robespierovimosudenicima,da su doSli
jima tjeraju do odajania, dok zajedno osie6amo smijesnost nasegapo- straZari, da su ga izvukli iz kreveta, vukli preko ceste, da ga prate sa-
loi,aia. ialni i preplasenipogledi, da ga ie krvnik zlrabio, guillotina pala na ni
22
- kadli se probudii spazi,da je gornji nakit s njegoveposteljepai) na
njeg,ovaleda, a to je proizvelo osjedaj, da je pala na nj guillotina,i iz
ovoga kratkoga osje6ajanastaoje dugi, straSnisan.
AIi san ne zadajenam samo beskonadani straSan strah, san sam
daje i nepoznatanadzentaljska blai,enstva,
on nas vodi te lebdir-no
i letirnonad svijetomgore u nebo,on nam smije5edi
se, rekli bismo,ot-
kriva ljepotu,o kojoj smo u Livotu imali samo tamnu slutnju,on nam
daje glasove neduve,nogablagoglasjai vodi nas u sve raclostii ulrtke
raja. Ali, dok nam se dini, da muke u snu ne 6e nikadaprestati,san ns c1a,
da dugo boravimou blaZenstvu:brzo se probudimo,te nam se zbilja dini
vi5e puta jo5 viSe pustom,bezutjeSnijom i odajnijomnegoli ikada prije.
I gatkama, koje nam lako i zamamno crtaju krasote raja, koje nas vode na
ostrva blaZenika i u krajeve, u kojima daleko ocl svijeta zaborivLjamo na nj,
zaciielo je san podao najsiajnije boje. Kao primjer neka narn stuzi nlemaeta satki
o .uMarijinu djetetuu (Marjenk_ind).U njoj se pripovijeda, kato ie"ma:ka BoLja
jednom djetetu pokazala sve krasote neba, ali mu
i€ zabranila, cla sarno jednu
odaju ne smije vidjeti. Ono ipak urle u nju, a majka Boija za Ii;;;;
prestupilo zapovijed i 5to ue ie da to prizna, otjera ga i ncba. te se
golo i boso na zemlji. I tu se mogu razabrati obr,isi sna: san ,p.oun
dovjeka u rai' daje mu ku5ati slasti raja, i isti sa san baca opet dolje na zemrlu.
- Objasniti joS samo trcbe motiv o zabranjenirnvratima. Njegovo j"e
zna(enje jasno: motiv treba da opravda ostrinu kazni izgona iz ncba, koji bi se
mogao iiniti preokrutnim, kad bi sc dogodio bez razloga,stoga se on poo5trava
time, da dijete nesamo pr.cstu,pliujc zapovijcd, nego svoj prijestup joS i taji.
Mot,iv bi se mogao moZda objasriti i iz primitivnili nazora, Oa'li f:uOi, koj.i su u
raju, rad zauvijek ostali u njcmu,pa se zato u raiu nedegad,otaknu,d:i uvijek ostanu
u njemu, isto tako kao 5to Prozer.pinapripada podzemnomsviietu, poSto ie pojela
jabuku podzcmnoga svijcta. Neobidna je i sutnja djev,ojke u ovoj pripovijetlii,
koja se ovdjc tumadi kao zatucanost.ali jamadno ima stariji i dubl:i razlog.'K:ro
razlog mol,cmo uzeti mudaljiv,ost sna, ier se desto mudi,mou snu, kao da hocemo
neSto govoriti, a ne rnol,emo.Ali je moZda ova mudaljivost u svorn isprviinom
zna(,eniui zavjet: stari naime vjerski propisi nalaZu onima, koji hoic ne5to otl
bogova da postignu, i muianje. U jednoj gatki sestra, koja ho6e da spase svoju
bradn pretvgrenu u labudove, moi,e tai spas postidi samo dubokim muianiem,
k o i e g o d i n e i g o d i r r ct r a j c .
Cudesnim carstvima na' zemlji i onkraj zemlje desto se u gatkama dodaie
o s o b i t i p r i l a z , k o j i m o Z e d a n a d e s a n o m a l o o d a b r a n i k a .T a s v i m a n a m a s u
pozn.Ltestare pride iz staroklasidnogasvijeta o ulazu u podzemni svijet. Nove
pride i gatke znadu pripovijedati, da su djeca rodena u nedielju sarno jednom
naSla prilaz, ali da s,u sabirajuii blago, na koje su nai5la. zaboravila na onai-
boiico, a neki inr se podrugijivi glas na5mijao,te nikada viSe nijesu naSli ulaza
ru cudesno carstvo. Sto nam ove pride ovdje pr,ipovijedaju kao melankorrcnu
poeziju. jamadno je takodcr samo staro iskustvo. da liiepe sanie samo jedamput
sanjamo, i da nam svc umijede,kojim bismo ih htieli natrag. dozvati, ostaie
uzaludno,
Ako se sjetlmo onoga, Sto smo prije pomenuii, da je naime sanja
desto bila Dodetak pride, kako je iz one sanje postala mila i stra5na, du-
boka i ozbiljna poezija, onda nam je jasno, za5to nas desto gatka vodi
u n o d, za5to se prokletstvo i spas desto dogada nodu, za5to u nodi pada'
Zivotinjska odora sa za(aranih kraljevida, zaSto moraju junaci svoje
ku5nje nodu cla izvrSe, za5to ih to baca desto u silne nevolje i neprilike,
za5to se ne mogu od sna da obrane, za5to svitajudi dan rastjerava du-
hove te dovjeka muieiroga oslobada. Nod i rrrilike nodne provlade se'
n
tamno i tajinstveno kroz toliko na5ih gatkih, te nam se 6ini, da su one
no6ne prilike najkarakteristidnije u pripovijetki' da su zajedno najrealniire
i najnerealnije. Da5to dudesne i fantastidne sne imaju najviSe ljudi ZI-
vahne lantaziie i ve6e osjetljivosti i prihvatliivosti' pa ovi i znadu svojo
sne Zivahno i napeto pripovijedati. Ljudi, koji ovako lako primaju san t€
imadu i Zivahnu fantaziiu,ljudi, koii su bili senzibilniji i tazdtaLliiviji ne-
goli drugi i koje su doZivljaji snaZnije uhvatili, kojih ie tantaziia bila po-
k r e t n i j a ,b i l i s u o b i d n o d a r o b n j a c i . Z v a n i e j e n j i h o v o d e s t o p r e l a z i l o
od oca na sina ili ostalo upravo kod neke porodice; tako je kroz genera-
cije prihvatljivost bila veda.
Oarobnjaci nijesu dekali, dok im san otkrije svoja dudesa; oni na-
stoje stalje sna proizvesti umjetrrim nadinom; oni nijesu dopustili' da
njima obladaju vizije sna, nego oni snima da obladaju i da takvim umi-
jedem prirodno uvedavaiu tjeskoban strah, Sto su ga ljudi pred njima j
onako osjedali.
Sto je dijete
Ova stanja nalik na san i ona, koja nadma5uj'uvizije sna, razlidni su
dijete nacle nar,odi nastojali da postignu na razli(,an nadin. Jedni d'olaze do sanja du-
dovodi gim postom, gladovanjem, Zivotom u pustinji i u Sumi,"ier je dovjek u
pustinji najvi5e odan lantaziji i tamo ona najlaglje dobije vlast nad nama,
umjetnidiro i jer je Suma puna strave i tajna. Drugo.sredstvo' koje su osobito isto-
dnjaci poznavali, a koje su i stari Grci rado upotrebljavali,bilo je udisanje
o m a m n i hp i i n o v a i p a r a , a o s o b i t oh a 5 i 5 a ' ) . J e d a nl i j e d n i k ,k o j i i e d u g o
vremena vziviou Ferziji, pripovijeda o tom ovo: osobito djelovanje haSiSa
jesu vizije i iutilne varke, oko o,mamljenogavidi drukdiie' a uho duje
drukdije. .Iedan mali kamen na putu pridinja mu se kao golema pe6ina'
koju lrode da prcltoradi; mala struga kao Siroka rijeka, te on traZi ladu'
da ga preVeze na drugu obalu. Ljudski glas zvoni mu kao grmljavina u
uhu, misli da ima krila i da se rnoZe uzdignuti nad zemlju. - S tim vizi-
jarnzrneka se isporede darobna umije6a, koja plida i gatka iznose na
mnoginr mjestima. Jedna djevolkapozna, da darobnjakne drLi u ruci, kao
Sto ljude vara, veliku gredu nego laku slamku. earobnjak se osveduje:
on prenosi svoje iarolije na djevojku i opdini je, da vidi pred sobom ve-
liku rijeku. Ona digne haljine, da prode kroz derudu vodu, kadli prestane
daranje, i ona stoji postidena,a ljudi joj se okolo grohotom smiju'). U
jednoj gatki rasprostranjenojpo ditavom svijetu pripovijeda se, kako je
dvoje ljudi, od kojih se jedno razumije u darolije, pobjeglo iz kude jedne
nemani; ova ih progoni, ali bjegunci bace iza sebe komad drveta, i od
'njega postane Suma.I(ad im se neman opet pribliZi, progonjeni opet bace
za soboni kamen, i on postane golemo brdo, a kad posljecinji put vide
progonitelja,bace za sobom kaplju vode, koja nabuja u veliko jezero, u
kojenrse grdoba utopi.
Srodne su ovim stanjima paroksizma pojave boiesti i ludosti, koje
se javljaju kod starih istodnih i zapadnih nar,o,da,a o koioj se seZu vi-
' Njega priredu.luna Istoku od konoplie il bolje od niezine smole pa ga ili
puie kao duhan ili ga Zvadu i gutaju u malenim zrncima.
: Ta prida nahodi sc i u ,Gorskom vijencuo Peira Petrovida Njegoia.
a
24
jesti u Nt'emadkoji Rusiji da u XVII. i XVIII. vijek, a od koje jo5 i danas
p a t e i s t o d n in a r o d i .T o j e t a k o z v a n a w e r w o l f ska bolest'), t. j-
ljude iznenada predodZba,
bolest, u kojoj obuzme da su vuci ili medvjedi
ili pantere iii psi, a koji se i vladaju ka,o te Zivotinje pa u svojoj bjesnodi.
lutaju naokolo stra5no urlidudi i navaljujudi na prolaznike. Ovakva bolest
znala ie katkad obtzeti ditava mjesta, i to je bilo uzrokom, te se podelo
pomiSljati, da su ljudi, koji boluju od takve bolesti, za neko vrijeme
ukleti i pretvoreni u takve Zivotinje. Tako eto razumijemo motiv prokli-
njanja u mnogim gatkama.
Primitivni je dovjek odito pro,matrao i Zivot i oblik i glas Zivotinja
isto tako kao i osebine drveda, cvijeda, a pritom je razmiSljao o svemu,.
Sto mu se dinilo dudnovato i zagonetno.I osebine prirode udarale su mu
u odi, <rsobitoone, zakoje je razabrao, da se uvijek jednolidno ponavljaju.
kao promjene dana u noii, izlazak i zapad sunca, ali i o onom, Sto je bilo
neobidno,neugodno.To razmiSljanjenije dodu5e dugo trajalo, nego ona-
ko kao kod djece; painla divljakova nije ostala dugo kod jednoga pre-
dmeta, nego je odmah skakala k drugima. On je zadovoljavao svoju ra-
doznalost malim pripovijetkama, te ie sebi rado i mnogo o tom pripovi-
jedao. U tim je malim pripovijetkama nastojao, da sebi koje5ta o pri-
r o d i o b j a s n i ,p a z a t o i h j e i n a z v a oO s k a r D i i h n h a r d t , koji je prvi
priklonio painiu toj vrsti pripovijedaka, ,Natursagenu.Mi bismo ih mogli,
n a z v a l ip r i d a m a o prirodi.
Potreba objaSnjenja silan je du5evni nagon u dovjekr"r. On traiT
uzrok pojavanra i njihovim svezama, on traZi odgovor na tisudu pitanja,
koja mu odasvud iz svijeta i Livota odzvanjaju, a kao najvi5i se stepen
ovoga razvila religija i znanost. I duh naroda ima ovaj nagon za istraLi-
vanje. Poput djeteta, koje hode da zna ,zaito<r, uzrok razliEnim stvarima,
i narod hode da nade odgovor na Zivotnu zagonetku, pa i sam se surovii
nadin mi5ljenja primitivnih plemena ne zadovoljava time, da gotove ii-
njenice samo onako primi; on hoie da vidi, Sto je za tim, i uzroke, sile,
bit i jezgru. Prije svega je priroda, koja podraZuje razmi5ljanje. Narod
je poznaje, ditav njegov unutarnji Zivot zavisi od nje, on ima fini talent
za promatranje, on s velikom pouzdano5iu razabira ba5 one biljege oso-
bito Zivotinja i biljki, koje najvi5e izbijaiu. Dabome njegovo se opaZanje
seZe tako daleko, koliko i njegovo opdenje s njo,m, te praznovjerna bo-
jazan, jednostavnost srca i nedostatak sudenja pomuduju mu katkadt
pogled. Ali se s druge strano fitoroffi,o diviti obilju promatranja o5trih.
domi5ljatih i punih ljubavi; ima mnogo i mnogo razlidnih stvari, o kojih
vrstama i obliku neobrazovan i neuk dovjek moZe bolje suditi negoli
uden. Od ovoga poznavanja prirode samo je malen korak do objaSnja-
vanja prirode.
I tako su eto iz promatranja prirode nastale mnoge male pride, ko-
jima se objasnjavaju priroda i njezine pojave. Prida o prirodi imaju svi
narodi, a najbogatiji su njirma Indijanci, koji su joS danas djeca prirode.
Te je pripovijetka o prirodi sredovjednB kr5danska crkva umijedem, ko-
1 werwolf. niem. riied : Eoviek. koli se pretvara u vuka (wer od lat-
rtiedi vir).
25
jemu se moraSdiviti, domamilak sebi i svezalaih s poviie$fu Spasite-
ljevom, preodjenulaih u ruho duhovno,te ie narod nieguieu oplemenie-
nom obliku,koji im ie crkva dala.
V e o , m aj e o m i l i e l ak n j i g ab i l a u s r e d n j e mv i j e k u P s v s i o l o g u s ,
koja je nastalanegdjeu prvoj polovini II. vijeka u Aleksandriji'Veoma
je bila ra$irenai prevedenau mnoge jezike u stihovima i prozi, a nala-
zimo loj tragova i u sredovjednimjuZnoslovenskim kniiZevnostima.u
njoj su ie obja5njavalemnoge osobitosti poznallhi stranih, obidnih i du-
dLsnihZivotinja,i mi svega toga ne bismo mogli razumjeti' kad ta kniiga
ne bi imala svojekorijenjeu prastaroii vazdanovoj potrebi za pridanjem
i obja5njavanjem o Zivotinjama.
Ali dabomemi ne smiiernomisliti, da su se sve pride razvile ili da
su postale 1z predodibi u snu, iz sanja i smrti, iz vjerovanja u duse, iz
v j e i e u Z i v u p r i r o d ui l i i z p o s m a t r a n p . vakidaSn ji Zivot
j ar i r o d e S
svakidasn j i I j u d i i m a l is u s v o j e o s o b i n ek,o j e j e d v r s t od u v a l o
predanjei pjesrna.Ako se koji dovjek odlikovaosvojom neobidnomraz-
boritoS6uili svojom neobidnom1udo56u i neobidnomnesreeom,Zivjelaje
uspomenana to i kod poznijih,uvedavalase i umnozavala.Na ovakve
je ljude preno$enomno$tvoovakvih pripovijedaka,i nije se mnogo pa-
zilo, da li ba5 iznaiprije njima pripadajuili ne.
Ne smije se zaboraviti,da su ve6 najstarijinarodi u svojim pridama
u Z i v a lui s t v a r i m a , z a k o j i m a s u o s o b i t o E e z n u l i i i ' e '
ljeli ih, rekli bismo poZeljnimstvarima,a koje ipak nikad u livotu
nijesupostigli.One pridajuna pr. o stolovima,koii bi se uviiek sami od
sebepokriti pedenjem,koje se nikad nije moglo sasvimpojesti:o Zivoti-
njama,koje su uvijek nosilezlato, i slidnimdragocjenimstvarima.Prida
o zemlji,Do kojoj tedemed i mlijeko,a u kojoj su ve6 i stari Grci uZivali,
potjeie otud.
Gatka pripovijedaiesto o djeci, koju su otjerali u Sumu i predali
je tako smrti. Jedan sluga dobije nalog, da im srce iztel,e i da ga kao
znak, da ih je pogubio,donesezloj materi. Ili dogadase i to, da istom
rodenucljecupoloZeu Skrinjui postaveje u vodu, neka ih nosi sa soborn.
Izlaganje d j e c e b i o j e d a l e k or a s p r o s t r a n i oe bn i d a ja' n i j e b i o
samo kod Spartanaca.Tome izlaganjudesto je uzrok, - ved u grdkoj
pridi o Perzeju- Sto je neki kralj prepla5enprorodanstvima.Upravo
dijete,koje on daje izloZiti,prijeti njegovu Zivotu i dr/zavi.Da5to proro-
ianstvo se i sudbinaispuni,ma degase kralj protiv njih latio.
Junaciu pridamai gatkamadestokradu i otimljusvoje Zenenjihovim
ocevima.Ti ih sakriju na nepristupnomjesto ili daju proscima, koii ilt
ho6e da dobiju, naitei.e zada(e.To opet nije samo fantaziia,jer obidaj je
otmice zarudnicaeksistiraokod indoevropskih naroda, a u nekim
juZnoslovenskim krajevimaeksistirajoSi danaste se seZeu veoma stara
vremena.Kad se od otmice razvilo kupovanjeZena, otac ie nastojao
poveeaticijenuZenei oteZatinatjecanie.
Nas vi5e puta napunjajuuZasom oStre kazni z-a zlodine:zlodin'
cima daiu svezatiruke i nogeo detiri konja, da ih rastrgaiu;stave ih u

26
bure okovano izntttra davlima pa ih onda valjaju' peku ili spale. Sve su
te lrazni uzete iz zbiljskoga iivota.
Divovi i divkinje jedu rado u pridi ljudsko
djedje; zapravo su to vje5tice i nemani ili se povode za obiiajem kanibala,
a taj je obidaj bio u stara vremena mnogo vi5e raSiren negoli danas. Ti
kanibali htjeli su da zajedno s mesom prisvoje snagu, osobito darobnu
snagu, svojih bijelih i,rtava, oni su ih mirisali ved izdaleka, ier svaki
narod ima svoj osobiti miris te s osobitim vonjem osje6a drugi, njegovu
nosu neprijatan miris. Tako se sasvim jednostavno obja5njuju svima
flama Doznate rijedi: ,Ja miri5em, miriSem ljudsko meso!u Svaki ih div
govori, kad uveder ku6i dode te spazi, da se u njegovu domu sakrio
kakav dovjek.
Svi su narodi u svojem podetku, da umire svoie boZanstvo,Z r t v o-
vaii I jude kao najvedu i najuspjeSniiu i r t v u . U s p o m e n un a t o o s o -
bito je jedna prida saduvala, a to je gatka o bradi' u kojoj jedan brat
dolazi u neki i,alostan grad. Uzrok je Zalosti, Sto se svake godine ima
nekoj nemani da Zrtvuje ljudska i,rtva i Sto je upravo sada kocka pala
na kraljevsku k6er. S podetka je bila neman boZanstvo rijeke, koju je
trebalo i,rtvom skloniti, da ne prijede obale i ne uniSti usjeve i plodove.
Veoma desto dolaze pride o trojici brade. Oba su starija brata kuka-
vice, podmuklice i slabi6i, a najmladega preziru. Ali on izvr5Lrjezadaee,
koje dva starija brata ne mogu izvr5iti: donosi vgdu Zivota, svladava
nernani i oslobada lijepu djevojku. Oba starija brata, kojirna on pomaLe,
gledaju da ga uniSte i da prisvoje blago, koje je on stekao. Oni uspiio-
vaju sarno kratko vrijeme, ali onda se otkrije njihova zlo1a i dobiiu za-
sluZenu kazan. Toj muSkoj konstelaciji prilidno todno odgovara Zenska.
Dvije starije, ruLne, kovarne stoje naprotiv jednoj, mladoj, lijepoj nevinoj
sestri. One opadaju neprestano svoju sestru, ture je u nesredu,aii napo-
kon njihova nedjela dodu na vidjelo i stigne ih kazan.
Kao neka varijacija o toj temi u gatki dolaze i druge veoma stare
pride, kao na pr. da ncvjerna sluZavka prisili svoju gospodaricu,a izdai-
nidki sluga destitoga gospodara,da promijcne svoje uloge. Neko je vri-
jeme onda sluZavka i,ena kralieva, a sluga tiiva kraljevske podasti, no
napokon izide djelo na vidjelo. Obe5da56enigospodari i gospodarice
imaju u ovim prilikama darobnu snagu, koje sluge nemaju, te se gospo-
darica neprestanim pretvorbama umije ukloniti neprestanim poku5ajima,
da je smaknu, i najzad stoji ona pred nama kao ona, koja pobjeduje i
kazni. No ved kod starih Egipdana pa i u Bibliji dolazi i izdaini(ka lena,
koja izmamljuje muZu tajnu njegove snage. Imamo pridu o Samsonu i
Dalili. Ona je Zivjela kao prida na evropskom sjeveru i na Istoku kroz
mnoge vjekove.
M e d u t e Z e n ei d e i z l a m a d e h a , k o j o j p o d r i j e t l ou p r i d i j o S n i j e
razjaSnjeno. I(oliko nam je poznato, najstarija je od tih zlih Zena matl
Friksa i tlele u grdkoj pridi o Argonautima. Ali kao da u predaSnjim
vjekovima nije ma6eha u pridama imaia ono znad,enle,koje u sada-
Snjima.U starijim istodnim pridama nema je. Najprije je strah naroda od
vje5tica u srednjem vijeku doveo madehu kao vjeSticu u pridu u
27
svezi sa zavidniur setrama, koie progone dobru. Ako gledamo na povijest
priie, madeha je mladei, zavidne sestre starije, a s podetka djeluju zavidne
sestre isto tako same kao i zavidna bra(a. Dobru kder duva dobra
meso. osobito
majka, a to je zaciielo izazvalo kontrasignatur'u zltt'matet, koja je po-
mogla zlim sestrama.
Eududi da je dovjek najbolje i najpotrebnije, Sto je imao, stekao
smjelom i razboritom kradom, svi su primitivni narodi slavili t a t a.
Pride o vjestim tatovima poZudno je prihvatilo ditavo ljudstvo, svi kul-
turni naio,cli zapadni i istodni joS se uvijek dive plaho i strastveno smje-
lorne razbojnihu jednako kao i na podetku vrenlena.
Pastira i ovdara, koji su Zivjeli kao Zivotinje te poznavali vjetar i
nevrijeme, lovaca i samotnjaka, koji su nastavali u sumi te primili nje-
zinu divljinu i darobne sile njezina stabalja i biljki, od davnina su se
ljudi bojali, njima se divili, te su u pridi vriiedili kao mo6na i pametna
deljad. u pridama starih kulturnih naroda izbliaiu i gatke o morna-
r i m a, koji su pohadal'istrane dudesnezemlie i kojima su se na dugom
putovanju p rlkazivale najzanimljivije prikaze. Odiseja, pustolovine Sind-
bada, rornan o Aleksandru i hercegu Ernstu puni su takvih dudesa.
Suc'i, koji su izrekli pametne i oStroumne osude, postali su kroz
pridu besmrtnima.Prvi od tih su aca, koii nam ie poznat, bio je zacijelo
solomun. Druge veoma mudre i oStroumne sudadke osude Siri indijska
prida. Ali time smo ved vise negoli jedamput presli granice pradavnih
vrernena i u5li u kulturna vren-lena.
Poslije svega ovoga, sto smo govorili o podecima ,pripov,iiedaka,ma
kolika ta slika bila nepotpr-rna, ona ipak potvrduje mnogo jade i obilnije'
nego bismo mislili, na$e niSljenje, da motivi prida nijesu drugo nego
vjJrovanje, tlapnja, znanie i obidaji pradavnih vremena' i da nam se o
tom saduvalo mnoltvo veoma rijetkih i karakteristidnih, raznolidnih i
livih svjedodanstava.Ova svjedodanstvanadopunjujuse jedno s drugim
i zadLrbljujuse jedno u drugo te se organidki veZu; ona nam pokazuju,
ako ih sjedinimo, prazncrvjernogai plaslj'ivoga,liienoga i okrutnoga do-
vjeka, koji Zivot svoj nastanjujes tisu6u posibli i zlih duhova. AIi prave
slutnje i opaZanja dovode ga katkacl duboko u bit stvani. Jer ne moZe
dugo misliti, ostaje vedar i nebri:zante djetinjski brblja sa sviema stva-
rima svijeta. I bududi da mu je neZivo Zivo, opkoljuje ga upravo boga-
tiji i tajniji Zivot negoli nas. - Mi Zivot i mi$ljenje ljudi ne demo nikada
razumjeti, ako ne zad,emou podetke ljudi. upravo tim podecima gatka ie
najvjerniji i znaniem najb,ogatijivod.
Ali prije negoli zavrSimo ovai odsjek, po'menut demo jo5 ne5to iz
vjerovanja primitivnih naroda, s kojim se desto susredemo u narodnim
eitkuma. U niima se desto prida, da du5a u snu lebdi i leti kao ptica i
cla glas ptice moZe da zv,oni poput glasa dovjedjega, samo je ptidj finiii
i zvonkiji, otprilike onakav, kakvim bismo osietili glas du$e u nam4 zato
su narocli i porni5ljali du5u kao pticu. U njemadkoj pridi o ,Borovici<
(MahanCelbaum)pretvori se cluSaubijenoga brata u pticu, koja pjeva
potresnu pjcsmu o zlodinu, koji je imala da podnese. I liueli pretvoreni
lete ir gatki iesto kao ptica. Kao prilike du$a znadu pflce za raz,.lidneca-
r 28
4.
krivene stvar,i, one odvradatu ijude od pogibli i pokazuju im blago, a
svojirn ljubimcima daju prida i gatka sposobnost, da raztmiiu jezik ptidji
Koliko je ve6 stara u gatkama predodZba du5e kao ptice, pokazuju nam PRICA I GATKA KOD STARIH KULTURNM NAROqA' PA KOD
llonrerove uSireneu; one su iznajprije bile ptice, koje je poslala boLica INDIJACA I ARAPA (,TISUCU I JEDNA NOC-).
podzemnoga svjeta, da mame ljude u carstvo Hadesovo.
Gatki i dijelova gatki, koie su nalik na narodne gatke naSe,imali su
pripoviietktto
Mi5ljenje, da je du5a zmija, moLe se odatle izvoditi, Sto zmija plazi i stari kulturni narodi.Tako imademo babilonsku
prastara gatka 6ita kao kakva dane$nja gatka.
u zemljl pa opet iz nie, a i tjelesa dovjedja podivaju u zemlji. Spojimo Izdubarui Nimrodu.Ta se
Tako imade ona sl,idnostis na5im gatkama o vodi Zivotr, o putovanji'ma
li te dinjenice, nastane vjera, da du5e pokojnikove pretvorene u zmije
izlaze iz zemlie, i zatim dalje da du5a uopde dolazi kao zmiia. Medu u podzemnisvijet il k davlu; ima slidnostii s istodnimgatkamao drago-
Grimmovim gatkama ima pripovijest, da je neko dijete zajedno sa zmi- cjenos,tima, o stablu koje pjeva, o ptici koja govori i sl., Sto sve noustra-
jom jelo i raslo, da ju je ono jednom tako razliutilo, da je ona od njega lijiv junak-mora da doneseiz vilinskih vrtova, u koiima pogibaiu svi oni
pobjegla. Od toga je vremena dijete polagano slabilo i slabilo: sa zmijom miadi6i, koji su se priie njega usudili u niih udi. Isto tako ne mogu se
je dijete uvrijedilo i svoju duSu, pa kada ga je ona ostavila, moralo je poredi slidnostiu ovom epu o Izdubaru s dogodai,imai pogiblima'koje ie
ono umrijeti. Mnogo znadts istodne gatke pripovijedati o djevoikama, imao da podneseAleksandarVeliki na svojem putovaniu na onaj svijet
p'ustare
koje se nodu pretvore u zmiju ili svlade svoju zmijsk'tkoiu te postanu o ,o."nu Pseudo-Kalistenovul.I niega vodi put kroz klance i
djevojke, ili pak isplazi iz njihovih usta zmija. To se onda obja5njuje ili k rijeci, u kojoj rastu dudesna drveta te iSdezavaiu, k dudesnim zivoti-
kao da su one opsjednute ili uklete, a od to,ga mora nesrednicu spasti niu*u kro, *tuk, koji traje vise dana, zatim k morskoj obali, a onda
ptice
samo ljubav, koja ne pozna straha. Spas nastaje desto i tako, da se blizu ronjenjemu zemlju blaZenstva.Na putu tamo nade vodu zivota:
ga opominju,da odustane svoj opasni pothvat, ali on svladava sve po-
djevojke postavi zdjelica s mlijekom, k njoj onda doplazi z,mija, koju
zatim ubiju. gitti i vrada se istom, kad ih svlada. Dabomeporadi ovih slidnostine
Prema mi5ljenju primitivnoga iovjeka Zivi du5a ili neSto od duSe i u smijemo stvarati bogznakakve zakljudke,da je na pr. epos o lzdubaru
svemu, Sto je ma kada bilo u svezi s dovjekom i Sto je njemu nta i ne- utjecaona pride i gatke ditavogasvijeta, ali gatka o tatu-vje(takuima
znat.no i jedva osjetljivo pripadalo. Tako stoii duSa prema starom mi- osobine,koje nas vode u Babilon,pa i pripovijesto Piramu \'l-izbi zaci'
S l j e n j uu j u n a k o v o j k o s i ( i s p o r e d in a p r . b i b l i j s k u p r i i u o S a m s o n u ) ,p a i jelo je babilonskoga poclrijetla.Ali sve se te slidnostimogu navratiti na
u odijelu (na pr. u nekim pridama Melanezijaca o labudim djevicama, bredbdZbe,
-babilonskojkoje mi ve6 poznajemoi zovemo ih pri'mitivnima. U ovoi
kojima ljLrdiotimlju odijelo - perje, da ne bi mogle odletjeti, a koje opet
pridi dragocjenoje i znamen\toto, Sto nam ona daje dokaz'
odlcte,dim samo clodudo njega). da su se na$egatke, pride o vodi Zivota i o podzemnomsvijetu pripo-
vijedaleved prije kojih tisuCugodina,da su te pride u nekoj svezi s pri-
Kad se duSa rastane s tijelom, i,eli ona mira u grobu. Nemir vrijedi mitivnim predodZbama, koje saduvalisu prirodni lju'di.
i kao najve1a \<azanza pokojnika. Na ovom mi5ljenju osniva se 6itav
vjerojatno da su i Egipdani volieli,poznavalite pripovijedali
je,
ciklus gatki poztai pod imenom nl-enorin c'iklus", o kojemu demo uosta-
lom na drugom mjestu govoriti. Rekli smo malo prije, da nemir vrijedi
mnoge gatke; od toga bogatstvaostalo nam ie samo malo ostataka.
za mrtvaca kao najveda kletva i kazan. Od toga mi5ljenja potjede i pri-
Moi,da se i medu gatkama ,1001 nodiu nalazi mnogi egipatski motiv i
povijetka o zahvalnom mrtvacu. Putnik nade nepokopano truplo, on se mnoga egipatskagatka, a da je vi5e danas ne molemo pouzdanoras-
poznati.To kao da nam danasnajjasnijepokazuje gatka o dvojici brade
brine da se pokopa, i odsada duva ga i pazi zahvalni duh pokojnikov kao
paZljivi i briZljivi prijatelj. (Ispor. ,eudnovata crkvao br. ll.). Prije negoli Anupu i Bitiu. To zapravo i nije jedna gatka, nego se sastoji od razlidnih
gatki, koje su se ispreplele.ona nam dokazuie,da ie gatka o bradi stara
pokojnik ode, otkrije mu se i zahvali mu joi jedamput, Sto mu je dao
rred4000godina,ali prava starinabit de joS veda. DaStone moZe se
njegov mir.
pouzdanoodrediti,da li su je ba! Egipdanii Indoevropljaniizmislili ili
Dr-ie pokojnika ne odlaze rado s mjesta. na kojem su Zivjeie. Uvijek ie doSlaod Egipdanak Indoevropljanima.
su oko djece, pomaZu joj i brinu se ljlbazno za nlu, ako ljubav 'Ije:e ne Ta pripovijetka,pravi biser stareegipatskeknjiZevnosti, puna duboke
prestane i kad ih ova vude ka grobu roditelja. Za tu liubav majke spraril poezije i m,istike,potjede joS tamo iz vremena XIX. diospolskedinastiie
djece i djece spram rnajke na5ia je prida najganutljiviji izrai,ai. Majka
izdajnidki n vodu badena pretvori se u pticu i joS tri puta dolazi, da po- 1 Tako se obidno zove pisac, koii ie u IV. viieku posliie llr. u Egiptu napi-
doji svoje dijete, il se mrtrra majka pokai,e djeci u snu, daje im dobar sao romantidno djelo o Aleksandru Velikom. Ovo ie djelo u sredniem viieltu sluZilo
kao glavni izvor za mnoge pripoviietke o Aleksandru Velikom' kakvih ima i u
savjet i utjehu, udi ih snositi iskuSenjai vodi ih do sjaja i sre6e. Taj je hrvatlkom ieziku. za ovo dlelo mislilo se prile' da ga ie napisao Kalistett' nedak
motiv desto obradivan i u umjetnom pjesniStvu. Pominjem sanro Zma- Euv"nogl iilozofa Aristotela i prijatelj Aleksandra Veiikoga. D!ela Aleksandra
j o v a n o v u p j e s m u , N o 6 n a ' b o s j e t a n s, p j e v a n u p r e m a n e k o j m a d Z a r s k o j . Velikosa ispridao ie Kalisten u kniizi Persik6'
30 3t

( A m o r u )i P s i h i . e u v e n u o v u
(oko 1450.-1200. pr. Hr.). NaSlase medu papirosima,Stono ih Sezde- n a i i n eA p u l e j e v a g a t k a o E r o s u
setih godina XVIII. vijeka u grobu nekoga koptidkogarnonahaotkrio pridu zabiljeZio je potkraj II. vijeka poslije Hr. latinski pisac Apulej. Od
glasovitiegiptologBrugsh-paSa. Na hrvatski je jezik s francuskogapre- iest saduvanih radnja njegovih najznamenitije mu je djelo njegovo 'J\{eta-
junaka u romanu'
vedena u uV,ijencuugod. 1899.(str. 675-677.). morfozeu ili ,Zlatni magarac( u 11' knjizi. Glavnoga
nekoga mladida Lucija, pretvorila je iesalska darobnica zbog njegove
Brada Anupu i Bitiu Zivjeli su u naivedoj bratinskoj slozi, dok Zerta stari-
je4a nije zavoljela mladega brata; kada joi ovaj niie htio odvraiati liubavi, po- magarca, ali tako da je saduvao dovjedju svijest. Zado-
raskala5enostiu
dela ga ona klevetati kod starijega brata, da ioi mladi brat ne da mira. Anupu poslije mnogih dogadaja opet ljudsko oblidje pripovijeda taj mladi(
bivSi
povjerova tome i htjede ubiti Bitiu; ovoga opomene krava liudskim glasom. On je bio magarcern,
pobjegne.Brat ga stane progoniti, ali neki bog, koii mu se smilovao, baci medu s mnogo humora, 5to je vidio u liudskom i-ivottt, dok
te prikizuje lzarkim b,ojama razvratene obidaje, gluposti i predsude svoga
njega i brata mu. koji sa je progonio, rijeku punu krokodila. Anupu se pokaic
za svoj iin, a Bitiu se skloni u gai od bagrema, povjeri svoi Zivot iednonLr vijeka.
bdgrenu i podjednorede starijemu bratu, ako se vocla,koiu on pije, zrmuti, oncln ovaj: Krali i kraljicau nekomgraduimali su tri
je on, Bitiu u pogibli. Bitiu bude darovana najljep5a Zena: niezin uvoiak odnesc SadrZai!e Apuleievoi.pridi js
voda I'araornu,koji se opijao niezinim mirisom i nije miiovao, dok vlasnic:l tecri. l.iaimiadase imala predatinekoj nemani. S velikornZaloSdndoprate
-r,-p.eini.
pod koiom nastavaneman.ona se baci dolie,ali blagi dah vietra od.
uvojka nije postala njegovom l,enom.Neviernica dade posjcdi bagren, pod kojiru jedan lug i izvor, a
n"i. i. r-j"dnu riolinupunu krasnogacvliedq.Ona vidijetu
ie livio Bitiu, i odrezati cvijet, u kojem ie bilo njcgovo srce; u isto vrijerne Autiiul*ai sa siinim i otrovnim Zdriielom, nodu krasan mladi6.Dievica
Anupu se zamuti voda, koju ie htio da pije. On pode za Ilitiom i posliie lctiri ;;ffi;
i;illr. Li". , nckbl Earo;bnoj paladi,u koioj se odaie tako rlatom siaie' da ostane
godinc nade niegovo srce u jednoi iagodi i dade ie bratr-r,da ie u vodi poplle, ie mu;
I on oZivi. Postane bikom, pokaZe se neviernoi Lenii oporneneje; ona dade bika i nneu-ruli.ilo.NevidljivasluZindadispuniavasve niezineZelie.^Niezin
n.ku ne da, da ie sestreispituiu..kakavie niegovlik. Ona.i odolijeva
ubiti. Dvije kaplje krvi padnu iz niega na zemlju, i iz njih nastanu dva stabla "p,,"ri"i", navala'maradoznalihi zavidnihsestara,no napokonipak pita muZa'
Persea. Zena ih dade posiedi; iedna trijeska padne ioi u usta, i ona rodi jednoga nif.o
"i'ii.tn.
i. on onOu iidezne, a ona putuje za niim. I zavidne sestre bace se niz pe[inu.
'dalie.
djedaka. taj je opet bio Bitiu, koii je majku ubio pa sebe i brata postavio vla- Niu mudi Venora Zalo56ui tusorn,svoiir4
darem. - Taj motiv od uvoika sjeda nas epizode,koia ie u srednietn vijehu ;li ;; ;;;r.kaiu. Psihe puiuiu
postala veoma znamenitom, u pridi o Tristanu; dvijc naime lastavice pustiSe .iuz,*tu*", mora o,petipremiti i razluditi razbacanoi pomijesano zrnie illa,
pomaZujoj mravi' ona mora
uvojnl< Zenskekose pred kralja Marke, i otada ovai nije mogao mirovati, dok ;;;;;;, ;;;;;. tnotu, eieu,ie6e i boba' U to.* poslu pri5apne,da
nije lzoldu, kojoi ie r2ripadaouvoiak, nazvao svojotn. ir,, Jni,.-*.vunl od zlih, divljih ovacasa zlatnomvunoln.Trska ioi
i,"f.o,Anf.ie Zivotinie same ibace. Ona mora doniicti vode s. izvora; koii duvaiu
i znamenitu gatku o tatu-vjeStaku. p.odzemrri svijet
U Egipat mede Herodot i*ii|ui;;eclan ioi orao napuni sud mjestonie. l\{ajzadnora i6i u i
Dva tata, otac i sin, krali su lz riznice kralieve, koju ie sam otac srgradio. i io"ii.ii'r"rti'za liep5anieod boZiie smrji..Pritomnosi u iednoiruci kolada
On je na vrata p,ostaviokamen, koji se lako mogao odmaknuti, i poSto bi sa trisnene ka5e,a u ustima"bakreni novac.Tri prrtaie kuSaiu,da ioj ispadnuove
sinom izveo kradu, opet bi ga oostavio tra vrata' Kad su oboiicu uhvatili na stvari: najprijese sretnes hromim divovima,s natovarcnirnmagarcem,zatim'
primi, i stare..Zene krai stana
.dinu, sin odsiiede ece glavu. Osakadeno truplo bude izloieno' ali ga tat ukrade ilirn ru nl'e"inimdamcemneki starac' da s4 u ni rudka uzme samo
opiv$i straZare i OSiSavSiim glave. Kralj zanovjedi. da njegovoj kd.eri svak irna mole je, da im pomogne. Ona odoli svim ku5njama' a od
je usput
da pripoviieda svoj najdrskiii 6in. Tat pripoviieda svoi din' ali kad ga ona htiede tono,i i.tttra, koii mora da pojedesiededina zcmlii, dobiiekutiiu' ali
da ulovi, ostavi ioi on mrtvu rukrt olevu. Sad rnu ie nju samu obe6aju' i on ie otvori, ornamnapara iid.e ii iie, a ona padne onesvijestena na zemlju. ali ona
dobiie za Zenu i Sto viSe postane Drincem radi svoiih drskih dina. ie sad spasenai opet zdrulena sa svoiim dragim'
ja, i ni u jednoi
Pripovijesti se iz Bibli je pripovijedajti u zbirkama gatki razlidnih Nijedna zemlia riiie tako bogata gatkama kao Indi
naroda kao gatke. A upravo kralj gatki staroga zakona bio je Solomun, drugoj zemlji nije Satka postiglalako znadenic i poviiest kao u Indiji. VeG
koji nije bio slavan samo poradi svojih prekrasnih i sjajnih dvorova, nego u IIL vijekLr prije Hrista moZe se d,okazali. da je u Indiji bilo gatki, a na-
pa I
i poradi svoje mudrosti, kojom je nadvisivao ljude nadaleko i Siroko. lazimo im tragova i u svjema potonjim viekovima. Budhizam,
Toga Solomuna velidale su i ponizivale pozniie pr'ide Zidovske; one mu druge vjere inctijskezaodjele su njima svoie nauke. U prvim viekovima
daclo5e gospodstvo nad duhovimat nad uzduhom i vodom, i okruZi5e ga naSegabrojenja nastale su velike zbirke indijskih gatki i basana,koje su:
golemom detom stra5nih demonskih pomagada. Njegov pedatni prsten poznilavremena neprestanoumnoZavalai ralirivala' Mi to zoverno T a n-
mogao je pozrrati sval(oga duha i svaki element, da izvr5i sve, Stogod bi trAkyAyika, i z k o j i h j e n a p o k o nn a s t a l aP a n d a n t a n t r a i Bir-
on zaZelio. Taj bi mri prsten desto ukrali njegovi takmaci. Isti je Solomun lr a k a t h 6, koja je viSe puta preradivana, a najvi5e nam ie pozntta'
u svojem prkosu i drskosti ustao i protiv Boga, ali ie za to bio kaZnjen k a k o j u j e p r e p j e v a ok a 5 m i r s k ip j e s n i k S o m a d e w a , k o i i j e Z i v i o u X I '
(ocean
i poraLen. Kao gospodar nad duhovima Zivi Solomun i njegova m a g i i a v i j e k u i z a s v o j u z b i r k u o d a U r a bi m e K a t h A s a r i t s a g a r a
(darobno umijede) joS danas u darobnim knjjgama i gatkama. Njegova rijeka gatki). Neke od tih zbirki gatki Zive joS danas prevedene u novo-
snaga i mod u arapskim pripovijetkama bila je jo5 ve6a. S Istoka su indljske jezike kao Skolske i zabavne knjige, a osim tih tradicijom posve-
zacijelo pripovijesti o ovom vladaru ved rano u srednjem vijeku doSle 6enih gatki, Zivi ih u ustima naroda joS daleko vise, nego ih nahodimo u
na Zapad i oplodivale njegovo piesni5tvo. danasnjim zbftkama i knjigama. Takyim se kontinuitetom i tako dasnim
Jedna narodna gr (,k a gatka saduvala se iz kasne starine, ne dodu5e tisudu godina starim predanjem mogLi na ditavorn svijetu pohvaliti samo
dista i svjeZa. nego pokrivena umjetnidkom i ukodenom alegolijom' indijske gatke. U vedini drugih zemalia ide gatka, kao i pudka gatka I
t- -ry,fu

33
t2
nego Poznavanie>1001nodi< ima Evropa da zahvall francuskomuorijen-
da s^ene zabilieZi' niu viSe trpe
pudka pjesma,uz kniikevnost'.a u5ulia u visoku t a l i s t uA n t o i n e G a l l a n d - u , k o j i j e p o d e v $oi d g o d i n e1 7 0 4p. r e v o d i o
se strampuiicama
pfiznaiu,i ona uvtleil--nastoii da i Arapinu gatka umjetna
pjesma' arapske pr,idena irancuskiiezikpromjenjujudi mnogokojeStau njima
i" tlo
umjetnukniiZevnost'ifi^ffi"" I naidublia filozofija i redaju6iih prema svojemu'miSljenju. Pritom je on nastojaoda orijen-
iinoeo* i umiie6em. talni original Sto vi5e priljubi ukusu svojega vremena,te je postigaou
koju je on raskoSno,.tiii"'r-"'"r da tamo od Budhinih vremena
i Livotnamud'rosto"*;;; tt tom nenadani nevjerojatanus,pjeh. U potonji,mdecenijimanastaloje u
"t9t9t1i"9 poradi nje same'nego I
gatkama,tako da t* t'"'*i e"i;!lt:::esamo Francuskoji Njemadkojnebrojenomno5tvoistodnihpripovijestio vilama,
pq nii1nusvuda razasute'te se sdjekad
noradi divnih poslovica'koje su postigli ono' a svima njima je bila uzor Gallandova n1001nodn. Arapski rukopis,
tndiici su na svoi nadin prema kojemu je Gallandu glavnomeradio, potjedeiz XIV. vijeka. No
u niima i nestonaenJ-i'""i"ri":"'. dubinu i
njihova ie prida primila najvedu samazbirka gatki starija je od XIV. stolje6a.Prva svjedodanstvao njoj
6to su htieli posti6i ;;;;;"i; eua.ru, te le gatka spoiena s dude-
podjednonaiobiesniii;'i;; i;jti.au rrotjeduiz X. stoljeda..
;il;i;; zuilio'mi s dubokim tainama Liuota'reei ditavosasvijeta' Pan- U toku stoljedabilo je mnogopripovjedada, koji su ku5ali pripovije-
tako
Indiiske.u guttt*uiit;;;'il;"tk" nu iezik perziiski'sirski' dati prema u1001no6iu,i pripovijestisu im se uvijek obradalena druge
pr",redenu-i;;;;t' u t'"dnitt prodrli su
dantantra "iitko
sedam mudraca' krugove. Mi otkrivamo medu njima tragove starih pjesnika za vremena
arapski,hebrejski,,lJtl,JiuT'":.ir".tt. i Turcima' one su Muhamedova,koji su pjevali o razmiricamai bojevima plemenskimpa o
Arapirna' Zidovlma
takoder iz Indije k b;;;;l;;"ima' preradbi prosle kroz ciieli ljubavi i o juna5tvu.Iz pustinjeje putovalo arapskoumijedeu pripovi-
u.l"it;L;
doputovalei u Creru]'p"u;-""d1 u.uskim srani- jedanju na dvor Omaijadau Damasku.Znamenita,svedanai ganutljiva
indiiskeniiesuostale
Zapad.Viclise Ouf.ii'ff;;"*tke pi.auni., one su kao legendei pripovijesto mjedenomgradu pripadaonim danima.Iz Damaskase po-
carna,u kojem .. tilJ" eisto tnjizevno vie- maknulosrediSteu Basdad na dvor kalifd. Ovo vrijeme nalazi odjek
nu'oi' te su se u niemu kroz
kao pudkaknjiga pioJif" duboko-u utiecale su u "1001nodiuu pripovijestima,koje su se prenijelena llarun Al-Ra5ida
Mnogo-iadeneso na Zapad
kove rado pripoviiea"aie';tl;;;it' i Tibeta sadrZavaiu samo te uvelidalei proslavilenjegovune ba5 znamenitulidnost.Od drugih gra-
gatke na sam IstoX.)f"iril"^*"ti.iiz. lVtonsltskesibiriie kre6e se - daSto dova treba prije svega pomenutiKairo sa svojim bogatim egipatskim
*.t" turskim n"rJi*u
indijskoblago.sto niz indiiskihgatki' Vie-
predanjima,a za ono mnoStvo,koje se zabavlialopo kavanama Kaira i
"i!"
tu su postal. nesto'nt'pi"in" i ukodene'-'iiiu" proSle drugih gradova,odredenes'u ,pripovijetkekasnijihpreradbi otr001no6iu.
rojatno je, da sn i"iiir?"l"it" .-guattinorn-ui"tot pobjedonosno
,1001 nod<X. stoljedabila je u okviru i vedim dijeloviimasadri.aia
kroz azijskisvijet' i kako ie bila rasprostraniena
po indijska.ovi indijski sastavnidijelovi stajali su uz pripovijesti grdkoga
Koliku je mo6 imala indijskuc4k?' arapskazbirka i perzijskogapodrijetla.Indijskaje n. pr. tehnika,nadinupletanjajednepri-
naibolieit-tui"Aoeunstvo
ditavomsvijetu,naiznamenitije.i pov,ijcstiu drugu.Indijskije nadinprekinutipripovijestipa nadovezati.
p"A i*"ot uTisudu i iedna noc(' Indijski su dZini,ako njihovo djelovanjene zavisi od talismana',koji ih
- kniige'ier ie poznaiu
" ; kn,,uuo )sedammudracau. ide medunairaSireniie' dodara,nego ako rade o s,pasuili nesredijunakovojkao samostalna, do-

ffi:"JSii""lJ'li[T"T"l:1trf:f lll-';
;';.3'"'."iilHi"t],:-l'iil''.*'i""ft bra ili zla bi(,a.Indijska je pripovijetka o zivotinjskom ieziku, indijska je
knjiga gatki o Sindbadu,a to je knjiga sedammudraca.perzijske se sa-
ffi.Ti,?ti ir: }3}#1$;4p
#,1T;;3,1 $:i]?I-T"3Ii' {tfl:il:
il'*l,?
jl"T"''J;'1";Td'!1di1';;kr?'^'1"#
stavine tei'e raspoznaju,ipak ima u sebi pripov,ijest o vil,i paribanu
o1:nakeperzijskogapodrijefla.Od Grka do3lesu u >1001nodiupri6e o
l;f#hir!;'iti":#a^1*-iliJ-"d;i
iili". il;^;;.'(;a "';;'il' k;;; ;fii"'. nilemogao
Polifemu,dosadajiromanao Aleksandru,izmi5ljotinei bajanjaiz knjige

?H ***1,f
l:;Hti$*i,-l'$iL*ffi..m;b#:ffii;;g
l'*la;;a-!da1!e'
H::1.1? o Zivotinjama,Physiologuso. earobne vjeStineAladdinovepodudaraju
se s darolijamaegipatskihdarobnjakaiz vremenarimskih careva. Tome
se pridruZi5e mona5kelegendepa arapsko-franadkiviteski romani 1z
vremenakrsta5kihratova. Za niima ne zaostajuni brojem ni vrednodom
ii",uoii..i.' bi drusadiie
"l#il ;Hl3' [il;";; carevih
ii,ti, toouse.:eona-oa prave arapskei egipatskebajke i romani.U ovu su dakle oma5nuknjigu
zdama".Niko ne mo
?i"^"o,ir'"Jt'r*ih*H:t*i1lt"'"'-1',-"';?lr$i-*q';:1,"'':ltil:ltti?
stanac.kamen. UdDl
gatki kao Sto i u djelo Indijca Somadewekao u kakvi oceantekle rijeke.
koje su unosileu zemljuumjetnosti poezijni obrazovanost, te su se pomi-
fi,l;#,,iiXf i.li':1J&-#':Hk1?;tU'",'-lle""'::"'U1"0"""1L"'iii kako se
jeSales domadimizmiSljotinama i zabavama.
vrati otl niegovanaumati'me'llg tt !:':ie"i"iilrc"t'p'oudne-!ride' Tko s indijskihgatki prijerlcna gatke ,1001no6io,toga uvijek izno-
::J,'Jnili?ift i'5$x'*i*tlltf".'ff"ru;ili'+l3:';ir'"t}i:hh{'+iiit+i
i"ru. t. Drotivmudrac3."lJo":ir"l:lrl'i*- ?.na,koiu.na
i ,pur.ni.".r:yi.e;,_T
. ..1Talisman
je arapska rijed. Slika je to od kovine ili kamena, koja ima moi,
d a S t i t i o n e , k o j i j e n o s e , o d s v a k e n e z g o d e .b o l e s t i , d a r a n j a i t . d ,
Pobiledi, te napokc samo sramotno kazne' i Sintlpa'
molhu carevieeuu ne i,tiir. n"go Dr. David Bogdanovii: Izabrane narodne pripovijetke. 3

34
vice 'iznenadujuslidnostimedu arapskimi indijskim gatkama.Te slidnosti
ne stoje samou tom, da je grada pripovijestidestoista, pa kao Sto medu
indijskimada tako i medu arapskimairna dugih romana kraj kratkih Sala,
prida o junaoimai basna uz gatke, poboZnihkraj vema nepoboZnih.Ali
ono ne5to,Sto se bezuvjetnozahtijevalo,jest - kao i u indijskimpridama
- ljubav i vjera u te pride.Pripovijestimogu onoga,koji ih sluSa,sadu-
vati od nevolje,pripovijedanjemodgadajusebi smrt ili spasavajuZivot
osudenici;one su najvedai najdistijaradost vladareva,i one mu olak5a-
vaju teret njegova zvanja; i najneznatnijetrhono5eradije de se odredi
sve zemaljskesrede,nego da se liSe jedne od tih pripovijesti.U jednoj
indijskojgatki kazne nekogapripovjedada, koji je jednu pripovijestpre-
kinuo pa je nije dovr5io, kaznima, koje su ga mogle stajati glave, a u
Arapskojkrede neki Arapin radi jcdne gatke na put i pla6a je kao naj-
skuplji alem-kamen.Kad se tko spremada pripovijedagatku, nema ni-
koga,koji bi se od5uljao,pa i dusi sve se tresu od radosti,kada smijuduti
koju gatku.Ma kako bila situacijakritidna,opasna,koja goni Arapinana
Sto brZi rad, za jednu pripovijestzaboravliaon na sav drugi Livot, za-
boravlja na svoju pogibao,na ditav svoj ponosi dast.
Kao Sto u indijskim pridama,tako se i u arapskim izmieniuie proza
sa stihov,ima, s poslovicamai pravilima mudrosti,samoSto se sve, kako
se dini, u arapskimaprikazujelagljim i draZesnim. Pa i poredbe,kojima
Indijci kite svoje Zene,ponavljajuse veonla slidnoi u arapskimpridama.
Obadva naroda isporeduju mjesec, ntegov olagi, okrepljtrjufi,meki i
ljupki sjaj s ljepotomLene; i Indijci i Arap,inar.|,ainollrvc svojih i,ena
lfikom,pod kojim odi ispuStajusvoje ljubavnestrelice.
U Indiji ima viSe vjera, ali nijednanije drugu sasvijempotisnula.Isto
Stovanjekao vjeri izridu oni i frlozofijii Zivotnojmudrosti.Arapskepak
pride poznajusamo jednoga boga Allaha, ovaj bog ima samd jednoga
proroka Muharneda,taj prorok napisaoje samo jednu svetu knjigu -
koran, i ta knjiga udi samo jedno miSljenje- f a taliz a m, vieru u
sudbinu.Taj fatalizam,koji se svemogudemu bogu tako slijepopokorava,
vodi, upravo kod dudesnogai fantastidnoga spletanjagatke, dubokome
i punomvjere pogleduu dudesnubit stvari. Fatalizamstvara udobanmir,
kojega tako lako niStane ru5i, i duSevnostanje,u kojem gatka rado i
lijepo uspijeva.Ali on zavodi lako dovjekakukavidnomui slijepomupo-
sluhu, ropskoj pokornostii pladnoj slabosti.Ali isti opet fatalizamne
oleiava nam arapskugatku. On se tako sam od sebe razumijeva,da se
o njemu ne govori i da se pravo umijede pripovijedaniamoLe sasvim
nezavisnood njega i bogatorazviti.
Arapi su bili vi5e pripovjedadinego izumiocigatki. Oni nijesuitnalitoli-
ko dar stvaranjakao Indijanci,ali oni zatoradoprimajugatketeimajudar
promatranjai crtanja, a to ih dini nenatkriljivim pripovjedadima gatki,
dim imaju gradeza njih. Indijac pripovijedajudiprevr5uje i gomila pri-
povijedanou neizmjernost.Arapin slika, crta i zadri.avase; on se ne
moLe da rastanesa svojom gatkom.Zato ih on preoblidava,da postanu
sve zamamljivijimai ljep5ima,pa kada Arapin prestanepripovijedati,
dogadase to sam,ozato,da pri'povijeda jo5 ljep5u-pripovijetku.U indijski-
,tD
rna nema svjetlostini ztaka, mi se guSimopod obiljemizmiSljotina,
kod
.Arapase razviiaiugatke kao cvijede,a onda opet prolazeblago i meko
irokrajnas.
5.
NARODNEPRIPOVIJETKE
IIRVATSKEI SRPSKE.
O naiim narodnimpripovijetkama
uopde.
NaS je narod, hrvatski i srpski, zaciielo imao ved od najdavnijih
d a v n i n as v o j en a r o d n o p r i d a n j e , ' i s t ot a k ok a o S t oj e i r n a oi s v o j e
narodnopjesni5tvo. No kao Stosu naSiknjiZevnici, kad se u nas zarodila
umjetnaknjiZevnostna narodnomjeziku,malo marili za narodnopje-
sni5tvo,isto tako su, i jo5 manje,marili za narodnepripovijetke.I kao
Sto se ved prvi na5i knjiZevnicinijesusasvim mogli oteti utjecajunaro-
dnogapjesniStva, tako isto moZemona6iu starihnaSihknjiZevnikai dosta
tragova narodnompridanju.Sto narodnompridanjunahodimou starih
na5ihknjiZevnikamnogo manje tragova nego narodnompjesniStvu,bit
de jedan od glavn'ih ltztoka, Sto su se na5i knjiZevniciu svojim djelima
veoma malo prozom sluZili.
U vclikom glagolskom rukopisu iz god. 1558.,Podetije knig disipula<,koji
potjede od nekoga popa Mihovila, belgradskogaZupnika. ima propovijed, u koioj
se prema kraju nalazi zanimljiva gatka, kola govori od )veselja nebeskogau.Ta
je knjiga preradba iz nekoga latinskoga djela. Gatka govori.o rajskoj ptici. U
svoja su je djela unijela joS dva hrvatska pisca XVII. i XUII. vijeka kao zgodnu
p o u k u .P r v i j e M a t i j a D i v k o v i e ( 1 5 6 3 . - 1 6 3 1 u. ) k n j i z i : , B e s j e d cv r h u e v a n -
delja nedjeljnijeh. (1616.).Gatka nam ta pr,ikazujesamo amplifikaciju gatke, koju
smo ved naSli u dielu starijega primorskog glagolja5a. Divkovid pripov,ijeda
slatko, kiieno, a glagolja5 lednostavno,suho. Oatku o rajskoj ptici obradio je i
Antun K anii,l i6 (1700.-1777.)u nSv. RoZaliji. (1780.). Ova gatka, kojoi 6e
jezgra bi i starija od kr5ianstva. ne de biti nepoznata ni drugim knjiZevnostima.
Prije tridcsetak godina pripoviiedala se u hrvatskom primorju, a mogli su je duti
u crkvi ili izvan nje od kakva obrazovana dovjeka. Ra,lskuie pticu obradio i
h r v a t s k i p i c s r r i kI v a n T r n s k i , k o i i j u j e d u o p r i p o v i j e d a t i t a k o s p i e v a o p j e s m u .
U o B a s n a m a uD o s i t e j a O b r a d o v i 6 a t t a l a z i m oE z o p o v u b a s n u : u Z m i j a i
zcntljodjclac.. Prida pokazuje, da niko ne zaboravlja na mrinil i osvetu, dok
g l e d a n a o n o . S t o g a p o d s j e d . az,b o g d e g a j e r a Z a l o 5 6 e nV. u k i e K a r a d L i 6 u
uSrpskim narodrrim poslovicamau zapisao is,pod ,u obiEaj uzete r,iied,in:uDok ja
gledam moj rep, a ti tvoga sina grob, nema pravog priiateljsiva medu namau.
lstu ie basnu u svctloj zbirci >Narodnih basanau zabilieZtroVuk Vr 6 e v i d pod
natpisom: Otac bez sina, a zmilabez rena. Prida ova teSko ie postala u naSem
narodu. Zrrade se, da ie kozadki hetnan Bogdan flmeljnicki tu pridu pripoviiedao
qoslattiku Doljslis*u kralja Ivana Kazimira Stanislavu Ljukav,ickom (1655.)' da bi
dokazao, iiuko medu Kozacima i Poljacima ne moie bit pravoga mira i priiatelj-
stva, a zatim, kako se mnogo starili trag od ovoga u na5oj pri(i nalazi u sredo-
vjcdnom zborniku ,Gesta liomanorumu, sarno Sto je tu prida malo ra,zvudena i
bez potrebe iskiiena. Po pointi sudedi,kako je oba oblika narodne basne gotovo
ista, moZe se zakljuditi ili da je Dositej slu5ao tu pointu u narodu i upotriiebio ie
u svojoj basni, a sama je basna mogla udi u narod preko putnika i stranacal
stalno je nastanjenih Grka bilo uvijek dosta narodito po gradovima naSim: ili
ie Dositeieva basna obidnim putem, kojim prelaze pismene kniiZevnosti u usmene
J'
 36 37
(pismeniljudi mogri su jg.iitati jli pridati narodu)
dovrsi, nade ji'se koji reku: ,Pa ko zna, ie li to istina?< - On odvra€a: oA Sta
Najznatniiebasneiz Dojitijeve znirieialaii se i-u qlla u narodneumotvorine.
V.E."iC6"oi-"- bi ljudi kazivali, da nisu duli i vidilio. - ,Lako ti je izventat (izmisliti), ja, brate,
Pravo i intenzivno zanimanld za nasu narodnu ne virujemn, prigovorit de joS oni. - ,A ti podi pa pitaj, je li istina!",okosi se pri-
tradicionalnu knji- povidad.- U pripovijedaniu,kad se spomeneBog ili Isus, udru se svi u prsi i reku:
pa
zevnost, tako i za nase narodnepripovijetke n".i"i, p.ietku XIX. ,milosna Ba bilau, a za Gospu: >pomogla nas(, tako i za svece. Spomene li se
Yijg\ti P^rvi'koii je voden od umnoga B. Kop ii"ii "lJa?ene traee 'udoba paklena, vrag: )uime Isusa, kriZ Isusau i zlamenuju se. Ne valja prisicat
'dikad
J. i W. Grim,ma,kritidki podeo pribiriti *roOno blago pripovidanje. Mladarija na silu zanaiviSe pripovida, i po stariie deliade
i izdavati ga na
svjetlost,bio je upravo netom pomenutivuk s t. ude u razgovor, pripovida i baci koju Saliivu toliko, da se nasmiiu. Rede se: nAko
xiiu'a}i6. Godine se ne nasmije5budalastoj,ne 6e5 pametnoj<.
1821..nastampaoje on u Davidovidevim Srpskim *"i,i"r*"(i poslije n
osobitoj knjizi) nekoliko nasih narodnih pripoviieda-ki Mijat Sto janovi6 u svoioj knjizi: ,Slike iz Zivota hrvatskoganaroda po
a i, sodine Slavoniji i Srijemuo (Zasreb 1881.) pripovijeda na iednom mjestu. kako se zimi u
1853. izdao je te i mnoge druge Dripov11.1L""
-skupio o.otitoi -i"'na knjizt vede sastaju djevojke i momci na prelu, pa dok djevojke pre<lu tiho pjevajudi po
s natpisom: Srpske_.. narg_dneprioovf.16., -Izdanie itr koju pjesmicu umomci bi svirali u svirke uz pievanku(, pa nastavlja dalie: ,A
izdao Vuk St. KaradZid (Bed 1853.). svijet
jJ--to--prii.uruo >Sla_ desto bi sad ovaj sad onaj momak poslije svirke i pjevanke pripoviiedao pripovi-
vnomu Nijemcu Jakovu Grimmuu. Grimm je _ veli jetkeovilamaivilovnjacirna,outvaramaisablastima,ornoriipo5asti,ocoper-
Vuh u pieOgouoru njicama i o vukodldku. Tako bi stra5no pridao osobito neki Mato dide Marka, da
ovoga izdania- najvi5e udinio te su se srpske pjesme
naroaie na slavu se svakom sluSaocu, osobito Zenskim, jeiila koZa od straha i uZasa, kad bi on
naroda srpskosa tako razslasilepo svoj ivropi-i pripovijedao, kako su vile prionule za nekoga momka, mudile ga danju i nodu, te
;; ;;;"1;; udenom
)Jiietu.. Grimm sa je - kate datje Vut _ jo5 oO teZ-a.,k"k; ;; u je siromah najposlije si5o s' pameti, poludi'o. Svi uzdisahu nad okrutnom sudbinom
(Kassel)s njim vidio i upornuo, nugo,ouruo Kasilu onoga nesreino{a momka. A mnogo oko dievojadko proplade groznim suzama(.
i opominjao,da na.tampa Dalje pripovijeda, kako se iednoj dievojki. kad se vra0ala ku€i posliie prela, na
Stogodi srpskih narodnih pr,ipovijedaka.God. lg70. izislo je
tre6e izdanie kojemu je jedan pripovijedao o vukodlacima, pridinilo da vidi vukodlaka. pa ne
s dodatkom priEaiz Vukovih rukopisa,a 1g92.lzi5lo usuilujudi se od straha kudi prehladila se, paia u groznicu i za nekoliko dana utnrla.
ie eeivii" fOrZurrio
izdanie),kojemu je uz-eto,a osno.,'ru drugo vuko"o ilouni",'uii u toj.- YeA zreliii i stariii muikarci sastaiu se nedjeliom i blagdanom na posiielu uu sienci
su-Stampane i pripovijetkeiz drugih Vukovih knjiga t;i;;;k;pisa, pod lipom, pod orahom ili pod dudom. Sjede, pu5e i govore o svademn - pa
vuk jos nije priredio za stampu.Zd*dno s pripovijetkama koje pripovijedaju razlidne dogadaje iz rata, pa i pripovijetke. U svakom gotovo selu
stampanesu ima dovjek ili Zena, koji se istidu osobitim nadinom i umijedem pripovijedania
u ovom izdanju i zagonetke. Vukova dana5nja zbirka
iruA.- sto dva_ pa i znadu mnogo toga pripovijedati.
deset velikih prida, koje je on slusao ili pokupio
i"rriii i"povjedada D a p o m e n e m oi o S , S t o k a i ' e Y u k V r d e v i d , k o i i i e k a o u v u E i du z V u k a o
i koje ie on ispridaosvojim divnim :erit^6* i stilom. ",i U-ii:"i.i, sabrane sabirao narodno blago. U svojim ,Narodno-humoristidno-zanimljivim podruga-
nase najljepsenarodne pripovijetke - ukratko v"touu--'iJ "zbirka _ dicama< veli on za svoje npodrugadiceu,da ih ie narod upo Boki Kotorskoi,
klasidna. Crnoj Gori, Dalmaciii, a naivi5e po tlercegovini( pri'poviiedao rpri veselim
sastancima o ieseniim vederima krai goleme vatre .. ,<, a za ,Narodno-humori-
Pomenuli smove6,da Vuknarodne qripovijetke dijeli u pride i gatke.
-Er; stidne gatalice i varaliceu da >vedi dio ovakovih gatalica smiera nesamo na
Da5tonarodne poznaje.. ove razlike-iime-ou ?iea i s"tlii. ito- iis" F r a n o druStvenu zabavu. nego da se istakne koii iz druStva u okladu, da niie tako
IvaniSevi6 u X. knjizi i niriani zivoti obidajeo (str.187.i d.), nego ovako, a to naivi5e uz vino, kako bi uz ve(e pi6e dru5tvo onu vede
Sto.ga.izdaje "zbornika
povijedaka:>Kad rasa Jusoslave.nska akaoemija, lspredsvoje zriit<e'naiodnih pri veselije provelo. . .u
niie u.druZintsrla za pivinie, onOii. ;d;'s";;;"Sa vese. U z o z b i l i n ep r i p o v i j e t k e p r i p o v i i e d an a r o d i S a l i i v e . P o r n e n u t iv e 0 l v a n i -
p a
l j a k a p r i p o v i d a j u - s vd. ao kgei d " l . , - p i l e . , g a t k e , g a d i c e ,
basne. Sevi6 veli ovako: nSala je i Bogu dragau - kai,e na5 narod, ,pa kad ie mlada-
Sveto..zove narodjednimimenoirp iipb.li, t ifi pripovitka.
mudrolijan mufuprtiJrrit "o
l j u d i .d i c e ,z i v o t i n j e r o . rs" " i t - p r t u p r i d a i l i g a d i c a
riia u veselu dru5tvu, na pi6u, na sedminarnl, u brgulian2 svak baci svoiu, da se
ili gove-
*'oi. nasmije drulina. I staroj deljadi ugodno je bacit koiu doskodicu spornindudmladu
c i c a.. ne razlikuie se jedna od druge. u *ugouoid Lui dobu, ludovanie i mladenadko vojevanje - U krdrni, kad se igra na karte,
zasladusvoje govorenjeumetnupo rioju guei"u, rjudi da
"eeemznas,bolan.t-uiio-l."onociganin ili kad ie gozba koja iza pita, kad se podme pu5it i pit, onda se naivi5e kazuje
gov.orija. . . znaS,bolan, Sto se je dogodilo
gadica u pismi lipo skr'onuta.za prr1{cei gad.ice vuku J ii.i.o*'.. ]'^"e,li.:r, i koia: Saljivi pripovisti. Oni, koii zna lipo Saljivo prikazivati, piie mukte vina u krdmi,
-prilidita zna se, da nije bas sve Ziva pu5i duvana, kupu mu oni, koji sluiajuo.
istina, ali opet niie za nevirovat, i-e,A* ,. je mogla i dogodit. To Bog
vi5e puta propusti doviku i Zivotinii,da bude uzvisno za druge
liude.. 1ln1;sp._
Poslije Vuka St. KaradLiaadado5ese i drugi na sabiranjenarodnih
m,injeIvani5ev-iC, u kojim prilikama i kako narod piipo"i:rO?l-,iii-alvise pripo_ Pripovijedaka,te danas ved imamo dosta lijepih zbirki ovoga na5ega
vida se-zastolom,zini za vederomiti na putu, O"-p.ii.ljiodd ,ii."'i{iki narodnogblaga. Pomenut demo samo najznamenitije i najbolje zbirke.
lipo prikazat i okitit hesidan,da se slu5aiu'ponifiluo-"uiLiil.lirui*iiuj znadu
na-otalu, kad predika. Zapaluuvede,r_uz n.so oon, Evo ih:
oganj lulu, i Oizvitu ib;;;i';i"" stoji na
stolu. oni, Sta pripovicra' kadikad iaiic iz diztice, ;rid"iiii ueri.n s Ln- Niko li6 A.: Srpske narodne pripovetke I. Beograd 1842.,ll. 1843..idrugi
-!,qcne
mina (pec) na lulu..raspaliiulu, pljucne iz uiiilu eriu"ulr"".'p;i;;.-!. put Beograd 1899.
dla,norn
l(anparanel.po- b_rkupa-stanepolagano sve na oduske pripovidati.
Illluy9t
umuKri sve ka'mrtvi, slusajuigledaju pripovidadau odi. Na svrseiku kad on ' sedmina jest sedmi
dan iza smrti ili iza ukopa mrtvaca.
' brgulja jest mali
blagdan u pojedini$ susiednirrnmjestima, gdje se nahodi
' koja kap-elica posve€ena kojemu svecu.
Kanparam (kanparan) lest haljetak, Sto ga nose mu5karoi.

r*{lil,li
 J8
g)
Valjavec M . : N a r o d n e p r i p o v i j e t k e u V a r a Z d i n u i o k o V a r a Z d i n a .V a _
raZdin 1858,Zasreb l99l. dogadajimai o razlidnimmotivima,koji su u njima obradeni,ne Zivi u
V r d e v ie vitez V.: Narodne pripovijetke, ponajvi5e kratke i Saljive.
Bio- narodu samo jedna pripovijetka, nogo i povi5e njih, dakle pojedine pri-
crad 1869, Dubrovnik 1882. povijetke imaju po viSe v etziia, one sadinjavajuo licima ditave
V r d e v i C,vitez V.: Naroclne-basne, skupio ih po Boki, Crnoj Gori.
ciji, a najviSe po Hercegoyini. Dubrovnik 1g67,
Dalma_ cikluse,kao: BaS eelik, Njemu5tijezik, Madak u Eizmarna,Zmija mlado-
lgg3.
-zanimljive
V r d e v i ( vitez !.: Narodne satiriEno podrugadice. Dubrov_ Zenja,Usud, Davo i njegov Segrt, o grabancijaiima, ciklus Zahvalni
nik 1883. mrtvac, Lenora,Pepeliuga,Djevojka bez ruku i t. d.
Vrdevi6 vitez Y . : N a r o d n e h u m o r , i s t i d . kgea t a l i c e i v a r a l i c e . D u b r o _ Medu mu5kim pripov,ijetkamaili pridama osobito su znamenita dva
r,nik 1894.
Bosanske naro-dne .pripovijetke.
ciklusa: jedan je ,Opkladau (obradio Shakespeareu ,Cymbelinu(),a
SvezakI. skupio i na svi-
jetlo izdao zbor redovnidke omladine bosanske u Dakovu. Si"i-ti- iii?0. drugi je uDram jezikao (obradioShakespeareu oMletadkomtrgovcuo).
Mikulidi6 Fran: Hrvatske narodne pripovijetke- (d"li;*""1i;) Kratje- Legendesu gotovo sve kratke i veZt se za lidnostii mjesta.Lica su,
vica 1876. o kojima govore,razli(na,a ima ih iz Biblije starozavjetne(Adam,Eva,
Krausz
1883:Il. 1883r.
dr. Friedrich s.: sagen und M?i,rchender siidslaven. Leipzig I. Noje,Solomun,prorok Jeremiia),ali i iz novozavjetne(tlrist, Bogorodica,
Tordinac N . : H r v a t s k e n a r o d n e p j e s m e i . p r i . p o v i j e t k ei z B o s n e . V u k o _ apostolisv. Petar i Pavle, pa nek'i sveci osobito sv. Nikola, Dim,itrije,
var 1883. Ilija, Durad i sveticesv. Petka i sv. Nedjetja). Ali dolaze i historijske
_ Blagaji6 Kamilo: Hrvatske narodne pjesme i pripovijetke r,zBosne. lidnosti kao poznati car Trojan, car Duklijan, AleksandarVeliki, car Kon-
Zagreb 1886. stantin,Muhamed,kralj Matija, SibinjaninJanko.Legendesu o mjestima
P r e , i n d l s b e r g e r - M r a z o v i 6 Milena: Bosnische Volksmiirchen.
Insbruck 1905. kratke. Za mnogamjesta i sela, planine, rijeke, potoke,stijene,crkve,
Strohal Qudolf: tlrvatskih narodnih pr,ipovijedaka knj. I., Rijeka 1886..Kar- gradove,gradili5taveZu se pride,koie obidnoobjaSnjavaiu postanakmie-
lovac 1906.,Zaereb 7912.; il., Karlovac 1901.,Zagreb 1912.: lII., Karlovac 1904.. sta, oblik stiieneitd.
Zac,reb 1913.
Osobitoima mnogo anegdotai pridica.Veomamnogose prida o ne-
Godine l9ll. izdala je Matica Hrvatska prvu knjigu narodnih pripo- kim narodnim S a l j i v c i mkaa o n a p r . o C o s i i N a s r a d i n - h o d Z i ,
vijedaka prestampanihiz dojakosnjihizdanja s ilustracijamaLjube B a- koji je zaistaLivio u XIV. viieku, pa o tleri, o kojemu se ,osobitomnogo
b i d a. Iste godine izdala le Matica Srpska u Dubrovniku dirilicbm ,Srp- prirpovijeda, kako je prevarioTurdina,a pripoviiedase destodostaSaljivih
ske narodnepripovijetke(gatke)".To je izbor narodnihpripovijedakaiz pridica o svedenicima,hodi"ama,fratrima, kaluderima,pa i o razlidnim
razlidnihStampanihvec izdanja,a priredioga je T. o s t o i d. osim toga narodima(Zidovima,Nijemcima,a najvi5eo Ciganima).
imade mnogo na5ihnarodn,ihpripovijed.akarazasutihpo razlidnim hrvat-
Basanakao da nema u nas; bar ih nije mnogo pokupljeno.One su
skim dasopisima. Najvi5eih je izlazilou srpskimdasopisimauBosanskoj
Vilin, Sto je izlazilau Sarajevu,pa u ,KaradZiduu,koji j e izlazio od god. ob.idnokratke, a najvi5ekao da ih ima o lisici. Imamo na pr. basnu
uLisicai groZde<, u kojoj se pr,ipovijeda, kako je lisici bilo kiselo groZde,
1899.u Aleksincu(u Srbiji),a ima ih u >Srpskometnografskomzbornikuu
kad ga nije mogladohvatiti.Ima ona o lisici,koja prevari gavrana,samo
sto ga izdaje srpska kraljevskaakademijau Beograduocl godine 1g94. je u nas i vuk pored gavrana,i basnase zove ,Vuk, lisica t gavrann
Dosta je pripovijedakaiz razli(nihkrajeva hrvatskih izislo u ,Zborniku - itd.
za narodniiivot i obidajeu,Sto ga od godi,ne1g96.izdaje oJugoslavenska
Osobita p r i p , o v i j e d agkaat a l i c e i v a r a l i c e .
s u v r s t an a r o d n i h
akademija< u Zagrebu.
Gatalicesu pripovijetke,koje kakav objekt zagonetkezaodijevaiuu di-
Sve od prilikehrvatskei srpskenarodnepripovijetke,Sto su izi5ledo
godine 1876.,popisaoje V. Jagi6 u yArhivu fiir slavische philologien tavi (mali) dogadaj.Takav dogadajima osobituiezgru,oko koje se cijelo
gonetanjekre6e (ispor. br. 81.).Gatalicamasu slidnevaralice.Varalica
knjiga I. ispredsvoje rasprave:,Aus dem siidslavischen Mdrchenschatz<, je kakva mala pripovijetka,u kojoj se netko prevari,jer jednu stvar drZi
a,neke novije zbirke popisaoje pavle popovid u knjizi olz knjiZevnostin
(Srpske.narodne vrednijom od druge, a morao bi ba5 manje cijenjenoj dati prvenstvo.
pripovetkei njihove zbirke str. 1lZ.). (lsps1.br. 82.).
M e d u n a 5 i mp r i p o v i j e t k a mi m a a i h r a z l i d n i hI.m a p r i d a , g a t k i ,
ali ima ih i takvih,koje bismomogli uvrstati medu novele, mite,
l e g e n d e i b a s n e . I m a d ei p r i p o v i j e d a k kao, j e s a d r Z a v a jsua m op o Jo5 je kasnijeneso sabiranjenj.oanin pripovijedakapodetonjihovo
jedan mali sludaj,dosjetku, zgodnu rijed nauduoispitivanje.Prvi, koji se kod nas Hrvata i Srba latio ovoga posla,
i desto su samo obja5njenje
p o s l o v i ciel i r a z v i j e n pe i t a l i c eT.o s u a n e g d o t e , p r i d i c e . b i o j e . f o I .v a l j a v a c , k o j i l e u u ( n 1 1 7 s v n i k (ukon j . I I . Z a g r e bi g 6 5 . )
o pojedinim licima, koja dolaze u pripovijetkarna,i o pojedinim napisaopo metodi Grimmovojraspravuo hrvatskim (rodenicimini ,su-
denisimao.Grimmove mitologijske metocle drZi se u objaSnjavanju
1
U Krauszovim su zbirkama pripovijetke ponajvi5e ve€ drugdje Stampane. nekihna5ihnarodnihpridaN. Nodilo u svojojvelikoji krasnimstilom
a l l r n ima dosta i novih nigdie ne5tampanih.
napisanojraspravi ,Relisija Srba i tlrvatan u Radu Jugoslavenske aka-
40
demije(65,77,79, 81,84,85, 89,91,94, 99, 101.).Komparativnimpravcem
u obja5njavanju narodn,ihpripovijedakaudario je naS veliki slavist V.
Jagi6 u svojoj oH,istorijiknjiZevnostinaroda hrvats\oga i srpskogau
(Zasreb 1867.),u kojoj je,on izvor i paralelemnogim'naSimnarodnim
pripovijetkamana5aou indijskompridanju (Zmtia mladoZenja,Nemu5ti
jezik, Usud, Zla i,ena), pa u pridanju drugih istodnih naroda (Dram je-
zika). Lijep i pouzdan pregled rezultata u nadunom ispitivanju naSega
narodnogablaga pa ,i narodnihpripovijedakado god. 1879.sastavioje
I. Radetid u knji4i: ,Pregled hrvatske tradicionalneknjiZevnostiu
(Senj 1879.).Svoj rad oko trai,enia paralela na5im narodnim pripovije-
tkama u pridanjudrugih narodanastavioje Jagidu svom naudnomdaso-
pisu ,Archiv fiir slavischePhilologie (izlazi u Berlinu od god. 1826.),u
" kajkavskim narodnim pripovijetkamavedinom pomini'utri rodeniceili
demu ga je pomagaou istom dasopisuR. K tt h I e r, iedan od najboljih
poznavalacapopularneknjiZevnostisviju naroda. Na na5e narodno pri-
d a n j eo s v r d es e u n a j n o v i j ev r i j e m ei O s k a rD i i h n h a r d t u svojem
velikom zborniku ,Natursageno(Leipzig-BerlinI. 1907.,II. 1909.,III.
1910.,'IV.1912). Danasimadekod Hrvata i Srba ditav niz ispitivada
na5ih narodnihpripovijedaka,koji se ved sluZenajm,odernijim naudnim
metodamau ovom poslu te su postiglilijepe rezultate.Evo ih nekoliko:
Maretid,Srepel,Pavle Popovid,Corovid Svetozari Vladimir,pa os,obito
e eh J. P o I i v k a. Polivka se bavio osobitotrai.enjemparalelanaSim
nar'odnirn pirpovijetkamamedu do,madim i stranimpripovijetkama.Tako
n. pr. od L20prila, Sto ih je StampaoStrohal u II. knjizi narodnih pripo-
vijedaka, nije samo 37 pr,i(amanaSaoparalela. (Zbornik VII.)
IZVORI NASIH NARODNIII PRIPOVIJEDAKA.
Narodno vjerovanje u naiim pripoviietkama.
U na5imnarodnimpripovijetkamasaduvalose do danasdostanaro-
dnogavjerovanjaiz neznaboZadkoga doba narodana5ega,samoje teSko
uvijek redi, Stoje u tim pridamana5e,a Sto je opet pre5loiz vjerovanja
drugih naroda,.skojima je naS narod'do5ao u dodir. Narodna gatka
nUsndu,saduvalaje vjerovanje naroda u sudbinu,koje se u prostom
narodu do danas odrlalo, a koje je, dini se, bilo zajednidkosvima sla-
venskimnarodima.Istina bizantinskije pisac ProkopijeCezareiaciz YL
stoljedanapisaoovu vijest ,u svojem djelu uDe bello sothicou: ,Sloveni
nijesu znali za sudbinu,i ne vjeruju, da bi imala kakvu silu nad dovje-
kom. No kad im prijeti smrt bilo radi bolesti, bilo usred rata, oni se
zavietaiu,ako se spasu,da udine kavu irtvu Bogu; i kad se spasu,oni
to zbilja i urade uvjereni, da svoje spasenje duguju toj Zrtvi. Oni obo-
Lavaju rijeke, nimfe i druga boZanstva,i svima prinose Zrtve i tada
.pomo6unjih gatajuo. Ali ako Sloveni nijesu znali za sudbinu,koja
upravlja Zivotom ljudi, oni znajt za lica, koja su nazodnakod rodenja
i pritom odredujusudbu dovjeka. Ova lica Zive joS danas u narodu
;na5emu u narodnompredanju.Stari slovenskispomenici-Vovu ih R o d e-
n i c e , R o Z a n i c e ( o d r i j e d ir o d - i t i ) i l i S u d e n i c e . N e k i s p o m e n i c i
4l
pominjui osobitesvetkovine,koje su pratile rodenje, i na kojinia se
p r i z i v a j uR o d i R o Z a n i c e u k o r i s tn o v o r o d e n d ent au d e d i m h r a n e '
bsobito hljeba, sira i tneda. Sve ove pisane spomenikedopuniuiei fol-
k l o r . T a k o i r n a m ok o d e e h a S u d i d k ' i , k o d S r b a S r e d u , k o d R u s a
D o l j u , k o d B u g a r aO r i s n i c u ( g r d .h o r i z o : o d r e d u i e mr ,j e S a v a r n ) .
Prema bugarskomnar,odnomvjerovanju svaki dovjek ima tri dobre i tri
rdave Orisnice.tlrvati,kaikavcii Slovenc'iimaiu svoje Rojenice ili
S o j e n i c e , a S l a v o n coi p e ti m a j uU s u d e i S u d i j e . r R o j e n i c eiu
,,sojeniceu su ZenskaboZanska bi6a,koja su veomanalikna grdkenMoiraiu
i latinske uParcaeo i nordidki ,Norniru. Kao Sto su Grci imali tri u}'[oiraiu,
Rimljani ,tria fata,, i nordidki nar'oditri uNorne, tako se i u hrvatskim
sudenice.one su bile tri sestre- lijepe djevojke,okruglalica i u bijelo
odjevene.KadStodrZi svakau ruci svijedu.Na ono,Stotre6a.sudi'pristanu
obienoi druse dvije. U jednoj pridi iz Otoka u Slavoniji (Zbornik VII.)
zovu se sucteniceusudi,ieu,a ima ih tri. One, kada i,ena rodi dijete' stoje
u kudi pod d,imnjakomi sude djetetu. Iz pomenuteVukove pripovijetke
,Usuduvidi se, da Srbi zamiSljaiusre6ukao Zenskolice, pa ie joS dalje
p e r s o n i f i c i r at ej ui m a j u d o b r u s r e C u i z l u s r e 6 u . D o b r us r e d u
pomi5ijajukao liiepu djevojku, a zlu kao staru djevojduru.
Pripovijetka na5a oCarigradu(br. 60) pokazuje,da srpski narod
v j c r u j eu t . z v . p a r t e n o g e n e z u . T o i e g r d k ar i j e dp a r t h e n o g e n eis i s
znadidjevojadkoradanje. Ova pojava utvrdenaie danas nesamo kod
pdela,nego i kod drugih inzekata.Na osnovi toga nazvana je parteno-
genezomona pojava' gdje se prida i vjeruje u moguenost tadania i'en-
skinja bez mui,a.Da su i stari vierovali u mogudnostte pojave uzimamo
primjeraradi Reju Silviju.
Vjerovanje u partenogenezttdalo je povoda silnim zloupotrebama,
s kojih se tragovima destosretamou narodnimtradicijama. Primjera
radi navodimosamo vjerovanie u mogudnost,da vampir (vukodlak)
do',zi svojoj ili drugoj ienite od njega dobije djecu, koia se zovu
vampirovidi
U nasim pripovijetkama nailazimosvak das na razlilna natprirodna
bida i lica s natprirodnirn svoistvimai snagom.To su ale' zLdahe,
zmajevi, divovi, patuljci ( m a l j u z i ) v, i l e , v u k o d l a c i ,
v u d j i p a s t i r i , v j e S t i c e ( v r a d a r e v) ,i l e n i a c i i grabanci-
i a 5 i. Vedinatih bida Zive joS danasu narodnomvjerovanju.
Za alu zabilielio je Vuk St. KaradZi6u svome Rjedniku' da se za
nju misli,da ima od,ai,dahe osobituduhovnusilu te leti i vodi oblake
i grid navodina ljetinu.Za zma ja pak misli se, da je ognjenijunak,od
kojega u le6enjuoganj odskadei svijetli.
Osobitoje jo5 danasu prostoganaroda liva vieta u poluboZanska
bi6a vile. oOni oboZavajurijek i nimf eu veli o Slavenimai Antima
pomenutived Prokopije.I doistami nalazi'moi u starim pisanimspome-
nicimai u folkloru neka mitskalica, koja odgovarajunimfarnau klasidnoj
starodrevnosti.Staroslovenskiruski spomenici govoredi o bogovima
ruskim govore i o vilama. U jednom staroslovenskom prijeyo$u
42
GeorgijaHamartolaime sirena prevedenoJe s vila. I(od Bugara
jedan religiozni rukopis iz XVIII. stolje6a, koji le reprodukcija starih
rukopisa,osudujeone, koji oboZavajusamovile, i koji su otpadnici
tlristovi. Dugo se drlalo, da vila pripada samo juZnim Slavenima,oso-
bilo Hrvatima i Srbima. Ali bit de da su u vile vjerovali i Slovaci,pa i
Poljaci.No od svih Slavenanajvi5ese odrZalavjera u vile po selimakod
juLnih Slavena. UsmenaknjiZevnost Srba, Hrvata i Bugara jednako
ponavljaime vila: Sto viSeta je rijed primljenai u knjiZevnomjeziku,te
su stari dubrovadkii dalmatinskipiesnici njome prevodili klasidnenimfe.
Sude6iprema nekim srpskim spo,menicima vila se rada tz r,o,ses ne-
koga giavidastogjesenjegacvije6a.U Slavoniji pripovijedaju,da se ona
rada; kad pada kiSa i grije sunce ili kad se javlja duga. Vile je nar,od
pomiSljaokao lijepe Zene,vjedito mlade,obudeneu bijelo ili modro.Nji
hova kosa sadrZavatajnu njihovaLivota. Vila, koja dopusti, da joj se
i5dupajedanvlas, odmahumire.Katkadaimaju krila, odi im sijevajukao
nrunje,glas im je vrlo sladakiprijatan; oflaj,koji ga je jedamputduo,ne
zaboravljaga nikada. One iive u oblacima,na zemlii, u vodi, pa da i u
moru. Na oblacimaone grade fantastidnedvore.
Ima i gorskihvila. One imaju sluZbusv. Ilije u svima uzdu5nimpoja-
vama. One skupljajuoblake,proizvodeburu, duvaju od grida. Stanuju
u zvlezdama.Vile planinkinjezalazei u pedinepretvarajuii se u zmije.
Vodenevile Zive po rijekamaili u moru. Neke od njih, kao sirene,pola
s'uZensko,pola riba. Katkad se pretvaraju u labudaili imaju Zenskotijelg,
a nogelabudove.Bugarskasamovila ja5ena divljemjelenu,uzda joj
je zmiia,a bid guja otrovnica. - Vile jure po Sumama,strijelama ustre-
Ijuju divljad. Igraju u oblaci,maili Sumarna.Njihovo je pjevanje umilno.
AI,i njega mogu razumjetisamo oni, koji s. pu5teni da udu u njihovo
rrruStvo.One imaju pnorodanskoga dara, lijede bolesnike,mogu 6a i mrtve
uskrsnuti.Ponekiizvori koji nosenjihovaimena,naroditosu ljekoviti.-
Vile su vrlo snaZne.One se bore s junacima;a kadkad one ili njihovi
pokreti tzdrmaiu i samu ze,mlju.Drui,e se i sa smrtnim ljudima. Mnogi su
ih junaciuzimaliza svoje posestrime. Isto su tako one posestrime
i nekih om,iljelihLivotinia ftelena,ko5uta, divokoza).- Katkad se udaju
i za smrtne i s njima imaju djecu. Ali svi su ti brakovi uopde ,Zalosna
svrSetka.Jednogatrenutka vila odleti i nestaneje. One ljudima kradru
djecu i hrane ih medom; ili jo5 naprotiv i svoju djecu daju ljudimana
duvanje.Vilinski sinovi odlikuju se vanrednimpamdenjemi bistrinom.
Vile su katkadai pakosne,te se nemilosrdnosvete za uvrede,koje
im ljudi dine. Gadaju i strijelamaprostreljujusvoje neprijatelje,sakate
ih, more ili ih naprave ljudima.Takav dovjek,u koga ude demon,zove se
vilovnjak ( n i m f o l e p t opso, l u d i o )V. u k p o m i n j ei v i l e n i k e . V i l e n i k
je dovjek,kojegaje vila bila ustrijelila pa ga ona sama i izvldala i svojim
mu skutom rane zavilala; potom je on posestrio,i ona mu darovala bilje,
da ga ne moZe nitko prevariti i da mu iena ra6.adobre iunake i lijepe
k6eri. Vile dave mladide,koji se usude kupati se u nj,ihovimvirovima.
UniStavajuone, koji mute njihove izvore ili iz njih zahvataju vodu bez
njihova dopuStenja.One podiZubure na moru, krSe lade, osljepljavaju
43
one, koji se usudeslu5atinjihovo pjevanje,ili koji gledaju,kad se one
kupaju.
JoSdanasim prinosefutve.U dalmatinskom primorjui u starojvojnoj
krajini djevojke stavljaju na kamenje pri ulazu u pedine: voda, zemlje,'
cvijeda,svilenepojasegovorediuza to: >>uzmi, o vilo, Sto ti je dragou.
U v u k o d l a k e i l i v a m p i r e v j e r u j en a 5n a r , o id d a n a so s o b i t o
po juZnim krajevima. Po Vuku St. KaradZidu(Rjedn'ik1852.):oVukodlak
se zove dovjek,u koga ( po pripovijetkamanarodnijem)poslijesmrti 40
dana ude nekakav davolski duh, i oZivi ga (povampiri se). Potom vuko-
dlak izlazi no1r iz groba i davi ljude po kudama i pije krv njihovu.
PoStense dovjek ne rnole povampiriti, ve6 ako da preko njega mrtva
preleti kakva ptica, ili drugo kakvo Zivindeprijede i zato svagda duvaju
mrca da preko njega Sto ne prijede.Vmkodlacise najviSepojavljuju zimi
(od BoZida tam'o do Spasovadne). Kako podnu ljudi mnogo umirati po
selu,onda podnugovoriti, da je vukodlak u groblju (a gdjekoji podnu
kazivati, da su ga gdje no6u vidjeli s pokrovom na ramenu), i stanu
pogadati,ko se povarrnpirio. KaStouzmrrvrana Zdrijepca,bez biljege, pa
ga odveduna grobljei prev,odepreko grobova,u kojima se boje da niie
vukodlak; ier kai,u, da takovi Zdrijebacne 6e niti smije prijedi preko
vukodlaka.Ako se o kom uvjere i dogodise da ga iskopavaju,onda se
skupesvi seljacis glogovijemkoljem (jer se on samo glogovakoca boji:
zato govore,kacl ga spomenuu kudi: >na putu mu brod i glogovotrnjen
- jer su i brotnjacilpokrivenimglogovimtrnjem -) pa raskopajugrob,
i ako u njemu nadu dovjeka da se nije raspao, a oni ga iz-
bodu onijem koljem pa ga bace na vatru te izgori.KaZu da takovoga
vukodlakanadu u grobu, a on se ugoiio,naduoi pocrvenio od ljudske'
krvi (,crven kao vampiru).VukoAlakdolazikaStoi svojoj ieni, a osobito
ako mu je mlada i lijepa.. . A u vrijeme gladi desto ga prividaju oko
vodenica,oko ambaraZitnijehi oko dardakai koSevakukuruznijeh.KaZu
da sve ide sa svojijernpokrovompreko ramena.Oin se moZe provudi i
kroz najmanjurupicu, zato ne pomai,eod njega vrata zatvorati kao ni
od vje5ticau.Da je ova vjera na5eganaroda u vukodlakeveoma stara,
dokazujunam ljetopisci,koji su u svojim ljetopisima zabllieLillvijesti o
ookojnicima,koji si5ukrv Zivimai donoseim smrt, pa im zato odsijeku
8lavu, probodu kocem ili ih spale, da imadu mira od njih. Zadranin
Pavao pavlovid, koji je na svrsetkuXIV. i na podetkuXV. stoljedabio
nadelnikgtadaZadra,pripovijedau svome nMemorialu*,kako je u junu
god. 1403.na susjedno,m ostrvu Pa5manuu mjestu,Othuso umrla neka
ZenaPriba, pa se onda prometnulau vukadlakai uznemirivalasav otok,
dok nije Pavao Pavlovid na molbu ostrvljana u julu do,pustio,da joJ se
grob raskopai u srce turi klin ili kolac (cugnus,cuneus). Prema tome
sudimo,da se nesamo na otoku Pa5manu,nego Sto viSe i u samome
gradu Zadru tada vjerovalo u vukodlake,premda je osrtvo Pa5man u
XV. stoljeduimalo manastirfranjevaca,te je bilo svedenstva,koje je
praznovjerninarod m'ogloodvra6atiod toga vjerovanjau vukodlake.U
' bregovi, na
kolima raste bro€,
 {4
Engleskojsu mrtvace, koji su mudili svoje rodake, ved u XII. stoljedu
iskapalii spaljivali.
Nije te5ko objasniti, kako je nastalo ovo vjerovanje u vukodlake ili
vampire. Sva plemenaljudska imaju to zajednidko,da se boje svojih
pokojnika.Zato i jesu na svakojake nadinenastojali,da se od njih obrane
ili da ih umire. Izbrisali bi svaki znak, po kojem bi oni mogli na6i put
k svojim rodacima,ditave humke kamenja zgrnuli bi na njihove grobove,
da bi bili u njima zatvoreni, njihova tjelesa spalili bi u prah i pepeo,da
ih tako uni5te i sprijede dusi povratak u njih, ili bi opet postavili pokoj-
nicima u lijes jela i pida i pokopali s njima zaiednoi,ene i robove, da bi
se zadovoljili s ovom novom svojom eksistencijomi ne deznuliza starom.
Ali ne bi im uvijek iziSloza rukom, da se obrane od pokojnika.Neka-
i,njena krivnja, propu5tenimrtvadki darovi, nezadovoljenaili neovr5ena
osveta,velikaljubav dovela bi pokojnika natrag u njegovu sredinu,da se
osveti i kazni, da dini pokoru ili da moli spas,ljubedi i zakriljujuii, ali
Ijudi su ga se uvijek bojali kao lica iz drugoganepoznatogasvijeta oslo-
bodenaod ljudskih zakona.Tako eto razu'mijemo,da p,o svim krajevfuna
svijeta ima prida, u kojima dolazekao lica pokojnici.Da5to one narode,
koji su svoje mrtvace s,paljivali,smatrali s,unjihova trupla za nedista,dok
su oganj smatrali svetim. Kod nj,ih je tijelo ostalo ditavo, kao neki stan,
u koji se du5a uvijek mogla povratiti, kao predmet, koji se uvijek boja-
Zljivo Stovao i pred kojim je dovjeka uvijek hvatao nekakav tjeskoban
strah, sve dok se tijelo nije raspalo,i onda b,i da5to strah prestao, a
s njim prestaobi kod primitivnih naroda i kult pokojnika.Nijesu li se pak
izvrSile mjere opreznostii pomirbe, onda je priietila osveta pokoj,nika,
koji je sa sobomu grob ponio i svoje zemaljskestrasti. On bi noduizi5ao
iz lijesa, vrebao bi na svoje protivnike u Sumii na polju, izazivaobi ih na
nejednakrnegdan,uvladio se u kudu svojih rodaka,koji su zaboravili na
svoju duZno,st, mudio bi one, koji spavaju,prijetnjama,te uzrokovao bo-
lest,i smrt. I eto na takvim se predodZbamaosniva vjera u vam,pireili vu-
kodlake.Dok je tijelo ditavg lei,alou grobu,mogla se u nj vratiti duSa;ako
bi se dogodiloda procesraspadanjanije nastao,ostaoje mrtvac zauvijek
avet. B'udndida su ljudi iz pradavnihkanibalskihvremena pili toplu ljud-
sku krv, da povedajusvoju Ziv,otnusnagu, razvila se prida o pokojniku,
koji navaljujena ljude, Sto spavaju,njima neopazicekrv siSe,i na tai na-
din po obidaju Zivih ljud sebi pribavlja hranu. O takvim dusirmapridaju
Indijc,i,Armenci, Arapi, Japancii Fini. Ali sve ove nemani nermajuone
glavne karakteristike vampira, da su oni naime mrtvaci, koji se vradaju.
Vampirstvo,rnbavila se mnogo i lijepa knjiga u evropskim literatu-
rama. Tako je na pr. talijanski pjesnik William Polidori napisaonovelu
,Vampireu, a ista prida zanimalaje Byrona. No utjecalo je vampirstvo i
na glazbu. Nijemac Marschner uglazbio je prema Polidorijevoj noveli
operu ,Der Vampyru, a i Richard Wagner napisaoje svoju operu ))Der
fliegendetlolliinder< pod utjecajemvampirstva. Mnogo se njime bavi u
svojim pripovijetkamai njemadkipripovjedadKarlo May, pa i Rus Tol-
stoj u svojim uVizijamau.
, Malo prije smo pomenuli,da, prema mi5ljenju primitivnih naroda,
iI
["',
45
smrt ne rjeSavaidividium svih veza' koje ga veZu s okolinom.DuSapo-
nesesa sobomljubav i mrLnfuprijeko i na drugi svijet. Tako ostajuniti
ljubavi i mrLniemedu Zivima i mrtvima. Livi kao slabiji prepuStenisu
snazipokojnika,koii protivnikamudi,a ron€,koje on ljubi' hode sa sobom
da povudeu hladni grob. Ali ni pokojniiknije sasvim slobodanod utjecaja
ljudskih djelovanja.Prevelika Zalostsmeta mir pokoinika.Mnogi su ljudi
podobni da mrtve zakliniu i izvuku ih w groba,da bi dobili od njih kakvu
vijest o tajnorn i sakrivenom.Istu svrhu ima dogovor dvojice priiatelja'
da de se jedan drugomupokazatiposliiesmrti; pokojnikdestodrZi svoie
obedanje,kao Sto uopdenonema mira, ako ne izvrli svoje obedanjeili
neplacendug sa soborn poneseu grob. Isto tako pokoinik uznerniruie
onoga,koji mu ie StoduZanili koji ie zadri,aokakav predmet,koii se imao
s njirn zaiednoda zakopa. Uopdeod pokojnika ne treba nitko ni$ta da
ima. nitko ne treba o niemu da govori. I preved veliko (ezna9e za po-
kojnikom zlo !e,i tko 6ezneza pokoinim,po toga on dode. Najiadi izrai,ai
ovoga vjerovanja nalazi se u razlidnimobradbamapride o Leonori,
lroja je got6vo preko ditave Evrope rasprostraniena, a osobitoie krasno
obraden ovaj motiv u baladi njemadkoga piesnika Biirgera >Lenoreo,
koju je preveona hrvatski Preradovi6.
Prvi je poticaj Biirgerovoj baladi dala prida,koiu ie duo njen pjesnik
od jedne seljakinjes p'oznatimrefrainom: Der Mond der scheinetso
helle, die Toten reiten schnelle.Da je i starima bio ovaj motiv poznat,
')
vidi se,izgrdkepride o Protesilaiui Laodamiji.
Prema mi5lienjuWollnerovu irrnamedu Slavenimadvije vrste gatki
'o Lenori.Prva je sieverna (poliska,maloruska,deskai litavska),a
d r u g aj e j u i , n o s l o v e n s k a ( s g r d k o mi a l b a n s k o m ) .
SadrZajsjeverne slavenskebio bi ovaj: U'mrli ljubavnik nema mira
u grobu; bffdEga suze i uzdisaji liubaznidini.On ho6e,da ioi se za to
osveti i povudeza sobomu grob. Ona zaboravlia,da je on mrtav, i sieda
s njim na konja. U de5koi verziii idu pie5ice,a u maloru,skojse voze 6a
na detiri konja. Za cijelogase puta ljubaznici tazgovaraiai uvijek refrain
svrsuje:
- Miesed.ina kao dan,
Je I' te, draga,mrtvih strah?
'- Kakobi me bilo strah'
Kad ja s draglmPutujem..,
Jahanjeili voZnja uvijek je demonski oStra. U vedini pripovijedaka
gubi draga molitvenu knjicu ili vijenac s glave. Kad prispiiu na groblie,
side ljubavniku grob,pa ho6ei nju da povude.
JuZnoslovenska je vrsta neStodrukdija.Tu ie glavno viernost mr-
tvoga brata, a ne smeta pokopanogaljubavnika.eisti su tip juZnoslovcn-
1Ouv5i Laodamija,da jot fe muZProtesila!umr'o pod Trolom, zamolibogove.
da bi jof barem na nekoliko sati povratili muLa na gornii svllot.. Bosovi ioi
usli5emolbu, ali kad joj je muZ po drugi put umr'o, umre i ona s niim.
 47
46
jed, ispiieni suh,pa ie stanepreklinjati,da prestanes jad.anjem, jer - go-
ske verzije ,Brada i sestrao,narodna pjesma,Sto ju je Vuk Stampaou vorio je - >ne mogu ti se povratiti; umorili su me( ' ' '
drugoj knjizi svojih pjesamapod natpisomnBradai iestrau.' je
Ima i takvih prida, koje pripoviiedajuo smrtnom dovieku, koii
u svim verzilarnasjeverne vrste diZe se zarudnik ili ljubavnik iz poradi zemaljskih potreba i uLilka prodao davolu duSu svoju, i mi ih
groba,da up ropasti svojuvjerenicu,pa je povudeza
sobomu zemlju ioi,emo nazvati opridamao Faustuu.Motiv je taj sjajno obradio Goethe
Hode da je uni5ti,ier mu njezinesuzene daju mira. U zbirci valjavdevoj - ve6 u XIII.
u svojem ,Faustu<.obraden je ved mnogoprije isti motiv
Stampana je gatka,kako ,Cura ja5ez mrtvecom(.U njoj se razbiraju uii"f.u - u francuskojknjiZevnosti Rutebeufa od u drami ,eudo Teofilau,
sve
vrste sjeverneverzije o Lencri.Momak otisaona vojnu, a djevojcirekao, prikazuie duhovnika, kojega je njegov biskup lisio njegovih pri-
u kojem
da se ne udaje,nego da njegadeka,dok se vrati. Ovi obed,a,da ee dekati. troOa,pa ie prodao davolu,ali se poslijepokajaote obratio sv. Bogoro-
Ali se on ne povrati. Neka je stara zenasvjetova, da ode na groblje,pa cla Ai.i, t b:o je davolu oduzelaugovor,koji ie bio svedenikpotpisao.Motiv
iz nepoznatoggroba iskopa glavu i da je kula u vodi. Momak 6e joj dodi, tai nalizimo i u srpskoj iednoi pripoviietki o Eladiiu, koia se saduvalau
rede vradara,bio div ili mrtav. Tako i bi. on je sjednena bijerca! idu na iriopiru iz XyIl. vijeka, a nalazimosa i u Vukovoi pripovijeiki ,Pobra-
groblje,gdje on gleda,da je posto poto uvudeza sobom.
bjevojka po- timski darovin,u na5oj oVampirn (br. 10.) i u nekim drugim pridama'
b-jegne u mrtvadnicu,gdje je bio mrtvac, koji je spase.Mnogo je nalik na je
spasiteljje duseu njima sv. vasilije,sv. Arandeoili kalu<ler,koji mo-
BiirgerovubaladunaSaprip,ovijetkaoDjevojki i mrtvac* (tr. d), samoje rao biti svetitelj, jer dini duda.Isti ie motiv obraden i u srpskoi umjetnoi
na svrSetkuupletenmotiv o vukodlacima. knjizevnosti.Tako je Nikanor Grujid zamislioopseZanspjev ,Sv. Savao,
NaSaprida uMaterinesuzeosjeda nas ganuiljive gatke o djete5cetu, alije lri5la od njegasamojednaknjiga,dok je drugu samonapisaoidalji
Stoje zapisasebrada Grimmi u svojim pridamazaklu6i pred posteljuza- rad prckinuo.Pjesnik vojislav J. Ili6 kuSao ie da rijesi viSe probleme
plakanematerepa je moli: nMajdice, majdicedraga,prestanis pladem,ier dovjedjeduse i prirode u povedojpjesmi oRibar<,koji je imao da bude
ne.moguda zaspi'm, mojakosuljicane de dase osusiod tvojih vielih suza*. kao-neki nsrpskiuFaust, no pjesnikje odviSestaiao pod utjecajemPu-
A kad je majka usliSiladjetetovumolbu,dedojoj se ponova iavi, da za- Skinai Liermontova.
hvali: >Vidi5,moja je koSuljicasadasuhai mogulijepomirno du ,puuu*u. U n a 5 i mp r i d a m da e s t on a i l a z i mnoa v j e S t i c e , v r a d a r e , b a j a -
(Ispor.br. 6.) Motiv, kako suze,pa osobitoodajavanjeuznemirujepokoj-
1i c e i uopfe Zene,koje su u prilog ljuclimaili na njihovu StetusluZeko-
misa,na pr. vjerenika;odaj djevojdin,nalazise u jedncjjnoveli Boccacci- i e k a k v i md i n i m a , ( a r o l i j a m a , d a r a n j e m i b a j a n
jem' Vjera
jeva uDecamerone<, koju je on sastavioprema jednoi tal janskoj naro- vremena, a Livli danas jos u prostom na-
u vjesticeseZese u vema davna
dnoj pridi. Vjerenikse nije dugo vradaosvojoj nevjesti,pu i. onu odajni_ roclu.Kadase u srednjemvijeku podelonaistroZepostupatiprotiv vjeltica'
dkim suzamaialila za nlim. Kad ali jednenodi dodejoj vjerenik u snu bli- dogodilose to i u Hrvatskoj,kamo ie ovaj obidaj unesen iz sjcvero-
') Pjesma podinle: zapacine Bvrope.Prve vijesti o progonstvuvie$ticanalazimona podetku
se
XIV. vijeka i to u sudbenimzapisnicimagrada Zagteba.Nepobitandokaz,
flrani majka devet milih sina da je koja Zenavjestica,bio je t. zv.,,vrai'ji pedatu(diabolicasigna),a
I desetuSiercu mezinicu- - - bio je to lradeZ.kakvih ima na svom tiielu svaki dovjek,i koji bi krvnik
izrezaoiz tijela optuZenikovai pokazaoga sucima.Najvi5esu kao vje-
. . Rrada udalu sestru nadaleko)spreko mora banuu.ali se prije zavieravaju,
da de je destopohoditi: Sticebile tuZenestarijei,ene,ali bilo je i mladihn. pr. od 20 godlna.Zovu
U godini svakogamjeseca, se one u surlskim zapisnicima))coprnice<(od njem. rijedi Zauberin)i
U mjesecusvake nedieljice. ,babeu.OptuZenesu bile takve najviSeradi vradanja i bajanja' a naj-
groznijeje to, Sto se za neke navodi, da su svoiu vlastitu istom rotlenu
Ali im ne bje5esutleno,ier:
djecu udavilei njihova tjelesaupotrijebileza vra(,anie.Osim toga optu-
,Bog pu5daod sebe moriiu Zene su neke bile, da su u svezi s davlom. Da5to na sudu se niie baS
Te pornori devet milih brata,
Sama osta samohranamajkau. strogo pazilona dokaze.Jednostavnasumnjabila je dovoljna,da sekoje
deljadeprogoni.Obidnaie kazan blla za one, koje su zatedenepri dara-
Jetrvicekore Jelicu,Sto ie od roda niko ne pohada.ona pisti,,do neba se
Euje,te se Bogu rai,alilo, pa on posla svoja dva andela do biiita- sroba Jova- nju i bajanju,da su ih spalili na lomadi,izrnamiv5iim prije muieniertt
nova (najmladesabrata), da ga opremesesiri u pohode.Kad gi ,ngledalasestra, (torturom) priznanje.Godine 1758.zabranjenje svaki progoll vje5tica u
ruke,Siri u lice ga ljubi. pa je s njim sela besjedila: zemljamahabsburSke kude.
uSto si tako, brate, potavnio, Vuk je za vje5ticeu svomeRiedniku(tssz.)ovo zabllielio:.uVleitica se
BaS kan' da sl pod zemljicombio?o zove iena, koja prema pripoviietkama narodnitn ima u sebi nekaki <lavolski
duh, koji u snu iz nje izide i stvori se u lepira, u koko5 ili durku. pa let! po
. I on povedesestricu Jelicu kudi. Kad je Jovan bio blizu svoiega groba; ne- Itu6ama i jede liude, a osobito malu dlecu, i kad nade dovjeka gdie spava, a ona
stane ga, a Jelica ode materi. Majka ioj otvori vrata, i obadvije zakukajukano
kukavice: rukamase bijelim grle, i obie mrtve na zemlju padaju,
r
I
i

4B 49

ga udari nekakvomSipl<om.6reko lijeve sise te mu prsi, dok izvadi izleti,to je pravi grabancija5.
Druga jedna prida veli, da >crni dak( mora
srce i izjede,pa se onda opet prsi siastu. Neki tako se otvore svrSititrinaestSkola.U >crnu<t. j. trinaestuSkolune primajuviSeod dva-
irj.;;;i'rju"di"odmah umru,
a neki Zive vise vremenakoliko je on" oairoitu, t;d j.;;;'i.i^,"i naest daka najedamput.Kad se Skolskagodina svrSi,doneseuditelj 1l
smrti umru, na kakovu oSra onakovorn
se mnosi o Bijelim i !yd9 namijenila. Vi.Sti.e n. j.O,i l-ij,ii,lil tuka. i zato knjigai baci ih medu dake; koji ostanebez knjige,onaj mora lovitizmaja.
loZitniiiml pokladami namaZiUil.ii*-frtoniiio prsima.po
lalanintt i ispod pazuha,iei l<aiu oa one na'pouiu.'"ul"is!"i.1"'iiuo.. - Ni-
Za to dobiiai osobituknjigu, u kojoj piSe,kako se pri tom postupa.
jednoj lijepoj i mladoi
49!i kadu da i. n.go ,u. Oulur*.-'f<uOse vje_ Karadli( u svomeRjednikup. r. )vrzinokoloukaZeovo: rSrbi pripovijedaiu,
Stica.jedamput ispovjedi i oAa, "g onOaviji ":.Sti.u,niilnoZe jesti postaneljeka_ da neki daci, kad izude dvanaest Skola, otidu (njih 12 mora biti) na v r z i n o
rica .i daje t;ravu izjedenima. Kad vjeitici ieti nbeu, ljudi, neso -rii^"
k o I o (da dovr5e savijem i da se zakunu. A gdje je to "vrzino kotou, Bog bi
najvi5e se skupljaju na gu,mnu;zato kali,'-di o3,", l;d;oe.";u"iit.ti .. tao vatra, i
"ru' oo tr;., znao\. i ondje nekaku osobitu kniigu datedi nestane jednoga izmedu njih dvanaest
namai,ese nekakvom masti.ispodp.azuhapi reee:',ni (odnesu ga davoli ili vile), ali oni ne mogu poznati, kora ie nestalo. Liudi iz
ponetno,gumnou.Pri,povijedase, da je nekakva o-lin 'nii.
ni-o'"girn, u.d na
Zena,-Uoili Biu vje5tica, flrvatske pripovijedali su Lni da pod Velebitom ima selo Y r zie i, i vi5e niega-
n a , m a z a vssei o n o mm a s t i ,m j e s t on i o t r n n i o n a v r h V e l e b i t a m j e s t o ,k o j e s e z o v e V r z i n o kolo, na kome vile igraju. (Tai'
grm s.* nihoii;J,Jtfu, i o trn
i o i poletjevii sv_ase isprebijalakoje o Sia.U Sriie,mu je bio i na vrzinu kolu - govori se za dovieka, koii ie mnogo u0io -). Takovi
da se onamovjeSticeskupljajuvi5e sela Moiovlna na nekakvomese-prlpoviieda, daci poslijezovu se grabanci ja5i i idu sa davolima i sa vilama, i vode"
vatskoi se one! pripovijeda,da se onamo stu'ptiiiu nu-iil6i*'tis."'6gulina. orahu. a u Hr-
pri- oblake u vrijeme grmljavine, oluje i tude. Grabanciia5i su sv-i izdrpani (nkakav
povije.das.e..uSriiemu,kako je nekakav iovjei< "uid:d"silr'posie"tie,-t<at<o
mu je ie izdrpan. kao grabancija5*). - Pitanje sad nastaje, 5to znadi uVrzino koloo?
iz kuCe vjeStlca odletiela, na5aonjezin lonai masti pa se njome Ved jedan iuZnoslovenskirukopis izXIY. vijeka pominie to jme (na verzilovekoli)
rekav5i onatq_kao i ona prometnuose on u ne5to i odletio za niam namazao,i Jagid je objasnio ove riiedi ovako: prva rijed >vrzin< postala ie od imena Virgi-
na orah vi5e Molovina i doletjev5i
.na-Sq9 on_djemnogo vje5tica, gaie se e.ri. za zlatniiem, lius, koji je u srednjem vijeku vrijedio kao darobnjak, i to iz taliianskoga oblika
stolom i.piju i? ?tatnileh dasa.Kad ih svJ sugteail;d;s;;;; iii^u oornu, te rijedi i prema talijanskom izgovoru (,Vergiliou ili uVirgilion otud hrva-tsko'
onda se kao od_dudaprekrsti govoredi:>anatevas mate bilo!< -i U ona! isti mahr YerZil. Yerlilov, Verzilov. Vrzin: ispor. s tim oblike: Sokrat, BaZilio, GriZolos,
one sve prsnu kud koia,.a on spadnepod orah dovjek ka; piiiJ"sto je bio- Srd, Sa5erdot, Z,akan, Lican| i dr.), a ,kolou znadi onai darobniadki okrug, Sto strr'
Tlatnastolanestanekio i vje5tica, niifiou. ,fatne EaSepretvorese sve u papke ga upotrebljavali darobnjaci pri svojemu daraniu i dozivaniu davla (Zauberkreis).
kojekakijehstrvina. - zeni, koja ie" ii-ii"'rridi'di.iirr,, Slovenci ga zovu >riso. a to je njemadka riied )rissu (Zirkel). Ni >srabanciias(
joj dovjek okrene glavu, "i.sii"i,-too leZi kao
.mrlya' i-da gdje su ioj noge bile, ne ri i.-"ji.'n"i'pr?"- n i j e p r a v a h r v a t s k a r i j e d . O n a j e p o s t a l ao d t a l i i a n s k eg r a b a n z i a s nastavkom'
budila.Kad vide uvede_kakvocilepiri,-gdje ieti po kudi, ponaivisemisle, -a 5 (ispor. osteria-osterijaS.karta-karta5. a talii, ngrabanziao iest mj. unegro-
vjelflca, pa, ak,ose moZe-,uhvate ca te gi mato napaie da ie
manzia". Sto znadi darobnja5tvo. Grabanciia5 ie dakle doviek vje5t grabanciii ili
ga puste sovoreci: >dodi sjutra, da ti darn soli". ,{ko bi"; ;;ij;6t ;li na vatri, pa gramanciii, dakle ukratkc negromant t. i. darobniak. Grabancija5 ie. kako ve6^
s; a;;;ciiio, da sjuira_
dan dode kakva tena da i5te-soliili kakvije; dr;si;;";i";.;;' j;S ako bude pomenusmo, bio osobito metlu kajkavcima popularan, ali bio ie poznat i niiltovim'
gdje izgorjela, onda se z4cijelomisli, da !q ono ona sino6 bila. susledimaMadZarima (garabonczdsdidk). Prida o grabanciiaSmadoSla ie k nama
Kid u kakvom
s_elu-pomre mnosodjece-ililjudi,.,ikad svi povidu na koiu Z.;; a;j. vje5ticai iz N;emadke,kamo le opet unesoSeiz Italiie. Pa kao Sto svaka prida, tako su i.
da ih je ona pojela: onda ie vezu r bace u vodu, ai vide, tnol. iidoto";ti-iG; pride o grabancija5imapripoviiedanjem u novoj svojoi domovini miieniale svoie'
kaZu da vje5tica ne rno-Ee potonuti); ako i,ena Dotone,a oni ie izvulku napoljei isprvidno lice, stapale se s drugim pridama, glavna lica pomalo orimala crte
puste,ako li ne mogbude a oni je ubiiu,ier je vjestiia. ovako su istra- drugih slidnih lica, i tako se kod nas napokon tutta prida sasvi.m udomila. NaSi
_potonutt,
Zivali vje5ticei za Karad-or$iieva vremena (prvih godini proSavSega vi:ekai u grabancija5i identidni su s talijanskim i niemadkim putuiudim dacima, koii su se'
Srbij,i.Cdjekoji 'na Bijele poklade izvrdu verige naopakoo.i ; pri vradaniu sluZili razlidnim vradarskim knj.igama,koiih je i odista bilo u Nie-
popret metnukakav rog, ier kaiu da vjeSticaosobitobjezi "i.Sttu]-Odiekoii od smrada'ouoe". madkoi, a koiima su se sluZili i naSi grabancijaSi.
Gdiekoiimrve jajinje ljuske,da se ne bi vjeSticeu njima mogle voziti preto Grabancija5je dakle bio preirna onome, Sto otolid rekosmo, upravo^
vodao. sve6enik,i narod je eto vjerovao, da su svedenici darobnjaci.Vjera, da se-
flrvatski kajkavci mnogo pridaju o >coprniciu, a na ostrvrr Krku zovur svedenicirazumiju u daranje, veoma je stara te je bila svagdje raspr'ostra:.
'
ih uv,iSke<ili >strise< (talil'. shs*r;. njena po ditavoj Evropi, osobito u srednjem vijeku. I crkva je dopu5tala,
U pridama luinih Slavena, osobito llrvata kajkavaca, desto se pomi- da se tuda moZe praviti. Dalmatinski fratar Josip Banovac napisao je za
n j u o s o b i t id a r o b n j a c ik, o j i s e z o v v g r a b a n c i j a s i . oni se premana- porabu svedenikaveliku knjigu, u kojoj su zaklinjanja i motive protiv oluie'
rod,nom vjerovanju razu,milu u lcojekakve darolije i mogu prurriti tudu i i nevremena. Izi5la je u Jakinu 1767.pod natpisom: oBlagosov od polja i
goniti zmajeve, na k,oje onda darobnjaci zaialu pa lete kroi uzduh, zaklinjanja zli vrimena<. Nema tome davno da je bilo, a gdje5to je jo5 i
a na
ovom letu prati ih olu:a i tuda. earobnjak, koji imade tu mot, zove se gra- danas, obidaj zvoniti na oblake u crkvama.
bancijas (dijak, crni dak ili <lak trinaeste skole ili ga pornisljaju jednoita- S vjerom u je (,0 o z o ju)
vno mladim svedenikom, zupnikom. Prema " g r a b a n c i j a S esup o j e n a i v j e r a r z m a j e v e
iednoj pridi >grabanciias dijak" i njihovo boravljenje u jezeru. Takvih pripovijedaka imade mnogo, a pri-
Lrolaziu Bologni trinaestu Skolu. ovi daci imaju kolo s trinaest ibica, a na povijedale su se zaoijelo jo5 prije, nego je doSaodarobnjak,koii ih ie gonio"
svaku stane p,ojedan grabancija5. Nato brzo olredu kolo, i tko prvi s kola Zaciielo je ovo ledenje zmaja ostatak prastarih mitologijskih nazora. Da
se oy_o vjerovanje u zmajeve tako dugo odrlalo, pridonijela je mnogo i
1 Bijete su poklade kod pravoslavnihnedjeljaprije uskrsnogaposta, a zova krSiahska crkva, koja je davla simbolidki prikazivala u slioi zmije ili
se tako,.jerje dopustenoiesti bijeli smok (iaja. miiie-to,sir), a noZiiriie.u poklade zmaja, Koliko je puta samo u legendama prikazan davao kao zmai, i kako
trost prije Bodila.
Dr. David Bogdanovic:lzabranenarodnepripovijetke. +
.50
se destou razlidnim eksorcizmimanalaze>zmaii<i ,drohuniu! A rado su
ih upotrebljavalii svedeniciu svojim drastidnimpripovijestima,kojima
su se sluZiliu svojim propovijedima.
Motiv o ,grabanciia6imao obraden ie i u lilepoj kniizi hrvatskoi. Kajkavski
je pisac Tit Brezovadki ( 1 7 6 0 . - 1 8 0 5 . n) a p i s a od r a m u , M a t i i a S G r a b a n c i j a 5
diiak<, koja se joS danas prikazuie u zagrebadkomkazaliStui koja je upravo sati
riEna drama na prilike svojega-doba. U njoj se podiedno ustaie protiv vjerovanja
u >grabancija5en.Sam >grabancijaS<u dranri Brezova6koga kaznir'Si neke neva-
ljalce kaZe, da je sve, Sto je uradio, radio ne kakvom iarolijom i natprirodnom
snagom. ved je udio u Skolama prirodne aakone, Sto ih svako mole poznavati,
k o j i i d e u S k o l u ,i t r s i s e d a S t o n a u d i .U o s i a v i n iM i r k a B o g o v i 6 a
se ulomci njegove nedopjevanefilozofiisko-satiridnepjesme uGrabanciiaS dako.
Flanjo Markovid je spjevao piesmu kolon. U srpskoi knjiZevnosti napisao
ie Joksim Novi6 p r i p o v i i e t k u >"Vrzino
Vrzino kolo i zlatni alemgrado (Novi Sad
1S64.),u kojoj se drZi u glavno,meonoga,Sto je o nvrzinu koluu napisao Vuk. U
nainovije doba imademo i jednu kompoziciju od Andriie Brlida: uVrzino kolo."
Svi netom ,pornenuti darobnjaci (vjeStice, coprnice, grabancijaSi) slu-
Ze se, da pomognu, kojima su skloni, ili naude, kojima su neskloni nekim
o s o b i t i mc e r e m o n i j a m ad:i n i m a , p a b a i a n j e m i daranjem. Ovo
posljednje (bajanje i iaranje) neke su osobite rijedi, pjesme i molitve, ko-
jima oni na dovjeka zazivliu dobro ili zlo. Prosti narod naS baje i dara jo5
danas. Njime se on najv,i5esluZi, da odvrati kakvo zlo od sebe, osobito
bolest. Tako na pr. da se ljudi odbrane od more, ima ditava molitva,
koju onaj, koga davi, valja da obita, prije nego legne spavati.
Evo te molitve:uMorabora! ne prelazi- prek'ovoga biiela dvora,- e su
na njemtvrdi kliudi- od na5egaSiodorai Todora- i Ma,rijei Matije- sestrice
Levantiie,- koja nernapristupi5ta- 'i prek' ovogabijelogadvora, - ni kamena
kamenica- ni vietru5navjetru5nica- ni nametnanarnetnica - ni udovnaudo-
vica - ni madionamadionica- dokle ,nebi prebr'ojila- ira nebu zviiezde-
na gori listove - na moru piiesak- na kudki dlake - na kozi runie - na ovcl
vune - na vuni dlake,- a kad bi prebroijla,- vratilom se opasala,- za5ti-
kalom poStapila,- u5la u iajsku ljusku. - utopila se u morsku pudinu.- trinka
1oj trakuli,- vragu joi glava,- sve loi koze vrag odnio,- mleko ioi se sirilo,
- negorekla jaoh! - Jaoh joj dala Lena,piena- i Marija Magdalena. Aminln
No nije svaki dan zgodan za iaranie. U razlidniln krajevima radi se
to na razli(ne dane. U Koprivnici se na pr. baje i dara na Badniak, na Ja-
nuSevo (lvanje), Dan drobne djedice, Tri kralja, u Korizmi, na Cvjetnu
nedjelju, na BlaZevo, Uskrs itd,
Ovakva bajaniai EaraniaseZuse u veliku davninu.A na neki nadinpoma-
gali su ga u predaSnje vriieme i sami krSdanskisvedenici.Ima iedan glagolski
spomenikiz XV. viieka, napisannegdjeu Hrvatskomprimorju, u kojemu ie popis
razlidnihlijekova,molitava i darania.U Jugoslavenskoi akademiiiiuva se rukopls,
kojj potjedeiz Hrvatskogaprimorja,koii ie napisaopop Ivan god.
'[e Rudi6 od Sali
1703.,u kolemuima i zakletviod zlih zvijeri i od gradA. ie zakletvei molitve
pomenutipop uzeo ili iz starijih knjiga ili su moZdate molitve i zakletveZiviele
u narodu.Svrha je tim molitvamai zakletvama,da se njima umire prirodni ele-
menti_ilida se ukloneStetneZivotinjice(kukci)'koii uni5tuiuioSteduiupoljski i
. t
PremaVnku: nMora(Alp,Alpdriicken)liude u spavanjupritiskuje.Gdjekoii
Bripovijedaiuda !e mora vie5tica,koia se pokaialai zarekla,da ne 6e viSe liude
iesti, nego ih samo noduu spavaniupritiSlcuie i dihanieim zaustavlia.Gdjekoii
opet misle,da ie djevojka,kola de postativie$tica,kad se uda' U Crnoi Gori oni'
kbje mora-pritiskuiei davi, kad lijeZu spavati,mefu pt'uZenpojas.povllt ookri'
vadaq.
5l
vinogradni prirod. Ima i jedan rukopis iz XVII. vijeka, koii je napisao jedanlrmo-
katolidki svedenik, pop glagoljaS Antun Franki, roden u Omi5li,u na otoku Krku"
u kojem se takoder nalaze zakletve ili eksorcizmi, Imena vragova i drugih zlih
duhova. koja se u tim eksorcizmimanalazqmoraojena5popglagolia5uzetiizdrt-
gih slidnih knjiga. SluZili su se tim eksorcizrnima rimokatolidki svedenici, da
odvrate tuEu (grad) i oluju, koja bi narodu udinila Stetu.S vremenom ie da5to i
kod rimokatolidkih svedenika nestalo obidaja, da na tai nadin suzbiiaju tudu i
oluju, ali posljedicetoga obidaja ostado5edo dana5niihdana. I danas ima ioSte
mnogo na5eganaroda, koii dvrsto vieruie, da svedenicimogu praviti tuEu. Pome-
nut demo joS, da je pop Antun Brzac, koii ie Zivio potkrai XVII. i na podetku
n a S l is u XVIII. vijeka ostavio u rukopisu. koii ie pisan negdje u Hrvatskom pri'morju ili
na otoku Krku, knjigu: ,Qazgovor od vetra i dai'd,a i niiAta i sidcau.
Da pomenemo jo5 neSto. U Valjavdevoj zbirki narodnih pripovije-
dakaima ih nekoliko,u kojimadolazivud ji pastir. Ve6 mu samoime
kai,e, daje on pastir i vod vucima.On je obidnou vuka ukleti dovjek.On
se ljudima prikazuiesad kao stari ,klapastiui ,Sepav,iu vuk, sad kao do-
vjek, koji ima duse vlasi i velik Skriljaks velikimkrilom, ili je opet sav
(azdrapanili pak jaSena vuku s d,ugimbidemu ruci. Najvi5ega prividaju
pastirii lovci. Onome,tko mu ne da, Sto od niegamoli (na pr. mlijeka),
ili tko mu se ruga, osve6ujese on time, Sto mu pokolje krave, svinie;
Zdrebadili telad.On se ovoga stanjasvoga moZeosloboditite opet po-
stati iovjek, ako skodi kroz neki obrud,ako jede posvedenoga na Uskrs
mesaili ako jede ndro'ptinje< (mrvice),Sto ostaneod Uskrsa.
PRIPOVIJETKE,KOJE SU USLE U NARODNAS IZ STRANIHUMJE.
TNIH KN.IIZEVNOSTI.
Pripovijetkana5auDivljann(br. 32)weta iz VukovezbirKe,sjeeanas
oneiz Odisejesvakomupoznateprideo Polif emu i Odisejevoi dosie-
tljivosti. Da5to prida ima nekih odstupanjai izmiena,ali te niiesu tako
velike ni karakteristidne.Ne treba se duditi, Sto je ta prid,aiz jednogaod
najpopularnijih djela na svijetu i k nama prenesena. Pride o Odisejupo-
znatesu Do svoj Evropi od najstarijihvremena;one su prevodenei pre-
radivanena sve mogudenadine.I kad ved ne bi bilo nikakvogadrugog
tumadenja,pride su o Odisejumogle biti poznate u na5oj knjiZevnosti
XVIII. vijeka,koja zna 6a i za Telemahovolutanje.
God. 1887.pripovijedalaje ili bolje pjevala profesoruK. Pavletidu
jedna starica ,Kanconetu(pjesmu)od kralja, ki je prevaril sestrusvoje
Z e n i oT. a p j e s n l n
a i j ed r u g on e g op o z n a t ap r i c i ao F r o k n i i F i l o m e l i ,
koju je pjesnidkiobradiorimski pjesnik Ovidije u svojim Metamorfo:
za,ma.Pandio,kralj aternski, dade kder svoju Proknu za ZenuTereju,
kralju tradkomu,jer mu je bio pomogaou ratu protiv Labdaka,vladara
tebanskoga. Prokne u braku rodi Tereju sina ltisa. Pete godinebraka
zaZeliProkne,da vidi sestru Filomelu te moli mui,a,neka ide po nju ili
9a nju samupusti odinskojku6i, da pohodisestru.Terej pode na put, da
dovedeFilomelu.Stari je otac s teSkomm,ukompusti od sebe^Razuzdani
Terej obe5dasti
putem Filomelu,a da ga ne izda svojoj sestri,njegovoi
zeni, odreZejoj jezik '. zatvori je daleko u Sumi.DoSavSikudi rede Zeni,
4.

52
da je Filomelaumrla. Prokne Laliza sestrom.No poslije nekoga vremena
Filo,melaipak nadmudri Tereia izrezavSisvu varku i nedjelo,njegovou
tkaninu jednu,koju posaljePr,okni.Pr,oknetad, premda biiesna,Suti, dok
za vilerne Dionizijevih orgija ne skupi detu i,ena i oslobodi Filomelu iz
zatvoia.Da se pak osveti nrula za nevjeru i zlodin podinjenna sestri nje-
zinoj, zaklamu ,sinaItisa i priredi rnu ga zajednosa sestromza ielo. Terej
jedu(i meso svojegadieteta upita, gdje mu ie sin Itis; nato mu Lena te|e,
ia ga eto jede.Ujednomu spoditne,za1toie to udinila.Terei izvan sebe
od ljutine poleti za sestramas noZemu ruci, ali u trci budu sve troje pre-
tvoieni u ptice: pr,okne u slavuia.Filomenau lastavicu,a Terej u futada
ili pupavci. - U hrvatskojje piesmimi. kralja Pandiona>Bandijal<'.mi.
Teieja >krali od Zomborau,mi. Prokne uBrojnica<,mi. Itih uUtiho,.'fnj'
Filomena,Filumenau.Po hrvatskoj pridi napisalaje Filomenasvoi udes
na >listuod brSljanau, a ,s krvcom i suzamaui poslalapo >tidicedrobnoj
lastavicensestri.
ova prida o Filomeli lako !e mogla u6i u narod iz hrvatske kniii,e'
'vnosti. Metamorfozu je naime Ovidijevu s latinskoga na hrvatski jezik
preveo fra Ivan od.zadrate je Stampaou Mlecima pod natp'isomuHisto-
:iia OOFilomene<.Godina se i izdanje na natpisnomlistu eksemplara,Sto
ga ima Jugoslavenskaakademiiau Zagrebu, doduSene moi,e proditati'
ati je netto na jednommjestuu knjizi rukom napisaouln VenetiaMDCL.(
Medu hrvatskim narodnim pripovijetkama imamo i distu pridu o
,onoj,poZrtvovnojAlkesti, Sto ie obesmrdena u Evr'ipidovukomadu
istoga imena.SadrZajie te drame ukratko ovaj: Admetu, kralju Tere u
umriieti, ako
Tesaliji, obedalesu sudenice na Apolonovu molbu, da ne 6e
tko hode drugi miesto njega da umre. To ne 6e da udine ni stari roditelji
:njegovi,ali je spremna udiniti niegova Zena Alkestida. Nakon ganutljiva
,op-stuju s muzem otima je smrt. Ali sada dolazi fleraklo kao gost u
Admetovuku6u, pa doznavsi,sto se dogodilo,otima Alkestidu smrti te ie
l
'vraia muZu.
'l.larodna
prida nB,ogi sv. Petar u svatovima<Stampanau uBosanskoivil{u za
pa pred ku6u
1888.'ilip;vii,ida,-iato"su Bos i sv. Petar_hodili po z-emlii do5li
tt*tosi dbvieka i upitalt ga, tnoguli prenoditi u niega' On odsovori' da bi mogli'
uti Oi *u bas sada-Zenaiada.uTogaima dostapo sviietuu,re€e mu Bog, "i sre-
i;;E ;;"i koii oje"o iada i u dobru izdri,avau.I ude sa sv. Petrom u ku€u. a
iina rooi u tai eui tuslo aiiJt.' Siutradan ga krste, I Bog mu bude kum' Na
"iii*riti i.e"--iu*u, da- ne zini diiete priie dvadesetesodine. Kad se momku
;;;Sib A"uO.rrt goaina,'onrede,da !e zavolio jednu deivoikui daierad da ie-
I
uZmJ- noOitefii mu prilianu i tskop. svatove. Dodo5ei sad i Bos i sv. Petar'
;;f ;;;;d6;i k"; fi;ti'*i Kad svatovi podoseod kude, Bos naredi i mlado'
j,i"il ptaEiieiet. gog re6e, da se iskopa raka. pa da,metnu momka
l. oitin. ocu tnu i materi pa ih upita, koje Ce.od niih dvoie ledi-za
"*i..'N"sta
gtol.-oni oboie-mukomzamukose' samo mlada niegova' skoci u raku'
"-iij".b-"-ai
ff;-;
rspremnada umre ," i"ogu A."gana. gog nato oZiv'i i niu i mladoZefriui bla-
'
goslovi ih.
U.ledno! pri6 iz zbirke Andre Gligoriievlda(lz duSe-nar'odne' Beograd.1897')
ne ooiiri-sutotiut*' nego kao sastavni dlo u prldi: nKako sv'
oriea d-ariisti
ft;"iid;'i'iiii"ii.. N"ri;i;Aid; toea iJ htio otac da teni. zareEe.se'da se !e
oZ"niti.aot se oda Sta ne prepane.TraZio !e naiopasniiai naistra5niia
l, ;;*|jil
mlesta,spavaoie u eiJffio, gdi" i. bio po,ru*piten mrtvac,
uzalud - nile bilo ni5ta da ga uzmognept"puit'i. sve dok
i svega se la6ao.ali
ga ne DrepaneArandel'
r
53
On mu tad ujednokazai lo, da 6e umrijeti,kad se oZen,i. Kad se izatogavratio
kuti (iza dviie glavneepizode,po5loie vidio, kako Arandelv::di du5u jednom
bogatomsamoZivcu i jednornd-estitom
doma6inu),oq ie to_iocu ispridao.U neko
doba,kad mu seudini,da je d<.r5lo vrijeme,da dadeBoguBoZje,a zemljizemljino
on se rijesi da se oieni. Preko no6i probudise momak u jednodobai
ueledaArhandela, koji bie5edo5aopo nj. Moli mu se momak,da ga ostavibar
ovu no6.ali Arhandelne moZeda popusti,negose naiposlije smilovai redemu,
akomatiili otacho6eda umruza ni. da 6e ga ondaostaviti.Odesin ocui materi
oa redeim to, ali oni oboieto odbi5e:oNe0u.sinko!Svakzase'uNatomu rede
andel,da jo$ upitanevjestu,bi li ona umrlaza nj, a ona bez premiSljania rede:
,,noeu,dragi!Na 5to 6e mi poslijeZivot,kad tebenema<. Arhandelim ondakaza,
rla !e dolao,samoda njih dvojeisku$a,pa uzev$idulu staromi starojvrati se
na onajsviiet.
NaSarrriea>Vjernai'enau(br. 23) itna kao jezgru motiv iz uAlkesteu.
Kako se vidi, uvod je drukdiji, pa onda dolazl motiv o dvoiici prosjaka,
koji su opazillsvjetlost u kolibici, a sasvim je nov motiv, kako Isus sluZi
misu,a pokoinikga dvori.
Mi smo vee pomenuliApulejevupr,iduo Amoru i Psihi. Ova je
prida veoma raSirenamedu modernimnarodima,u koiima je kao i prida
Apulejeva gradena prema ovoj iormuli: a) i,ena ili zarudnik pocrije5i i
zato izgubi muLa; b) ona obilazi svijetom traLe1i ga; c) oni se nadu i
izmire. No u pridi o Amoru i Psihi nalazese takoder crte i motivi i iz dru-
gih formula.Tko se nije sjetiona pr. motiva ,Pepeljugeu ditajuditu pridu?
- Ova pri(a nalazi se i u plemena, koja nijesu indoevropskogapo-
drijetla. Grdku obradbu ove pride pominje FulgencijePlancijad.Mitograf
veli, da ju je obradio,AristophontesAthenaeus< u kniigama'koie se zovu
,Dysarestia Za dudo je mnogo slidna ovoj pridi Apuleievoi srednie-
".
vjekovna pripovijesto ,Parteno,pii Melioniu, koja ie bila ra5irqnapo
Francuskoj, Nizozemskoj,Engleskoj, Njemadkoj i Skandinavskoi.Ima-
demo je onakvu,kako ju je u podetkuXIII. stoljedaobradio u svojem
epu francuski trubadur Denis Pirarn. Mnogo joj je srodna i indijanska
prida o Tulisi.
Jedanudenipisac nastojaoje da dokale, da se Apulejevaprida,zatim
grdka pridao Zeusui Semeli,pa indijskao Tulisu osnivajuna istojosnovi.
Semeleje u grdkoj mitologiji kdi Kadmova i Harmonijinau Tebi, a draga
Zeusova.Iz ljubomornostinagovorije Hera u oblidjunjene dadiljeBer-
toe, da zamoli Zensa,neka dode k njoi u istom obliku, u kojem dolazi
fleri. Zeus joj to svedanoobe6a,dode k njoj s munjomi grmljavom,i tako
Semelenastrada.U,miru6iporodi dijete (Dioniza),kojemu je istom 6 mje-
seci.Zeusu5ijedijete u svoj bok, i ondje ga je do njegovezrelostinosio.
Semeli njezin sin Dioniz pornogne,d,aiz podzemnogasvijeta kao Thy.one
dode u Olimp.
. Indiiskojpridi o Tulisi. ovako ie jezgrazu nekom carstvu i:ivi
srromasan otac,
poodraste,dode koii siedom uzdrzava Len.oi k€er Tulisu. Jedno€,kad
Tulisa k nekakvomstudencuu Sumi. Iz studencazo\ne
Ie netko po imenu i tri puta zalila, bi li htiela biti njegovom Lenom.
una privoli, jer joi je obedano veliko blago. Kad dode viendan dan, nevidljive
ruKe donesu sjajne darove u kolibu. Tulisa oki€ena dode s r,oditeljima k studencu,
pa nevidljive ruke
odnesu Tulisu, Ona Zivi zadovolnja s muZem, koli je polazi
samo nodu, ali joi
ie zabranjeno ostaviti dom. Uio dode k nloj neka starica. Stane
tc nagovarati, da pita muZa. kako se zove. On ju ie odyradao, no ona ne htjede
 :J
54
'Iaj
d m e tu s p j e v uZ i v o t o d t J l i v e , k i e r e J u l i a n a ' 1e s a r a .
popustiti. Zato on uroni u rijeku, i prije flego
uBasnak Dan!< Svesa blaga i sjaja nestanJ. Tutisa.r1e.nestiii, iede j,oj: >lme mi Je spjev prvi put je Stampant702.,a docnijenekolikoie puta pre5tampavan
ie oriei-;i.d"i;";,
toga, Sto sabira drva. od v.l:verica saznade,da je ona starica zavodrriea
i Zivi ocl u popularnimkniiLicamau Dalmaciji.Spjevanje u dvanestercusa slikom,
brg sar. narjedjem.On je samoprijevodtalijanskogaspjeva
[asukrp, sro ga je poslala Basnakovamajka,i oi joi ieGoi"i-iii'ii.*i1p"rti a dakavsko-ikavskim
Basraka,akoprijecleneku,zmijama napunjenu'riletu i-izvi5ii"rJilne-rriroge nHistoriade Ia regina Olivau negdjeiz XlY. ili XV. vijeka. Bit 6e da je
svekrve.A,kosve ispuni,dobitde BasnakOana,trojij. pi.t"oil,,i'-u"i^iiu,svoje taj hrvatski prijevod nadinioKrsto Ivanovid iz Budve u Dalmaciji.-
bijenocar-stvo i s rnjimse opetzdruZi.Dosavsik svekiviaotiii-[iiJuin Dosudu. i"sr-
u l.roiutrebada saberemiristisudui tisuducvjetova.pel,ti-i"j pi"iifru. fuO usmeno j knjiZevnosti nahodise taj predmetu ovedembroju pripovi-
nalogeizvrsi,,poginusvekrvai sarkasukisod pticenume,"rc'oii .u, jedaka.Ima jedna pripovijetkaiz Llercegovine(BosanskaVila 1893.),u
gr,udirna se ri" r"iGi"i*
izleglaizjajeta.Sfoga je onasa sob_om donijelaii iniiizdi.'sasnak Dan kojoj je iunakinja Oliva, kdi rimskoga ukraljau,te i,maisti sadrZaj,koji i
se vrati.izdubineuz pratnjuvjevericai zmija.Takopoitane- i,ifir.'op.t nifii"", prije pomenuti od Oliveu,pa nemasumnje,da je i narodnapripo-
te oni Zlvesrednozauvijeksjedlnjeni - kao i Amori psitre. "Zivot
vijetka postala od onoga spjeva dalmatinskeknjiZevnosti,koji srno po'
Mudnoje odgovoritio domoviniove pride.Friedriindermisli za Apu-
znali pod imenom,rZivotod Oliven. Najboljei najpotpunijeje saduvala
lejevu pridu, da se ra5irila iz lndije, kako za sve pride udi Benfey. Na-
pr'otiv Eng,lezLang nastoji dokazati, da su pojedini motivi ove pride ovaj 'predmetjedna makedonskapripovijestiz bitoljske oblasti uEdna
carica i dve te bliznarijna",koja je po svoj prilici nastalaiz staroga ro-
osn'ovanina opdenimljudskim pred,odZbama ili bar na veoma ra5ire,nim. manafrancuskoga,Manekineuiz XIIL vijeka.Samopodetaksaduvanje te
za prvo navo'diljubomornostsvekrvinu,kazan radoznalosti,za drugo
* misao,da mogu Zivotinjepo,magatiljudima; a i vjera, da Livi verzijeu Vukovojpripovijetki,Carevakii ovcan,a dalji tok pripovijetke
rnoguu prekinutje novimrnotivomo pretvaranjudjevojkeu ovcu,koji je potpuno
podzemnisvijet, nalazi se gotovo u svij,u naroda; nalzad,glavni motiv
nepoznatna5ernuciklusu. Uzeta ie u glavno,metakoder iz Manekine.
Aoulejevepride, da mlada i,enane smije vicljeti lice svoga muza, izvodl
Osobitaje verzija uCaricasa zvijezdomna deluo,vjerojatnoiz Srbije ili
Lang iz obidajanekih naroda,gdje mladi vjerenik smije woju Zenupola-
vojvodine,a zabiljel,e,na u zbirci AtanasijeNikoliria.
z_itisamo noCu.Lang u potvrdu svoje misli pominjepridu, koj,u pridaju
zului, a mnogoje nalik na pridu o Amoru i psihi. Svakakovalja pri- Drugi se tip pripovijetheo >Djevolcibez rukunnalaztu pisano j
znati,da joj je bar osnovnimotiv slidan. jLrZnoslavenskoj knjiZevnostiu dvije verzije:jednau glagolskimspomeni-
Pr,ipovijetkanaSauCaricasa zviiezd.o,m cima,druga u dirilovskim,jednadakle u hrvatskojkniiZevnosti,druga u
na deluu(br" ag),ide u ciklus
prida o udjevojcibez rukuu. srpskoj i bugarskoj.Hrvatska se verzija nalazi u jednoj Stampanojgla-
Meclutipovima, kojima se rado zabavrjaramasta naroda u srednjenr golskojknjizi, koja nosi natpis: >Mirakulislavnedeve Marieu,Stampana
v i j e k u ,n e m an i j e d , n o gkao, j i b i b i o m i l i j i o d t i p a n e s r e i , n e i g o _ 1507.-1509.u Senju u glagolskojStamparni Grgura Senjanina. U toj
njene djevojke. Taj se tip nalazi,na razlidne knjizi ima kao XI. umirakulupo redu jednalegenda,koja je pravi prav-
nadineshvaden i obra-
den, u rnnogimsredovjednimro,manima,pripovijetkama,prikazanjima cati tip na5epri,povijetke. Osim toga spomenikanalazise ona u jednom
razlilnih, ponajvi5ezapadnihnaro'da.u taj krug ide poznati pripovijest jo5 starijemspomenikuglagolsko,m i to rukopisnomu t. zv. Ivandidevu
o Genovevi, vojvotkinjiod Brabanta,koju namjesnikGoio za vi- zborniku.U tom zbornikuirna 19 dudesaBogorodicepod natpisomu0u-
jeme odsustvanjena mui,a grofa Siegfrieda,a radi osvete, desablaZenedive Marieu.Izvor je u talijanskomdjelu uMiraculide la
Sto ona nije gloriosaverzene(Stampanom prvi put 1475.u Vicenciu ltaliji. Sr,pskesu
htjela na njegovu ljubav odgovoriti, optuli Siegfriedu za nevjerstvo i
okleveta toliko, da je ovaj osudi na smrt, ali ona zaiedno sa svojim v.eruile:u AgapijevudjeluBiblionhorajotatonkalumenonHamartolonsote
novorodenimsinom schmerzenre,ichorm ria, Stampanomprvi put u Mlecima godine 1641.,ima u tre6em ueudesa
ipak ostaneu iivotu i provede u
jednoj pediniu Ardenimapunih Sest godina, dok je njen Bogorodidinau i meduovima I,I.dudonaSupripovijetku.Ovo dj*lo sveto-
mul ne nade gorskogamonahapreveo je u srpsko-slavenskoj knjiZevnosti, kako stoji
jednomsludajnou lovu i ne uzmesebi ponovana dvor. Ovamo
ide dalje u mnogorukopisazabiliel,eno,SamuilBakaiid, svetogorskimonah,poznal
i legenda o s v e t o j G u l j e l m i , k r a l j i c iu g a r s k o uj . h r v a t s k okj n j i z e .
vnostiima o toj svetici jednood naSihnajljepSih prikazania,,Sftn2ani. i drukdijekao rrrevodilac. Rukopispotjedeiz XVII. vijeka. Agapijeradio
2t_ je u glavnomesvoiupripovijetkupremaono,mtalijanskomdjeluuMiracoli<
vota sv. Ouljelme,kraljice ugarskeu, koje je s talijanskogaor,iginalaod
AntonijePulci preveo Marin Gazarovid(Zivio oko godine t63i.), pa o Prema ovim djelima zacijelo je postala i Vukova pripovijetka ,Z\a
H i l d e g a r d i , i , e n ic a r aO k t a v i j a n oa ,H i r l a n d i , m l a d oij t e l d o v e . madehao.
cleno*zeni engleskogavojvode Artusa, pa i ona iz Boccaccia poznata Zanimljivajei na5anarodnapripov,ijetka Zlatu m b e g (br. 70.).Ona
pripovijetkao G r i z el di, kderi jednogavrlo siromaSnoga ide u ciklus pripovijedaka,Madak u 0izmamao(Le chat bott6). Motiv je
seljaka,koju to, koji se javlja u pridanjumnog,ihnaroda.
je uzeo za i,enu markiz od Saluzza;pa najposlijepripovijetka
o K r e_ U bugarskoijednoiverziji pripoviiedase ovako:Nektie Eoviek.po imenu
s c e n c i j i , o l i j e p oKj a m i l i , o K a s i j i c a r i c i o m n o g i md r u g i mu p e -
Turan, uhvatio lisicu, kad mu je kvarila lozu. Ona ga umoli, neka je ne ubije, pa
peljugamao, nesre6nimi gonjenimdjevojkama. ee ga uainiti bogatim i oZeniti carevo,m kderi. Turan na to pristane i po savjetu
U pisano j knjiZevnosti hrvatskoji .srpskojobradenje ovaj pre-

lisidinu proda svoju dolamu za dva tri dukata, a lisica ode caru te ga zamoli, neka
joj dade mjeru, kojom 6e,njezin brat'l'uran mjeriti svoieblaso.,Car se zadudi,
Sto je u njegovu carstvu tako bogat dovjek, a jo5 se vise naSao u iudu, kad mu
ie lisica vratila mjeru, a u njoj toboZe ostala dva <lukata.Tako je lisica uzajmila
u cara mjeru za srebrne i bakrene novce, a poslije toga je car rado pristao na to,
da Turanu dade svoju k(er za Zenu.Kad je trebalo po6i po djevojku, Turan se po,
savjetu lisii.inu sav' okaljao i tako o-tiSaok caru, kojemu lisica pripovjedi, kako
su kidene svatove na putu napali hajduci te ih Sto potopili, Sto poubijali, a Sto
opet rastjerali, samo se njih dvoje spaslo. Car povjerova, lijepo obude Turana,
vjenda ga svojom kderi, a kad je trebalo po6i, umoli lisica cara. neka mu za put
da detu vojnika. Sad je po5la lisica naprijed, te je 'furanu rekla. neka cetu vocli
do grada, iz kojega se diZe dim. To su bili samovilski dvorovi, u koje je u5la.
lisica i samovilama javila, da na njih ide silna vojska - neka se sakriju u pe6i-
Samovile to udine, ona ih izgori, i kad je doSao f'uran sa svojom pratnjom, sla-
vila se svadba u tim dvorima, za koie lisica kaZe, da su Turanovi. Tako je lisica
udinila Turana carskim zetom, ali pod pogodbom, da joj svaki dan daje gusku. a
kad umre, da je opojaju popovi i vladika. Da se o tome uvjeri, jednod se udini
mrtva, a Turan-ova ie Zena baci kroz prozor na smetli5te. Sad bi bilo zla. da Turan
nije namolio lisicu, i kad ie umrla, ukopao je s popovima i vladikama.
Ova gatka ima nekoliko verzija, po jednrr iz Srbije i Bosne. nekoliko rumunj-
skih, jednu madZarsku.
Ovaj motiv je uSaoi u knjiZevnostu Italiji. Tu ga je u XVI. vijeku
obradio FrancescoStraparola u knlizi ,Tredeci piacevoli notti<. Nema
nikakve sumnje,da je Straparolauzeo redenimotiv iz naroda,ali daSto
Sto5taje dodaoiz svoje glave. Ovdje ve6 mjestolisice dolazi m a d a k.
Straparolinaje knjiga bila veoma popularna,te je ona upravo pomogla,
da se taj motiv raSirio po evropskomejugu i zapadu.Isti rnotiv obraduje
i mladi suvremenikStraparolin:GiambattistaBasile u svome ,Il Penta-
merone(,ali on se nije povodioza svojim prehodnikom,ved je i on duo
ovu pripovijetku (po svoj prilici) u Napulju. U francuskoj knjiZevnosti
obradioje motiv CharlesPerrault u XVII. vijeku. Ovaj ie spisateljuzeo
motiv lz narodnogapridanjafrancuskogai oznadioje ol-e chat bottdu.Ima
i razli1nih verziia francuskih,njemadkih,norveSkih,Svedskihi istodno-
slavenskih.Jednamaloruskapripovijetkaposvese podudaras pridanjern
Perraultovim:ona je iz aristokratskihkrugovau51au narod.ViSeili manje,
se na5 motiv nalazii kod Fina. Mordvina, Avhra, Tatara, na Kavkazu,kod.
Indijaca(gdje mjesto lisice ili madka dolazi 5 a k a l), kod nekih plemena
u sjevernojAfrici (gdjeje glavno lice maj m un) i dr. - Koja je od svih
ovih verzija originalnija,ne moi,e se reei; ali treba dri,ati na umu,da lisicur
neki dovjek uhvati, a ona ga iz zahvalnostiudini srednim,dok madkanaj-
mladi sin naslijediod oca. Tako ovdje nije samo zamienaZivotinje,ved ii
zamjenamotiva. Yai,anje i nadin,kako se otac vjerenice uvjerava o bo-
gatstvu lisidina(madkova)Stidenika:u hekim verzijama biva to s pomo6u,
mjere, a ovaj je motiv rjedi, ali se ne moze kazati, da je mladi od dru-
goga, gdje lisica dariva bududemutastu gorske zvijeri, koje je kojekako
polovila i izmamila.U nekim se verzijama darovi samo pominju,a q dru-
gima se opet i ne donose,a to su ved mlade izmiene.Razlike su izmedur
pojedinih yerzija i u tome, Sto se u jedni'manavodi, da se mladoZeniau
vodi okaljao,a u drugima, da su ga napali razboinici,pa opet, da mu se
jedno i drugo dogodilo.Gotovo u svim verziiama nalazimo motiv, kako
lisica (madak)dobiva dvore za svosa Stidenikatako, da upla5igospodare
57
ocl dvorova (a gospodari su: zmaj, neman, vile, gradani i dr.). U nekim se
verzrjama svrSava pripovijedanje time, da lisica (madak) ku5a svoga Sti-
t'enika, hode li ispuniti pogodbu, dok ovaj vai,an motiv u drugim verzi-
jama sasvim otpada. Ne moZe se redi, pripada li ovaj motiv isprvidnom
obliku na5ega sujeta. Ako je ovaj zavrSetak kasnije dodan, vjerojatno je,
da je nastao negdje na Istoku, jer ga nalazimo na Kavkazu, gdie je doka-
zano, da je motiv sarnonikao.
Stojanovideva pripoviietka ,Bra6a i blagou (br. 42) nastala ie od pri-
povijetke iz zbirke o1001 nod.iu ,Ali-Baba i detrdeset razbojnikau, koja
uostalom nije sastavni dio ovoga zbotnika, nego koju je njemu priklopio
prvi njegov izdaval. Pripoviietka se ova mnogo pripovijeda kod slaven-
skih naroda na Balkanu kao i kod drugih naroda kako na evropskom jugo-
istoku, tako i na istoku, u sredini i na zapadu. Pripoviietka ,1001 nodi<
kazuje ovo:
Ubosi ie drvar Ali-Baba zatekaorazbojnikeupravo u dasu.kad su - hotedi
s a k r i t is v o j p l i i e nu p e d i n u- i z g o v a r a ldi a r o b n er i j e 6 i :> S e s a m e , o t v o r i s e u ,
i pedinase otvorila.Po$tosu oni oti$li,u$aoie u pe6inusam Ali-Babai natovario
ziato na tri magarca.DoSavSikudi sakrio ie zlato, ali Zenaniegova ZebAi saznali,
koliko su stekli, pozajmimjericu od muZevabrata Kasima,bogatogattgovca.Zena
Kasimovanamaledno lojem, da bi doznala,Sto €e ovai siromahmieriti. Dukat se
uistinuprilijepioza dno mjerice.Kasimsaznazatainu i ode k pedini'ali unioiza'
boravi daroJ:ne riiedi; razbojniciga nadu i sasijekuna detiri komada.Ali-Babau
brizi Stose brat ne vra6a,ode u ped,inu te iz nie izvudemrtvaca.Veomadomi5liata
Kasimovaslu5kinja,po imenuMorgijana,za sve se pobrinulate je dala sa5itimr-
tvaca od krpO,kojegasu dovelisvezanihodiju;takcicijelisviietvjeruie.da ie Kasint
umr'oprirodnomsmrdu,Vod razboinikaopazivSi,da mu ie netko u5aou trag" po-
Saljejednogaod svojih, da istraZi,tko je otkrio njihovu tajnu. Razboinik dode u
mjesto.sludajga nanesekrpi, koji ie sa$iomrtvo tiielo Kasimovo.Krpo dadesebi
zavezatiodi i podeonamoistim putem;tako nadukudu Kasirnovu.u koioisadZivi
Ali-Baba oZeniv$ise obudovljenomjetrvom, a razboinik zabilie|i kufu biielom
kredom. Morgiiana opazi znak i pos,umniav5i nadini slidneznakove na susjednim
kudama.Posliiedode drugi razboiniki nadinina kudi crvene znakove,ali i ovu za-
sjedu sluSkiniapomete.Napokondode sam razboinidkivotl, dobro upamtiku6u i
vrati se sa devetnaestmazgi,na koie je natovariotrideseti osammie5inatoboZe
ulia, ali samou jednoj bilo je ulle, dok se u ostalimasakrio u svakoi po iedantaz-
bqjnik. Ali-Baba gostoljubivoprimi toboZniegatrgovca. Idudi u kupku zapoviedi
Morgijani,nekaspremivederu.Slu5kiniane imaiudivi5e ulja pomislina trgovdeve
rnieSine. Tu sve otkrije,izvadi ulje i njimepodu5i$ve razbojnikeu mje5inama. Sa-
znav5ivod da njegovazasiedaniie uspiela, potajnoga nestade. Poslijenekogavre-
menaopetse vrati kao trgovac,upoznase s Ali-Babinimsinom,koii ga pozovena
rudak.Trgovacse odazove,ali samopod pogodbom, da mu se ponudenesoliena
iela. Morgiianu !e ova Lelia iznenadila.i ona prepoznau trgovcu razbo.iniEkoga
voda,podes njim igrati i upotrijebivsineku plesnufiguru probodo8&;- Ali-Baba
ie svoju vjernu sluikinju vbd peslijspogibiierazboinikapustiona slobodu,a sad
iu je udaoza svogasina.Posliienekogavremenavratio se Ali-Babarazbojnidkoj
pedinii u miru uZivaoblago.Stoie u nioj nagomilano.
Ima detiri verziie hr'vatskeove pripoviietke.Dobro se saduvalahrvatska
.verzija iz trgoviStaRavne Gore.U nioj ie samo zaboravlienaEarobnariie6, na
koiu sc pcdinaotvora i zatvora,a neki su motivi premetnuti:kuharica igra s
vodom,prijc nego!e razbojnikepodu5ilauljem; i zavrSetakje donekleizmiienien.
ViSeje na5apripovijetkaizmijenjlnau verziji iz Y.arai.dina (u Vaijavievojzbirci).
Sujet o oAli-Babi i detrdeset razboinlkal ili bar nalznatniii niegovi
motivi zdrui,enl su s razliditim drugim sujetima. Kod Grka se on spleo sa
r58
sujetom o trookoj nemani (Trim,matos),koji ima ulogu ,Modrobradac
zapadnoevropskih pripovijedaka.Ista pripovijetkao Ali-Babi veoma opo-
minle_.na drugu pripovijetku,koja je vrlo raiirena naroditopo evropskorn
zapadt i jugozapadu,o grbavcu,kojemusu vile zatct,sto im je srednodo.
punio. pjesmu, odnijele grbu, te je dale drugome. zavidniku (njegovu
bratu).
Pripovijetka o AliBabi rasirila se pod utjecajem muhamedanskoga
elementai dalje da po Africi. Da je ondje bila poznatai to dobro poznata,
svjedodinam i to, Sto su u jednoga plemena na srednjozapadnbjobali
afridkoj,nad lijevim brijegom donjegaNigera,najznatniji,osnovni nlezini
m o t i v iu p l e t e run ji e d n ub a s n uo g u S t e r i c i i k o r n j a d i .
AIi mi vidim'o,kako i iz novije knjiZevnostipride ulaze medu narod i
postaju narodnepripovijetke.U XX. glavi Voltairova ,,Zadiga<prida
se
ova lijepaprip,ovijest:
... Po5toje paosa svogavisokogapoloZaja i izgubiosvu sredu,kolu ie dotle
obilnouZivao.Zadis,izidejz,BabilJnai podeporeAeuirita fiuiiii iucfrrinu,toia
ga je nesamotada, nego-jednakovrljedala i gonlla. tu niiC"e jednoe starca
pustinjaka.koji je ditao knjigu s-udbinei koji mu se ponudia na pratioca,ati poo
za -put
uvjet_om, da sa,Zadis ne ostavlja,ma Sto ornudinio.-podo5ena iprvo lr.cu
stigo5ena konak u divan dvorac jednogabogata5a,koji ih bogaio-ugo.lli obdari,
Ujrrtru krenuSe. na .put, i. Zadlg tada opazl.rta je itaric utrrao jeOai-rtatni legin
(posudazavodu) domadinu.,Na podnestigo5eu ku6u nekakogabogatogtvrdiie;
tu biSeodvedeniu Stalui dobiSeoljesnivahljebai trulih masllnazirueit; staras
u znak zahvalnostiza_ gostoprimstvonagradi domadina ztitiim-le?enom.Isto
vede dodu k jednonrfilozofu,k6ji se sasviiempovukao ,"ij;6-ii2]vio
u miru
nastojedi,sam-o oko mudrostii vrline; ovaj ih primi vrlo"dti:epo i razcovaraoBe s
n[i'mavrlo mudro, pa im ponudi i novaca: starac ih ne priini. ati o-i bi ostavio
ovom Eovjekuneki dokaz svog-apo5tovanjai ljubavi, zaiati mu ku6u. Nuipoitil,
dodu k nekoj destitoiudovici,koia je imaia i votieti'iiiio ilOnogi-'n.Lukaod 14
Bodina,i koja ih takoclervrlo lijepoprimi. starac-sutiadan, kao-:emati udovidin
nedakpoSao.da ih isprati do jednogamjestapreko rijeke,kaZe djeeaku:
!a ti pg.kaZem, "odi,
koliko sam zahvalantvojoj tetki., sdepaga za kosu i"baci u rijeku,
Zadig se uZasne,stane kleti starca. a starac mu objasnisve, zlsto i.-sto ,einio,
poto'mse pretvori u andelai uznesese na nebo.Obja5njenia stardevasvodese
je, kabe, ukrao legen,da ga naueine :ostiti ljude samo zato,
na ovo:..Bogata5u
da p-okaZe svoje gospodstvo;tvrdicu je obdario, da ga naudi eoit;primstvu; fi-
loaofuje zapalioku6.q,da bi ovaj u rusevinamanjenimnasaog'ot.m6lrrgo. r,oii
le tu sakriveno;udovidinaje necakaudavio,da ovaj ne bi ubio svoiu tetku kroz
godinudana,a Zadigakroz dvije.
Ova je Voltairova pripovijest zapravo legenda o )andelu i pustinjaku<,
koja se s razlidnim varijacijama nalazi u nekim srednevjekovnim zborni-
cima (Gesta R'omanorum, scala celi), u jednoj francuskoj pjesmi X,lll. sto-
ljeda, u Koranu, u vrlo starim hebrejskim knjigama, pa rnoZda u Talmudu
itd. Ali ci'jela legenda o andelu i pustinjaku ne narrodi se samo u ovorn
obliku, u kojem smo mi to po voltairu ispridali. ona se naprotiv jatlja i u
oblicima, koji se na prvi pogled dine ruzlidni od Voltairovc pripovijesti, ali
koji su u bitnosti isti s njom. Kod voltaira andeo sam nagraduje ikaLnjava,
ali irna jedna verzija legende, gdje nema andela da'to dini, nego ljudi sami
zaslijeplje'ni strastima izvr5uju i nehotice pravdu BoZju. Kod voltaira se
kaznL i nagrade, koje sudbina dodjeljuje, objasnjavaju grijesima i zasht-
gama, koje de se tek u bududnosti docoditi. Ali ima
i verziia, gdje se to
59
objaSnjavapro5lo5du. Ta se verzijanalazi na pr. u jednojhebrejskoiknjiai,
u Casuinijevoj,Knjizi dudesaui, kako se dini, u samomTalmudu.
Ovu istu hebrejskulegenduimamo i rni vrlo malo pro,mijenjenu, i to
fe narodnapripovijetka >Ne uzajmljuizla, ier 6e ti se vratiti<. (Bosanska
Vila 1887.)Mjesto Mojsija doSaoje ovdje obidandovjek, mjesto Boga sv.
Sava, dvije tri sitnice su se izgubile,ali je pripovijetka ostala ista. Kojim
je putem do5lau na5 narod, ne zna se. Pripovijedase po Bosni i valjada
je doSlaod Hebreja us,menimputem.U Mostaru i okolini prip'ovijedase
pripovijetka,koja se gotovo potpunopodurdaras XX. glavom Voltairova
,Zadigau,nedostajesarnomotiv o paljevini (Ar, Z+.).
Ima,moi jednu pripovijetku,koja je k nama do5la iz nlemadkeknji-
Zevnosti.Hans Sachs, poznati pisac iz sredovjednenjemadkeknjiZe-
vnosti, napisaoje Salu, koja po danaSnjemuknjiZevnom jeziku glasi:
Der fahrendeSchiiler in Paradies.Seljankaostala samau kudi i sjedase
svojegaprvog muZato bolje i de5ie, $to joj drugi nije bio tako dobar.
Tako je zatedejedan dak putnik i zamoll da mu da Stogoditd. Ta ista
pri(,analazise u Vukovoj zbirci pod natpisom>Eros onogasvijetau.Mje-
sto daka dolazi Ero, ta tipidnalidnost naSihSaljivihpripovijedaka,i pro-
vareni nije obidandovjek,negoneki Turdin,koji je sa svojom denomkopao
kukuruze.(Br. 73.)
U uBosanskol Vili* gs4. 1887.izi5laje jednapripovijetkapod natpisom
,Kako je nestalopravde na zemljiu.U nioj se priopvijeda,kako su neki
ljudi na zapovijedcarevu,da sabiraju's'tarineu njegovucarstvu,na5lip5e-
nicu kao kru5ka.I(ad su do5li jednom starcu, koii je imao Sest stotina
godina,pripovijedaoim je on, da je u star,odoba,jo5 kad je pravda na
zemlji vladala,raslo takvo zrnje; >,ondanije bilo kletve, niti bi se kome
traZili svjedoci,ved su ono, Sto sud ne bi mogaopravo osud,iti,slali pra-
vednimverigama,pa bi se odmah doznaokrivac.u I sada navodi starac
sludajeve,za5toje nestalotih veriga, koje su iz nebau.zete,i pravde.Ta
je prida zapravosloZenaod tri pride: jedna je s p5enidnimzrnom, druga
s po5tenim kupcem i prodavadem,a tre1a s kumovirna (iedan kum
nije htio drugome vratiti zaima). Prvi dio pride odgovara potpuno
jednoj pridi iz serije narodnih Brida slavnoga ruskoga pisca Tolstoja.
Mogudeje dvoje: ili je ta na5anarodnapripovijetka nastalaiz lektire -
rnoida je prevedenas ruskoga- ili je Tolstoj dobio ideiu te pride iz koje
ruske narodnepride, te onda ona eventualnopripada opdemuciklusu.U
drugoj jednoj pridi Tolstoga ueim fiudi Zive<imamo jednu epizodu,koja
potpunoodgovarajednoj naSojnarodnojpridi (u mnogo verzlia),kqja ie
jamadnoopdenoganarodnogili legendarnogapodrijetla.To je pridd,kako
Bog Saljeandela,da iz jednemajke uzmeduSu,a on to ne udinl izbrige za
sirodad,i kako ga Bog za to kazni: ima da dozna,Sto je dano ljudima,
5to nije dano ljudima i dim ljudi Zive.
Ali i o dogadajima,koji su nam zaiamteni, da su se zaista dogodili,
nastajuu narodu pride.U Dubrov,nikui okolini njegovoj prida se jedna
neobidnopo ularnai zanimljivaprida,koja je davaladostamaterijalaknji-
Z,evnicima i na5imai tali;'anskirnkroz Eitavadva stoljeda.To je prida o
 60
Mariji s Lopuda, o tako zvanojlopudskoj sirotici. Za
Jakova crijevida (Jacobusde crieva), priora manastiia de pelago, do-
znade se godine 1482.,da ima neki tajni odnoSaj s jednom udatom
gospodom na jednom sjevernije,m,tri kilo,metra udaljenom
otoku Lo-
pudu. Nadbiskupski vikar Fr. Gradi6, i on plemid, povede
- raspravu
protiv Crijevida, te bi prognan -s podrudja dubrovadkoga
-U na deset go_
dina i to na otodid sv. Andrije (S. Andrea de pelago). na5oj knliZe-
vnosti priopdioje tu pridu L. V. Adamovidpod natpisom:nMaria s Lo_
puda, dubrovadka pripovijest< (uBratstv,oukn:. Vti.
Biograd tgg6.). iz
toga dogadaia razvila se jedna ditava pri,p,ovije,st,puna io*antidnosti i
sentimentalnosti,koja je dobilamnogoslidnostis pridom o tleri i Leandru.
Najstarija se doslije poznataveruiii te legende u knjiZwnosti nalazi a
jednogatalijanskogpripovjedadaiz xyr.
stoljedau Gian Francescastra-
parole u zbirci ,Piabevole nottio, Stampanoj u Mlecima
1550._1554.
Prida je tamo iznesenapod natpisorn,Margherita Spoletinau.
u treioj jednoj verziji Florentinca Karla Benvenuttija oMaria di
Lopudu (tsse.) stvar je iznesenau romantidnimpripovijetku*u. umje-
-je
tnidki su obradili ovu pridu preradovid ul-opudJkasiroticau, koju
dopunio Stjepko llid, a kasnije ju je opjevao J. sundedid i I. Trnski. -
Prida nas ova rnnogo,kako smo vee pomenuli,sje6agrdke pride o Heri
i I eandru. samo je malo neobidno,da Zenskapiiva m,usto-e i izdrLl
toliki napor, a u grdk'ojje pridi Leandar onaj, kbji pliva.
DODAT,AK.
Od lica iz na5e domadepovijesti zna nala narodnapripovijetkaza
sv. Savu, Marka Kral jevi6a i Hercega Stjepana'(br. Sqj.
znaderno,da o prvom licu, Marku Kraljevidu pjeva ditav ciklus narodnih
pjesama,koji je iza kosovskogai najljepsi.No mi znademoi
to, da pje-
sme narodne o Marku Kraljeviiu, kao i uo,pdenovrlo velik broj epskih
narodnihpjesama,po svojim m,otivi,maima opdi, zajednidkiton.
Ali ipak ima nekih jakih osobinau na5impjesmama,po kojima one
gube onu jasnu boju o'p6egai bivaju individualizirane,s rnnogo
narodnih
osobina,i neobidnokarakteristidneza nas, a uzrok je tomu Ziva i des6a
reminiscencija
na historijskedogadaje.Mi imamo pjesama,koje se Zivo
sjedajui bitke na velbuZdu, znalu,da se bugarski car zvao Miirailo,da je
srpski car bio Stevan,a kosovski je boj bio motiv za postanaksvih pjesa-
ma njegova ciklusa.I sve ove narodnepjesmesa svim svojim anakroni-
mima i pogrjeskarna imaju nestospecijalnonarodno-srpsko. Narod je od
stranih motiva (ne osjedajudiih kao takve), iz starijih pjesama,iz sama
sebei povodomnekih dogadajaili pojava stvaraopjesme,svoju povijest,
prenosediim radnju u doba narodneborbe i davajudiih lidnostimaista-
knutiprau toi borbi i drukdiieu Livotu.Narod se uZiviou svoje pjesme,to
mu je bila i zabava i pouka i utjeha, to mu je bio jedini nadin za upo-
znavanje sama sebe. Narodna pripovijetka nema toga znad.aiakod nas.
6S
Qne, Sto nije postalo pjes'rnom,to ie ostalo da Livi u nevezanoj rijedi."
No svaki iole zahvalniji motlv obraden je u pjesmama:
"Zmiia mlado,
i,enja"i u pjesmije saduvana,prida o Arhandelui davolu (,Car Duklijan.
i sv. Jovann),pa neke pjesmeMarkova ciklusa.Dok pjesmaima histo-
rijske boje, narodnih teLnia i al:uziia,individualnosti,tipidnosti, dotle u,
narodnoj pridi nema historijskogacrtanja. Pripovijetke su na5e o hi,sto- '
rijskim licima bezbojne,s opdenimmislima,opdimmotivima i tamo, gdje.
bi mogle biti vi5e narodne:one su pr.o5lekroz kudu naSeganaroda une
nadimiv5ise dima njegovakao op6i putniku.Pa i sam narod kao da im
je najboljeodrediovaZnost:prida se prida na sijelu,na besposlici,pri-"
daju ih najviSebake i dadilje, tek ako se koja doskodica ili poSaliea
otrgnekome od muSkih;'pjesma se medutim pieva u svedanomdasu,na
zboru, na slavi i >,pratije nijema ti5ina, u kojoj se samo duje isprekidan'
glas pjevadevi mukli, probijeniglas gusalau.
O rodenjuKraljevidaMarka ne zna na5a narodnaprida niSta. Ali
neobidnomnogoima prida u nas o tom, kako je Marko provodio djetinj-
stvo. Prema narodnompridanjudobija Marko svoju natprirodnusnagu
od vile. No najde5deu svima krajevi,mana5eganaroda sretamo pride,.
kako je Kraljevid Marko ovdje ili ondje,ovaj ili onaj kamen digao ili
bacao,kako je ova ili ona udubinatrag njegovihstopa ili kopita njegova
Sarca.Motiv 'je taj pratilac svih junaka svih naroda,koji su postali lju-
bimcimanarodnetradicije.To je prida o Cidu, o Rolandu,o Siegfriedu.
U okolini Mostara,u selu Gnojnicamaima veliki jedan kamen zvan Mar-
kovac; za nj se prida, da ga je pri umetanjuMarko tu bacio.U Slavoniji
kod Gabo5aima jedan breZuljak,za koii se veli, da je postaood zemlje
Sto ju je Marko otresaosa svojih opanaka.U selu Begovidimaima jedan
kamensa starim zadisima.Tu se, prida narod,tukao Marko s Musom,pa,
se Marko bacio tim kamenomna Musu, a oni pedati i Sarepo ka;rnenuto
su od Markbvih prstiju i peta.Marko je bacio taj kamen tri sahatahoda.
Za Demir-kapijuna Dunavu vjeruje se, da ju je Marko prosjekao svojom"
sabljom.
. . Do svosanerazdrul,ivogadrugaSarcadosaoie Markopo pridanjulednih
poklonom.vile, po pridanlri
drugih'fupioga ie oa kiridZija,
a po bridanluire6ih,
rarac Je imao istu sudbinu kao i Marko i zbog toCa ga je on i zavolio. Markov
)1Ja.c i-e s najvise liubavi opjevalri k,onj u nasoj epici. JabuEilo Momdilov, tai kri_
ratr i vjerni
\oni njegov, idealniji ie, ali je Sarac nekud miliji. On pije s Markom'
popoia, u. borbi
po_maZe svom gospodaru ili Sto udara nogo;mili Sto grize u5i tu-
arm Konjima.zna sve megdandzijskevjestine i u osudnom Easu zna da po tri ko_
nld'u visinu skade. a detiri dobra unaprijed. Sarac je.
veli jedna narodna plesma,
Krllat' >l(oii
_moZegoru preletiti, nekamoli, Marko, prejezditi<. Druga jedna veli,
l-1 luj iz. zuba zelen plamen idei, a iz nozdrva studen vjetar piri. Osobina takvih'
u dr^ugihkonja iunadkih nesamo kod nas, nego i u drugih naroda. Uop6eno,
1-*1
u onom viteskom vremenu, gdje je dobar koni vriiedio
koliko i dobar iunak, bio.
Je svuda.neki- narodiii kult konla. Svaki od svjetskih junaka ima
svoga konja
:l1"njco i hrabroga, kojega ne bi pregorio ni za Sto na svijetu, s kojim dijeli sve
l_tl3tl
. nevolie. Da ne pominiemo druge, uzmirno samo opise tih konla u sredo-
-ir,cintmepima i romanima. u Ariostovu >Biiesnom orlanduu, Ali irna nesto, sto ie
narodito tipidno. to je Sto i on pije kao Marko. Junaka, koij piju. bilo ie
:3,5u1:.y
vtc:, urta l\turomac,
Rustem ili Heraklo, koii se opije na Alkestinoi svadbi; alii
' ua Konu tal(o rnnogo piju _ to ie samo kod nasega Marka.
 62
._ O smrti Marka Kraljevida ima prida, koja pripovijeda, da je Marko,
kad je vidio u jednom boj'Lr,koliko je ljudi izginulo, da su'po krvi popli_
val'i konji i junaci, pruilo ruke k nebu i rekao: ,B,oZe,sto eu ja sad?<
Na to se Bog smilovao i nekakvirn dudnim nadinom prenio njega i sarca
u nekakvu peiinu, u kojoj i sad obojica Live: on zabodavsi svoju sablju
pod g_reduili je udariv5i u kamen legao te zaspao, pa jednakr_r
pred sarcem stoji malo mahovine, od koje pomalo jede,
spava,
a- sablja sve po-
malo izlazi ispod grede ili iz kamena, pa kad Sarac mahovinu pojede i
sablja ispod grede ili iz kamena ispadne, onda 6e se i on probuditi i
opet na svijet iz{di. Jedni govore, da je on u tu pedinu pobjegao,kad je
prvi put vidio pu5ku i po5avsi da je ogleda, da li je istina,
da je onakva.
kao Sto se pripovijeda, probio iz nje sam sebi dlan, pa onda ,eiao, usad
ne pomaze junastvo, ier najgora rda moie u,biti najboljega junakau. l u
zbirci bugarskih narodnih pjesama brade Miladinovacu u.ii se, da
ie
Marko Ziv i da je govorio s jeclnimprilepdanino,m.On je u jednoj krasnoj
kudi na je'd,nompustom ostrvu. Marko ga je lijepo primio i rekao mu, da
de skoro dodi vrijeme, da hoda po svijetu. I ovdje se veli, da je vidjev5i
puSku otiSao od svijeta, jer i dijete moi.e da ubije najboljega junaka.
U smjesi tih razlidnih motiva i verizja najzanimljivije je, da Marko
nije umr'o, nego spava. Ovo vjerovanje u besmrtnost junaka vei,e se uz
popularne lidnosti svega svijeta. pomeni,mo samo Fridrika Barbarossu,
pa grdko narodno vjerovanje. Ni u nas nije ono vezano za samoga
Marka. U Crnoj Gori prida se isto o lvi Crnojevidu. Sve te narodne
pride kaZu nam, da 6e Marko dodi, da on joS Zivi. No ovaj motiv o
besmrtnosti nije u5ao. u narodnu pjesmu. pjesma o njegovoj
smrti u Urvini planini ljep5a je po ideji svojoj i ima u sebi ne5to
efektnije, a i malo poboZnije.Njemu vrila javlja, da on ne moZe poginuti
od ljudske ruke, i to je za jednoga junaka najbolje i najviSe, $to se da
redi. On sam sebe sprema na smrt kao junak s bolom, ali s ponosom i
Zeljom, da njegov vjerni pratilac ne bude poniZen,zato i sijede njegovu
glavu i lomi oruZje, i onda se kao dobar kr5danin preporuduje crkvi i
umire u slobodi BoZjoj, pod tankim jelama na Urvini planini, i ovo je
zaciielo najdostojniji svrSetak jedne velidanstvene.epopeje iivota. Marko
u narodnim pridama, da jo5 jednom ponovimo, nije onako tipidan i indivi-
dualan kao u narodnoj pjesmi, i u njima nerna niSta od historijskoga
Marka.
U posljednje doba opaZamo, da narodne pjesme prelaze u pride.
Tako Je T. Ostoid iznio jednu pridu o Kraljevidu Marku i o Milo5u Obilidu,
kojega je vila zbog ljep5ega pjevanja ustrijelila, i pridu, kako je Marl<o
'htio
sestru da rzme; obje su postale iz pjesama.u zbirci hrvatskih na-
rodnih pripovijedaka R. Strohala (ll.) ima jedna prida iz trgovista Vrbov-
skoga o Kraljevidu i Mini od Kostura. i ta je narodna prida postala od
Vukove narodne pjesme.
Ali u na5oj se narodnoj pripovijetki saduvala uspomena i na slavne
r i m s k e c a r e v e T r o j a n a ( o U c a r a T r o j a n a k o z j e u S i ub r . S Z . )i D i o -
klecijana ( u c a r D u k l j a n ub r . 5 5 . ) .C a r T r a j a n u T r o j a n u j e u n a 5 o j
pridi kao neko natprirodno bide. Da se u naSem narodu saduvala usp,o-
6$
litenana ]'rojana,rrijenimalodudno.Po CitavomBalkanskompoluostrvu
ima cesta,ru5evina,pedina,klanaca,koji se joS danaszovu Troianovirn
imenom.Njegovo se ime tako isto nalazi i u hrvatskim i srpskim kra-
jev'ima.U Mostaru,u tlercegovini,jedan se most zove Trojanov most;
u Dalmacijise ru5evine pomorsk'ogagrada Burnuma zovu Trojanov
zarnak.Isto je ime dano i ru5evinama jednoga starog grada srpskog
blizu NovogaPazara.euvena se Trojanovaplodai ostacina Dunavuna*
laze vi5e od desetstoliedau srpskoizemlii; grad Kulina poru5enu sre-
dnjem stoljedutakoder nosi ime.Troianovo.- Qar Troian do5aoje -
pripadompominjemo- i medunarodnebogoveruske'
U grdkoisredoviednoj imaiednaoriEapodnatpisom:
knjiZevnosti O tk r i Ce
s v e t e M a r i j e , m a t e r e B o Z j e u p a k l u . O v a j i e s p o m e n i kp r e v e d e nn a
staroslovensko-ruski iezik u XII. viieku. Sveta dieva Mariia dobiva ovla5tenje
od Gospoda,da obide pakao pod vodstvom sv. arhandela Mihaila' koii ioj poka-
zuje mudenjaosudenika I obia5niavajoj uzroke, radi koiih su tako kaZnieni.Prvl
grje$nici, kole je Mariia vidiela 16lazetiu pakao, iesu oni, koii nijesu vjerovali u
Boga ocr,, Sina i sv. Duha. Na ovom miestu staroslovenski priievod ima iedan
dosta dug umetak: ,To su oni, koji su zaboravili Boga, koji su nazivali bogovima
one preclmete,kole !e Bog stvorio radi na5e upotrebe: kao Suqce, Miesec' Zemliu
Zivotinie puzavce.koji su post:Llikameni bogovi. kao i liudi: T r a i a n, florz' Ve-
les i Perun.n Jedan apokri.f iz XVI. viieka, ,apokalipsa apostolao dovodi Traiana
u svezu s Perunom, tlorzom, Divom (Zeusom) i do-daie.da su ovi nazovibogovi
blli ljudi; Perun je Zivio kod Orka, llorz na Kipru a Traian !e bio car u Rimu'
Kako je Trojan postao bogom, lako je razumiettt' NajvaZnije se ru5e-
vine u dunavskim zemliarnapripisuju,kako smo malo prije vidieli, Tro-
janu ili nose njegovo ime. Narodna ma3ta naseljavasve te ru5evine
sotonamai vje5ticama,i sasvimie prirodno,da je iedna od tih utvara
Trojan,koji postajebog kao Perun,llorz ili DaZbos.BalkanskiSlaveni,
u kr5danstvo,bili bi prenijeliTrojanovkult meduRuse,
brzo preobra6eni
koji su ga dulje saduvali.Ali se isto tako moZe uzeti, da je uspomena
na slavna junadkadjela Trojanovaostala dubokau balkanskihnaroda,.
od kojih su Slaveniprimili predanja;da su naSliideju o bogu privezanu
uz ovu slavnulidnost(Divus Augustus),da su je saduvalii ra5irili.
Premajednojbugarskojpridi iz stareZagorebio je jedancar Trojan,
koji je imao magaredeu5i. Indiskrecijanjegovaberberinapodsiedana
Dripsyl;.., o kralju Midi. Jedna varijanta iz Neurokopau Makedoniji
pokazujeTlojana s kozjim u5ima.Berberinnjegov ide i povjeravatainu
icdnom pustomizvoru. Malo kasnijenaclo5eputnici pored izvora jedno
drvo, na kome svaki list nosi otkr,ivdnutajnu, dirn za5uSti.Car (,nieza
to, ode da vidi izvor i drvo, pa kad se uvjeri, rede: nono, Sto je od Bogo'
ne rnoZese sal<ritin.
I otada nije on viSe krio svojeu5i.
I n a c a r aD i o k l e c i j a n a ( D L r k l j a n i nm
a )o g l a s e l a k o s a d u v a t i
uspomena u na5emnarodu.Ta on se rodio u Dal,maciji, u najbliZoiokolini,
Salone(danasSolina),a umr'o je u svojsm dvorcu Aspalathos(danas
Spljet)vjerojatnood otrova god. 313.poslijeHr. i bio sahranjenu gro-
bnici,koja je poslijepretvorenau krsdanskucrkvu, danainjustolnucrkvu
sv. Dujma u Spljetu.Po selimaoko Spljeta i Solina Zivi jo5 i danas
uspomenana nj u narodnom pridanju. Vuk St. KaradZid kai,e u'
Rjeiniku,da se u Ornoj Gori vjeruje,da je car Dukljansvezanu sindZiru
r
54

,u jednom viru u Moradi, i da on taj sindZir (lanac) neprestanoglode !

uodi BoZida taman ga preglode i da pode d.a zapali svijet, a nato dode
svaki ciganin i udari maljem po sindZiru,pa ga ponovo pritvrdi. I na-
rodna pjesmazna za cara D'ukljanina(,car Dukljanini krstitelj Jovano).
Prije nego zavrsimo ovo razlaganjeo izvorima nasih narodnih pri-
povijedaka,moramo da pomenenrozanimljivu pojavu, kako su mnoge
p r i p o v i j e t ksea d r Z i n o m
s v o j o mb i l e i z v o r p o s l o v i c a m a . p r i p o v i _
jetki n. pr. Vrdevidevoi,Zaludukao petronije na Brajidimau(istinit UPOTRI.IEBL.IENA,LITERATIIRA.
slu_
daj) ovo je sadrZaj:u manastiruPraskavici,kad su svi kaluderi bili pri A n d r i 6 N i k o l a : B a j k a o L e t t o r i .V i i e n a c 1 8 9 3 '
rrederi,rede arhimandriti razredi,de de koji kaluder na koji posaopo- A r a n z a d r . J o s i p : S r e c l o v j e d nrio r n a n i i p r i p o v i i e t k e u H r v a t a i S r b a .
laziti Sjutraujutro: ,ti ode N. N., tu, a ti, ode N. N., onamo,a tiu i t. d., a Vijcnac1894.
Petroniju: uti, ode Petronije,potrebnoje da idesna Brajide.u- Arhiman- I J u l a t d r . P . K . : Pudko praznovjerje i mitologija. Narodna Starina. Zagreb
1923.s-!r. 56.
drit je mislio,da de ujutro dodiPetronije,da ga pita, sto 6e udinitina Bra- Bulie Franio: C a r D i o k l c c i a n v. i e s n i k h r v . a r h . d r u S t v a .N o v e s e r i j e
jidima, ali on to ne udini,negopodraniprije zore i otide.ujutru pita . . XIV. Zasreb 1919.str. 99-171.
arhi- ,sv.
mandrit zaPetronijaikai,u mu, da je davno posao,a kad se vrati uveder, C ruuie Svetozar: S i t . i p r i l o z i .L K a i l a n k ' , V o l t e r o ' , ' Z a d i e i" n a S c
(1904').
upita ga: de si bio, ode Petronije!?- Ja, na Braji6ima,kako si mi sinod ,,rr,,iln" pripoviietke.n Srp. knjiZ. glasnik. Beograd XIII. .- Kralievie
i\i,iik; ; .srpskim naro,inim pripoviieikama. Srp. kniiZ. glasnik XXI. (1908.),XXII.
zapovjedio.- Pa Stasi radio? - Nista. Po ovoj pridi u Boki su postale p r o u d a v a n j un a r o d n i h p r i p o v i -
t i q t i s . l . - P S e n i d n oz r n o v e l i k o k a o k r u s k a , p r i l o g
d v i j e p o s l o v i c eD: e s i b i o ? N i g d e . A S t a s i d i n i o ? N i S t a . A i -c.r.l a k l . S r d V I . D r - r b r o v n i k1 9 0 7 .
d r u g a :B i o s i t z a l u d k a o p e t r o n i j e n a B r a j i d e . dii hnbardt O s l < a r : N l t t u r s a g e n L' e i p z i g u n d B e r l i n I ' 1 9 0 7 'I I ' 1 9 0 9 '
Neke su vrdevidevepripovijetkebile povod dvjema ili ia trima po- 1ll.1910.
I ) o r < 1e v i 6 d r ' T i h o m i r : F o l k l o r n c b e l e S k eS' r p ' k n i i Z ' g l a s n i kX I V '
slovicama.Primjera radi navodimopripovijetkuulgumani tri kaluderau. (' I eOs. ).
Fvo le: osieli da rudajuigumani tri kaludera,te im iznesuu jednoj siniji (iavrilovi6 A n d r a : S r p s k ep r i l c o F a u s t u C . l a s l i kP r o f e s o r s k o g a d n -
(rnali std) s vrudom dorbomjedn' ribu rasjedenunatroje.onda iguman i t v a . l l l . I l c o g r a d 1 9 2 3 .s t r . 2 5 1 {- 2 6 5 .
u z m eg l a v ui g o v o r e d iG: l a v a p r e d g l a v u . D r u g is r e d i n ug o v o r e d i : l l o c l < a i . S t e i a n : I ) i e V a m p y r s a g e nr - r n di h r c V c r w e r t u n g i n d e r d e u t -
s c h c r rI - i t c r a t u r .B e r l i n 1 9 0 6 .
Rebra Sjeverovai grad carja velikoga.A tre6i, kome je valjadabilo ime .l a g i c v.: Historiia knjizevnostinaroda hrvatskoga i srpskoga.Zagrcb
M a r k o : v a r k a p r e d M a r k a . A d e t v r t i ,v i d e d id a m u n e o s t a d e 1867.- Eine serbische Kuhhauisage.AfslPh. II. - Dic SiiclslavischenVolkssagcn
drugo do gole dorbe,uzme siniju,pa po njima svima govored.i:,Izlijasja v o u c l c t uG r l b a n c i i a Sd i i a k u n d i l r r e E r k l : i r u n g .A f s l l ) h . I I '
:blagodetBoi,ja na svijeh nas. Aminlo - I vuk St. KaradZidima sve tri . i l q i d V . - K O t - r i e t R . : A u s d e m s i i d s l a v i s c h e nA ' l i i r c h e n s c h a t zA.i s l P h .
p o s l o v i c eG: l a v a p r e d g l a v u , V a r k a p r e d M a r k a i e o r b a I.-t t.
. ll g i i V. - Polivka: D e r k l r r g cK r r a b eA. f s l I T h X X I V '
, d o r b u S t a p o p a p o s i p u S t a . - T e k o v a k v i mp o r e d e n j eimd o v o _ .l c ttt c r -(ii P.: Narodne hLrmoristidkegatalice i varalice' Zbornik X'
denjemposlovicau svezu s pripovijetkamapostajujasne neke poslovice, .l iriicli C . ' I l i n e s l a v i s c h eA l e x a n d e r - g e s c h i c h t eA' f s l P h ' X X i V '
kod kojih i Vuk St. Karadlit, nema nikakve pripovijetke, dok se drukdije K l a i i . V . : B i l i e s k a o v j e r o v a n j u u v u k o < l l a k cn a o t o k u P a S m a n uS o d . 1 4 0 3 .
''dine.da su s malo ili bez ikakva smisla. Z b o r n i k z r t r a r o d n ii i v o t i o b i d a' m i ei,tsovl.oIg. i (i a
Z,a g r e b ) 1 8 9 6 '
[. c s c r l- o i s: SLovenska prcveo Rad. Agatonovid, Beograd
D a n a v e d e m oj o 5 j e d a n p r i m j e r .U z p o s l o v i c uH o 6 e s o t o v i n u k.ao pop 1904.
Krsto pripovijeda Vuk ovo: Kad je MlitiSuma 1729.godirie aoSao u-fuee, net<o v o n c l r : rI - c 1 ' e n F . : [ ) a s M i r c h e n , L e i p z i c 1 9 1 1 .
od ljudi, koje .iebio podigao na Turke, zamoli ga, da mu d:r tursku, t. j. kad Turke Marctii c l r . ' l ' . :S i t n i i ip r i l o z i Z. b o r n i kV I L
oloceraju, neko njivu. neko vodenicu itd., i on svakome obrede; ati'nekakav pcip l \ , t i l i c t i J L : S i t r r i j ip r i l o z i ( R a i s k np t i c a ) .Z b o r n i k V I I '
Krstr, koji je slrrsaoiskanja iobricanja, pruZivsi mu svoju raskiiljenu kapu rede.: M L r l k o C L A ' 1 . :B u c , , r . t k i i s i r l s k i p r i j c v o d k n t i c e o s c d a m m u d r a c a ' R a d
,'fa s.am,gospodine,star, niti mi treba turska ku6a, ni vodenica, ni niiru, nego mi i00.
daj Sto ie ovdje gotovon. Mlati5uma, ne mogudi na ino, izvadi nekoiiko dukita i
'b,acimu u kapu,
I)4.;lctii K r s t o : O r l h r p r - i i a o l r r o k n i i F i l o m e l ik o d H r v a t a . V i i e n a c
PoSto Mlati5uma pobjegne natrag, i niko ne dobiie ;i5ta do pop 1891.
Krsto ono, Sto mu je dato u gotovu, ostane ova poslovica na ovorne kraiu. Polivka D . : I - c c h a t b o t t d . ( P r c n r : tr c f c r r t u u Z b o r n i k u V I I ' ) - P a r a l c l e
i i r r r o c l n i t li f i p o v i c t k a m l r r S t l o | a i o v n z h o r n i k t r ^Z b o r n i k V I I I . - A l i - B a b a i d e t r -
clcsct razbojrrika.Zbornik XIL
Popg.,,ie Pavlc: I z k r r i i Z c y l o s t i (. S r p s k e n a r o d n ep r i p o v e t k ei n i i h o v e
z l r i r ' l r c )l.l L r q g r a c1l 9 0 6 .- I z n a ( j I p r i p o r . e d a k a V : olterov ,Zadig" i nasenarclclne
'Dripovetlir,',r.
S r p . k n i i Z . g l a s n i k X I I . ( 1 q 0 1 . )- D c r , o l k a b e z r u k u . B e o g r a d 1 9 [ t 5 .
Iz naiih narodrrilrpripovedaka. I\/. Birger i naSc pripovetke Srpski kni,iZcvni
q l r r s r r iXkX . l O l , t .
I)r. llavid Rog,J:urovid:Izabrane narodne pripoviietke.
66

Radeti€ Ivan: Pregled hrvatske tradicionalnekniiZevnosti.Seni 1879-

S. M.: O Dositejevimi o narodnimbasnama.Srp. kniiZ. glasnik X. (1903.)
Samsalovid dr. O.: Paralelenekim hrvatskimnarodnimpripoviietkama-
Nastavnivjesnik XXJll. Zaereb 1915.
S t r e p e l d r , M l l i v o i r A p u l e i e v ap r i d a o A m o r u i P s i h i .V i j e n a c1 8 9 0 .
Tkal-di6lvan: P a r n i c ep r o t i v i e S t i c a m
u H r v a t s k o iR . ad 103.
V"tiuve" M.: O rodienicahili sudjenicah.KnjiZevnikIt' (Zaereb1865.L
Vid;6i0 r{arcel: I z v o r i p r i d e : > G r a b a n c i j ad5i j a k u .N a s t a v ! . iv . i e s n i k
XXI.

Pripovijetke.

li*,,. ,rrdk.,),,\i:
 f; :', . ,..

.UZETE
OTKUD SU PRIPOVIJETKE U OVOJ I(N.JIZI.

Archiv f iir slavische Philologie XXVII.:45.

Blagajid':71,72.
Bosanske narodne pripovijetke: 70.
B o s a n s k a V i l a ( 1 9 1 4 .4) :.
Corovi6":6,19,59.
Kara di,it,: Srspskenarodnepripovijetke(Biograd1897.)":5,12,
t6, 17,(Salj.),20,21,22,27,29,30,31,32, 34,36,37,38,39. 40.44.46.47.
49,50,54,55,56, 57,63,65,67, 68,73, (Salj.),75 (dan.),79.
K a r a di,ie,: Riednik(1852.): 58,60,61,69,69,78.
M i k u I i d i d: 25, 53,66.
Nikolid:11,48,51.
Ostoji6:14,80.
P r e i n d l s b e r g e r - M r a z o v i d : 1 0 ,3 3 ,5 2 .
Srpski kn jiZevni glasnik XIII.:24.
S t o j an o v i 6: 3, 9, 35,42, 74.
Tordinac:41.
V a l j a v e c : 1 , 2 , 1 3 ,1 5 ,2 8 .
\: r a z: Kolo VII.: 64.
Vrdevi6: NaroCne s a t i r i i n oz a n i m l j i v p
e odrugadice:
71, 76.
V r d e v i d: Narodnehumoristidnegatalicei varalice:81. 82.
Zb o r nik za narodni Livot i obidaje:VII.: 7, 8, 18; XIl.:
XV.:43.
1 PotpLrnenatpise
upotrijcbljenih djela vidi na str. 47. i 48.
2 Corovi6 V . : S r p s k c n a r o d n ep r i p o v i j e t k eN . ovi Sad 1899.
6 Pravi je
natpis ovom drZavnon izdanju: Srpske narodne pripovijetke i za-
g o n e t k c .I ( n j i g ai m a d v a d i j e l a : L S r p s k e n a r o d n ep r i p o v e t k e i l l . S r p s k e n a r o d n e
z a g o n e t k e .P r v i ( 1 . ) s e d i o d i j e l i : n a p r i p o v i j e t k e s t r . l - 2 8 3 , S a l j i v e p r i i e : ? 8 4 ,
pa iz Vukovih Danica3ZZ-331.

,i
Ir,
l,i
I
I
I

.ir,.s.t,,sl*
 1.

ROJENICE.
I
Bil je sejem vu lastavitem2mestu Dak je onda i5el jedenmesar na
sejem,pak ga je nod zastrglapak je onda moral prenoditipri iednoj hiZi",
a d e z " o n u n o d s e j e n a r o d i l oj e d n od e t e . T a k i o d o 5 l es u r o j e n i c e . i
prorokuvalesu mu. Jednaje rekla da bude pop; druga; ne, - neg ne
znam,kaj mu je prorukovala,- a trejta je rekla, da se bude vuLival
blagaovoga mesara.A mesar je to dul pak si je mislil, da kak bi to moglo
biti clabi se on moga blaga vuZival? A on se ie jutro rano stal, pak se je
na put otpravil,pak je ovo dete v Zepdel pa, gda je mim plota iSel,pak
jc to dete na kolec napidil kre? puta. A on je,mislil, da je za istinu napidilE,
a neje, nego samo z.a povoj zateknul.Nato doja5enjegov sused za njim,
a vidi dete na kolcu. Zemeeto dete pak se povrati dimo1opak si je othra-
nil. A on, koj je nabole.imel je drugo dete, i ovi obodva su zrasli ,pasu se
oZenili,i tak se je vuZivalo blaga tog mesara,kak mu je bilo i sujeno.
(Varaidirt.)

I s
-I , r s a i a m , 2n e k o m . 0 k u d a , o n e n o d i , 6 o d m a h , r o d e n i c ei s p o r . s t r . 9 3 . , ? k r a i ,
nabosti, 0 uzmc, to dbma.

2.

SO.IENICE.
Tak je bil jeclenbosec,pak dojdek hizi, i pri oni je bas Zenarodila.
On se scdi na.klopi,pri pedi pak k stolu gledi. Na jenpot dojdejo' t r i
,"!"-.l3ile so'disto belo obledene, imele
so na glavi bele
velike rupc€, a okol vrata groleosamih
demantov zlata
l,^t,t:.br1, lica bile so okioglosa, vele krasne Lene,
l:XJi,vile. ISleso k stolui selaje sakauna iedenvogel',a bogecra-
napc- St&r€od pedii sedek detrtomuvoglu i poslu5a,kaj bodo se
zene spominjale.vezda' ove tri
veli ima i.nu i"ooitri ovomu altetu, s kakvom
)itllt* -bodeiz ovosa sveta preSlo.Prva rede: bode po veliki zimi drva
bode doSlazvir vok", pa bode sa pojel, gda bode osemnajst
i."ili1_oT
;",:j:1.._r.fsa rede: ne bode tak, neg bode soldat,pak naj tam vutz zimi
_" rede: ne bode tak, nes do dvanajstogaleta nai Zivi I onda
-- ili___ll.lra
'tqr vutoDt.Unda
uoqoga jako vele sels tri: ovo dete naj bode jako dober de6ek,da
rado imeri roditeriii atugiiiudi i na! vu'dvanajstoinlsfn,vu-
 73
72

g o s p o d a r s t v u u .e e t v r t a U s u d a : , N e h a
nire. Onda se staneje" one tri i,ene i odido. Yezd,a pak bogec veli oni r i c v c d e s e tg o c l i n au b g g a t s t v u i
Z e n i ,k o j a j e r o d i l a : j a s e m v i c l e l 'd o S l eS o j e n i c e " , p a k s o t a k t o m u aijcte to buclc trgovac, a:zivit mu je dosta i Sezdeseti jos koju godinu, pak
cletetu oclsodileda, gda bude dvanajst let proteklo, onda se naj vutr:Di, i n.i u11t. oc1 j a d a i b i j e t l e k a o p r o p a l i c a u . . S e s tU asuda: nNeka se to dijete
goclinio. oNeka to dijete ubije grom, kad
to se bode dosodilo. I istina, ovi stareii so navek pazill na njega' da kam ,itopi u dvanaestoj Sesta Usuda.
gda ie i najsurovija' najdu-
do vode ne dojcle,da se ne vuto'pi. Yezda, gda so tak jako pazill l ,riu'Uude dvaclesetgoclina.uSedma Usuda, najstarija
ga ubije groni, ali u osamnaestoj godinio.
dvanajsto leto rlo5lo,navek je voclo iskal, da se vutopi, a neje nasel' A ov i,,,ul:o veli: uDa, neka slobodno
'o nevidom sve
cledekisel je v Skolo i sako jutro miniStruvat vu cirkvu. ve" baS gda ie i,ij.tti podmu dastiti zoru. Usude odlete kroz dimnjak
da ima vutopiti, pak gda ie mini- , N e k g a g r o m u b i j e L i o s a m n a e s t o gj r l d i n i ! u
ministruval, dojrle ova njegova vura, se viiuii:
je nodom vidio i duc.
Struval, stane ie, ide, gde je bila blagoslovena vocla, pak porine noter"" u j u t r o k a z e p r o s j a k g o s p o d a r ud o m a d i n u ,S t o
g l a v u i t a k v u m r e o n o i s t o v u r o , k o j a m u j e o d s o j e n i c o d s o j e n ab i l a . poplase se i zabrinu teSkom brigom. Otac toga
Kacl to duju otac i mati,
zidati kamenitu kulu jaku, da je ne moZe grom rastep-
(Vqraidin.) ,fl.l"tu taki' naredi
fji:"t. ric u nioi duvati ocl groma, dok prede osamnaesta mu godina.
lsiromirh,eltlupa,3dodu,osu'5clcrdan,niz,6svaka,tuq-al,ttakodcr,osada ,ii.
' jaka kula usred dvori(ta' Iladeno
' u s u d i t i , , , v n k , . , u , i t s v e , i n u s t a n ul t s u c l e n i c 1 e6
It
, c l v o r i t ik o r . rI n i s e , u p t a t ' o , i, .iviu kamcna i iz mran'rorasazida se
1" unutra. jo lllllogo godi,tla.
u ruku
Kad je clijetc naraslo i doSlo ktazumu, dr-rspiiesredom svcljom
uditelja. Uditeij nar-rdi clijete, kako ne valja vjerovati u
dcstit;r i lratnetna
r o d i t e l j i s v o m u
J. U s u d e 1 l , j g 5 t i c e ,n e g o u B o g a , u n e b e s k o g ao c a ' K a Z u
k u l u , a s i t t v e l i : u D r a g i o t a c !
sillu. zaStostr clalisazidati ovu kamenitu
USUDN. je srragcli u BoZjrlj ruci, bio u kuli ili usred polia na me-
rrrilanrajl'rgliovjek
Bio neki bogatlija'. Zena mu noseda u devetom mjesecu. O(,ttli i,ena, z c v L r 'r' t i i i r n n e z a k l o n j e n .N e k a h u l a s t o j i , j a s e n e i u z a t v o r i t i u n j u , t t e g o
.skoro 6e roditi. Isti dan clolo precl vrata bogatlijc prosjak i pjeva uz gusle iclcrrrsvaki dan u polje na dist zrak, pak Sto dadc dragi Bog. Kad bud'r
g r n r i l 6 i l v 1 t 6 u . . o d g . n t n o ,k a k o s a m u d i o u S k t l l ii d i t a o v e d t o l j k o p t t t
O i d o v j c l eP r a v e d n i d e ! je sudacu'
J e d a nB o Z j i s l u Z b e n i d c ! i z k r j i g a , p a k i e m e i B o g i r , r v a t i 'U s u d e n e s u d e ,n e g o B o g
jedan dan
A k o m i s l i f I l o Z j ib i t i , K a t l j c s i n v e c i s h o r o n a v r s i o s v o j u o s a n t n a c s t tgt o d i n u ,o d e
C i n i d o b r oz t t i \ v n t u , railo 11poljc. I5o je na brijeg gledati, kako lijeptl izlazi sttnce u ljetLr.s
P o 5 t u jb r a t a s t a r i j c g a , p l a n i u c s i c l cu p o l j e . P r e g l e d a n j i v e i l i v a d e o d e v c ' P r e m a S i l o s unce pol-
I tcbcic rnlldi tvoji. clnc. Naobladi se. Pocligne se strasna olujina. Mladii je znao, kako ne
U d o b r us e n c P r ) l l o s i , pod drve0e. Osta on lijepo u poljt't
N a t r rd e s e n e l i ,k o l t t i: valja, 1<ac1 grmi i sijeva, stajati visoko
J c r . d o v : c d eP r a v e d r l i d!e na ntozcvl. Ilura je lomiia i dupalaiz korijena drvede. S a l a u k a uvcliha.
K r c [ C o v j e k xs m r c i t ] l ; t d c . Udara grom za grotoon.tkao u okladu. Udari gronl u bliZnjoj Sumi tt vi5e
Ni\t sa sobom ne Poncse, clrveia. Mlaclic iokisne kao modionica, al mu nista ne naskodi. Ide iz
V r i s k r 5 t e n eb i j e l r : r u k e
I pravcdnasvojr dlcla.
a i a i v i d i t i ! K u l a k a m e n i t a u o d c v t -dt v o r i S t u r a s t e D e r r ka a o
p o l j z rk t r c i . I 1 1 r 5
5to za Boga Lrdiicliie k a k v a r a z r , a l i ' a . I l o c l i t e l j io d s t r A n i L i v i n i m r t v i . K a d v i d e s i n a . o b r a C t t j n
I z a d u 5 u n a l x i i c l l i t c . se i velc: ,Hr,1lallognn.
Eda bi vam dobro bilo T a j m l a d i 6 Z i v i o j e b l i z u 9 0 g o d i n a .B i o je bclgat,destit, valjan, Lrglc-
Ovog sv'jeta i onoga. dan. Zenio se jeclamput saruo i lijep porod i z r o d i o s i n o v e i k d e r i . S t t d i o
ga u s"'oju kudu na konak' jc llog, a Usude varalice!
Slu5a Aomadin, Sto pjerra prrlsja'k' Uvecltr
g a i n e p o j i i c l o p u s t i m u , n e k a prenoci u kuliinji. Prosjah legne (Glogottica lerai Brorla u Slavoniii.)
Nahrani
je ve6 svatko u ku6i spavao, ne-
sDilvati i-zaspi. oko gluho doba nodi, kad
Sto se strriposta kroz climnjak u kr,rhinju Zacne se i legne od stri, vidi
. ' bogata5, I
slaba vidii. tt odntrh, a polie. 5 oluja.
prosjak sedam Zena o d j c v c n i l r u b ijelo, sjede na ognjistu. eupave su i so-
rave'babc kao kuke ljeskove 4.
rodeno jc no6as
Najstarija veli; ,SLtdice, clruZice! u ovom domu
m u b i t i u P r v a u s u d a v eli: ,Neha dijete
m u S k o d e c 1 0 c, l a m u s u d i m o , S t a d e MEEKIN'SIN.
Ou blizu osanrcleset gorlina' nck bLtclebogat do-
to Zirri sedatndeset i
"ii", Bio jcdantrgovac,koji je mnogopo srrijetuputovaoi trgovao.Tako
vjekkaoiotacniu'iZenisetriputo'l)rugaUsucla:"NekaZivi'clostamrr 8a jednodtrgujui.ipo selimazale(enod u selu.u kornenije bilo rncltane'.
oca< Tre6a Usuda: 'Nel<a Zivi do
ie, i pedeset sodina, a malo loSije od
 74
Kako je nod bila vrlo mrabnai nije smio dalje i6i, ve6 naumi,da u tom
selu konadikod koga. Kako je ved bilo dockan,sve je spavaloi nigdje
nije bilo svetlosti,samo se u jednoj ku6i videla sve6a.Kad je do5aodo
kude,vide, da 6e tu bit neko veselje.Zastadepred kuiom i zovnu doma-
iina. Domadinse odazva i zapita ga, ko je i Sta de. Onda mu trgovac
rede,kako ga je uhvatiomrak u selu pa ne moie dalje putovati,nego ga
moli, da ga primi na konak.
Doma6,inodmahuvede trgovca u kudu, gdje je bilo dosta gostijusa
punom sofro'm'.Razmako5ese gosti, udiniSemesta namerniku,kome je
dudno,kako je sludajnonai5aona gozbu. ,Ovde kao da je veselje?"
upita putnik. ,Bog nam dao sina, brate, pa mu je vederas trede vede.
Eto kod nas je tako adeto,pozvaosam svoje prijatelje,da se malo po-
daste,a sredanam i tebe posla,da nas je viSeo,odgovoridomadin.
Tu su se gosti lepo dastili i veselili u zdravlje domad,inova sina do
neko doba nodi.A kad gosti pr.rde5e dremati,doma6inih odvededa spa-
vaju. Sve ih namesti,po obidaju,u sobu do one, gde je dete spavaloi
gde 6e Sr,rdenice proricatidetetusudbinu. Gosti zaspa5eodmah,
samo trgovac ostadebudan, jer je hteo duti, kakva 6e biti sudbina
d e t e t aN. e p r o d em n o g ok a d t r i l e p e d e v o j k e u d o 5 eu s o b ui s t a -
doSevi5e glave detetu.Dugo su zamiSljenegledaleu dete, dok de naj-
starija redi: ,Neka ovo dete Zivi dve godinepa neka umre<.uNe,samo
tolikoo,upadesrednja,malo je, .". neka Zivi sedamgodinau.uJa ne bih
takon,prihvati najmlada,,ako uZivi dve godine,onda 6e mnogo ucveliti
ovog domadina,koji mu se sad ovoliko raduje; kad ved uZivi sedam
godina, neka Zivi i viSe. Zato bih ja .rekla, da de najbolje biti, da ono
dugo poZivi i da naslediimanje ovoga putnika,Sto je vederasovde na
konal<un. uNekatako buden,sloZiSese sve tri i odoSe.
'l'rgovacje
sve duo i dudio se, kako 6e to biti, da ga naslediovo
dete kraj njegovaZiva sina i k6eri. Cele nodi je o tome mislio,i nikako
mu nije bilo pravo, da se proredenasudbinaispuni.Zato naumi,da ovo
dete, bilo kako bilo, smakne,da se ne bi mogla sudbinaispuniti.Ujutro
ustanusvi gosti, ustadei trgovac; niko ni5ta niie znao o sudbinidoma-
dinovogdeteta,a i trgovac je 6utao,kao da ni5tani oL fie zna. Trgovac
se spremi na put, pa pri polasku zatraLi,da vidi dete i da ga dariva.
Domadinga odvede detetu.Kad vide dete, rede ocu, kako bi voleo, da
ima tako lepo dete,pa zatraLi,da mu ga pokloniili proda.Otac ga odbi
govoredi,kako bi on mogaosvoje dete dati tudem doveku. Tada mu
trgovac rede,da on ima veliko bogastvo, pa 6e detetu kod njega biti
mnogobolje nego kod oca,i zato nekane kvari detetu sredu,pa de i on
uLivatl u detinjoj sredi.Dugo se domadinlomio, jer mu se nikako nije
ostajalobez deteta,ali kad pomisli, da dete moie biti mnogo sreCnije,
ako ga da trgovcu, na posletkupopustii rede,da mu je moZda i tako
sudeno.Trgovac mu ponudinovac, a otac odbi, jer 6e mu sredadetinja
biti najboljaplata.
Trgovacuz'esa sobomdetei krenu na put. Idu6i tako dodedo jednog
veliliog rita5.S druge straneputa dizala se u nebo planina,u kojoj je
bila:ednavelika pe6ina.Tu se zaustavii stanepremiSijati, Sta da radi:
ili da dete ostavi u ritu ili da ga baci u pedinu.Kako ie pedinaprilidno
visoka bila, nije mu se samom i5lo kroz Sumu, :ato osta;i dete u ritu
nrisiedi,da ee ga sigurno kakva zver nati i rastrgnuti,produZi put zado-
voljan, Sto je lako osiguraonasledesvojoj deci.
Ne potraje dugo, a iz pe1ineizide medka i uputi se ritu. NaiSav5ina
deteuzme ga u zube i odnesega u pe6inu.Ne htede ga udaviti, ve6 ga
jc dojila sa svojim medi6ima6.Tako je dete raslo zajednosa mediCima
dojedi medku.Mali brzo prohoda,pa je desto izlazio sa ostalim medi-
iima pred pedinui tu se igralo s njima. Ali dim bi Sto Su5nulo,odmahbi
svi skupapobegliu pedinui vi5e ne bi izlazilt,dok ne dode medka.Tako
prode i godinadana,i tko zna, dokle bi se dete tako igralo s medidima,
da jednogdana ne o.pazijedandobanin,kad je gonio ovce pored peiine,
kako se dcte igra i prevrde sa medidima.Odmahotrda u selo i kaza lju-
dirna,kakvo je dudo video pred medvedo,mpedirrom.Svi mu se stanu
srnejati,a on im rede,neka jo5 kogod ode,pa 6e videti, da ne laZe.Onda
se scljaci dogovorei izaberu, ko de idi sa dobaninom,pa ako bude
istina,da uhvatedete i da ga dovedu u selo. Ujutro se svi digoSesa
dobaninompa pred pe6inu.Tek Sto su stigli pred pedinu, a medidi sa
dctctornizido5eiz pe6inei stadoSese igrati, ali dim vide5eljude, pobe-
goScurrutra.Oni su dekali do predvede,hoie li medidiopetiziei, ali uza-
luil, tako se vratiSepraznih Saka. Sutradanse diZejoS vi5e ljudi, da
uhvatc dete.I ako su bili vrlo oprezni,ipak nisu ni taj dan uspeliniSta.
Tck treii dan zamkom uhvatiSedete i dovedoSega u selo. Kako mu
nisrrznali ime, a i on ga sam nije znao, to ga prozva5emedkinsin. Sad
se seljacipode5edogovarati,Sta 6e s detetom.Za radje bio joS malen,a
zato Stoje bio medkinsin, nitko ga ne smedeuzeti sebi u kudu.Zato ga
odveciuu rnanastir,da knjigu izudi.U manastiruprime dete i stanu ga
uiiti knjizi.Mcdkin je sin dobro i brzo udio, tako da bi ono, sto su druga
deca uiili godinu,on naudioza nedelju. Brzo naudi da dita crkvcne
knjise i poslijepodnepojati u crkvi. Pevao je tako lepo, da je milina biti
u crkvi, kad on peva. f'o se produjenadaleko,i ljudi su sa sviju strana
dolazili crl<vi,samo da duju medkinogsina. Tako se on u manastiru
zarlornIi.
, Jednortrje nai5aotuda onaj isti trgovac, Sto je medkinogsina uzeo
od oca,pa vidcdi kako svet nekuda Zuri,upita,kuda toliki .u.t id..
Kud
nu.reko5e,da svi id,uzbog lepog pevanjamedkinossina,podc i on.
{10 :* doSaou crkvu, progura se do pevnice, da bi bolje video toga
dobrogpojca.eim vide mlidida, udini mu se poznat,
qa sa je negde i sve mu se di'ilo,
video. Posle sluZberaspita se, diji je taj mladi6,ali mu
znadere6i,negoga posla5ekaluderima,da mu onikaiu. Trgovac
l'-5o,n..
uuc.Kaluderima'i oni mu ispridase,kako
su pevadanasli seijaciu nekoj
p'ema ritu; tu se igrao sa medidima,a dojilaga je
11<ii1i
ga uhvatili i doveli medka;kako su
u manastir.Sad se seti trgova,.r.otkuda on poznaje
ovo dcte i prepadesc,
da se detinjasudbane ispuni.ZatozatraLiodkalu-
:::1',,Iu mu tog nrladida dadu ili prodadu.jer mu sd njegov glas vrlo
pa bi ga odveo u carsku prestonicu.Duso su se opirali
;::"11P,, kalu-
"!rr. dr Kao rm trgova"cponudimnogo novacakao otkup, pristado5eda
 ll
/o

povede
mu ga dadu. Trgovac dade novaca manastiru, dade kaluderima,
p o s l a g a
mcikinog sina, ukrca g a sa svojirn e s p a p o t t t 'n a
jedno
l a d u i
pismo, da ga
svojoj
preda
u*o'.
kudi. Kacl je mladif polazio, dacle mu trgovac
jedan sve radio, a drugi jednako
njegovoj Zeni, jer ioj javlja, da njega Salje ltao ortaha' u raclnji' Bila dva brata zaiedno u kuii, pa
javio iedan jeo i pio. I Bog im da te steku u svademu: u gove-
Lada se krenu, i rnedkin sin putujrrdi rtsni san, da mu se .rrcsposlidioi gotovo
je u delama i u svemu drugome'
starac i rekao mn, da proiita ono pismo, Sto mu ga dao onaj trgovac. ,linla,, konjma, u ovcama' u svinjama,
pistxo i prodita ga. Kad trgovac poruduje svojoj i,eni, da, Oir", t.;l je radio,
jednom pomisli u sebi: 'Sto bih ia i za ovoga lenivca
Ujutru otvori on
pismo, po5alje sina iii kder slugama njegovilx' da mladifa ubiju' ,",rairZ fi"fj" da se odelim, pa da za sebe radim, a njemu $to dragolu I
diin dobije
poru- svome bratu: uBrate, niie pravo, ia sve radirn' a ti
Naljuti se on, izdera pismo i napisa drugo, u kome veli' da trgovac iol, i"a""iput rede
je gotovo iede5 i pije5' Ja sam naumio'
duje Zeni, cla da kder ovom mladilu za i.enu i dok on dode, da svr- ,ri , 8"rnu ne pomaZeS,nego samo
ta dobro nam
Seno vendanje i da ga pri,ma za,ortaka. Zatvori pismo i zapedati ga. l.i"." o"a"fimo.uOvaj ga stane odvra6ati: 'Nemoi, brate,
svoje i moje, a ja sam zadovoljan, kako-
Lada stigne u grad. DojuriSe sluge, da skinu novi espap sa lade, a meiki- ,f,,"froil"i, ti imaS sve u rukama i
gil prodita i bi ostane pri svome, i tako se privoli i ovaj pa
nog sina odvcclu Zeni trgovdevoj. on joj preda pisit-to,ona *,.,a-ti"uiacii5." Onai drurgi
je prosto, eto cleli sam, kako zna5.n Onda
jojtudno, Sto joj muZ Salje ncpoznata mladida i ltoic da irrr on bude zet iiu r"eu, ,Kad ti je tako, da ti
preda se: n-eradinlzme za
i ortak. A1i Sto gospoclar narerli, mora se izvr5iti. I Lena vcnda kter za rrrralpodeli sve po redu, pa svaki svoje uzme
zeta u radnju kao ortaka. Posle duZeg vrelnena stoku govedara, za svinje svinj ara, za dele kovandi'iia', pa im rede:
meikinog sina i uvede
je udinila na vama i na Boguo' pak s-taneZiveti kod
vrati se i trgovac 5 puta i prvo mu je bilo, da za1ita Zenu, Sta ,Ortouiju,n svc svoje dobro
da je svrlllir sve onako, kako joi l<ri6c l<ao i precle. A onaj drugi brat trudio se oko svoga dobra sam kao i
sa onim ntladi(etn. Ona mu oclgrivori,
je pisao. ,Dugo sam se mislila, tla li si poludit-r,kad si uzeo za zeta prcclc, iuvao i naclgledao,ali napretka nikakva nije video, nego sve pro-
gore, dokle tako ne osiromaSi, da ve6 niie imao
doveka iz bela sveia; ali sta sanl mogla drugo, nego da ih vcniam, kad si ttast, ocl dana na dan sve
rede u sebi: uldem k bratu svolnc, da
t i t o n a r e d i o ( , r e d e m u Z c p a .N a t o o n p l a n u : , K a k a v z e t , k a k v o v e n - ,.,ii,punoku, nego i5ao bos. Onda
d a n i e .- k o t i t o r e i e ? J e s i l i t o , Z e n o , p r i s e b i ? n O n d a m u Z e n a i s p r i d a vitliLn, kako je u njegao. I tako idudi naiclena livadi na stado ovaca; kad
pa prede
sve, kako je bilo. Vide trgovac, cla mu se nikako ne da, da se oslobodi tanto a kocl ovaca netla dobana'nego jeclnaprelepa devojka sedi
joj ,Pomoz l3ogn, zapita je, dije su joj ovce, it
rlosnclenognasletlnika,ali opet pode snovati, kako bi strrahaozeta. zltrtnu:zicu.On nazvavSi
.lednoga ciana narecli on Lcni, c1arano probudi zeta i posalje
ga sa i,ii" -" guuorir ,eija sam ja, onoga su i ovce.( A on je zapita; ,eija si
pisnom na p o j a t u o ,
da slLrge z a l i o l j t l j e d n o j a r e i d o n e s u , j e r j e p ozvao ti'ln ona",.f rnu odgovori: rJa sam tvoga brata sreda.no,nda se on razljuti'
goste na gozbu. U pisrnu je pisao slugama, da rrbiju odmah onoga' pa j o j " r e d e : o A d a g d e i e m o i a s r e 6 a ? oD e v o j k a m u o d g o v r i : ' T v o j a j e
neke
jc
k o i m p i s m o 4 o n e s e .Z e n a p o s l u 5 at r g o v c a . T e k S t o s ' a n u l o ' o n a o d e u srcCa clalcltoocl tebe.u oA mogu li je naii?o zapita on' a ona mu odgo-
iot u, gO:" su zet i k6i joj spa.;ali, cla probudi zeta. Ali kad ili zatede' vori: uMoZcS,potraZi je.u Kad on to duje i vidi' da su ovce njegova brata
ne htede ih dirati, ve6 ode tt sobtt svoga ,dobre,cla 1c rnogu boije biti, ne htedne dalje ni idi da gleda drug1tstoku,
kako lepo zagrljeni spavaju,
probudi ga ikai,e mu, da odnese Kad je trgtlvac ustao, upita nego oclanclcilpravo oiia. t bratu. Kad ga brat ttgleda, raZali rnLt se i
sina, .pismo.
ZcrrLi,je li izvrSila, hako joj je naredio. Zena nt kaza, da
je poslala pismo, zaplade: ,Ktrmo se od toliko vremena?u Pa vide(i ga gola i bosa, odmah
ga je bilo zao buditi, kad je videla, kako rnu cla jedne opanke i novaca. Posle toga, poSto su se nekoliko dana po-
ali nije poslaia t)o zetu, ier ioj
z"grij",:nispavaju. Nato'sL zgrair"o trgovac ikaza Zeni, Sta ie udilila. On dastili, digne se onaj brat da ide ku6i svojoj.
j e p i s a o o v d a r i m a , d a u b i j u o n o g a ,h o i m p i s m o d o n c s e ' p a j e h t e o d a Kako cl0clcku6i, uzme torbu na rame i u niu hljeba i Stap u ruke pa.
pisnro odnese zet. IJbrzo iiprida sve, Sta je bilo s medkinim sinom i za5to .podeu svet cla trlZi sredu. Putujldi tako dode u jednu veliku Sumu i idu6i
je dockan krtiz nju nacfejednu stedumatoru dcvojduru pod jedni,mgrmom, gde spava'
ga je hteo ubiti. Odmatr pojuri na pojatu, da spase sina' ali
s t i-g a o ,j e r su verne slugeved i z v r S i l e g o s p o d a r e v t t
z a p o v e s t ' Da izmaltnc Staporrite je opali po straZnjici, a ona se jedva digne i iedva
Coito se pokajao tgouu", Sto je i po tredi put pokr'r5aoda smakne ' o t v o r i o d . io d k r m e l j i p a m u p r o g o v o r i : , M o l i s e B o g u , S t o s a m z a s p a l a ,
je taho sudeno' a da'sam bud.na bila, ne bi ti ciobio ni tih opanaka.u Onda ioj on rede:
closudenognaslednika, -rn.dkin ier ie tako moralo biti, kad mu
sin nasleclisve njegov imanje' pa i sad ' A k o s i t i , d a j a n e b i h d o b i o n i o v i h o p a n a k a ? uA o n a m u o d g o v o r i :
Posle smrti trgovceve
za svoie poreklo i svoje roditelje, iako 'Ja sam tvoja sreia.o Kad on to duje, stane se busati:.' 'l ti li si moja
uiiva i blaguje, a ni sad re zfia
sre6i. Medkin sin nije zaboravio manastir' u kome s r e 6 a ,B o g t e u b i o ! K o t e b e m e n i d a d e ? nA o n a s e o d m a h u t e d e : u M e n ej e
se oni raduju njegovoj
je bio, nego ga je bogato obdario. usud tebi dao.n on je onda zapita:,A gde je taj usud?u A ona mu odgo-
(Sriient.) v_ori: oldi pc ga tra7i.n I u taj je mah nestane. Onda dovek pode da traZi
6 medvje- Usuda. Iduii tak6 clode do jednoga sela i vidi u selu veliku gazdinsku
1 r n e d v j e d i i i n , 2 gostionica,s st6, a obida!,5 tr56ak' gdje raste trska'
e 1o
d i d i . ? r o b a . o c l r n g , s t a i a , z g o r o p a d is e .
/d
kudu i u njoj veliku vatru, pa pomisliu sebi: uOvde valia da le kako
veseljei slavan,pa podeunutra;kad on unutra,a to na vatri velikikazan,
kuva se u njemu vedera,a pored vatre sedi doma6in.eovek onaj u5avSi
u kudu nazovedomadinu:,Dobar vede!<A domadinmu prihvati: ,,Bogti
dobro dao!o pa mu rede da sednedo njega,pa ga stanepitati,otkudaje i
kuda ide,a on mu sve pripovedi,kako je bio gazda,i kako je osiromaSio,
pa kako sad ide Usudu,da ga pita, za5toje siromah.Potom zapitadoma-
6ina,zalto on toliko silno jelo gotovi, a doma6inmu rede: ,E moj brate"
ja sam gazdai svega imam dosta, ali svoje druZinenikako ne mogu na-
sititi, sve kao da ala'iz njih zija; samo 6eSvideti, kad stanemoveeerati,
Sta6e raditi.uA kad stanuvederati,sve je grabilojednood drugoga,i ona$
velik kazan s jelom za tili ias prode. Posle vederedode redu5aote sve
kosti pokupina jednugomilu pa ih baci zd De6,a on se stade duditi,gde
rnladabaci kosti za ped, dok ujedamputizidu dve stare oklepaneov.e3ti?,
suhekao avetisi podnusisatione kosti. Onda on upita domadina:,Sta ti
je ono za pe6komn, brate?oA on mu odgovori: nOnoje, brate, moi otac
i mati, kao da su se okovali na ovome svetu, ne hteSe crdi iedamput
ovogasveta.uSutradanna pohoduredemu domadin:oBrate,spomenise
i mene,ako gde nadeSUsuda,i zapitai ga, kakva ie ovo nesreda,te ne
mogu svoje druZinenikako da zasitim,i za5tomi otac i mati nikako ne
umiru.<On se obeda,da Ce ga pitati, pa se oprostis njime i pode dalje,
da traLiUsuda.Id,uditako posledugogavremenajednovede dodeu drugo
selo,pa se zamoli u jednojku6i, da ga prime na konak. Oni ga prime i
upitajuga,kuda ide, a on im ka1e sve po redu, Sto je i kako ie. Ondamu
oni podnugovoriti: ,Za Baga,brate,kad tamo ideS,pitaj i za nas, zaito
uamse govedane dadu'.,nego sve natra5keidu.uOn im se obeda,da 6e
pitati Usuda,pak sutradanpode dalje.Idudi tako dode na jednu vodu pa
podnevikati: >O vodo! o vodo! prenesimelo A voda ga upita: oKuda
ideS?uA on joi kaZe,kmdaide.O'ndaga voda prenesepa mu rede:rMolim
te, brate,pitaj Usuda,zaStoja nemamroda u sebi.oOn obedavodi, da de
pitati,pa ondapode dalje.Idudi tako zadugonajposledode u jednuSumu'
i onde nadejednogapustinika,pa ga upita, ne bi li nlu mogaokazati Sto
za Usuda.Pustinik mu od'govori:'ldi ovuda preko planine,pa deSdodi
baSpred njegov dvor, ali kad izideSpred Usuda,ni5ta ne govori, nego
Stogodon radi, ono radi i ti, dokle te god on sam ne zapita.<
eovek zahvali p'ustinikupa pode preko planine.Kad dode ,uUsudove
dvore,ima Stai videti: u dvorukao da je carevina,tu su slugei slu5kinje'
sve se uZurbalo,a Usud sedi sam za gotovomsofroml' pa stanevederatl-
Posle vederelegneUsud spavati,legnei on. Kad bude oko ponodi,stane
stra5notutnjiti, i iz tutnjave zadujese glas: ,,O, Usude! o, Usude! rodilo
se danastoliko i toliko du5a,podaj im, Sta 6eS.nOmdaUsud ustane, pa
otvori sanduks novcimai stanebacatipo sobisve samedukategovoredi:
uKakomeni danas,tako njima doveka.uKad ujutru dan osvane,alt nema
ni oneku6e,negomesto nje stoji manja,i tako je Usud svaku nod radio' a
kuda mu se svako jutro smanjrivala, dok najposleod nje ne postanemala
kolibica,te Usud uzme motiku i stanekopati, rtako su kopali vas dan'
Kad bude oko ponoCi,opet podnestrasnotutnjiti, i iz tutnjavezadujese
79
glas: O, Usude! o, Usude! danasse rodilo toliko t toliko duSa,podaj im
Stu d.S.oOndaUsud ustanei otvori sanduk,pa stane prosipatisve same
d.Lidi,et'i gdekoji marja5" nadnidarskividudi: uKako meni danas,tako nji-
ma doveka.uKad ujutru svane,a kolebase pretvoriu velikedvore,kao Sto
su bili prvi dan.Ondaga Usudzapita: ,Sta si do5ao?<On mu kaZesve po
redu svoju nevolju i da ie doSao,da ga pita, za5tomu ie dao zlu sredu.
Onda mu Usud rede: uTi si video,kako sam prvu nod dukateprosipao'i
Sto je poslebilo. Kako ie meni bilo onu no6, kad se ko rodio, onom de
onako biti doveka.Nego kad si zakanio i toliko s{ se trudio, kazal 6t ti,
kako 6eSse pomodi.Ima u tvoga brata k6i Milica; ona je sretnakao i otac
joj. Kad otide5kudi, a tl uzml k sebiMilicu, pa Stogodstede5,sve kaZi,da
je njezino.Ondaon zahvaliUsudu,pa mu opet rede: uU tome i u tome selu
irnajedanbogatiseljaki svegaima dosta,samoje u tornenesretan,Stomu
jela'
se eeljadnikad ne mogu da nasite: izeduna iedanobrok pun kazan
pa im je to joS A
malo. otac i mati onogaseljaka pocrnel,ii osusili se kao
a ne mogu da um1u. On me je molio, Usude, kad sam kod njega bio
aveti,
na konaku,da te pitam, Stabi to bilo.uOnda mu Usud odgovori: 'To je
sve zato, Sto ne postujeoca ni matere;niima baci izapelke da jedu,a da
ih metneu zadelie,pa prvu daSurakije i prvu dasuvina njima da dd, oni
ne bi ni polak onogajeli, i duSebi se one oprostile.uPotom on opet za-
pita Usuda:uU tome i tome selu,kad sam nodio u iednoiku6i, tuZiomi se
doma6in,kako mu se govedane dadu, nego sve natraSkeidu; pa me
molio,da te pitam,Stabi to bilo.nA Usud mu odgovori:>To je za to, Sto
on o krsnom imenu najgore zakolie,a da zakolje Sto najbolje ima, sve bi
se Strkljalaln goveda.nOnda ga on opet zapltai za vodu: uSta bi to bilo
da ona vo<lanema roda?o A Usud mu odgovori: >Zato nema, Sto nije
dovekanikad udavila; ali ne Sali se, ne kazuj ioi, dok te ne prenese,jer
ako joj kaZe5,odmah6e te udaviti.n
Ondaon zahvallUsudu,pa podekuii. Kad dodena onu vodu, voda ga
zapita:uStaje kod Usuda?uA on joj odgovori: uPrenesime, pak du ti
ondakazati.nPo5toga voda prenese,on potrdi,pa kad odmaknepodaleko,
on se osvrnepa povide: nO, vodo! o, vodo! nisi nikad dovekaudavila,
zato roda nemaS.o Kad voda to duje,'aona se razlije preko obale,pa za
njim, a on beZi,te jedva utede.Kad dode u ono selok onomedoveku,Sto
mu se govedani:sudala,ou ga jedva dodeka:,Sta je, brate,za Boga! Jesi
li pitao Usuda'luOn mu odgovori: uJesami Usud kaZe:kad slavi5krsno
ime, a ti zakoljeSnajgore,a da zakolje5Sto najbolje imaS, sve bi ti se
Strkljalagoveda.<Kad on to duje,rede mu: ,Ostani,brate, u nas,eto do
na5egakrsnog imena nema tri dana; pa ako bude istina,da ti dam ja-
buku." O,nostaneonde do krsnogaimena.Kad dode krsno ime, domadin
Ltbijenajboljegajunca,i od onogadasamarva se stane Strkljati. Posle
toga domaiin mu poklonipetero goveda,a on mu zahvalii pode dalje.
\a(l u ono selok onomedomadinu,Sto je imao nesitudeljad,domadinga
jedva dodeka:,Kako je,
brate, zaBoga! Sta veli usud? A on mu odgo_
vori: uUsudveli: oca i materene po5tujeS, negoim bacaSza pe6ku ,da
iedu; a da ih metne5u zadelje,pa prvu daSurakije i prvu daSuvina njima
oa daS.ne bi ti deljadni pol toliko jela. a otac i mati bi ti se upokojili.o
80 8I

Kacl donradinto duje, l<tic i,eni, a ona oclmahumije i ode5ljasvekra I sve- 7.

krvu, pa ih lepo preobudc, a kad dode vede, ,lomadin ih posadi u zadelje,
i prvu da5u rakije i prvu da5u vina njima da. Od toga dasa rre mogo5e VUKODI-AK.
deljad ni polak toliko jesti, koliko su donde je1a, a sutradan otac i mati Ilila kuda u selu, 01' su se kupili momci i divojlte uveder na divan.
p r e s t a v es e . ' 5
JeclarupLrt se clogovqrc momci s divojkan-la,da 6e momci poniti novaca za
Onda mu domadin da clva junca, a on ilu zahvali pa pode kudi. Kad p i l o , a c l i v o j k en e k d o n e s u i t l a z a v e d e r u , d a s e m a l o p o d a s t e K . ako rekoSc.
dode u svoj zavidaj, stanu ga sretati poznanici i pitati: ,eija su ti to go- tako udini5e. SkupiSe se druge vederi pa se vesele, jidu i piju. Kad jim je
veda?n A on svakome odgovori: ,Bra6o, Milice moje sinovice.o Kako n r a l o p o n e s t a l ov i n a , t r e b a d a k o j i m o m a k o d e u b i r t i j u ' p o v i n o ' M o r a l o
dode kudi, odmah otide bratu svome, pzr ga stane moliti: uDaj mi, brate, sc jc prolazit ukraj groblja. Ne de nijedan da ide. Sve tiraju jedan drugoga'
M i l i c u d a j e m o j a . V i d i 5 d a n e m a m n i k o g a . <A b r a t m u o d g o v o r i : , D o b r o " Ipak sc ojunadi jedna divojha ikaZe, da de ona idi. Ode cga i projde
b r a t e , e v o t i M i l i c e . . O n u z r n eM i l i c u p a j e o d v e d ek u d i , i p o s l e t o g a s t e d e pokraj groblja. Kacl je krrpila vina u birtiji, pa se opet vradaia kudi ukraj
tnnogo, ali je za sve govolio; da je iVliliiino. Jedamp'utizide na njivu, da groblja,spazionaniSta bila na drumu. Savijeseipovude to za
obide Zito, a Zito lepo, nc rnoZe lepSe biti. Nato udari onuda jedan putnik sobom. Mislila je, da se je koji momak pokrio ponjavom, pa lego, da ie
pa ga zapita: ,eije iVto Lito?" a on se prevari pa rede: ,Moje.,, U koji rr1 r 5i.
mah on to redc, Zito se upali i stane gorcti, a on kad to vidi, potr(i za I)ojde ona u sobu med momke i divojke' pa broji momke redoln, a svi
d o v e k o m : n S t a n i ,b r a t e , n i j e m o j e , n e g o j e M i l i c e , m o j e s i n o v i c g .I ' t a k o s e s L rr r s o b i . O n c l ao n a i s t o m u v u d e i s p r i d k u 6 e t o b i l o u s o b u . K a d o n i p o -
Z i t o o d m a h u g a s i ,i o n s M l l i c o m o s t a n e s r e t a r i . g l c c l a ( ca, l i t o m r t v a d k i p o k r o v . P o g a d a j ud, i i e b i t o b i l o , a l i n i k r r
(Scrttonruiu Baihoj.) l t 6 k u c an a p e n d Z e rivile: o D a j t em e n i m o j e ! " - D r u g e n o d i s p a v a d i v o j k a
1svoll k r e v e t u , a p o s l i j e c l a l e s ts a t i l u p a l k o d l a k ' i o p e t j o j v i d e : n D a j
t sudbina, 2 gdelar, 3 udar4ti, a a'zdalta,t gdjc je mnogo Zena kudi.
u ondie
l r c r r i m o j c ! < p a j o j b a c i p o k r o v u s o b u .D i v t i j k a n j e r n uo c l i t g j e , ao l i n e 6 e d a
jedna reduje (t. j. gotovi jelo, perc sudove i mijesi hljeb) jednu nedjelju dana (i izrrjdc, cla mtr pokrov napolju pridade, jer bi je ukodtrakrazdero- Kad je
t a s e o n d : rz o v e r e d a r a i l i r c d u 5 r ) , a d r u g u i t . d . , ' r s t a r e . 7 v i e S t i c e .8 u t v a r e . k a o v i c l i l a ,d a n e a s n i " ,n i j e m u v i 5 e p o k r o v n i o d i t o v a l a ,n e g o o s t a v i p o k r o v
Ziva stra5ila,s za pe(u,10 ne uspiievaju. 11stolom, 12clepovi i dlugo tako Sto kao u sobi.
d j e d j a i g r a d k a , S t o z v e k e d e ,1 3 s i t a n n o v a c , m a l e v r c d u o 6 c ,1 a n a p r e d o v a l a b i ,
1u umru. Sntradan pokaZe otta pokrov svcjim roditeljima, a roditelji i ukudani
, i c l Lsr d i v o j k o m n a g r o b l j e ,d a v i d e u l < o d l a k ap a d a g a u b i j u . S p a z en a j e -
clrronrgrobu rirzrovanll zemliu ko krd.inu,pa konai i dokopaju do njega.Kad
6. oni otvorili SkrinjLr,ali ukocllak leZi potrbr"r5ke,a okrenio leda gori. O'ni
g a s t a c l o S ez a k l i n j a t i : , S v a k a d u 5 a f a l i l l ' o g a , f a l i S l i g a t i ? u N e o d g o -
MATERINESUZE. '.'ara.Zaklinju ga drugi i tre6i put, a on Suti. Onda stade i divojka da ga
z a k l i n j e .G o v o r i m u p r v i p u t , g o v o r i m u d r u g i p u t , a o n n i S t a . l ( a d j e
Umre jednoj mladoj materi prvo dijete od deset mjeseci. Zalila ona za' treci ltut zaklc, okrenu se on i dune ustinrana nju, a misto nje ostade
njim dan i nod i nikad ne prestajala plaiudi. TjeSile je kom5inice' i govo- ondi pra i irelreo.Ukudani brZe spopanu glogov kolac i udare mu kroz
rile joj, da to ne valja, ali se orla nije dala utje5iti. Jedne no6i, tek Sto se l c d a u z c r n l j r i .K a d j e k o l a c s a m c j o 5 m a l o v i r i o i z n a C n j e g o v i l e d a , v i d e "
iza pla(,a zavela u san, a njezino dijete prohodalo i doSlo njoizi. Isto je jirn on, nek zabijaju dalje, a kad ne tido5c", rede jim: >S-i:etniste, Sto ga
onako obudeno,kao kad je leZalo mrtvo, samo mu po obrazu i rukama niste i dalje utlarili, jer bi svi glave pogubili.u Onda rukfe i crkne, a oni
velike crne pjege, kao pekotine. Obradova se ona, kad ga ugleda, i polede sa zagrnu zemljom. ViSe nije dolazio, ali je i divojke nestalo, nikad je
d a g a z a g r l l a l i s e d i j e t e n i k a k o n c d a . , S t o b j e Z l 5o d m e n e ? u p i t a g a vi5ene vidi5c.
ona, >i Sta ti je to po obraz'ui rukama?o ,Ovo je s tebe,< veli joj s1s, u5to (Otok u Slut,oniii.)
mi mrtvu ne da5 da podinem.Evo ove rane, sve su od tvojijeh suza, Sto t g d j e , ' g o s t i o n i c a3,v u k o d l a k a , o d b a c i v a t i , k o r i s t i ,6 h t j e d o 5 e .
5
me peku kao Liva vatra.( I tako ga nestade,a ona odonda ne pusti vi5e ni.
jedne suze.
o.
1 susjecle.
DJEVOJKA I IVIRTV,A.C.
Bila u selu divoika. Imala momka i volila se s njime pune tri godine;
pa nit on da uzme drugu divojku, niti ona da pojde za drugoga momka.
Dr: David Bogdanovid:Izabranenarodnepri.povijetke. 6
r
a2
BaS prid svatove dojde mu zapovid, da mora za cata na vojsku. Uzdi5e
momak, plade divojka, ali carska je rid, pa se slu5ati mora. Sto 6e
jadan? Sprenraj se pa idi u vojsku. Dojde i dan, da se mili rastanu.
Llveder uodi toga dana sidi nji dvoje prid njezinom kudom na klupi.
ogrliia ga ona oko vrata pa uzdi5e: ,Ne idi, zlato, povratit se ne 6e5!u
Momak je slobodi, ali mu je sam'om te5ko na srcu. Obe6a joj, da je
ostaviti ne de, a ona njemu da ne 6e za drugoga,
Kad vojna projde, i vojska kudi dojde, eto onda i njcnog vojna po
nju, da je vodi svojoj kudi, da nu bude staroj majki zamlna u ktt1i. Zora
zabili, a oni se rastado5e.Dugo za njim gledi divojka, a kad joj ga nesta
sa vidika, vrati se ona svojoj kudi. Tugovala je, venula je, ali pomodi
nema. Projde godina prva, projde druga i treda. StuZiio se divojki pa
piva:
Oj, cesare,silovit vlaclaru,
I I i m i r i i l i z e m l j ep o d i l i .
Irusti momke- ostaSedivoike,
Ved divojl<eside pletu vlasi,
A j u n a c ib i l e b r i j u b r a d e .
J o S o d b r o j a d i v o j k a i z n o v a t r i g o d i n e , a d r a g o g an e m a , p a n e m a .
Nastaclegodina sedma, a junaci se vra6aju kuei svojoj. Sve svoj
svome ruke raSiriva, sve svoj svoga grli i ciliva, a njenog dragoga
nema. Pita junake: ,Vidiste li mi drago?< a oni vele: Jesmo i nismo.
Podolazile (,eta za detom, prid svaku leti divojka, svakog junaka divojka
:sustavljasvakog bratom brati, svakog Bogom zaklinje, da joj kaZe, di I'
da joj dragi? Kad poslidnja deta kudi do5la, pita divojka i tu junake
redom, pa kad do5la do zadnjeg junaka, veli joj ovaj: ,Tvoj je dragi
poginuo,vi5e ga nema. BaS kod mene je stajo, kad ga tanc pogodilo!<
Ne viruje divojka, da su istiniti glasi, pa deka, ali ga ne dodei<a.
Ide ona vradari, da joj dragog primami. Ova joj rede: ,ldi ti u mladi
petak i nakupi kosti, pa de ti dragi dodi.u - Ode divojka r"rurlirdi petak
i nakupi kosti, a u nedilju kuva i deka. Kad kucnu pono6, eto ti dragog
na kudna vrata. Doja5io na bilu konju. nAjde da iurimoo, rede joj dragi.
Divojka uze svoje ruo i ide do njega na konja. - Pomrdina, ne vidi5
prste pred odima, a konj juri sve uzagrapce.Pita je dragi: nNit je misec,
n i t j e d a n . . l e l i t e b e d r a g as t r a ? u A o n a v e l i ' , K a k o b i m e b i l o s t r a . k a d
'sa ciragim putujem?u - Dragi joj veli, neka ga ogrli oko vrata.
Kad ona
poslu5a, ali ti to zglavak do zglavka, kost na kosti, a na cilom vratu ni
koi,e ni mesa. Idu joS, idu, pa je i tredi put dragi zapita: uNit je misec,
tuit je dan. Je li tebe, draga, stra?u Sad se divojka ve6 tresla ko Siba na
vodi, ali ipak rede: nKako bi me bilo stra, kad sa dragim putujem?" -
A on kaZe, da ga poljubi. Kad ona usta k ustima, ali u njega zubi gvo-
zdeni, a usijani kao da su iz kovadkog vignja. Dojdo5e oni do groblja.
Momak sja5e s konja, sveZe ga za ogradu groblja, skine i nju s konja, pa
joj rede da mu poi5de' glavu. Kad divojka prste u glavu, ali u dragoga
glava trula. On je uze za ruke i uvede u groblje.
DojdoSe do njegova groba, a raka otvorita. ,To je moja kudau, veli
on divojki, iajde unutrau. Divojka ne 6e nikako prije njega u grob, nego
83
ga nutka,da on prije unide.Kad je uniSopa Je zovno,rece ona, nek pri_
deka,dok mu prida stvari. Dodajeona sve ko5uljupo ko5ulju,sve ma-
ramu po nlaramu, dok joj on ne priviknu srdito: ,,Zuri unutra, dok ne
svane(.Ali divojka se dositi,pa put pod nogei poleti glavom bez obzlra.
Kad je ovaj vidio, da divojke nema,sflcodii on iz rake, pa za niorn. Ona
biLi, a duje njega iza sebe.Kuda 6e sirota, ne zna ni sama. Najednom
spazi ona, da ni5to svitli. Opazilaje svi6u u jednojkudi. Uleti ona,mona
vrata, pa zaklenuvrata iznutra.Kad se ona ogledapo sobi, ali tu nigdi
Zive duSe,samo na pol sobe leZi mrtav dovik, a do njega IeZi svida
Ukodlak lupi na prozor: ,,Drule,otvori!< - ,Ne mogu ti otvoritn,odgo-
* a r a m r t v i , u k a dm r t a v l e | i m ,a s k r s t i t e mi ruke.. O p e to n .
vide: ,DruZe,otvori!u - rNe mogu ti otvorit, kad mrtav lelim, a noge:
rni sv ezan e !< Uto zabilizora,pitlizapiva5e,aukodlak pobi1,e
u gro-.
blje. Sva sredaSto su u ovog pokojnikabile noge svezane,jer da nisu,
asto bi on pa bi se poukodladioi otvorio bi svom drugu vrata pa bi raz-.
derali dlvojku.
' pode5e.
9.
SMRT KU]\{A.
Bio dovjek siroma5ak.Zenamu radalasvakogakupusa.I,maoje purr
pepeodjece,sve jedno drugomudo uha. Zena opetnose6a.eovjek siro-
ma5akdao se u brigu.Ne 6e ved nitko da mu djecikumuje.Ide on jedan
dan u Sumupo drva. Puno mu srce jada i brige.Podnejadikovatii ovako,
kukati: >Oj smrti, pusta smrti! gdi si, kako li si? Sto ne dode5da me,
umoriS?Kud li du, kako li du? Oj smrti,pustasmrtilu On u rijedi,asmrt
k njenruiza grrna:'oEvo melo veli smrt, nsta ho6eS od mene?uKacl
sironraksmotri smrt, poplaSise pak u strahu dosjeti se i veli: ,Draga
smrti! zovem te, da mi djetetukumuje5.Rodit de mi se dijete,a ne mogu
na6i kuma.oSmrt veli, da hodekumovati.Kad se dijete rodi, neka samo.
dode u Sumu,nadi de ju kod grma eno onoga.
ProSloje neko vrijeme,Zenarodi muSkodijete.Sad je imao siromak
osamsinovai sedamk6eri.Ide u Sumupo kumu.Kad on tamo,(,ekai,ena'
u mrko obudenakod grma i ode sa siromakom.Uzmu dijete.Idu k pa-
roku. Dijete se okrsti. Nazovu dijete S m r t k o. Kuma se postara za
svoje kumdei poklonimu puno novaca.Siromahje b,_;lje Zivio nego ikad
prije. Sva se ku6.apodigne.Siromakse otrese rde i malko se osovi j
Dodigngna noge.
I(ad je mali Smrtko dorastaoza nauku,po5aljega otac u Skoluna:
ku'mintroSak.Dijete se dobro udilo.ISlo dijete iz male Skole u vedu, i.
sve dalje.NajposlijepostaneSmrtko lijednikom.podme lijediti bolesnike,
komugodprepi5elijek, umre.Smrika liiednikaved nitko niie traZio.Smrt
nru se jedamputul,aZei pita ga: ,Kako je. kulne?u- ,,Zlo,moja kumrr!
84
n i l i a d g o r j e . U m i r a j u m i s v i b o l e s n i c ip o d f u k o m , d i m s e l a t i m k o g a l i j e -
c i t i . u - u N e b o j s e , k u m e ! o v e l i S m r t , n o d s e l e6 e b i t b o l j e . K a d t e o d s e l e
pozovu bolesniku, ia du ti se uvijek ukazati. Kadgod vidiS da stojim kod
glave bolesnikove, ne prepisttj mu lijeka, ne pomaZe. Kadgod vidiS da
s t o j i m u z b o l e s n i k o v en o g e , l i j c d i , i z l i j e d i t 6 e 5 . o
ProSlo malo vremena, u varo5i blizu sela razboli se teSko nekakav
bogatlija. Lijedili bogatliju lijednici odsvakuda, bolji od boliega. Ne hasni
tnri ni$ta, sve se daje na ggrje. Ne Zali se truda ni tro$ka; a ne hasni
'
ruiSta.Pozvarii lijednici sa sviju strana, neka se dogovaraju, Sta bi valjalo
d i r r i t i .L i j e d n i c i p e n t r a j u t u t a v u r a , s v i k a Z u : o N e i m a p o m o d i ! " i o d u .
IJolesnikov Surjak pita ukr"rdane, jesu li zvali k bolesniku lijednika Smrtka.
Oni vele: Nisu! Kako bi ga i zvali, kad duju, da svaki boiesnik umira,
koga on lijedi. uTko tone islova se hvataln veli Surjak' ,Kud puklo da
puklo, zovite ga. Ako ne pon-logne,barem ie se bolesnik izbaviti muke.o
Salju po lijcinika Smrtka i zovu ga k bolesnikr"r.Smrtko lijeinik taki
d o d e . e i m S m r t k o u s o b u k b o l e s n i k o v o jp o s t e l j i ,v i d i , g d j e s t o j i S m r t k o d
nogu. Glcda bolnika. pipa. ispituje i piSc liick. eim bolcsnik okusi lijck
Smrtkov, bolje mu bude. Za njekoliko dana sve bolje i bolje. Svatko se
d u d i o . B o g a t l i j a o z d r a v i . l . i j e d n i k aS , m r t k al i j e p o n a d a r i ' S a d s t t g a i d r t t s i
pozivali, nijc inogo svucli tii dospijevati.
Itazboli se jeclna velikaSka kder. Lijedili ju prvi i najbolji lijednici. Ne
bija5e pomodi. euli su ved u gradu za lijednika Smrtka. Daj Salji po
rrjega; zovi ga, neka lijedi. Smrtko dode i izlijedi velika5ku gospojicu,kao
da uzme rukom bolju od nje. Sad se je Smrtko vozio na koiiji' i.otac mu
i nrati i braia i sestre uz niega srr lijepo Zivili. KaSto do5o ie lijednik
Smrtko i k takovim bolesnikom, gdi je naSo svoju kumu Smrt, gdje stoji
delo glave bolesnikove. I(adgod je to vidio' nije liieiio' nego kazao:
'lu
ueuvajte mu du5u! nije vi5e pomodi.n I to je Smrtku ponragalo te je
.doSo na glas. Srnrt, njegova kuma, kaZe mrt: uNe lijedi nipoSto, gdi me
vicliS, cla stojim bolesniku delo glave. Zlo bi mogo prodi, kume mojlu
Smrtko je to pazio.
llazboli se jedamput velikaS. Zovu lijeinika Smrtka, neka ga lijedi.
S m r t k o d o d e k b o l e s n i k u .V i d i o n , s j e d i s m r t n a u z g l a v j u . , K a s n o j e , u
veli lijeinik. uNemoj tako,o vele rodaci. oBolesnik ima ienu i puno sitne
djece, bra6u, sestre.u Svi okupe moliti lijednika. Cvile, pladu, ruke skla-
paju, drvce bi proplakalo i kamen. Smrtko pride opet h postelji. Kuma
njegova smrt prijeti mu prstom, nek se okani toga posla. Silrtko opet
kaZe: uNe ima pomoi.i.o Plaie cijela kuda. RaZali mu se. ,Dajteu, veli,
,okrenite bolesnika, gdi noge, tu uzglavje." Smrt stoji na mjestu, ne ide
.za uzglaviem. Boiesniku dade Smrtho lijek, i on ozdravi'
Snrrl kuma lati svoga kttma za ruku i vodi ga krcz Snmu. KaZe mu:
,Ako to jo5 jedamput udini5, platit deS svojom glavom.u Smrtko obedao
s e k u m i : , N e 6 u v i S e ,k u m o d r a g a l u m o l i S m r i k o , , k a i i m i , k o l i k o 6 u j o 5
dugo ja poZiviti?. Smrt mu veli: ,Hajd sa filnom, rzidit deS'o Vodi ga
rsmrt u nekakvu 5pilju. Tamno u Spilji kao u rogu. Smrt upali baklju, vodi
'svoga kuma sve dalje i dublje do njekakvih vrata velikih. Vrata se otvore.
Kad udu'unutra, velik prostor, ne moZeS okom pregledati. U prostoru
85
gore svijedebez broja, puno ih kao zviiezda na nebu.. Njeka jc svije6a
velika, dugadka i debela, druga mala, kratka i tanka, njeka istom ui,ei,eta,
jedna dopolak izgorjela, druga skoro dogorjeia, treda dogorava, tinja i
gasi se. uKakve su to svijedebrez broja?u upita S'mrtko' nKoliko ima tu
svije6a, toliko ima Zivih ljudi na zernlii. Kad se rodi dovjek, upali mu se
svijeda, a kaci mu dogori svijeda,umre. Bu'de i to, da se ugasi koja svijeda
j prije nego izgori,( veli mu kuma. ,Molim te, draga kumo!u veli Smrtko,
,kad je ved tako te si me doveia amo" poka'i mi moju svije6u, da vidim,
ima li je jos koliko.u ,Eno, ovo ie,u veli Smrt, oima joS dosta' ne gore tu
svijede karo lojanice.u ,Tako ti kumstva,u moli Smrtko upali mi mjesto
moga komadida joS najrnanji komadi6. Deder, draga kumo! nadostavi
malko.o Kuma posluSa svoga kuma i nadostavi ioi ovclidak komadi6, a
podebeo.
je poZivio' No i
, Smrtko lijepo zahvali svojoj kumi, dode doma i dugo
njentu dode ias njegov, valjda svijeda clogr-rrjela. Razboli se stati lijednik.
Jecianclan leZi on bolestan u postelji. Vrata se otvore. Kuma smrt ude u
sobu. Stane smrt delo glave. Kurn S'mrtko uzme svoje uzglavlje pak se
okrede u postelji, gdi glava tu noge. Klma Smrt opet stupi delo glave i
v e l i : , K u m e , n e h a s n i t i S e p r t l j i t i , d o g a r a t i s v i j c r j a ,n c i m a t i l i j e k a ' n e
'fo
uvara!u izusti, mahne koscltn.Smrtko pusti duSu.
( SriirztsttiKurlovci.)
'l{-}.
VANTPIR.
M e c l u m n o g i m s i r o n r a s i m a k, o j i h L r v i j e ki m a n a s v i j e t u , b i o j e d a m p u t
j e d a n i o v j e k i , z e n a ,k o j i s u b i l i u p r a v o s a s v i j e ms i r o m a $ n i j,e r n i j e s u i m a l i
ni cljeteta.Ila$ ni$ta 1ijesl imali na ovom svijetLt6sitn jednc kolibice' a to
je zaista veoma rnalo. Jeclnomsu se oni razgovirrali o svojem siromajtvu,
pa 6e iovjek: uMi nemanto upravo nikoga, koji bi se za nas,kad umremo,
pomglio i tia na$ smrtni clanpojeo Zlicu panahijel. A Sto 6e tek biti od nas'
kacla ostarimo, ovako bez rodbine, bez svoje svojte i bez potomaka. Ja
6u pokulati da oclem u svijet, ne bili $to stekao, da barem u starim godi-
nama ne umremo ocl gladi.o Zena pristane, ei on pode u daleki svijet. Pro-
5ao je mnogo sela i gradova, ali nigclje nije naSao zaslu'zbe'Tako je puto-
vao uvijek dalje i do5ao najzad i u jednu gustu Sumu, u kojoj ie izgubio
trag i lutao viSe dana, a da nije doSaoni do kakve distine. I bila ga je ved
ostavila sva snaga i hrabrost. kad se najeduont sastane s nekim lovcem'
lroji ga sav u dudu zapita:,Ma, kako si ti, dovjede,do$ao u ovu divljad?'
eovjek mu rede, C.atrazi zaslu:zbui da je zalutao.,To ti je lako pomodiu,
rede lovac; unakraj Sume imam lovadku ku6u; u toj bi ti morao stanovati
i zapisati ime svakomu putniku, koji bi onuda prolazio. To bi bio tvoj
ilosao(. - oA Sta bi bila moja pla6a, gospodaru'?u upita siromah 'ta ti
valjada znal, d.a za hranu samo pas sluZin.
uTi d,eSvec biti zadovoljann,odgovori lovac.
I
E6
Siromah radosno pristane.posto mu je lovac pokazaopravi put,
dode on brzo do lovadkekude.Tu je nasaonestokukuruznekaie u drve-
noj zdjeli,koja se nikadane bi ispraznila,ma koliko on puta iz nje jeo, i
knjigu s praznimlistovirna.Pa bududida je on medukaluderimau mana-
stiru svojegarodnogamjestanaudionestopisati,pisaoje on dostadesto
na bijele listove imena onih, koji su prolazilikraj sume. poslije godinu
dana bila ;e knjiga puna.Sadadode i lovac, pa bududida je s napisanim
bio vrlo zadovoljan,dadesiromakupunukesu dukatai otpustiga. Tko je
sad bio srednijii veselijiod njega!U svomeveselju,koje mu je islo ba5
od srca, rede lovcu, da bi mu za njegovodobrodinstvosve udinio,da bi
mu darovaoi ono, Sto mu je najmilije.Lovac sadazaiite, da bi mu siro-
mah to, Sto mu je upravo rekao,i pismenodao. siromah ne misledinista
zla udinito pa pjevaju6ikrene na put.
K9d kude ga je dekalojo5 vede veselje:dok je on izbivao,rodila mu
Zenadjedaka.
Bududida su sada imali dosia novaca,a dovjek svojom rnarljivoSdu
jo5 vi5e toga privrijedio,mogli bi oni veomasrednoZivjeti.
Ipal<je dovjek
bio veoma zabrinut,jer je mislio na obedanje,koje je dao lovcu, te sq
bojao,da 6e on doti i zatraiiti od njeganjegovojedinodijete.
Vrijeme je prolazilo, dijete raslo, a roditelji su sve rjeclemislili na
lovca i na ono obedanje.
Uto se dogodine5tovanredno.itraSno.Jedne
tamnenodi,kad je ledenisjever duhao,stao je pas zavijati tako jako, kao,
da mu je netko nestonazaoudinio.Najcdnomse zadujenekaki neugodan
Stropotpred kudnim vratima,ona se otvore, a preko praga se eno valja
krvlju napunjenadovjedjamje5ina- vampir.
,Sad moras da ispuniSsvoje obedanje<, ozvanjalose muklo.Muz i
Zenaprestrasenistanu stra5nuavet kumiti imenonrBoZjim i sv. Jovana,
da ode,Da je poinu Skropitisvetomvodom, i tako je nemanmorala otidi.
Ali prije negoje oti5las praga,rede: >Nekadijetejos ostane;poslijedva-
deseti pet godinasvakakoje mojeo.
eovjek iLena zaspase istom,kad je zorasvitala.A obojeimaloje isti
san.Sv. Jovan,njihov kLrdnizastitnik,izisaoiz ol<vira,
mahaokandiocem,
Sto je visjelo pred njegovomslikom,kao kadionicompa rekao: >pustite
da djedakpostanekaluderom,pa m,u divlji lovac, koji je postaovampi-
rom, ne de modini5tanauditin.
Kad su se i,enai dovjek probudili,njihov ku6ni oltar ostao je kao i
prije, ali u sobije lebdiofini miris,kao iz svetekadionice.
Kad je djetetubilo sedamgodina,dadu ga roditeljikaluclerimau ma-
nastir.on je postaovelik i lijep,udio je marljivo te ga jos sasviJern
mlada
zaredi5eu sveienika.Kadgodbi on doSaokLrdisvojlm roditeljima,na5ao
bi ih Zalosne,a kada mu je ved i brada poraslaDo licu, on sL ohrabri i
zapitasvojegaoca,zastoje Zalostan.otac mu ltriznasve irede, da 6e biti
skoro dvadeseti pet godinaod one strasneno6i,pa zatoda ni on ni mati
mu ne mogu radi brige da se veselesvome Zirrotu.
Kaluder se straSnoupla5ii odludi potraLitivampira,pa da opet mi-
lo56uBozjomi svetogaJovanadobijeono pismenoobedanjei tako spase
duSusvoj"r.
87
On se dakle spremaokao za srnrt, ispovjediose, pridestio,pomirio
se sa svimena svijetu,s pticamai gorama,s ribamau vodi i zmijamapod
kamenjem,svoju glavu i grudi zaltiti svetim zapisima,uzme blagosloveni
Stapu ruke pa ode.ISaoje danjui no6u,bez odrnora,pa dode i u onu 5u-
mu, u koju i njegov otac.Zanodi,a s nodu nastanei stra5naoluja,koja je
lomila stabljekao trsku, a uzato je lijevala kiSakao iz kabla.
Kaluderspazislabu svjetlost,pode prema njoj i nade malenukolibu,
u koju ude s poboZnimpozclravomtezamoliza nodi5te..lednastara Zena
poljubi mu veseloruku i rede: ,tlvala dragomBogu, Sto je dopustio,da
ovakav dovjekude u mojunevrijednukudu! Ali, dragi ode,ti ne moZeSda
ovdje ostaneS,jer moj je sin velik zloEinac,razbojnik i ubojica, on bi te
ubio,da te ovdje nade.u
Kaluderse nije bojao,a staricaga zamoli,da se barem sakrije u po-
krajnu komoricu,Sto on i udini. Razbojnik jedva stupi u sobu,kad vee
vikne: uMajko,ja osjedamkrSdaninau biizini! Nekasamoizidei neka mi,
ako ho6e,i glavu odsijede,neka me uni5ti,kao bura, jer ja sam tako ne-
sredan- tako nesre6an. . .u Kaluder izide.Kad ie razbojnikspaziosve-
ienikovo odijelo,postane blijed kao mrtvac. Htio je da izusti poboZan
Dozdrav,ali mu se jezik ukodio,htio se da prekrsti,ali mu utrne ruka.
Istom kad kaluder zamolis nebamilost za nj, odrijeSese nevidljivi okovi,
i kao bujicaobliju vrude suzelice grje5nikai njegcvemajke.
Kaluder ih oboje ljubezno tje5ioi pripovijedaoim svoju povijesti
kako je zaputlo,da otme vampirupismenoobedanjesvogaoca.Kad je to
Lena(ula, baci se na zemliu,stanesebi dupatikosu,udarati se rukamau
grudi vidu6i; ,.Iao,jao namanesrednima!Ovaj lovac bio je moj mui, otac
ovoga siroma5noggre5nika.Ako nije pucao na zviieri, pucao je na ljude,
koji su ovuda prolazili.Daj mu, o poboZni dovjede,mir u grobu,ubij u
njemuvampirai moli se za njegovudu5u!u
NjezinagromkatuZbaprodiralaje napoljeu Sumu,a oluja odgovarala
joj uriikanjemi lomnjavom.
Ovo troje neobiinih drugova,koje je zajednosudbinazdruLila,za-
pute u selo na okrajku Sumete s velikom mukom dodu u nj. JoSje bila
tamnanod,kada su pokucalina kudnavrata seoskihstanovnikai za volju
Boi,lu i Qaspetogamol|li za pomod. Ljudima zade strah u kosti. Ve6 se
dugo povladiloselom polagano,neprestanoumiranje;ve6 dugo i dugo je
rnutiloi ponovnoblatilo njihovapojilai bunare,kvarilo Litak u ambarima.
nVampirje to, vampir!o iSloje Sap6udi u blijedomstrahuod usta do usta.
Dovedupastuhacrna kao ugljen,bez ikakve biljege; i,enei djevojkeopo-
rnenu,da duvajudjecu i vatru na ognjiStu;mui,evi zaDalena svetompla-
menu ognjiStalude; najstarijizgrabi za ular pastuha,koji je drhtao,pa
pode naprijedzajednos kaluderom,udovicomdivljegalovca i s razbojni-
kom. Ostali su iSli mudeza niima.
Tako podu na groblje,koje je lei.alona vrhu nekogakamenogbtiiega.
Kada su ovi ljudi zasopljenidoSligore,spazecrn sjen od dovjekas bije-
lom ponjavomna ledima,kako je Smignuote iSdeznuo. U uzduhuje urli-
kalo i fudkalo,a oluja je htjela da ugasnelude.Bore6i se za svaki korak
prodru ljudi ipak na.prijedpa posvijetlepreko svakogagroba,da li je joi
 89
88

'lraZili badava. Ta{a zapoviedi tlromi-Daba, da neposlu$nogabac-ena dasku s

ditav i da li 5to odaje vampira. su i traZiil, dok nijesu na istodnoj
.iglama, koja je bila spremna za razboinika, sina lovdeva. 0uv5i to vrag
strani groblja na jednonl ved u zemliu propalom grobu spazili rupu, iz
koje je neSto virilo. Jedan, koji je bio junadan, zalwati to i izvude Sarenu bacl brzo pismo od scbe. Kaluder ga zgtabi i pobjegne'
Sto i. brZe mogao potede kudi, da donese pismo svojim roditeljima
d a r a p u ,k o j u j e Z e n a p o k o j n i k o v a p r e p o z n a i a ,d a j c j e d n a o d o n i h , S t o i h
je ona obukla mrtvacu na odru i koju je sada vampir izgubio, kada se i cla im lspripovrtecla,Sto je doZivio. Ali nikako nije mogao na6i roditelishe
je bilo i6i, a nije znao zallo.
kude, ma koliiro je traZio. I veoma tesko rnu
Zurno uvukao u svoj grob. Dovedll crnoga pastuha, pa premda je voljko j a d e - a l i k a k o s e s v e p r o m i j e n i l o !. . .
Jedva n a j e r l v i n e d o d e u m a n a s t i r ,
preSao preko svakoga groba, da prijede prbko groba tlivljega lor,ca, nije
Niti j. -ogno on kogu prepoznati, niti
je tko njega poznavao. On rede
se dao nikakvom silom prisiliti. Nijesu koristile ni batine ni midenje. poStovanjem
svoje ime, - kalLrcleriotvore knjige i reku mu, sagiblju6i s
Sada rede stari seljak: ,LjLtdi, dini mi se odito, da je ovdje grob ka- je todno pred trista godina otisao iz ma-
clavu pred tolikim dudom, da
k v o g a v a i r r p i r a .E l e u d i n i m o o n o , S t o s u u d i n i l i n a 5 i d j e d o v i , d a p o v r a t e
nastira.
mir narodu i mrtvome.o U poboZnom pjevanju podne se dizati glas kalu-
I)redavSi se sasvijem Gospodu deka.oje nas kaluder svrsetah svojega
derov nad olujom. MuZcvi posijeku panj jednoga starog gloga, nadine je
L\vota. Jednoga rJ,ttna za|eli, da ga oclvedu tta obliZnje groblje' gdje
kolac te mu upale Siljakna vatri, koju su donijcli s bakljama sa svetoga Mole6i sjede tamo' Najednom
mislio, da su i groboviihjegovih roditelja.
s v o j e g a o g n j i S t a .O n d a o t v o r c g r o b . kojega
Dolte je leZao nlrtvac sasvijem ditav, kao Sto su ga prijc mnogo go- duje, gdje ga bra6a irrrenom zovu. Spazili su iedno drvo Jabudno'
no kada
dina u grob poloZili. MuZevi sastave okrug podignuvSi bali.lje uvis, a od su se rodne grane spuStaledo zemljc. Jabuke su krasno mirisale'
:su ih bra6a htjela ubrati, clignu se grane brzo uvis, te ih nijesu mogli
njihova plirurena,koji je u crvenoj i krvavoj svjetlosti plamsao, svjetlu- pa da im obiasni'
calo se i tijclo vampira, koje se na'dulo od crvene ljudske krvi. Sada za- dohvatiti. Brada podu te dovedu starca, cla vidi to 6udo
pod jabukom jeclnoga prastarog 5svjeka, gdje kledi sa splo-
rine kaludcr glogov kolac velikom silom vampiru kroz prsa. Zatin to kaclli vide
pljenim ruiiama i odima npravljenim spram neba. ,flvala'Bogtlo, rede otr
udini vampirova lena, zatim njegov sin, a onda svi muZevi redom po sta- jednom mogu umrijeti!< Bio ie
rosti. Vampir se motao i valjao -od udarcima, a ozdo u grobu razlijegali sijeclomul<aluderu ute si dosao, cla ipak
tosin divljega lovca, onaj siromaSni g ) i , s n i k ,k o i i j e j o 5 u v i j c k d e k a o h a -
s e u z d a s i ,k o j i s u t i \ < r o zs r c e p r o d i r a l i , g l a s o v i h a o o n i , k o j e i z j e d ap e d i n a , . grijeha. Sijedi kalLrdcr ispovjedi nesre-
.lnclera,da ga ispovjecli i oprosti
k a d s e o d l o m i s n r a t e r ez e m l i e . . . . Mi.
O l L r j as e u t i 5 a l a ,s u n c e j e i z i 5 l o , a u g r o b u j e s a d a l e Z a l a s a m o n e k a * 6nika, pruZi mtt sveiu prideit, i s Bogom pomireni skiopi odmah odi'
j a b u k o v a drveta rrretvorese u b i j e l e p t i c e , k o i e v e s e l o po-
kva gornila bez oblika. MuZevi otkriju glave fia opet zatrDaiu grob. Sad risni piodovi
letjese spram neba. llile su to c1u5e onih ljr"rdi, koje su por"rbijall divlji lovac
je u vjcdnom pohoju mirovao divlji lovac.
A l i b a d a v a j e u g r o b u t r a Z i ok a l u d c r p i s m o ,u k o j e m j e b i l o o b e c a n j e i sin njegov.
je oliajao obecanje
n j e g o v a o c a , i z a t o j e m i s l i o , d a s e z a c i j e l od u v a u p a k l u p a d a m o r a i 6 i Ali sad su bili i kaluderu sati odbrojeni, poSto
odevo te ispunio svoje. Kada j e otisao Bogu n a i s t i t t u ,p o d n e d r v o ' k o j e
tarno po nj. Stoga uzme opet u ruke svoj blagosloveni Stap pa da dalje
je imalo korijenje izmedu dva mahovinom obrasla grobna httrnka i ved
p u t u j e u p a k a o ; n o p r i j c j c n o r a o o b e d a t ig r e S n i k u k, o j i s e p o k a j a o ,d a d e , su
ga, kad se vrati, ispovijedati i dati mu svetu pridest. bilo obamrlo, opet zelenjeti. Bili su to grobovi njegovih roditclja' Sto
Ma kamogod zapr"rtiokaluder, svagda se nalazio na nekakvoj uskoj od ZQlostiumrli, a kamo su sada i njega sahranili'
grm
V j e d n i p r o l j e t n i m i r i s p o p u h u j en a d o v i m m j e s t o m , n a k o j e m
s t a z i . O v a g a n a p o k o n d o l b d c p r e d j e d n u p e d i n u ,a o d a v l e d a l j e n i j e i 5 1 a .
On udari Staponrsvojim o pe6inu, ona se rastvori tako, te je mogao na- cvate bijelim rui,ama.
staviti svoj put kroz jednu tarrnu spilju. Tako je dugo iSao, dok napokon 1 i s t o S t oi l < o l j i v o( v a r e n ap 5 e n i c aS, t o! e n a c l a d i n a s l a v i s v e d e n i b
k laco-
n i j e d o S a ou p a k a o . O v d j e j e v i d i o m u k e s i r o m a S n i hd u 5 a u n e i z m j e r n o , s l o v ii g o s t ij e d u ) .
velikoj vatri. U jcdnom kutu sjediloceredi se mnoStvovragova s rogo-
vima i crven-kapama, a u njihovoj sredini Sdudurila se krupna neman,
koja je bila hroma na jednoj nozi: flromi-Daba, poglavica vrai,ji. Kaluder 11.
nzme svete zapise, kojima se oboruZao, i podne ih bacati medu vragove.
Oni pobjegnu u drugi kut, a veliki Sepavac podne kaludera kumiti, neka
CRKVA.
EUDNOVATA
i 5 t e S t o h o i e , s a m o n e k a p o k u p i z a p i s ei s p r e m i i h . , T a t i v a l j a d a v i d i 5 o , po-
B i o c a r , p a j e i m a o t r i s i n a .S v u t r o j i c u j e v o l e o . a l i n a i r l r l a d e g a
c v i l i o j e o n . , d a n a j e d n o j n o z i S e p a m ;z a r h o d e 5d a i d r u g u s l o m i m ? u N o jedan starac u snu javio
najviSe.l)ogocli sc jeclnom,da car usni, cla mtt se
kaluder odgovori, da se ne 6e prije s mjesta maknuti, dok mu ne povrate
ikazao, da sagradi crkvu od clr'ailcsethrr;rti dugadku, a deset Sirohu' tr(ad
pismo.rjegova oca. Hromi-Daba zapovjedi, da se to odmah udini. Ali vrag, posie
se car probticli. snlete san s ullla, i na njega sasvim zaboravi. Ali
koji jd pismo duvao. nije htio o tom niSta da zna. i zato ga hromi davac javi, i opet mukaie da sa-
:nekogavremena caru se cpet u snu isti starac
d a c m u i i t i n a s v a k o j a k e n a d i n e .O b j e s i 5 eg a , b a c i S eu Z i v i o g a n j ,- s v e
i
 90
gradi crkvu, i on opet zaboravi.Kad tredi put opet mu se staracjavr"pa
mu kaie' ako on takvu crkvu ne sagracri,da 6e zropro6i. I sutraclan,kako
se dignecar iz postelje,odmahsazovemnogemajstorei zapodneCraditi
crkvu, kao Stomu je u snukazano.
Kad je car crkvu sagradio,onda mu dode u snu opet onaj isti starac
ikai,e mu: ,Kad si sagradiocrkvu, mora5 se postaratida dobije5i onu
pticu, Sto je u cara perzijskoga,pa da je namjestiSu crkvu, i crkva 6e
onda samasluZiti,kao da bi svi popovi i daci u njoj sluZili.No ako tu
pticu ne dobije5,znaj,da de5zlo prodi,i crkva de se sru5iti.<
Sutradan,kad se digne iz posteljecar, dd se u veliku brigu, Sto ga
ova beda snade,ali nikomeo tome ne govori, no sam se mudi u misli,
kako de tu pticu da patraLi. I sinovi, vide6i oca zabrinutai nevoljna,odu
mu sva trojica i'zapitaiu ga, Stamu je, sta ga tako tisti i Livot ogordava.
A on im odgovori: oldite,djeco,ne pitajte me, kad mi vi pomodine mo-
iete'"r tako bi ga viSeputa pitali,a on bi im svakadtako odgovorio.Tako
je car sam sebemudioi svoju nevoljukrio od svoje dece.
Najposleode caru najmladisin pa ga lepo zamoli,da mu otkrije tugu,
svoju.No otac mu nije hteo otkriti, Stojc uverenbio, da 6e ovaj iz ljubavi
prema ocu svo,mei svoj Zivot na kocku metnuti,samonjemu Zeljuda is-
puni. Ali kad ga sin tako iskrenoi tako ljubaznookupi, da se nije mogao
uzdri,ati,a da mu ne is,povedi, kako se od njegatraZi,Sto on nije u stanju,
da nabavi,cnda mu sin odgovori: ,E pa dobro,u nas ima, Bbgu hvala,
dostablaga,a nas smo tri brata rodena,koji te ljubimo,daj svakomepo,
sedam tovara blaga, pa da iderno potraliti tu pticu, i ba5 demo podi, ma
ne dosli,dok ti tu pticu ne nabavimo.<To je mudnobilo oca na to privo-
leti, a jo5 mudnijeostaviti ga tako mudnai nevoljna.
ode ovaj najmladisin carev pa bradi svojoj pripovedi,kakvu muku
mudi njihovotac,i on ih pobudina to, da se odvaZesva trojica podi da tu
pticu potraZe.onda sva trojica odu ocu svome ikai,u mu, da oni ne
mogu
njegai dalje tako nevoljnagledati,no da su se resili,da podu tu pticaza
crkvu potrailiti,ma se i ne vratili.
znajudicar, kako mu je u snu redeno,da ee zlo pro6i,ako tu pticu ne"
nabavi,a videdisvoje sinoveistinitoodvaZneza pur,sklonese, da se onir
na put spremei da idu traiiti tu pticu u cara perzijskoga.I kad mu se si-
novi otpremi5e,dadeon svakomepo sedamtovara blagai otpustiih.
Sva tri brata krenu se od kudezajednoi dodu na prvi konak u jednu,
mehanu.onde zatekudostadrustva,koje se na veliks novce kartalo.Tu
sjednustarijadva carevasina,da se kartaju; ariih zla sre6aposluZi,ios"
ono vede izgubi svaki od njih po jedan tovar blaga.
Sutradankrenu se sva trojica daljena put, pa putujudivazdansre6no,
padnuna konak u mehanu.Tu opet naidu na dru5tvo,koje se kartalo,
te.
ona dvojica opet sednu da se kartaju, pa izgube svaki po dva rovara
blaga.Tako za dva vederaizgubilisu ved gotovopolovicusvojegablaga.
Kad najmladisin carev opazi,da de mu bra6aovako radedisve svoje
blago izgubiti,on se sutradanod njih odvoji i pode sam drugim putem.
Tako putujudidode na prvi konak i sedneu mehani kraj vitre, da se
ogrije. Sededikod vatre zaiSteda vederapa pogledau climnjaki opazir
l
9l
,obe5enadoveka, gde se na dimu sLr5i.Kad ovo opazi carev sin, dozove
'rnehandZiju')izapita ga: )Sto je ovaj dovek ovde obeSen?. A mehandZija
mu odgovori: ,Ovaj je dovek bio veliki kartaS pa je sve svoje imanje pro-
kockao i na posletku i sam je Zivot svoj na kocku metnuo pa i ovaj izgu-
.bio, te ga tako njegovo dru5tvo Sdepai ovde u dimnjak obesi.<
SaZali se na to sin carev pa upita mehandZiju: oKoliko je ovaj dovek
dui,an, da ti platim, p? da ga skinem i ukopam?o No mehandZija mu od-
govori, da nije njemu dui,an,nego nekome seljaku u selu. Onda ovaj putnik
.zamoli mehandZiju,da mu dozove toga doveka, i mehandZija ga dozove,
le ga carev sin upita, koliko mu je duZan ovaj obe5eni dovek, Sto u di-
mnjaku visi. A ovaj mu odgovori, da mu je duZan mnogo viSe dukata, no
Sto je u stvari bilo; ali sin carev, bez svake primjedbe, \zvadi i isplati, ko-
,liko je ovaj rekao i zaiskao, pa naredi, da se obeSeniskine i lepo ukopa.
Sutradan krene se sin carev dalje na put, i putuju6i preko nekih viso-
kih planina i pustinja u sami mrak prispe do neke ugledne desme, pa se
:svrati onde, da pije vode i da se umije. Tek Sto je sja5io, al eto ti mu je-
,dnogastarca, nazove mu dobro vede, pa ga onda zapila: rSta eeSti, sinko,
u ovoj pustinji, kad ovde nikakve Zive dule nema? Ovde samo divlji zve-
rovi Zive.< Onda mu putnik odgovori: uJa sam poSaou svet, da ispunim
.Zelju svoga oca, pa ma me i zverovi pojeli.n Nato ga starac dalje upita:
>PoznajeSli ti mene?u oKako du te poznati, kad te nikad nisam ni video-n
odgovori mu or''aj.,E kad me ne poznaje5,a ono da ti se kaZem, ko sant
ja. Ja sam onaj dovek, iroga si ti iz dirnnjaka iskupio i platio, da se uko-
pam; do5ao sam u ovu pustinju za tobom, da ti blagodarim i da ti pomo-
r g n e m I. S t i s a d o d m e n e , S t ot i j : : d r a g o , np r o g o v o r i s t a r a c . O n d a m u p u t n i k
odgovori: uJa blagodarnosti ne trai,im, a Sta da i5tem od tebe? Meni
blaga ne treba, a ono, Sto ja traiim, ti mi ne moZe5 dati.n
Starcu ovakav odgovor ne bi povoljan, pa nastane Zivo oko putnika
's molbom, da mu se poveri i svoju muku da otkrije, jer je doista rad, da
rnu iz blagodarnosti pomogne. I kad se sin carev rrikako nije mogao star-
deva navaljivanja da otrese, onda mu pripovedi, da je on toga i toga cara
sin, kako mu se ocu usnilo da sagradi crkvu, kako je on to crkvu sagradio,
'kako
mu se snilo da mora nabaviti za crkvu pticu, Sto se u cara perz\i-
skoga nalazi, pa da je on po5ao, da tu pticu potra?i. To sin carev isprida
pa se snuZdi.Nato mu starac odmah otvoreno odgovori: oE pa to je nal-
lak5e! Hajde ti samo sa mnom, ja du te odvesti, kud treba, i ja 6u ti po-
kazati carski dvor, gdje je ta ptica.u Carev sin pristane na to i pode sa
starcern.
Tako starac vodeii careva sina udari najkradim putem, pa putuj, pa
putuj i putuj; dovede ga do dvora cara perzijskoga pa mu rede: uEvo, ovo
ie dvor cara perzijskoga, idi pravo u dvor; ne de te niko videti i poznati.
Kad prodeS kroz dvor, idi de5 u baStu, pa 6eS na6i u kavezt pticu, koju
traZiS.No oko te ptice na6i 6e5 svakojakih i divno oki6enih stvari; ali ne-
moj da se 5ali5 da se prihvatil za kojugod od tih divota, jer ako u Sta
drugo dirne5, onda de te uhvatiti pa moZeSzlo pro1i. Ni u Sta, ali ni u Sta
ne diraj, uzmi samo pticu pa dodi ovamo.u
r
92
Potom se uputi carev sin, kao Sto mu starac kaza, ude u dvor, te
k r o z d v o r , p a u b a 5 t u .K a d u d e u b a S t u ,o p a z i p t i c u u k a v e z u ; a l i v i d i o k o
ptice sablje i noZcve uhra5ene dragim kamenjem; vidi prstenje i drugih
svalrojahih stvari. Stane i razgleda ove divote pa pomisli: ,I(ako da ne
uzmerr makar jednu od ovih krasota?u I tako se prevari, izbere najljep5u
sablju, uzme pticu pa pode natrag. Kad izide iz ba5te i dode do prve ka-
pije, straZari ga opaze, uhvate i naume da ga ubiju; ali ovaj im se zamoli,
da ga caru izvedu, te ga tako na njegovu molbu izvedu pred cara ikaiu,
kako su ga uhvatili. Onda ga car vzme na ispit pa mu rede: uKako je to
rnoglo biti, da ti porecl tolikih strai.a prode5, a da te niko ne vidi? E, kad
si ti takav kradljivac, ti bi mi rnogao da ukradcS hata od cara vasanska?
On ima hata,kojem nema na svetu ravna: u toga hata je zlatna griva i
zlatne kopite. Ako mi toga hata ukradeS i dovede5, onda 6u ti dati ovu
pticu.n I carev sin, ne imajudi kud, obeia to udiniti, samo da se izbavi iz
dvora. Onda ga car otpusti.
Sin carev, kad izide iz dvora, opazi svoga starca, gde na njega deka,
p a s e u p u t i k n j e m u , a o v a j , k a k o g a u g l e d a s n u Z d e n as, e t i s e , S t a s e m o -
r a l o d o g o d i t i , a l i g a o p e t u p i t a , S t aj e u r a d i o . O n d a m u o v aj p r i p o v e d i ,
kako je do5aou baStu,Sta je onde video i kako'se prcvario pa Lrzeosablju,
a l i u z e o i p t i c u p a p o S a o ;k a k o s u g a s t r a Z a r i u h v a t i l i i c a r u o d v c l i ; k a k o
ga je car upitao, moZe li od cara vasanskoga da ukrade hata, pa ako mu,
hata dovede, da de mu onda dati pticu, i na poslethu, da bi se \z dvora iz-
bavio, da je obeiao caru, da 6e ntu dovesti hata.
T o s a s l u 5 as t a r a c , s a m o m a h n e g i a v o m , i r e d e : r B e z t o g a s i m o g a o
biti, da si me posluSao,(pa uze carcvil sina za ruku i ode moru. Ovde nacle
jednLrgaliju pa ude sa carevin.rsinom i otisne se na more. Tako plovedi
savetovaSestarac careva sina, da se on vlada po njcgovim savetima, ako
i,eli da onu pticu dobije, pa mu pridoda, ako ne vrSi posao, kao Sto mu on
zakai,e, nesamo 5to ne de dobiti onu pticu nikacl,no da de joS izvjesno zlo
p r o 6 i . I t a k o p l o v e d i s t a r a c s a c a r e v i m s i n o u t c l o d cD o d g r a d c a r a v a s a n -
s k o g a ,t u g a l i j c u p r i v e Z e ,i o n d a r e d e c a r e v u s i n u : n E t o , o v o j e g r a d c a r a
'febe
vasanskoga.Idi sad pravo u grad. niko ne de videti. Ti idi pravo u
c a r e v d v o r , p a u k o n j u 5 n i c u ,i o n d c d e S n a 6 i h a t a . O k o n j e g a s t o j i s l e v a .
a tako i zdesnatrideset hatova povezanih. Videt de5 tamo svakojakih pri-
prema konjskih, kao: sedala, raktova,s, alan, uzda, prrl<rivadaitd. divno
ukra5enih,kakvih ti joS nikada ni video nisi. Ali ti se ne Sali, nemoj opet
da se prevariS. Da se nisi usudio ni u Sta drugo dirnuti, no samo odveZi
hata, usedni ga pa podi meni ovamo, jer, ako u Sta drr,rgodirne5, da znaS,
da de te straia, koja stoji na vratima, opaziti pa 6e te uhvatiti, te 6eSstra-
dati.u
Po ovome savetu ode sin carev pravo u grad i naumi sve onA, ) vr-
Siti, kao Sto mu je starac kazao. Kad dode u konju5rricu,opazi hata, kao
Sto mu je ka;ano, oko hata s jedne i s druge strane povezanih trideset
hatova; opazi divno nakidene a5e, sedla, raktove, uzde itd. i sve tako u-
kra5ene,da ravnih krasota joS video nije. Kad opazl te krasote carski sin,
a on se u njih zable'nei zaboravi, da pomisli: ,ZaSto ovako krasna hata
r l a i z v e d e m ,a d a n e p o n e s e mS t o g o do d o v i h d i v o t a , p a d a i j a i m a m , S t o
'93
ni u koga nema.( I tako se prevari, Sdepasedlo, KoJernu se najljepSedo-
palo, metne ga na hata i odresi hata, da povede. Tek Sto on to udini, uz-
buni se straZa po konjusnici, sl<lepta" se oko careva sina, uhvati ga i
htjede ga ubiti; no on strazare zamoli te ga odvedu caru. ovde pokazu
stra/zari,kako su ovoga kradljivca uhvatili. Onda car podne govoriti:
,,Kako si se, nesretnide, smeo usuditi' da u moj dvor dodeS! tr kako si
mogao pro6i, da te moji sfia/zarine vide? Sta te je na to navelo, da se
cdvaZi$ da ukradeSmoiega hata? I kad si znao do moga hata do6i i njega
nadi, ti mora$ znatineke madijeu?E, pa kad si ti taki veStak, nude ukradi
ja
mi ocl cara grdkoga njegove tri 6erke i dovedi amo' pa ako to udini5'
se tl
iu ti hata pokloniti.u Nato ovaj nevoljnik ne imajuci kud, a uzdajuci
cara grdkoga dovesti' te se
svoga starca, obeda se, da 6e mu sve tri 6erke
rta to obedanjecar polahomi i otpusti ga.
Sta ee siromah straclalnik,upr"rtise iz grada pravo na galijcu svome
;starcu.tr;starac, kako ga opazida sam dolazi, seti se, da se -ovaj opet mo-
rao polakomiti i pogresiti, izide pred njega, pa ga upita: oSta uradi, ako
B o g a z n a s ? uA o v a j m u o d g o v o r i : r P r e v a r i o s a m s e , p o g r e s i os a m . u g l e '
ga turirn na
dao sam neko divno sedlo, koje mi se dopalo, pa se maSi|, da
hata, utaj mah kada odreSim|ata, pobunile se strazari, uhvati$e me i mal
me le ubide,te na veliku,mojLrmolbu jedva me cartt izvedoSe.I car se na-
ljuti; umalo ne stradah.o 'Pa Sta ti car rede?o upita ga starac. A nato mu
pa
ovai odgovori: >Eto sta mi rede: car mi rede, da idem grikome caru'
pa ako to udi-
oa njega da ukradem njegove tri 6erke i da mu dovedem,
,nim, di 6e mi hata pokloniti.o Onda starac rede: ,E dobro, i to 6emo udi'
niti-I to demo nabaviti. Ali to tikaiem, ako me i sad ne poslu(a$, onda ti
n e m a p o m o 6 i ; d a z n a Sd a d e 5 p o g i n u t i . u
je' i odmah se
Onda ga starac uzme za ruku, uvede u galijcu, otisne
pravo grdkome caru. Ovafo plovedi posavjetuje
na more navezu i upute
ga na ozbiljan korak, koji sad predstoji'
starac careva sina i opomene
Tako doplove oni pod sam grad grdkoga cara. Tu starac pokaZe carevu
sinu jeclnuvisoku kulu i kaZe mu, da u toj kuli sede sve tri careve kderke'
pa mu rede: nldi pravo onoj kuli. Dok ti do nje dodeS,ti 6e5 prodi rulloge
straZe i mnoge 6eS dragocjene stvari videti; ali ti ni u Sta ne gledaj, no
pravo idi kuti. U toj kuli secleone sve tri, i njih duvaiu mnoge strai,e; ali
ti se ne boj straza, idi pravo carevim ierkama i pozdravi se lepo s njitna'
paimkaLi, cla si po njih dosao, da ih izbavis. one 6e raclo s tobom po6i'
Ali ti, kao sto ti iekoh, niti u Sta drugo gledaj, ni diraj, ve1 uzmi sve tri
(erke za ruke i pohitaj s njima ovamo meni pa se ne boj'n
Po ovome savetu ostavi sin carev starca u galijci, a on se uputi pravo
kuli, kao Sto mu je starac kazar>.Mnoge je straZe proSao i video mnogo
divno nakidenih stvari, dok je do kule do5ao' ali ni uSta nije dirnuo' no
upravo ude u kulu devojkama i s njima se lepo pozdravi. A one, hako ga
opaze, skode sve tri na noge, i radosno povidu: oEt'o nama sudenika,
k o j i d e n a s i z b a v i t i l o N a t o i m o n k a Z e : , J a s a m p o v a s d o S a o ' nA o n e t o
jedva dodekaju i odmah podu s njim. on se opet onim istim putem,
pored mnogih stral,a, vrati pravo u galijcu. Kako ih starac izdaleka opazi,
a on spremi sve za p'ut, razaple platna. i kako sin carev s devojkama la

94
galijcu dode,on odmahotisnegalijcuna more i udesibrzu plovidbu.Tek
Sto oni izmaknt, digne se po gradu :uzbuna,i grunu topovi na sve strane.
Odmah povrve strai,ari,da traLe devojke, ali ih vi5e ne mogoSenadi.
Starac,upravljajudigalijcom,uputi je pravo gradu cara vasanskoga
i tako brzo brodeii dodu pod grad ovoga cara, i tu starac zaustaviga-
lijcu. Ondastaracrede carevomesinu: oldi sad u grad caru vasanskome,
pa caru javi, da si doveo sve tri 6erkecara grdkoga,i reci mu, da ispuni
svoje obedanje, pa da vodi sebi devojke.u
I carev sin dignese i ode caru pa ovomejavi, da je on 6erkegrdkoga
cara ukrao i sve tri ovamo doveo po svome obedanju,no da i on sad
ispuni svoje obedanje:da mu dadehata,pa 6e mu devojkepredati.
Obradujese car, kad to duje,i odmah zapovedi,da hata osedlaju
najskupocenije, te tako osedlanahata preda carevu sinu,a s njime po5lje
sve velika5e,da devojke u caliji prime i njemu dovedu.Carev sin pojaSe
hata i pode s velika5imana galiju.A kad ga starac opazi na hatu, on
brzo opremigaliju,i dim carev sin s hatomu galiju ude, a on otisuebrzo
galiju na more i pozove duhovevetror,'au pomoc,pa se u jednom tre-
nutku izgubi ispred velikaSacarskih.Onda se carski velikaSivrate caru
i kai,u mu, Sta se ovamo dogodilo. Razljuti se car pa nad,ini grdnu
uzbunupo gradu,da se sav grad potresao.O;lmah p,lgljepoteru; ali je
potera po moru bludila uzalud,pa kada niStanije mogla da ugleda,vrati
se natrag.
Medutim starac upravlja5egalijom mudro, pa sre6no dotera galiju
pod grad cara perzijskog.Ovde starac uputi sina careva,da ide caru
javiti, a on 6e ovde da ostanes hatom i devojkanra:,ldi javi caru, da si
doveo hata od cara vasanskogapo svome obedanjui potraZi,da ti pticu
pokloni,a on neka vodi hata.n
Tako, po savetu stardevu,ode carev sin caru i javi mu govore6i:
,Ja sam,destitcare,ispunio,Sto sam obedao;ja sam ukrao hata i doveo
od cara vasanskogaieno ga u galiji.Ispunii ti svoje obedanje;daj meni
onu pticu iz baSte,pa ti vodi hata zlaCanoga.( Car se na to obradujei u
velikoj radr-rstizapovedislugarr.'r, da pticu s kavezo'n zajednoiz ba5te
donesu.Odu sluge i to udine.Car iz njihovih rukn uzme kavez i preda
carevomesinu. I svrh toga jo5 mu dade najukra5enijusablju,pa onda
momcimazapovedi,da idu s ovim ve5takom,pa de im on hata predati,a
oni da ga dovedu.
Krrl carev sin primi ntlcu, orl se upuli galiji it pratnji mnogihvelikaSa
i slugu.A starac na galiji dekajudikako opazi, da carev sin nosi pticu,
veoma se obraduje,opreinibrzo galiju za put, u radostiodekujudida mu
onaj s pticom dode.I kako carev sin stupi na galiju,a starac otisnebrzo
galiju na more pa prizove duhovevetrova u pomodi u trenutku i5dezne.
I tako staracodnesekako devojke,tako i hata i pticu.
Onciaslugecareve i velika5ivrate se caru svome bez duSe i jave
mu, kako onaj varalica naodigledodnesepticu. Car se razljuti na to i
udini veliku uzbutu pa za,povedi,da se opreme mnoge galije u poteru.
No dok su ovi svoje galije spremali,dotle je starac sa svojom galijom
I ved na suho iza5ao,gde je naumio.
95,
Tako kad starac prispe namenjenompristaniStu,kaZe on carevom
sinu,da uzmesvoje stvari. Ondaovaj uzme pt:icui povedel"ata i sve tri
careve 6erke i izide iz galije pa se sa starcem u pratnji krene onim istim
putem,kojim su i pre putovali.Ovako je sin carev sa starcemi sa svo-
jim dobitkomputovao tri dana,dok je do one desmeprispeo,gde se sa
starcemsastao.Tu se zaustaveoni jedan dan, da se odmore; tu se pro-
veseie,a sutradanizjavi starac,da sad carev sin moZe sam dalje puto-
vati, da ga on viSe pratiti ne mo/ze.I onda uzme starac sina careva na,
stranu,pa mu kaZe: ,Idi slobodnopravo ocu svome i nidesase ne boj,
jer du ti ja sa svojim duhovimabiti u pomodi.u Nato sin carev poljubi'
starca u ruku, oprosti se s njime, blagodarimu na pomodi,uzme pticu,
devojke i hata, pa produZiput svoj, a starca nestane.
Tako nekolikodanaproduZava5e put svoj carev sin i ved beSedo5ao
blizu one mehane,gde je iskupioonogaobe5enog doveka,kad najedamput
na rasputniciizidu oba brata njegovai, s njime se sastanu. No bra6a,
kad opazeda ovaj onu istu pticu nosi,po koju su oni poSli,i da joS vodi
zlatogrivoghata i tri devojke,i da su na ovome onako dragocenehaljine
sa divnom sabljom,a oni da su jadni izdrapani,ogoleli,pozavidesvojem
bratu, no se ipak lepo s njime pozdravei iZljubei upute se zajednokudi
ocu svome.
Kad padnu na prvi konak, najstarijibrat izvede srednjeganasamo
pa mu rede: uZna5Sta,brate? NaSje otac za nas dvojicu i onako slabo
mario, a ovoga je najmladeganajviSevoleo, pa sad, kad nas dvojicu
vidi ovako jadne,odrpane,a ovoga ovako bogato okidena,Sta de onda
od nas biti? Nego daj da ovoga naSeganajmladegabrata ubijemopa ove
stvari ocu odnesemo, kako bism,ose ocu umiljeli;a za ovoga dakai,emo,
da smo se odmahod njegaodvojili, pa da Ba viSe ni videli nismo.Tako
da kaZerno,da je on sam oti5aona jednu, a nas dvojica da smo udarili
na drugu stranui ove stvari zadobili.
Onda 6e onaj srednji brat starijemu da odgovori: ,Nemoj, brate,
grehotaje da to udinimo;hodenas Bog pokarati.uNo najstarijibrat saleti
ovoga i tako ga ulagivanjemzbuni,da se ovaj na posletkuskloni.Kad
onu no6 legnu spavati,oko gluvo doba ustane najstariji brat, probudi
srednjega,pa se obojicadignu i ubiju svoga najmladegabrata, pa onda
pokupesve stvari, Sto u njeganadu,uzmu devojkei povedu hata pa se
dignui odu kuii svome ocu.
Kad ih otac ugleda,obraduje se svojoj deci, dodeka ih u velikom
veselju.Milo mu je bilo videti, Sto mu se deca od tolika vremena,posle
trudnog putovanja,vra6,ajuzdravakudi, a milo mu je bilo i to, Sto su
pticu nabavili.Kako ih otac izgrli i iZljubi,prvo mu je pitantebilo, gde
in je najmladibrat, a ovi mu odgovore,da se on od njih.odmahposle
dva danaodvojio i otiSaona drugu stranlt,pa ga nisu od ono doba nigde
videli, a oni su pravo otiSli caru perzijskomi ovn pticu dobavili,pa u
putu da su ovoga hata i devojke i sablju nabavili.Koliko se otac deci
svojoj obradovao,toliko ga vi5e tuga i Zalostobuzelaza najmladimsinom.
Samamisao,da mu je sin, koga je on toliko voleo,njega"radi u svet
oti5aoi moZebiti poginuo,kad se ne vrada,trila je za njegatako uZasna"
 96
da nije imao nigde mira. Sa nekim uZasom primi car od svojih sinova do-
v e d e n u p t i c u , p a j e s a m o d n e s eu c r k v u i s m e s t i , p o t o m i z d a z a p o v e s t ,
da devojke smestekod njega u dvor i ne pitajudi za njihovo poreklo, a
lata da velu u konjLr5nicu.
Sad je car ved mislio, da je odgovorio duZnosti svojoj, kao Sto inu je
bilo u snu redeno i s pretnjom zal<azano,i da 6e sad ta donesena ptica
u crkvi propojati, ali kad ni ovaj ni drugi dan ptica ne pusti glasa, a hat
u konju5nici ne hte ni zobi ni sena, no samo neprestano vri5ti, pa jo5 i
devojke samo Sto sede i suze rone, onda se car zabrine, i to ga dovede
u s u m n j u , a s t a r i j e s i n o v e n j e g o v e u o d a j a n j e ,b o j e d i s e d a s e n j i h o v o
k r v n o d e l o n e o t k r i j e . p a s u s a s t r a h o m i z g l e d a l i ,5 t a d e i z o v o g a d a b u d e .
Starac onaj, koji je najmladega sina u putrl pratio, kad je ovoga kod
desme ostavio pa ga onde ispratio njegovu crcu,poslao je onda uz njega
jednoga od svojih duhova, da ga do oca propraii. A to niti je starac sinu
carevu kazao. niti je ovaj opet u putu Sto primetio, da ga ncko prati. I
starac je svome dul'nt zapovedio, da ovoga putnika ncvidljivo prati i da
m u s e n e j a v i j a n i t i c l a m u n p L r t nS t o p o m a Z e ,n o d a s v a g d a n j e m u -
starcu - javlja, ako bi se putnil<r-r neka neprilika dogodila. Ovaj duh, dim
su bra6a najrnlaclcgbrata ubili, odmah onoga trenutka odleti i starcu javi
dogadaj.
Onda starac, kako to duje, odLnahzapovedi duhu vetrova, d a o d l e t i
na onu planinu, Sto se sama otvara i zalvara, pa dt \z te planine zaiti i,iv e
vode i donese za trenutak starcu. Onda starac, dim je ovu Zivu v o d u n a -
bavio, zapovedi drugom duhu vetrova, da ga odnese ubijenom c a r e v o m
sinu. I to se po njegovoj zapovesti u trenutkr-tizvr5i.
Kako starac u onu mehanu dode, gJe je carev sin ubijen lezjao,uzntc
Zive vode i umlje careva sina,koji se odmah kao iz sna probudi i oZivi.
I n a t o 6 e s t a r a c s i n u c a r e v o m r e d i : n E t o v i c l i Si z z l o b e i z a v i s t i S t a s u
tvoja nesrejna bradr s tobom uiinila; ali ti poslu5aj mene, Sto du da ti
k a i e r n , d a n e v r a 6 a i z l o z a z l o . A k o Z e l i Su Z i v a t i b l a g o s l o v aB o Z j e g an a
zenfiii,naudi se pra5tati. Zapamti dobro ovu moju pouliu. Idi saC ocu
s v o m e , o n t e p o z n a t i n e d e , j e r s a m t e s a s v i m u l i c u p r e o b r a z i o .A l i i t i
se ncmoj ocu svome javljati ni^bradi svojoj, no kad odc5 u odev dvor,
a ti se zatnoll da te prime u sluZbu, da u dvoru posluZuje5.I tako kao
s l n g a z l u v o l j u d a s a v l a d a 5 ,t o s e i 5 t e o d t e b e . Z a p a n t i o v o : a k o s e o d
osvete nad braiom svojom uzlt/zll i za uvredu zaboravi5, sreda ie te do
groba pratlti.ulzgovoriv5i o"'o starac ostavi careva sina i i5dezne sa
svojim ciuhom.
Onda se digne sin carev i uputi se ocu svome,kao Sto mu je kazao
starac - njcgov clobrotvor. I doSav u dvor prijavi se ocu svome izarnoli,
da ga u slLrlbuprimi i nanrestiga, da br"rdccrkvenjak.
Sin carev primi se sl;r/be. Ali gle duda: kako on u crkvu ude, ptica
odmah podne pevati divno, a crkva sluZiti. Tako k;rd on u konjuSnicuude,
hat odmah podne vrjitati, nogamakopati i u njega gledati; a kako on iz
konju5nice izide, i hat u6.uti,primiri se, ali ni5ta ne jede. Pa tako kad bi
o n k o d d e v o j a k a o t i 5 a o ,o l e b i o d m a h , i i m b i g a o p a z i l e ,n a n o g e s k o d i l e
! iDr. David Boedanovid:Izabranenarodnepripovijetke.
97
fi u radosti povikale: ,Evo nama naSeg d.obrotvora,koji nas je izbavio,'
evo na5eg sudenika.<
Ovo primete druge careve sluge pa caru izjave, kakvo je dudo u
dvoru, otkako je novi sluga do5ao. Onda ga car dozove pred sebe i uzme
ga na ispit: ko je on i otkuda je; no ovaj nije se hteo otkriti stoga, da
se otac ne bi na bra6u naljutio i da ne bi oni zbog njega stradali, Primeti
car, da ovaj vrda' i da ne govori istinu, pa se naljuti i za,pleti, da
de ga udariti na muke, ako mu istinu ne kai,e, i da 6e narediti, da ga
donde mude, dok mu ne ispovedi istinito, ko je i otkuda je. Onda on za-
rnoli cara i rede: uHodu tebi istinito i verno ispovediti, tko sam i kako
sam, ali te molim i ljubim ti skuta, da mi svoju carsku red zadaS,da deS
i ti meni jednu milost da udini5, a ta 6e milost za tebe tako mala biti, da
mi je lako ukazati moZeS.Ta te milost ne 6e biaga stati.,. Onda ga car
upita, kakvu milost traLl, a ovaj odgovori: ,Da mi dva roba pokloniS.u
I nato mu se cat zaveri, da 6e mu on rado pokloniti dva roba, koja on
zaiSte, a uz to da te ga lepo obdariti i udiniti srednim.
I sin carev posle ovakog uverenja otkrije, da je on plesov najmladi
sin, zaSto se od bra6e svoje dovoji.o,kako je onoga dobrotvora - starca
pridobio, kako mu je ovaj u putu od pomo6i bio ie je nabavio one tri
ierke grd,kogacara i hata od cara vasanskogai pticu od cara perzijskoga,
kako je u povratku naiSao na svoju bradu, kako su ga oni iz zlobe i za-
visti ubili i kako ga je opet onaj njegov dobrotvor t iivol povratio pa
ga ovamo uputio. I u taj mah, kad je on ovo caru ispovedio, preobrazi se
u prirodno svoje prvobitno lice, i car ga odmalt pozna, pa ga izgrli i
'iZIjubi.
Odmah posle toga zapovedi car, da mu dodu ona dva starija sina.
I kad oni izidu pred njega, on im pokaZe njihova najmladeg brata i iznese
.njihovo zlodinstvo. I ovi poznadu brata svoga, priznadu svoje krvno delo
,i padnu na koljena pred oca svoga s molbom, da im oprosti, pa i pred
brata kleknu te i njega zamole za oproStenje. Ali car u gnevu i jarosti
:zbog ovakovog nedela svoje dece nije ih htio ni pogledati, no ih sasvim
odbaci i zapovedi, da ih dZelat' odmah p,osede.I zalud be5e njihov plad,
njihova molba i njihovo preklinjanje, car ih ne htede sluSati,no dade znak
,dZelatu,i di,elat ih Sdepa obojicu i odvede, da ih posede.
Oncla najmladi sin zamoli oca svoga, da mu po zadatoj carskoj redi
'ona dva roba pokloni. I car, koliko se bio naljutio, opet se nije mogao
'dosta nadr"rditiovakovoj vrlini svoga sina, i po obedanjusvom pokloni mu
,ova dva roba i odmah povide di,elata, da onu dvojicu vrati. I dZelat po
.zapovesti rlovede pred cara ona dva starija sina njegova, a car se njima
'okrene i rede: uVi ste ovoga najmladega brata svojega ubili, a on evo
vam Zivot iskupljuje. Ja sam mu obedao pokloniti dva roba, koja bi on
:zaiskao,i on evo i5te vas dvojicu, ubice svoje, i ja vas sad njemu pre-
dajem. Ako bi i najmanje njemu neposlu5ni i nepokorni bili, pa bi ja to
doznao, odmah 6u vas predati di,elatu u ruke.n I to rekav5i car ih preda
b r a t u n a j m l a c l e mu r u k e .
O v a ' d v o j i c a p o k o r e s e J a d o o d e v o j o s u d i , i e r s u , v o l e l ii r o b o v a t i n o I
iivot lzgubiti. Ali najmladi njihov brat nije ih primio kao roblje no kao
7
r
98
bradu svoiu, pa ih zagrli, iZljubi i oprosti im njihovo krvno delo. I Sta
viSe,klekne pred oca svoga pa i njega zamoli,da se i on umilostivi, da'
im oprostii da ih opet kao djecusvoju svomesrcu prigrli govoreCidalie:
,Ja im rado praStafiri sve zaboravnostipredajem.Oni su moia bra6a, i
ja ih volim, kao Sto sam ih voleo i pre ovoga dogadaja,pa i tebe molim,
da im i ti pokloniSopet odinskuljubav i da ih ne odbaci5.<I otac videdi
vrlo srce svojega destitogasina za liubav njegovu i iz uvaZenjaovake
vrline povrati se, oprosti krivcima nedovednodelo niihovo' poliubl decu'
svoju,'posavdtujeih, da se ugledaiuna svoga brata, pa da se naudo
velikodu5nimabiti I zlolvor'tmapra5tati.
Ondanaimladisin,da bi ocu svomeradostudiniove6u i da bi uve0ao
porodidnoveselje,zamoli oca svoga, da ih svu trojicu blagoslovi,kad su
se ovako srednosastali i njemu nabavili onu pticu, koju je on onako u
odajanjuZeleo,da bi oni s blagoslovomnjegovim one tri 6erke cara gr-
dkoga,Sto ih je on doveo,mogli uzeti sebi za Zene.I car dade svoj bla-
goslov. A najmladi sin onda izvede najstariju 6erku cara grdkoga i dade
je najstarijemubratu svome, drugu dade srednjemu,a sebi zadrii nai-
mladu, te se tu napravi veliko veselje.I kako onda,tako i poslesva tro-
jica ostanuu dvoru kod oca iiveli u bratskojljubavi. I tako se medur
bradornljubav povrati.
' Starijabrada imadoSepred odimavrlinu svoga najmladegabrata,pa
ga odlikovahu,a ovaj se opet stoga nije gordio,no je bradi svojoi sve
viSe povodadavao,da se udinjenonedelo zaboravii da se staromeocu
zasladedani.
(Srblla't
1 gostionidar.'vrata, t koniski nakit, I koniski pokrovac po sedlu, 6 navall-
6 Eari, Iaranje; 7 ne 6e da istinu rede, I krvnik.
12.
VILINA GORA.
Imao nekakav bogati dovjek jedinka sina, pa othraniv5iga do oruZja
po5ljega po svijetu, da tede,ali ne da tededa aspri stede,nego da stede
pameti i da vidi idudi po svijetu, kako se trudno Zivi i kako se valja
muditi, da se ovoga kratkoga vijeka ,poStenoLivi, I dade mu nekoliko
aspri', Sto Cemu dosta za put biti. Kad ga opremi,mnoge mu stvari pre-
porudi,pak ga s blagoslovomotpusti.
, Idu6i ovaj mladid po svijetu dode u nekakav grad, gdje vidi, da je-'
dnoga doviekavode na vjeSala.On se za(,udipak pritrdav5i zapita,Sta je
skrivio ovi siromah dovjek, te ga na smrt osudi5e,a neki mu odgovori:
>Ovi ie dovjpk dti,an mnQzinji,i ne imajudi otkuda da svq svakome
isplati, pg zakonimaovoga'rnjestazasl:uLio ie smrt.< On duvsi ovo zapita
sudnikeluuGospodo! !e li mogudeda ja toga doviekaod smrti otkupimi
da platim Sto je duZan?uOvi mu odgovore:>Zalto ne? plati toliko i to-
liko, pa evo ti dovieka,da od niega dini5 Sto hodeS.uOn izvadi sve on&
99
oovaca,Stoima5e,pa najposlijesve haljinedo ko5ulje,i kad nanriri,koliko
je trebalo,sudnicimu dadoSedovjeka,te on s njiln po svijetu prose6iod
vrata do vrata.
Jednu veder lehei zaiednoova dvojica rede.otkupljenik: uillqni se
.dodijalo ved ovako. Livieti, joS mi je Zalost viSa tebe gledajudi, de
"a 'nadi
stradaS,nego hajdemou vilinu goru, tamo iemo jednu moju po-
.k,ako
sestrimu, i ona 6e nam kazati nadin, 6dmo obojica obogatiti.
.Mladi6.pristanena ovo i upute se k vilinoj gori sve strampliticamanekii
jem kalauzedi'?otkupljenik, a. mladid sustopice za niim, dok tako dodu ir
nekakvu goru, kojoj vrh do mjcsecadoticaSe,a listovi joj zlatni bjdhu
a stablasrebrna,a usred nje vida5ese veliki plam i dim od ognja.Mla-
di6 videdi to prepadnese i upita svoga'druga:,Sta'je ovo? kakovo,,jb
'ovo dudo?uA on mu odgovori:,Ne boj 6e, ovo je sve moje posestrime.i
.njezinematere,pa i na5e,samoteke' znadi,.da se mi dyojica ne moZemo
najedamputiznenadajaviti, nego ja otidoh k njima, da im se javim i da
im kaZem,da smo doSlik njima, da s njima Zivimo,a ti me pridekajovdje
pod qvo drijevo, te je od suhogazlata, a perja slr mu biserna, rna pazl,
bez r-elikogasvoga 6udanemojpisnutirijedi jedne,doklense vratim opet
k tebi, jer je ovo drvo sviju vila, ispod njegase kupe ljeti te na derdeyo
vezu, pak ako kakva mladida opaze u ovu goru; u oni das ga odima
zatrave i u kavugodho6eZivinuobrnu.uOvo rekav5inestadega, kao da
ga zemliaproZdrije.
Mladid stojedionde dosadimu dekati te podnetam' amo Kroz goru
ietati se, dok nabasana nekakokolo krilatijeh devqjakapa se prikri, da
ih gleda i slu5a,kako pjevaju, ali njegovom nesrei.om.opazi ga 'fada
kolo-
vodica te ga odima zatravi, i u oni das ostadenijem i slijep. se
prepade te od straha i velike Zalosti stade vikati i plakati, dok evo ti
,odnekuddoledena krilima nreda nj oni dovjek, uhvati ga za ruku i rede:
>Neboj se, Sto ti je?. A on mu rukama pokai-e,da je oslijepioi onijemio.
I'ada oni dovjek, kad to vide, izvadi iza pasa nekakvu malu zlatnu svi-
ralicu pa se pripe na jedno drvo i pode u niu zvlideti, dok eve ti sa
sviju strana vila i villenika, ovoga dovjeka bra6e i sestara,pobratima i
oosestrima,toliko da im broja ne bje5e,te pode5epo gori brati ,nekakve
ljekovite trave pa dadole mladidu da pije, a drugom rnu opet namazalp
'odi, te u oni isti das stede vid odinji i razgovor de$et puta ljep5i i bolji,
negoli je prijed imao. Potom ga primiSeu svoje dru5tvo i oZerri5ega te
stedesilno blagoi ima lijep porod.Ali kad ved ostari,pokajase gospodu
Bogu, povrati se svomu domu i jedva Liva zaled,esvoga roditelja, te se
:s njim oprosti i ukopa ga, te do smrti Zivje kao pravi kr5dani4,.,ali opgt,
doklenje god Zivio, svakogaje ljeta jedamputu onu goru hodig:te se
s druZinomsastajaoi pozdravljao.
I novaca, ' pokazuju6i pui, s
tek, samo, t okvir na kome se rasteZe tkanie,
,.5tose ho6e vesti,
rl
 100
13.
VILE PROSU' POPASLE.
Tak je bil jenput ieden otec pak je imel tri sine. Na polu je ime}
nosejanodrobni Zitek.ISel je starec jenkrat glet', kad je ved prosa od-
rasla.Kad je domov doSel,rekel je deci: uDeca, prosu bu nam neko
popaselsu'o. Veli najstaresisin: >Dajte,mama' meni zagodese'vederju"
da bum mogelprosu duvat iti.< odi5el je duvat pak se ie zavil vu dohu,
i tak je zaspal.Onda su do5li konji pak su jo5 vi5e poieli kaku prediu-
Ide starac vjutro glet prosu i naSelje jo$ vi$e pojedeneprose kak prvi
den. Onda doide dimo pak veli: ,Sinko, kak si prosu duval? im' je jo$
viSe pojedenekak predi.u,Japica8,veli, meni se ie pripetilo da sem za-
spal,pak su konji zato prosupojeli,kajtinsem ie ne dul onda'<Drugi den
veli srednjisin: uMama,dajte vederju zagode5e, ja pem'oprosu duvat.'c
I to isto se je dogodilokak i prvomu,ar on ie zaspal,pak su konji prosu
zato pojeli.Ide vjutro starecdrugi dan glet prosu' dojde nazaddimo pak
veli on: ,Ah, ah, ve'l sem dobre duvarepostavilna prosu nek onda,kad
ju nigdoni duval.uTrejti dcn veli najmlajsisin: uMamo,dajte koru meni'
ja pem duvat.uOnda je odiSelna pole pak ie sell' na on kup, gde je bilo
najvi5emravlih skup spravleno,da neje mogel spati. V nodi oko'se dva-
najstevure dojdutri konji na prosu i pristupilje k niim i prijCl" ie tri.
Pristupi k njemu vila pak mu veli: ,Kaj odeSti z ovemi konji?u On jl
'se dimo tirati, da bu moi otec videl konien
odgovori: >Ja moram konie
koji su naSu prosu pojeli.oVeli njemu vila: "Odi z menomk Suplomu
hrastu i zmeknilr vezdals'seove tri vuzde'ui deni ie u ov Supli hrast,'
kadgodbus vu kakvi potreboci,dojdi k ovomu hrastu pak stresi z oyonb
kufrnom" vuzdom; kad bu5 vu drugi potrebodistresi srebrnomvuzdom'
a lrad v'8 trejtil'0budeSpotrebodiidi k hrastu i stresi zlalom vuzdom.u
Dojde dimo ov najmlaj5isin. Ide starecglet trejti den'oprosu i kad dojde
dimo, veli prve5emdvim sinom: uSte norca delali lz ovoga pak nam je
ov opduvalprosu da neje nid ovu no6 pojccieno.<
DoSloje vreme da car preoglasil"po celom svojem carstvu: ,Ov ii
ov dan odu ja dati zlatu jabuku deti na vrltonec krova mojega,koi se bu
'vufal2zpo luitu" dojti i nju dol zeti, bude dobil moju der.u Kad su ludi,
skupadoSli,rekli su, da bu sutra lepa paradapri carskomdvoru. Zmed
oveh trih sinov su dva stare5i'siniparadu glet oti5li, a najmlajsisedel
je on vu pepeluvu kuhinji navek; kad je to dul,stepelse je iz popelavun
pak je i5el Suplomu onomu hrastu i prime krasnu vuzdtt i stepel'oje Z
njom,i vila ie dotiralajednogalepogakonja segavu kufru opravlenogai
pomoglaga je na konia i v luft spustilai onda je do5elobef'ugrada'Ca-
rova je di gledalana oblok,i nji je naklonnapravili nazadje odiSelhrastu
'se
i spravil tam, gde je predi'6stalo,i onda se ie predi dimo vu popelpo*
stavil, neg-su sizdavi brati dimo do51i.
Kad su'doSlibrati dimo, onda su rekli: uDa bi ti pepelnjakvidel onu
paradu,koja je bila denes'7pri carskomdvoru! Ar je lep dedkodoSelna
kufrnom konju i on ves vu kufru na carski dvor, i pokazal se je.u Velii
i
I
101
pepelnjak:rAh, ah, im se ja tu paraduvidel.uPitaju ga brati: uotkuclsi
videl? gde si bil? A on jim odgovori: nJa sem na nas visoki hrast zasel
pak semvidel.oBrati veliju: ,ldemomi togahrastausedi'",ne bu onzutra
videl, zutra bu joSlepsaparadau,i vsekli su ga. Drugi den jako ranooticlu
brati paradu glet, a pepelnjak otide Suplomuhrastu, strese srebrnorn
vuzdomi dobeZivila s konjom,ves2ekonj vu srebrn.i dedekvu srebrni
opravi, i po5lega obcr grada carskogapo luftu. Kad dojaSedo carskoga
dvora, napravinaklon carevi deri i opet spravi 'se tam i postavise brzo
dimo vu pepel,predi neg su brati doSli.Dojdu brati pak veliju: uKakva
je lepa paradabila denes,jo5 lep5anego vdera, a niS nesi Videllu Veli
pepelnjak:,Jasam videl.uPopitajuga oni dva: ,Gde si videl? otkucl?u
Veli on: ,Ja sem na Stagljuvidel.uI gizdavi brati su odiSlipak su vuZgali
Stagel.Trejti dan otidu jako rano brati paradu glet. Kad su odi5li,ide
pepelnjakhrastu i stepez zlatom vuzdom. Dotrdi vila, donese opravu
zlatu i pusti ga po luftu ober grada cesara. Onda zeme'o jabuku zlatu,
naklonise i otide i, njom. Odi5elje hrastu i del je tam opravu i vuzdu,a
jabuku je sobomdimo pod se odnesel.Proglasilje cesar detvrti den, da
dojdu 'si ludi k cesarovomudvoru i da on donesejabuku zlatu, koji ju
ima. 'Se do5loje tam, a nigdo neje jabuku donesel. Popital je car, je li
kakov dlovek jo5 doma.Veli stari otec onogapepelnjaka:oMi ne znamo
za nikoga,neg ja imam jednogasina,koj navek vu pepelusedi,znam,da
neje'l pri njem.<Car poSledva sluge,da vizitiraju pepelnjaka.Ov se stal
iz pepelai na5lisu pod njim jabukuzlatu i pitaju ga, gde je zel" ovo. On
veli: uKaj vas briga, gde sem zel? tlote z merom da vam pokaZem,kak
sem dobil.oDopelanje tam i strese 'semi vuzdami najenput,kufrnom,
srebrnomi zlatom,i vu ov isti hip dobeZijutri vile na konjih, jedna na
kufrnom,druga na srebrnoma trejta na zlatomi doneslesu mu opravu.
I oblekel'nse je vu zlatom i postavilesu ga na konja,koj je ves vu zlatu
bil. Na desnu ruku bil je srebrni, a na levu kufrni, a sredini na zlatom
je on jahal,i doja5eober cesarovogagrada na treh konjih i gledi na
oblok" cesarovadi i dopalji je jako jako. Spustise onda na zentlu,i onda
dojde car, cesaricai di3u,da se spominajusT, i pitaju ga: uKak si k tomu
doSel,da ti si ovu jabukuzel?uOn veli: nlma dostavremena,da ti povem
'se.uNato podigle ga
su vile v luft i odi5elje dimo.PoSlecesardrugi dan
po njega,da dojdetam, i cesarje pozval'se ludi na obed, i tarn je pripo-
vedal 'se,kak se je dogodilo.I koj je to pripovedal,i on bil tam i jel i pil
i veselbil.
(Vuroitlitt.)
t proso,' giedati, u svu, I za
vremena, u nego, 6 prije, t ta, t otac, 0 ier,
r0idem,1r sad.12
'o s j c o . l " t r h v a t i o ,1 as k i n i . 1 us a d a , 1 6u z d e ,t t b a k r e n , t s u , 1 et r e d i ,
dan. :1 proglasio, 22 pouzdao, 23uzduh, 2astresao, to povrh, 26 prije, 27 danas,
'n posjeci, ts
vas. 3u uzme, tt nije, s2 pretraZiti, s uzeo, 3a obukao se. tu prozor,
" o k i i , t t r a z g o v a r a t is e .
t02
MALA VILA.
Bio kralj i kraljica,pa imali jeciincasina.Kad je kralievic ve6 nara-
stao, proslavi$enjegovo $ilano kumstvo' i na dast pozva$enajvidenijs
ljude iz svegakraljevstva.Bijeli dvori zasjaSeod zlata,srebra i dragog
liamenjai ocl hiljaclusviicia. Kad uvedeu ba$ti povedo$ekolo, uhvatiSe
se djevojkesve jednaljepSaod druge,a sve gledahu u kralievidamilo
i drago,da ga pojeduodima.
u ponodse razidoSegosti,a kraljevi( ode u gaj od starih lipa, ier je
earobno bjesepogledati
bila mjeseiinakao dan, a njemuse nije s,pavalo.
na tamne sjenkedebelogaclrveia,kroz granje se uvlaiila ntjesedina i
paclalapo zemlji u dudnimSarama.Lipe su mirisalekao tamianiz crkve.
je iziSao
kraljevi6 je polaganoSetaozamiSlienp,o mekanojtravici. Kad
rra proplanak, najednom ugleda pred sobom usred mjesedine na travi
haljine od finog (eredeta' zlalom vezena.
malu vilu odjevenu u krasne
niz pleei,a na glavi joj blistasese zlatna
Kosa joj je bila duga i spuStena
kruna ukrasenadragim liamenjem.Ali je bila posve, posve mala. Kao
ludica!Kraljevidu dudu zastanei zagledase u nju, a ona progovorigla-
som kao cla srebrno zvonce zvon|..uMoj lijepi kraljevicu,i ja sam bila
pozvanana tvoje kumovanje,ali nijesamsmjeladodi u kolo, ier sam tako
malena,nego ti se ovdje klanjamna ovoj 5iajnojmjesedini,koja je meni
sundevsjaj.<Kraljeviouse mala vila veoma svidje.Nije se nimalo popla-
.sio od ove nocnepojave,negojoj pristupii uze je za tttdicu. AIi mu se
ona ote i nestacleje. Ostaclemu u ruci samo njena rukavica, tako mala
da je jeclvanavukaona svoj najmanjiprst. Niekom tugom se vrati u
dvore i nikom ne rede ni rijedi,s kim je bio.
Ali druguno6 opet dodeu bastu.Hodio ie po bijeloj mjesedinii tra/zio
nmlu vilu. Ali nje nigdje ne bjese.Od Zalosti izvadi iz njedara malu ru-
kavicu i poljubije. u taj mah stvori se vila pred njim. Kraljevie se tako
obradovao,da se ne moie iskazati kako. Sve mu ie igralo srce u gru-
Dugo su se Setalipo miesedinii davrljali. Kraljevic se
'likudi,oO miline.
tlrna
kad opazi da mala vila sve jednako raste, dok s njiine govori.
I{id'su se rastali,bila je dvaputveda neso sinod.Kad joi je vratio ruka-
vicu, nije je mogla viSenavudi.,,Uzmije, pa je duvaj kao amanets(,rede
nala i nestadeje. uNdsit6u je na srcu", rede kraljevid.
Svaku nod su se odsadsastajaliniih dvoje u ba5ti. Dok ie sunce
sjalo,kraljevi( je mlku mudio.Cio dan je bio tuZan,jedva je dekao,da
izade mjeseci samo je na nju mislioi pitao se: Hode li nodas'dodi?
Kraljevidje sve vedma ljubio malu vilu, a ona je svaku nod fasla i bil4
sve veda i veda.Kad je pro5lodevet nodi, bje5epun mjesec'3a vila je
naraslavelika kao kraljevi(. Veseloga dodekai proglka: uDoklegod bude
nrjesedina, ja du ti dolaziti.ur?Ane, moja draga! Ja ne mogu Llvleti bez
tebel'Ti morasbiti sasvijemmoja. Ja du te udinitikraljicom.u>Dragimoj,
rede vila. hodu biti tvoja, ali samo tako, ako 6eSme uvijek i samo mene
voljeti.u,Uvijek, uvijeku,vikao kraljevid bez promiSljanja, ,i samotebe,
103
a druge nikad ni pogledatne 6u.< ,Dobro! Ali pamti, sto verlu: samo
dokle budeSdrZaorijed, bit du tvoja.u
Poslije tri dana udiniSesvadbu dvoje mladih. Ljepoti vilinoj se divio
sav svijet. Sredno su Zivjeli sedam godina,i onclaurnrije stari kralj. Na
ukop mu dodosemnogi podanici.Kraj mrtvadkoglijesa duvale su mrtvaca
najljepsegospodeiz ditave zemlje. Bila je tude i jedna rjepojka crvene
kose, a crna oka. Ta se nije Bogu molila nit je mrtvog kralja gledala,
neso je samo odima pratila mladog kraljevida.Vidio ie i on, da Ba lijepa
gospodagledai bilo mu drago.Kad je veliki sprovodkrenuo na groblje,
pogledaoje kraljevid tri puta u zamamljivuljepojku vodedi za ruku svoju
Zenu.llajednom mu se Zenapotepe na svoju suknju i malo Sto ne pade.
rJu! gle suknjami je predu,ga!(uzviknu kraljevidka. Kraljevid nije ni
opazio,da se ona smanjal4.'Kadsu ukopalistarogakralja, pode ona lje-
potica crvene kose namahuz kraljevidaputem ku6i, a on je ispod oka
sve u nju gledao.Tako i nije vidio, da mu ie iena sve manja.Kad stigo5e
kudi pod stare lipe - nestadeje posve.
sada kraljevie uzme za zem gospoducrvene kose, a crnih odiju. Ali
s njom nije ni.tri dana srednoZivio. Tralila je, da joj kupi postelju od
samogalema,lelielaje sad ovo, sad ono, a sve samestvari, kakihinema
na svijetu. Kad on nije mogao da joj ispuni Zelju,ona je plakala.svadala
se s njim, ruiila ga. Kad mu bje5e ved dozlogrdilo,on je otjera. Sad tek
vidi, Sta je udinio.Uzdisaoje i jadikovao za malom vilom. Opet pode
svaku mjesednunod pod stare li,pe,da dozove svoju lijepu i dobru vilu.
Zvao ie i zvao, dekao i dekao,ved postaoi starac dekajudi.Ali se .ona
nikadaviSenije vratila.
1 narodniobi6aj.kod kojega
kum djetetuved poodraslusijedekosu,pa i ako
ovo niie crkvom osvedeno,ipqk se drZi kao privo krsteno'kumstvo,', urit"
platna,'Sto a
ga Mostarketkaju, ostavasto se kome da na vjeru oi iuu", pak po
tome u zaklinjanjukao vjera, kad se kome naruduje5to.
15.
VUEJT PASTIR.
Tak su bili dva lug21ipap su i5li v lov na zajcel i srne. Onda su
najedenputzagledalijednogastarogaklapastoga'vuka,ved je ves siv bil
od star,osti.Onda su podeli pucati na njega, on pak je podel mahat' s pr-
vum nogom, da ga.ne bi strelili. Onda su rnislili med sobum pak su rekli
jeden drugomu:>eujeS,to ti ni pravi vuk, to ti
mora biti vudji pa-
s t i r<. Ondasu i5li bliZek njemu.On je pak na kla. legel pak se je valjal
po tli'po snegu.Onda je jeden rekel: ,Ja mu dam droptinja.oo
Dal mu je,
i.on-je pojel i tako je dlovek postal od onogadroptinja,a kajti je on
od Vuzma. joS.,imelv Zepu droptinja posvedenoga. Onda jim je
poveclal,otkud je. On jih je pital:
li vi toga i toga doveka?<
Oni su rekli: uPoznamo.uOnda"poznate je on rekel: uoro je rnoj sin..
Onda su ga pitali: >Pakak ste vi vuk postali?uOn jim je rekel: uTak,ie
a
104
sam iSel v lov, pa sem se zestalTz vudjim pastirom, koji je bil kak jeden
bogec. Onda me je on napeljal8,da sem dezs jednu staru podrtu bukvu
s k o d i l ,i t a k i s e m v u k p o s t a l i vudji pastir bil do da-
nasnjega dneva'(
(varaidin.)
t zecove,' klopavih
uiiju, 3 nije, t tla, 6 mrvice, 6 Uskrs, t pa sam se sastao,
8 prisilio. e kroz.
16.
KOPANJE BLAGA..
Nekakavdoek usni blago: dode mu na san jedno dijete krilato i kao
snijegbijelogovoredimu:,Hajde u ono najviSebrdo, Sto zna3,tu de5
na6i veliki bor, i pod borom trorogi kam, iz kojegapi5ti voda kao suza;
iskopajispodkamenatoiiko dubine,koliko je on visok, pa 6e ti se otvoriti
obla jedna di,ara' sa zlatnijemzaklopompuna aspri,digni zaklop i onde
ostavi,a asprenosi, i nikomu se vje5t ne dini, da te ljuta guja ne uvjede.u
Kad se doek probudi,obveselise, digne se, obudese i trkom put onoga
mjesta,de mu je reieno, i kad ugledaoni bor i pod njim kam suzoviti i
trorogi, onako sam uloZi kopati, i tek Sto je tredi put kljukom udrio u
zemlju,zadu ozdol jedan glas kao detinjski: uProd' se, ko si, te rabote
danaslnKad on ovo du, od strahapade na zemlit i kao zaklan zaspa.U
ta mu isti das dode o,petna san ono isto dijetegovoredimu: uTi si usta-
nuo, umio si se, obukao si se, krenuo si na put i rabotu si zapodeo,a
prekrstiose nijesi; a moli Boga, zaStoga moli5: da ti nije mene bilo,
umio bi tikazali, Sta bi ti se dogodilo;nego kad ustaneS, prekrsti se,kao
StoBog zapovijeda;pride no koju mu drago rabotuzapoine5,vazdavalia
da se najprijeprekrsti5.oKad se dovekprobudii rastrijezni,kadli se ne na-
lazi na onomemjestu,de je bio od straha panuo,nego u nekakvombo-
stanu2punanucvijeda,pa se prekrsti,uzme svoju kljuku i motiku te opet
na ono isto mjestopode,de mu je bilo redeno,i pride nego podnerabo-
tati, prekrstise premasuncu,koje u oni tren izlai,ale,u tri pqta govore6i:
uSuncena istok, a jaki Bos na pomodln Te uloZi da kopa zemlju, ali
s nekim strahomda opet ne bi duo kakav glas ozdol.Kopaju6ii zgr(udi
zemlju, kadli - zasja mu se ne5to,kao da mu sve Zrake sundaneu odi
sinu5e,kadli Sto je? zmai spavana onomeblagu,i po5to doek vide, da
orl njega nikako ne mogaSeblago da uzme,u tri maha zdkumi ga, da se
mide.Nato se zmaj probudii redemu:,,Ja se odolenne midem,jer niti
je tvoje niti moje blagoovo, ma sa svijemtijem,ako prebrc'5 sve izvore,
koliko ih ima u ovoj planini,i da mi dode5da kaZe5,maknut du ti se
s mjesta,a drukdijenikako.n Kad ovo du oni doek,zade od izvora do
lzvora i podneih brojiti redom po gori, ali se pometei nikako im broja
ni kraja nije,,mogaonaii. Onako trudan sjedneispod jednogavisokoga
drveta, da'takovogau svijetu nije, i zadujenavrh njega, de se dvojica
105
uvelike degaju'pa pogleda,kadli doledevilenik i vila, I vilenik hodaSe
da mu vila ne5tosilomkaZe,a vila boje6ise zaklemu se govoredi:>Tako
mi sedamdeseti sedamizvota, Sto je u ovoJplanini,ne znam.<< Vila negde
pole6e,a vilenik upazi ovoga doekai rede mu, da ide na ono blago i da
ga nosi. On pode,kadli zmaja ne nalazi, nego diZe oni zaklop od zlata, te
na dlari bje5e,i poderasve blago,Sto u njoj nade,a zaklopod nje ostavi.
(Boka Kotorska.)
1 sud zemljani za maslo, ulje itd., 2 vrt, s prepiru.
17'
PIJESAK I SVETI PETAR.
Pode jedangradski lovac u selo,da lovi. Okolo podnaude u ku6u
Jednogaseljanina,da Sto ruda; po5tosjede,pogledaokolo sebei vidi vrlo
malo zemljeu ono selo,ved sve gola litica i silnegomilenatrpanemalihi
velikih kamenja.Za(,udenupita seljanina,koji o rudku rada5e:,Boga
radi,,pobratime,kako vi ode u ovomeselu bez zemljemoZeteZivjeti,i ot-
kuda ove silnegomilei rpe od kamenja?u,,21oinaopakonodgovoriselja-
nin. uPridaju,gospodaru,na5istari,da su duli od svojijehpradedova,kad
je Hristos po zemlji hodao,da je hodio za niim sv. Petar i nosio vredu
sitnogapijeska,te Gospod,de je htio da bude brdo, uzeo bi zrno pijeska
i rekaobi: nDaumnoZi5sja'ute su zato svudavelika i visoka brda; akad
je do5aou na5eseio,provali se sv. Petru vreda i vi5e nego polovicu
PrOSpe(.
1 da se umnoZi.
18.
SV. LUK,A..
Sv. Luka je najstarijisvetacna svitu. U Lipovcu pod Bosutomna ba-
jeru' je crkva sv. Luke. Pripovijedase, da je sv. Luka bio ajduk sa dva-
naestljudi. Kuda mu je bila u Sumi.Njegovi su ljudi otiSlikrast i robit, a
on osto samkod kude.Dojduk njemudva dovjeka.To je bio Isusi sv. Pe-
tar. Zaiskalisu od njegajist. On jim je do, a nije zno, ko su oni. Pokazali
oni svoj'enovce pred njime, a kad su jili, pojdu napoljeiz Lukine ku6e, a
on ji sustavii tio je otet novce.Isus rede sv. Petru: "Uzmi Stranjgu? pa
mu nabi na rogove.( Sveti Petar zbilja baci Stranjguna sv. Luku. On se
stvori vol. Sveti ga Petar vodi za sobom,pa skobedovikasiromaka.Imo
ie i,ent i detverodice,a malo zemlje.Ondamu redeIsus: ,Ajde da ti pro-
damo ovoga vola.u eovik odgovori: >A Sto 6e mi vol, kad nemamdirne
106
svoju dicu ranit, s di njega.aIsus rede siromaku: rMi 6emoti ga poklonit.
Ne trebaSga ranit nit napajat,nego ori na njemu tri godine,dok mi opet
ne dojdemoza njlm.<eovik ga primi. Oro ie na niemu tri godinene raned
ga ni ne napajaiudga i obogatioie. Onda doide Isus sa sv. Petrom za
volom. Petar osinevola sibom' on se stvori dovik' pa se posvetii posli
umre sveto.
U Sumi,di mu je bila kuda, uzidali su crkvu. U toj crkvi ie pokopan
sv. Luka. Kaiu, da je iedamputk njemu do5ladraga Gospau crkvu, pa iu
jedan dovik posiko, a krv poletila iz nie, bila ko mliko. To se misto na
zidu jo5 danaspozna,ne da se malterisatni okredit.
(Otohu Slavoniii.)
t briieg, obala. 2 ut'e.
' morskoga.Sad treba i davo da zaroni,ali se boji, da mu sveti Arandelne
19.
SVETI IGNJATIJE.
Bio je nakakav Ignjat zlikovac i ubojica,koii ie ditavog svog Zivcta
dodekivaoi ubijao ljucle.Po$to je ubio deve'deseti devet ljudi, pokajase
i namisli,da ispa5ta'svojegrijehe.Ode odmahiednomepustiniaku'ispo-
vjedi mu se i upita ga; )Mogu li se ikako grijesi oprostiti?<Pustinjak mtt
donesejednu suhu jasenovtt granu pa mu rede: ,Otidi pokrai kakve
vorie,posaditu granupa je zalijev'ajredovitonosedivodu u ustima.A da
budeSod koristi svijetq, prenosipreko vode svakog putnika,koii te zovne.
Pa kad ti ta grana ozeleni,zna! da su ti grijehovi oproSteni.uIgnjat uze
granu i zasadije blizu jedne rijeke. Tu je svaki dan zaliievaopo nekoliko
puta dekajudi,kad 6e da ozeleni.
Jednogadanaduje on, gdje ga neko,sav zadihan,vide s obale: >Frti,
brate Ignjate! . . .o lgniat mu dode pa ga zaplta,kakova mu ie nevolia,
da hiti toliko. Ovaj jedva odgovori: ,Oti5li su prosci po jednu djevoiku'
pa hodu da ih stignem i da devojku skudimu.Ignjat i njega kao i sve
druge uprti na leda i zagazi vodu, ali dim ie do5aou sredinu, uzviknu:
,Kad sam ubio devedeseti devet ljudi, ubit 6u i tebe, pa makar mi se
nikad grijesi ne oprostili, samo ti ne dam de skudi5devojku<.I baci ga s
leda u vodu. Kad je doSaona obalu, zad,tdise, kad ugleda, gdie ie nie-
gova suha grana ozelenjelai izbile iz nje jasenovemladice. I toga dasa
umrije od radosti,pa se i posvetiduvaiudiobraz djevoiadki.
(II ercegovirtu.)
1 da posteOipokoru dine.
107
. 20.
ZASTO U LJUDI NIJE T,{BAN RAVAN?
Kad su davoli otpali od Boga i uteklina zeinliu,onda su i sunceod-
nijeli sa sobom,pa ga davolskicar nabio na hoplje i nosio na ramenu.
Kad ved zemljaprotuii Bogu da ho6e sva da izgori od sunca,onda Bog
po5lje svetog Arandela,da gleda,kako da uzme sunceod davola.Kad
side Arandel na zemlju,a on se udruZi s davolskim cal'cm; ali se da-
volski car osjeti,Sta on hode,pa se dobro uzrner pamet.Hodajuditako
po zemlji njih dvojica dodu na more i stanu da se kupaju; a davo udari
koplje sa suncemu zemlitt.Po5to se malo prokupaju, onda rede sveti
Arandel: nDe da ronimo,da gledamo,koji moZeclubljen.A davo mu od-
govori: oFlajdedeu. Onda sveti Arandelzaronii izneset zubimapijeska
odnesesunce.Utom mu padnena um te pljunena zemliu,i od njegove
plilvanke postanesvraka, da mu duva sunce, dok on zaroni i iznese
ty',orskogapijeska u zubima.Kako davo zaroni, a sveti Arandel prekrsti
rukom more,te na njemu postaneled devet ar5inaldebeo;pa onda spo-
padnesuncei pobjegnek Bogu, a svrake stane kreka. Kad davo duje
svradjiglas,ondave6 vidi Staje, pa se brZe bolje vrati natrag.Kad gore,
ali se more zaledilo,pa ne moZenapolje!onda se brZe bolje vrati na dno
mora te uzmekameni njirn probijeled, pa ondapoteci za svetijemAran-
delom! Onaj bjeZi, a ovaj za niim! Taman, kad sveti Arandel koradi je-
dnom nogom k Bogu na nebo, onda davo stigne te mu noktima iz tabantt
u druge nogei5dupaveliki komad mesa.Kad sveti Arandeldode sa sun-
cem pred Boga,onda zaplale oSto6u, BoZe,ovako grdan?oA Bog rede:
uCuti,ne boj se; ja 6u narediti,da svi ljudi imaju tako na tabanuhao
malu dolinu.uI tako Bog uredi, te u sviju ljudi postanena tabanimau
obadvijenose kao mala dolina.I tako ostanei do danas.
(Triit u Srbiii,)
I mjera (rif).
KALUDER ' .U''O' GRESNIKA.
Bio nekakavbogougodnikaluder,bijele brade i glave,koji se vazda
Bbgu molja5e.Putujudijednomnotnjo nanesega put pokraj jednecrkve,
de se llri56ani kopaju.Kad dode pred vrata od avlije' crkovne,ugleda
tri konja, jednogacrljena kao krv, drugogacrna kao ugalj, a tredega
iuta kao dafran,de obigravajuamo tamo okolo grobova i okolo crkve.
Ali kad vide5e kaluderai ne znade im se strvar, kao da ih zemlja pro-
Zdriie.Kaluder poStovide Sta bi, ukloni se malo za iedno drvo. dok evo
ti opet ona ista tri konja dodose na jedan grob i nad njim stadose
108 109

nogama tu6i i u svn vrisku drijeti se, dok evo t\ izade iz groba jedan tase, da im kai,e,ali je bolja J'avda ali krivda. Davo rede: oKrivdaui
doek sredovjedan, no gromoradna' stasa, onako prekr5tenijeh ruka i tako dobri izgubi stotinu cekin;flAli se opet okladeu drugu stotinu pak
noga, kao Sto su ga, kad je umr'o, u grob vrgli. Konji okolo njega je- i u tredu,i po osudi davola,ka'.-se razlidnopretvaraoi pred njih.izla-
dnako skakahu i vri5tijahu, ma ga ne doticahu, niti on njima Sto odgova- zio, izgubi dobri sve tri stotine 6ekina, pak potom i konja. Onda rede:
raSe, no sve plakaSe.Kaluder bojedi se, da konji Sto ne udine doeku, po- uHvali Bogu! Ve6 nemamcekirirt,ali imam svoie odi, okladit du se io5
trdi k njima iznenada \ zakle ih nebom i z;emljom, da svaki stane na svom jednom i u njih." Tako se oklad:'u svoje odi, da je bolja pravda negoli
mjestu,te konji stado5e. krivda. Tad njegov brat i ne trt:ie(i drugogasuda izvadi noZ pa mu
Onda kaluder tade Stapom najpride doeka, pa konje redom. Tek Stc izvadi oba oka i reie mu: usad ireka ti pomoZepravda,kad si bez odi.<
kojega taknu, mrtvi oZivlje, a konji se u ljude provrgoSe; pa ih upita: On ZalostanzahvaliBogu i rede: oJa nemamo(i za pravdu Boga, nego
uKoji ste i Sto ste vi? Jedan po jedan ispovjedite mi se natajno ili pred te molim, brate moj, da mi dade$vode u kakav sud, da kvasim usta i
svijema, ako mogoh da vam pomognem.( Onda rede oni doek: ,Ode da umivam rane, i .lu ** izvedes\ ostavis pod ielom vise izvora.uBrat
duhovni! ovo su bili moji nesretnji sinovi, i ja sam sva tri jednu ga poslusai dade mir u sudu vod{ i izvede ga i ostavi pod ielom vise
veder, kad su spavali, zaklao svojom rukom, pak sam tajao i nikad vrela. I
nikomu kazao, pa ni popu na ispovijesti, nego sam mislio ispovideti pri ondje on jadanstojedidu u nekc'clobano6i, de dodosevile na izvor,
smrti, ali me ugrabi, prije nego pop prispije.< - >d vama Sta je?< upita i kupaju6ise pode3edn[drugimagovoriti: >,Znate li, druge,da se ogubala
kaluder ona tri sina. ,Mi roditelja svojijeh nijesmo Sdeli slu5ati, nego u kralja djevojka;kralj\je sazvaosve ljekare, je niko ne moi,e izliie-
ali
protivu njihove volje sve drukdije radili, a ne pokajali se.o Tada kaluder diti. Ali d.a zna pak ddi sad uzme ove vode iza nas i da ie njome
i z v a d i i z t o r b i c e p e t r a i l j oi t r e b n i k , ' r r a n a j p r i d e r e d e o n o j t r o j i c i : , P i t a j t e okuplje,u dan i nod ostal\ bi zdrava,a tako i da je ko gluh, slijep,hrom,
o c u s v o j e m u p r o 5 t e n j c , na o c u : , S a d a t i p o k a j s e o d t i h g r i j e h o v a o ; t e iscijelio bi se od ove vod\.n Utom zapjevaSekokoti, i vile podo5e. Onda
tako udin5e, pa potkupi svu detvoricu od petrailj i odita im opro5tenu nevoljnik ispod jele dobat\' na nogama i rukama do vode, pak najprije
molitvu. Potom oni poljubiSe kaludera u ruku i po5to se izmedu sebe nmije odi i odmah progledh; potom zahvati u sud vode i pode hitro u
izgrliSe i iZljubiSe,snze ronedi otido5e svaki u svoj grob, a kaluder onogakralja, sto mu bjeSe5\ier gubava,pak rede: oDo5aosam,_da_izlije.-
svojim putem kazujuel narodu, da se kaje i cia ne bi koji bez ispovijesti dim kraljevu Sder,ako me {usti, u clani nod bit 6e zdrava.uKad krali
posao s ovoga s'ijeta' raztmiie,pusti ga u kamaru'\a djevojci.a on naredite je okupljuonom
gube'
(Boha Kotorsha.) vodom. Kad prode dan i nod,\ djevojka ostade dista i zdrava od
veoma obraduje i da&e mu pola kraljevstva i Sder za i,enu, i
Kralj se
1 d v o r i S t e ,: t r a g , 3 v e l i k , g o l e m ,a s t o l a ( k o d s v c d e n i k a ) ,u
knjiga,u kojoj su tako on postanekraljev zet i \:lrvi do kralja. To se odmah razglasipo
molitve za rtzli1te crkvene obrede. svemu onomekraljevstvu te do\ceu usi i bratu njegovu,koii govoraSe,
jelom
da je bolja krivda nego pravd2.\Qn pomisli,da je onaj naSaopod
sredu, pa pode i sam da je traZi,: najprije uze u sud vode i otide pod
22. jelu, pak izvadi nolem svoje odi. \KoOUi u neko doba no6i, dodo5evile,
da se kuplju, i stado5egovoriti, *ako se izlijedi kraljeva 56i. "Valjada
PRAVDAI KRIVDA. nas jeu rekose,uneko slusao,kad limo govorile,da bi se ovom vodom
iza nas izlijedila.MoZe biti da nas ii sad tko sl:tSa,podimo vidjeti.nKad
U jednoga kralja bila su dva sina, iedan bjeSe lukav i nepravedan, one podosei pod jeiu doclose,nadd"Se onoga, :t<oji bjese doSao tta'iti
a d r u g i d o b a r i p r a v e d a n .P o 5 t o i m o t a c u m r e , r e d e n e p r a v e d n ip r a v e - sredu i govora(e,da je bolja krivda otd pravde' te ga Sdepa(eza detvrti
dnome: >llajde od mene, ne 6emo vi5e zajedno Zivjeti, i evo ti trista pa ga rastrgo5e.I tako mu prokletnik\plomoZe krivda''
cekina i jedan konj, to ti je od svega, Sto nam je od oca ostalo, viSe ' (Boka Kotorsk'a')
ti nema ni5ta.o On uzme trista cekina i konja, pa pode govoredi: ,Hvala
I s m u k o md o d e , ' s o b a .
B o g u ! K o l i k o m e d o p a d e o d c i j e l o g ak r a l j e v s t v a ! u P o s l i j e n e k o l i k o v r e -
m e n a s r e t o S es e o v a d v a b r a t a u p u t u j a 5 u d i o b a n a k o n j i m a . P r a v e d n i
nazva nepravednome: ,Pomozi ti tlog, brate!< A onaj mu odgovori: 2?
uJaoh ti Bog dao i Sto vazda spominjeS? Sad je bolja krivda
negoli pravda.o Tada mu rede dobri: utlajde da se okladimr:, da nije
VJERN,4,
iqolja krivda-od pravde.o I tako se okladiSe u stotinu zletnijeh cekina i
reko5c, kogl najprije sretu, da im o tome sudi. Idudi malo naprijeda Bio jedan kralj i imao sina, koji je bio \u z.niorro , a Zenitse nije
sreto5e na konju davola, koji se bje5e pretvorio u kaludera, pa ga zapi- h t i o . N a s i l u r o d i t e l j a morao se Zeniti, pa se\Zeni jednom princezom.

\

1r0
Onu.,no6 kad je poSaospavati u svoju pobu; a princezau svoju sobu,
gstaviv5isvatoveda se vesele,uzme pap'la i tinte pa napi5eocupismo,
cia on ovu no6 polazi s ovoga svijeta, a'pa c,a poslije smrti ne zakopajF
u carskugrobnicu,nego u Sumuu jednuymakakovu kolibicu,da u koli-
bicu.rnetnu.liies, a pred kolibicu vatru dit naloi,e.
Te no6i umre sin.'Roditeljinadu njl;rovo pismo i po zahtievunje-
govu odnesuga u lijesu u Sumuu kolilt'u,a pred kolibom nalole vatru-'
Kad se,zano(ilo,zalutaiuu tu Sumud'.'r prosjaka,iedail ie bio slijep' pa
govori onomu,koji vidi: >Ako vidi5 lrakvu svjetlost,idi tamo.u Ova!'
opazi malu svjetlost,koja je bila predlkolibicom,u kojoi je lijes bio.
Unidu'u kolibu pa se upla5e.Dn/se nema,negq su morali tu pre-
noditi. Oko ponodi otvori se lijes, i,,tJraljevsin usta,negovoredi prosia-
cima: uAjde sa mnom sluSati,sdle :lius misu govrrri, a ia mu kao dak.
odgovaram.u Kad je bilo bliZejutra, d.bdesin i les/e u lijes.Kad se raz-
danilo, prosjacipobjegnubez obzirai dodu u istu r/aroS,otkudaie tai sin'
vide crne zastavepa pitaju.zbog dbga su te zaqltave.Odgovoreim, da
je umr'o krriljev sin pa'su ga odnijeliu Sunu. Pfosjaci pripovjede,da je,
on Liv i da st ga oni u Sumi u kolibi vidjeli. P/ivu veder odludi se otac
njegov podi tamo. Do5aotamo sjednekraj vat/:e,koja se nikako ugasitl
nije mosla. eekao je i dekair,dok se sin iz lijlbsadigao niie. Kad se sin
digao,govorio je ocu svome isto kao i prosj?icima.Otac s njim podb i'
dode u neku crkvu, punu bezbroinomsvjetitirom.I doista kao pop kod
oltara sluZi misu Isus, a sin kraljev za ledimtakao dak odgovara,a otac
je za ledima sina stajao. Poslije sluZbeupitTaIsus: >Dademoj, tko le to
tvoj?< Dak odgovara: ,MeStre'moj, to id,lotac moilu ,Pak Sta je on
doSao?uupita Isus.Dak odgo.rori:,Do5ao/je,da s njim kudi idem!" Isus
rede: uNekauzme ovaj nol, pa neka sebf u srce ubode!< Otac uzme i
potegnenol, ali se ubosti nije smio, pa clstavi noZ, i tako se bezuspjeha,
vrati u kolibu sa sinom. Sin legne u lijds, a otac Zalostanode kudi.
Drugu nod je i5la majka i isto pul.ovalakao i otac do sina, a od
sina s njim u crkvu, samo je poslije Ilru.sovapitanja dobila dva noZa,da
se u srce ubode,ako Zeli sina,da jo,r kudi s njom ide. Mati probala i
nije mogla,ostavilaje noleve pa je bo5la u kolibu sa sinom. Sin opet
legne.u lijes, a majka i,a\osnakudi..Tre6u nod iSla je u kolibu njegova
mlada Zena,s kojom se pred smrt 1:'jendao. ISlaje isto kao otac i majka.
Kad je Isus pitao: "Dadr:moj, tko ie to tvoj?u dak je odgovorio:uMe-
6tre moj, to je drug mc.j!<,Pa Str"lhode?u ,Do5la je, da s njom kudl
idem,nrede dak. uNeke,rzme onaltri o5tra noLa i nek se ubode u srce.(
Onauzme noZevegovoreii: ,Ka'1 nije njega,nek nije i mene!nUdari se
o5trim noiima u prsi. Od noi,a/postanunajedamputtri svijede,koje se
do ruku smrviSe.A lsus rede:r reestita vjerna i,ena ie vjernija svomu
muZu nego otac i majka.uNjf dvoie odo5ekudi i sretno su Zivjeli.
F
(Pod'gaicirl Slavorriii,)'
I uditelj (Meisr:er).
ltl
,, 24,
ANDEO I EOBAN.
Putovao nekakav ddban u sviiet, ier mu je dbdijalo bilo Euvati tude
'ovce i koze, pa,okrenuopreko, nekakvih planina.Tima ie.bila, studeno
idlaisrce puca,ama on irgrnuo svoju struku' ,prekosebe,pa rni habera<.?
ildudi sustetnenekakva;:siyomaha. Gotovo i go i bos sje-oovai pored puta'
,drhdei trese se od zime, da mu sve zubi cvokodu. ,Sta tu radiS?uza'
pita ga'dobanin.,Evo, sjedimpa d.ekam,dok se smrznem'ier dilie' ne
mogu krorditi.<eob^nin se smiluje, skine struku s leda i niome ogrne
sirogtaha;'a on ostade salno u svojim;haljinama.Po3to se siromah'malo
zagtilao,2.tpita dobana: rA kud si poS'o?o,Po5'o u svijet. Nemam ti
nikakve sred,e,nego viedito duvam tude ovee i koze, pa sam poS'o da
nademSto bolje . . .< ,Dobro,( rede siromah,>i ja sam poS'ou sviiet, pa
demo zajedno'.i..u eobanin pristanei podu zaiedno.
Putovali sur dugo i dugo, sve samim pldninamahranedi se iz doba-
ninove torbe, i tiek nakon nekoliko dana prispje5eu iednoga gazdena
.konak. >MoZeSli ri.asSlrirniti u kudu. siromasi smo?n zaqita dobanin.
nMogun,odgovori gazd,a,pdobrijem je ljudima moia kuda vaviiek otvo-
'lazgovarati
r€h&.qI ,primi ih kudu i poce s njima kao s bra6om. Fridao
je, je godina sa svojim bratom i kako sedanas
im kako dugo bio u svat$
.s njime Bomirio, te mu je brat poklonio',skupocjenuma3trafu.lOn ustade
,te im dak ipokaza tu ma5trafu,koia je bila od suha zlata, i rede im'kako
de sjutra prirediti gozbu i opiti se iz te rna$trafe.PoSto su nodili, krenuli
su sjutradan na put, oprostir,Sise sa dtlma6inom. eim su 2makli po-
dalje od ku6e, a ono siromah izvadr isprbd struke zlatnu maStrafui po'
kaza ie dobaninu.uSta si to uradio?< zztpila doban zaduden.>Ukro jen,
odgovori siromah,>i ni5ta me vi5e ne pi taj, ier ti ni5ta kazat' ne du . . .<
Drugu vede stigli su na konak u jeiinoga tvrdice, koii ih nikako ne
htjede primiti u ku6u. Tek polto mu si'fomah pokaza zlatrrrt ma5trafuI
rede, da de mu je pokloniti, ako ih ,prirni, pusti ih, ali ne u kudu nego u
Stalu,de su morali pored govedaprenc 6iti. Ipak siromah odti,a riieE i pri
polasku pokloni maltrafu tvrdici.
Tredu nod sti$8Keputnici na konak u iednogaseliaka,koji nikoganije
imao nego Zen$i jednogasina. Sel{iakih dodeka, podasti ih, koliko 'je
mogao,a pri polasku dade im sina,l da im pokai,eput, koji je vodio kroz
gustu Sumuu nekakav Seher.6Kar'.dsu bili usred Sumei prelaaili preko'
nekakva potoka, a onaj siromalt gri,'rnediiete, i ono se utopl u:vbdi. 'E,
ne du ga ja s tobom putovatiu,drek'nu dobaninna suputnika; )ovaka be-
zakonja joS niko nije udinio. Po5terhudojeku ukro si maStrafu i dao je
tvrdici, i onim eesiitim ljudima uto.bio si iedincau.Siromah se osmiehnu
i rede: oOnama5trafabila je otrova'4la,i onaj, da je okusiokap iz nie, bio
bi mrtav. Stoga sam je uki'o u p.jSlenoga6oieka,a dao:tvrdici. Tvrdica
te mnogogsiromala ucvijelio,ii on 6e se iz nje otrovati, a sirotiuia 6e
dahnut'duSom..Aaovodijete.'Stosarn utopio,dobro je, jer da je'ostalo
Zivo, upropastilobi i oca i 'rhater i dosta im zla:nanijelo. Bolje,.is63 *.
 112
nemaju, nego da im je onaki.< ,Ama ko si ti<, zapita zad,ud.en
)pa da to znaS?u,Ja sam ando i duvam dobre ljude", dobani&
suputnik.
>Vodiosam te sa sobom,d,atikai.em, kako se Bog "d;;;;;i
staraza svepoStene
ljude, makar sjedili i na domu,a da ne traZe s,reduu svijetu
k'o ti. I, ti,
se vfati ovcriina,i Zivi s mirom, a kad ti gazClLumre, sve
6e njegcvo
blagoostavit'tebi.U njegase rodila Sdi,a ona ee se zagledat,
u te i uzet
dete se.<To redei nestadega, a dobaninse vrati, otklen
i. i poSuo.k?j
le gazdinaSii uzrasla,zbilja se zagled,ala
u njegai uzeli su se, a po st'nrti,
starogasve je ostalonjima.
(Mustsr:.)
I ogrtad, kabanica, 2'
nije mu ni brige, 3 dulje, ! da5a s cir5komou grad.
25'
t!
Boc r svETrPETAR.
I
Jedanputsu Bog i sveti petar hodili_pc svitu.
produ va1jednuku6u na spavanje.Va Kad nastaneveder,
ju, nekajih za nodas:ra stan prime.
toj I;;Ei n;i;u .;; ;;, i zaprose
Ona :im ite.," O" bi-l;; jako rada
prijela,2ale da ima jednoga tudoyn
muia, ki 6e njih i nju natu6,kad.
dojde.Ale oni sejedna.ko.prose, nrdi<ajih prime, a5r da bi drugadijemorali
I'ane spat na zraku,.kad ni nigd. tr6..
Zena,,ostanitetu, ale nemojte .nab,lizu "n"Uio,"-r-.f e nalzada
*un. lriuiti, ako vas moj; muZ dobro
zlupa."I oni ostanu
Zena niin skuha
.vederu,i ,ia njin da jidu. Ale najedanputeto njoi,
muia'Ye(' se je ZnnjecoyS trod[ mtsro-videt,da to ne sme bit dobar
dorrik.Dojde va ku6u.i niS ne ,.e.,'j.n' kad
podel ie valje lamantirat0na nj'i opazi gogu i sv. petra,
i na svoju Zenu,da kako jih je mogla
Prijet?va svoju kudu..Sadzameu\ ieaanieap i podnepo sv. petru,dagodje
mogal jade mlatit. Petar govori-.iacl Bogu: ,Boi,e,
da ne vidite, kako me
tude, da ne vidite, da de me ubt,t?o uJe,
moj petre, on je gospodarva
svojoj ku6e' va svoje kude,more delat,da
ki de.u Ale, gospodine,udi-
nite, da me ved ne tude, aljrote be.,.rem'sad
vi na moje mesto,a jagren
na vaSe.unDobro,u,*. g. Bog, ,neika
tii" trd* i ;;j:;;)romene za
rnesta.Ale se je sv. petar prevaril,
ovoga va ven'o kutu dosti natukal,o\a la5 valienmuz govori:-,iSaOsan se
sad gren onoga va nen drugen
kutu. I tako podmeopgt qo su. peti,u
imarit." uGospodineluveli sv-
Petar, >opetmane1,tude.finje_ntt sant,-aio me ve6 brzo ne prestanetu6-
Udinite,da me ved ne tude!<sad se l;;iil.". petar
Bogu pa zameparicu
svoju i udre po mulu. On pade valje va
p.odelaza'n sega'ogrla plakat za m'v.e;:kodi'u oganj i zgori vas. Sad se j, i,ena
da nioj je bir najbolji.
B.og-njoigovori: nKakomore5 zanilyl',;rukat,
kad ti ve6 ni mosal hujil?
bit' leh:'ti il bil!,, ,Gospodine,istini, da'mi je
bil jako ros, are sejedno,
mi je bilo lipje 5 njin. Zren'8je, gosr:odin e, zro, arer-treznjega jos huje.<
uTako biS ti volela, da ti i' iiv? pila ju.
" "Ka'i;"..;;'-Ur;',^to"ri"dine, vo_
113
lela, kad SZ'Lrn S€ 5 njin ved navadila.o ,Kad voliS,da Zive, ja du ti ga
eZivet.uZame i(ap, pobr5kamalo 5 niin po pepelu,i muZ se stane Ziv
z?.'ognia.Ale mestoda se zafaliBogu, da ga j' oZivel,zame S6apipodne
i,em tuC Sad govori ZenaBogu: ,Gospodine,recite mu, neka me ns
tutre.uAle ne 6e on da Boga posluia, leh kad je dobro Zenu natukal,
obrne se k Bogu,da i njegasplati.Ale Bog se ga d,otaknes palicun,i on.
se \udinis konjen.
iKad je jutro svanulo,sprave se Bog i sv. Petar 6a i zama" konja
sobun.Kad su doSliva grad, zapitajih jedan trgovac,, ako bi toga konia-
prodali. Bog odgovori, da bi, pa zapita trgovca, kuliko bi dal za niega.
Trgovac odgovori,da de dat trejset" cekini. ,Ne,u odgovori Bog, uni
trejset ni pecleset, leh" znaSda, mi demo se ovako pogodit: Leto dan
neka bude konj pu'o tebe i da dobude5s njin u leto dan, to demo delit
i mane 6eSkonj nazad dat.nTrgovac na to privoli. Sad proide Bog i
sv. Petar dalje po svitu. Kad je bilo leto dan, povrnu se va grad naizad
i projdu trgovcu,pa ga zapliaju,koliko ie s konjen dobil. On odgovori,
da joS ni nikad tako dobra konja videl i da je dobil s niin tri tovari ce-
kini. ,Dobro,ugovori Bog, ndaj ti mene polovicu'i konja, a druga polo-
vica neka bude tvoja, kako smo se bili pogodili.u,Ne, gospodine(,rede'
trgovac, "leh znate da, ja 6u van pustit si'o tri tovari cekini, a vi mane
konja pustite.uAli Bog ni otcl, leh pusti trgovcu dva tovara, a sam zame
jednogai klade'uga na konja pa hajd naprvo.
Sad dojdu na konak va istttonukudu, kadi" su i prvo bili' i najdu
i,enuva drncu". Oni ju nr jprvo prose,neka iih prime na stan. Ona njim'
govori, da bih jih rada prijela na stan, ale da j' ved jedanputpred leto'
dan takova dva bila prijelapa da su njoi muZada popeljali.'n Tako da su:
njoj vrnuli za nieia dobrotu!,Pa da ti je tako l,al za mui,en?Ja san dul,
da ti j' bil jako lo5, da te j' vavek tukal.u >lstinaje to, gospodine,on je
bil lo5 i tukal me je, ale zlen zlo, prez niegajoS huje.u nPa biS ti rad
svoga mui,a nazaddobila?upita ju Bog. uAh! gospodine, kako ne binlu
,Dobro, kad biS rad, to de ti sad do6.otrrojde i udre konja svojun pali-
cun i konj se valje udini dovik. Bog mu da on tovar cekini i poSaliega
tako Zene.'o I odsadnajprvo su na najliplienmiru Ziveli.
(Krasicau Hrv. Prtmorlu.)
1u, 2 Drimila, t ier, t iz, 6 samo, s vikati. ? primiti, ".yV^",
-t-gAryln"o ovom,'
tt udariii, ti mene, ra-goiov sam, umrileti! L4i2.75 svega. 16kao, r_ hudi, 18sa zlim.
rs t' '5 20 2? t8
f11r^lriir, i", ui^u, 11tridcset,'rt nego. l<od, sva, metne, gdje, u crnini..
2e odveli, 3o Zeni,
26.
PROSJAK.
ga
Da vam pripovijedam pripovijest. Kad je jos gospodin B'og, milost
bila, po svijetu hoclio, dode u jedno selo prosjak. vozio se u dvokolici na
slabadkom kliusancu. Icle prosjak od praga do praga, od ku6e do ku6e-
8
Dr. David BogdanoviC:lzabranenarodnepripoviietke.
:T14
Kad je obrediocijelo selo,moli konak u nekog bogatlije.Ne ima mjesta
za konjidka,pune su, prepunestajemarve u bogaflije.Ne ima gdje sprg-
miti konjidka.Ide prosjakk drugomu.Tako i tu. ved mrak stiska zube,iT
prosjakjoSniie nasaokonakaza sebei svoje kljusancei svoju dvokolipu.
Stoji prosjakna ulici i obzira se. Du5ehladanvjetar. Miri5e na snijeg,i
ve6 podimapromicatisusnjeZica.,
Ide siroma5akdovjekiz poljadoma,vidi prosjakana ulici i pita: uBra-
jene! Sto stoji5 na lom zlom vremenu tako kasno,a ne ides traLitikona-
'Ka?<
,TraZiosam,brate!nveli prosjak,>al'nemogunadi,gdie da bi sklo-
nio moga kcnjidka,pu:le su staje marve u seltrn.,rtlajde,brajene!uveli
siromak,>,oditi sa mnomk mojoj kudi. Ja ne imam mnogo marve,a ne
imam ni velike staje. No sknadit'demo se, kako je dao Bog.
Siromakdovedeprosjakalijepo k svojoj kudi, izvudepolakonapolje
svojakola do svojegmagaretau stajicu,i natrpapunejasliceotave,neka
se konjidakpodastis magaretom. Prosjakaprimi u svoju toplu sobicu.po-
dastiga, dim i kako je mogao:sirom i lukom i klindorbom.'Prostre
mu
bremeslameuz pe6,i tako mu napravimekanuprostirku.prije jela i po-
slije,i prije negolegnuspavati,molio se siromakBogu sa svojomi,enom
i djecomsve lijepo naslas.I prosjakpristao uz niih. Siromakje lijepo i
svojskiispokojioi ugostioprosjaka.
Kad ovaj sutradanpode,veli siromaku:neuje5brate! hajdejedamput
dodi i ti k meni,u moj dom, da ti povratimljubav i ugostimte, kao Sto
si ti menesvojskiugostioi ispokojiou.
uKakoznam na1i tvoj dom?upita siromakprosjaka.,Lako 6eSnadi,
samoidi kolnikom,kud prode moja dvokolica,poznase vaga5oSiri od
svake druge kolotedine,i ne de5 nikad zarasti<.>tlajde,brate, hvala ti,
dodi du, kad dospijem,il' ja, il tkogod mojih.Imam joS dva Dolubratapo
materiu selu,bogatijisu od mene.oDclite, tkogodhode,bit 6e mi drago<,
veli prosjaki ode.
Kad ode prosjak,ide siromahu stajicu,da ju podisti.Kad on unutra,
ne5to se sja u slami prostirki. Podigne(,etiri zlatne potkovice.To de biti
'odprosjadkoga konjidka.Zamislise siromak:uBoZedragi! kakvi je to pro-
sjak,a potkivakonjidkazlatom?To je neko kuSanje.Ja du ove potkovice
duvati,kako du ih mo6i povratiti prosjaku,ako opet dode ovamo ili ako
podemk njemuu.Ide siromakpod kolnidicu,a na zemlii lei,e dvije sre-
brene divije.u,Gle!u veli, uto 6e biti s prosjakovedvokolice.Kako mu je
to moglo ispasti?JoSmoZeputemograisati,o moi,emt spastitodak,te 6e
se slomitiosovinao.Opet se siromakzamisli:,BoZemoj! dudnaprosjaka,
kad su mu na dvokolicisrebrenedivije?! MoZebitje to pretajenvelika5,
baroka5,' molebit kakav kraljevid ili baS sam kralju. Postavi siromak i
srebrenedivije k potkovicama.Pod kolnidinomgleda siromak,zasjekla
kolesaod dvokoliceprosjakove,i kolotedinasja se kao da je posrebrena.
Tako se vidi ta kolotedinai dalje kroz dvoriStei napolju.uBoZemoj!
dudnaprosjaka!umisli siromaku sebi.
Sastao.Qe siromaksa svojompolubra6om. Pripovijedaim o prosjaku,
o njegovom'konjidkui o njegovojdvokolici, o zlatnimpotkovicamai sre-
brenim divijama.Idu bradai gledajukolotedinuzaostaluiza prosjakove.
115
ProSlonekovriieme,stariii polubratsiromakovspremise za put. Upregne
dva japarnaskonja pod kola i ode,a ne kai,enikomukuda, samo svomu
polubratu siromaku kai,e; ide traLiti po kolotedini srebrenoi prosjaka.
,ldemu, veli, ukud me vodi kolotedinau. Polubrat,siromakveli: ,Sredno,
brdjine!i ja bi iSo,al'ne mogukudu ostaviti,sitna su mi dieca,valja ju'
kruhomhranitiu.
'Polubratprosjadkom
kolotedinomputuje nekolikodana poljem i 5u-
mom,dolbmi poljanom,gajemi Sikarjem.Sve po koncukolotedinomsre-
brenom.IziSoje upravo iz nekakeSumena ravno, Sirokopolje.Izdaleka
vidi struZicu,s vijuga se poljanom.Preko struZicemost. On k mostu.Ima'
Sta i vicljeti!Drven most napravljen preko struge kao smi$lien.Putnik
postojii gledamost.Takav most nije nikad vidio. PreSoie most.DoSona
poljanak'ookruZenSumom.Blizu kolnikaposrebrenog na poljankuvalov,"
svinjskakopanja.'2 Valov prigraden.Jednastrana'prigradaknasutkuku-
rrzorn, drugi prigradak naliven vodom. Kod kopanje dvije grdne ktmuile
(krmade).Zavadilese o jelo i pilo,pak se stra5nokolju; sve jednadrugoi
dupajuzubmadekinje,deru koZu,otrzaiumeso s tijela,i tako se krvave
i mrcvare.Putnih malko postoji;gledakrmuZe;strah ga uhvati gledajudi
strahotu.OSinesvojekoniei ode dalje.Maloje popoi5o,dodeopetua most
preko nekakvapotodida.Most je sav kamenit,lijep kao smi5ljen,kao da,
nije sagraden,nego istesanod jednogakamena.Putnik preko mosta na
livadu. Blizu srebrenakolnika plastidsiiena.Oko plastidabodu se dva
vola Sirokimrogovima.Strahotagledati,kako se bodu i tuku, i stra$no
slu5ati,kako ridu i mumljaju,krv hlopi" na sve straneiz jednogi drugog.
Putnik poLuridaljei dudi se,kako ne ima nikoga,tko bi razvadiokrmuZe
one i volove.Mrtvi 6e popadat,kako su pobjesnili.Putnik se vozi neko
vrijeme.Evo opet mosta preko malko vedega potodidaod onogaprije.
Most je gvozden.Nadinienpouzdanokao smiSljen. I pomosnice'o su gvo-
zd.ene,debelei Sirokei dugadke.eudi se putnik mostu.TakovogioS nije'
nikad vidio. Odjekujemost pod kolima,sve grmi' Sad je putnik na polju'
Blizu srebrenakolnika na ledinku'u zeleno grmlje. Okolo grma jednoga
nadgonese dva jarca, udarajuse glavadki,da im rozi klepetaju,reko bi
dovjek,popadatde im. Ved su obajarca oblivenikrvlju. Strasnoje gledati,
gdje se i jarci tuku.Putnik malkopostoji,pa ode dalje.Putujeputnik neko
vrijeme.Eno opet potoka.Na potokumost, Zari se i blisti izdaleka.,Kad
putnik k mostu,izbulii odi i dudi se: most bakren; i pomosnicebakrene.
Most nadinjenkao smisljen.Putnikpreko mostadodena Sirokui dugadku
clolinu.Bregovi su okolo.Blizu srebrenogakolnika udarenau zemljuso-
5ica.'6U soSicizaudareniklini. Na jednomklinu obje$endereg'?teletine.
na drugom dereg janjetine,na fteeem dereg svinjetine' Kod'
So5icediije velike kujetine, jedna brna, rundava," druga Sarena, vii,-
Zlasta,le kao neka lovadkahrtu$a.Kolju se oko mesa: sve iedan drugoj'
otkidamesos tijela.Ljuto se kolju.lz zubi im hlopikrv. I to je stra5noi ne-
milo gleclati.Putnik malko pogleda,pak ode dalie. Vozi se, vozi, sve
kasom.Eto opetdodek potoku.lzd.aleka vidi most,mostje srebren,lijepo
nadinjenkao smi$ljen.Putnik stavi konje,side s kola dolje,da se nagleda
srebrlnogmdsta.ide okolo mosta,ide po niemu.Sve ie srebrenokao sa-
8'
116
liveno i pomosnicei stupovii priruke.'.sve on gledai pipa,gladi priruke,
gladi rukamapomosnice;klimota, oteZe.pomosnicesu duiadke, Sirokc,
debele.Potei,e ovamo, potei,eonamo.lzvu(,e jednu pomosnicu.Teska je,
jedva ju moZepodidi.Misli putnikk sebii od sebe.obzira se na sve strane.
Ne vidi nigdi nikoga.veli u sebi: ,,Lijepodu ja dvije tri pomosniceizvu|i
iz mosta,pak 6u ih natovaritina kola, pokriti ih sijenomi pokrovcima
konjskim,pak tjeraj natrag doma.Bit de mi dosta,dok sam zivu. Sto mi-
siio, to smislioi udinio,pak juri skokom natrag d.oma.Za nekolikodana
putuJu6iZurno dan i nod, hranedipokad5tokonje, dode doma.Srebrene
pomos,nice
sakrijekod kude pod kljud u staju.Nodomje do5o doma.Kad
sutradanode u staju vidjeti svojesrebrenepomosnice, nade,pretvorilese
srebrenepomosniceu drvene,i to uprhle,21 napolaktrule. uzme ih i isci-
iepa za vatru.
Odavnoje Zelio drugi siromakov polubrat potraLiti, dokle ide sre-
brena koiotedinaprosjakovedvokolice.Upregnei on dobre konje pod
kola, pak sjednei ode. I on je kazaosiromaku,svomu polubratu:uldemn,
veli, "potraiiti trag srebrenojkolotedini,dokle i kud ideo.Dodekao i prvi
brat sve paze(,na srebrenukolotedinupreko drvenogmosta,preko kame-
nitog, preko gvozdenog,preko bakrenog,preko srebrenog.Vidi sve, Sto
mu je brat vidio: keko se kolju krmui,ekod punavalova i kako bodu vo-
lovi kod plastida,kako se glavaiki tuku i kedkaju* jarci oko grma, kako
ujedajui kolju kudke oko deregd.eim prede preko srebrenogmosta,eno
ga ved na velikoj poljani.Nije znao,kud bi prije gledao.Na jednommjestu
biizu srebrenogakolnika stoji dovjek,mlati rukamaoko sebe.Navariiona
njega jato gavrana,da mu iskljuvajuodi. Ved su ga gavrani izranili po
obrazui podelikljuvati odi.Ne moZese obraniti.Malo daljesjedi na ledini
starac. Bijela mu kao snijeg dugadkakosa i brada. Okolo njega sku-
pilo se plug volova. Volovi dupajumu vlasi kao sijeno iz kakva plasta.
Stogodvolovi vlasi iSdupaju,to mahomporastunanovo.eovjek jaude i
cvili i od Boga smrti prosi; Sto ga volovi dupaju,sve krv hlopi iz glave
i brade. Opet dalje, eno obavilase velika zmiietinadovjekuoko tijela. Ste-
:glamu nogei ruke, ne moZese maii. Jaudei leledejadnik,kao da ga deru
na mje5ine.Tamo dalje malko stoji rodna jabuka,poleglejoj grane do
zemljeod roda. Pod jabukomdovjek.Bere jabuke,jeo bi, glaclanje. eim
posegnezakojom jabukomi uzbereju, otrgne s grane,jabuka mu u ruci
prsnekao gvalja" snijetise i prospese. Tko bi mogaoispripovijeclati, Sto
je ondjena onompolju.Eno gle trdi dovjekpoljemza bunarom,napiobi se
vode, a bunar s kablom bjeZiod njega.I mnogojoS drugih duda i naka-
rada'nvidioje na ovom polju.Putnik se vozi dalje.Eto tiiznenadavidi iz-
dalekanekakvusjajnost,sve se blista i cakli kao sundanezrake.Putnik
tamo,Stavidi? Most na potoku.Mosf zlatan,od suva zlata,da ti odi gore
gledajudiga. Putnik stanes kolima,side po mostu,pipa doruke i pomo-
snice.Vudepomosniceovamoonamo,rasklomatajednu po jednu i izvude
tri, detiri.jfeSke su pomosnice, jedva moZejednomvladat. Uzme putnik
po jeCnuDomosnicu, obzira se, gleda li ga tkogod,i strpa u svoja kola.
lVlisliu sebi: nl-ud bi bio, tko bi iSo dalje o zlatau.Kad je naiovario zlatne
pomosnice,sjednena kola, pak luri natrag. Za nekoliko dana dode nodu
rt7
kuli. Zlatnepomosnicespremi pod kljui u staju. Sutradanide'pasti odi
zlatom.Kad on u staju, pretvorilese zlatne pomosniceu drvene uprhle
daske.Iscijepapomosniceza vaIrLL. Ne kaZe nikomu, gdje je bio, Sta ii
vidio,stidi se pomosnice.
Pro5lo mnogovremena.Siromak,Sto je prosiakas konjidkomi dvo-
kolicomprimio na konak i ispokojio,ved othraniodjecui podigaona noge,
a i.enamu umrla. Ostariosiromak.Sjedi i misli, Staje ved preko vrata
premetnuoi doZivio.Sjeti se i prosjakas konjidkomi dvokolicom.Gleda
srebrenukolotodinu,io5 nije zarasla,joS se sja kao nova. Smisli podi tra-
gom kolotedinei traLiti prosjaka.Uzme svoja kolca, upregnesvoga ma-
garca,pak hajd putuj.Ponioje sa sobomzlatnepotkovicei,srebrenedivije'
kako de ih povratiti prosjaku,ako ga n2dg.uHajd,Macko! u ime BoZje!n
veli siromakpolaze6i.
Prode i siromahsve redommostovei vidi sve ono,Stosu mu i brada
vidila. Sve je joS onakokao i nekod.Siromakje poStenjak. Pod Zivu glavu
ne bi mu poSlaruka za ni6im tudim, i pamet ga ne moi'e povudi za ktadom,
kao $to su se njegovabrata polakomila za srebrene 1 zlatnepomosnice.
Ide on polakona svojim kolicimadalje i dodedo nekakvadudnazida, do
nekakva platna" opruZenoganadaleko,ne moZe5okom pregledati.Zid
visok i sagradenod dragogakamenja,ne da u sebegledati:tako se sja i
trlista.Na zidu velika kapija'ni sve na njoj suvo zlato i drago kameniebi-
jelo i crveno,iuto i zelenoi svakojakeboje. Uradena kapija kao smi-
Sljenai stvorena.
Siromak razroga(\oodi.Ne moZese dostanagledatii naiuditi. Kapija
je pritvorena Side on sa svojihkolica,pusti magarcana pa$u,kolca svoja
privudepod zid blizu kapije,uzmeiz kolica svoju torbicu.U torbici zlatne
potkovicei srebrenedivije.Ide na kapijg.Potegneitezu," kapijase otvori.
Sad da imas sto odiju,ne bi se mogaonagledati,sta se vidi. Vrt veliki' ne
moZe5ga okom pregledati.U vrtu vode svakojako.Jednevodke u cvijetu'
druge zrele.Tu su ti vo6ke tako lijepe,da ih se ne moZe$dostanagledati
od ljepote,a ne ima im broia,toliko ih ima, Tu ie cvije6e,sam ljepSiBog,
koji ga je stvorio.Sve miriSe,da bi umr'o od mila Boga.Tu su Sumice, tu
gaji6i,tu livade,tu ledinci,tuizvor vode. Voda u svakoj desmibistra kao
suza izvire svaka iz clragogakamenja.Po drvedu pjevaju lijepe ptidice,
kakvih siromaknikaclnije vidio. eovjek bi gladani Zedan sluSao,kako
lijepo pjevaju.Siromak se na5aou najvedemdudu.Ne zna le I' na javi'
il'na snu,jelZiv il'mrtav; obzirase na sve strane.Ide polakovrtom isve
se drZi srebrenekolotedine.Ide dugo po vrtu kroz vodnjake'kroz cvije-
tnjake,kroz Sumicei gajide,kroz livade i nasade.Nit je gladan,nit Zedan,
nit umoran,tako mu je sve lijepo,sve drago i milo,suzemu se liju iz odiju
od radosti.Siromaktako postoiiovdje, postcii ondje,gleda sad ovo sad
ono, slu5a,ide dalje,a eto ti pred njegaiza drve0ai grmlja onaj prosjak,
$to ga je s konjidkomi dvokolicom primio na konak. uO, hvaljen Isus,
prijatelju!uveli siromak prosjaku.,Uvijek, amen(, odgovara prosjak i
pruZi ruku siromaku te se rukuju. uHvala Bogu, prijatelju!u ;veli
siromak, ukad ja tebe nadolt, ti 6eSmi kazati, Sta je ovo i kako je sve,

118
Sto sam vidio i Sto gledam.A, najprijemoram ti predati tvoje potkovice
kad si kod menekonakovaon.
i divije,Stosi ih pogubic.r, MaSise u torbicu
preda prosjaku. Prosjak baci potkovice
siromak,izvadi potkovicei diyije i
u travu i povede siromaka po vrtu. Siromak taki pita i moli, nekAmu kaZen
Stoje to vidio na putu sve dovde.
ProsjakSetajudise sa siromakom po vrtu kazuje redom: uKad si
preSodrveni most i c1o5o na poljanak, vidio si svinisliukopanjupunu
kukuruzai vode. one dvije krmui,e,Sto se kolju oko kopanje,dvije su
jetrve, koje su u punoj kudi Zivile na onom sv,ijetu.uvijek su se klale,
ivadale i mrzile.Eno si vidio,kako sad Zivu na ovom svijetu.Kad si doSc.
prekokamenitogmosta,vidio si oko plastidasijenabodu se dva vola. Ono
su dva brata. zivieli su.nesloZnona onom svijetu. Eto takclZive i na
ovomu.Kad si preso gvozclenimost,vidio si oko grma tuku se glavadki
dva jarca.Ono su dva susjeda.Zivili su na onomsvijetut omtazi i radili
o glavi jedandrugomu.Tako eno Zivu i na ovom svijetu.oko mesakoliu
se dvije-kudke.ono su dvije rodenesestre.onako su se klale i svadale
i parbileoko imanjasvojih roditelja.Tako eno i sad ovdi na ovomsvijetu-
traa si presosrebrenimost,doSosi na veliku poljanui vidio dovjeka,na'
pali ga gavrani,kljLrjuga po obrazui iskljuvajumu odi. ono je sin,koji je
zlostavljaosvogaoca i svojumajku; tuko ih je i patiogladomi Zedom.Eno
mu pla6a.starac, $to mu volovi dupajuvlasi, ono je ratar, koji je oru6i
svojl volove uvijck paso po tudim njivama i livadama.eovjek, Sto ga
je
zmiia sapinje,blldnik je bio, a ona zmijetina,Sto 8a sapinje,tuda Zena.
Zivio. Eno vidiS, kako im je na
Onlu je odvratiooclnjezinamai,ai s njom
oko bio je na onom svijetu
ovom ivijetu. eovjek, Sto se voituje" iabuka,
lakomac,nikomu nije mogo nikadani$ta pregorjeti;bio je samoZivaci
dosebica.Eno kako mu je sada.onaj dovjek,Sto Zedantrri za bunarom,
ono ie bio pijandinau.
Dok je prosjak to kaz'ivao,p_roveoje siromakapodalekokroz liiepi
vrt. Siromakje tu vidio toliko ljepota.uNe znam<<, veli sam, uda me tko
Stosam vidio i duoo.Najposlijezamoliprosjaka:
ubije,ispripovijedati sve,
,Molim prijatelju!iSobih ja pregledatii napojitimogamagarca,da mi mol
vozadne patl i,edu;sad se ved napasaoone lijepetravice,pak du te onda
moliti, da jo5 r[alo ostanemu vrtu i sit se nagledamljepote.Siromaku
ljubeznose nasmijeprosjaki prat; ga do kapije.
Kad siromak napolje,gdje je ostavio magarcai kolca, kaZe >s Bo-
gom!<prosjaku.Prosjakmu pruZi ruku i veli: ,Dodi opet, dekat6u te na
veieru<.Siromakobzirase po polju.Ne ima nigdjenjegovatnagarca.Ide
putem preko mosta,IraLi, ide preko drugog i tredeg,sve dalje,trali, ne
. ima magarca.Pre5o je ved i posljednju,drvenu dupriiu (most), ne ima
StotraZi.Zapuli sve dalje srebrenomkototodinomdo svogasela.Kad on
u selo,ne poznani sela,ni nikoga u selu,sve se izmijenilo,druge ku6e,
drugi ljudi. Propitujeza svoju kudicui za svoju djecu i polubradu.Nitko
mu ne zna ni5ta kazati.Ljudi tudi sledajuga i dudemu se. Stazna siromak,
neso hajd opet srebrenomkolotodinomnatragk prosjaku,da pita, Sta je
ll9
,;tos njim. Kad dode u onaj lijepi vrt, primi ga prosjakljubezno.Siromak
povratio,
nt,"viSenikadaodanle negoostaotodorrii)f"^r"rrl"i,!]*,r.,
,r.
r sa snijegom sitna kiSa, 2 uredit 6emo se, s prosta juha,'r kolosijek, 6 klin,
6avao, B nastradati, 7 danguba, t lak, n kao mali potok, 10 mala livada, poljana,
11 korito. iz kojega stoka iede i pije, 12 drvena zdiela. prosto korito za
oojenje
stoke, t3 curkom curi, 1a daske na podu mosta, 15breZuljak na ledini, 10 radvasto
drvo, 1t 18 10
detvrt, dlakav, koji viZli (gleda 2o
tamo amo) koiekud, o Sto se dovjek
moZe rukom uhvatiti, 21Sto je tako istruhnulo te se pretvara u praSinu, 22 gurkati
23 2a 'r
se, zamr5eno klu'pko, smije5ne i dudne stvari i deldad, kao zid, stijen*,
'6 vrata, 27na vratima kvaka, koia sluZi za bravu, 28muditi se.
27.
DAVOI NJEGOVSEGRT.
Bio je jedandovekpa imao jedincasina.Ovaj sin redejedamputocu:
,Babo. Sta demoraditi? Ja ovako ne mogu /ziveti;nego idem u svet, da
udim kakav zanat.Vidi5,kako je danas:koii zna najmanjezanata,taj svaki
bolje Zivi od svakogatelaka.,,Otac ga je dugo odvradaogovoredimu, da
i u zanatuima brige i truda, i kako bi ostavio oca sama! Ali kad se sin
nikako ne dadneodvratiti,najposlemu dopustiotac da ide, da udi zanat.
Ondase on digneu svet,da traii zanata.
Putujuditako udari na jednu vodu i ddudipoltraj te vode srete. se
s jednim dovekomu zelenimhaljinama,pa ga dovek zapita,kuda ide, a
on mu odgovori: ,ldem u svet,da trai.immajstorakakvog,da udimzanat.<
Onda mu rede onaj dovek u zelenimhaljinama:,Ja sam majstor,hodi k
menipa udi zanat,kad ti tako srce iSte.<Dete iedva dodekai podes njim.
Idudi on tako pokraj vode, najedamputmajstor skodiu vodu i stanepli-
vati govoredidetetu: uFlajdesa mnom,skadiu vodu i udi plivati.nDete
se staneodgovarati,da ne sme,ier ga ie strah, da se ne utopi; a mai-
stor mu odgovori: uNe boj se niSta,nego skadi.u Dete skodi u vodu i
staneplivati s majstoromuporedo.Kad su bili nasredvode, uzme dete
majstor za vrat, pa s njim u vodu na dno. To je bio davo. On odvede
dete u svoje dvore i preda ga iednoi staroj babi, da ga udi, pa se opet
vrati na ovaj svet. Posto se on vrati, i baba ostanesama s detetom,
onda mu stanegovoriti: >Ntrojsinko,ti m'isliSda je ovaj dovek kakav nlaj-
stor, kao Sto stl .majstorina onom svetu. Nije on ona'kimajstor'nego ie
davo. I meneie'tako prevarioi dovukaoamo s onogasveta,a i ja sam
krstenaduSa.Nego poslusajme, Sto iu ti kazati.Ja 6u tebe uditi svemu
njegovu zanatu,a on kad dode, pitat d,ete, jesi li Sto naudio, a ti mu
svagdakaLi,'fla nisi nista, ako si rad, da ga se kurtalises'i da se opet
vratiSna onajsvet.oPoslenekogurrr.t"nu dode davo izapita dete: 'Sta
si naudio?<A detemu odgovoti:,NisamniSta,nego sam zabotavioi ono'
$to sam pre znao.<< Onda se davo rasrdi pa mu rede: uKad'ti dosadnisi
t20
niSta naudio,ne 6eSnikad ni5ta ni nauditi,nego id bez traga, kud te o'6i
vode i nogenose.<
Dete,koje je ved dobro davolski zanat izullo bilo, odmahskodi na
vodu i stane plivati ka kraiu i isplivav5iizade na breg i otide k ocu
svome. Otac, kako ga ugleda,daleko istrdi preda nj govoredi: ,Gde si,
sine,za Bogalu A sin mu odgovori: ,Udio sam zanat.ulza toga prode.
neko vreme i dode vaSaru obliZnjemujednomeselu.Tada rede sin ocu:
oBabo,hajdemona va5ar.( Otac mu odgovori: uA s dim demo,sinkon
kad nemamonigde niSta?u- oTi za to nema5brige,oodgovori mu sin,
i podu na vaSar.Idudi tako putem sin rede ocu: ,Kad budemoblizu
va5ara,ia du se stvoriti lep koni, Sto ga ne 6e bit u celom vaSaru.Sav
va5ar dudit de mu se. A moj 6e majstor da kupi konia, i StogodzaceniS,.
on de dati. Ali se nemoj Salitida mu daS ular, nego kad novce primi5,
odmah mi ular skini s glave pa udari njime o zemlju'oKad dodu blizu
va5ara,cletese pretvori u konja,Stoga nigde nema.Starac povedekonja
po vaSaru,a sav se vaSar sleZeoko niega,pa se svi stado5e zgledati'
jer niko ne sme ni da zapita.po Stoje. Kad ali eto ti majstoralstvorio se
Tuldin pa zavio dalmu'oko glave a spustiohaljinedo zemlje.Kako docle'
a on rede: ,Ja du togakonjakupiti. Govori, starde,po Sto je.u Sto je god
starac zaiskao.Turdin mu odmah izvadi gotove novce bez teEi. Starac
kad primi novce,skines konja ular pa njime o zemlju.U tai mah nestane
i konja i kupca. Starac doSavSikudi s novcitna,zatedei sina kod kude.
Kad poslenekog vremenadode drugi va5ar,onda sin opet rede ocu: uJa
6u se sad stvoriti jedna trgovina: Satrapuna robe, Sto je na vaSarune'
de biti ni bogatije.Ni njrr ne 6e modi niko kupiti, a majstor 6e moj dodi i
platit 6e, StogodzaceniS.Ali ne Salise, ne daji mu kljudevau ruke, nego
kad novce prinri5,udri kljudevimao zemlju.uTako i bude: kad se on
stvori lepa trgovina,sav se vaSarstane diviti. Ali eto ti maistora,opet
se stvorio Turd.inkao i pre pa pita starca: oPoSto?uKoliko je god starac
zacenio,toliko je Turdin odntah platio, a starac kad primi novce, udari
kljuievima o zemlitt.U taj das ncstanei trgovine i kupca, nego od trgo-
vine stvori se golub, a od Turdina stvori se kobac, pa poteraj goluba!
Dok su se oni tako vijali ovamo onamo,careva kii bila iziSlapred
dvor pa ih gledala,a golub ujedampgtstrelimkedevojci na ruku, pa ioj'
se pretvori prsten na ruci. Onda kobac padne na zemlju pa se stvori
dovek te otide k caru i ponudimu se, da ga primi u sluZbu:sluZit 6e ga
tri godinedana,a ni$ta na svetu ne i$te, ni hrane ni pida ni odela,samo
da mu car da onaj prsten s devojdineruke. Car ga primi i obeda,da 6e
mu dati. Tako je onaj sluZio,a devojka prsten nosila,i vrlo ioi ie bio
mio, jer je danju bio prsten,a nodu lep momak,pak joj govorio: ,Kad
dode vreme, da me uzmu od tebe, ne dai me nikome u ruke, nego udri
mnomeo zemlju.uKad se navr5etri godinedana,dode car ka kderi svo-
joj pak je,-stanemoliti da mu da prsten. onda ona kao srdito baci prsten
na zemlju; prstenprsne,a od njega se prospesitna proia' i jedno zrnce
otkotrlja se pod carevu (izmt; a sluga se ujedamputstvori vrabac, pa
na vrat na nos stane proju zobati,i kad sva ztna pozoblje,pode da i
12r
orto posljednjeispod careve dizme kljune, ali od zrna ujedamputpostane
rnadak pa vrapca za vtat.
(Sentontus
u Buckoi.)
1 osloboditi se, 2 saruk. povez oko glave u Turaka.
28.
VRAG I SIROMAK.
Bil je jenkrat jen siromakpak je imel duda' dece,a jesti ved naj-
zadne' disto niS.Tak i5el je jenkrat vu Sumudirva cepat,a jesti ni bilo
pri celi hiZi"viSe nek faladeknkruha. Onda je ne znal,ali bi kruha doma
deci ostavil, ali bi ga sobum zel.oKad je vu SumudoSelpok je ne mogel
kruha pri sebi imeti, nek ga je na jedno drevo postavil. Do5el je vrag,
,k-ajga je Stelsku5avatipa mu zemejo5 toga malogakomadakruha pak
otide hitro i, njim vu pekelupak veli ovim drugim: ,Sem mu zel' kruha,
kaj bu bole klel, kaj ga predi v,Skrample'dobim.n Ondasu mu ovi drugi
rekli: ,Ti mu mora5toga kruha nazajsodnestii to mu odsluZiti,drugadte
vi5e v pekel ne pustimo.uNato odi5elie nazai k siromakupak je del
tazai tam kruha, gde ga ie zel, a on pak se je vu slugu pretvoril pak je
ie pred njega stal pak mu je rekel: ,eujete, odeteme vu sluZbu zeti?u
uJe,ja te ne morem vu sluZbuzeti,( mu odgovori >Nu, kajti ved sum12
silum"lpri meni sluZitiZeli5,tak si sluZi.uDiugi den je ov vrag tuliko dirv
nacepali dimo'nnanosil,kaj je imel on siromakza celuzirnu dosti 5 dem
kuritil'. Kad je ved dostadirv'o nacepal,veli tomu siromaku:neujete,ve
sem vam dosti dirv nacepal,ia znam da doma nematedela takvega za
me, hote nekam,kaj pem za tcdaka,kaj nekaj zasl:ulim.,,
Ov siromaki5elje okol iskat pak je na5elpri jednemgrofu delo,Zito
mlatiti jednuparmu.Kad je dimo doSel,mu je povedalda je na5el,'de bu
:sutramlatil. Odi5elje ov drugi den rofu pak je podelmlatiti i do vedera
je on disto 'se do kraja zmlatil i 5kope17napravil i zvejal.1' Bil je jako
veseli grof, pa mu je rekel: ,No, kajtilssi tako fleten'obil, odnesislobodno,
kulikogodbuS na jenput mogel.uNato odi5elje ov dimo tomu siromaku
pak mu je rekel, da naj 'se ponjavepo selu pobere,da bu on za nel<aj
trebal.Kad mu je drugi dan doneselte ponjave,odi5elje on Z njimi tomu
grofu pak je 'segaZitka nutri naklal'l pak ga je odnesel.Kad je ved pri
vrati'vuni"e bil, onda su ga stopram" lludi spazili.Onda hitro jen2nveli:
>rJaznam,kak bi mu to mizeli, bumo on" Stirtinjak'0vina za njim poko-
turnuli, kad do njega dojde ga zdrr:bi,a mi pak /zitozememo." Onda su
fletno zeli toga Stirtinjakapak su ga za njim pokoturnuli. Kad se jp ov
lagev'8do njegadokotural,ga je samoprijel pak-,gana se hitil. Ondaveli
hitro drugi:
"A, kaj ti znaS,mi bumoraj5i'enaSeganerosca'oza njim spu-
stili, on je ved dugo v kodnjakuerpa ga bu taki rezdrapil.nKak je on to

r22
zrekel, taki su toga neroscaza niim pustili. Kak je ov ve6 blizo njegar
doSel,hitil ga je na pledapak je i njega nesel.DNato veli trejti: uA kaj vi
dva znate, madkupedenu;pustitevi na5egastar,ogabika, on ga taki pre-
bode.<I toga bika su pustili. Ali kak je k njemu doSel,ta ga je prijel za
roge,pak ga je hitil zapleEa,pak je injega nesel.Kad je doneselto'se!
Lita, vina, neroscai bika vu dvori5desiromaka,hitil je doli pak je rekel:
,To ima5jesti i piti pak buSimel dosti celu zimu iivei,a; ia sem ti onoga
kruha zel pak na zapovedmojih drugih vragov moral sem ti to odsluZiti,
ja sem takaj'njeden.<
(Varuidtn)
1 mnogo, z u posljednie vriieme, I kuda, r komadi6ak.6 uzeo,6 pakao. 7 uzeo
sam mu, 8 Sake, 0 natrag, ro jer, 11uzmite, 12 svom, 1t silom, ra kudi, 16vatru loZitl
18 drva, 17sno,p, 18izvijao, tt jat, 'o brz,'I nametao, 22vani, 2l jedan'.
" istom.
25onaj, 20detvrtalj (detvrti dio vijedra), tl uzel 6emo, 2Ebalva, 28 radije, h nerasL
81svinjac, 32'nosio,33treCi, 34takoder.
29.
zLL ZENL.
Putovaonekuddoek sa Lenompa udare prekolivade skoro pokoSene,
onda doek rede: uAla Zeno!liiepo ti je ova livada pokoSena!<A i,ena:l
>Zarti je napalona odi, te ne vidiS,da to nije ko5enonego strizeno!cA
doek opet: uBogs tobom Zeno!Kako 6eselivadastri6i?to je koSeno,eto
vidi5 otkosa.u- I tako doekdokazujudida je koSeno,a Zenada je stri-
Zeno,pristanepored puta uz doeka,pa mu unese dva prsta pod odi i
njima strigudi kao noiicamaLstane vikati: uStriZeno!striZeno! striZeno!c
Idudi ona tako pored puta, a ne gledajudipreda se nego doekuu odi i u
svoje strickanje,nagazi na nekaku jamu, koja je odozgo bila pokrivena
otkosima,i u nju upadne.Kad vidi doek,de se ona strovali i zamkne u
jamu, a on rede: nA! tako tebi valjalo Pa otide svojim putem i ne nadvi-
rujuii se nad jamu.
Poslije nekoliko dana raZalise doeku pa stane sebi govoriti: uHaide
da je izvadim, ako jo5 bude Ziva! Kaka je taka iei a moLe biti da de se
unapredakSto i popraviti; pa uzme ule pa otide nad jamu, pa pusti uZe
u jamu i stanevikati, da se uhvati za uLe,da je izvudenapolje.Kad ved
opazi, da ie ui,e zateglo,a on onda povuci! Kad ved uZ'e prikupi blizu
kraja, ali ima Sta videti, mjesto Zene,uhvatio se za njega davo, s iedne
strane bijel kao ovca, a s druge crn, kao Sto i jest. eoek se upla5i pa
pode da upustiuZe,a davo povide: >DrZi,da si mi po Bogubrat! izvucime
napolje pa me ubij, ako mi ne 6eS Zivota pokloniti, samo me izbavi
odavde.ueoek primi za Boga, i izvui.e davola napolje. Davo odmah
zapitadoekd,kakva ga je sredadonijela,da gaizbavi i Sta ie traZio uto!
jami; a kad mu doek kaZe, da mu je tu prije nekolika dana upala Zena,I
da je doSaosadda je izvadi, ondadavo povide:uSta,pobratime,akoBoBa
r23
znaS! Pa to tvoja xzenati ti mogao s njom Zivjeti! I opet do5ao da je
'fa jasam
izvadiS! u tu jamu upao prije toliko vremefl?, pa mi je iznajprije
bilo teSko, a poslije sam sebiokojekako navikao; ali kako ta prokleta
Zena dode k meni, malo za ova nekolika dana ne crkoh od niezina zla:
saderalame bila u kraj, pa vidiS, kako mi je ova strana, Sto je bila od nje,
osijedela, sve od njezina zlal Prodi je se, ako Boga znaS! Ostavi je tu,
de je, a evo ja du tebe udiniti destita,Sto si me od nie izbaviou pa i5dupa
iz zemlie jednu travkr ipruLi je doeku: )na ti ovu travu, te je neostavi;
a ja idem pa du udi u k6.er toga i toga cara; iz svega de carstva dodi lje-
kari i popovi i kaluderi, da ie lijede i da mene 6eraju, ali ja ne 6u iziei'
rioklegod ti ne dode$, a ti se nadini ljekar, pa i ti dodi da je lijedi$,i samo
je okadi ovom travom, a ia du odmah izi6i, potom de tebi dati car svoiu
kder i uzet ee te, da caruje5 s njime.o eoek uzme travu te ostavi u torbu,
"pa se oprosti s
pobratimom i rastanu se.
Poslije nekoliko dana pukne glas, da je bolesna careva kdi: u5ao davo
u nju. Skupe se iz cijeloga carstva ljekari i popovi i kaluderi, ali zaludn,
ne moZe niko ni5ta da udini. Onda doek uzme torbu s travom te objesi o
vratu, i tzme Stap pa zapali pje5iceu carsku stolicu i upravo u careve
,dvore. Kad se prikudi sobama, de boluje careva kdi, vidi, lete ljekari i lje-
karice; popovi, kaluderi i vladike, date molitve, svjeStavaju masla,' drZe
denijaa i zovu davola daizide, a davo jednako vide iz devojke i ruga im
se; pode i on tamo sa svoiom torbom, ali ga ne pu5taju unutra; onda on
otide u kudu upravo carici pa ioi kai,e, da je i on ljekar i da ima travu,
kojom je on dosad i5derao nekoliko davola. Qarica kao svaka mati skodi
brZc bolje i odvede ga devojci u sobu' Kako ga davo opazi, on mu pro-
. g o v o r i : o T u s i p o b r a t i m e ? u- u T u s a m . ( - r E , d o b r o ! a t i d i n i s v o j e p a
4u la izl1l; ali ti vi5e da ne ide5 za mnom, de se ja oglasim, ier ne de
dobro bitiu. (Ovo su oni tako govorili, da niko clrugi nije mogao duti nt
razumieti osim njih dvojice). eoek izvadi svoju travu iz torbe te okadi
.devojku, a davo izide, i devojka ostane zdrava kao od majke rodena. Svi
ostali ljekari kao posramljeni razidu se kud koji, a ovoga zagrle car i ca-
rica kao svoga sina pa ga uvedu u riznicu, te ga preobuku i dadu za
njega svoju jedinu kder, i pokloni mu car pola carstva svoga.
Poslije nekoga vremena otide onaj isti davo te ude u kder drugoga
vedega cara, koji je bio komsija" s ovijem. Udare svud po carstvu tta-
Ziti joj lijeka, a kad ne nadu, onda razberu, kako ie i ovoga cara k6i
bila bolesna, pa je izlijedio nekakav ljekar, koji ie sad njegov zet. Tada
onaj car napiSeknjigu svome komsiji i moli ga, da mu po5lie onoga lje-
kara, Sto mu je k6er izlijedio, da izlijedi i njegovu kder od onake bole-
sti pa de mu dati Stogod iSte. Kad to car kaZe svome zett7,a zet se opo-
mene, Sto mu je najposlije kazao pobratim na rastanku' pa ne smije da
ide, nego se stane odgovarati, da je on ved pobacio lijedenje i da viSe
ne zrla lijediti. Kad to odgovore onome caru, a on poSlje drugu knjigu i
kai,e, da de dignuti vojsku i zametnuti krajinu,0 ako mu car ne po5lje
'svoga ljekara.
Kad ovom caru dode takovi glas, on kaZe svom zett, da
.drukdije biti ne moZe, nego da treba idi. Kad se carev zet vidi u nevolji,
spremi se i otide. Kad dode carevoj kderi, a davo se za(,udi pa poviie:
t24
>A, pobratime,Sta 6e5 ti ovde? Niiesamli ia tebi kazao, da ti viSe ne
ideSza mnom?o-,rE! moj pobratlme!(progovoricarev zet, >neidem
ja da tebe 6eram iz careve k6eri, ved te tralim, da te pitam, Sta i'emo
sad? Iza5la moia i,ena iz iame,pa Sto traLl mene,kojekako; ali tebe!
Sto mi jenijesi dao izvaditiiz iame.u-,Sta naopako!iziSlatvoja Lenat.,.
povidedavo, pa skodi iz carevekderi i utededak u sinje tti'3re,i vi5e se
nikad ne vrati medu ljude.
(Triic u Srbiiil.
1 Skare,2 zamakne,' dijele posljednje pomazanje,a sluZe nodne sluZbe,6 su-
sjed, € povesti vojsku.
30.
EARDAK NI NA NEBU NI NA ZEMLJI.
Bio jeclancar, pa imao tri sina i jednu kder, koju je u kavezuhranio
i duvao kao odi u glavi. Kad devojka odraste,jednovede zamoli se ocu
svome,da joj dopustida izide sa bra6ommalo pred dvor u Setnju,i otac
joj dopusti.Ali tek Sto izide pred dvor, u iedanmah doleti iz nebazmai,
Sdepadevojkuizmedubradei odneseie u oblake.Brada otrde brZe bolje
ocu i kaZu mu, Sta ie bilo, i reku, da bi oni rado svoju sestru potraLiti.
Otac im dopustida idu, da ie traLe,i da im svakomepo konja i ostalo
Sto trcba za put, i tako oni oticlu.
Po clugomeputovanjunaidu na tedandar'dak, koji niti je na nebu niti'
na zemll| DosavSioilda pomisle, da ne de u onome dardakubiti njihova
sestra pa se odmah stanu dogovarati, kako bi se u nj popeli, i pr-rsliie
dugogapromiSljavanjai dogovaranjadogovore se, da jedan od njilt
svoga konja zakolje i od koZe konjskeda okroie oputu", pa pritvrdivsi
jedankraj od nje za strijelu,da pusteodozdostrijeluiz luka, da se dobro
za dardakpriirvati,kako bi se uz nju peti mogli' Mlada dva brata reku'
starijemu,da on svoga konjazakolje,ali on ne S6ed1e, ondanajmladizako-
lje svoga,ocl koZe njegoveokroji oputu,jedankraj od nje veZe za striielu
pak se pusti iz luka u dardak.Kad dodeda se peniuuz oputrr,opet najstariji
i srednji ne Siednu se peti, nego se popne najmladi. Popev5i se gore'
stane idi iz jedne sobe u drugu,i tako naide na jednu sobu,u kojoj vidi
svoju sestrude sjedi,a zmaj joi metnuosvoju glavu na krilo pa spava,
a onda ga biSte'.Ona kad vidi brata svoiega,uplaSise i podnega tiittl
moliti da bjeZi,dok se nije zmaj probudio,ali on ne Sdedne,ved uzme
buzclorranpa razmahnenjime i udari zmajau glavu, a zmaj iza sna ma5i
se rukomna ono mjesto,degaje on udario,pa rededjevojci:>a ovdeme'
neStoujedeo.Kad on to rekne,a carev ga sin joS jednomu$ari u glavn,
a znai opet rededevojci:,opet me neStoovde ujeden.Kad'on treii put
zamahne,da ga udari, onda mu sestra rukom poka|e, da udari u Zivot, i'
on ga uclari()nalno,i kako ga udari,zmai ostanena mjestu mrtav' a ca-'
125
reva ga kdi sturi s krila pa pritrdi bratu svome te se s njime poljLtbi,pn
uzev5i ga za ruku stane ga vodati kroz sve sobe.
Najprije ga uvede u jednu sobu, u kojoj je bio jedan vran kottj za ja-
slima privezan s cijelim takumom' od distoga srebra. Potom ga odvede
u drugu sobu, u kojoj je za jaslinia stajao bijel konj s takumom od suhoga
zlata. Najposlije ga odvede u tredu sobu, de ie za iaslima bio krilatast koni
i na njemu takum dragim kamenjem okiden. Kad prode te sobe, onda ga
sestra odvede u jednu sobu, u kojoj je devojka iedna sjedila za zlatniiem
derdefom i zlatnom iicom vezla, lz te sobe odvede ga u drugu, u kojoi
je druga devojka zlatne Zice ispredala. A najposlije uvede ga u jednu
sobu, u kojoj je treda devojka biser nlzala, i pred njom na zlatnoi tepsijia
od zlata kvodka s pilidima biser kljucala. Sve ovo obiSav5ii videv5i vrati
se natrag u onu sobu, de je zmaj mrtav lelao, pa ga lzvuee napolje i baci
ra zemlju, a bra(a kad ga vide, umal,o iir groznica ne uhvati. Potom
najnrladi brat spusti najprije sestru svoju bra6i, pa onda sve tri devojke
svaku s njezinim radom, jednu za cirugom; spu5taju6idevojke braei svaku
je namjenjivao, dija de koja biti, a kad spusti tredu i to onu s kvodkom i
pilidima, on nju za sebe namijeni.
Brada njegova zavidedi mu Sto je on bio junak te je sestru naSao i
izbauio, presijeku oputu, da on ne bi mogao sidi, pa onda nadu tt poliu
jedno dobandekod ovaca i preobuku ga i mjesto brata svoga ocu povedu'
a sestri svojoj i devojkama oStro zaprijete, da nikomu ne kazuju, Sto su
oni udinili. Poslije nekoga vremena dozna najmladi brat na dardaku, da
se brada njegova i ono dobandeonijem devojkama Zene. Onaj isti dan, u
koji se najstariji brat vjeniao, on uzja5e na vranca, pa baS kad su svatovi
iz crkve izlazili, doleti medu njih te svoga brata, mladoZenju,udari malo
ouzdovanom u leda, da se odmah s kola premetnuo, pa onda odleti opet
a dardak. Kad dozna, da mu se srednji brat l,eni, a on u ono isto vrijeme'
kad su svatovi iz crkve iSli, doleti na dogatuu,te i srednjega brata udari
onako, cla se iz kola prometnuo,pa izmedu svatova opet odleti. Na posljetku
doznarrSida se dobande s njegovot'n devojk'om i,eni, uzjaSe na kaluSaui
doleti u svatove, ba5 kad su iz crkve izlazili, te mladoZenjuudari u glavu,
da je na mjestu mrtav pao, a svatovi onda dipe, da ga uhvate, ali on ne
Sdedneni bjeZati,nego ostane rnedju njima pa se pokaZe da je on najirladi
carev sin a ne ono dobande,i da su ga bra6a izzavisti ostavilana onome
darclaku,u kome je on sestru na5ao i zrnaja ubio, a to sve zasvjedodi i
sestra i one devojke. Kad car to duje, on se naljuti na svoja dva stariia
sina i odera ih odmah od sebe, a njega oZeni devojkom, koju je sebi iza-
brao, i ostavi ga nakon sebe da camje.
I renlen od koZe, , trijebi od uiiiu. 3 oprava (sedlo, uzda i ostalo), I plitica, u,
0
koioi se peku najvi5e pite, 5 koni bijelac, konj mi5ie dlake.

31.
AZDAJAI CAREVSIN.
Bio jedancar pa imaotri sina.Jednomnajstarijisin podeu lov, pa
kako izade iza grada,skodi zec iza gtma, a on za njim, te ovanlo te ona-
mo, dok utedezec u jgdnu rekavicul, a carev sin za njim, kad tamo, a to
ne bio zec nego aidaja, pa dodekacareva sina te ga proLdre.Kad posle
toga prode nekoliko dana,a carev sin ne dolazikudi, stanu se duditi, Sto
bi to bilo, da ga nema.Onda portesrednji sin.u lov, pa kako izide iza gra-
d.a,a zec skodi iza gtma, a carev sin za njim, kad tamo, a to ne bio zec
negoaLdaia,pa ga dodekai'proZdere.
Kad posle toga prode nekolikodana,a carevi sinovi ne dolazena-
trag ni jedan,za1 ine se sav dvor. Onda i tredi sin pode u lov, ne.bi li
braduna5ao.K..ko izideiza grada,opet sko6izeciza grma, a carev sin za
njim, te ovamo te onamo,dok utedezec u onu rekavicu.A carev sin ne
htedneiti za niim,negopodeda traii drugogalova govore6iu sebi: oKad
se vratim, nadi 6u ja tebe.<Potomhodajudidugopo planinine nadeni5ta
.pase ondavrati u onu rekavicu,kad tamoa u rekavicijednababa.Carev
sin joj nazoveBoga: ,PomoziBog, bako!u A baba mu prihvati: uBog ti
pomogao,sinkolu Onda je zapita carev sin: uGdeje, bako, moj zec? A
ona mu odgovori: >Moj sinko, niie ono zec, negoje ono aZdaja.Toliki
svet pomorii zatomix eujudi to carev sin malose zabrine,pa redebabi:
,Sta 6emosad? tu su valjadai nrojabraia propala.uBaba mu odgovori:
>Jesubogme,ali nije fajrfet,neg,o,sinko,idi kudi, dok nisi i ti za njima.u
Onda joj on rede: ,Bako, zna5li Sta je? Ja znam da si i ti rada,da se
oprostiSte napasti.uA babamu ut,:i.: r red: nO moj sinko,kako ne bih?
I rnene je tako uhvatila ali l',' . '-rrdu.
Onda on nastavi: nSlu5aj
dobro, 5to i,u ti kazat ]' .d- r, r .-rtaj je, kuda ide i gdje je nlezina
snaga, pa. e ljubl crlL,rrnes,to, gde ti kaZe da joj je snaga, kao od miline,
dokle;"', " . 5 , p a 6 e 5 , r : : ip o s l e k a z a t i , k a d d o d e m u .P o s l e c a r e v s i n
otirle ; d./or, er baba ostane u rekavici.
Kad dode aZdala,stane je baba pitati: ,Ta gde si za Boga? Kuda tako
daleko ideS? Nikadne de5 da mikaZe5, kuda ideS.oA ai.daiajoj odgovori:
>'E, moja bako, daleko ja idem.u Onda joj se baka stane umiljavati: >A
zaSto tako daleko ideS? KaZi mi, gdje je tvoja snaga. Ja da znam, gdje je
tvoja snaga,Sta bih radilq.od milqne,sve bih ono mesto ljubila.u Na to se
abdaianasmeje,pa joj rede: ,Onile je moja snaga u onom ognjiStu.(Onda
baba pritisne grliti i ljubiti ognji5te, a ai,daia kad to yidi, udari u smeh pa
joj rede: nl-uda Zeno! nije tu moja snaga. Moja je;rsnagau onom drvetu
pred kudom.u Ohda baba opet pritisne grliti i ljubiti drvo, a aidaja opet
u smeh,pa joj rede: ,Prodi se, luda i,eno, niie tu moja snaga.<Onda baba
zapita:,Da gde je?u A aida.ja stane kaziv'ati: >i\loja je snaga daleko, ne
moZes ti tarno otidi. eak u drugome carstvu kod careva grada ima jedno
jezero, u onom jezeru ima jedna ai,daia, a u ai,daii vepar, a u vepru zec,
a u z e c u g o l u h ,a u g o l u b u v r a b a c , u o n o m e v r a p c u j e m o j a s n a g a . (B a b a
l2T
kad to duje,redeal,d.aii:>To ie bosmedaleko,to ia ne mosil ljubiti.uSu-
tradan kad aidaia otide iz rekavice, carev sin dode k babi, pa mu baba
kaZesve Sto je dula od aZdaje.Onda on otide kudi pa se preru5i:obude
pastirskehaljinei uzme pastirskiStapu ruke, te se nadinipastir pa pode
u svel.
Idudi tako od selado sela i od grada do gradanajposledode u drugo
carstvo i u carev grad, pod kojim ie u iezeru bila ai.daia,DoSavSiu 'cnai
grad staneraspitivati,kome treba pastir.Gradaniml kaltt da treba caru.
Ondaon upravok caru.Po5toga prijave,pusti ga car predase pa zapita:
uHode5li duvati ovce?<A on odgovori: >Hoeu,svetlakruno!u Onda^ga
car primi i stanega svetovatii uditi: ,Ima ovde iednoiezeroi pokraj je-
zera vrlo lepa pa5a,pa kako izjaviS ovce, one odah idu onamo te se
razvaleoko jezera,ali kojigod dobantamo otide, onaj se vi5e ne vrada
nalrag, zato, sinko,kai,em ti ne daj ovcama na polju, kud one hode,nego
drZi,kuda ti hode5.u
Carev sin zahvali caru pa se opravi i iziavi ovcei uzmes lrSobomjo5
dva hrta. Sto mogu zeca u polju stidi, i jednogasokola,Sto moZgsvaku
ticu uhvatiti,i ponesegajde.Kakoon iziavi ovce,odmahih pusti k jezeru,
a ovce, kako dodu na iezero,odmahse razvale oko jezera,a carev sin
metne sokolana jednukladu a hrte i gaide pod kladu pa zasudega6ei
rukave te zagaziu jezero, pa stanevikati: ,O, aZdajo,o, ai'daiol taizadl
mi danasna mejdan,da se ogledamo,ako Zgnanisio.Ai,daiase odazove:
nsad 6u carev sine,sad.uMalo das,eto ti abdaie,velika je, straSnaje,
gadnaje! Kako a/tdaiaizide,uhvati se s njim u popojaske,pa se ponesi:
letni dan dopodne.A kad podneprigrije, onda re(,eaidaia: >Ta pusti me,
carev sine, da zamobimsvoju glavu u :ezeto, pa da tc bacim u nebeske
visine.uA carevjoj sin odgovori:,Bre, aZdajo,ne kopaj trica; da je meni
careva devoika,da me poljubiu delo".jo$,bihte viSebaciou.AZdajase
(ad predvede,on se
nato odmahotpustiod njegai otide, , _ . "i;', -" 'i:" bude
lepo umije i opravi, sokola metne na,, ,,;.s,r. i?.1,e..agaidep-odpa-
"
zuhopa kreneovce i podeu grad svirajudiu '.itl€. K' r{odeu grad,sav
se grad slegnekao na dudo, gde on dode,a pre nijerlandilbirnniie i iogao
dodi s onoga jezera. Sutradancarev sin opravi se i ft,de s ovcar: ,':li.?ii"?
k jezeru.A car po5alje za niim dva konjanika,da idu kradom, ua vtd"4dri:t , ft
on radi,te se oni popnu na jednu visokuplaninu,otkuda6e dobro videti. t
A doban,kako dode,metnuhrte i gajdepod kladu onu,a sokolana niu qa
zasudegadei rukave te zagaziu jezeropa povide:,rO,al'daio,o, aZdajo! --
izidi mina mejdan,da se ogledamo, ako Zenanisi<,Ai'daiamu se odzove:
,sad du,carevsine,sad.uMalodas,eto ti ai,d':je,vellkaie, stra5naie,gadna
je! pa se uhvatepopojaskete se ponesilietni dan dopodne.A kad podne
prigrije, onda rede aldait: ,rTa pusti me' carev sine, da zamodimsvoiu
Dustuglavu u jezero,pa da te bacimu nebeskevisineu.A carev sin odgo-
vori: nBre, aidaio,ne kopaj trica; da je meni carevadevoji;2,da me po-
ljubi u delo,los bih te vise bacio.u Aidaia se nato odmahotpusti'nd njega
i otideu iezero.Kad budepred podnenod,.ure,, sin krene ovcgkao i Dre'
pa ku6i svirajuciu gajde.Kad ude u grad,sav se grad uskoleba'istanese
duditi,gde dobandolazikudi svakovide, 5to pre nijedanniie mogao'Ona
a
728
,dva konjika, jo5 su pre od carevog sina do5la u dvor i pripovedala caru
sve po redu, Sta su duli i videli. Sad kad car vide iobana, gde se vrati kudi,
odmah dozove k sebi svoju kder i kaZe joj sve, Sta je i kako je, ,negou veli
)sutra da ideS s dobaninom na jezero, da ga poljubiS u delo.u Ona kad to
,duje,brizne plakati i stane se moliti ocu: )Nigde nikoga nema5 do mene
jedinu, pa i za mene ne mariS da ]loginem.( Tada je uzme otac sloboditi i
h r a b r i t i : , N e b o j s e , k d e r i m o j a , v i d i S , m i p r o m e n i s m ot o l i k e d o b a n e ,p a
kojigod izide na jezero, nijedan se ne vrati, a on evo dva dana, kako se s
ai,lajom bori, pa mu ni5ta ne naudi. Ja se uzdam u B,oga,da on moZe tu
,a:Ztlaiusvladati, samo idi sutra s njime, eda bi nas oprostio te napasti, Sto
toliki svet pomori.u
Kad ujutru beo dan osvanu, i dan ogranu, usta doban, usta i devojka
pa se staSeoprernati na iezero. eobanin je veseo, veseliji nego igda, a de-
vojka carevatuina, ^uze proliva, pa je doban teSi: uGospodo seko, ja te
molim nemoj plakati, samo udini Sto redem, kad bude vreme, ti pritrdi i
mene poljubi, pa se ne boj.< Kad podo5e i kreto5e ovce, doban putem je-
dnako veseo, svira u gajde veselo, a devojka ide pokraj njega pa jednako
plade, a on kadSto pusti dulac'pa se okrene njojzi: ,Ne pladi, zlato, ne boj
se niSta.oKad dode na jezero, ovce se odmah razvale oko jezera, a carev
sin metne sokola na kladu, a hrte i gajde poda nju pa zasude gade i ru-
kave pa zagazi vodu i povide: >O, aZdajo, o, ai,dajo,izidiminamejdan, da
se joS ogledamo, ako i,ena nisiu. AZdaja se odzove: oSad 6u, carev sine,
sadn. Malo das eto ti ai,daje,velika je, straSna je, gadna je! Kako izide
uhvate se popojaske pa se ponesi letni do podne. A kad podne prigreje,
tada besedi aidaja: >Ta pusti me, carev sine, da zamodim svoju pustu
g l a v u u i e z e r o ,p a d a t e b a c i m u n e b e s k ev i s i n e u .A c a r e v j o j s i n o d g o v o r i :
>,Bre, aZdajo,ne kopaj trica; da je meni careva devojka, da me poljubi u
,delo, joS bih te vi5e bacio.n Kako on to reIe. a careva devojka pritrdi i
poljubi ga u obraz, u oko i u delo. Onda on mahne aidaiom i baci je u ne-
beske visine, te aidaja kad padne na zemliu, sva se na komade razbije, a
kako se ona na komade razbiie, skodi iz nje divlji vepar pa nagne be-
gati, a carev sin vikne na dobanskepse: ,DrZi! ne dajlu a psi skode pa
za njim pa ga stignu i rastrgnu, aliiz vepra skodi zec pa nagne preko polja,
a carev sin pusti hrte: ,DrZi! ne daj !n a hrti za zecom te ga uhvate i
odmah rastrgnu, all iz zeca poleti golub, a carev sin pusti sokola, te soko
uhvati goluba te ga rasp,ori,a to u golubu vrabac, a or drL' vrapca. Kad
uhvati vrapca, rede mu: ,Sad da mi kaZe5,gde su moja bradau. A vrabac
mu odgovori: oHodu, samo mi nemoj ni5ta udiniti. Odmah iza grada tvo-
iega oca ima jedna rekavica, i u ovoj rekavici imaju tri iibljike; podseci
one tri Sibljike pa udri njima po korenu; odmah 6e se otvoriti gvozdena
vrata od velikoga podruma, u ovome podrumu ima toliko ljudi i starih i
mladih, i bogatih i siromaha, i malih i velikih, i iena i devojaka, da moZeS
naseliti ditavo carstvo, onde su i tvoja bra(,a". Kad vrabac to sve iskaZe,
carev ga sin odmah za vrat te udavi. Car glavom bija5e iza5ao i popeo se
-\a onu planinu, otkuda su oni konjanici gledali dobana,te i on gledao sve
5to je bilo. Po5to doban tako dode glave aidaji, podne se i suton hvatati,
i on se lepo umije, uzme sol<olana rame a hrte uza se, a gajde pod pa-
l8
pu svirajuii krene ovce ipode dvorl, cargvu;a,dqvojkapored njega
ilhq,
joS
u strahu.KaC dodu u grad,sav se grad slegn: kao na dudo.
Car, koji je sve njegovojunaStvogledaos planine,dozove ga preda
se pa mu da svojukder, te smestau crkvu pa ih vendajui udineveseljeza
nedelju dana.Potom se carev sin kaZe,ko je on i otkud jg, a car se onda
i sav grad jo5 ve6ma obraduje,"papoStocarev sin navali, da ide svojoj
kudi, car mu da mnogepratiocei opravi ga na put. .Kad budu toa one
rekavice,carev sin zaustavisve pratiocepa ude unutra te podsedeone
tri sibljikei udari njima po korenu,a gvozdcna se vrata odmahotvoie.
kad tamo,to u podrumusvet BoZji.Ondacarev sin zapov.edi, da svi jzlaze
,jedanpo jedan i da idu, kud je kome drago,,a on stanena vrata. lzlazedi
jedanza drugim,eto ti i braie njegove;on se s njima zagr.liiiZljubi.
,tako
Kad ved sav narod izid,e,zahvalemu, Stoih je propuStaoi izbavio,i oti<tu
svaki svojojkudi.A on sa svojombradomi mladornotide kudi svomeocu,
i ondeje Zivio i carevaodo svogaveka.
' (SentomaS
u Balhoi).
1 vodenicana rijeci ili potoku,2 korist,3 cijev
. Sto se',tlu{ena njir u gadljar-
sku mje5inu.
32.
DIVLJAN.
Pop i dak hodili kroz jednu veliku planinu, Ba ih ondje uhvati nod. Vi-
dedi oni da taj dan ne mogu prispjeti, kuda su bili naumili, stanu gledati ta-
mo amo kroz planinu, de bi prenodili, i ugledaju oganj daleko u jednoj pe-
dini. Primaknu se oni blizuinazovtt: uDobar vede, ima li ko tamo?u Kacl
Ii Sta vide? Ni ljudi ni nikoga drugog do jednog divljeg doeka s jednijem
okom navrh glave. Zapitaju ga: ,HodeS li nas pustiti u kudu?u On im od-
gov,ori, da ho6e, ali na vrata od pe6ine bija5e privaljena velika ploda,koju
sto ljudi ne bi moglo pomadi. Divljan ustane, digne plodu, pusti ih unutra,
pa opet plodu na vrata privali; potakne im veliki oganj i sjednu grijati se.
PoSto se malo razgriju, podne ih divljan pipali iza vrata, da vidi, koji je
pretlji, da ga zakolie i ispede,i napiplje popa pretljega, spopane ca i ubije,
ravrti na rai,ani i metne kraj ognja, da se pede. Kad dak to vidi, dosjeti se
i svome jadu, ali fieii iz pedine nije mogao nikako. PoSto se pop ispede,
zove divljan daka, da s njim jede, a dak jadni ne 56ene,ved mu odgovori,
'da nije gladan. ,A hod€Sn,rede divljan ,i na sramotu, ako ne de5 nalijepo<.
Dak Sta de, ved sjedne s njim, divljan prokleti jede, a dak mede u usta pa
bpet'baca u kraj. ,Jediu stane vikati divljan, ,jer du i tebb sutra ovakoo.
Po5to se divljan najede, legne kraj ognja, a dak $odne djeljati jedan
mali Siljak.Upita gad,ivljan: ,Sta djeljaS taj Siljak?,i,Dak mu odgovori, da
se kod ovaca sjededi besposlennaudio vazda tako djeljhfi, pa da ga'je i
sad ta volja dopala. Divljan zatvori oko i zaspi, a dak jadni videdi da se i
njernu sjutra noli6 pod grlo spravlja, domisli se, te orj Siljak zavrti divlia-
D r . D a v i d B o g d a n o v i dI:z a b r a n en a r o d n ep r i p o v i j e t k e . g
I t3l
130
nu u oko i oslijepiga, Divljan slijep skodi kao mahnit i daku reEe: ,Nekan
da je Bogu hvala! Izvadi ti mene ovo jedno oko, kad ne umjeh ja tebi
obadva,ali mi utedi ne 6e5u.Kad ujutru svane,napipljedivljan vrata od
pedinei videdida su zatvorena,podnepo pedinibrbati tamo amo,da daka
uhvati, ali ga ne mognenadi nikako, jer je imao u pedini mnogo stoke, te
se dak domislii oguli jednogovna,pa se obudeu onukoZui izmije5amedu
ovce. Divljan've6,vidi,da mu od mnogestokene moZeniSta,pa pode na
vrata pe6ine,otvori jedankraj od vrata i podnestoku vabiti, da jednopo
jedno izbaca.Dak u ovoj koZi ovnujskoj stane se prirnicati s ovcama,ns
bi li njega izbacio,i tako malo pomalo primidudise dode do njega.Divljan
ga uhvati i izbaq medu ostalijemovnovima. Kad se dak dohvati poljane
i vidi svu stoku predsobom,vikne divljanu: )Ne ttaZime<,,rede,uja sans
ved napoljuu.
Divljan kad vidi da mu je utekao,domislise, Sto 6e, otvori vrata sa-
svijem i prtLi mu jedan Stapgovoredi: ,Kad si mi ved utekao,na ti ovi
Stap da dera5stoku, ier tibez njega ne de ni jedna krenutio.Dak nesretntr
prevari se i pode,da uzmeStap;ali kako ga se prihvati, prijenul mu je-
dan prst pri njemu.Vidjev5i da je poginuo,staneskakati oko divljana tamo
amo,da ga ne dohvati,uto padnemu na um britvica, koju ie pri sebi imao,
izvadi je i osijedeoni prst, Sto mu pri Stapuprijenuo bio, i utede.Onda se'
podnedivljanurugati i smijati derajudipred sobomstoku. Divljan onako
slijeppristanezaniim te tako dodu do jednevelike vode i dak vidi, da 6e
ga ve6 modi u vodu utopiti,pa podnezvildeti o,kolonjegarugajueimu se-
Divljan primidudise pomaloda bi ga uhvatio,primaknese uprav nad vodu,
a dak mu onda pritrdi izaleda i tisne ga u vodu, te se divljan utopi. Onda
dak s mirom i s Bogomoderastoku i d,odezdravokudi, ali bez popa.
(Risanu Bol:i Kotorskol)-
t
Drionu,
-a
.ro.
SIGANIN I DIVOVI.
U nekojSumistajaosamotanmlin, u kojem se ved dugonije niko usu-
dio stanovatiili mljeti, jer se pripovijedalo,da tamo obilazedusi.Jednorn
ukrao ciganinvre6u kukuruzapa je svakojakorazmiSljao, kako bi je mo-
gao samljeti,da ga niko ne zate(,e.SjetivSi se ovoga mlina rede svojo!
Zeni: ,Metni mi u torbu kruha i ko,nadiriSkogasira, ja 6u nodasda me-
ljem kukuruz u Sumskommlinuo.
U mlinu zapalilud, zabravi vrata i podne mljeti. Klopot mlina zaduje
jedan div, koji se zadocnio vradaju6i se odnekudku6i. Radoznalodode
blii,e i zakucana vratima: uotvori!u >Ne du!< odgovori cigo. >Otvori!<c
rikne div >ili 6u ti krov sru5iti<.Ciganin nato uzmebrZe bolje sir iz vrede"
ispruZi ruku kroz jednu rupu u zidu te je gnjediosir, da je sok iz niega
,dolje kapao.,Gledaj, ti bundZijao,rede on sa saZaljavanjem,'ukao.Sto ti
ovaj kamen gnjedim,da iz niega voda curi. tako 6u tebi istiskati crijeva
i mozaku.
.Divu bude malo neugodnote rede blago: l,Kad,siti takav junak,mo:
Zemo'se;sloZiti, jer baSni ja nijesamposbednjiu.Ciganinga pusti u mlin;
pa su tu.sjedilido jutra i pripovijedalijedandrugo.-ejunadkardjela. Ogla-
dnjevSinapokondiv zapita ciganina:uSto 6emqjesti za zaiatrak?" - ,Ja
imam Sto trebam,a ti traZisebi,Sto ti trebaSu,rede ciganin.Nato odgovori
div: nJa 6spotraLitivola i amo dotjerati;mo6i demoga zajednojesti.No
- Div dotjera vola s
ti mora5 da dotle pribaviSdrva, da ga ispedemoo.
obliZnjepa5e,zakolje ga i htjede da ga metne na rai,anii ali ciganinse joS
uvijek nije povratio iz drva, pa tako div nije imao ralnia Otle dakle, da
vidi, te nadeciganina,gdje kopa jamu oko jednebukve.,Sta ti to radi5?n
zapita zadudenodiv. ,Suti pa dekaj! Ne 6u ja valjada da uvijek tamo amo
trdim, nego 6u odmah ditavu bukvu da iskopam i odnesemk mlinuu. -
"A Sto 6e nam ditava bukvalu ljutio se div
pa nestrpljivo slomi nekoliko
velikih granai otide s ditavimtovarom drva na ledima.
nHode5 li vola okretatiili 6eSda donese5vode?u zapitaonda ciganina.
Ovaj odgovori:nJa 6u vola okretati<.Div uzmebivoljukoZu (mje5inu)pa
ode po vodu. Kad se vratio, bila je jednastranavola ved gotovo pedena,
a druga jo5 sasvimsirova. "Za\to ne okre6e5vola, da se lijepojednako
ispede?ukorio ga div; no ciganinodgovoriravnoduSno:,Ja imam dosta
pedenoga,a tko vi5etreba,nekasamokredeo.Div ispedesamvola pa rede:
uSadde se kod jela pokazati,tko je ve6i junaku.- Svaki sjednepred je-
dnu stranuvola pa navalejesti.Jedudinapuniciganinsve dZepovei torbu,
pa kad je div sav zasopljenprestaoda jede, morao ie priznati, da je ciga-
nin ve6u rupu u vola izrezaonegoli on. >l)ragi brateo,rede on tronuto za-
grliv5i ciganina,hajde sa mnom, da svojim ljudima mogu pokazati tako
velikogajunaka<.Ciganinubilo pravo, i tako podu zajedno.'Kadsu ved
bili blizu kude,gdje su divovi stanovali, nadu ih upravo, gdje traZe u
vodnjaku tre5anja.Pritom savijali bi vrhove stabala jednont rukom k
sebi dolje, a drugombi trgali treSnje.To se svidje ciganinu.On je dinio
'tako,kao da bi pomogaojednomdivu drZativr5ak,pa je pritom jeo, Stobi
,drugomrukom mogaodohvatiti.Najednompusti div vrh, a na5 cigo poleti
's granom,koja se vinula uvis, preko drveta,i padne- krkl usred grma,
sdje je u svom gnijezdubila davkasa svojim malim pti6em.On turi pticu
u dZeppa se gradio,kao da se nije ni5ta dogodilo.,Ma zaStosi pustio?<
.zapitaga div. oPustio?!Vidio sam tamo prijeko oticu, gf,1sleti, pa sam
skodiozaniom,da je ulovim.Evoje!o I pokaZedivu davku.Tada baSpo-
trdi onudazec. rrBrzo,dive, brzo, uhvati ga!< povideciganin.Div je triao
'i trdao,ali nije
mogaoda dostignezeca.Prezirnoredemu cig4nin:uDaSto
ti ne bi mogaopticu u zraku uloviti,kad ti ne moZe5da stigne5ne5to,Sto
po zemljitrdi<.
Divovi su se dudilipa doveduciganinau svoju kudu svome starje5ini,
Oa kada su mu ispripovijedalijunadkadjela ciganinova,sto su ih vidjeli,
'pozoveon ciganina,da ostanezauvijekkod njih. ;;
9*
r32
Sjutradanpo5aljestarje5inadva diva i ciganinapo vodu dav5i sva-
kome smotanubivolju koZu.SiromaSiriciganiniedva je mogaovu6i pra-
znukolu, a Sto 0e,istomda podnes punom! Sadaju je nosio,sadjeopet
vukao za sobom,a pritom ie mislio, kako bi se mogao izvu(i iz te nepri-
like. Na izvoru napunedivovi svoie golememieSine;ciganin uzme lopatu
te podneod izvora prema kudi ko,patimali jarak.
,Sto Ce to da bude?" zapitaiudivovi. "Pa zar ne vidite?u odgovori
ciganin; ,zaStoda svaki dan vudemovodu? Ja 6u da svedemvodu k na-
Soj kudi pa 6emouviiek imati friSkevodeo.
,Ne dinito!u zamoledivovi uvodabi nam na5ukudu poplavilao.nBaS,
6u,baSudinitiu,ostaneon pri svome,ili vam ia ne du vi5e po voduu.
,Ma ostavito, dragicigoo,mole divovi )pa eemomi tebe i tvoju punu
mjeSinukudi ponijeti<.
Kod kuCekaZu starjeSini,od kakve su pogibli kudu saduvali,a ovai
rede: ,Kad je tako, odslije6u ga slati samou drvau.
On ga poSaljesjutradans drugim divovima u drva. Kad su doSliu
goru,svakiizberebukvu,posijedeje i naprtina leda.Cigo je poniopedeset
rifa dugo uLe pa ga oveza oko ditave jedne gomile stabala.
uSto 6e to da bude? zapitaiudivovi.
"
uAh,niSta!ZaEtoda trdim svaki dan po drva, kada najedamputmogu
toliko kudi da ponesem,da imamodostaza desetdo petnaestdanau.
uNemoj,dragi cigou,stanumoliti divovi, ,to bi nam tako cijelo dvo-
ri5te i prostorpred ku6omna,punilo, te bismose morali penjatiu kttdue.
,Ali ja Cuto ba5udinitiili ne du viSenositiu.
oPasamoostavi,a mi dem'otebe i tvoju bukvu kudi poniieti(,reknu
divovi.
Kad su divovi kod kude pripovijedaliovo novo juna5tvocigino,ostali
se preplaie. StarjeSinase posavjetujes njima pa rede onda ciganinu:
,Kuda je naSazaistopretijesnazatolike ljude. Ev,oti pedesetdukata,pa
otidi od nas!u
,Ne padami ni na pamet<,odgovoriobjeSenjak, ojer meni ie ovdjego-
tovo prelijepo.Mi pripadamozajednokao prsti i noktiu.
Ciganinje spavaou kuhinjikod ognjiSta, gdjeje bilo lijepo toplo.Uve-
6er duje,kako se divovi u sobi razgovaraiu.
oNijedruge,nego da ga ubijemo,da ga se oslobodimon.
OuvSito ciganinuzme iz kuta sedlo,metnega na svoje IeZiSte, po-
krije ga, a on sam legne u kut. Nije dugo potrajalo,kadli se do5uljadiv s'
velikim gvozdenimdekidemiz sobe do leZiStaciganinova.Nato se za-
duje:Kr! kr!krj ... Div redeu sebi: uSadie gotovui ode spavati.
Ciganinodnesesedlo opet rt kut, ustane, prije nego je sunce izi5lo,
raspretavatru na ognjiStui podneveselo da pjeva.Divovi dotrde,pa kad
su vidjeli ciganinagdje ditav i zdrav sjedi na ognji5tu, zapitaitt'gaza(u'
deno: uPakak,osi spavao?uuNikadabolje nego nodas!Samosu me,dinl
mi se,dvije tri buhe ugrizle;ne znampravo, koliko ih je bilo.*
133
Divovi gurno zadudenojedan drugogai zaSute.Poslije ce opet sta-
rjeSinaciganinu:uNaSaje kuda zaisto premalena,a ako se pravo uzme.
tebi i nemamjestamedu nama,ako i jesi junak. Evo ti stotinudukatapa
idi, otkle si i do5ao.o
,Ne d,uma mi dao tisuduu,odgovori ciganin;)meni je ovdje sasvinl
dobro. Pa zafto da i odem? Kod kude ne plade za mnom dijete, a i ne
deka me kaSljivstarac!o
Bududida je bio blagdan,nije se radilo, a divovi odu na jednulivadu,
da se vjeZbajuu bacanjukamenas ramena,kao Sto to od nas svak dini
ma i ne bio div. Ovi uzeSe,kao i drugi, ditave pedinena dlan, dignu ih
do visine ramenai bace dalekood sebe.Kad je doSaored na ciganina,
zapitatde on: ,eiji je onaj grad s visokim tornjem?o- "Zallo hode5da
to znadeS?oodgovore divovi. ,Sutite pa gledajte,( rede toboZe s;dito
ciganin,>jer de odmahtoranj letjetiu.- uMa nemoj,nemoj,upovidu sada
svi divovi; ubacikamen na drugu stranu! Tamo stanujena5 car, i odoSe
na5eglave, ako baciSna toranj.u
,BaS me brigau,povide ciganin,uja se ne bojim ni njega ni vaslo I
zasuderukave.
Sadaga opkole divovi.,Dragi cigo,mili brate, dui, daj da ti redemo!
Dat 6emoti bivolju mje5inupunu dukata,samo ajd s milim Bogom. Mi
6emo ti je i kudi nositi, samo da se ne mudi5.u
Bududi da i.abu nije ba5 te5ko potjerati u vodu, ciganin popusti i
oprostise s njima. On zajaSejednomdivu na leda,a za niim vukoSedvo-
jica mje5inupunu puncatu dukata.Kada su oti5li, duje ciganin,kako je
starje5inapri5apnuodivu:,Bilo bi mi drago,kad ne biste tamo ostavili
dukateu,ali se pridini,kao da ne duje. Oni dodu do ku6e ciganinovei
provuku se kroz niska vrata. Kad se sagibao,uzdahnejedan od onih,Sto
su nosilidukate:,Uffff !* a ciganin,kao da ga je vjetar zgrabio,poletina
krov.
,Sta je to?< zapitaludivovi.
ueekajte,sad 6e vam dati odgovor moj dimnjak,a vi ga onda odne-
site va5emustarjeSini,ako Livi doma stignete<.
Divovi brZe bolje pobjegnu,a cigo zadrxzimje5inubivolju s rnnogim
Lutim dukatima.Svima nama bilo bi dosta.
34.
BIBEREE.
Bila i,enanerotkinja,pa molila Boga, da joj da da rodi' makar bilo
dete kao biberovozrno. Bog joj dade po Zelji te rodi mu5ko dete kao
biberovozrno.lz podetkau radosti nije marila,Sto je toliSnodete rodila,
ali posle dode joj nalao gledajudidrugu decu, koja su se s njezinim ro-
dila, gde narastoSena Zenidbui udadbu, a niezinoostalo kao biberovo
zrno. Onda okreneu plad i jauk svaki dan. Jedamputdode joj u san neko
!31
i kale, da ne pladeviSe,bit de njen sin velik kao jablan. Iza toga sna
ostaneveseia,ali ne zadugo,jermalo potom dodejoj sin i rede da mora
i6i, kud mu je u snu redeno;i tako on ode, amati ostanepladudi.
ISavSion zadugodode u jedan carski dvor pa ude u ba5du,kad
tamo - carskakdi sedi pod jednim drvetom i plade. On joj nazove
pomoz Bog i zapita je, zaito plade, a ona mu odgovori, da je to drvo,
pod kojim seda5e,rodilo tri zlatne iabuke,da joj je otac zapovedioda
duva, ali dodeala ispodzemljete za tri jutra odnesesve tri jabukejednu
po jednu,te sad ne sme ocu da kai,e, a otac sazvaosutra silnegoste,da
im pokaZe,Sta mu je Bog dao. On ioi kai,e da uduti, on de joj sve tri
jabukeod ale doneti,samoda mu da sve svoje slugeda idu s njim. Po-
tom on kupi jednu ovcu i zaklavSije sva detiri deregalmetneu torbu, a
ostalobaci pa ponesavSi i jednoui,e ode sa slugamaiza gradana jczero, i
onda digne jedan kamen pa rede slugama,da ga na uZetuspustedole,
pa kad zadrmau1,e,da ga vuku gore. Tako ga sluge spuste,kad tamo -
lepa ba5dai kLria,kad ude u kud'u,a to ala sjedi kod vatre i u velikom
kazanuneStovari. Ala, kako ga ugleda,skodi na nj, a on joj brZe baci
jedanderegmesa;dok se onasagnui uze meso,on ukradejednujabuku;
kad ala detvrtomna njega nasrnu,on joj baci i detvrti dereg pa beZi
natrag,i tek da se uhvatizavLe, a ala ispadnenapolje,a onbrle odsede
od svoje noge pa joj baci i zadrma za ui,e te ga izvuku gore, Potom
preda carskojkderi jabukepa ode.
Malo vremna za tim prode, a ala podnesvaki dan gore izlaziti, te ie
svaki dan jela po jednudevojku,koju su morali iz gradaslati redom,tako
dode red i na carevu k6er, koja je bila isproSena. Otac i mati i sva go-
spodaisprateje do iezera,i onde izgrlivSise s njom i izliubiv5i otac i
mati vrate se kukajudi,a ona ostanesamada dekaalu. eekajuditako stane
se moliti Bogu, da joj po5ljeBiberde,koje joj jabuke od ale donelo,da je.
sad izbavi.Utom Biberdedode u grad,a grad sav u crno zavilen.Kad on
zapita,Sto je, i oni mu ka7lu,on brLe na jezero i nade carsku kder, gde
sedi i plade,pa je zapita, hodeli podi za niega,ako je od ale izbavi. Ona
mu rede: uHodu,ali ti me ne moZe5izbav'iti;jedanje samo,koji bi mogao,
ali toga nema(. ,A koji je taj?u zapitacn, a ona odgovori: ulstinada je
mali kao biberovo zrno, al' on bi mene izbavio.,,Biberde se nasmijei rede
joj, da je Biberdesad veliki momak i da je doSaoda je izbavi. Ona se
za(,udii kad vidi prsten,Sto mu je dala onda,kad joj je doneojabuke,
osvedodise, da je on baS.Onda joj on kai,e,da ga malo poiSte,i ako
zaspi,da ga probudi,kad se jezero zadrma.On legne njoj na krilo, i ona
ga podnepoiskati,te on zaspikad ujedamputjezero se zanjiha, a ona
podneplakati,i suzakane njemu na obraz, a on se trgne, uzme mad i
staneda dekaaiu. Utom eto ti ale sa devet glava, on je dodekai odsede
joj jednu glavu, a ala juri5 na njega,a on joj odsedei drugu, i tako svih
devet. Potom zai5teod devojke maramu' pa povadi svih devet iezikai
vei,e u maramu,a devojci kaie, da nikomu ne kazrie, ko je je izbavio,
on 6e ved dodi,kad bude vremena,pa onda ode.
Kad i devojkapode kudi,srete je njen mladoZenjaikai,e joj: ako ne
t35
6e kazati, da je je on izbavio, da Ce je ubifi, pa joj je svejedno.
Ona se
razmisli i opominjudise, Sta joj je BiberEe kazalo, Oa ee Aoei,
kad bude
vreme, obeda,da & kazati, da je je on izbavio. Mladozenjaie
poneseza svedodanstvo svih devet odsedenihglava- vrati te
Kad ona dode
s njima svome ocu i materi, nije se moglo znah,koga ve6ma grle i ljube,
nju ili njega, i naume odmah da ih vendaju,ali se ona nadi'nibolesna.
Kad prode nekoliko dana, eto ti Biberdeta i kal,e, da je on izbavio de-
vojku. Sad car kome de da veruje? devojka ne sme da kaZe, onaj prefi,
da de je ubiti; te car naredi, da im sud sudi. Kad lzadu na suil, sud rede:
ko ima svedodanstvo,onoga je devojka. Kad onaj iznese glave, a ovai
iezike, o,petsud ne zna, kome de da veruje, ier onaj kale,Ta nije glavi
odmahDosekao,nego potrdaos devojkomk ocu, a-kad ovaj iznesede-
vojadku maramu, on kale, da je devojka maramu od straha izgubila.
onda car rede, da ujutru idu oba u crkvu na molitvu, tamo 6e biti i
devojka, pa ko pre dode, njegova je. Biberde nije htelo i6i. dok ne
zazvoni,a onaj se digneu ponodi,ali dim koradi u crkvu, provali sepod
njim zemlja, i sav se isedena noi,eye.Onda devojka upali ive6u i sedne
kraj jame, da deka sudenoga.Kad udari zvono, eto ti Biberdeta. onda
car vidi, ko je prav, i venda svoju kder za Biberde.potom Biberdeode
svojoj materi, da vidi, da je i on velikl
1 detvrt, ' rubac.
35,
.
KOBILIC J )LAKAT BRADE, PEDALJ MUZAO.
Bio dobanin. odrasto i ostario u sumi medu marvom. Uvijek je
veseo i dobre volje il' sunce grije, il' kisa lije, il' tuda bije. OZenrioie
dobanin.Prode godinapo Bodina,a i,ena ne rodi. eobanin se jadi i kara
destoZenu,i naziva ju krivom dusom,sto ne ima poroda od srca. Zena
se izgovara i tjesi muZa,nek ju ne grize, nek se strpi jos koje vrijeme,
dini joj se, ponijelaje.
Tako je ibilo. Zena ponijelai rodi dvojke, mu5koi Zensko;aliumre
u porodu. Umrla je, sve su Zenena babinjamakazale,i sirota zaglavila,
lto i. *usko dijete jako i veliko i krupno, njeki glavan i japaran' deran.
siroma' dobaninu tugi i Zalosti misli, sta bi radio ra snojirn marim de-
ranom. Krave muzare ne ima. Uzme jedno Zdrijebeispod kobile, pak je
svaki dan jutrom,podnevomi vederomnosio dijete,da sisa kobilu,i tako
othrani sina Gruju, a Zenskodijete dao u rodbinu.Kad djevojdicaod,raste,
izgubi se, nestaneje, kao da ju je zemlia progutala.
Gruju prozovu Kobilidem,Sto je sisao kobilu. Svakim danom Grujo
sve vedi i jadi, krupniji i zama5niji.
Otac gleda svoga Gruju i destomisli: ,Al'krasna momka, ako mu
samone bude suprotglave,kako naprednoraste.Moi,e,ako bude liv,sa
svakim se belajemlatiti poboke.Ne €e se plaSiti nikakve suprotive.n,
a
136
Grujo je u osmoi godini'sVojojve6 tako, kao da rnu ie dvaputtoliko.
U skoku brz kao Zdrijebe.Sala mu je utjecat se konjma. Kad Grujo u
svojuosamnaestu godinu,dudanljudesina,visok,krupan i jak, pravi juna-
dina i velnog.,Velik je izjelica.Sta je njemu pedenovan! Na jedan zub'
Mnogoje mogo i popiti, makar bilo i vinuSike,o makar klipare.oNikog se
nije pla5io,ni vuka, ni mededa,a kamoli dovjeka'Samo se bojao Boga'
a oca je svogaStovaoi ljubio,i drage duSebio mu pokoran.
Oko svoje dvadesetegodinekaZe Gruio svomu ocu iedno jutro:
,Cada! idem ja po svijetu tra:zlti moju seku. Usput mogu potraZitii
dovjeka,koji bi bio jadi od mene ili barem moj drug.u 'JoS ne idi'
sinkolu veli otac; ,jo5 si mlad, lud, nego zna5 Sta,idi demonas dvojica
danasu sumu. Usjeci dernodrenovadu.obiesit demo ju u dimnjak za
nekolikogodina,nek se dobro isuSi, pak 6eS onda isu5enu drenovadu
usukati.Ako ti budu ruke dosta iake, satrt 6eSju u prah, Onda idi po
svijetu,i srednoti bilo! Ako ju ne budes mogaosatrti u'mlivo, ne idiod
kude po svijetu, nego dekaj,dok stedessnage.( Sin poslusaoca. Uzme
Grujo druge godinedrenovaduiz dimnjaka,da vidi, moLe l' iu satrti'
rlati Grujo drenovadu.usudeju, slomi,satre,kao slamkuizmedt dlanova
u mlivo. otac mu gledai dopusti,moZei6i po sviietu,samo ga jo! ovako
svjetuje: ,Grujo, sinko! Kadgodvidis, da si u pogibelji,ne plasi se; ali
budi pamctani znaj, da je svaki strah podijeljenpopole,kao Stoisvaka
batina irna dva kraja. svi ljudi nisu u iednomdovjeku.Glava vi$e valja
nego snaga. Snu ne vjeruj, koliko ni psu' Ne oslanjaj se odvise na
.uoju .nugu; lukavStinaje jada.Ne vieruj onomu,koga nadiadaS. PomaZi
druge u nuZdi,pak de i tebi Bog.u Grujo zahvali ocu, poliubi mu ruku
i ode po svijetu.
Za nekolikodana prispijepod nekakvu kamenituplaninu.U planini
nade Grujo dovjekavelika i jaka. eovjedinakida komadekamenjagolim
rukamaiJlrobi kamenjemedu dlanimau mlivo. Grujo gledakamenokida,
kako mrvi sivac kamen,pak ga pozdravi: 'sredan dan, brajko!< 'I tebi'
brate!<veli kamenokidai pogledaGruju. Zalrtdtll su se iedan drugomu'
usto to radiSprijane?npita Grujo. uVjeZbamruke, kako 6u, kad se na*
mjerim u svijetu na nekogaGruju Kobilida,zdrobiti ga na kaSu,satrtina
tnii,ro.eujem, taj Grujo ide po svijctu i traLi sebi para(, veli kameno-
kida. uEvo ja sam GrLrjoKobilid' Hodi amo, pak 6emo se ogledatii
po'rvati,uveli Grujo. Kamenokidaposkodimahomi zahvalo, se s Grujom
u poboke. Rvali su se ljetnu vazdaticu, dok je dodijalo obadvojici.
Gruji do5lo ved do tog, da bude 6a il' puhu,pa Grujo makne iz petnih
Zila i udari kamenokidomo kamenje,da mu se potresla du$a u tijelu' i
ved ga lati za gu6u, kako bi ga zadavio.Kamenokidamoli se Gruji: 'Ne-
moj;e ugu5iti,tako ti imena i desnice!SluZit 6u ti deset godina,kao
go-
Sto se sluzi gospodar.uJesi li dovjek od rijedi?upita Grujo, ,Jesam,
spodaru!uveli kamenokida.,ustaj dakle, i hajd' sa mnom,<veli Grujo.
sad su iSlinjih dvojica po svijetu i ttazili Grujinu sestru.Putujudan
na dan kroz Sumei gudure.Jedandan namjere se u guduri na'' fudna
I liudeskaru.Taj lju<lini veZe vrsike od hrastovai brestovasve
po'dvije
13f
po tri u gomilu.Svako grbavo drvo ispravlja,i to sve kao u sigri, kano
da su hrastovii brestovi metlina.Gleda Grujo drvoloma'i pita: >Sto to
rddi5,ipbbro?. uVjeZbamse,( veli, ,,kako du Gruju Kobili.6alomiti i
kidinu mu ispravljati, kad ga nadem.euo sam.za Grultt, hodi po sviietu,
\traLi, s kim bi se jadao<.>Evo,ja sarn Grujo(, veli Kobili6,nhajdeda se
ogledamoi po'rvamo.uLate se pobokeu koStac. Rvaju se od jutra do
podne.$ila silu ,tare,snaga snagumori; al' tko jadi, taj kvadi! Gruio
udari drvolomom o zemlilu,i ve6 grabi guSu,odi skadu iz glave' Drvo'
lom moli i sklaparuke: :Nemoj Grujo! zdtavlia ti, nemoj me uguSiti,
sluZit6u te deset godinakao svoga gospodara.o nJeI' tvrda vjera?n pita
Grujo. ,Tvrda od sivca kamena,uveli drvolom. Sad u Gruje dva sluge'
obadvapouzdanikao gromoderi.Brzo su se upoznali.Grujo kaZesvojim
slugama,kako ide po svijetu i traLi svoju izgubljenusestru. ,Kad je
tako,uvele sluge,>evo nas s tobom,kudgod ti volja.n
Po Sumamai gorama hranili su se lovom. Lovili su zecove, srne'
jelene,ilrasce,droplje,jarebice.Ipak su kukavno Zivjeli. Idu dublje u
Sumu.Oujuod bobana:ima tamo u Sumi punodivljadi,ali ne smije nitko
ondje loviti. Ljudi kazuju dudo o toj SLrmi:ondjeje neki bijes,zovu ga:
u L a k a t b r a d e , p e d a l j m u i , a . "K o g at a i b i j e sd o b i j eu s v o j e S a k e ,
pokojnamu duSa!Grujo se nasmijeikai'e slugama:,I6i 6emo baS u tu
Sumu,da vidimo to dudo >Lakatbrade, pedalj muZa.n
Grujo je zaveo obidaj,da svaki sluga po jedan dan ostanegdjegod
kao kuhar pod drvetom i pravi rudak,dok Gruio s drugim ide po lovu. 'l'im
Grujo je imao zamaSnutopuzinu.To mu je bilo sve njegovooruZje.
je lovio, ZaEimc,odbi se n'a5iotopuzinom,ono bi mrt'zopadalo:bio zec,
trio jelen,bio meded ili kurjak. Kad su doSliu Sumu,o kojoj su duli, da
je ondje ui-akatbrade,pedalj mtrLa.,, smjestese sa svoiim ognji5tempod
jedan hrast uz glo/zik'blizu neke klade. Tu naioZevatru. Jed;7t sluga i
to kamenokidaostanekod vatre, da kuha i pede,da pravi ru ;ak, a njih
dvojica odu u lov. Kan-renokida spravi lijep rudak; kultao je i peko. Oko
'lreba
pol dana rudak gotov. Pedenkaje s-rnetinana rainitt i dva zeca.
mnogojeia, svi su izjelice.Kamenokidasjedi uz vatru i deka drugovc iz
lova. Mallio je zaclrijemao. Nalegnese uz vatru. On zaspao'ne zaspao'
a iza hrasta ul-akatbrade,pedalj muZaudovjek bradat. Ruke su mu i
nogegvozdene,nos velik i kljovast, odi male, usta velika, zrrbikljovasti.
JaSinapastna lisici, nosi u ruci vilasto kopljice,mjesto bida u drugoi
ruci guja. Kad to vidi kamenokida,ne zna ni sam, kako mu je. Skodio
bi na noge,ali ul-akatbrade,pedaljmuZaupriskodik njemu,pribodemu
kopljicem glavu k zemlli, Sicnega gujom, prolije dorbu iz lonaca po
vatri, a mesokuhano i pedenonabodena svoie koplje i ode nevidomu
Sumu.Kamenokidajedva se osvijestioi razabtao.On se iedva malko
rastovirhao, a dodu lovci iz lova gladni i Ledni,a uLine ni od korova.
uSto je to?u pita Grujo kamenokida.,Eto, gospodaru,doSobijes >Lakat
brade, pedali muxLa.,, Pribode mi glavu k zemlji kopliem, dorbu,,proliiz
lonaca,meso kuhano i pedenougrabi i ode u Sumunevidom.Franit sel
nisamnrogao.Zadrijemaosam, a bijes to udini, dok pliesneSdlan o dlan.c
 138
Drugi dan osta drvoloma, da kuha i pede rudak, a Grujo s kamenokidom
ode u lov. Drvoloma gotov s rudkom zadrilema.On zaspao,ne zaspao,
a dode opet ,Lakat brade, pedalj muZaukao i iuder, ja5o na llslcl I Sve-
sebice kao i juder. Iznenadapribode kopljicem drvoloma, prolije 6orbu
po vatri, a meso kuhano i pedenopokupi i ode nevidom u Sumu.Do5li
lovci. Ne ima rudka.
Tredi dan veli Grujo svojim slugama: ,Ja du kuhati i pedi rudak, a
vi idite u lov. Ja 6u dekati toga dovjeka.< Grujo lijepo spravi rudak,
skuhai ispede,i on podnedrijemati.Sjeti se Grujo, Sto mu je kazaootac:
Ne vjeruj snu,koliko ni psu! Protare si odi i Djeva,Sto mu grlo daje:
Savilase granaiorgovana,
Savila se i odlomila se,
I ubila tri dobana mlada.
Prvog Zali majka i babajka,
Drugog i,ali bratac i sestrica,
A tredega nitko ni od kuda,
Samo iedna sirota dievoika:
uOj ti rnoje nesudeno drago!
i"li: :1".r'"' "'
::":";"$',,1x1
Grujo pjeva,a eto ul-akatbrade,pedaljmuZaojaSi na lisici,kopljice
mu u desnoj,a bid-sujau drugoj ruci. Poleti na Gruju. Al' mu je lo5a
sreda. Grujo ne spava. Dodeka ga svojom teSkomtopuzinom! eo-
vjedac koprdiceu travu. Grujo lati dovjekaza bradu, odvudedo jednog
hrasta,udari topuzinompo hrastu,hrast pukne,Grujo u Skripac,dovie-
dak se nije mogao ni ganuti. Grujo ode k vatri. Dodeka svoje sluge.
Uiina ie potpuna,ne fali ni dorba ni meso ni pedenje.Lovci se dude i
misle: naSgospodarnije kokoSjikaSalj.Na njegane utjed,utelci. Ne boji
se taj ul-akatbrade,pedalj muZao. Mi smo prave SuSe spram njega.
Poslije rudka vodi Grujo sluge k hrastu,cdje je uprocijepio ul-akat
brade, pedalj muZa.oKad oni tamo, al' imaju Sta i viditi. Vidi se trag,
kud je odvudenhrast.
Grujo i slugehajd u potjeru.Idu kroz Sumudo njekakvejame.flrast
uvudenu iami. Sta sad? Ide Grujo sa slugamau Sumu,okreSenekoliko
I oZenese s onim dvjemadjevojkama,a Grujinusestru,jerbo se niie htiela
I vezova, pak iz vezova lika nadine pouzdanelid,ine,dugadke, iako du-
gadkelidine i zapovjedislugama:uVi 6ete mene spustitina lidini u ovu
;I lamu. eekat dete me tu tri godinenad iamom,i ako se dotle ne povra-
tim, a vi slobodnoidite,.kudvam drago.Kad ja pov,udem lidinu,a vi me
vucite gore(. Sluge spusteGruja na lidini u jamu i ostanupo jedan nad
jamom na straZi,a drugi je uvijek i5ao traZiti lovinu i hranu, i tako su
ostali na straZikod jame dvije pune godine.
Grujo je do5opo lidini na drugi svijet. Ondje nade sve samemale,
bradateljude kao i ,Lakat brade,pedaij muia". Kad su maljugi vidili
Gruju s njegovomtopuzinom,bjegali su kao 2e66. Grujo pode po tom
svijetu.Ide on dugo,i najposlijenamjerise na ul-akatbrade,pedaljmuZao.
1 eim ovaj opazi Gruju s pernomtopuzinom,stanebjegati na svojoj lisici,
I
ll
I
139
a,liga Grujo brzo stigne,pak drZi za bradu.Maljug se koprca kao miSid,
kad ga macanSdepa:oNemojme, Grujo, ubiti, a ja 6u ti kazati, gdje ti je
tvoja sestra,Stoju traZi5o.To je Grrujinajmilije.
Vodi ul-akatbrade, pedaljmuZauGruju u veliku kudu, u kraljevske
dvore. Tu nade Grujo silno blago i gizdavo poku5tvo,sve gospodsko,,
kudgod pogleda5,da ti odi zasjaju.U dvoru mnogi nebrojenimaljugi,svi
odjeveni u srebru i zlalu, u svili i kadivi, trdkaju i skakutaju kao lisice
i mi5evi; svi se klanjaju ul-akatbrade pedali mui,a dovjedku.On im se
pokazujegospodarom. On im je kralj. Vodi kralj maljusdGruju iz sobedr-
vene u kanrenitu, iz kamenite u gvozdenu,iz gvozdeneu bakrenu,iz ba-
krene u srebrenu,iz srebreneu zlatn:u. Kakva ie koja soba,onakvo je i
poku5tvo:u bakrenojsve od bakra, u srebrenojsve od sreba,u zlatnoj
od zlata i pomostei stolovi i stolicei klupice i diviluci'oi sanduci.Sobe su
jako prostrane,dugadke,Sirokei visoke.U svakoj pri jednojstraniveliko
pokuStvo,a pri drugoj malo za maljuge.Vidio je Grujo tu i staklenusobu
i prelijepevrtli6e, gdje raste sve cvijedesrebrenoI zlatno i rodno bise-
rom i dragimkamenjem.I potodiditeku mirisavomvodom,kao da su ku-
haneu njoj samerttlice i ljubice.NajposlijenadeGruj r tt tom kraljevskom
dvoru i svoju sestru gizdavoodjevenuu svili i zlatu kao kakvu kraljicu i
jo5 dvije druge gizdavedjevojke.Grujo uzme dostablaga,srebrai zlata
i svoju sestrui one dvije djevojke,pak podenatrag.Kad dode k lidini,po-
tegnelidinom,i tako obznanipo ugovoruslugama,neka vuku lid,inugore.
Slugeposlu5aju i izvuku ko5arus djevojkomi blagom.Sluge,kamenokida
i drvolomaobradujuse blagu i djevojci.Djevojkaim kai,e,Sta ie i kako
je, da de jo5 dvije i silno blago uzvs(i, a najposlijeGruju, svoga gospo-
dara. Uzvuku slugesve do Gruje. Grujo je bio mudar.Sjetio se, kako ga
je otac udio: ,Ne vjeruj onomu,koga svlada5n.Zato Gruio pokuSa,jesu
li mu slugevejrni, pak mjestoda sam sjedneu korpu", uvali u nju veliku
kladetinui potegnelidinom,neka vuku gore. Sluge misle, sad uzvlade
Gruju, pa kad uzvuku kladetinujako visoko, ispustelidinu i klada ljosne
dole i tresnuv5izabije se u zemlju dopolak.Kad su sluge to udinile,po-
bjegnui iznevjerese svomu gospodaru.Kad su upustileslugelidinu,mi-
slili su, Grujo je utrgo vrat. Uzmu sluge Grujino blago i lijepe djevojke,
udati ni za jednogni za drugog, zarobe kao robinju. Zivieli su s tudim
dobrom.
Kad je vidio Grujo, Staje i kako je, povrati se k ol-akatbrade,pedalj
mui,uui podnega najprijelijepomoliti, da ga iznesena onaj svijet. Ne da
se umoliti.E dobro,misli Grujo: ,Kad ne deSlijepo molbom'a ja moram
zasviratitopuzinom,pa 6e5vidjeti skokau.Tako i bude.eim vidi >Lakat
brade,peclaljmuZao,da ne zna Grujo zaSalu,i on okrenesviratl u drugu
svirodicu. KaZe Gruji, cla njega mo1e izniieli na drugi svijet (na zemlju)
ptica Oja Aja. Ta je ptica Livielau planiniblizu kraljeva dvora, i kadgod
bi ju kralj trebao,samo bi zasviraou svirodicu,i ptica bi doletjelapred
kraljeve dvore.Kralj uzme svoju svirodicui zasvira.DuSevjetar sa pla-
nine,sve se granena drve6usavijaiudo zemljei list SuSti'Ptica Oia Aja
r
140
leti pred kraljeve dvore. Ptica ie siva perja, velika kolik morska galiia,
a mirnaje i pitoma.Kad je pala pred kraljevedvore,ispaloioj jednopero
iz krila. Deset maljuga,kraljevih slugu,ne mogu pero ni smiestamaknuti.
Grujo jedva moZepero osoviti.Kad ga prisloniuz hrast,i debeloje i vi-
soko kolik hrast. Grujo se spremana put. IVliiesise i pedekruh, soli meso,
kolju goveda,ovce,koze. Sve se spremazaput u ko5arei tobanie.l'Lijepo
se sve spremii udesi,kako 6e se ponestina ptici. Maljugi su ispleli sa-
m,arf i koSeza pticu.Pleli su njih sto hiliadadvije punegodine.
' Grujo osedlapticu,natovarispremljenuhranu,uzja5i,u ruci nosi svo-
ju topuzinu,pak hajde. Da, malo nisam zaboravio kazati. Grujo ie dobio
od kralja punoblaga,i to je sve ponio.Kralj ga naudio,kako 6e sviralicom
zapovijedatiptici i kako de pticu putem hraniti' Grujo zasvira. Ptica raza'
stre krila. Vjetar se podigne,kad podneletjeti. Kadgodbi ptica podigla
glavu i okrenulase k Gruji i kljuninu raziazila,morao ioi ie Grujo baciti
u kljun po cijelo jare ili jagnje i nekoliko kruhova. Tako je letjela ptica
Oja Aja sve gore u visinu.Grujo je pticu hranio,dok je trajalo hrane.Ne-
stalohrane,a ptica ziievai traZi jesti.Grujo u nevoljisvudesa sebesvoju
kabanicuveliku i baci ptici u kljun. Ptica podnegutati.Ne da se lako, i to
je bila sreda.Ptica gutajudikabanicupoi,umse i odapneiz petnih dila, te
tako uzleti na ovaj svijet, i od te5ka umora pade mrtva na zemlit. KaLu,
pala je upravo na planinuArSanj,ra na kojoj se i sad skupljajuvile i vile-
njaci, vje5ticei utvare. Sad potraZi Grujo svoje nevierneslugekameno-
kida i drvoloma.Brzo ih nade.lzgrdio ih je do pasjihkola te ih zarobio.
Od to doba,vele ljudi, postalisu robovi, a donde toga, vele, nije bilo.
Grujo je na5oi svoju sestru,i on postaokralj, a sestruudaoza kralja Fa-
rauna.To je, kaZu,bio ciganskikralj, a Grujo, diji je bio, nisam duo.
(BubtuaGredau Slavoniiil.
l snaZan i iedar, t nesreda,s div, a vino, 5 rakija, u da ili ne. ? grmlje od
gloga, t naglavce. ' pod, to podusa daska ili woZde s nekoliko divija (davala), Sto
se zakiva za zid, da se vieSa 5to, 11ko5ara, 1' drvena posuda za vodu, 1t sedlo,
ra brdo u juZnoj MadZarskoj.
36.
BAS . EELIK.
Bija5ejedancar, i imadaSetri sina i tri derke.Kad ga starostobuzme,
dode vrijeme da umre. Na smrti dozovesinovei 56erisvoie,pa sinovima
preporudi,da svoje sestredaduza onoga,koii prvi dode i zaprosiih. uPo-
dajteurede utako ne bili prokletin.Potom car umre.
Poslije njegove smrti stane zeman po zemanu',dok na jednu no6
stane neko na vratima lupati, zadrma se cijeli dvor' neka buka, vriska,
: pjevanje,sijevanje,bi rekao samavatra oko dvora sipa.U dvoru se po-
pla5iSei stanuod straha drhtati.Najedamputneko progovori: ,Otvorite,
I4l
carevi(i, vratau. Nato veli najstariji sin carev: oNe otvorajte!< Srednji
rede: rNe otvarajtenipo$tou.Ali najmladirede: >Ja iu da otvorimvrata<
pa skodi i vrata otvori. Kako vrata otvori, ne5to ude u dvor, od degani-
jesu mogli videti drugo nista osim vatre da sipa,pa progovore:'Ja sam
doSaoda vam prosim sestru najstarii'u,i to sadovaj dasda ie vod'im'ier ja
ne dekam,niti du vile dorii da je prosim,pa mi sadodgovordajte, ili je date
ili je ne date,hodu daznam.veli najstarijibrat: uJaje ne dam.Kako duie
dati, kad ne znarn,$to si i otkudasi, no6asdo$ao,hodeSodmahda je vodi$,
Eaneznamni de bi i$aosestriu pohodeu.Sredniiveli: ,Ja ne dam sestre
nodasda se vodiu. Ali naimladiveli: uJa ie dam' ako je vi ne date; zar
ne znate,sto je na$ otac kazao?( pa sestru uhvati za rrku i dadudije rede:
>Nekati je sretnai destita!oKad im sestraprekopragaprede,svi u dvo-
ru padnupo zemlti od straha,sijeva, grmi, tutnji' puca,vas se dvor stane
Ijufati, no-to prede,i sju,t*aosvanedan. Kakosvane,oniodmahstanugle-
dati, da I' ima kakri-tgod traga, kud ie ona sila isla od dvora carskog,ali
se nista znati ne more; nigdje nikakoga ni traga ni glasa. Druge no6i u
isto vrijeme staneopet onaka sila, buka i piska oko dvora carskog,i netko
podnena vratima govoriti: uOtvor', carevidu,vrata(. Oni se prepanui
otvore vfata, i neke sile strahovite podnu govoriti: rDajte devojktt, sre-
d.njusestru,mi smo doslida je prosim'ou.veli najstarijibrat: ,Ja je ne dam.u
srednji veli: uJa ne dam sestrenaSe<.Ali najmladiveli: oJa ie dam; zar
ne znaleviSe,Sto ie otac na5 rekaon,pa rzme sestru za rnk:ui dajudi ie
rede: ,Neka vam je sretnai destita!<I ona sila s devojkomotide.siutra-
dan, kako svane, otidu brada oko dvora i dalje, pa ttaie traga, da I' se
StogodznatimoLe,kud je ona sila oti$la,ali niStana ovom svijetu nije se
moglo doznati,kao da nit'eni dolazilo.Trede nodi u ono.istodoba opet se
zatiese iz temeliadvor od velike sile i tutnjave, i neki glas povide: nO-
tvori vrataln Carevi sinovi skodei otvore vrata, ude neka sila pa povide:
>Dodosmoda prosimo va5u najmladu sestruu.Stariii i srednii brat po-
vidu: ,Ne damo je ove tre6e ponodi, zaistamoramobar za ovu najmladu
sestruznati, kud je dajemoi za koga je daiemo,da ie moremopohodlti
kao sestru svoju(. Nato rede brat naimladi: ,Ja ie dajem,ako je vi ne
date: zar ste zaboravili, $ta ie otac na smrti nama pfeporudio,to niJe
davnobilon.Pa devojku zaruku govorefi: nNa,vodi ie, pa nekati ie sre-
tna i vesela(,a ona sila onog dasaotide s velikom bukom.Kad sjutradan
svane, brada se vrlo zabtinu,Sto se udini s njihovijem sestrama'
Po3to prode dosta vremena,stanu se brada jedanrputmedu sobom
razg::varati: uMili BoZe,da duda velikoga! Sto se udini s naSiiemsestra-
*a, kua ne znadosmoni ttuga ni glasa,kud odosei zakoge se udadoseo'
Najposlijejedan drugo*" t.d.t uDa idemo sestrenaSepotraZitiu'I od-
mah stanu se opremati sva tri brata, uzmu novaca za pata, pa podu tra-
Ziti sestresvoje.
Tako putuiuti zaiduujednuplaninui cijeli dan putovase.Kao se mrak
uhvati,oni se dogovore,da im treba vodu imati, de budu zalronadili, pa to
i udine;doduiie,dnomiezeru, pa tu konakudine i sjeduvederati. Kad podnu
liiegati da spavaju,onda reie najstarijibrat: uVi spavajte,a ja du straZu
/
1,4?t
duvatik. lliakp oni dva mladi brata zaspe,a naistariji ostane strazu dn.
vati. Kad bude neko doba nodi, zalitiliase jezero,on se jako prepane,kad
vidi da ne5torodsredine,ideupravo njemu; to je bila aidaha,strahovita.
sa dvije u5i,rDZljuri5 na njega udini, no on potegnenoi i udari de i glavu"
joj odsijede,pa,u5i obadvije,odsijedei k sebi ih u dZep ostavi, trupinu i.
glavu baci .u vodu natraE..Utom svane; ali bra1,ajo5te spavaju,;niStani.
iesu znali, Sto je irajstariji brat udinio. On ih probudi, a ne kaZe im niSta..
otale ,se podignu i stanu putovati dalje. Kad seirnrak podne pri;bliZavati,
stanu oni jednakogovoriti, da treba degod blizu vode zano€rt\;i sami se
upla5e,jer su zai5liu neke opakeplanine;dodujednomemalom jezeru,tu,
reku noditi; naloi,evatru i, Sto su imali, vederaju,,potom podnuda,legnu
spavati.Tada veli onaj srednjibrat: ,Vi spavajte,ja du nodasduvati stra-
Zuo.gni dva zaspe;a on stane da duva straiu. Ujedamputbrdak udari iz
iezera,kad ima5 Stai videti! ai,dahasa dvije glave,pa juri5,da ih sva tri
proZdere;ali on skodi i povadi noZ, dodekaa:zdahui odsijedejoj glave^
obadvije,potom odsijedeuSii sebi ih dZepostavi,a ostalobaci u iezero.
No bradaza to niStane znaju,jer oba spava5edo bijelezore.Kad se sva-
ne, onda srednjibrat povide: >Ustajte,bra6o! svanulose(, a oni odmah
skode,opremese i podu daljeputovati,ama nijesuznali ni de su ni u kojoi
zemlji. Velik strah ih popadne,da u onoj pustinjiod gladi ne poskapaju,pa
se stanuBogumoliti, da bi se pustasela,varo5i oli ma koga videti moglo,
jer ved tredi dan vrljaSepo istoj pustinjii nigdjekraja ni konca videti ne
mogose.Najposledodu poranoopet kod jednogvelikog lezerai dogovors
se,da daljene putuju,nego tu kod jezerada preno6e,,jeru vele umoZebit,
ako dalje idemo, da vode ne nademo,da bi mogli zanoditinpa tako tu l,
ostanu.NaloZevatru veliku, vederajui spremese da legnuspavati.Onda.
najmladibrat rede: uSpavajte vas dvoje,nodasdu ja straLuduvati<,te tako
ona dvojica legnu i zaspe,a najmladinajboljegledaSeoko sebei desto na
iezero odi obrada5e;prode neko doba nod,i,dok se sve iezero stade lju-
ljati, pljusakod iezeraudari po vatri i zagasije polovinu,on potegnesa-
blju pa stanedo samevatre, al' eto se pomoli aldahasa tri glave,pa na
bradujuriS,da ih sva tri proZdere.No najnrladibrat budejunadkasrca,ne
bddi bradusvoju,nego sretneai,dahupa je udari triput i sve tri joj glave
odsijede,potomodmahuSi odsijedei ostavi ih sebi u di,ep,a trupinu baci,
u jezero.Dok je on to dinio,vatra se od onog velikog pljuskaugasilasa-
svijem. Onda on, ne imajuii dim vatru zai,edi a bradu ne hotedi buditi.
pode malo u pustinju,ne bi 1' Stogodvideti mogao,ali nigdjeni5ta.Najpo-
slije popnese na jedno drvo visoko,pa kad izadeu vrh drveta, pogleda
na sve strane,ne bi 1' Stogodvideti mogao; gledajudi tako dugo opazi
vatru da se sjaji, pa mu se udini to bllzs, skine se sa drveta, pa pode da
vafrlr donesei kod brate nalo1i.
fako je dugo i$ao, sve mu se dinilo blizu, kad najedamputdode u
jednu ped.inu,u pedini gori velika vatra, i tu ima devet divova pa natakll
dva doekate ih peku uz vatrs, jednogsa jeclnea drugogsa druge strane
vatre, a na vatri stoji jedna oranijaspuna isjede,nih ljudi. Kad to carev sin
vide, jako se prepane,bi se vrati.o,ama se ne mole, nema se kud kamo.
Onda povide: 'Dobar veder,moja druZino,ja vas traLim odavno<.Oni ga
143
dobro dodekajui reku mu: nBog ti pomogao,kad si nam drugu.On odgo-
vori: uVaSdovijekaostajemi zavas 6u moj Zivot datio.>tle< vele ukad
ti misli5 na5 drug da budeS,ho6e5li ti ljude jesti i s nama u detu i6i?<
Oilgovori carevid:uHo6u,Stogodvi radite,to 6u i ja raditi<.oF ala, do-
bro kad je tako, siediu pa svi posjedajuoko vatre, skinu oraniiit, povade
onda mesopa podnujesti. S njima i carevid jede,ama na odi zavaravapa
baca mesopreko sebe,tako i pedenjepoiedusve; pa ondarekoSe:>Hajde
da idemou lov, jer sjutratreba jestiu.Otale podu svi devet i carevif de-
seti. uHajde<vele mu )ovdje ima jedangrad, i u njemucar sjedi,otale se
mi hranimoved ima tome viSegodinau.Kad se blizu gradaprimaknu,onda
izvade dvije iele s granama1z zemliepa ih pon0Susa sobom,a kad dodu
do grada, jednu jelu prislone uz bedem i povidu carevidu: >Hajdeu,vele
rti penji se gore na bedem, da ti ovu drugu jelu dodamo,pa ie uzml za
vrh i prebaci ie u grad, a vrh joj zadrLl kod sebe' da se skinemoniz niu
dole u grad".
On se popenjepa ondaredenjima: uJane znam,Sto6u, niiesamovdie
uvjeZbaoovo miesto, ne umiiem je preturiti, no hodite ko od vas, da mi
pokazete,kako du je preturitiu.Jedan se od divova ispenie,uhvati za vth
od jele i preturi u grad, a vrh ioj zadri,i kod sebe.Kad se on tako narujesti.
onda carev sin trgne sablju pa ga dohvati po vratu te mu odsijedeglavu,
a div paneu grad unutra,onda on rede: ,E sad haitepo iedan redotn,da
vas ja ovamo spustimu.Oni ne znaiu1iSto je sa onijem gore na beclemu
bilo, podu jedanpo jedan,a carevi6njih sve po vratu, dok sve devet posi-
jede, pa se skine niz jelu, i polako side dole u grad, onda potle po gradu
unakrst,ali nikog Zivog da duje,sve pusto.Sam u sebi pomisli;has su t6
sve divovi iskorijenili i ponijeli! pa onda dugo po gradu tumaraiufi nade
iednu kulu zdravo visoku, i vidi, de u jednoj sobi svijeda gori' on ctvori
vrata pa uz kulu te u sobu.Kad tamo, af ima Sto i videtil Soba ukraSena
zlatam i svilom i kadifom, u njoi nema nikoga do iedne devojke, a ta de-
vojka leZi na jednomkrevetu pa spava.eim carevid ude u sobu,otmu mu
se odi gledatidevoiku,kako ie vrlo lijepa.
u isto vrijeme smotri da ide iedna velika znnla niz duvar'n tako se
pralila, da joj je glava vise glave devojdinebila blizu pa se uzdignei u-
jedamputdjevojkuu delo medu odi da uiede; onda on pritrdi pa povadi
mali nol i pribode zmiiu u delouz duvar, pa onda ovako progovori: ,Da
Bog da, da se ovai moj noZidne da nikom izvaditibez moierukeo,pa onda
pohita,da se natragviati. Preile preko bedema,tz ielt se ispenjei niz jelu
side na zemllu;kad dode u pedinu,de su divovi bili, uzme vatre pa potrdi
i dode bra6i, de ih joSzastaneda spavaiu.On vatru nalolj, a sunceograne
i svane se, onda on bradu izbudii tako podu dalje'
Istog dana naidu na put, koji vodi tome gradu.u tome je graduzivljeo
prolijevao'
Jedansilbn car, koji je svako jutro isetao u grad i tuLno suze
$to mu narod u gradu od divova strada i pojedenbi, pa se sve Dolao' da
mu i 6erkajednomenebude pojedena,zato potani istoga iutra pa se stane
gledatipo gradu,a grad opustio,ved je malo i narodajoSostalo'jer su sve
jele
divovi pojJli, pa ode tamo amo po gradu, kad naiedamputvidi neke
 144
onako ditaveiz zenilleizvaclenepa uz bedemprislonjene,a kad dode bliZe,
dudovideti; devet divova,ba5 onijehkrvnikargradskijeh, a njima svijema
glave posjedene. Kad car to vidi, jako se obraduje,a svijet se skupii Boga
stanemoliti za zdravlje onoga,koji ih je posfekao.U isto vrijeme dodoSe
i sluge iz dvora'carskogai jave caru, kako je Sdela zmija-da njegovu
kderkuujede.Kakortocar duje,odmahotideu dvor, pa upravo u onu soblt
svojoj Sderi,kad tamo, vid zmiju pribodenuvz duvar, pa S6aSesam noZ
da izvadi iz divara, ama nije mogao.- Onda car udini zapovijestna sve
stranepo njegovrlcarstvui oglasi:ko je divove pobio i zmiju pribo,neka
dode,da ga car bbdarivelikim daromi da mu Sderkudadeza Zenu;to se
oglasi po cijelomecarstvu njegovomi car zapovledi,da se glavnemehane
Do velikim druriiovimapostave,pa svakogaputnika da pitaju,nije li do-
znao,ko je divove pogurbio, pa kad koji duje za tog doeka,da javi, a ta!
doekrnekabrie na mu5tulukbode caru, da ga car obdari.To se tako po
carevoj zapovijestii udini,mehanese postavena glavnedrumovei sva-
kog putnika pitali bi i za to kazivali mu.
Poslije nekog vremenaovi trojica carski sinovi trd,Le6isvoje sestre
dodu u jednuod tijeh mehana,da zanole,te udinetu konak, a poslijeve-
dere dode mehandZijai u razgovoru 5 njima stane se faliti, Sto je on ju-
na5tvapodinio,pa onda zapita njih: oA jeste li vi Stogodudinili dosad?o
Onda otpodnenajstarijibrat govoriti:,Kad sam poSaos mojombradom
po ovom putu,prvu noi, kad smo doSlikonaditikod jednogiezerau neko!,
velikoj pustinji,kad brada moja oba spavahu.a ja duvah stralu,najedam-
pft ai,dahapode iz jezera,da nas proZdere,a ja onda povadimnoi, i od-
sijedemjoj glavu: ako ne vjerujete,evo joj uveta od glaveo,pa izvadi u5i
i na sto ih baci.Kad to du onaj srednjibrat, i on rede: >Ja sam, kad sam
duvaostraZuna drugomkonaku,posjekaoaidahaod dvije glave: ako ne
vjerujete,evo uveta od obje glaveo,pa izvadi tr5ii njima ih pokaZe.Onaj
najmladiduti.Pode ga mehandZija pitati: ,Bome, momde,tvoja su brada
junaci,a da dujemo,jesi li i ti Stogodudiniood juna5tva?uOnda najmladi
otpodneda kaziv.a:,I ja sam ne5tomalo udinio.Kad smo zanodilionu no6
kod jezerau pustinji,vi ste,brado,spavali,a ja sam duvao strai,u;kad bi
neko doba noti, zaliuliase sve jezero,i izade troglava aidaha i SCaSe nas
da proZdere,ondaja povadimsabljui glave joj sve tri odsijedem;ako ne
vjerujete,evo Sestuveta od a,zdahe".Tome se i samabra1,aza(ude, a on
nastavi kazivati:.>Utome se vatra ugasi, i ja Dodem,da vatre potraiim.
Tumarajudipo planinamanademu jednoj pedinidevet divovau,i tako im
sve po redu kaZe,Sto je udinio,i svi se tomu dudu zadudiSe. Kad to me-
handilia duje,brZe potrdi i caru sve javi, i car mu dade mnogo novaca.pa
brZe po5aljesvoje ljude, da sva tri careva sina njemu dovedu.Kad oni
izidu pred cara,car zapitanajmladegacarevida:
"Jesi li ti sve to dudo u
ovomegradupodinio,divove isjekaoi Sdermoju od smrti saduvao?onJe-
sam, destiti care(, odgovori najmladicarevid.Onda mu car dade svoju
SC,erza Zenui dopustimu, da je on prvi do njegaLl svome carstvu, a onof.
dvojici..starijebrade rede car: ,Ako hodetei vas ho6u oZeniti pa varn
dobre dvore sagraditi,uno oni njemu kaLu, da su oZenjeniobojica,i cijelu
mu istinuotkriju,kako su poSli,da sestresvoje traZe.Kad car sve to duje,
1451"
zatistavisamo onog najmladegkod sebe kao zela;a onoi dvojici dade
dvije mazge novaCa,i tako oba stariiabrata vrate se svome dvoru i u"
svoje carstvo.'
Onaj najmladijednakomi5lja5eza svojijemsestrama,I 50aSeda ide,
daih traLi, ali mu je opetbiloii'ao ostavitisvojuZenu,a i car mu to ne
daSeudiniti,i tako on za sestramasvojimajednakovenja5e.Jednomcar
podeu lov, a njemukaZe.:>Ostaniti tu kod dvora,i evo ti devet kljuiev,a'
iUvaj ih kod sebe;moZe5nveli,da otvoriStri detiri odaie,tamo de5vi-
deti,da imade i srebraizlata,orui,iai mrrbgodrugijehdragocjenosti, na po-
sljetkumoZe5otvorit svih osamodaia,ama devetuda se nijesi usudio ni-
po5tootvoriti,jer< veli uakoto udini5,zlo de5prodiu.Ondacar ode,a zeta'
ostavi kod kude;'ovaj,dim car otide,otvori jednu pa i drugu sobu i tako
redom sve osamsobai vidi u njimasvakojakihdragocjenosti, na posljetku
kad dode i na vrata od devetesobe,rede u sebi: uJa satn mnogo ittda
preturio,a sad da ne smem otvoriti ovu sobulu pa i tu sobu otvori, kad
ude unutra,ima Stai videti! U sobijedandoek do koljenau gvoil'e rako-
vat i ruke do lakata zakovaleobje, na detiri strane imadu detiri direka,"
a tako od svakogadireka ima po iedansindZirT od gvoZda,i tako je tvrdo
okovat bio, da se nije mogao nikako micati. Pred njim je bila jednadesma
na zlatnomdunku izvirala, i tako saljeva se pred njim u jedno korito zla-
tno. Blizu njegastojijednamaStrava, ukt'aSenadragijemkamenjem.eoek
bi htio da vodepije,ama nemoi,eda dohvati.Kad carevi6sve to vidi, on se
veoma za(,udi, pa se trgne malo natrag,a ovaj doek progovori: ,Hodi u-
nutra kod mene,zaklinjemte BogotnZivijem<.Ovaj ude unutrakod njega'
onclamu onaj doek rede: >Dajudinijedan sevap,'te mi daj jednu ma5tra-
vu vode da popijem,i znai zaciielo,da de5od meneza to dobiti na dar ioS
jedan Zivot<.Carevidse promisli:Sto ima bolje negoda dobijerndva ii-
vota, pa uzmemaSti'avui da mu punu vode,te ovaj popije.Ondaga carev
sin pita: ,Kako se ti zoveS,Boga ti, po imenu?uOvaj odgovori: nJa se
zovem BaS-eelik.Daj mrii drugu ma5travuvode,pa du ti poklonitii drugi
iivot<. Carevidpomisli: usacldva lzivotada mi pokloni,a tredi imam, to
je dudo velikoo,pa azmemaStravute mu dade; a ovaj popije.Carevid
podeda podneda vrata zatvori,a BaS-eefikred.e:uQ, iunade,povrat'ise
kod mene,kad si ved dva dobra udinio,udinii tre6e,dat du ti i tre6i Zivot.
Uzmi ovu ma5travu,natodije pa rni uspi na gla.vu,a ia eu ti za to,Sto mi
vocluuspesna glavu, dati i tredi Zivot te Zivi.uKad carevidto 6uje' po-
vrati se natrag,uzme ma5travupa natodi i uspe mu na glavu. Kako mu
voda pospeglavu,u onaj mah prsnu5ealkenoko vrata i sve gvoZde,kdie
je BaS-celika draelo.A Bas-eelik skodikao munja pa raSiri krila, poleti,
i u isto vrijeme uzme pod krilo cargvu derku, Zenunjegova izbavitelia'i
tako najedamputisdezneiz odiju.Sad da vidis duda;prepanese carev sin
od cara! Utom kad car dode izlova,kaie mu zet njegovsve po redu,car
se vedmaubrigu dade,pa mu rede: ,Zaito to udini?Jesamlilikazao' da
ne otvori5devetusobu?uCarevidmu odgovori:,Nemojse srditi tla mene'
ja du da idem da Ba5-eelikattaLtmi da povratimmoju Lent"' Oni car ga
staneod toga odvradati:,Nemoj<veli >'daide5 nipoSto!ti ne zna5ko ie
nuS-e"iit, *.n! i" mnoso voiske i novacapropalo,dok sam BaS-eel'ika
Dr. David Bogdanovi€: Izabrane narodne pripoviletke. 10
746
uhvatio,nego ostanikod mene,ja 6u ti isprositidrugu devojku,i ne boj
se, ja te opet milujem kao sina svoga(. Ali carev sin nije htlo nikako slu-
'Sati,nego uzme novaca za puta, uzja5esvoga konja pa pode u svijet tra-
Ziti BaS-eelika.
Putujudi ovako zadugodode u jednu varoS, kako ude, gleda tamo,
dok najedamputpovide jedna devojka s dardaka:uE, carevtCu,odjas'
konja pa hodiu avliju.uloKad carevi6dodeu avlijui ondaga sretedevojka,
,a on pogledai poznadesvoju sestrunajstariju;ruke Sire u lica se ljube,
a sestranjemu govori: ,Hajde,brate, samnomnadardaku.Kad izidu na
dardak,ondacarevidstanepitati sestrusvoju,ko je njen (,oek,zakoga se
ona udala,a ona mu odgovori:nJasam senveli ,udala za carazmajskog,
i moj je doekzmaj,nego,brate,da te dobrosakrijem,jer moj doek veli, da
bi svojeSureisjekao,kad bi ih samovideti mogao;ja du njeganajprijeku-
'Sati, ako ti ni5ta ne dene udiniti, ja du mu kazati za tebe.u Pa
tako i udini.Brata i konja mu sakrije. Kad vede dode, zmaju zgotove
vederu pa ga dekaju,kad eto ti zmajskog cara! Kako dolede u
dvor, sav se dvor zasvijetlii zablista!Kako ude, odmah zove svoju
i,enul.,Zeno.<veli uovdjedovjedjakost miriSe,koji imade?kazujodmah.u
Ona mu rede: uNemanikoga<,a on veli: nTo ne moZebiti<.Ondamu Zena
odgovori: ,Boga ti,Sto te pitam, da mi pravo kaZeS: bi li Stogodmojoj
bradi, da sad koji od njih ovamo dode? A zmajskicar odgovori: uOnog
najstarijegi srednjegbih zaklao pa ispekao,a najmladem ne bi ni5tau.
Ona ondaveli: ,Do5aoje moj najmladibrat a tvoj Surako.Kad car duje,
on povide: oDajte gau. Kad Surakasestra dovedepred cara, car skodi,
ruke Sire,u lica seljube:>Dobrodo5ao,Suradeu. nBoljetebena5ao, zetetn
uGdjesi?u uEvo me.uPa mu prida od kraja do konca. Ondamu car rede
zmajski: uTa kud ideS,Boga ti, prekojudeBaS-eelikprode i ponesetvoju
Zenu,ia ga dodekamsa sedamhiljada zmaleva,pa mu ne mogohni5ta udi-
niti, prodi se davola,molimte, da ti damnovaca,koliko hodeS, pa idi kudio.
No carevidnije htio nikako da ga slu5a,nego sjutradannaumio da pode,
i kad car vidi, da ga ne moie da zaustavii s puta da ga odvrati,onda mu
izvadijedno pero,pa mu ga da u ruke i ovako mu rede: uDobro,slu5aj,
Sto ti kaZem,i evo ti mojeperce,pa kad ti budevelika nrsldai Ba5-eelika
nadeS,a t\ zapaliovo pero moje,ja du onda u isto vrijeme da doletimsa
svom mojom silom tebi u pomodo.Careviduzme pero te pode.
Putujudiopet po svijetudocleu drugu veliku varo5 i idudi kroz varoS
povide opet jedna devojkasa dardaka: uE, ti, carevidu,odja5ikonja pa
hodi u avlijuo.Carevidude s konjem u avliju, kad tamo a sestrasrednja
srete ga u avliji, ruke Sirepa se u lica ljube; vodi brata na kulu. Po5to
sestraodvedekonja u jarove abrata na kuln, pitabrata, kako je doSao,a
on njojzisve po redu kai,e,pa je pita: "Za koga si seuveli oudala?uA ona
mu odgovori:oJasam se udalazacara sokolovskog,
i on 6e doved-e do6i;
nego da te d,obrodegodsakrijem,jer on bradi mojojprijetin.Tako'iudini,
i brata sakrije.Xaci dugo ne prede,al eto ti cara sokolovskog!Kako do-
lede,sva se kula zaljuliaod velike sile.Odmahmu postavevederu,no on,
,kakodode,progovorisvojojZeni:,Ovde irnadoedjakostu.Zenaodgovori:
147
rNema, doedei<, pa'po dugom razgovoraonamuveli: nBilitimojoj bradi
Stogod,kad bi koji doSao?uCar veli: ,Ja bi naistarijegi srednjegmnogo
mudio, a najmlademne bih ni5ta<.Onda mu ana za brata kai,e. On brzo
naredi da ga dovedu,a kad ga car vidi, skodi na noge,ruke Sire pa se u
lica ljube.rDobro do5ao,Surade!uveli sokolovskicar. uBolje tebe na5ao;
zeteu odgovori njemu car.evid,pa odmah sednu vederati. Posliie vedere
pita car Surusvoga,kud je po5ao,a ovaj mu odgovori,da traLi Ba5-ee-
lika, i sv'emu redomprida. Ali car ga stanesvjetovati: uNemojoveli >dalie
da ideS,ja 6uti za Ba5-eefikakazati:onog istog dana,kad je tvoju Zenu
ugrabio,ia sam ga dodekaosa pet hiljadasokolova,pa stra5nosmo se po-
bili 5 njime, krv pade do koljena,i ni5tamu udinitine mogosmo!A ti da mu
jedan ne5toudiniS! Zato te svjetujemja, da se vratiS kudi, i evo ti blaga,
uzmi ponesi,kolikogodho6eSu. AIi carev sin veli: ,Hvala ti na svemu,ali
se vratiti ne du nikako, nego hodu Ba5-eelika da ftal,\m<,a sam u seb,i
misli: >za Sto ne bih, kad imam joS tri Zivotau!Kad sokolovskicar ved
vidi, da ga n{kako odvratiti ne mo1e,izvadi jedno perce pa mu ga dade
govoredi:,Na tioveli uto moje pero,pa kad ti budevelika nevolja,a ti is-
kreSi vatru !a ga zapali,a ja du ti onda dodi s moiom silom u pomodu.
Orndacarevil uzme perce pa pode traZiti Ba5-eelika.
Putujuditako zadugopo svijetu dode u tredu varoS,kako ude u va-
ro5, al' eto ti devojkepa vide sa dardaka:uOdjaSi konjapa hodi u avlijuu.
Carevidsvrati konja pa upravo u avliju, kad tamo al' evo ti njegovese-
stre naimlade,ruke Sire pa se u lica ljube, vodi brata na kulu, a konja u
arove. Brat je pita: "Zakogasi se,sestr,o, ti udala,koji je tvoj doek?uOna
mu odgovori: >Moj je doek car orlujski,zanjega sam seudalau.Kad car
dode uvedekudi, lena ga dodeka,a on ni rijedi,negoveli: oKo je ovdie u'
dvor od ljudi doSao,kazuj odmah!uOna mu odgovori:uNijenikou,pa po-
dnu vederati.Onda mr Zenaveli: uDa l,i bi t{ Stogodmojoj bradi udinio,
da otkud dodu?oCar joj rede: rJa bih najstarijegai srednjegbrata ubi'o,
a najmladegne bih; njemubih u pomodsvakadpritekao,kad bih mogao(.
Ondaona caruka1e:,Evo, onaj moj najmladibrat, a tvqj Surakdo5ao,da
me vidiu. Onda car zapovjedi,da ga predanj dovedu,dodekaoga na noge
pa se 5 nj,imepoljubii rede mu: ,Dobro do5ao,Suro!uA taj njemu odgo-
vori: ,Bolje tebe na5ao,zetel<Pa odmahsjednuvederati.Za rrederomse
razgovarahuo svademu,i naposljetkucarevid kale, da ide BaS-eelikada
traLi. Kad to zaducar orlujski,stanega odvradatigovoredimu: "Prodi se
ti, Suro,toga davoljegvraga i ne idi tijem putem,nego ostaniovdje kod
mene,bit 6eS,svegazadovoljano. Ali carev sin to ne sluSa,nego sjutradan,
kako svane,opremi se i pode dalie traiiti BaS-eelika.Onda car orlujski'
kad vidi, da ga odvratiti ne moie, izvadi jedno perce pa ga dade Suri:
>Na<veli nSuro,kad ti bude nevolja,ti ukreii vatru pa ga zapali,ja 6u ti
onda s moj.ijemorlovimau pomoddodiu.Carevi| uzmeperce i pode tra-
Ziti Ba5-eelika.
Putujudipo svijetu od gradado gradatako sve daljei dalje najposlije'
nade svoiu i,enuu jednoj pedini. Zena, kako g'a vidi, zadudlse pa mu
re(e:,Za Boga,doj-de, otkud ti ovdje?<A on joj sve po istini kaZei veli";
l0'
148
"BjeZi,i,eno,da bjeZimo!uNo ona mu na to odgovori:>KuddeS,kad denas
Ba5-eehkstidiodmah,pa deuveli >tebepogubiti,a menevratitiu.Carevii
znalu|i da ima jod tri vijeka da Livi, nagovori i,enu da bjeZe,pa tako i
udine.No kad oni podnubjegati,Ba5-eelik to doznapa bri,e potrdi i care-
viia stigne pa povide: >8, carevidu,zar ti ukrade ienLt?rr,pa mu i,enuotme
i ka/ze:,Ja ti sadZivot pra5tam,ler znamda samti kazao,da 6u ti dati tri
iivota, pa sadidi, ama vi5e za Zenunemojda se vrada5,jer 6eSpoginutiu.
PoStoto rede Ba5-delik,odvedeZenusa sobom,a carevid opet ostane
sam ne znajuCiSto 6e. Najposlijese rijeSi,da ,nanovoide za Zenusvoju.
Kad dode blizu one pedine,uludi priliku, kad Ba5-eelik bude otiSao,pa
ierut opetpovedesa sobom,da bjeZe.No Ba5-eelik odmahto doznao,pa
potrdi i carevidastignepa povadi strijelu i povide: ,Voli5 liu veli,da te
ustrijelimili da te sabljomposijedem?"Carevidstanese moliti, i BaS-
eelik mu rede: uJati sad i drugi Zivot poklanjam,no ti kaZem,da seviSe
ne usudiS,da se za ZenuvratiS,jer ti ne du vi5e da toklanjam Zivot, no
6u te namjestupogubitin.
Po5to to rede,uzme i,enu pa je odvede,a carevid opet ostanesam'
misledisve jednako,kako bi ienn svoju izbavio.Najposlijesam sebikaZe:
>A Stobih se Ba5-eelikabojao,kad joS imam dva Livola,jedan Sto mi je
on poklonio,a jedanmoj?n pa zakljudida se sjutraZenipovrati,kad BaS-
eelika nije bilo kod nje: ,Hajdeuveli,,da idemo bjei,ati.< Ona ga raz-
bija5e,da im nije vajde" biei,ati,jer 6e ih stidi, no doek njen primora je,
pa podnubjei,ati,a Ba5-eelikih stigne pa povide: ,eekaj, ja ti viSe ne
pra5tam!uCarevidse prepanei podnega moliti, da mu oprosti,ali BaS-
eelik rede mr: ,,ZnaSli, da sam ti kazao, da 6u ti pokloniti tri vijeka?
eto sad ti tredi poklanjam,i vi5e Ziv,otaod mene nemaS,nego idi kuii, i
nemoj Zivot svoj, Sto ti ga je Bog dao, da izgubiS.n
Carevid vide6i da protiv ove sile ne moZe niSta,pode kui.i, no je-
dnako mi5lja5e,kako bi Zenusvoju Ba5-eelikuoteo,dok mu najedamput
padnena um, Sto su mu zetovi kazall kad mu je svaki od njih po jedno
perce dao.Onda redesam sebi: oHodubaSi detvrti put da se vratim, da
Zenu moju povratim, pa ako mi bude do nevolje,onda 6u pero da za-
palim, da mi zetovi u pomoddoduu,pa se odmah digne i opet se vrati
onoj pedini,de BaS-eelik drZa5eZenu njegovu, i kad izdalekavidi, da
Ba5-eeliknekudide, javi se Zeni,a ona se zadudii prepanepa mu rede:
,Boga ti, zar ti je tako omrzn:uloLivlleti, te si se povratio po menelu No
on joj kaZeza zetove,kako su mu dali svaki po jednopcrce, pa kako 6e
mu do6i u pomod,ako mu bude do nevolje,>>pa zato samuveli ,jo5 jeda-
red doSaopo tebe; haide odmahda bjeZimou,i tako i udinei podnubje-
Zati, ali Ba5-eelikto odmah doznapa izdalekapovide: >Stani,carevidu,
nijesi uteko!u A carevid kad vidi BaS-eelika,povadi ona sva tri pera i
kresivo,pa stanekresati, dok malo vatru prii,ei,e,pa zapalisva tri pera,
ali dok je zapalio,Ba5-eelikga stigne,potegnesabljui carevidana dvije
pole rasijedelU isti das eto ti dudo! Doleti car zmajskisa svojijemzma-
jevima,car sokolovskisa sokolimai car orlujskis orlovima,pa se s BaS-
eelikom stra5nopobijlri mnogose krvi prolije,ali Ba5-eelik opet ugrabi
1{9
i,e'nui utede.Onda tri cara stanu svoga mrtva Surugledati i zakljude,da
mu Zivot povrate, pa onda zapitaiu nalbrl,a tri zmaia, koji moZe nzijbri.e
s Jordanavode donijeti.Jedanveli: ,Ja mog:uza po sahatau;drugi veli:
,Ja mo,gu za (etvrt sahatau;tre6i veli: ,Ja mogu za devet tre-
nutaka.uOnda carevi povidu ovome: ,A sad ti, zmaie, brZe pohitaj.<
Ovaj raSiri silu vatrenu i donesezaista za devet trenutaka vode s Jor-
dana. Carevi uzmu vodu, pospu vodu po onijem ranama,kud je carevid
rasjedenbio, kad pospu,rane se sastave,i carevidskodina noge te oZivi.
Onda ga carevi svjetuju: ,ldi sad kudi,kad si se smrti izbavio.qCarevi6
njima veli, da de jo5t jedamputda ide sredu pokuSatii i,ew ma na koji
nadin ukrasti. Carevi, zetovi njegovi vele mu: uNemoj,poginut 6eSzaista,
sad ako odeS,jer Livotati drugoganema osim onogatvogaod Boga.uAli
carevid ne C,eza to da duje. Onda rnu carevi feku: >E, kad ved ho6e5
silom da ideS,a ti nemoj odmahi,enuda vodiS,nego joj kali, da pita BaS-
eelika, de mu je junaStvo,pa onda dodida namkaZe5,mi 6emo ti pomo6i,
da ga osvojimou.
OnclacarevidodekriSomi dodel,eni,pa je naudida ku5aBa5-Oelika,
de mu je junaStvo,pa se vrati natrag.Kad BaS-eelikkudi dode,Zenaga
stanepitati: ,Boga ti, de je to tvoje junaStvo?uBa5-eelikjoj rede: ,Moia
Zeno,moje je juna5tvou sablji mojoju.Ondai.enastademoliti spram sa-
blje Bogu. Ba5-eelik kad to vidi, udari u smijehparede:nO luda Zeno!
nije moje junaStvou sablji,negoje u mojoj strijeli,ua ona se onda okrene
Bogumoliti spramstrijele,a BaS-eel'ikjoj rede: uO Zeno,dobro li teneki
udi da me ku5a5,de je moje junaStvo!ja bih rekao,da je Ziv tvoj doek,
pa on te udi,ua ona sepodnekleti, da je niko ne udi, jer i nema ko.
Poslije nekolikodana dode joj doek,ona mu sve kaZe,kako io5 nije
mosla doznati od Ba5-eelika, de mu je juna5tvo. Onda joi doek od-
govori: ,Ku5aj ga opet<pa ode.Kad Ba5-eelik dode,i,enaga staneopet
pitati, de mu je junaStvo. Onda joj Ba5-eelik odgovori: ,Kad ti
moje juna5tvo tako poStujeS,ja 6u ti istinu da kai,em, de je
moje juna5tvo, pa onda star'e kazivati: uDaleko odavdje ima jedna
visoka planina,u onoj planini jedna lisica,u lisici srce, u srcu jedna
ptica,u onoj ie ptici moje juna5tvo,ama se ona lisica ne da lako uhvatiti:
ona se moZe pretvoriti u razne na(ine.u Siutradan kad BaS-eelik ode,
carevidopet dodeZenisvojoi, da dujeStoje doznala,a iena mu svekaZe.
Onda carevid otide upravo zetovima,a oni ga jedva dodekaju,da duju'
de je Ba5-OelikovajunaStvo,pa se odmahdignu i sa carevidemotidu'
Kad tamo dodu u planinu,pu$teorlove, da love lisicu.,a lisica pobjegneu
jednojezero,koje je bilo usredone planinei pretvori se u utvu Sestokrilu,
ali sokolovi odmah za njomi odandeie izagnaiu,onda ona poleti u obl$ke
pa podne biei,ati,a zmaievi za nioml Ona brZe onda pretvori se opet u
lisicu i stane po zemlii biei.ati, ali tu je orlovi dodekajui ostala vojska,
pa je saletei uhvate. Onda carevi zapovjedete se lisica raspori i srce
 f50
izvadi pa nalo7evatru, srce raspore,iz srca ticu izvade i u vatru
kako ptica izgori, BaS-eelik pogine. Carevid,onda uzme svoju'Zenu .bace,
pa
ode I njome kudi.
' ,b.a5ustoji p"red
rijedima mj. pridjeva n. pr. ba5-knez : gli:vni knez, ba5.
aga : glavni aga,'prode neko vrijeme, t veliki kazan. kotao, n stiiena, ! nagrada,
6 stup; balvan,T
lanac, veriga, s zadtzbina.,s gvozdeni korut, tb ovorist,i, ritriliisii.
37.
CVOZDENEOVJEK.
Bio jedan car, pa imao tri sina. Kad mu sinovi dorastu do Zenidbe,
onda im zapove'di,da se popnesvaki na kulu, pa da s kule zastreli:gde,
koga padnestrela, odandede mu dovesti devojku.sinovi posluSajuoca,
pa kad zastrelestarija dvojica,strele im padnuu dva grada; a kad naj-
nrladi zastreli,njegovase strela izgubi,pa ju stanutra:zitina sve srrane,
i nikako da je nactu;najposlenagazena nekakubunarinu,kad tamo _ u
bunarinijedna velika iaba, i kod Zabe strela najmladegacareva sina-
BrZe bolje jave caru, kako su naSlistrelu,a car kad duje,odma dovede
devojke iz ona dva grada za dva starija sina, a za nalmlad.egadonese
onu i,abu,pa ih vendai udini veliko veselje.
Kad budevreme,svedumladence,starijadva brata svedus njihovim
devojkama,a najmladegasa zabom.posto ih svedu, ali iz onei,abe izide
krasnadevojka'Stoje nigdeu carstvu nem'a,sarnoi,abliakoza ostanena
zemlji, a kad bude ujutro, devojka opet ude u i,abliu koi,u, i tako sve,
danjuLabaa nodudevojka.Poslenekoliko dana zapitaga mati: ,,ZaBoga
sinko,kako ti je s onim gadom?uA on joj rede: ,E, moja mati, da ti vidiS,
kakva je to lepota,izvule se iz one kosuljice,pa je onda devojka,sto je,
nigde pod nebomnema.( Onda mu rede mati: ,rZaBoga,pa da je opro_
stimo. Dovedeukradi ko5uljicupa metni na pendi,er,a ja 6u je polako
uzeti s pendZera,pa 6u je baciti u ped neka izgori.uOn poslu5amater;
l<adbudeuvedei od i,abeizide devojka,on joj ukradeko5uljicupa metne
napendder,amati dodepa ie uzme i baci u Ded,te izgori,Kad predzoru
ustane'devojkai stanetraLiti kosuljicu,da se pretvori i,aba,ali kosuljice
nema,i tako ona ostanedevojka.Kad ujutru svane, izide ona napolje,
kad je vide, svi se zadude;ne mogu da se nagledetake ljepote.Kad dode,
prva nedelja,otide caricasa svojim snahamau crkvu; kad izicluiz crkve,
sav narod staopa gledi,kakva je to lepota; za caricunitko ni mukaetl-
onda podnezlobiti carica najmladojsnasisvojoi, pa kako otide u dvor,
odmahrede caru: nJa ne du s tobom hljeba jesti, ako toga najirlaclega
sina ne isterasiz dvora". car je staneblaziti i jedva je malo umiri. Kad
dode druganedelja,o,petcaricaotide sa svojim snahamau crkvu;pakad
izide iz crkve, sav narod stao pa gleclinajmladucarevu snahu,i dudi se,
takoj ljepoti.
onda carica,kako otideku6i,odmahna cara: ,Ili on iz dvora,ili ja!o
151
Kad car vidi, da se nema kud ni kamo, dozove nairnladegasina, pa mu
rede: uSinko!ja dujem da se ti hvaliS,da moZe5 jednim rupnjakom'
proje sto bravaca nahraniti.<On se siromahstadekrstiti govore6i, da on
to nikad niie ni pomislio.Ali car ni pet ni deset nego: uAko to ne'uradiS,
na tebi nema glave.u Onda on siromahotide pladu6iZeni svojoj, a ona ga
zapita,Sto plade,a on joi kaZe sve, Sta je i kako je. Onda mu ona rede:
uNe boj se niSta,idi na onu bunarinu,gde ste mene na5li, pa se nadnesi
nad nju pa vidi: oSura,Sura.uOn de se odazvati pa ce te pitati, Sta deS,
a ti mu kaZi sve, Sto ti je otac kazao.uOn poslu5aLenu svoju, otide na
bunarinupa stanevikati: nSura,Surau!A Suraseodzoveiz bunarine:,Sto
deS?oA on mu se potuZi,kako hodeotac da ga pogubi,ako jednimrupnja-
kom proie sto bravacane nahrani.Onda mu Surarede: ,Podekaimalou,
pa mu izbaci jednog svinjara pa mu rede: oTi samo iedan rupnjak izvadi
iz ambata,opa se onda ne staraj, svinjar 6e vudi, kolikogod ustreba, a
nitko ga ne 6e videti.u Carev sin uzme svinjara, pa s njim kudi. Kad dode
ku6i, a svinjegladnecide po dvoru, dekaju,da im se da iesti, i sav dvor
izi5ao,da vidi, Sta6e biti. Ondanajmladicarev sin otvori ambarpa iznese
jedan rupnjakproje te uspesvinjarna;svinje jedu' a onai svinjar jednako
dosipa,a niko ga ne vidi. Car ostadedude6ise, gdie se nasiti5esto bra-
vaca od jednogarupnjakaproje. Onaj svinjar posle otide svojim putem.
Posle nekogavremena opet car dozove najmladegsvojeg sina pa mu
rede: ,Ja dujem,gde se ti hvali5,da moZe5napojiti sto volova jednim
kablomvode.nOn se siromahupropastii stanese odgovarati,da to niie.-
nikad ni pomislio.Ali mu se car ne dadne mnogo odgovarati,nego mu
rede: ,Ako to ne uradi5,na tebi nema glave.u Onda on siromahotide
kudi pladudi,a i,ena kad ga vidi, gde pla(,e,zapita ga, Sto plade,aon joi
pripovedi,kako ga nanovootacbedi. Ondamu onarede: >Idi opet na onu
bunarinupa vidi: ,Sura, Sura,ua on de se srditi i redi 6e ti: oAratosrti i
takvoga zeta,r,a ti mu kaii: nNevoljame tare,<pa mu pripovedi sve, Sta
je ikako.u On poslu5aZenusvoju,otide na bunarinui stanevikati: uSura,
Suralua Sur.amu se srdito odzove: uAratos ti i takoga zeta, Sto de5
opet?oA on mu odgovori: ,Sura,nevoljame tera, otac mi zapovedio,da
jednimkablomvode sto volova napojim.<Onda mu Surarede: ,Ti samo
jedan kabao izvucl iz btnara pa uspi u valov, posle nemaj brige, ovaj 6e
govedarvrdi, kolikogodustreba,a niko ga ne 6e videtiu.On zahvali Suri
pa uzmegovedara,pa s njim kudi; kad tamo,a volovi dreZdeu oko valova,
dekaju,da im se da voda, i sav dvor izi5ao,da vidi, Sta de biti' Onda
najmladicarev sin izvudekabaovode'pa uspe volovimau valov; volovi
piju, a ondagovedarjednakodoliva, a niko ga ne vidi. Car ostanedude6i
se,gdje napojisto volova od jednogakabla vode' Onajgovedarposleotide
sam svojim putem.
Poslenekogavremna opet dozovecar najmladegasina,pa mu rede:
,Ja dujem,da se ti hvali5,da moZeSdovesti gvozdenadovjeka'uOn se
siromahsta4e odgovatati,da to nije nikad ni pomislio,ali car: uNi redi
viSe,negoairo to ne uradiS,na tebi nemaglave.uOnda on siromahotide
k ieni svojoj pladu6i,a i.enakad vidi gde plade,pita ga: usto plades?u
A on joj kaZe,Stoje i kako je. Ondamuonarede:oldiopetna bunar,pa
152 153

vidi: ,Sura,..Sura,.<
on Ce se odazvatii srdit 6e se pa 6e ti redi: >Aratos
i takogazeta, ita 6eSopet?ua on mu odgovori:
"Za Boga,Sura,nevolja
me tera;,i5te otac da mu donesemgvozdenadoveka,da se s nlime raz-
govara(. Onda mu Suraodgovori:,,Podekajmalo; sad du ja izadi,ali se
nemoj prepadatini straviti<.Kad malo das,ali eto ti gv'ozdenadovjeka.
Veliki je, stra5anje! vude btdLu za sobom, sve ore zemliu,ide za njim
brazda,kao da osamvolova ore"Kad car izdalekaugledagde ide gvozden
dovek,on se prepla5ite zatvori dvorove,pa pobjegnena gornjedardake,
izatvori se.Kad dodegvozdend.ovek,stanelepona vratima lupati,da mu
otvore,a kad vi'di,da niko'ne otvara,on bubnepesnicomo vr.ata.a vrata
se odmanadvojeraspadnu,tako otvori redomsva vrata i dode pred cara.
Kad dode pred cara, zapita ga: nSta si me zvao?u A car duti kao nem.
,Ta Stati ima5sa n-lnom(rede gvozdendovek pa ga zvrcne u delo.Car
odmahdu5uispusti.Ondagvozdendovek tzme zeta svoga pa ga postavir
za cara,i tako je najmladisin sa svojom Lenomcarovaodo svoga veka.
'
ne gleda, ne nrari, 2 ditna mjera, t Zitnica, I odnio davo!, 6 stoje pa dekaju-
38.
cunlrovlrA DLAKA.
Bio jedandoek,mnogosiromahi punandecetako,da ih nikakohraniti
nije mogao,i vi5e puta se kanio da ih jednojutro pobije,da ne gledajada,
de mu od gladi umiru, ali mu \ena braniaSe. Jednunod dode mu u snu.je-
dno dijetei redemu: ,eoede! vidim, da si sumao'duSuda izgubiSi da'po-
kolje5onujadnusvoju dcdicu,aznam da ti je nevolja,negode5ujutru nadi
pod svojom,uzglavicom jednoogledalo,jedanfaculet'crljen i jednuvezenu
maramu,to sve troje uzmi kradimice i ne kazuj nikome, pa hajde u tu I
tu goru,u njoj d,e5nadijednurijeku,pa hajdeuza ni1l,dok joj dode5na iz-
vor, onde de5nadi jednu devojku sjajnukako sunceprosutijehkosa niz
pledii golukao od,majkerodenu,i duvaj se, da te ljuta znija ne uvije, ne-
moj rijediprogovoriti,jer ako progovori5,zatravitde te i pretvorit 6e te u
ribu ili u Sto drugo,pak de te izjesti; a ako rede,da je pobiSteS po glavi,
obiStije, pa prebirajudinjezinekose gledaj,nadi deSjednu dlaku crljenu
kao krv, istrgni jeibieii natrag,pa ako se ona dosj':tii za tobompodne
,Ona gA opet zapita: "Koji si? sto si doSao?oi mnogo drugo koiesta,
je nijem i da
a ,on mudi kao kamen rukarna pokazujudikao da
iste pomo6i. Onda mu ona rede, da sjede nioizi na skut, a on
jedva dodeka i sjede, a ona mu podvrZs, glavu, da je pobiste. on
premeduci dlake po glavi kao da je biste, jedva nade onu dlaku
trgenu, pa je odvoji od drugekose,izgulije, dipi joj sa skuta pa bjeZina-
trag Stobotje rnoZe.Ona se dosjetipa sustopicetrkom za niim. A on oba-
,r"t5i se kid viel,l"da 6e ga sti6i,baci na put maramuvezenu,kako mu je
redeno,a ona kad vide maramq sale se i pode da je pregledatamo amo
dudedise onomevezu, dok on podobroodmade.A devojkastavi maramu
, u njedra,te opet za niim.on kad vidi, da 6e ga stign+rti,baci crljeni faculet'
a ona se opet zabavidudedise i razgledajudi;dok oni jadni doek podobro
odrnade,a devojka se raZljuti te ,baci na put mafamu i faculet,te trdl<e
u poe"to za njim.opet on kad vide, da ie ga sti6i,baci ogledalo,kojega
joi rrigdanije videla,clignega, postosebeu njemu vide, ne znajudida je
6no onu, nego misleii da je nekaka druga nalik na nju, zablenuse u ogle-
dalo,te,eoekodmaknedaleko,da ga ved nije moglasti6i.A ona kad vicle'
da ca stidi fle.moze,vrati se natrag,a oni doeksvojojkudi zdravo i veselo.
je
DoSavSidomapokazeZenionu dlakui pripovjedisve,sta mu priko-
jasilo,a ona mu se podne rugatii smijati,ali on nju ne slusajucipode u ne-
kakavgrad,daprodaonudlaku.Skupiseokonjegasvakojakihliudiitr-
govaca:neko daje cekin,neko dva, te sve viSe,sve viSe,dok dodu do sto
,lutnij*h cekina,utome za ovu dlaku duje i car te dozoveovoga doehai
i.edem1, da de mu d.atiza niu hiljaducekina,i on mu je proda.Kad 5ta ie
ta dlaka? car je rascijepiuzdui,od vrha do dna, i u njoj nade zapisano
mnogoznatnijehstvari,kad se Stadogadalou stara vremenaod postanla
svijeia.Tako oni doek obogatii proZivljesa svoiomi,enomi decom.A ono
je
dijete,sto je na snu dolazilo,bio je andioposlanod GospodaBoga,koji
htio da potpomoZeovoga jadnogadoeka,i da se otkriju tajne,koje nijesu
bile javne doonda'
(Borts),
1 odludio, ' r'ubac.
4Ll

trdati, baci joj najpridevezenLlmaramupa faculet,pa najposlijeogledalo,

onda de se ona zabaviti,a ti onu dlaku prodaj kakvu bogatudoeku,nego TRI JEGULJE.
nemojda te prevare,jer ova dlaka nebrojenoblago valja; ti 6e5se tako
drugo ne
obogatitii svoju decuprehranitiu. Bija5e jedan ribar, koji jednom za tri d'ana zasobice niSta
Kad se ovi siromahprobudi,nadepoduzglavljem,kao Stomu je dijete po jednu ieguljr-r' UhvativSi.tre6i dan
moga5e uhvatiti u mrein n.go .urrro
u snu reklo, pa onda put one gore,kad u njoj nade rijeku, on pokraj nje jegulju, ,Vrag uzeo i ovako ribanje' kad se niSta
tre6u naijedi se i rede:
tri jegulje pro-
hajde,hajde,dok dode naizvor. Obazrev5ise da vidi, de je devojka,ugle- drugo ne uhvati n.no-Oo jedna jeguljan. Uto iedna od one-
da je nad iezerom,de zrakesundane u iglu udijeva,ter po derdevuvezena govort i rede mu: doede, proklinjati; ti ne zna5,Sta si
postavu,kojemu su Zice od junadkijehperdina.Teke vide, poklonijoj se, "f'{"*oitako,-iaOan nego zakolii iednu od nas tri i
uhvatio; ti si r,ihvatio za se veliku sredu,
a ona ustanena nogei upita ga: uOtkudasi, neznanijunade?uA on mud'! pu d'ai i'eni da iziie' drugi kudki" treili
eiutitti,nueetvero, l"Aun'komacl
 155
154

kobili, a detvrti usadi vi5e ku6e; onda ie ti roditi z,enadva blizancasina, kalimi, Sto ona gora goriu.Ona mu odgovori: "Zg'B:oEa,' da li ti nijesam
kudka okotiti dva psa, kobila oZdrijebiti dva ata, a vi5e ku6e izniknut 6e io5 onu vedet kazala,kakva je gorao? ,Kako kakva je?<, upita je on opeL
ti dvije sabljezlatneu. a onamu odgovori:uDakogod onamopode,ostanemutav i udureden,pak
Poslu5aribar.jegulju i udini sve, kako mu je ona rekla, i sve mu se ovo sam se bila prepala,da nijesipodemonamopoSao<. euv5i on to dosjetise
jadu te jedva dodeka,doklemmu dan dode.K'adsvanu,on uzjaSena svoga
dogodiprve godine: rodi mu Z,anadva blizanca,kudka dva hrta, kobila dva
ata, a vi5e ku6e mu izniknu dvije sablje.Kad mu sinovi prispiju u neka konja;pripa5esabljui povedepsa pa seuputik onoigori,te kad opazionu
doba godina,iedan od njih dva rede ocu: >Tata! vidim da si ti doek siro- babu,izvadi sablju i nasrne s konjem,nadr$ka psa, ne govoredi ni rijedi.
mak i da nas ne moZeShraniti, nego 6u iauzetijednoga konja, jednogapsa Babase prepanei povide,da je ne posijede, ,Brata minadvor!up'ovideon
'Ondamu babadovedebrata i povratimu govor i du5u.Kad se bra6avideSe
i jednusabljupa odohpo svijetu; mlad sam,zelensam,pa de mi glava,tu
mi i hrana.uRekavSiovo ocu obrne se k bratu govoredi: ,Brate, s Bo- i za zdravlle raspitase,krenu put doma.u putu rede brat, koji biiaseudu-
gom! ia podohglavompo svijetu,6uvaj ku6u i radi o koristi, oca po5tuj; reden:rAh, brate, zaBoga, daj da se povratimoi da izbavimoone ljude'
i evo ti ova bodicapunanavode,drZi je pri sebi,a kad vidi5,da ti se voda koji su zatravljeni,kao Sto sam i ja biou. Te tako i urade: povrate se i
u njoj zamuti, znadi orrdar,da sam ti poginuo.uOvo izrede te otlen svoi uhvate babu,te joj otmu onu travu i podnumazati one ljude' dok svi go-
put. voriti i micati ne pode5e.Kad tako svi, koji su ondezatravljenibili, oZive,
Hodajudipo svijetu dode u nekakav veliki .sradi Setajudikroza ni te
ubiju onu babu, ova dva brata k carevojkudi, a ostalisvojoj; i laZ djtto,
opaziga careva Sder i u nj se smrtno zaljlbi i rede ocu caru, da gazo've laL kazao,i Bog mi te veselio!
(BoksKotorsll,a).
u kudu, te je on poslu5a.Kada ovi mladid uljezeu carski dvor, i devojka
kade ga dobro sagledai opazisablju,psa i konja da je sve rnimo i5ta na 1 uko6en, 2 donesepovoljanglas.
svijetu lijepo,io5 se vedma zaliubii ocu rede: >Tata,ia hodu vjendati ovo-
ga mladii.au. Na ovo car pristane,a ni mladi6une bi i,ao,te stvar pogodena::
vjendajuse po zakonu. 40.
Jednovede stojedion sa Zenomsvojom na prozor:u, ugledanedaleko
od kude nekakuveliku goru, de u velikom plamenu plamti, pa upita TIcA.
euonovnrA.
Zenu,Sta je ono, a ona mu odgovori: uNe pitaj me, gospodaru!ono
je dudovitagora, Sto preko dan sijeva i po nodi gori, i kogod k njoj, Bio jedan doek siromah.Jednojutro pode od kude,da dohavi otkud
'kruha
pode,da vidi, Sto je, ostaneu oni tren mutav i na ono mjestouduredenu.' rubjoj dedicii Zeni; idudiputemvidi jednu tidicu,de krilima lepede
jednom
On nje ne sluSajudi uzja5ena svoga konja, pripaSesvoju.sabljui povede a njegagleda,te on nju uhvati i vrati se s njome doma.Pokrije ie
pa
sitkom',da ne bi pobiegla, se opet povrati zakruh, ali ne mogu6i nigde
svogapSa,;teput one gore.Kad dodeu gorurupazijednubabu de sjedi na jadan doma bez za\>gaia kru'ta. Tek Sto
jednomkamenustancui drLi t jednojruci Stap,a u drugoj nekakvutravu- niotkle dobavitivrati se i Zalostan
je tica
Tek Stobabuvidi, upita je, Stoje ova gora ovaka,a ona mu rede,da pri- uljeze u ku6u, dedicaskode oko niega onako gladni i kai,t mu, da
jaja da
stupi naprijedpak de znati.On pristupi,i baba ga uvede u nekakvuavliju' snijeladva jaja,i jednood deceredemu, da pode n pazarova dva
produ,i sto od njih uhvati,d,aim za ono kruha kupi. Nasmije se otac put
ogradenukostima junaikijem, a po avliji toliki ljudi m.utavii uduredeni' govoredi: uJadno Sto6u za ovaka m,ala dva iaia
nlega,no i uzdahne dijete!
stoje.Tek Stou ovu avliju uljeze,ostadei on i konj mu i pasmutav i oka-
meni se na onomemjestu,de sena5ao.U taj tren zamatise bratu mu bo- uhvatiti?uNo ono mtt odgovori,da de mnogoi mnogouhvatiti'
dica vode, te on javi ocu i majci, da je njegov brat a njihov sin mrtav i on pode sa ova"dvaiaiau pazari sretena vratima od gradanekakva
da ga ide traliti; te on od mjesta do mjesta, od grada do grada, dok na- ioeka, koji tet Sto vide jaja, pritrda k njemu i upita ga, Sta i6te za njih' a
nesega sredau onaj isti grad i pred carev dvor. Kadaga car ugleda,uhvatir ;; ;; odgovori: 'Sto dis, teke da mosu kupiti za sebei za svoju deliad
mu5tuluk'56erigovore6ijoj: >Evo ti mui,a!" Ona istrdi i videdi devera, kruhao. eoek rnu pruL\ zlatni cekin govoredi: uEvo ti za nilh ovi cekin, a
ga
koji bijaSeisto kao i brat, kao da si jabuku tazrezao ponapoli,a videdi evoti iatugi, da mi kaZe5,otklenti ova jaiau.On mu sve kal'e,l kad
onaj doek zapita,bili mu i ticu prodao, on odgovori, da bi za dobru cijenu;
istogakonja,istogapsa,istu sablju, pritrde obojei car i 56erk njemui
podnuga ljubiti i u kudu voditi misledicar da mt ie zet, a Sderda joj je te oni zajednonatrag.Kad doduu kudu,i ovi doekvidi ticu' rede: >Evo ti
muZ.Ovi detidzadudi,se sto zlatnijehcekinaia nj'!n Te mu je on da. Ovi doek zakolieticu iokine
ovoj njihovojljubavi,dosjetise, da su ga uzeli na-
mjestobrata,te se i on stanepokazivati,kao da je njezinmtL i carevzet. -na pa rede: ,lspecite mi ovu glavu i ovo srce' da
glavu i izvadiiz nje srcl
izjedem.. Oni navrte iaZani srce i glavu i dadu jednome detetu' da
Kad je bilo k vederu,podu lijegati, i iena Ba kao mui,a zoynes njome.
da lei,e,no on tek Sto leZe,izvadi sablju i stavi je izmedusebe i nje. Ona obr6e.
mu se zad,tdi,Sta mu je, a on ioj rede, da mu se razbio san, pak se digne,. Oni se doek zabavi u razgovoru s ostalomkutniom E/tliadi,a dedica
stane na prozor, pa onu d.udnngoru kad vidi, upita je: ,Ma, Zenomoja!' otofo o"og;;;t"tj" skupese i pride nego se dobro i ispeklo'dva detiia
 rs6
- onakogladni- izjedujedanglavu a drugi srce pa pobjegnu.Malo po-
slije evo ti onogatrgovca,da vidi, je li pedeno,pa kad vidi, Staje, udri se
Sakomu deloi zplelede,Stoie viSemogaone i.akei onijehsto cekina,sto
iezatictt izbrojio,negoStoseprevarioi izgubiosre6una ovomei na onom
svijetu,i kukajudiotide doma.
sjutradanujutro ona dva itetidkaprobudese,kadli onome,sto je izio
srce, ostanulopod glavom sto zlatnijeh cekina,a oni, Sto ie izio glavu,
podnekazivatiocu i materi,Stogod'kodini u svijetu,pa i sto kraljevi misle.
I tako svakojutro prvomeosvitalopo sto cekinapod glavom,a oni drugi
znao, Sto ko misli i dini. Tako oni obogatei pokupenarod,da jednogaod
njih dva staveza kralja, i dopadeonoga,Sto je srce izio.
Brat njegov,Sto je glavu izio od zavisti i kao najpametnijidoek na
svijetu;podnemrzjeti na svoga brata kralja, te Sta 6e kako li de da ga
smaknes ovogasvijeta,naumida ga ubijei da gn mjestonjegakraljuje,pa
jednuveder,kad mu brat zaspi,ubije ga pa ga rasporii nade u njemuono
srce od tice pa ga izjede,a utrobu svoga brata opet zasije.Sutradanglas
'kroz narod: ,rumr'o
kralj! koga 6emoza kralja?. Te tamo te amo,te vi5e
te niLe,te ura te fura, bogmebrata mu, njegate njega.Kad postanekralj,i
svakomu jutro podnepod glavomosvitatipo sto cekina,on zaprosiu cara
devojku,i car mu je da i vjendajuse po zakonu.
Nova kraljica videdi prvo i drugo jutro da njezinumuZuosvideispod
glavepo sto cekina'zad,udi se,i tredejutro kridimiceukrademuZupedeset,
a pedesetostavimu; ali kad joj se muZprobudii ne rradepunanesto,kidise"
joj tako, da je pogubi,te ona od strahabaci na nj one cekine,a on padne
u nesvijesti podnebljuvati te i ono srce izbaci;u taj mah dode nekaka
ruka lao na gori snijegte ugrabi srce i zaduse glas,de zavika; >Ovo je
mojebilo,a sad da vi' jc prostou.Ovo je bila du5anjegovabrata,a ruka je
bila njegovasjen.Malo potompovrne se duh u kralja,i po5tovide, Sto je
i kako je, podese kajati od svojijehgrijehai do smrti svoje kajao se i siro-
masimadijelio.
(Boli,aKotorsha).
1 malim
sitom. 2 navali na nju, 3 vam,
4r.
DIJETESA DEVETEIRAKA.
Bio majstorpa imao jednodijeteza slugupa bi s njime de5ieodlazio
u goru po drva, te jednod bavrljajudi tumarajudgorom nade majstoru
zemlji otvorenavrata, al ne smjedeunidi,nego rekne djetetu: uAjde,slugo,
pa Stodobijemo,popoledemou.Dijete ko dijete,mlado pa ludo, jedva do-
dekai unideu zemliute tapajte tapaj po onomdebelommraku unekena-
tapa na veliki podrum.Kad ono tamo, al u njemutri hrpeblagakao Zarko
sunce.Na jednoj hrpi sjedioro sur i golem,a na drugoj se savila Sarena
guja od tri glave,a na tredojdud,idavo pa iskesiozubena dijete. . . Al di-
t5?
jete junadkogsrca poteci za jednu kamaru'- ne da se odniieti; poteci za
d.rugu - ne da se odnijeti; poteci zatre0u-ne da se ni ova odnijeti.Ni5ta
odnijeti ve6 samo jednu kutiju, koju metne u njedra, al
ono tu ne mogne
dok spremi kutiju u njedra, duhnu vjetar i zanese diiete u kamenje, u pustu
i gustu sumu, nigdie ptice, nigdje kude ni kudista. Onda ono dijete pode te
tuc amo tuc tamo, klim amo klim tamo, dok ne isklima nekako iz one Sume
i dojde k moru. Do5ao d.omora, ugleda s onu stranu jedan grad. Sto ee
ja-
jednu smislio
dan, kad eto ne moZe prijedi. Misli mali i misli i sve misli na
pa sabra neSto drva, 5to ga moZe nositi te nadini splav. Dogradiv s;plav
sjedne na splav payozl, vozi- te prede nekako preko mora u onai grad:
,Kud 6u sada, tugo moja, kacl u gradu poznanika, a ni svoga nemam?( re-
kne mali pa se opet zamislio,pa najposlije otide u jedan han'k iednomu do-
vjeku te se najmi u njega, da mu cijepa drva, a on mu dadne rudak i vederu.
Kacl bilo drugi clan,rekne mu oni dovjek: uEto sam ti dao ru6ak i vederu,
ajde gledaj na drugo mjesto, meni vi5e ne treba5u.
Ode ono dijete u darsijuai prisloni se na jedan du6an, a gazda ga onog
dudana upita:,Sta de5, dijete?o A dijete mu odgovori: oflodu, gazda, da
mi dades Stogcldpara, da vederam, jer sam ljuto izgladnjeou.Bio gazda
srca milostiva pa mu dade na clvijevedere: 'Nai, dijete, pa vederaju' Dijete
otrdi, pa kad potro$i novce, dode opet pred onaj dudan,i tako tri vederi su-
stopice. Kad bio tredu veder, rekne mu gar'da: nHajde, sinko, traZi, neka
ti tko drugi dd, ja ti ne mogtt viSe datin. Za(,uv ovo diiete vrati se natrag
u han.
Misli se do Boga, 5ta li de rudati, Sta li 6e vederati, te trgaiu3 po sebi
rrapipanekako u njedrih kutiju. Kad najde kutiju, otvori ju, al u kutiii de-
vet diraka. onda dijete pomisli: ,Eh da mi ie devet svije6a, da usadim u
ovo devet diraka pa neka gorio. Dosjeti se mali te ode iednom gospodaru
pa mu se moli: ,Daj mi, gospodaru,devet para, posluZit6u te devet danao'
DosluZio gospodara,uze za ono devet para devet svije6a u ono devet di-
raka, pa kad, tLeLe svij::cie,al evo ti devet djevojal<ana vrata. To devet
djevojaka pjevalo, kucalou i igralo do po no6i. Posto pola nodi bi, a svaka
potegnu po jednu kesu novaca i dade mu je govoredi: 'Na ti, gospodaru,
da imaS Stogodza tro$ak<, i odo5e.Kad bilo sutradan uveder, rekne diiete
handZijioda mu spremi bogatu vederu.HandZijase nasmije pa rekne malo-
6 1 ; o N e r n a sn o v a c a , d a n a m i r i Sd o b r u v e d e r u u . A d i j e t et n u r e d e : ' M o B u
ja svojim novcima poplatiti ovu zgradu, gdje ia sjedim., pa mu pokaza onih
cievetkesablaga. Onclase handZijadudom zadudlo:ulVlojsinak dragi, otkud
tebi toliki novci, kad ti nijesi imao niSta? Da nijesi ti novce pckro, pa da nc
bude za moju glavu zapelo?ue,uvsiovo dijete uze se handZiji kleti: uOdi-
njeg mi vida nijesam ja tih novaca pokro, ved Bog mi ih dao' Al mi dodi ve-
deras i donesi devet svije6a te posjedi kod mene pa 6e5 i ti vidjet, Sto vi-
dio nijesio.Nato hanclZijabio gotov kao baka na kar pa donese devet svi-
je6a i donese dobru vederu te sjedne do njega pa gleda, Sta de biti. Mali'
dok spucka vederu,.,ta?i ui,ele onih devet svije6a u devet diraka i namah
dojde devet djevojaka te pjevale, kucale i igrale do pola nodi, a svaka'
kad pojde, dadne mu i opet kesu blaga. I tako bilo svahu nod. Mali vrlo
bbogati pa zakupi pola toga grada.
 158 159

To se dudo nadalekodulo, pa zad,ulecar i njegova kderka u Stam-
bulu pa ga dobavek sebi.Kad ga dovedoSepred cara, zapitat6e ga on:
usta u tebe oto ima pa tebi dolazedevet djevojaka,koie te blagomd.a-
rivaju?u Onda mali odgovori: ,eekaj, care, dok smrkne pa du ti poka.
zati,Etaimamn.Kad se smradilo,dode car i njegovakdi, a s njomeimno-
go stambulskihgospojapa de gledat dudo negledano.Dok posjedaSe,
ui'ei'e mali svijede, i namah se pokazale ddevojkete pjevale, kucale i
igrale sve do pola nodi, a kad bilo pola nodi i one uzele odilazit,svaka
gosu kesom blaga darivala. To se caru vrlo mililo pa smisli oteti kutiju
od djeteta.
Drugu veder skupi oko sebe stambuhku gospodupa pojde u zgradu,
gdje je i mali sa svojim diracima bio. Kada car i sva gos,podaposjeda5e
u duieke, ui,ei,e mali devet svijeda,al dok uLeie, usta trka, usta zvrka,
a mjesto djevojakaizleti devet Arapa, svaki nosi gluhu topuzinute udri
po caru i stambulskojgos'podi.Usta jauk stambulskegospode,a kad caru
uBrate Gojkolu veli Dominko,>lle tupi si jezika govoredini u kola
ni saonice.Ja sam ve6 odludio,koju du uzeti' Ne 6u se udati;flego ozeniti-
Nije blagoni srebroni zlato,ve6 ie blago Sto ie srcu drago,pjevaselijepo
u pjesmi.Ne traZim ia Lenu,da me ona hrani i izdrLaie,nego da kao muL
i iena jedno drugo pomaZemo,da radimo, pak se hranimo. Ne 6u ia da
budemu kudi torbonosa,a da mi Zenabude kolovoda;.daona nosi ga6e,
a ia skuteo.
>vidit desn,veli Gojko bratu, ukako 6e5 prodi tako misled i dine6u.
Sve badava,Dominko ostanepri svomu,i brada se zavade'
Dok se nisu bra6a l7enila'
Svaki su se danak sastaiala,
Koniici se Pod njima liubi3e
Od velike liubavi bratinske.
A kad su se bra6a ii'enlla,
Neviierne ih liube zavadi5e'

dotuZila top'r1sir, uze moliti dijete, da ga oslobodiArapa, a da mu ve6 Tako se pjeva u narodnojpiesmiod JakSi6a'Tako ie bilo s Goikonrr
ne de otimati kutije. Onda mali udunu svijede,a Arapa namahnestade. i Dominkom.
Otalen se mali vrati u onaj svoj grad na moru, pa i danasje Ziv, ako nije Dominko je tesko i trudno Livotario i puno znoja otrisao s dela, dok
llmro. je
- zglavio kudicu i skucaoi sa'stavio, Sto treba u se i na se'
(Zepie u Bosni). Cojko se srdio na brata, pak mu nije u nidemupomagao'a Dominko
nije bratu ni dosadivao'nego sam svoje tralje krpao,kako ie mogoi znao
t svijetnjak,2soba, t gostionica,otrg,ou sa svojom l'enom.
t a m b u r u , 0 g o s t i o n i d a r ,? o d m a h . je
Gojko je tvrdovao i Skrtario,mierio u svemu mak na konac.Bio i
zavidan.uuko*, tkogod bi se hranio svoiim kruscem i Livio osim niega.
42
Ljudi su se Gojka klonuli, ierbo su znall, tko se namaZeniegovomma56u',
odelavi.Dorninkoie bio dobra,poltena du$a,valian dovjek,pravi6' Sva-"
BRACA I BLAGO. tko ga je volio.
povuklo'
J.dun dan ode Dominkou Sumupo drva. Sto nikad,to onda
Bili dva brata, Gojko i DomirLko.Gojko, stariji brat, priZeniose .u ga srce podi dalje u luZinu.Namjeriose iznenada na neku Spiliu.Bliztt
kudu k nekoj bogatojudovici.DoSou puno i na gotovo,od pol muke po- Spiljeusiavi Dominko svoga. ridana,kad ie vidio, kako onuda naokolo
stane imudnimgazdom.Dominko,mladi brat, ovamo ne imao ni odin* leze suvi ogranci.Beruci drva dode pred ulaz u Spiljui pomisli u sebi:
stva, ni materinstva,ni djedovine,nit mu se Stogododikudaprivalilo,a ,Stu ti je unutri,BoZemoj! -- zviieri. Al'se ne vidi nikakav trag, na sni-
onamo oi'eniose nekom sirotom djevojkom.Dominko nije traZio blaga, jegu bi se vidjelo.Idem unutra,da vidimu.
pro-
nego poStenodeljade,viklo svakom poslu i Sto mu srce ljubi. Lati Dominkosikiru pa ode u Spiliu'Popoide,vidi hodnik' kao
Gojko je odgovarao brata, neka se ne Zeni praznomu praznu ruku, lom u planinu.
u
nego neka traLi, kako 6e se okuditi'i udomiti sa Zenom,kao i brat mu Pomozi BoZe! hajd dalie.Kad ie malo popoi5o,vidi drugi ulaz
Udinilo mu se' duie glomot i:
Gojko. drugu Spiljuzdesna.Siane,ob"iru se, slu5a'
,Krdevina tedevina!Krdevina tobanju puniu, veli Dominko svomu lupanje,kao da ide neko. ,Bit 6e va5arau, pomisli, oako nabasam na kakva
on
bratu' a ovaj opet: >Moj bLateDominko! tesko je izloiiti vatru na hla- be6arinu.Sikira mi :" p""rar"r, ne bi ba5 dao se izlematitako lakou.
onamo po tavnoi;
dnom ognji5tu.Ne gledajstas i lice, nego imanjice,Sto vei,e,to bolje. Je- tako mozga,a blisnezraka svijedeu mraku' On mahom
dnoj zabavljas,Stoje starai ruLna,kao da desju nositiza sesirom.Drugu Spiljetini.Haid, hajd, iSo i. poaugo,dode do neke iame' Pipa dole' okolo
ne deS,Sto je gizdavai landraval;jedna ti je poskakuSa, opazi skaline,puno'ih,, zabrojio se, ne zna, koliko ih ima'- Pipa' opet
druga priLimu- -rnaknt,^\11:3'
5a'; gleda5n Zenena sto belaja,kakve je koja 6udi,kako hodi i govori, nade vrata. Pip ovamo, pip onamo. nade,kliuEanicu;
onolei
Staja znam sve, kao da nisi opasanmu5kimpojasom,zaziraSod Zenske vrata se otvore,ude kao iz vtete u rasvijetljenprostor'-Stanaoe
pakostii pfokSe'.Vidim, ti de5kod svoje Zenei musti krave i loZitivatru gomila do gomile kao hrpe Lita na
eudo, sitno blago, srebro i zlato,sve
i nositi vodu. Dok, moj brajko, zglaviSStalicui nam-akne5 kravicu, prodi gumnu; gomiletina Au'f.utu,druga Skuda, druga marijaia i drugih sre-
'ie ti vUek, zaboravit de5 i na lijepu i na blagu i dragu.o brenih novaca. T" ;;.i;;pu o?ogogukamenia' tamo hrpa bisera' Da
I 160
dovjek poludi gledajudi nebrojeno blago. Usred Spilje zlatan stol i sre-
brena stolica.
, Na stolici sjedi starac bijele brade do koljena, velik ljudina, i vlasi
mu bijeli opu5teni do zemlje, lice namr5teno, nosina kao patlidan, usta
nije vidjeti i zarasla bradom i brcima. Dominko se uprepasti, kad je to
vidio: stanu mu z:rdas odi u glavi cijepom od duda i straha. Al se brzo
ohrabri, pristupi bliZe k stardeSiki i progovori: uJesi li Ziv dovjek ili
v i d i n a ' , p o m o z i I l o g l o S t a r d e 5 i k am a k n e s e n a s t o l i c i i p o g l e d a p l a m -
tejim okom ispod gustih .obrva na Dominka. Lati Sibu sa stola ispred
sebe, upre Sibom redom nn hrpe blaga i kaZe: ,Uto nosi, koli,ko moZeS
ponijeti na sebi; samo upalnti, Sto dLr redi: Tkogod i.eli izniieti odavde
samo jedan novdid, ne mo:zega iznijeti, dok pred vrati ne izgovori:
Hrast, hrast, tvrdokorac; noi., nol, bjelokorac;
zvtc
kudrac, modrokl junac!To u p a r n t id, r u p d i j em o r a 5l l i p r a z a n i z i ( i
odavdc ili tu zaglaviti.,,
To rekavSi nestane stardesike nevidom. ,Sta du sad?u pomisli Do-
minko. - - uPasja mu majka. da mi je sad kakva torbetina, da nagra-
bim ovih iueaka." MaSi se i na.srabi puna njedra dukata, i gdjegod je
mogo na sebi, natrpa ih za opanke i obojke, za iaku, u dZepove,u duvan-
kesu do prosipanja. ,Lakome odi pri masnoj pogadi!( govorio je sam
s e b i ; > v a i j a m i i o d a s u t i ,p r o s i p a s e . S r e b r o n i j e n i g l e d a o .T k o b i s r e b r a ,
kad ima zlata. Pode natrag; dode do vrata, lati za baglamu', da otvori.
Ne da se.Govori sad: uHrast, hrast, tvrdokorac;noi,, nol,
b jelokora c: zv rc kudrac modrokljunaclu eimtoizgovori,
vrata se sama otvore, i on se sre0no povrati cloma.
Sunce za gore, a on iz Sr"rme. Dode doma u neko doba noei. Zcna
mu se ve6 popla5ila, Sto ga ne bija5e tako dugo. Imala je Sta i vidjeti,
kad Dominko pcvadi iz njedara, iza oboiaka i opanaka, iz di.epova i \z
duvankese sve same dukatc i saspe na gomilu. Zena osupnula od duda.
oSamo, ieno;, veli muZ, ,jezlk za zube, ne kazr,rjnikomu niSta.u uDo-
minkou, rede Zena uneke, uda ne 6emo mi porcd tih novaca pasti u zlo i
napast? Otkud tollki dukati, Bos te vidio!n KaZe Domiuko Zeni svojoj
s v e p o r e d u , k a k o j e n a i 5 o n a s i l n o , n e b r o j e n ob l a g o .
Zena Dominkova nije mogla cijelu nod spavati; snovala je, kako 6e
novce tro5iti, na Sto, ponajvi5e je mislila, kako de pruLati rukd siroma-
sima i u nuZdi pomagati. Tako je mislio i Dominko.
Sutradan dogovarali se, Sta de i kako de s novcima. Padne im na
um izmjeriti dukate, cla li ima pun Siniku (uborak). ,,Daj Sinik,u veli Do-
minko i,eni, a ona: ,Nemamo ga, nego 6u D'oslatik jetervi, neka nam
pozaimi za 6asu.uHajclede, al'nipoSto joj ne kaztti, za Sto trebamo Sinik..
oNe vodi brige, ne 6u joj niSta kazatin, veli Zena i ode k jctervi po Sinik.
Jeterva joj pozajmi Sinik, ali dno Sinika namai.e smolom, kako 6e poznati,
Sta Je mjereno. Dominl<o izmieri dukate. Bija5e skoro pun Sinik, i poSalje
mjericu natrag.
Mjeredi dukate priljepi se jedan dukat za dno i smolom omaZe pak
ostane u Siniku. Doninko i i.ena ruu nisu to spazili, i i,ena odnese Sinik
jetervi natrag. Jeterva nade dukat na dnu Sinika. Za(,udi se i podme
i6l
nagovaratisvogamuza,nekaide k brat,uDominku,da vidi, Staje i kako
je za dukate.
Dode Gojko k bratu Dominku, pozdravi ga umiljato. pita za zdra_
\Ue, za ovo i ono, sve nadugadkoi Siroko. Obilazi naokolo kao macan
oko vrela valjuska i jedva uneke spomenedukate. Dominko je dobra
duSa,nego taki?kai,e: >Brate Gojko! ja ne imam nikog na svijetu rode_
nog do tebe brata jedinca,pak ne imam ti niStatajati; da su mi ruke do
lakta krvave, pred tobom ne krijem. Blago je silno i nebrojeno,na koje
sam sludajnonaiSou SpiljiSumskoj.uSad kaZe sve opsirnoi potanko
.predbratorn,ni5ta ne zataji. ,Dominko<,veli Gojko nato ,to de biti ona
Spilja ukleta,Sto se o njoj svaka dudoviStapripovijedaju,i u kojoj su
ved toliki ljudi popa5nii lakomi za novcemzaglavli.u DominkoDokaZe
svomu bratu dukatei kaZe mu, kako ih ondjeu Spiljiima, lopatombi
grabio kao iito na vr5aju. >Zato znaSSta, brate, mi demo nas dvoiica
i6i po ono blago i pornaloga donosit ku6i, dok sve dobavimo pak 6e i
nama i na5oj djeci,unudadi i praunudadibiti dobro i u sto dobrih
,dasova.u
Gojko je duo, Sto je Zelio.Ode vesel doma i sve kaZe svojoj Zeni.
Kruna bilo joj je ime. Ona nije bila s tim zadovoljna, nego navali na
svoga mui,a,neka i brez Dominka,svoga brata, ide po novce jo5 isti
dan. ,ldi, dovjedelnveli i,ena,,od tolikogasilnogblaga moZeSti i bez
brata jedan tovar donijeti,zar tvoj Dominko mora ba5 znati mak na
konac za svaki dukatid?I on donio brez tebe,kako sam kaZeS.skoro
pun Sinik.n
Lako je natjeratii,abuu vodu,jerbo ona i samaskade.Tako i Gojka
nagovoriti,neka ide po novce u Spilju. Uzme G,ojko velike bisage,'
usje,dne konja pa ode u Sumu.Znao je za Spiljui sve duo od brata, Sta
je i kako je. Sa strahomje iSoGojko u Sumu,s ve6im jo5 u Spilju.Nade,
sve, kako mu je Dominko kazao. Medu gomilamanovaca nije na5ao
starde5iku.I to mu je bilo milo. Lati Gojko bisage,8 pak drZi, trpaj clu-'
kate u'nutra.Napunibisagedo prosipanjai jedva dovudeteret do vrata.
I joS mu je malo bilo. Trpa u njedra,u dZepove,t Eizme,da je mogosvr
novce strpati makar i sebeponijetr'doma.Zla je oara lakomost.
Kad Gojko do vrata, vrata zatvorena.DrLi za kukrt, vuci, otvoraj,'
DoteZi,kuSajsvakojakoi odavdei odanle.Ne ide nikako. Ne dadu se
otvoriti belajskavrata. Misli Gojko, Sta bi i kako bi. Badava.Ne moZe
da otvori. Opet vuci, dupaj,guraj, grebi, otvoraj. Nikad niSta.Sjeti se
svoga zla. Znai ga smrtni podudariod strd. Padnemu na um, kako je
Dominkokazao,da se brez novacamoZelako iziei kr,ozvrata iz Spilje.
Povadi sve novce od sebe.Poku5aotvoriti vrata. Ne moLeni opet. JoS
Je jedan dukat im4o u rukavu,za tai nije znao.Saclosupnuod straha.
Ved nije znao,Sto d,ini,svudesve sa sebe do ko5ulje.Vrata se otvore
sama.Ne 6e Gojko da ide napoljebrez bisaga.Misli, moZelukav5tinom
izvu(i za sobomi bisages dukatima.Ovako onako Seprtlji.eim on za
bisagerukama,vrata se zatvore.Gojko se najpcslijerazlluti pak podne
silom vu6i bisagei gruvati u vrata kao bijesan.Eto ti nato starde5ike.
Dr. David Bogdanovid: lzabraue narodne pripovijetke. 11

162
Zgrabi Gojka -zadape pak s njim tresne o nekakvu iametinu blizu vrata'
Tu je Gojko i zaglavlo.Nitko ga vi5e nije nikad vidio'
-Dominko
je poslije desio polazio u Spiliu i iz nje odnosio pomalo
novce doma,i obogatio.I sad jos, reko bi stari Disa: ako ne dijeli' a on
prosi; ako ne Zivl, urnr'o je. Ako nije istina, idi, pak pitai' Po Sto sarn
kupio' po to i prodao'
(Koba|krai Brodau Sruvonili)-
I nepristojnai prikorna vladania. 2 nevaliaia Zena'3 obiiest, I u^tvara'sablast'
s Zitna miera, 7 odmah, vrede'
" ono gvoZCe, Sto OiZi vrata za dovratnik, " rede:,Ja to ne smijem,jer ako to osjetikralj, on 6e me objesiti.<>Ta
43.
DJEVOJKA.
SAMOSTVORNA
Bio je jedankralj, koji nije nikogaimao osim jednogasvoga sina.Kad
Je taj sin ved odrastao,onda ga ie otac uvijek tjerao da se Zeni; a on
ie njemu odgovarao:uJa bih se Zenio,ali tu ne ima za mene dievoike,
ve6 ja moram idi po svijetu traliti djevoiku, koja je sam,otvorna.Daj mi
lijepog konja, slugu i novaca, pa 6u da ttai'im." Hajde, otac njemu dade'
Kaio-on ved tako putovao,dode u iednu veliku Sumui naide na liiep
bunar, pa rede svomu slugi, da napoji konie. On de pojiti konia' a u
l,runaruse tako lijepo svijetlilo, da je milina bilo gledati.Kad je sluga to
vidio, pozove svoga gospodara,da i on vidi, Sta se svijetli u bunaru.
Gospodarse zadudii pogledagore vise toga bunara,ali ondje siedilijepa
djevojka na hrastu, da ved ne moZebiti bolja, vlasi joj do koljena zlatne
je
i krijesilese liano Zarko sunce.Kad iu je dobro vidio, zovne dolje'da
je
se malo razgovatas nji,me,a kad sniSla, zapita je, otkale ie i Sta ona
je ona sarnostvorna
tu deka.A ona mu odgovri, da nije nidija, ve6 da
djevojka i deka tude svoju sre6u. oE,u rede on, ,pa ba! taku ttaLlm,
koja je samostvorna,pa ho6e5ti ici za mene?( ,tlo6u.u onda on skine
prsten sa svoga prsta i dade joj ga, a 'ona svoj njemu' 'Sad budi tuo'
rede on opet, ,dok ja dodemi dovedemsvatove.oOna odmahode gore'
Dok je mladi kralj dosao ku6i, dotepla se nekakva ciganka do toga
je
bunara.I ona pogledadolje u bunar,i njoi se svijetlilo jako' Kako
gore pogledalai opaziladjevoiku, kazala joj je: 'Ala, gospo, kako si li-
pa Cemo
iepat-nJOidolje pa dai mi tvoie haliine,ia du tebi dati moie,
pogledatiu bunar, diia je sienaljepsa.uOna doSladolje, obukla ciganske
hatjinp,a cigankaobukla niezlne.Kad su se sagnule,da gledaiu u bunar'
ali ova ciganka zgrabi nju i baci u bunar i siednena nlezino miesto, da
vidi, sto de biti. Kad al' najedamputduje ona svirati mtzike i idu sva-
tovi. I(ad su do5li tamo, gledaiugospoda,kako je rui'na' E Sta 6e? Sad
!e ved moraju voziti. Kralj rekne slugi, neka napoji konje. Baci sluga
irabao u bunar, a zlatanSaranskodi u kabao. Sluga zovne gospodara'da
vidi. Dode gospodar,pa je i on vidio, i rekne mu, neka ga zamotau sal-
vetu i nek metne u sanduk.On je zamotao i metnuo,kud rnu je gospo-
dar rekao.Onda se otputili kudi.
eim u kudu, razboli se mlada gospoda,doktori dolazili k nioj, ali nisu
t63
joj mogli pornodi.Pitali je, Sta 6e jesti, a ona im rekla, da ne 6e ni5ta
nego Sarana.Kralj joi kazao: ,Ta neka, vidiS, ne ima nitko tako Stogod
lijepo, kao Sto je to.o Ali to sve tzalud. Ona ne de niStanego Sarana.No
sad nije bilo kud kamo, morali su joj ga zaklati.Hajde, naredi kralj toga
istoga,Sto ga je na5ao,da zakolje Sarana. Tamo, ba5 pokraj njihove
baSde,bio mali potok i ondje ga je klao. Ved ga je ostrugaoi podeoga
ve6 parati,a onudakroz njihovuba56ui51ajedna stara baka pa ga u,pi-
tala. Sta radi? On joj odgovori: uTa eto vidiS,param ribuu, a srce je u
toj ribi sve treptilo, oPa daj mi, molim te, to srda5ce.nA o'n onda njoj
molim te, daj miln ume opet baka, ,ne de nilko za to znati, ja 6u ga sa-
kriti.u On joj dade,a ona odnesekudi i metnega za furunu', da nitko ne
vidi.
Kad se skuhalariba, kraljica je jela, i taki joj je bolje bilo, a kralj
je rekao slugi, da sve perje baci u to jezero.Sve je bacio,samoje ostala
jedna ljuska.Kad ujutro, ali iz te ljuske izraslo veliko stablo od kru5ke
do neba veliko, i zlatnegrane i listove ima. eim sluga ujutro ustao,pre-
dudi se te5ko i odmah otide svomu gospodarukazali, i gospodarse jako
zadudio.Al' kad gospa ustala i vidjela, ona odmah kazala: oTo ie jako
svijetlo,to se mora posje6i.< E ajde mora sluga posje6i.Kad je tako sje-
kao, dode opet ta stara baka i opet te grandicekomadid iskala, a on
odgovori: ,Ne smijem,ier da kralj duje,dao bi rire objesitiu- ,Daj mi,
molim te, to ne de nitko znati: ia 6u lijepb sakriti.u On joj opet dade
komadidgrandice.Baka odnijelai to kudi i opet metnula onamo kod
srca; a onaj sluga sve iskresaoi u furunu bacio.
Jednuno6,kako je ta stara baka spavala,al' ujutru kad ona pogleda
za furunu, lijepa djevojka, da ved ne moZe bit ljepSa.Stara se upla5i,a
ta joj djevojkarede: 'Ne boj se od mene.Hvala ti,Sto si iziskalasrce i
onu grandicu.Da nisi to dobila, za mene se ne bi ni znalo..l molim te.
ja 6u biti kod tebe,pa 6u ti sve raditi, Stogodtreba.u
Te godinebaS urodilo tomu kralju puno iita, pa ved Lii,ak po(,eoi6i
Fo Zitu. Sad kralj naredio,da iz svake kude mora dodi jedno Zito viiati.
DoSacred i na tu baku, a ta djevojkajoj rekla: uJa du rfi za te, ti ne
idi.o Baka je pusti:,uPa ajde, sinko!< Kad su ved tako reSetali,dode
kralj, uzmestolicui sjedneupolaki rede im: ,Sad mi mora svaka jednu
pripovijetkupripovijedati.,qjdeoni ved pripovijedaju.Dode red na tu
djevojku,a ona rekne: ,Ja ne znam niSta.. Kralj joj zapovjedi:,A ti
moraS,Sto ved znaS.u- ,Eto ja sam samotvornadjevojkai ja sarnu
Sumi nad oni,rnbunarom bila. Onda jedan kralj doSaoi htio napoiiti ko-
nje pa mene spazioi zvao dolje. Ja sa.msiSla,i pitao me ie, hodu li ia
i6i za niega,a ja sam rekla, da hodu. On mi ie odmah dao svoj prsten'
a ja niemusvoj, a ja sam opet gore otiSla.Izatogadode'nekakaciganka.
Kako se u bunar zagled,ala i mene spazila, zamolime, ne bi li ja nioj dala
svoje haljine,a ona 6e meni svoje, da se onda ogledamou bunar,kako
kojoj stoji. Ja snidem,a mi se ogledamo,kad al' najedamputrini ona
meneu bunar.n
Kad to kralj duje,ho6e da vidi, ima li onakozlatnekose' Ona raz-

164
mota mararnu,i sve je zasjalo od samogazlata. Kralj Je sad,uzme za
svoju Zenu,a onu cigankudadepogubiti.
(Oholittu osjeikd.
t
Ped.
44.
DJEVO.JKACARA NADIITUDRILA..'
JedansiromahZivlja5eu jednoj pedini i nerna5eniSta do jednu 56er'
koja bija5emnogomudra i ida5esvuda u pro5nju,pa i oca svogauda5e,
kako 6e prositi i pametnogovoriti.
Dode jednomsiromahk caru, da mu Stogodudijeli; car ga upita,
okle je i ko ga je naudio mudro govoriti. Ovi mu odgovori' oklE
je i kako ga ie Sder naudila.uA 56er tvoja od koga se naudila?u-
upita car, a siromahodgovori: >Bog je nju umudrio i naSajadna siro-
maStina.u Tada mu car dade tridesetjaja i rede mu: oPonesiovo tvojoi'
Sderii reci joj, neka mi iz tih iaia izlei.e piplad,,pak du je dobro daro-
vaii, ako li pak ne izleLe,hodu te staviti na muke.uSiromahotide pla-
dudi u pedinuikai,e sve Sderi.Ona pozna,da su jaja varena' i rede ocu'
da pode podinuti,a da de se ona za sve brinuti. Otac poslu5ai otide
spavati,a ona dohvati piniatuti nastavina vatru punu vode i boba' pa
kad svari bob, zovne ujutro oca i redemu, da uzmeralo i volove pak da
ide orati pokraj puta, kuda de pasati car, i rede mu: ,Kad vidiS cara'
uzmi bob pak sij i vidi: uflai, volovi, pofirozlBoLe,da rodi vareiii bob',.
Kad te car zapita,kako moZe roditi vareni bob, a ti reci: kao i iz vate-
nijeh jaja izledise piplad.oSiromahposlu$a56erpa otide te staneorati.
Kad ugleda cara de ide, on stane vikati: ,Haj, volovi, pomoz\ BoZe, da
rodi vareni bob.n euv5i car ove rijedi, stane na putu i rede siromahu:
nsiroma5e,kako rnoZeroditi vareni bob?" A on mu odgovori: ,eestiti
care,kao i iz vareniiehjaja izledise piplad'uStavi se car odmah,da ga
je Sdernaudila,pa zapovjedislugamate ga uhvatei dovedupredanj, pa
mu onda pruZi povjesmolana govoredi: ,,Uzmito i od toga imaSudiniti
guminu'i jedra sva, Sto je od potrebeza jedan brod; ako li ne' izgubit
6eS glavu.nOvi siromahs velikijentstrahom uzme povjesmoi pladudi
otide doma ikai,e sve svojoi 56eri.Sder ga po5ljeda s'pavaobedavajudi,
da de ona sve to udiniti.Sjutradanlzme malikomaddrveta pak probudi
oca i rede mu: nNa ti ovo drvo i ponesiga caru, neka mi od niega na-
dini kudelju i vreteno i stative i ostalo Sto trebuie, pak 6u ia niemu
napravitisve $to nareduje.uSiromahposlu$a56eri iskaZecaru sve,kao
5to ga je ona naudila.Car duv5i ovo zadudi se i stane misliti, Sta 6e di-
niti, pa onda dohvati jednu malu daSicui rede mu: "Uzmi ovu da5icui
ponesitvojoj 56eri,neka mi niom presekamore, da ostanepolje'uSiro-
mah poslu5ai pladudiponese56eri daSicui kai,e joi sve, Sto je car
rekao. Devojka mu rede,da ostavi do sjutra i da 6e ona sve udiniti. 'A
16
sjutradan zovne oca i da mu litru stupe i rede: ,Ponesi ovo caru i reci
mu, neka ovijem zatisne sve izvore i sva jezera,pak 6u ja presekati
more.< Siromah otide i ovako caru rede.
Car videdi, da je dovojka mnogomudrija od njega,zapovjedimu. da
je dovedepred njega;a kad je dovedei obojese poklonepred njim,onda
ie car zapita: ,Pogodi, devojko,Sta se moZenajdaljeduti?< Devojka od-
govori: ,eestiti care, najdaljese moZeduti grom i laZ<.'Iada se car do-
hvati za bradu i obrnuv5i se svojoj gospodi zapita th: ,Pogodite,koliko
valja moja brada?uKad jedni stanugovoriti ovoiiko, drugi onoliko,onda
devojka odgovorisvijema,da nijesupogodili,pak rede: ,Careva brada
valja koliko tri ki5e ljetneu.Car se za(,udipa rede: nDevojkaje najbolje,
pogodila..Pa je onda upita,hode li biti njegova;tena,i da drukdijene
moZebitinegotako. Devojkase poklonii rede: >eestiticare! kako ti ho-
deS,neka bude,samomolim,da mi napiSeS na karti svojom rukom, ako'
bi se kadgodna me rasrdioi meneod sebeoderao,da sam gospodauzeti
iz tvoga dvora ono, Sto mi je najmilije<.Car joj ovo odobri i potpiSe.
Po5to pasannekoliko vremena,car se na nju railiuji i rede joj : ,Ne.
du te vi5e za Lenu,nego hajdeiz mogadvora,kud zna5n.Caricamu od-
govori: ,Svijetli care, posluSatdu, samo me pusti da prenodim,a sjutra
6u podi.<Car joj dopustida irrenodi,onda caricakad su bili frri vederi,
pomije5amu u vino rakiju i neka mirisna bilja i nudediga da pije, govo-
ra5emu: uPii, care,veselo,ier 6emose sjutra rastati,i vjeruj mi, da 6u
biti veselija,nego kad sam se s tobom sastala<. Car se opjanii zaspi,a
carica spravi karocuui ponesecara u kamenupedinu.Kad se car u pe-
dini probudii vidi de je, povide:,Ko me orrdedonese?u A caricamu od-
govori: ,Ja samte donijelau. Car je upita: ,ZaStosi ti to od meneudinila?
da li ti nijesamrekao,da vi5e nijesimoja Lena? Onda nu ona izvadiv5i
"
onu kartu rede: ,lstina je, destiticare,da si mi to kazao,ali pogledaj,Sto
si na ovoj karti potpisao:Stomi bude najmilijeu tvojemu domu,da po-
nesemsobom,kad od tebe podemu.Car videdito poljubije j povrate se
opet u carskidvor'
(Risunu Boki Kotorshoi).
I zemljan sud. koji se vjeia iznad
vatre ka.o kotao, 2 prolaziti, s vrlo debelo
uZe, kojim se lade vedu, I prode, 6 kodija.
45.
MUDRIDJEEAK.
Nekod bili sin i otac. Njih bi dvojica uvijek i5la na oranie. Jed{oga
dana oru oni, al' im se najednod oko de'setsati pokvari plug. Sada otac
uzme leme5 i crtalo pa ih odnesena popravak, a sina ostavi kod volotra,
neka pazi, da ne idu u kvar. Otac ode, a sin, kako je bio umoran od posla,
legne spavati. Domala povrati se otac, pa kad vidi, gdje mu sin spava, ot-
pa5e remen, pa udri po nje,mkao po volu. Sin se bri,e probudi, a otac ga
166
zapitaiuA gdje su ti volovi?" Sin odgovori: uNe znam ia ni5ta za ni*r,
jer sam spavao,nego sam neStolijepo sanjao,ali ti ne du da kaZemu.A
otac opetnjegaremenomudri, ne radi volova nego radi njegovasna,Sto
mu ga ne de dakaLe.
Sludilo se baS tako, da ie kralj onuda sa svoiom vojskom prolazio.
On odmahpo5alie iednoga vojnika, neka pita toga seljaka,za5to tude
svoje dijete. oTudemga I zaho,Sto mi je volove pustio u kvar, a i zato,
Sto je san snio pa mi ga tajiu.Kralj dade toga doviekapitati' da li bi mu
htio dati svoga sina. On privoli. Kralj odvede njega u svoj dvor. Ubrzo
mu omili, a krali sa je ljubio kao rodeno dijete.Imao i kder, pa su se njih
dvoje pazili i lj'ubili kao brat i sestra. No kad oni ponarastu,podnu zli
ljudi o njima sva$ta zla kralia kazivati. Kralj, kad je duo to, dade zazidatl
kulu, pa ondanjegazazid,uu nju. Niegovaposestrima, a kralievakdi, moli
svoga oca, da joi ne da zazidatibraca, ali sve zabadava.Kad je vidjela'
da ne moZenamoliti oca, otide k zidarima pa ih zamoli,neka ioj na kuli
ostavejedanprozordif, kolik glava, nda se moLemoja i brat tazgovatatiu
Zidari je poslu5aju.Kad je kula gotova bila, iSlabi ona uvijek do kule' pa
ponesikradimicebratu jela, razgovara!se s niim te pladuci radi njegove
nesrede.
U to vriieme po5aljeturski car ovomu kralju jedan Stap i pi5e mu:
>Ako mi pogodiS,na koiem je kraju ovaj Stap tei'i,l;it 6u ti prijatelj, ako li
ne, a glava s tebe.u- Kralj ku5a na sve ruke, ali zaludtt.Nato kdi nje-
gova ode do kule pa kai:e bratu tako i tako. Brat joj se smili, ne
radi kralja, nego radi nje, pa kaZe: uNi5talaglienego to. KaZi ocu, neka
na'puniposuduvodo,mpa neka turi Stap u vodu, pa 6e vidieti, na kojem
je kraju teZiu.Ona ode opet natrag, ali nije onai dan ni5ta govorila' nego
zorom drugoga danakaLe ocu, da je sanjala,kako de pronadi teZinuSta-
pa. I udine,kako ie tobo\e sanjala.Zatim zabilieie teLi kraj i poSaljuga
sultanu.Za nekoliko nedjeljapo$aljemu sultan tri sasvim jednakakonia
pa mu porudi,ako ne pogodi,koji je najstariji,koji li srednji'a koii naj-
mladi, da ne de dobro Brodi.Kralj se zabrine: uPrvo je io5 kako tako<,
kaZe on ,ali gdje du ja konje sasvi,miednakeraspoznavati, koji ie stariii
ili mladi? Toga ja nikako znatine mogu(. Ali kdi njegovaopet ode do kule
pa ispripovjedisve svomu pobratimu.A on odgovori: uNiStalaglje nelo
to! Uzmite kukuruza,zobi i p5enicepa metnitepred konje. Najstariii6e
jesti p5enicu,srednji zob, a najmladikukuruzu.Ona ode pa ne kaZe ni-
komu ni5ta onaj dan, ved uiutro rano kade svomu ocu, da je tako i tako
sanjala.Otac, kralj, zbilia tako uradi, kako mu je kder kazala,a zatim za-
biljeZiv$ikonje po$aljeih k sultanu.Za ktatko vrijeme eto ti opet sulta-
nova glasnika,gdje no'siporuku: uSve si pogodio,ali ako mi ovoga ne
pogodiS,Stoti sadaporudujem,raspast6e ti se kraljevstvo,ier du te po-
gubiti. Ti moraS,kad ja budemkod stola sjedioi da5uvina pio, probiti
prozor i istepstimi da5uiz ruku jednom palicomo.To kralja natjera u
strah. ,Sta 6emou,kaZe kralj, nkderi,nadiniti.Sad propadosmo,ier toga
ne moZemoud.initin, Kdi ode opet do kule pa zapitaza savjet svogabrata.
On odgovori: ,KaZi ocu, da ti se prisnilo,da toga ne mo|e nitko udiniti
nego ja<. Ona tako i uradi.
^ r 67
Kralj dade odrnah razoriti kulu. Zatim dovedu pred kralja njegova
posinka. Kralj mu odmah progovori: uoprosti, sinko, Sto sam te toliko
mudio gladomi Zedomu.Nato sin:,Mili ode,ja ti sve pra5tam,samomi
budi otac kao i prije, a ja 6u ti biti sin, posluSankao i priieu. Sadamu krali
pripovjedi sve. A on mu odgovori: uDaj mi na put nekoliko vojnika, iednu
zltrmr'i palicuu.Kad su do5li do careva dvora, razbije on zurmom pro-
zor, a Stapommu istepeda5uiz nuku.Sultanotpi5e: ,To nije mogude,da si
se ti sam tome dovijao.Ti mora5imati tumadau.Sultanzadrii svojegoste
nekoliko dana u svom dvoru. Ovaj sebi pak kraljev sin iza,beretfojicu
svojih pratilaca pa im dade svje,majednako odijelo kao i sebi napraviti.
Sultan ih po njegovoj Zelji smjestiu jednoj sobi; no probije jedan pedniak
pa zapovjedikuharici pod Zivu glavu da slu5a,Sto de se oni razgovarafr.
Oni se unutra vesele,piju, iedu i razgovarajuse. Tada zaplta jedan kra-
ljeva sina: "Za$to i kako je ovaj kruh tako tedan,ta jo5 nijesamovakova
nikad jeo<? ,To je zaton,odgovorikraljevid,,jer sultanima kr5danku ku-
haricu,koja, kad kruh mijesi,uvijek ima nekakvih biljki, Sto ih unutra me-
6eu.Sultanje zapovjediosvojoi slu5kinji,neka onomu,komu budu prvo-
mu dizme izuvali, prorel,e straga kaput. Kad su ovi i5li spavati, svuku
najprije kraljevidu dizme. SluSkinjaie dobro vidjela kroz pedniak,kamo
je on svoje odijeloobjesio,pa dode po nodi te mu proreZekaput.Kad se
oni ujutro probude,opazi kraljevid,da mu je kaput prorezan.On odmah
ostalojtrojici takoder proreZena istom mjestu.Malo kasnije zovne ih sul-
tan k sebi pa zapita: ,Tko je ono sinod razlagao,zaStoje kruh tako te-
dan?uA oni odgovorepo kraljevidevunaputku: oMi ne znanio ni5ta od
togau. ,Eh, kad vi ne znate, znam ia<r,kaZe kralj. uOnaj je razlagao,ko-
jemu je kaput na ledima prorezan(.Svi se okrenu,al kad tamo, svi ka-
puti na istom mjestu prorezani.Sada kralj spoznanjihovu vje5tinu,nadari
ih i otpusti.
Po Sto kupio, po to prodao. Ako onaj IaZe,koji je to pripovijedao,
i ja mu pomai,em.
(slavoniiil'
--Jul.koror.
46.
PEPELJUG,4,.
Prele djevojkekod govedaoko jedne dubokejame, a dode nekakav
staracbijelebrade do pojasa,pa im rede: nDjevojke!duvajtese vi te ja-
me, jer da koje od vas upadnevreteno u nju, one bi se mati odmahpre-
tvorila u kravun.Ovo rekav5istaracotide,a djevojkeonda dudedise nie*
govim rijedimaprikude se jami jo$ bliZei stanu se u nju nadvirivati i raz-
gledati je, dok se jednoj, koja je bila nailjepSaizmedt njih, izmakne vre-
teno iz ruke i padne u jamu. Kad ona uvede dode kudi, a to joj se mati
pretvorilau kravu i stoji pred kudorn.Potom ona staneovu kravu goniti
na paSus ostalijemgovedima.

168
Poslijenekogavremenaotac se ove dievojkeoieni udovicom,koja
dovedejednusvoju k6er. Macehastaneodmahmrziti na svoju pastorku
osobitozato,Sto je ona bila mnogoljopSaod njezinekderi: zabranjivala
joj je da se ttmiva, deSljai preobladi,i svakojakoie tta'ila uzroke, da ie
kara imudi. Jednomjoj dadeujutro punutorbu kudeljepa joi rekne:uAko
ovo sve danasne opre'de5 i u kokoSku'ne smotaS,ne idi mi dovedeku6i'
ubit du teu. Djevojka sirota idudlza govedimaprela je, koliko je mogla,
a kad na podne goveda poiijeZu u plandistu,ona videdi da se na kudelji
ne poznaje,Sto je oprela,staneplakati.Kad ie vidi ona krava, Stoioi ie
bila mati, gdje plade, zapltaje, Stojoj ie, a ona ioj kaZe sve redom,Sto ie
i kako je. onda krava tjeSedije rekne joi, da se za to ne brine nimalo:
,Ja 6uu veli ,kudelju tnimati u usta i lvatati, pa de se na moje uho po-
rnoliti Lica,a ti ie uhvati pa odmahmotaj na koko$ku.Tako i udine:krava
stanekudelju u usta tzimati i i,vatati, a djevojkana uho njezino Lict iz-
vladiti i motati, i odmahbudu gotove. Kad djevoika uvede macesida ve-
liku kokosku,ma6ehajoj se vrlo zadtdi, pa joj sutradanda ios viSEku-
delje,a kad ona i ovo opredei smota,kao i ono priie, i uvede donese
kokoskugotovu,ona pomisliu sebi,da to njoi pomaZunjezinedrugarice,
pa joj tre6i dan da ios vise kudelje,ali kradom posaljeza niom i svoju
k6er, da gleda,ko to njoj pomaie presti i motati.Kad se ova poslana
cljevojkaprivude te vidi, kako krava kudelju uzima i Lva(e, a pastorka
na niezinouho predu mota, ona se vrati ku6i i kaze sve materi svojoi.
Potom madehanavali na svoga muLa,da se krava ona zakolje; mtL ie
iznajprijeienu od.toga odvracao,ali najposlije,kad se Zenanije sdelaoka-
niti, pristanei on na to ika:te joi, da de je u taj i u taj danzaklati' Kad pa-
storka zato dozna,ona stanejednakoplakati,a kad je ktava zaplta,zalto
plade,i onajoj kaZesve,Stoje i kako je, redejoj krava: oMuditi' ne pladl,
ve6 kad menezakolju,da ne jede5od menemesa'ved kosti moje da po-
kupis,pa da ih za ku6ompod tiiem i pod tijem kamenomzakopaSu zemlju
pa-kadti budekakva nevolja,dodi na moj grob i na6i 6e5pomo6u.Kad
kravu zakoljui mesostanujesti,dievojkanije htjela okusitiizgovarajudi
se, da nije gladnai da ne moze,nego pokupisve niezinekosti pa ih za-
ko;pa,gdje joi je krava kazala.Djevoici je ovoj bilo ime Mara, ali kako
je poslijetoga najviseradila i sluZilau kudi: nosilavodu, gotovilaielo,
pr"tu .udoue,melakudu i radilasve ostaleku6neposlove,i kako se tako
najvise oko vatre nalazila,prozovu je madeha1 nlez\nakdi pepeljugom'
Jednontu nedeljumadehaopremiv5ise sa svojomk6eri u crkvu pro-
spepo ku6i punukopanjuprosapa rede pastorci:uTi pepeljggo!ako ovo
sve prosone pokupiSi rudakzgotoviS,dok mi iz crkve dodemo,ubit 6u
teu. Posto one otidu u crkvu, djevojkasirota staneplakati govorediu
'6e
sebi: ,Za rudak mi nije brige, lasno du ga zgotoviti, ali ko toliko proso
pokupitilnUtom ioj padnena um, sto joi ie krava rekla,ako kad bude u
nevolji,da ide na njezin grob i da 6e nadipomodi,oaptrdi odmahonamo'
kad tamo,ali Stavidi! na grobu stoii velikadkisandukotvorenpun sva-
kojakijehhaljina,a na zaklopcudva bijela goluba,pa joj reku: 'Maro!
uzmi iz sandukahaljine,koje hode!,pa se obucii idi u crkyu, a mi eemo
prosopokupitii ostalosve urediti".ona veselauzmepr\/e haliines vrha
169
sve od samesvile pak se obudei otide u crkvu. U crkvi sve se, i Zensko
i mu5ko,zadudinjezinoj ljepoti i njezinijemhaljinama,a najviSe,Sto niko
nije znao,ko je ona i otkudaje, a osobitojoj se zadudii oko na nju baci
carskisin,koji se ondjedesio.Kad budeispredsvrSetkaleturdije,'? ona se
iz crkve iskradepa bleii kudi pa svukav5isvoje haljineostavi ih u san-
duk, a on se sam zatvori i nestanega, a ona brZek vatri, kad tamo,a to
proso pokupljeno,rudak gotov i sve uredeno.Malo postoji,al' eto ti joj
madehesa kcerju svojom iz crkve, i-vrlo se zadude,kad vide sve ure-
deno i prosopokupljeno. Kad budeu drugunedelju,madehase sa svojom
kderjuopet spremiu crkvu i na pohoduprospejoSviSeprosapo kudi, pa
kaZepastorcikaoi prije:,Ako to sve prosone pokupi5i rudakne zgoto-
viS i ostalosve ne urediS,dok mi dodemoiz crkve,ubit du teu.Po5tonjih
dviie otiduu crkvu, pastorka odmahk materinugrobu,kad tamo, a to
sandukopet otvorenkao i prije, i na zaklopcustojedva bijelagoluba,pa
joj reku: uObucise ti, Maro, pa idi u crkvu. U crkvi joj se opet zadudisve
joS viSenegoprije, a carev sin odijune smeta5es nje; ali kad budeispred
svrSetkaleturdije,onase izmedunarodanekakoukrade,te bjeZiku6i,pak
se brZe bolje svudei haljineostaviu sanduk,pa k vatri. Kad joj madeha
sa svojomkderiudode iz crkve,joSse ve6ma zalude,kad vide prosopo-
kupljeno,rudak gotov i ostalosve uredeno,i ni,kakose nijesumogledo-
duditi.Kad bude u tredu nedjelju,onese opetspremeu crkvu, na pohodu
madehaprospejoS viSe prosapo kldi ikai,e pastorcikao i prije: uAko
ovo prososve ne pokupiS,rudakne zgotovi5i ostalosve ne urediS,dok
mi dodemoiz crkve,ubit du te(. P,oSto one otidu izktt(e, pastorkaodmah
k materinugrobu i nade opet sandukotvoren i na zaklopcudva bijela
goluba,koji joj reku,da se obudei da ide u crkvu, a da se ne brine ni za
Sto rr kudi. Onda ona uzme iz sandukahaljinesve od suha zlata pak se
obudei otideu crkvu. U crkvi joj se zadudejoSvedma,a carevsin je bio
namislio,da je ne pu5takao i prije,ved da je duva,da vidi, kuda de.Kad
bude ispredsvr5etkaleturdijete ona pode da ide, a carev sin za njom
ustopice, i tako ona izmedunarodaprovladecise i bjeZeiinekakojoj spa-
dne papudas desnenoge,i ona ne imajudikad traZiti je pobjegneboso-
noga,a carev sin uzme joj papudu.Do5av5i ona kudi svudese i haljine
ostavi u sanduk,pa odmahk vatri kao i prije.
Carev sin potomzade s onompapudomnjezinorn, da je traZi po sve-
mu carstvuogledavajudi svakoj djevojci papudu na nogu,ali kojoj duga,
kojoj kratka,kojoj uska,kojoj Siroka,ne moie ni jednojda pristane.I taho
idudi od kude do kude dode i kudi njezinaoca.Maduhanlezinakad je vi-
djela,da de carev sin dodi i njihovojkudi da *aii onu djevojku,ronanju
pred kudomsakrije pod korito. Kad carev sin dode s papudomi zapita,
imaju li kaku djevojkuu kudi,ona mu kaLe,da imaju,i izvede mu svoju
kder.-Kad joj on papuduogleda na nogu, ali joj papuda ne mo/zeni na
prste'da se navude;onda carev sin zapita,imaju Ii u kudi joS kaku dje-
vojku, a ona mu kale, da nemajuvi5e nikake.Utom pijevacskoii na ko-
rito pak zapjeva:uKukurijeku,evo je pod koritomo.Ma6ehapovide: ulS,
orao te odnio!uCarev sin duv5ito potrdi brZeboljeka koritu te ga digne'
kad tamo,a to pod njim ona ista djevojka,Sto je bila u crkvi i u onijem
 170
istijemhaljinama,u kojim je tredi put bila, samo bez papudena desnoj
nozi. Kad je carev sin ugleda,on gotovo obeznaniod radosti, pa joj brZe
bolje papudunazuiena desnunogu, i videdi da joj je nesamotaman na
nogu, nego da joj je upravo i onaka,kao sto i ona, Sto je na lijevoj nozi,
odvedeje svomu dvoru i oi,enise njome.
r duguljasto klupko na vretenu,
u srijedi malo Suplje,, sluZba BoZja.
47.
MACEIIAI PASTORKA.
Bila jedna devojka,koja je imala madiju,pa madijana nju mrzila, da Je
odimane vidi zato, Stoje ona ljepsaod madijinek6eri,koju je ona dovela.
Pored madijeomrznena nju i niezinotac i staneje psovati i biti, samo da
bi i,eni ugodio.Jedamputrekne njemu Zena: ,Hajde, dovede,da mi ovu
tvoju devojkupo5ljemou svet, neka sebi sre6utraZi<.A on joj odgovori:
uA kuda je znamo,Zeno,poslati?kud je devojkasamapristala?<Ona mu
rede: >Ti, dovede,ako ne 6eSto udiniti, ja ne du s tobom Liveti, nego ti
nju sutra odmahvodi od kudepa je zavedigde u Sumu,odaklesamane 6e
znati kudi dodi, a ti se ukradi od nje pa beLi ku6iu. On siromah pristane
na to i rekne joj: uBaremspremijoj Sto na put, da ne umre prvi dan od
gladi<.
Madija joj umesi pogadu,pa sutradan,kak,osvane, zavedeje otac da-
leko u Sumupa se ukradeod nje i vrati se kudi. Ona sirota ostav5isama
tumarala je ditav dan po Sumi,ali iz nje nikako nije mogla izi6i. U tome
prispei mrak, i onase popnena jedno drvo, da prenodi,da je na zemljine
bi izjelo kakovo zverinje. I celu noi su kurjaci po zemlli ispod nje urlikali,
da je sirota od strahajedva Ziva ostala.Kad ujutru svane,ona side s dr-
veta i pode opet po Sumi,ne bi li kako iz nje iziSla,ali Sumasve gu5da,
a kraja nikako. Kad prikudi opet vede, i ona stane traliti zgodno drvo za
nodi5te,dok najedamputo,pazi,gde se neStokroz pomrdinu u Sumibelasa.
Ona pomisli,ne de li to sred.ombiti kakova ku6a,pa pode onamo.I zaista
nade kudu lepu i veliku: vrata su bila otvorena,ona ude unutra,kad ta-
mo, sobene moZelepSebiti i na astalulu jednojsobi svedagori. Ona po-
misli, da je to kudakakvih pustaija,ali se nije straSilamislediu sebi: uPu-
staija se boje samo bogati lipdi, a ja ih se nemam za5to bojati: kazat 6t
im, da du ih sva5taslu5atii raditi za onu koru hleba,Sto de mi dati<.Pa
izvadiv5i svoju pogaduiz torbe prekrsti se i stane jesti. Tek podnejesti,
al' eto ti jednog petla, koji stane skakali za poga(om, a ona mu stane
pomalo mrviti. Ne postaja malo i dode jedna mala va5d.ica,, stane se oko
nje umiljavati,a ona ioj odlomi pardencepogadepa je uzme na krilo, po-
6ne je milovati i hraniti iz ruke. Zatim dodei madka,ona i madki odlomi
pogadepa joj da. Najedamputduje-Velikibat i mumljanje,sva protrnekad
vidi lava, gde u sobu ude, ali lav ddma staclemahati repom i ok,onje se
umiljavati;ona se malo oslobodipa pruLi i njemupogade,ilav uzme,pa
t7l
joj stane ruku lizati, i ona se sasvim oslobodi pa podne lava milovati i
hraniti pogadom,dok najedamputduje zvekt od orui,la i htede od straha
pasti, dok eto ti u sobu ude nekakostvorenjeu medvedoj koZi; petao,
vaSka,"madkai lav otrde odmahpreda nj, i stanu se oko njega umiljavati
i cidati'odradosti.Ona sirotani pomislilanije,da je to dovjek,negoje mi-
slila, da ie Bof zna kakova zverka i dekalaje samo,kad de je spopastii
rastrgati.Al' t'o stra5nostvorenje skide sa lica medvedako/zui zbaci me-
dvedinu sa sebe,i sinu sva soba od njegovih zlatnih haljina. Devojka iza
velikoga straha disto se obeznani,kad vidi u gospodskimhaljinamapre-
krasnogmladi6a.Ali on pristupik njoj i rede joj: ,Ne boj se, draga du5o,
ni5ta; ja nisam nikakav rdav dovjek, ja sam carski sin, pa kad ho6u da
lovim, dodemovamo,a ovu medvedinunosim,da me ko ne bi poznaoniti
iko znao, da sam ja dovjek ko ti sad, nego ko me god vidi, misli da sam
kaka avetai beZiod ,mene;i u ovu kudu ne sme niko da ude,ni blizu nie
prode,'jervide i znadu,da ovdje stojim,a ti jedinanisi se plaSilaovamo
dodi, valjada si znala,da ja avet nisam?o Ona mu stane pripovedati,da
ona o njemui njegovojkudi nije niStaznala,ved da je maiija oteralai sve
redom iskaZe,kako je bilo. Kad on sve duje,raZalimu se zdravo, pa joj
rede: ,Ma6ijaje na te mrzila,a Bog te miluje; ja hodu da te uzmem;ho-
de5 li podi za mene?,,uHoduurekne ona. Sutradanon je odvede sv,omu
ocu u dvor, i tamo se vendaju.
Posle nekoga vremena izmoli se ona da ide, da vidi svoga oca. MuZ
je pusti,i ona se obudesva u zlato pa pode k ocu. Otac joj nije bio kocl
kude,ved maiija, koja kad vidi, upla5ise, da nije pastorkado5la,clajoj se
osveti,i potrdi pred nju govoredi:oVidiS,ia sam te na tu sre6uuputilau.
Pastorka ie zagrli i poljubi se S njome i s-njenomkderju. Zdrav,oioj i,ao
bude,Stooca nije naSlakod ku6e,ali polazeeidadei madijidostanovaca.
Madija za nlom prete6ipesnicomrekne: oeekaj,nesredo!ne 6eSti sama
tako idi, odmah6e sutr,ai moja kdiu.
Kad uvededo<lejoj m:uZ,a ona podnemu govoriti: ,ZnaS,Staje, jo-
vede! ja velim,neka ide i ova moja devojkau svet, da trali sredu,vidi5
ornusmo poslali,pa se ne vrala, moZebiti da dosad zlato na njoj treptiu.
eovek uzdahnepa pristanei na to. Sutradanona spremisvojoj kderi ko-
lada i pedenjapa je opravi sa ocemu Sumu.Otac je zavedekao i onu pr-
vu, pa ode kudi. Ona kad vidi, da oca nema, po(ne traliti put kudi, pa na-
ide na onu kudu u Sumi odmah; ude unutra, kad vidi, da nigdje nikog
nemau celoj kudi,zakljudagovoredi:uSamBog da dode,ne du mu otvo-
ritin. Izvadi iz tor'bekoladei pedenjepa metnena astal i podnevederati,
al' eto ti petla, vaSkei madke,stanu se ok,onje umiljavati, da bi im Sto
dala, a ona kao besna:uDo davola! Nemam ni ja, koliko mi treba, a da
dam vaman.Pa ih podnetudi,a vaSkastanedredati,pa kad lav dreku duie
doleti,pa Sdepadevojku i svu rastrgne.Sutradandode carski sin sa Ze-
nom u lov, ona odmah p,oznasvoju sestru po haljini, pokupi svu pardad
od nie te odnesema6iji,i nadesvoga oca kod kude,on se vrlo obraduje,
kad vidi svoju kder sa carskiqrsinomudatu.A kad duje,Staje sa Zeninom
k6erju bio, dao mu bude, ,alijoj jen, rede kod Boga, ier
je na tebe badava mrzila^A enc jeu veli ,na"mati to zaslul,ila joj
bunaru,idem, da kaZem.<

172
Kad,i,ena duie, Sta je od niene kderi, ona podne Ioveku govoriti: 'Ja,
dovede,ne mogutvoje k6eri odimagledati,ve6 hajdeda mi njih oboie ubi-
jemo, ako ne des,ja 6u sad skoditiu bunaru. uPa skodiuodgovori dovek,
>ja svosa detetaubiti ne mogu(. ,Dobro, kad ne 6e5,ja je gledatine
mogu(. Pa skodiu builar'
(vrd,niku sriientu).
1 sto, 2 pseto, 3 pas, a utvafa, sablast.
48.
CARICA gSL\EZDOM NA EtsLU
Bio car pa imao c.aricusa zvezdomna delu. I carica rodi 6erku, pa
je i ova imala zvezdu na delu.Posliie nekoliko godina razboli se carica
i utnre; ali ostavi caru ovaj zavet: da on, ako bi se Zenio,mora sebi tra-
Ziti devojkuza;zenu,koiaima zvezduna delui koja ie od carskeporodice.
Tako poslenekogvremenacar naumida se Zeni,pa da bi zavel cari-
din verno ispunio, potrali po celorrtsvetu devoiku; ali niie mogao nadi
clevojku,koja bi imalazvezduna delui koia bi ioSbila od carskeporodice.
A znajudicar, da mu derka ima zvezdu na delu, resi se, da nju uzme za
Zenu.kad ved nemaclrugesa zvezdomna ielu' Jednomprizove sebi 6erku
i pripovedijoj zavet materenjene,i pridoda,da ie on svudapo svetu tra-
Zilofakvu devojku,pa kad je nije mogao na(i, a ona ima zvezdu na delu'
to da ona mora biti carica.Careva 6erkanije se mogla na to nikako sklo-
niti, i odgvaralaje cara od takvogakoraka. t\li car, Zeledida ispunizavet'
izjavi joj, {a to mora biti. I carevaderka,kad opazi,da ie otac u toj nameri
postojan,kaie m:u:,Kadie tako i kad tako mora da bude,istem od tebe'
da mi das napraviti iedan veliki kovdeg, koii bi se iznutra zakliudavao'
i taj do nodida budegotovi u mojusobada se unese.(Nato car zapovedi,
da se kovdegnapravi Po Zelji niegovederkei da se do mraka uneseu
sobucareve6erke.A careva6erkaspremi'Stojoi ie najpotrebnije, spremi
i hrane zatri dana,pato sve sloZiu kovdeg.I kad ie ve6 sve pripremljeno
bilo. dozoveona slugepa itn zapovedi,da ovaj kovdeg ujutro rano zorom
odnesuna reku i da ga otisnuda plovi,kud ga vetar odnese.Postocareva
Cerkaovo naredi,ude i samau kovdeg,tu se zakliu6aodekuiudizoru. A
kad bcSepred zoru, dodu slugeu sobu carevederke,uzmu kovdeg,od-
nesu ga na reku, spustega i otisnu na brzak.' I matica potera kovdeg,i
dobar vetar dunu i otera ga niz reku.Tako ie kovdeg plovio i plovio i do-
plovio u drugo carstvo.
Dogodise, da car ovoga carstva izide u lov, i dosav do reke opazi
kovdegkako plovi, te zapovedislugama,da ga izvadei odnesuu niegovu
sobu.I to slugeudine:uhvatekovdeg,izvadega iz vode,odnesuga u ca'
rev dvor i ostaveu carevusobu.Kad dode car kfti iz lova, umoranza'
povedi,da mu se vederadoneseu njegovusobu.I tako se carrrdoneseve-
dera,i car $zmete malo povedera,pa legneda spava.To slu$alacareva
173
{erka u kovdegu,pa kad se ved nadaiada 6e car biti zaspao,otvori polako
kovdeg, izade iz njega i sedneza sto, povederaono' Sto je iza cara od
vedereostalo,pa se onda opet digne u kovdeg,legnei iznutra se zatvori.
Sutradankad se probudi car' ustane i po sobi pogleda, primeti, da mu
,nemajela, Sto je od vedereostalo,a zna i opominiese dobro,koliko je
'jela
preteklo.Onda zovneslugei upita ih, jesu li oni u sobu ulazili te nodi,
i oni mu odgovoreda nisu. To se caru sumniivovidi pa naumi tome udi
[r trag. Taj isti dan predvedezapovedicar, da mu se spremi pobolja ve-
Eera.I kaclvreme vederiprispe,naredicar, da mu se vederaopet u sobu
donese,ali nikome ne kazule,za5toon utrapezariit' ne ide,no u svojojso-
bi hodeda vedcra.I carevasezapovestudini;veEerase opet doneseu ca-
lrevu sobu,car sednete malo povedera,a Sto ie preteklojela' to ostavi na
jsto i dobro zapamti,koliko je degaostalo,kako bi se uveriti mogao,da li
,doistaneko od toga njegovaiela krade. Pa tako ostavivSilegne da spava
u nameri,da ne zaspi,no samotako u krevetu lelell da straZi.No san ga
rnadvlada i zaspi.pa u spavaniupodnei hrkati. Ovo hrkanjeduieu kodegu
'carevaderkapa pomisli,da ie vreme da i ona vedera,otvori polakokov-
deg,dignese iz njega,sedneza sto i lepovedera:najedese i napije'pa se
opet spustiu svoj kovdeg i zatvori. Sutradankad se digne car, uveri se,
da je doistatu neko biti morao,koji je njegovuvederupojeo.Ali o tome
'nikomu nije hteo govoriti, no se re5i, da prve nodi bolie stralari, prividno
da spava,a nikako da ne zaspi,da bi tako uhvatiti mogao'ko to niegovu
vederukrade.Po ovomecar zapovedi, da mu sei tredevede dobra vedera
'spremii u sobudonese;ta se zapovestcarskaizvr5i,i vederase donese
,u carsku sobu.No car ne tene vederati,no malo posedii legne spavati,a
vederuostavi u celosti,kao Sto je donesena. Tako car legneu krevet i
rudinise da spava. A malo zatim, kad je careva 6erka u kovdegu mogla
.zamisl'iti,da ie car zaspao,digne se iz kovdegapolako, skine maramu s
,dela,a zvezd.azasvetli,kao da deset sve6agori, pa sedneza astal da
veiera; ali tako sedne,da je bila ledima caru okrenuta.Opazi cat izkte'
'veta ovu lepoticu,i ta ga porazi. Ustane polako iz kreveta pa se svoioi
:go5dipribliZigovoredi:uA ti li si ta,5to iz potaia moiu vederuiede5lu
Trgne se careva6erkai uplaSise pa stanecaramoliti za opro$tenie. I onda
mu pripovedi,otkuda je, dija je, kako ie stradalai kako je ovamo do5la'
I car, kad je sasluSa,tronut njenomljepotomi dobrotomtzme ie za i'en:'l'
Veselje se svrSi,i car s caricom otpodneradosnei zadovoljnedane pro-
voditi.
Poslijeovoga veseljatek se godinanavr5i,a carica rodi sina,pa i ovai
ima5e zvezdl na delu.duo se raiduje nadaleko,pa tai glas dopre i do oca
,cari6ina.To ie ovome oclvedmudnobilo, kad doznaza svoju derku,da ie
'onacarica,koja ie niegaonakoprevarila,pa naumi da ioj se osveti' I da bi
svoju nameruizvrSio,preobudese caridinotac u prosiadkoodelo,uzme
vretena da prodaje,i tako,kad dodedo carskogadvora,sde m-uie 6erka
bila, on se zamolistraZikao vretenar,da ga pusteu dvor, ne 6e li se ovdjo
koja Zenaod carevih sluguna6i'koja bi vreteno kupila' I sttala ga propu-
sti. Tako ode ovai vretenar sluZavkamacaridinimi ponudi im vretena' A
sluZavkega zapitaiv: ,Sta iStesza vretena?uI on im odgovori: uMalo
 t75
t74

i,ita, ili sitne projeo.SluZavketo jAve carici i zaw.oleje, da kupe vretena, Boi,lakabazumodiruke svoje u baricu i umi dete svoie u ba1cu, i ona vide
garica pa se
i ona im dopusti.I tako uzmusluZavkevretena,a vretenarucladusaduricu irroi" ruke cele i vide svoie detenceoZivljeno.Obradova se
, u radostiseti da blagodarimajci BoZjoj,a maike BoZje nestane'
iita. Kad je vretenar hteo da primi saduricu,a on ispusti saduricuyra,zE- i pa mu se pomoli,
r Ostav$isama stiadalnicablagodariBogu na milosti
mlju i udini se,kao da je saduricunehoticeispustiona zemlju i Zito prosuo,, detencei pode desno
pa ondastanezrno po zrno kupiti,ne bi li tu zano(io.I doistaga tu nod u/ da ju uputi na clobarput. I ovo svrsivSiuzmesvoie
dvoru zate(e, a on, bajagi, stane plakati: ,Kud 6u sad star i nepoznat?,i
Isli je takodomraka,
[ot"* it", sumu.
*^1t
l:_,'1ttil:,P ::.'^El:11' 3:
za ovu no6- Utome opazi nedaleko svetlost' pa sc
e sklonntimogia
SaZalese sluZavkei odu carici i jave, Stase s vretenarom dogodilo,i cal
puti tamo. Kad se toj svetlostipribliZi,vidi, da je to jedna ku6ica'i da
rica se rai,ali pa im rede: ,Evo ove prazne sobe do moje pa ga pustite dd pa pogleda u
preno6iu.I caridinesluZavkeodu i jave to vretenaru,vretenar jedva doi vetlost izbiia kroz pioror' Onda stane ona kod prozora
na
deka pa ode sa sluZavkama, ouo, i opuri u sobi babu gde p,rede.Tome se ona obradujei kuonu
i one ga smesteu sobu,gde 6e da prenodi| ,riioi i'povide: ,Maiko! otvori mi vratalo A baba zapita" uA tko si ti'
Kad su ved svi pospali,digne se vretenar, izvadi britvu i ude polako rl putnica!< odgovori carica' Nato baba ustane
caridinu sobu pa se pr,ikradekolevci i zakole dete, a britvu turi carici 4 ano?n uja tu. slabaZena
-"i"fri
je baba mi-
f ;;;t" ;" pusti caricu u kudu i lepo je primi. I kad
Spag,tpa ondaodmahpobegneiz dvora,Stoje isda mogao,i sredaga pol je, ko je ona, otkuda dolazi i kud
sluZi,da iz carstva pobegnei da ga niko ne pozna. [dtu, Ou se putnica odmorila, zapita joj
ide, i carica joj sve po redu ispridasvoja stradania. Nato baba rede:
Kad se sutradancarica probudi,ima Sta i videti: mrtvo dete u ko- je tako, a ti ostani kod mene pa mi budi derka'u
levci. Ona udari u plad i jauk,pa se nato ceo dvor skupi.I car dodei vide, >Pa dobro,sinko,kad
Ne imaju6i kud carica na to pristane. I tako nekadaSniacarica ostade
"pustinji
Sta se dogodilo,pa se naljuti i zapovedi,da se pretresusvi, koji iive na je
[ta. kod babe i Zivljases njom vise godina slusajuci kao
dvoru, jer de se morati ma kakav znak krvi na6i te doznatiubica.I po toj, le"ri.u." Kad baba ode u crkvu, a carica pospremi po kudi, sve kudevne
zapovesticeo se dvor pretrese,i svi budu pregledanii njihovestvari pre-
poslove svrii, Zivinu nahrani.eirn Ui carica stala pred kudu i povikala:
metane,i ne nade se nikakva znaka krvi. Osta jo5 sama carica nepre-
gledana,a cat zapovedi,da se i njene stvari pretresu.I sluge to poslu5aju, Fil pit pi!, sva bi Livinaposkakutala,pa i ptice bi doletelena hranu,i
pretresucaridinehaljinei nadu u njenomSpagukrvav noZ.Tako kod ca- kad bi Lito Pozobale,razi5lebi se'
rice naden krvav noi, bi dokaz, da je ona sama svoje dete zaklal4. U Kod sedmegodinecaridinogovde bavljenjaizide car' ove caricem$z'
Zalosti i ljutini raziaren car zapovedi,da se carici odseku obe ruke do u lov; a to bese zlmi. I car po Sumilov lovedi zaltta i odvoii se sa slu-
gom od svoje pratnie i tako tumaraiueinaide na ovu kudicu,u koioj it:
lakata i da joj se oba oka izvade.Uzalud je carica plakalai izvinjavala se, da
da ona nije to udinilai da ne bi u stanjubila takovokrvno delo udiniti; na carica s babom livela, i zapitababu, bi li ga ona primla na , konak
prenodi.I baba mu odgovori,da mole kod nie noditi' Kad ude car u
njen plad i na njenu molbu ne htjede se car obazirali,no okrenuv glavu ali mu se ne htede iaviti. A car nije
sobu, pozna carica *r7u .uogu,
od nje redejoSjedamput,da se njegovaosudaizvrSii da joj dadu detepa
porn^o Zenesvoje, po5to oni od Zalostibe5e malo oronulas;a glavu i
da je pusteda ide, kud hode,a njemuna odi da ne dolazi.Onda dodu ca- na
reve sluge, uzmu caricu, izvedu u Sumu,da izvr3e carevu zapovest.,I lelo imala je svagdamaramompovezano'da se nije mogla,zvezda
je delo povezivala, da se ne bi
odsekujoj obe ruke do lakata,i kad su joj i odi hteli iskopati,saZalese r"t, uio.ti,-pa tako i sindicusvojemu pove-
iie"au na'deluvidela. Tu carica spremi vederu i ugosti cara. car
sluge i to ne udine,no uhvatejedno pseto pa mu iskopajuodi, i ponesu po obidalu,
caru odi i odsedene caridineruke i pokaZu,da su njegovuzapovestizvr5ili, Iera i, bududiumoran, legne spaviti. Porani baba s caricom
-car,preslicu da. predu. I calidin sindid digne se' pa
carici dete predalii nj,uu Sumuostavili. a pored pe6i sede6iuzme niz
je na krevetu spavao' spusti ruku
Carica u SurniostavSisama oplakivalaje svoju sudbinugorko. Ne ;"-;;ict; nu palo.uu. kako
sindidu svome: uldi' sine' digni svom ocn
moguii svoje dete ukopati niti ga poneti bez ruke dugo je tu suzeproli- krevet.'fo carica opaziparede probudio'i
vala, i naposletkuse reSi da pode dalje pomodrtralili. Tako uzme svoje rukulu Te redi duje sluga-i carev' koii se takoder ved be5e
pripovedi' Tome se ca-r zadudi i
mrtvo dete medubatajiceado laktovai pode s teSkornmukom daljeu 5u- sutradan ugrabi pritiku .uru nasamo bi skrio
iiti, pu onila car' da
mu. I tako dodedo jednebaricei tu umorenaspustidete svoje,pa i sama naumi, da se sam uu.ti au li 6e tako . ne-'bi li
naumida se odmori.Ali se seti Boga u nevolji i pomoli se Bogu, da se svojtt namert, zamoliiuiu. O" gu io5 iednu no6 na konSf .p:imi'prilikom
pottal'i tom
Bog smilujena njenu nevinostpa da joj bude u pomodi.Nato izide pred ;gasvitaT ovde naSla,a on de po6i da svilu svoju -i
volje-'svetli care'
nju Majka BoZjai zapitaje: ,Sto pladeS,6erko?o- ,E, maiko, kako da da de da produZilov. A trabamu odgovori: >S drage dode na
.car u sumra-dak
ne pladem,kad mi se ovaka gorka nepravdaudinio! Pa joj redom sve ako si.s mojom titoiinlot ,adovoliatr-' Kad pove6era'
t-9uT
konak, carica dodekaga s vederomi cara podvori' |.ud
svoje stradanjeistinito i verno ispripovedi.Nato joj Majka BoZja rekne: Kad bi pred zortt'
oNe pladir6erko! Tvoja nevinostza tebe govori, ja du ti pomodi: umodi legne da spava motie6*ina babu i na nienu 6erku' predu' A i sindiiu'ca-
da
ustane baba s curiooir-i pot.o-utueu pedi sednu
svoje ruke u ovu baricu pa de5dobiti ruke, kao Sto si ih prije imala,i umi$
pa patosu zabavllao igr-adkama' Onda car pomisli; da
dete ovom vodom, pa 6e ti oZiveti.oI carica poslu5a,'kako joj Majka cidin ustane, se na
 176
6e biti vreme da pokusasvoj ispit, pa spustii nogu i ruku niz krevet, I
kao sludajnou spavanju.Kad to vidi carica,a ona rede sindi6usvome: i
>Idi,sine,i digni ocu svomei nogu i rukulu I dete poslusamajku svoju,i
i dodeda dignecarunogu;a kad htededa mu digne,car ga prihvatii skinei
mu zavoj s dela i opazi zvezduna delu,sto ga uveri o redimacaridinim/
te zagrli dete i izljubi. Pa odmah skodi na noge, pristupi carici pa i u
nje vidi zvezduna delu,pa se zaduditome dudnovatome pojavu.A ca_
rica mu pripovedicelo svoje stradanjei kako je, kao nevini, pomodii
milosti u Boga nasla.I car, pogrur,entovom pridom zamolicaricu da mu
oprosti,Sto je tako u naglostinedovedno postupaoi nju odbacio.I carical
mu oprosti.
Tako se car s caricom pomiri i izljubi pa onda bogato obdari babuJ
Sto je caricu primila i kod sebe dri,ala. car uzme caricu i sina i dovede
sobomu dvor i udinivelikoveselje.sva se carevinaobraduje,
i"J er:JJ
za povrataksvojedobrecarice. I tako,kad BoZjompo*oei'nadvladai
nevinostzlobu, ostadecar s caricomi sindidemnjihovim da poZivuu sVZr-r
kom zadovoljstvu.
( Srltiid.
- | yoda gdje tede brzo oreko kamenja, z soha, gdje se jede, 3 ,
" - ' dZep, ostaci,
od odsjedenlh nuku, 6 oslabila, . pod, ' piainja, ' tuiai.
49.
CAREVAKEI OVCA.
Imasenekakavcar Zenu,koju preko nadinarnilovase.oni od svoga
srca nemadijahu ni5ta drugo do jednu jedinicuSier, koja vei bje5epri_
spjela za udaju. ova carica razboli se i kad vidi, da ne de ostati, nego
dg de umrijeti, zazove mui,a cara,i suze ronedi,na detiri oka rede mu:
,Evo se pribliZilapo5ljednjaura moje da5e,i ja i,u umrijeti,prije no tre6i
kokoti zapoiu,i ia znam,da se ti ne moZe5prodi da se ne Zeni!, i bila ti
sre6a!I prostoti bilo od Boga i od mene gresnice!ali tako ti ovoga i
onogasvijeta,duj me i poslu5ajme, Sto iu ti redi: evo ti prsten,i koju
devojku nadesi isprosi5,nemojje vjendati,ako joj ovaj prstenne uzide,
, dobro na prvi prst desneruke, i zaklinjemte po tri put od neba do ze-
mlje, da onu devojku sebevjenda5mjestomene,kojoj pristanenajljepse,
na ruku, a ako me ne poslu5aS,t sve Sto radio i o demuse Bogu molio,.
sve ti uzaludi naopakoobrSilo,od tebe ne ostalotraga.n Car joj se
obeda i zakune,da ne ie vjendati nikakve devojke, a[o joj dobro ne:
uzide oni prsten, i ako je ne bi nasao da se ne d.eni ozeniti. carica mur
na to odgovori:,Nadi de5je, samo ne prestupikletve, da te ljuta zmiia
ne uvjedeu,- i tek Sto ovo izreEe,izdahnu.
Car po smrti ZeninojpoSljesluge po onomegradu, da obiduju'sve
devojke, hode li kojoj onaj prsten do,,broidi, ali kad u gradu ne nadoSe,
posla ih po bijelomesvijetu,d.atrai.e,eda bi .e po
sreei koja na5la,ali
r7l
sve zaludu. Sluge se vrnu$e nakon tolike sile vremena i kai,u caru, da
u svijetu devojkene nado$e,kojoi ne bi il prevelikili preuzakovi prsten.
car se nadudunade,sta de kako li 6e: htio bi se Zeniti,a devojkenema,
htio bi kletvu prestupiti, ali ne smiie od straha, da ga ne postigne,i
oriakoizmudenu mislima,baci oni prsten,te de de? nego odskodis doline
njqgovoj istoj 56eri na skut, a ona videdi zlatni i lijepi prsten, luzmega-
te'stavi na prst od desneruke, i pruZajudiruku put svoga oca rede mu:
nVfdi'tata,kako mi lijepo stoji.uKad vide car, onesvijesnu od duda,i za
cijdlo pol dana razabratise nije mogao, dok niegova kder uto skodi i kao
dalga rukama potkrijepi i zagtli, podne od Zalosti nad niim plakati, dok
se lnajedamputosvijesti i rede Sderi: uTi si moia Lena,tako-je zar Bog
osudio,i ti de5 biti carica mjesto svoje pokojne matere.o SCer mu se
stahe duditi, Sta zbori, ikao za luda i nesvijesnadoekacijeniti ga, all na-
kom dugogaprepiranjavide ve6, da nije kud kamo, te ona Sta 6e' da je
otac ne vjenda i da pas pasu' kao prikazanie ne kazuie, naumi da ubiie
sarnasebe,te tako i udini: uzme odin handi,ar te njime sama sebe usred
sroa. Otac Do5tovide, porudi za balalicu,te mu ona rede: uEvo ti svirala,
pak joj nad glavom sviri od Lraka do mraka, i oZiviet de ti.< Car tako i
udini.i teke stanezvijukati okolo mrtve Sderi,ona sjede,a otac !e zagtli i
odmahnaredi,da se sjutradanpripravi Sto treba za svadbu.
Kad 56er ovo doduje,uzme odinu sablju te sama sebe lijevu ruku
osijede,a desnu u ognju izgori. Uiutru pripravljahu svadbu, a iedan od'
njih dokaZecaru, kako mu je vidio 56erbez ruka. Otac joj potede'i kad
je vidi, opet brZe bolie za bajalicu,te mu ona da nekakve trave, i teke'
joj rudne pateljke namaza,izniko5eruke kakve su i bile. Car onda stavi
Sder pred straLu,da ne bi opet Sto od svoga Livota udinila, te tako ne:
mogudi ved niSta,Setajudise tamo amo kroz kamam' ugledanegde u ne'
kakvome do5kunod kude nekakav Stap vas od suhogazlala, na kojemu
pi5e krvavijem slovima: ,ne tidi me.( Ona se zadudi,Sto to moZe biti'
podeprevrtati preko prsta od ruke, u oni isti das ona se prometnuovca
i podekroz kudubleiati.Kad videle sluge,svi se od strahai od dudapre-
plaSisei pobjego5ekazujudicaru, dok i sam car vide i brZe bolje opet
po bajalicu,a ona mu odgovori,da liieka ne zna nikakoga,nego da
druge bajalicedobavlja. Car potom hodaSena mnoge bajalice,ali mu
svaka odgovori,da tome liieka ne zna, i tako ne mogudi S6eri svoje
povratiti,viSe se ne oZeni.Fotom ie ovca sveder uz caraskakutalai ble-
jala, on je njivio i gojio kao svoje dijete,i kad car umre' u oni dan umre
i ovca'
(BokaKotorskd"
1 n
obidu. ogledaju, 2 nara5taj nara5talu, s soba, ugao.
50.
MILOSTIVA SNATIAI NEMILOSTIVA SVEKRVA.
Bila snahai svekrva. Svekrva bijaSelukava i nemilostivana sirotc'
a snahadobra kao dobar dan u godini: kad bi doSlakakva sirota pred:
Dr. David Bogdanovid: Izabrane narodne pripovileike. 12
178
ku6u, svekrva bi je obravnicom"oterala,a snahabi svoj zalogaj siroti
udesila,kad bi mleko od ovacanosili kudi, ona, gde bi kod videla rupic,ir
na putu, odmahbi rekla: ,Ovde mora bit kaka bubica,upak bi joj usula
mleka.Sto je ona tako milostivabila, svekrva ie mrzila na nju, te bi/je
i gladu patila: zatvofila bi hljeb od nje, i tako bi po dva po tri danaisi-
rota gladovala.Jedamput svekrva se teSko razboli, i lei,e1i molil4 je
Boga: kad umre, da je pu5ta opet na ovaj svet, da ne da snasikojekakim
bitangamadeliti. Kad umre i sahraneje, svet je jeo i pio na dadi,a kad
se razide,snahaopere sudove,pa odnesepomije u valov svinjamalte
uspe,pa onda ode te pusti svinje.Kad svinje dotrdevalovu, grde,obilaze
oko njega,a ne de da piju pomija.
Ona se staneduditi,Sto im je, kad tamo a to pomija ni kapi, a oko
valova zemlia suha, nisu istekle! Sutradan uvede opet tako, i tako, za
sedam vederi. Kad bi osmo vede, ona kal,e mui,u, da on uspe svinjama,
da jedu. Kad muL uspe,i pustiv5isvinje kad vidi, kako su izmrSavile,
stane Zenugrditi, Sto ih nije hranila, ved ih tako upustrlada izmr5ave.
Onda mu ona pripovedi,Sta je i kako je, a on potrdi valovu, da vidi, je li
prazan, kad tamo prazanl,On se stane krstiti i duditi, Sto bi to bilo!
U taj mah njegova mati ispod valova progovori: uSine,tamo na
onome svetu ja sam ti u mukama: svaka sirota, Sto je uzdahnula,kad
sam je s vrata oterala- onaj uzdisajsvaki se pretvorio onde u trn, na
tome trnju leLim:'a koja je sirota na mene zaDlakala,svaka njezina sLlza
vri u kazanu,u njemu se kuvam. A Sto sam Boga molila, da nie Salje
's onoga sveta, da kudu nadgledam,da snaha bitangama ne deli, za to
mi je sudeno,da dolazim na ovaj svet, da jedemsa svinjama.A tvojoj
Zeni postavljenesu tri od zlata trpeze,na njima sama ruza i bosiljak.
Pitaj ie, hodeli mi dati jednu,da se smirim.uMuZ ondaotide Zeniu kudu
te joj kaZe sve, Sta je i kako je, a ona kad to duje, dotrdi k valovu, da
vidi svekrvu,pa kad je vidi, kakva je izmudena,zapla(,ese, a svekrva je
'stanezaklinjati,da joj da jednu trpezu,onda de joj se pola grijehaopro-
stiti i ne 6e viSemorati na ovaj svijet dolaziti,da sa svinjamajede.Snaha
joj rede: uJa tebi poklanjamsve tri trpeze: Sto sam dosaddinila,neka je
za tebe,a odsadda mi da Bog za sebe da siuZim.uOnda svekrve ne-
stane.i nikad vi5e nije dolazila.
(Vrdnik u Srijemu).
1 motka na kojoj s nose sudovi s vodom, 2 rokdu.
51.
ODJE JTi SRECE,IMA I NESRECE.
Bio neki car pa imao tri sina, koje je pristojnovaspitao.Kad su mu
sinovi dorasli,naumi ih oZeniti,pa ih jednom svu trojicu dozove i pred
stareSinamai velikaSimacarstvadadesvakomepo jednu strelu govore6i:
deco moja! Evo dajemsvakomepo jednustrelu; svaki od vas
"Ljubazna
t79
da baci strelu u visinu, pa na diju kudu strcla padne,iz one kude mora
svaki da uzme devoiku za Lenu.Dakle, Sta kome sudbinadonese,onim
da -se zadovolji.o
Najstarijisin blagodarediocu svome na milosti uzme strelu, zapnei
baci je srednou visinu, a strelapade na kudu velikogavezfta.Ovaj ima-
dijaSeveoma lepu 6erku i za veliku sredu smatra5e,da je sudbinatako
dorlela,da se on s caremoprijatelji.Svima velikaSimai stare5inama, koji
su se tu desili,to je odved milo i povoljnobilo, i svi se ovoj sudbinira-
dovahu.Pa i sam car radovaSese sudbinisina svog.
Zatim zapestrelu drugi sin carev, pa je i on lepo pusti u visinu. Svi
su Zudnoza strelom gledali i pazili, gde de strela da padne.I strela pade
na kudu hodZevelikoga.I u njegabe5elepa derka.Tome su se svi obra-
dovali, da i drugogacarevidasredaposluZi,pa i caru to je odved milo
bilo. Jedni destitajucaru, drugi velikome hodli, a tredi carevu sinu. I svir
bejahuzadovoljnii na ovoj sudbinimilom Bogu blagodarni.
Sad povidecar veselo: ,E delal ti sad, moi mili i naimladisine,zapni
strelu pa ie u visinu baci, da vidimo, Sta 6e"tebisudbinadoneti." Onda
se diZe najmladi sin, zape zlaeanu tetivu pa upravi strelu nebu pod
oblake. Svi velikaSi i stare5inegledaju za strehom, svaki od njih u
srcu Bogamoli, da bi strela na njegovuku6u pala, pa da se i on s carem
oprijatelji.Ali strehane pade na ku6u, no na plodukamenu.To ie caru
odve6mudnobilo, pa se i stare5inezabrinuSe,Sta6e sad da br"rde. Car se
diZe sa divana pa ode s celom svitom svetlom, da tazgleda tu kamenu
plodu.Kada car do kameneplodedode,ali ispodplodeizide korniada.Svi
se nato zabrinu5e. Jedni gledecara destitoga,drugi pilje u careva sina,a
tredi se u muci pogledaju,a svi dekaju,Sta de car da presudi.A kad car
ugledakornjadu,on se mahomna sudbinunaljuti,pa u ljutini rede svome
sinu: uTo je tebi sudbinadonela,eto tebi nevestedevojke.uPa se diZe
car sa svitom svojom,ode pravo dvoru svome.
Kad se car na divan posadi,odmahizda svoje zapovesti,da se kupe
kid.enisvatovi, da se vr5i svadbanjegovihsinova.Svi se nato zabrinuSe'
kako da se vr3i svadbanajmladegacarevidasa kornjadom;ali niko ne
sme caru da pomene,dapo/zalisina najmladegai od sudastrogada odu-
stane.Kad se kidenisvatovi sakupi5ei podo5epo nevestedevojke,ioS bi
oni na cara pogledali,ne bi li se milost ukazala,da se najmladi carevi6
s kornjadomne venda.Ali se carskane poride,i osudase moradeizvr5iti:
svaki uze svoju sudenicu,i najmladitze svoju kornjadupa se svr5i ven-
danjepo zakonu,i svad'base obavi po obidaju.Onda car odredi svakom
sinu svoje dvore i ki6e,nesvake namestajepa da Zive u svakomeobilju'
a najmladegasinaprezrei odbacipa mu dadejednukudicumalu,u kojoj
su poslednjesluge careve Zivele.I posluSansin posluSazapovestoca
svogai sklonise da u toj kudicipoZivi, madau njoj nikakva poku6anstva
i name5tajane nade.
Dva starija sina careva imali su sve potrebeu svojim dvorovimapa
su u svakom zadovoljstvuveseledane provodili, a najmladl, odbaden,
prezren,ne imajudisvakidaSnjihpotrebamorade se brinuti, kako 6e Ziveti
sa svojomkornjadomu praznaikudici.Odmahposlesvadbenabavinelto
l2'r
180
.pokudanstvai name5taja,koje su mu ljudi vi5e iz saZalieniapodarili, pa
to doneseu svoju praznu ku6icu i ostavi u kudu na gomilu pa ode da i
,drugepotrebepotraiLI poStoopet neko posudenade i s ovima se kudi
vrati, a on nade one sve stvari, Sto je prede doneo,lepo po sobi poie-
danei na svome mestuponameStane. Zadudise ovomepojavu,kako je to
moglo biti, kad je soba zabravljenabila, niko ne moga5eu sobu udi, a u
sobi nikog drugog osim kornjadenema.
I drugi dan pode odbadenisin carev da potrali opet pokudanstva,pa
5to nadei nabavi,donesesvojoj kudi i to ostavi i pode po drugo,i kad-
god bi se ku6i povratio,na5aobi sve prede donesenestvari poname5tane
i u red postavljene. Onda naumi da svakojakomotri, ne bi li mogao
dokuditi,ko mu to po kudi ureduje. Tre6i dan ode i donesepred kudu
dvoja kola drva pa ih na gomiluda nabacii kod drva metnesekiru,a on
sam zaide na drva i onde se sakrije s namerom da rtazi, e da li de tko
do6i, da ova drva sloZi.Tek Sto se on sakrio, a vrata se ku6naotvori5e,
i iz kude kornjada pomoli, pa kod drva stane. Tu se kora rastvori, i iz
kore izide lepotadevojka u najlep5emodelu,pa se odmah lati da drva
slaze.To kad opazi sin carev, skodi,poleti kornjadinojkori i ovu udari
'sekirom,koliko je mogao,pa je razdrucka.U taj mah dotrdi lepota de-
'vojkaipovikne:,Ne, ako BogaznaS.nAli to je ve6 docno
bilo; korabese
ved raskomadana. Nato 6e redi sin carev: ,A dostasi me namudila, lepoto
devojko, ne deSse vi5e od mene kriti. Kad te je sudbinameni odredila,
hodi amo, da sudbinuzajednoi snosimo.<Onda de mu lepotadevojkada
odgovori: ,Ljubazni moj! Ti si me prevario,ti si mi veliko blagouni5tio,
,a sad nemamkud viSe,ja sam tvoja.<
Pun radostiodbadenisin carev vzme za ruku svoju mladu i odvede
'u sobu,pa je onda upita, dija je i otkudaje, pa i kako je i za3toje sud-
;bina tako udinila,da ona Zivi u kornjadino,jkori. Nato bi mu ona umilja-
tim glasornodgovorila, da to ne istraZuje, ako i,eli da s njom sretno
DoLivi.Onda se carev sin okanetoga pitanjai podnes njom odsadkao
.sa svojom i,enomlepo Ziveti.
Poslenekogavremenaudinicar veliko veseljeu dvoru svomei na to
pozovesve stareSinei velika5ecarstva pa i svoja dva starijasina sa nji-
'hovim Lenama.
Tom prilikorn na molbu svojih velika5aumilostivi se car
pa pozovei najmladegasina. Svi, Sto su na veseljedo51i,Zudnosu izgle-
dali, kako de car svoga odbadenogasina primiti, kako li 6e ovaj na svo-
jom kornjadomna veseljedodi. I kad su se gosti oko cara sakupili,dode
i najmladisin sa svojom Lenom,koja je tako lepo i bogatoobudenabila,
,da ni sama carica ovakovih haljina nije imala, a pri tome tako je lepa
hila, da joj na veseljunije bilo ravne. Svi se zadudeovoj lepoti i krasoti,
pa i sam car upita sina svoga,kakva je to Zenska,otkuda je, a kad mu
ovaj odgovorida je to ona njegovakornjada,koju mu je sudbinapodarila,
onda to caru odved milo bi pa je svoju snahumilostivoprimio divedi se
lepoti njenoj. Kad je bilo pri vederi, zaduiu se lepe pesme slavuljskirn
glasom, da su se gosti iznenadiline znaiudl,otkuda taj glas. I tek onda
su opazili,otkudato pevanjedolazitimora, kad su videli da divna careva
sna pardad hleba sebi na rame mede,koje se nevidljivomticom odmah
t8t
potro5i. I tako je ova sna careva celo veseljesvojom lepotom i divnim
.pevanjemuveseljavalado svrSetkaveselja.
Kao Sto obidno u svetu biva, da gori na boljega mrzi, tako se i na
.ovom veselju dogodilo,da su starijesnahecareve ovu najrrrladuomrzlo
i njuprezirale,distoiz zlobei pakosti,Sto je ona bila lepSaod'rjih. I kako
su se one iz veseljaraziSle,odmahse stanudogovarati,kako bi ovu naj-
mladu jetrvicu uniStile.I zloba i zavist nijhova do toga ih dovede, da
lsvojemuZevenagovore,kako 6e najmladegabrata svoga kod cara da
ocrnei njegovuZenukao neku avetinjuda okrive. I ljudi za ljubav svojih
Zenasva5tasu kadri udiniti, pa i ona dva sina careva klevetornsvojom
toliko su kod cara uspjeli,da se on nanovo na svoga najmladegasina
razgnjevi.
Jednojutro sakupicar svoju vojsku i svoje sinove,pa 6e onda pred
velikaSimai stareSinama da rekne svonrunajmlademusinu: oSine moj,
kad si ti umeoiz kornjadeda pretvori5onakolepuZenu,to ti rnora5imati
,nekihmadijskih'sila. Zahtevamod tebe, da mi sad amo donese$jedan 6up
meda,iz kojega6e cela ova vojska da jede meda,ali dup svagdada ostane
pun. Ako li to ne udini5, znai, da du te zajedno sa tvojom ienom saseCi.
Kad to sasluianajmladisin carev, zabrinese i dodekudi svojoj pa se po-
tuZi svojoj Zeni,Stamu je zapovedeno. Ali ga ona ublali i umiri, da se ou
za to ni najmanjene brine, da 6e mu ona u tome pomo6i.,Idi,u rede mu
ona, >onojistojplodi kamenoj,otkr"rda sam ja iza1la,pa lupi nogomna onu
p l o d ui r e c i :k a r a n d a d a d a d a s i . N a o v e r e d ii z i 6 i6 e j e d n ab a k a ,a
ti joj ondakaZi: daj mi onaj dup s medom,Stoje u sobi zavrati.I baka 6e
malo otidi pa 6e ti doneti 6up s medom,a ti onda uprti 6up i odnesicaru,
ocu svome,pa se za daljene brini: moZejesti sva vojska carevaod toga
meda,nikad joj meda ne 6e nestati.o
Ode jadni sin carev i udini sve, kako mu i,enakaza, i zadudise,kad
izide baka i donese6up s medom.Onda rzme or dup i odnesega caru,a
,carzapovedi,da sva vojska medajede.I sva vojska na med navali i na'
hrani se, da ne moZevi5e da jede,a 6up ostadepun medom,kao Sto ie i
bio. Tome se svi zadude,ali se u zlobi joS vi5e razjarena ovoga bednika,
,Stoje bio u stanjuda ispuni,Sto mu je zapovedeno.
Dok su se neki ovom dudu dudili, carevi sinovi umeli su dotle cara'
ooa svoga, nanovo na teLi zadatakda nagovore.Car opet dozove svoga
odbafenogasina pa mu rede: rJa ve6 vidim, da si ti darobne sile pri-
svojio, stoga od tebe traZim,da mi donese5amo jedan gtozd, od kojega
de cijelavojska da jede i da se nahrani,a grozd opet da mi opet ostane
u celosti, spomenaradi. Ako mi to ne ispuniS,znai, da du te zajednosa
Lenomdati saZedi.<
Kad to saslusanevoijnik' zabtinese' pa jadan i nevoljandode kudi i
polali se Zeni svojoj, kakvu je opet zapovest dobio. Ali ga Lena ohtabti,
da se toga ne plasi, i tome de ona da nade pomo6i.>ldi tiu, redemu ona,
> o n o j i s t o j p l o d i p a i z r ke cai r a n d a d a d a d a s i , i n a t o d e t i o n a i s t a
baka da izide, i ti ioj reci: poslalame karandadadada si, da mi dades
onai grozd groi,da iz sobe,Sto o gredici visi. I baka 6e na to oti6i i tebi
 t82 183

grozd izneti, a ti onda tzmi grozd groZdai odnesi caru ocu svome pa Kad su staresinei velikasi carstva mrtva cara videli, nadu se u dudu
se dalje ne brini.u pa se u/urbaju, koga 6e od carevih sinova za cafa da izberu, Pri izboru
Na ovo ode nevoljniki udini sve po redu,kako mu i,enakaza,i dobi svi se jednodu$nou tome saglase,da najmladegasina kao dobrodu|na za
grozd od bake pa ga odnesecaru, ocu svorne,a car povide na vojsku, cara svoga pr,oglase,jer ie prilika tako dovela, da niegovo dobro srce i
da navali na grozd,i da jede.Naturi se vojska careva na grozd i stadega strpljeniepostojanopoznadu.
jesti, ali kolikogodpupadi (zrna) vojska otkine,toliko se opet novih, na Tallo po tome umrloga cata po obidajuukopaju,a mlado'gazacate'
onome istom mestu,stvori. Tako se sva vojska najede groida, da ve0 (Srbilil.
viSejesti ne moga5e,i grozd ostadeceo celit,kao Stoie bio.
t
I to zlobnim i pakosnimakrivo bi, Sto ovaj prezreni i ovaj zadatak nuder' da'nu, 2 darolijskih' darobnih.
savlada,pa se nanovo podnu s carem.dogovarati,kakav bi jo5 zadatak
dali, koji on ne bi mogaoispuniti.Tako zloba i pakost pronadejoS i treCi 52.
zadatak.Po ovome dozove car nevoljnika,odbadenogasina, pa mu reEe:
uldi donesimi jednogadoveka,koji 6e biti tako veliki kao palac,a da rnu
je brada dv4 outa veda od njega. Ako mi to ne donese5,znaj, da du te ZI-ATNA DJECA.
zajednosa Zenom saZed,i.u
Bio jednomcar, koii zapoviedijednogadana,da u cijelomStambulu
Kad ovo nevoljniksasluSa, uplaSise i pomisli,da de mu sad krai biti,
pa u odajanjudotrdi kudi i potuZi se Zenisvojoj. No ova ga ublaLii ohra- ditav mjesecne smije ni kod koga da gori svije6a.svaku veder popeobi
se on na jedan toranj i gledaonaokolo,da Ii svi slu5ajuniegovu zapo-
bri, da se ne plaSi,da de ona i tome doskoditi.,Idi tiu, red mu ona,udragi
vijed. Najednomopazi daleko slabu svjetlost.odmah poSalje sluge, da
m o j , o n o j p l o d ik a m e n o p
j a u d r i n o g o m u p l o d ui r e c i k a r a n d a d a Slugeprotrde kroza sve ulice i napokon
saznade,tko je tai nepo'slu5nik.
dada si; a kad izid,ebaka, onda joi reci: poslalame karandadadada jednu pokrivenu kolibu, u koioi su stanovaletri sestre'
,dodupred slamom
si, da mi daS onu kutiju ispod ognjiSta,pa kada ti iznese baka kutiju i i prele.Bile su veomasiromalne,dan im je
preda, a ti uzmi kutiju pa idi s njom caru, ocu svome, ali je u putu n! one su zapalile lojanu svijedu
po5to ne otvoraj, jer moZe5zlo prodi. Ili ako bi je otvorio, a ti, kako bio za posao prekratak, a, kako je pozfiato,nulda zakon mijenja'
opazi5onoga doveduljkau kutiji, odmahpovidi na njega ndu ru, ier ako Sestre su se razgovaralejedna s drugom: uKad bi nas tko ovako
to ne udini5,zlo po tebe. vidio, $to bismomogle udiniti,da ublaZimosrdZbucarevu?u- Najstarija
To poslu5anevoljnik pa ode plodi kamenoj i udini sve po redu,kako rede: uJabih, kad bi mi car dao sve Sto trebam,skuhala'uiednomkotlu
kukuruznukaSu,koje bi se mogla dosita najesti ditava njegovavojska"n
mu je Zenanaredila.I sve onako po ZenskorR kazivanjuizvrSi.Kad ved Druga rede: ,Kad bi mi car dao sve Sto trebam za tkanie i predLt,
nevoljnikdobi od bake kutiju, on pojuri s kutijom caru,ocu svome.U putu joS
nadinilabih mu $ator, u koji bi mogla stati ditava njegovavoiska,i
dodemu na pamet,da vidi, da li je doistau kutiji onaj doveduljak.Otvori bi morao da preostane komad platna.<
kutiju, ali iz kutije posukta na njega s batinom onaj doveduljak,a on se Napoko,n redenajmlada:,Jabih znalanesto sasvimdrugo,Stobi caru
seti Zeninasavetapa 'povidena njega ,duru, te se na to doveduijak smiri bilo jo5 miliie.<
i u kutiju legne.Onda carev sin opet kutiju zaklopii odnesepravo caru, ,Pa Sto bi to bilo?" zaPitaiusestre.
ocu svome. ,Ja bih mu, kad bi se mnome olenio, darovaladvoje zlatne djece:
Kad dodepred cara, on predakutijrlpa rede: uEvoti, bdbo,kutijeove j.ednukder sa zlatnom kosom, zlatnimrukama i zubima od bisera, i ie-
i u kutiji onogadoveduljka,kakvoga si ti od mene zahtevao:no ja te junak, kakvoga ioS
d.nogasina s iednom zlatnomrukom; tai bi postao
molim, nemoj tu kutiju da otvaraS,jer 6e5 zlo prodi.nAli car pomisli, nigda
* nije bilo niti 6e biti na svijetu.u
ko-
da ga sin hode da prevari, pa uze kutiju da otvori. Kad vide nevoljni,da euusi to straZari nadinesmolom znak'na vratima, da opet nadu
mu je otac doistanaumiokutiju da otvori, povidemu: nNebdbo,ako Boga pa otidu k caru i pripovijedaiumu sve' Sto su vidjeli i
libu,'Cu, duli'
znaS,ne otvaraj. Ili, ako si ba5 naumioda je otvori5 i da se uveri5,da li preda ni'
s. zamislipa zapoviedi,da sve tri sestredovedu
je doista taj doveduljaku kutiji, a ti, kako ga opazi5, odmah povidi na Sestre se prepla5e, gotovo da umru, kad su ujutru doSli straZaripred
njega ,durn, ier ako to ne udini3,zlo deSprodi.u No car u ljutini ne hte niih, da ih odvedu prediara, samonajmladarede: )a ne de nam valjada
ni ove redi posluSati,uzme kutiju i otvori. No tek Sto je kutiju otvorio, a giavu odsjedipa ako i odsijede,jedamputse mora umrijeti'< :
'MoZeSli ti
doveduljakiz kutije potegnebatinomna njega.Car se uplaSipa se u zabuni Ali car im ne udini niSta,nego zapita priiaznonajstariju:
seti sinovljevihredi, ali ne pogodi da kai,e ,d u ru, no >v u r(, a dovedu- Sto si iekla?u - Ona odgovori: nDaj
i zaistada skuha5takvu ka5u,kao
pristane, ali satl su
ljak zamlata cara batinom i deveta5ega donde, dokle ga nije sasvim rni rok od dvadeseti detiri ,ui" pu de5je Imati.<Car
umlatio, i tako car pred svima izdahne. prolazili, a ona nije zgotovila kukuruzne kaSe'
r84
Sadade srednja:>Daj mi rok od tri dana,da svrSirnSator.<Car jo!
dade sve, Sto je zahtijevala,i zaklju(,aje. Kad je tredi dan k njoJ doSao,
vidi, da nije mogla odri,ati svoju rijed.
On sada zapita tredu: uKako bi ti mogla udiniti ono, Sto si obedala?.,
Ona rede: ,Svijetli care! KaZemi jedanunutarnjiglas,da 6e se ono dogo'
diti, Sto sam rekla, ako se oZeni5mnome.(
StarijesestreDo5aljecar kudi, a najmladomse oZeni.Imao je on veirl
osamZena,pa je pofom ona bila deveta.Djece nije imao, a rad bi je imao.
Sa svojom najmladomLenomZivio je car u najvedoj slozi. Ona je uvijek
popu5tala,a i ne moZe se nikad dvoje posvaditi,kad jednone 6e.Poslije
nekogavremenabilo je najmladoji,eni i zbilia tako,kao da de dobiti zlatnu
djecu,a kad su to spazileostaleZene,reku jedna drugoj: nAko ova do-
bije djecutakvu, kao Sto kaZe,onda nama ovdje vi5e nema ostanka.c-
Ali najstarijaod Lena,imenomBada, rede, da ona zna, Sto 6e raditi, da
djeouudini ne5kodljivom.
Dodevrijeme,da djecadodu,a Bada redemladojZeni: ,Kod gospods
'kad
je obidaj,da majci zaveLu odi, da joj ne naudi veselje, najednom
ugledadjecu.o- Mlada Zenapustida s njom udinesve Stoho6e,te tako
nije mogla vidjeti djece,kad ih joj je Bog poklonio.To upotrijebiBada,,
da joj otme mali5e i podmetnedva Steneta.Nato ode carr i kale: ,Dodi i
vidi. Mjesto zlatnedjecg tvoja ti je najmladaZenarodila dvoje Stenadi..a
Nato car pozovesvoje savjetnike i zapitaih, Sto se ima udinitis onorr
Lenom,koja rodi Stenad.Svi reku: >Daj je svezatikonjimaza repove,pa
nek je pogazei razderu.uSamojedan rede: uPo5alji,gospodaru,po srp-
skoga patrijara,da dujemo,Sta on misli.uPatrijar dode i rede: uDaj je
do pojasa zakopali u konjsko dubre, pa svaki dan neka joj dadu detvr-
tinku hrane.Tako neka Livi, ler moZebit ipak nije rodila Stenad.n
Car poslu5aovaj savjet, dadenesrei,nicuna raskr56u zakopatiu hrpu
konjskoga dubreta, postavi kraj nje dva straZara,te zapovjedi, da joX
svak, koji bi onudaprolazio,pljune u lice.
Ali s djecom dogodilo se ne5to osobito.Bada, zlodesta iena, poloZir
djecu u jedankovdeg i baci ih u rijeku. Rijeka ponesekovdeg u jedno
mlinskokorito, i tako dode medu lopate mlinskogakola, te mlinskokolo
stane.
Mlinar'ode,da vidi, Sto se dogodilo,nadekovdegi odnesega svojoj,
zeni misledi,da.ie na5aoblago.Oni podignupoklopac,kadli dvoje slatku
djedicepruZespram njih svoje zlatne rudice.Mlinar i njegovaZenabili
su ve6 veoma stari ljudi koji nijesu nikada imali djece,I zato rede mli-
narica veselo: nBlagonama,sad imamo djece! Mi demo je hraniti i od-
gojiti. To su zacijelodjeca,koje se majka stidi.u- ,Ne,u rede stari, uto
su djeca iz dobra roda.u Starima je to bilo svejedno.Starica je sabirala
med i njime hranila djecu, a ova su za iedan mjesecrasla toliko, koliko
druga za jednu godinu.Poslije tri godinebila su ved tako lijepa i krasna,
da su vile iz obliZnjih planina zakljudile,da de ih oteti starim ljudima.
Kad su se jednom za Zestokeoluje djeca igrala pred kudnim vratima,
dolete vile, zamotaiu ie u svoju poput no6i crnu i svilenu kosu i odnesu
u svoj dvor visoko go:e u Sumskim planinama. Tamo je bilo veoma
185
{ijepo, oni su dobili toliko mnogoi dobra jela da jedu, te su postalaio5
jada i ljep5a.No ipak se ljudskoj djec'inije moglo ba5 dugo militi kod
vila,-i jednom reEe djevojdicasvome bratu: nJesi li duo, dragi'brate,
liakorviie govore,da mi nijesmoroda njihova?urede djevojdica.Mladid
zapita: >A Sto smo onda?u- uM,ismo ljudiu,rede djevojdica.SadaviSe
:nijesumogli da ostanu u vilinskom dvoru, i jedne tamne nodi, kad su se
vile bile razletieleu uzduhu na sve strane, pobjegnubrat i sestra,Zapi-
taju prvoga dovjeka,s kojim su se sastali: nl(6is je mjesto najliepSena
svijetu?<- nStambulje najljep5emjesto,tamo se najboljeZivi,u gdgo-
vori im on. Ele oni podu u Stambul, razgledaitssve, i kad su stajali pred
,carevornpaladom,rede mladi6: ,Ja sam umoran i pospan;legnimopod
ovu smokvu i otpodinimo.(- Doskora oboje zaspi,a Bog dade te se
nad njima podignepalada,veia i krasnija od careve,i oni se probudeu
jednoj lijepoj sobi i na skupocjenusagu.To im se veoma svidjelo,a brat
rede: >Ostaniti kod kude,sestrice,razgledajsve; ja idem malo ubazar,
da vidim, Sto ljudi rade.u
Bada, najstarllai,enacareva,pogledakroz prozor,kakvo je vrijeme,
.i spazi novu paladu.Za(udenopomisli: ,Sta bi to bilo? Otkle ie ovamo
.do5laova nova palad.a?< - oldi i pitaj, ako hodeSda znaS,ureknu joj
druge sultanoveZene.I ona ode odmahprijeko i nade u paladi$jevoide
samo,gold sjedi kod derdefa.Bada je zapita: >I,maSIi jo5 kogh?u Dje-
vojdica odgovori: ulmam joS brata, iunaka, kakvoga zaciielonema vi5e
u Stambulu!u.- Nato de Bada: ,Na ravnici pred gradonrrazapeodador
jedan Arapin,kojega joS niko nije svladao,kad bi ga tvoj brat izazvao
na dvoboj i ubio, dobio bi veliku nagraduod cara.(
eim se brat vrati kudi, rede mu sve to djevojka,a on rede: nsjutra
,6u ujutru ubiti Arapina.uMa Sto ona radila, da ga odvrati od njegove
odluke, bilo je u.zalud.elm je sunce ogranulo, ode on naoruZan samo
jednom topuzinom.Pred njega istr6i odmah crnac na arapskojbedeviii
sa sabljomu ruci. Boj nije dugo potrajao,jer mladid smjestaubije Ara-
,pina,odreZemu njegovomvlastitomsabljomglavu, sjednena bedevijui
odja5epred prozor sultanov.Ondje poloZi na zemlju glavu Arapinovu,
sveie za ogradu bedeviju i ode u svoju paladu. Car odmah po5lje za
'njim svoje sluge,ali se mladidi ne ogleda,nego pode svojoj sestri i
ispripovijedajoj, Sto se dogodilo.
Poslije nekoliko dana potraii opet Bada djevojdicu: ,Reci svome
rbratu,da je sada na ravnici pred gradom pet Arapa,koji zovu cata na
dvoboj! Sto 6e se dogoditi,ako ga ubiju?u- Mladid je bio spreman,da
se odmahpobije,pa dogodilomu se Sto mu drago.Uzme uiutt:usvoju to-
:puzinui izide iz ku(,e.Njemu je ved ususret jahalo pet Arapa. On zame'
tne s njima kavgu, poubijaih sve jednogaza drugim,poodsiiecaim glave,
prihvati konje za uzd.ei dovede ih pred prozor sultanov, gdje je i glave
postavio.Zatim ode svoioj sestri i ispripovijedajoj sve, Sto se dogodilo.
Za tri dana bila je Bada opet kod djevojkei rede ioj, da ima devet
Arapa,koji radecaru o glavi. Imladid po tredi ptttizide,a sredamu i sada
{ijepo posluZi.Poslije boja sveZesvih devet konja pod prozorom care-
vim za ogradu,postavi tamo devet crnadnkih glava, pa opet o{e -sv.ojol
 187
186
Brat je bio ocllnahspreman'da i to djelo izvrSi, pa odmah sjr"rtradan
sestri,premdaga je sada sam car zvao, da ipak dode jednomk njemr.u
gore. ujutru zapali jedanvlas iz grive konia Avgara. Kao vjetar doleti Avgar'
ri,ucj-i daSdudiod raclostitr'o se o rame mladidevo'i poput vjetra poteti
Bada se zamisli i rede ostalimi,enama:uOvo su zacijeloona djeca k Jordan-rijeci.Tamo rede konj Avgar: ,euj me; brate! !a du skoditi u
sa zlatnim rukama, jer im sve us,pijeva,degagodse late.u- To uznemiri; vodu i dok se ja propinjem,ti rnora$uhvatiti vijenac, ier drukdije poto-
junak
iene i stanu zaklinjati Badu, da ukloni djecu sa svijeta. Na to se zla i,enu nusmozauvijek u bezdaniponor.( Konj Avgar udini silan skok, a nas
i onako skanila,pa zato.opetode k djevojci i rede joj: ,Kad je tvoj brat vjesto trgne k sebi vijenac od cvije6a iz uzdtha. odmah potamni nebo, i
tako velik junak, on bi i jamadno znao u Tman-planiniuhvatiti konja kao munja ooleti konj Avgar opet k obali i preko bodine da uzmakne.U
Avgara.Plemenitijega konja od ovoga nema,jer Sa ljeti i zimi samevile taj das sud.arese tamni vrhovi planina,zahvatekonja Avgara, koji ie pre-
hrane.S konjem Avgarom mogaobi tvoj brat izvesti djela, o kojima de Sao preko niih, za straZnjenoge i otrgnu mu s njih meso sve do kostiju.
narod i u poznijimvremenimada pripovijedai pjevan. -
M.taOie staneplakati: ,Moj mali vrande,Sto se to s tobom dogodilo?u
Ali sa konj Avgar umiri: oNemoise Zalostiti!Pusti me samo u gore moie
Mladidje bio spremanda izvrSii ovaj pothvat,premdaga je od nje-
ga zabrinutamu sestra odvradala.On otide u planinu Tman i qretne ne- domaje,tamo 6e moje rane zarasti,koliko ie od iednogamladaka do dru-
xoliko divota. ,Kuda, momde?uzapitaiu ga oni. uldem da uhvatim vilin- coCa.;- Tako podu kudi; konj Avgar u Sumui gore,a mladi6u Stambul.
skogakonja Avgarao,odgovorion. ,Kani se radije toga! I mi smo to po- vijenac dadesestri,koia ga objesina strop sobe,pa ode u bazat,da
ku5ali pa nas je pritom dvadesetoricupogaziou.- ,Ako je vas dvade- tamo s muZevimapu5i i malo probrblia.
setoricu pogazio,onda mi nije stalo do mene,ja bih bio dvadeseti prvi<" Lijepa djevojkasjedilakod derdeia,2. nad niom ie lebdio vijenac od
odvrati veselomladid.Kad je tako putovao dalje kroz Sume,sretneje- cvijeda, koji je tako milo mirisao, kao niSta drugo na svijetu. Tako
dnogasilnogdiva, kojemu su brci kao sveZnjilana dolje visjeli. I ovaj ga je nadenaoa.Kad ona to vidi, bilo joj je kao raku na rostilju.Ali bodliivoi
-kravi je cpet
je zaustavljao:uKuda,zemlia(,e?"Mladid odgovoli kao onima prije. Div ne da Bog rogova,tako je i ona morala dugo misliti,dok ioi
6e ndto dobrostivo:uKakodeSto da udini5?... Sadasam upravoprislu- nesto do$lo u glavu, $to bi moglo upropastiti zlatnoga brata i sestricu
Skivaovilama pri izvoru, koje su ba5 kao i Lene medu sobombrbljale" zlaticu.Napokon de ona: ,Sad treba tv,omebratu s,amoLena,a ia znam
kako se moZekonj Avgar da ulovi. Ja du ti redi,da vidim, ho6e5li ti, kao jednudjevojku,cla je liepsenema na svijetu.Ona starnuje u kuli pokritoi
obidan dovjek, to znati udiniti. Mora5 naiprije zaklati bivola, oderati mu samimdukatima.stotinu kralievicaved ie ju prosilo, a ona ih je sve u ka-
mjeSinu,napunitivodom i na onom mjestu na obali,kamo dolazikonj Av- je
men pretvorila.ona tako pametna, da zna, na demu stoji neboi zemlia.
gar na napoj,tako u jezero uroniti, da koni prije srde vodu iz mje5ine. Ona i tvoj brat, tako velik junak, zaciielo bi jedan uz drugoga pristajali.u
Tada de5ga modi uloviti.< Sestraponovibratu,Stoje dula,a on rede: ,Pridekaj,sestrice,mjesec
Mladid udini upravo tako, kako mu je div kazao. Poslije nekoliko dana pa du i6i da prosim djevoju.oRok prode,mladakie svijetlios neba,
dasovatutnjila je zemlja pod kopitima vilinskoga konja tvrdima popuf a oniapali drugudlaku izgrive konia Avgara.Zemliase potrese,iskre su
delika.Najprijeje naduliouSi,a onda je ipak polako dolazio.Ved je pri' vrcale i daSdu6istanepreda nj konj. Zacijeljelesu niegoverane,ni traga
gnuoglavu,da pije vodu,ali ponju5imje5inui brzo se okrene.Ali je mladi0 im vifu nije bilo. Mladid osedlai opremi plemenitogavranca' nakiti 9a
brzo konju oko vrata ovio ruke i tako odjurio s njim. Poslije ditav sat zlatomi dragim kamenjem,pa je pjevajudi jahao u Sumui planinu.Blizu
divljegatrka stanekonji redemole6i:nPustime!n- ,,Zivogane<,odvrati dvorca s visokom kulom, koja ie sva blije$tila od zlata,stanekonj Avgar'
mladid.I opet zamolikonj: ,Samo me pusti! Ja sam tvoj, i nitko mi nije N"titpfiiui *tuAie udari ga Siborn.Nato 6e konj: oNe udarai meln zamoli
gospodardo tebe.Istrgni iz moje grive tri dlake,spremiih',i ako me tre- konj Avgar, une smijemdalje.Ako nas dievojka priie spazi nego mi nju'
baS,zapalijednu,i ja du biti kod tebe.Ta ti me ne moZe5hraniti,to mogu, okamenit6emose.u- uPa sto 6emo da radimo,moj vrande?...u Stanu
saSnovile.< prislu5kivati,ier su duli korake, i medu grmljem ugledajuprekrasnu die-
vojku, gdje ide po vodu nosedina glavi i u svakoi ruci po kondir' Koni
Mladid udini,kao Sto mu je plemenitikonj Avgar rekao, oprosti se uni-
Avgai priS"pne,-,Ja (t za'rzati,a ti vikni; ako se prepla5i,iarolija ie-
s njim i povrati u Stambul,gdje ga je dekalanjegovasestra.I on joj sve glavu' grmljavina orilo se
pripo+ijedao. Stena,a onanaSa.(I konj digneplemenitu i kao
QadoznalododeBada k njima i, kako du, da je mladiduhva- njegcrvorzaniekroz Sumei planine, i kao munia jaki povik mladidev' Dje-
tio konja Avgara, rede gradedise veselom: ,Dobri BoZe! Sad bi mogao Ali je
vojci od strahaspadnukondiri, i ona pohiti ka gradskimvratima' pozdtav'
tvoj bratid oti6i k rijeci Jordanu,nad kojim lebdi izmedt neba i zemlie pomod Bollu za
rnladi6pretede,postavi se pred ulazi nazovejoj
vijenacod cvijeda,koji su vile saplele.nuA gdje je ta rijeka Jordan?"za- porumenjev5i:
pita djevojka. - uRijeku Jordan nadi deS medu Zrnalgrdijomi Doksan- Ona obori oc.i- ma tako su djevojkenajlje;Se' i rede
,Dobro doSao,*oi irnue.f Ti si, na koiLga sam dekala! Udi un'utrai
planinom,koje se svojim vrhovima neprestanojedna s drugom bore. do konca i'ivota na5esa'u
ostani ovdje soctin"'U;;; a ondi .ako hode5
Izide mu li za rukom da uhvati vijenac i tebi ga donese,ne bi se nikad 6e umriieti od
Mladid odgovori: uTo ne mogu' iwi mi se; moia'sestra
Dostarala,i bili biste jo5 ljep5i,nego Sto ste.<
 rt 8
brige za rnnom!u Oclu u dvorac. Ovdje pokuca cljevojka na ormarid od
sedefa. Pet vila izidu iz njega. oSto Zeli5, djevojko?n zapitaiu one. ,Za
koje biste vi vrijeme mogle prenijeti u Stambul moj clvor, mladi6a, mene
i konja Avgara?u -,Mi vas moZemo tamo odnijeti za tri danalu - uOn-
da vas ne dun, rede djevojka, pa pokuca na ormari6 od slonove kosti. Izide
sedam vila. ,Sta hodeS,dobra cljevojko?u- A ona ponovi pitanje: ,U dva
danau, reku o,ne.nOnda ni vas ne du, nego de pozvati drugeu. Ona nato
pokuca na ormarii, od pravoga biserja, iz koiega izide devet vila. One od-
govore na pitanje: ,Za ledan dan, dobra djevojko!o - ,Dakle doditeo,
rede ona. Konj Avgar poneseih u staju pa polegne na sijen.o,koje je slatko
mirisalo od rijetkoga Surnskogcvijeda, a mladidu rede djevojka, da legne
u najljepSojsobi na du5eke.JoS je osjetio, kako se dvorac i sve s njim po-
tiho diglo, duo je udarce vilinskih krila poput daleke glazbei ali onda za-
spi, te je samo u blagom i slatkom snu osjedao, kako iebdi daleko odi
zemlie, visoko gore u zlatnim oblacima, preko Suma i mora sve do bije-
loga Stambula. Kad je otvorio odi, nade se kod kude medu svojom se-
strom i svojom mlad,om, lijepom i,enom. One su ga drrzali na rukama, a
nad njima je lebdio mirisni vijenac cvijeda s rijeke Jordana i izdisao iz
sebe mladost i ljepotu.
Tada de mlada Zena: >Tebe de danas pozvati car na vederu. Idi tamo,
ali ne jedi niSta.Na putu do careva dvora vidjet d,e5Zenu, koja je do po-
jasa zakopana u gomili dubreta i pred kojom svak pljune. otari joj lice
ovim svilenim rupdidem i poljubi joj grudi. Tako hode vile, moje posestri-
me. One se viSe ne ljute radi na5egabijega. Tako je bila volja BoZja, jer vi
imate opet da povratite dast vaSoj majcin.
On udini, kao Sto ga je ona svjetovala, jer rijedi pametne Zene treba
da i mui, slu5a. Kad je vidio onu nesrednu i,enu na raskr5du, rupcem jof
osuSisuze na njezinu licu i poljubi je. Ona ga zapita: ,,Zaito ti ljubi5 mene,
pred kojom svak pljuje?u Milo joj on odgovori: ,Ja nijesam nikada pozna-
vao svoje majke, moida si ti ton. Nato dodu strarzari, i on ode svojim
putem.
Car ga dodeka veoma prijazno i stavi preda nj jelo. Ali on sjedaju6i
se opomene prvi zalogaj baci jednom psetancu, koje je ovamo dovabio
miris jela. Psetance progutne zalogaj i padne mrtvo. Car se veoma pre-
plaSi i zapovjedi, da se dovede preda nj ona Lena,nz kojoj je bio red da
spremi jelo. Dovuku dakle Badu, a kad ju je car prisilio, da pojede jedan
zalogai od jela, padne ona mrtva na zemlju. nTi vidiS, sospodaruu, rede
mladi6, ,da se kod tebe ne moi,e jesti. Dodi ti radije sjutra naveder u moj'
dvorac; nije dalekon. Car obeda.
Mtradidvradajudi se kudi pode pravim putem opet k onoj siromaSnoj
Z e n i i r e d e j o j : o T i s i m a j k a m o j a i m o j e s e s t r e ,a n e d v a j u p s e t a ! D a n a s
ima osamnaestgodina, kako ti neduZnotrpiS, a to je dosta i previ5eu. On
je izvadi izhrpe dubreta, a kad su mu straZari htjeli to zaprijediti, poubija
ih. Onda odnese majku u svoju paladu, gdje je njezina k6i i i,ena niezina
sina, operu je i odjenu u mekanu svilu.
Car izbilja dode drugi dan na vederu, i kada su preda nj postavili jelo,
uzme i on prvi zalogai i baci ga jednom psetancetu. Psetance proguta za-
lEE
logaj i stanemahati repom, kao da ie htjelo re6i, da je veoma dobro i da
bi jo$. ,A tko je kod tebe spremiojelo?u zapitacar, a mladi( odgovori:
nOnai,ena,koju si tikroz osamnaestgodina zakopaou hrpu dubreta,ona
tena,koiaje rodilamenei moiu sestru.zar smo mi nalik na pse?osad se
otvore vrata i u sobu stupi poniznos pokritom glavom maika vodenaod
svoje kderi i i,ene svojegasina. Car je pogleda,a zatim pogledana svoie
dvoje djece.Kako su samo sjajili u ljepoti, distocii dobroti srca, da je
svaki greSnikmorao niko;mponikn,uti.Bila su to doista zlatna djeca.Pod
stropom iebdioje vijenac cviieda s Jordana,pa kad ie pod njim stajala
mati, tako daSdenaod svojih, preobrazilojoj se naiednomlice, te postane
onako mlado i lijepo,kao $to je nekadbilo. Ali onda padnena zemliu i niie
vi$e disala.Njezinosrce mogloje snositivedu mjeru tuge i nevolienegoli.
radosti,a nad srcem vijenacnije imao mo6i.
Car se veon-laveseliosvojoj djeci,pa bududida se za niegovuk6or
veCsjutradanna$aolijep kraljevidkao prosac,slavilase za obadvapara
zajedno,za sinai kder,velika svadba,na koju je bio pozvanditav stambul.
Kod utrke doveli su pet pastuha.Za njihove repovebude svezanosedam
mlaclihZenacarevih,sukrivacaBadinih,te su ih drugimana veselievukli,
dokle nijesu izdahnule.Zlarna djedicaiiviela su dugo i zadovoljno'Svake'
bi gociinena Durdev dan, kad se Suma probudi na nov Zivot, doSaok'
njima plemenitikonj Avgar i donioim pozdrav od vila.
53.
TRI BRATI.
Bil je jedankralj. on da po svojemhralievstvurazglasitida de onorn"
dati svojuk6er,ki napravitakov brod,ki 6e hodit po kopnukadi' po moru.
Va2 niegovenkraljevstvu su bili i tri brati, ki odlude,kad ta glas duit"t'
provat' takov brod udiniti.Dva su bili Segavin, a treti bil bedadast.Naj-
prvo projde najstarijibrat na goru i po6nedrva tesat,da napravi brod.
Sad gre tLrclajedanstari, to i'bil gospodinBog, i redemu: uPomoziBog,'
da delaS,mladiriu?uOn je malo zlovoljan,da mu delo ne gre pravo od'
ruki, pa odgovarajadnou:,DelamZlici!ouSad kulikogodie put udril po'
drvu, toliko mu ie ispodsikiri Zlic odletelo.Vidi, da ne 6e biti niS,pa zeme'
nekulikoZlic i projde nazad doma.,ea si nadinil?upitaju brati, kad je
clomddosal.oNiSlesnekulikoZlicu,odgovoriniin1O on. Drugi, sredniibrat,
govori: uDanasgremnja srieuprovato.Zamehrani i proide vu goru' Od-
side drvo i podnetesai. I k niemu dojde isti stari pa ga pita: 'ea delaS'
mladi6u?uI on odgovoriiadno,da mu ni otel posalna ruku. uDelamobru-
dio. I kulikogodje puti sad udril po drvu, toliko mu odskodiobrudi'Veder
ji nekuliko iarnei gre s njimi 666n. uea si ti udinil?upitajr-rga brati. nNiS
leh nekulikoobrudi,uodg-ovorinjin on. Tredi dan rede najmladji,bedasti,
da gre danaspak on .tieu skusii.uA kamo gres ti?u redu mu brati, umi'
rrismomogli nis udinit,ki imamonedi va glave,kamo 6eSti tako bedastu.
Ale on se ne da rasputit,leh projde.I podne,kad je na goru do5el,tesat"
 1.94
19!
I k njcruudojde isti stari pa mu govori: ,Pomoz Bog, dedko!n,Bog po- pa ov-
m a g a l , s t a r d e ! u o d z d r a v l j a o n . > A d a t o d e l a 5 ? <p i t a g a s t a r i . , M a v i d i , kder,to ti je, zami ju i hodi s njom,kamo deSn.on iu zamena brod
nakanil sam z Bctijun pomoeun nadinit brod, ki bi hodil po kopnu kodi po put biZ z brodon'
(Krasicau Hrv.Prirnoriu).
lnoru(. uA irna5 da jist?< pita ga dalje stari. ulmanu, veli mu on, nvi5 ono
tamo na hladu, zami pa jij i pij, kuliko 6e5n. ,Ma hodi i ti s manun11u.,Jij 7
'sam, aS vidiS, da nimam laznou. uNe, ne d,u, ti
i mora5 pod manun(. I de-
t kao,' a 6 . Ep t a v i m Z l i c c , u z m - e "' s a m o ' '17g r e -
u . 3 k u 5 a t i . p a m e t n i , l j u t i t o ,tr
,0 r, tz ti svi. 1t SVakO,10pOStaViS, ief,"
dem, idem. im, au *nn*, 1t',", OdvedU,
d k o p r o j d e . K a d s u s e n a j i l i i n a p i l i ,r e d B o g d e d k u : u s a d l e z i p a p o d i n i ,a 18svr5e. le odmah, tn depove'
ia (u za te delato. I on legne, zaspi, a stari dela. Kad se j' dedko zbudil,
vidi ve6 brod zgotovljen. On se podel iudit. oNe dudi se, dedko, leh lipo
hodi na brod, pa znai, kad rcles brodu ,hodiu. 6e hodit, a kad mu rede5 54.
)stani<, 6e stat. I kadegod vidi5 ko Zivo stvorenje, stani z brodom i dekai,
d o k l e p r o j d e o .O n s e s t a r o m u z a f a l i , p r o j d e n a b r o d , r e d e m u : , h o d i u , i D.IEVOJKABRZA OD KONJA
ve6 mu gre.
S a d o p a z i n a p u t u j e d n o g am r a v a p a s t a n e z b r o d o m . A l e s e v i 5 e p o - je nadi*
Bila je nekaka devojka, koja nije rodena od oca i majke, nego
telo mravi hodit, a on nar,ek deka. Tako je dehal tri dni i vidi, da gre ve6 nile vile od snijega izvaclena iz iame bezdanje prema suncu llijnskome'
naizadnja deta. JoS malo pa te" si1' pro6. I sad dojdc i najzadnji rnrav pa vjetar je ozivio, rosa ie podojila, a gora 1i56emobukla i livada cviie6em
mu govori : ,ea pitaS od mane zaDla1,u,ia sl mi braiu duval?n ,ea 6u od nut ititu i naresila. ona je bila bjelja od snijega, rumenija od ruzice' sjaj-
tebe pitat, da mi ti moreS dat?u ,Na ti jcclnu moju ncgn, pa ako ti bude nija od sunca, da se take na svijetu radalo nije niti 6e se radati. ona rrusti
kada moja vojska od potrebi, leh puhni va nju, i si 6omo ti dod na pono6u. glas po svijetu, da de u taj i taj dan na tome i na tome miestu biti trkija'
Sad gre naprvo i nameri se na jednoga dovika, ki more se jezero poDit. p a k o j i j e m l a d i 6 n a k o n j u p r e t e d e ,d a d e b i t i n j e g o v a '
O n m u z b r o d a g o v o r i : o K a m o ,m o m d e ? o A v e l i : o N i k a m o : k a m o m e n o g i o v o s e u m a l o d a n a r a z g l a s ip o . s v e m u s v i j e t u , t e s e p r o s a c a s k t l p i
po,peljun.'o,flodi k mane na brodo, rede mu naS jirnak. ,Greno, veli i proj-
h i l j a c l en a k o n j i m a , d a n e z n a S ,k o j i j e o d k o j e g a b o l j i . I s a m c a l e v s i n
d e g o r e . S a d s e n a m e r e n a j e d n o g a ,k i m o r e p u n o j i s t . , K a m o , m o m d e ? u dode na trkiju. Devojka stane na biijegu,i svi prosioci narcde se na ko-
p o v i d u m u z b r o d a . u l d e m u ,v e l i , , l e h d a n i s a m n a m c s t u o . , H o d i k n a m
njima, i ona izmedu njih bez konja nego na svojijem nogamlt, pa irtt onda
na brodo. ,Gren, zad, ne?< I sad jih je ve6 bilo 'a brodu tri. rede: )Ja sam onano postavila zlatnt jabuku' koji najprile do njc dode
Dojdu z brodom pred kraljevu kui.u, pa se mladii, gospodar od broda, je pridc
i u z m e j e , j a d u b i t i n j e g o v a ,a a k o j a p r v a k n j o j d o d e m i u z m e n t
javi, da je on nadinil brod, ki gre po kopnu kodi po moru, neka mu sad da nego ltazite dobro'
vas, zn;diae, da dete vi svi mrtvi na ono mjesto ostati,
ke,er za Lenu.Krali mu rede: ,.la du ti onput dat k6er za i,enu, ako mi do- S t o i i n i t e u . K o n j a n i c is v i s e p o g l e d a j u ,
i svaki s e u s c b e u z d a S ed' a (e za-
jutra prebere5 ovi tri veli kupi i,ita i sako'u na svoje mesto klade5'0n.Ov pa izmetlu sebe: >Znamo odista' da ne ie ona ni
clobiti devojku, rekose
se sad podel Zalostit i mislet, kako bi on to napravil. Najzada se domisli, jednome od nas na nogama oclbiedi,nego neko od nas, a ko, togaj 6e Bog
da mu je mrav pomo6 obei.al i tuda bi mogel najbolje pomod. Zame mra- i sre6a danas pomodi.u Te tako' kad devojka rukom o ruku
pljasnu, svi'
vljn nogu i puhne na nju. I eto gre deta mravi, pa pita voda od njih, da da potekose u jedan tren. Kad je bilo na po puta, bogme devojka odvojila bje-
Zeli. ,Da mi to Lito preberete do jutra, a517drugadiie zlo,,. uNe boj sc, mi i., i.. pustinekaka krila ispod pazLLha. Uto lkori jedan dngoga te prioSi-
'6emo to za d,asBrebratu. I podmu prebirat. Leh su podeli i ved fine,'* tu- jednu
nuse i obodose konje i prestigose devoiku. Kad ona vide, izvadi
liko jih je bilo! Jutro dan javi mladid kralju, da je udinil, kako mu j'bil re- gora, da ne znadose pro-
dlaku iz glave te baci, i oni isti das uzraste strasna
kal. Kralj se podme dudit, kako je to on mogao udinit. nDobroo, rede. >to si sci, de de ni kuda de, no tamo amo te zaniom, ona a opet daleko irn odvo-
udinil, ale ako ne popijeSdojutra se moje vino, a je ga preko sto badav. ne jila, a oni oboli konje i opet je stigose.A kad devojka vide zlu i goru, pusti
d e Sd o b i t k d e r i n . O n o p e t Z a l o s t a n a , l e s e v a l j c ' o d o m i s l i ,d a i m a n a b r o d r r jednu suzu, - dok buknu5e stra5ne rijeke, te se zamalo.svi tle potopi5e'
jednoga,ki more celo jezero popit. Zazove ga pa mu Bovori, ako bi to vino plij' na
za der,ojkom niko viSe ne pristajaSedo samoga careva sina, te on je
i

rnogal spit. ,JoS mi, moj dragi, ne de bit ni dostin. odgovara mu'on. je devojka odmakla' zakle tri'
I konju te za niom, ali poSto vide, da mu
Podne pit, a kad je ved se bil popil, podme jo5 tapuni'o od badav li.zat- stade na onome rrijestu' na kojemu se
pr-rti imenom BoZjim da stane' i ona
p a se
J o Sm u n i b i l o d o s t i ! T n a t o s e l r r a l j z a d u d ii g o r i o r i m u : n D o b r o ,i t o s i u d i - nade; onda je on uhvati, te za se na konja vrLe i prepliva na.suho
nil, ale ako dojutra ne poji5 r,as kruh, da j' va dvoru, ne i.e5 clobit kderi.. pianinu' obazre;
uputi jednom planinom doma, ali kad dode u najvisodiju
On projde k onom, ki puno ji, i pata ga, ako bi mogal vas kruh pojist, da j' s e .k a d l i m u d e v o j k e n e m a .
.va dvoru. oea
re bih mogal tuliko knrha pojist! To mi ne 6e bit ni za ru(ak
dosti. Leh neka nose, pa da vidi kralr, kako se to lahko more pojistu. I on 1
p o J i v a s k r u h . N a t o r e d e k r a l j g o s p o d a r uo d b r o d a : o N o s a d t i m o r a m d a t Plivaj.

I

t92
cc.
CAR DUKLJAN.
Bio jedan car pa se zvao Dukljan. Jedan dan lovedi on po dubokim
alugama'i gustijemgrmenimaugledajedno jezero te se sumkeprirnakne
k nj:rnu, eda bi Sto ulovio.Nadnesav5i se malo nad jezero ugledakrilata
konja i na njemukrilata doekazlatnijehkosa dugijehdo peta, d.eiz lezera
izlazi. Kad car vide, potajase i stade virke' da gleda, te 6e Sta ,^ de
"ovi doek.Kad tek Sto na suhoizide,side s konja i dohvatinekakusviralu
.duguprevjenui Sarenukao najvedazmija i podeu nju svirjeti, da se od
mila Boga ne mogaSesluSati,i na ovi glas podesve kamenjei drvedeSi-
kati. Car se uplaSipa zapnestrijeluna ovogadoekai ljuto ga obranikroz
obadvakrila. eoek padnes konja i vrisne od muke i zalosti,da se do ueba
;mogaSe
duti,i zavide: ,Moli Boga,doede,te si ti menevideo pride negoja
tebe'<Posto car vide, de obranidoeka,pritrdi k njenrus golom sabrjom,
a on fuk te u jezeroonakoranjen;onda car u.hvationogako"nja, uzjaSega
te s njim bjezi doma.Ali teke Stoga bjeseuzjahao,iznikosei kralju krila,
a kralj se prepadete side s njega i uhvativ5i se za fuzdu, povede ga i
malo idud.inestademu krila te tako dona pode.
DoSavSi domakaZesve.Stose zbilo,i konja uveduu konjuSnicumedu
ostalekonje.carev sin dujr-r6i za to lezerokrene jedno,jutro kridimiceod
oca, te 0o kazivanjuodevu nabasana jezero,ali ne dode Sumkenego sa
zapetomstrijelom,ali pride nego dode do jezera - rpazi izvan jezera!e-
dnu Zenusredovjednu, kosa pladei njegagleda,te on na
de raspletenijeh
onomemjestupade u nesvijestkao mrtav. U koji das on tu zakovrnu,u
ta dasoni krilati konj podneu carevojkonjusnicivristati i krilima udarati,
da se od velike uke i treskei sav carev dvor zatrese.car skodi,da vidi
Sta mu je, dok ftsnj rede caru: uAko Zelissinasvoga Ziva vidjeti,vrdi me
na mjesto,oklensi me doveou.Car se prepanete onakona gola konia uz-
ja5e,kad se konj Doljadohvati,preledekao munja do jezera.Kad tamo,
vidi car sinamrtva prostrtai nad njim onu Zenude plade,i de mu odi vadi
jednom dlakom iz glave. Cara stade lelek za sinom,a konja vriska za
o-
nom Zenom,dok zavikakonj: nSadamijenjamosinaza sina,a otac da mu
je prosto.Ondaona i,enapovratiodi carevnsi,nui zadunega, i kad oZivlje,
dade ga caru, a on njojzi konja.
(BokaKotorsha).
1 provalija. uvala, jaruga, 2
uzda, I vire6l.
56.
JEDNA GOBELA U KAO,,A DRUGA IZ KALA.
. -!,e-naPremudrogaSolomunazagredase u nekakadrugoga carai na-
misli da ostavi muzai da bjeze ovome drugome; ali nikako se nije mogla
da ukrade,Jer je Solomunvrlo duvao; zato se dogovoris ovijem drugi-
193
jem carem te joj po5alje neSto te popije pa se udini kao mrtva. Kad ona
tako umre, Solomun joj osijedemali prst u ruke, da vidi' da Lena ne osjeia
niSta, nego da je mrtva, onda je zakopa. A onaj car naredi svoje ljude te
je nodu iskopaju i dones4 njemu, i on joj opet nekako popravi Livot, i
uzevSi je za i,enu stane s njome Zivjeti.
Kad Premudri Solomun dozna,Sta ie bilo od njegove i,ene,on se digne
da ie traLi, i povede sa sobom podosta naoruZanijehljudi' pa kad dode
blizu stolice onoga cara, Sto mu ie lzenuuzeo, ostavi ljude u Sumi kazav5i
im, kad truba da zatrubi, onda da idu na njezin glas njemu u pomo6 no-
sedi svaki pred sobom po zelenu Sumnatu granu, a on otide sam u carev
dvor. Kad tamo, a to i,ena sa slugama sama u dvoru, a car oti5ao u lov.
Kad Zena opazi svoga prvoga ntula, ona se popla5i, ali ga opet nekako
prevari te ga u jednoj sobi zatvori. Kad car dode iz lova, Lena mu kale,
da je doSao Premudri Solomun, i da je u toi i toj sobi zatvoren: >Ilego<<
veli uidi sad odmah k njemu u sobu te ga posijeci; ali se neinoj Saliti, da
i5to podneSs njime govoriti, jer ako ga pustiS satno jednu rijed da pro-
govori, prevarit de teo. Car s golom sabljom u rukama otvori vrata i po-
de k Premudromu Solonu, da mu odsijede glavu. Solomun je mirno i bez
straha sjedio na jastuku, pa kad vidi ovoga, gdje idc k njemu sa sabljom,
a on se nasmije. Kad car to vidi, nije se mogao uzdri,ati, da ga ne zapila,
za5to se smije, a Solomun mu odgovori, da se smije, gdje car cara ho6e
da pogubi na Zenskom uzglavlju. Car ga onda upita: ,A da kako?u A So-
lomun mu odgovori: ,Ja sam ved u tvojim rukama, sveZi me pa izvedi
na polje iza grada te me pogubi na vidiku, pa prije nego me pogubi5, za-
povjedi, da se tri puta zatrubi u trubu, da duje svatko i ko ho6e da moLe
dodi da vidi, pa ie podi i gora da gleda, gdje car cara grtbin.
Car to poslu5a,osr.;bitoda vidi, da li ie istina, da de i gora poii, da
gleda, gdje car cara gubi. Pa oncia sveZe Solomutla i metne ga na jeCnl
plosta kola pa ga sa svojim motncinia i dvoranima Dovede u polje, da 0o-
gubi. Kad su tako iSli, Solomun se kroz kola bio zagledao u preclnjeto-
dkove, pak se ujedamput nasmije. Car, koji je pored njega ialtao na konju,
zaDitao ga, zaSto se smije, a on mu odgovori: ,Smijem se gledaju6i kako
jedna gobela' u kao, a druga iz kala." Onda car okrcnuv5i glavu od niega
rekne: ,Hvaia Bogu, ljudi govore Premudri Solomun, a on budala!u Kad
utom dodu na mjesto, gdje hode da ga pogube, car zapoviedi te se jedam-
Dut zatrttbi. Kad duju trubu vojnici Solomunovi, oni se krenu. Kad se
ilrugi put zalrabi, i oni se stanu primicati, ali se ljudi nijesu vidieli, nego
samo zelene grane pred njitna kao gora. Car se tome vrlo zadudi i uvjeri
se, da. je istina, Sto mu je Solomun kazao, pa zapovjedi, da se zatrubi i
tle6i put; utom Solomunovi vojnici stignu na ono mjesto te Solornuna
otmu, a cara i sve njegove momke i dvorane pohvataiu i poubijtt'
(Triitt u Srbilil.
' naplatak u todka.
Dr. David Rogdanovid: Izabrane narodne pripovijetke. t3
 194
c/.
U CARA TROJANA KOZJE USI.
Bio jedancar, koji se zvao Trojan. U toga cara bile su kozje u5i, pa
je redom zvao berbere,da ga briju; ali kako je koji isao, nije se natrag
vradao,jer kako bi ga koji obrijao, car Trojan bi ga zapitao,Sta je vidio,
na njemu,a berberinbi odgovorio,da je video kozje u5i; onda bi ga car-
Irojan odmahposekao.Tako dode red na jednogberberina,ali se ovajl
udini bolestan,pa poSaljesvoga momka.Kad ovaj izide pred cara, zapitat
ga car, Sto nije majstor do5ao,a on odgovori,da je bolestan.Ondalcar
'frojan
sednete ga momak obrije. Momak brijudi cara opazi,da su u
njegakozje usi, ali kad ga Trojan zapita,sta je u njega video, on odgo-
l'ori, da nije video niSta.onda mu car da dvadesetdukatai rede,da oclsad
uvijek dolazi on, da ga brije. Kad momak otide kudi, zapita ga majstor,
kako je catu, a on mu odgovori, da je dobro i cia mu le car kazao,da ga
svagda on brije, i pokale mu dvanaestdukata, Sto je od cara dobio, ali,
mu ne kaZe,da je u cara video kozje u5i.
od to doba ovaj je momak jednakoisao i Trojana brijao i za svako.
brijanje dobio dvanaestdukata,i nije nikome kazivao,da car ima kozje
u5i. Ali ga najposlestanemuditi i gristi, gde ne sme nikome da kaZe,te.
se podnegubiti i venuti.Majstor to opazi pa ga stanepitati, Sta mu je, a.
on mu na mnogo zapitkivanjenajposleodgovori,da ima nesto na srcu,
ali ne sme nikomekazati,,a da mi jeo veli uda komegodkalem, odmah
bi mi odlanuloo.onda mu majstorrede: uKaZimeni,ia ne du nikomeka-
zati; ako li se bojiS menikazati. a ti idi duhovniku pakaii njemu; ako li,
ne des ni njemu, a ti izidi u polje iza grada pa iskopaj jamu te zavuci
glavu u nju pa tri puta zemlii kaZi, Sta znal, pa onda opet jamt zatrpa!.
Momak izbere ovo trede. Otide iza gr,adau polje pa iskopa iamu te u nju
zavu(,eglavu i tri puta rekne: uU cara Trojana kozje u5i*. pa onda za_
grne zemlju,i tako se smiri i otide ku6i.
Kad posletoga prode neko vreme, ali iz one jame nikla zoval i tri,
pluta naraslalepa i prava kao sve6a.eobandadkad nadu zovu, odseku
jedan prut i od njega nadinesviralu.ali kad podnusvirati. sviraia izdaje
glas: uU cara Trojanakozie uSiu.To se odmah razglasipo svemu gradu,
a najposlei car Trojan sam sobomduje,kako decasviraju: ,U cara Tro-
iana kozie uSi.neuvSi to car Trojan odmah dozove onlgu berberskoga
momka, pa ga zapita:
"More, Sto si ti oglasionarodu za mene?u A on se
siromahstauepravdati,da nije nikomenista kazao,ali da je vidio, sto on.
ima. Onda car istrgnesablju,da ga posede,a on se prepadnepa sve po.
redu iskaZe,kako se zemlji ispovedao,p- kako je sad na onomemestu
naraslazova, od koje svaka svirala izdaje onaki glas. onda car sednes
njim na kola i pode na ono mesto',da vidi, je li istina,kad tamo ali jo5
samojedanprut nadu.car Trojan zapovedi,da se nadinisvirala od ono-
ga pruta, da vidi' kako 6e svirati, a svirka izdaje glas: uU
cara Trojana
kozje usiu.onda se car Trojan uveri, da se na zemlji ne moi,enista sa--
ti)5
kritl, pa onomeberberinuoprosti Zivot posle dopusti,da svaki moZe
dolaziti.da ga brije.
(Sentonrsi
u Baikoil.
L bazga.
58.
YISOKI STEFAN.
Tako se u narodu zove sin kneza Lazara, koji le poslije Kosovskoga
boja u Srbiji vladao i koji je zidao manastirManaiiju. u naiodu se nasem
pripovijeda, da je Visoki Stefan po smrti oca svojega pobjegaou Mo-
sl<ovskupa poslije nekoliko godina odonuclas vojskom preko Madzarske
dosaou srbiju i s Turcima se bio i nadvladavsiih i protjeravsiprijeko ba-
clo za njima buzdovan u more govoredi: uKad ovaj buzdovan izaSaona
suho,ondase i Turci vratili amo!ua buzdovanodmahsam izide na brijeg;
utom mu se andeo javi govoreci: >l ti moZes,i konj ti moze, ali ti Bog
ne dau.
59.
SNATIA IIERCEGA SCEPANA.
Bio nekakav latinski car pa imao veoma lijepu kder, o koloj se pri-
dalo na sve strane.Cruieza nju i sin tlercega Sdepanai.ode, da je vidi.
Kad se vratio, odmahrede ocu, da je prosi, on 6e ili .u-o njo ili nikoJu
drugu. odvradao ga otac i govorio mu, da mu dvoje nije drago u nje: je-
dno Sto je Latinka, a drugo Sto je tako odve6 lijepa.Bolje i slijepa,nego
odved lijepa. Nije sin Sdeoni da duje o kojoj drugoj, i otac mu-ne imade
kud, nego popusti.
Posto je dosla i snahau Hercegovu zemliu,paziole starac sto je lje-
pse mogaona hatorl sinu.A ona bila onakvasilnai ponositai
sve mislila,
Stogodse nJoJna volju udini,da je to, sto se mora, a ne, sto se hode,pa
nije htjela da zarezuie2ni starog hercegani ikoga drugog.A domadinjoj
pustaosve na volju piledi sa'moi umiljajudijoj se.
Kud ie god isla, vodila
je sa sobomhrtove i nosilajednupletenukandZijua,
pa je putem,gdje je
god koga sretala,psovalai bila, ako je gonio od sebenairtljivu pasdadili
ih dimeodasnao.Jos je bila posanedudi i nije moglanicdjeda duje,kako
plademalo dijete,nego je odmahtu zvala dzerate,n
da dijete uhvate i ubiju
ili ih je samabacalau vodu.
Dodijao zulumunarodu, i on se jednoga danadii,e starornehercegu,
da mu se potuZi. ZaEudise starac,kad du tolike tuZioce,i bi mu veoma
Lao na svoju snahu.Zovnu je i redejoj, da to ne valja i da to nikad vi5e
ne radi. A ona brza na jeziku odgovorihercegu:,HoCu,taka mi voljalu
l3*
 t97
t96
te za bradu! onda car zapoviedi,da donesujedan taniir ziva ugljena,a
jedan dukata i da o,gledaju,dini li to diiete od lu,dostiili od svoje volje.
Razljuti se on na to i udari j'oj silfiopo obrazui izagnaie iz sobe'Kad ona (veli) bude diiete ludoi ,onode potrdati s rukama za uglievlje' ako'li
dodesvo,mdom,aiinusva uplakana,upita je on, Stajoi je bilo' a ona re[e "eto
ne trude,o,node za dukate.uKad donesup'red diiete ugli'evliei d'ukate'
d,aje herceghtjeo da osram'otipa se ona nije dala,i on je stogau'dario" u ,o"o od*uh rukama za dukale,a ugljevlju ni mukaet'. Kad bude dilete
Planu ioj domaiin i ode odmah iz ku1e, da kupi vojsku protiv oca' Na iee rnomak,o,ndaga car 'otjera u sviiet i il<ademu': uDa se nigdi'e
iednoj itiani brda p,odnegraditi grad protiv odeva, a kad mu narod i "eii,t
ne staniS,dok ne nade5'gde su se dva zLa adarila'u
i,.r".g ne dado5e,on se o,dmahdiZe u Tursku, da otuda dovedep,omod
i potleraoca. Hodajudit,aj mornak'po sviietu, kad dode na ono mjesto, gdje ie sad
p'o- carigrad- nade gl,ogov trn, gdje se oko njega ,ob,rnotala guja, pa guja
Kad du herceg,da ide velika v,oiskaprotiv nje,ga,on brZe bolje trn bode guiu; onda pomisli u sebi: uEvo ovo su dva zla,n
;blago i natovari ga na rnazge. A sve rnazge bija5e naopako ;#i;tt a
kupi sve svoje pu-p"J"'rruokolo razmatrati oLnamie,sta; 6aid dode onako unakolo idudi
poikorruo,da tako-zametnetrag. Nekoliko stOtinarnazgakrenu u Dubro- stane pa rede: uo,vdietreba stati.<U koii
lijepo primiti i b,pei poUizu onoga trna,,onda
vnik zaje'clno sa hercegom.On Je rnislio,da 6e ga tam'o'Snji
saduvati mu do,bro, dik opasnist prode. Dubr,ovdani, dim 'glecla(c her- matr io rede,u onaj rnah se ,obazre,a t,o se od o'nogatrna d,o'njegovijeh
cesa i njegovottago,-Ooiieii5"t" i porudiSe mu, da se oni- boje Turaka i.A", ttuO je god on iSao),stvorio zid. I od to,gamiesta do.onogatrna
taS ho6e da u niih ostavi blago' neka napiSena ka,Luda i danas nema zida u Carirgradu(a da se on niie obazreo i da
t ulo i on. i(eso ako-on
fiipiiu' ,Procleherceg i proneseblagou'da bi se oni mogli tim oprav- nii.--t"["o, uovdje treba stati,n zid bt za niirmnarastao do trna). Posliie
pristade i napisa. Po5to su u51e sve on tu po'stadecar i o'd svoga djefu otme carstv'o'
Oaii'prelturskorn poi.r*. Herceg
iu"i" u grad, on ie vrati kudi, da brani zemlju od'luraka'
1 nije ni gledalo.
pare' i on pode u Dubro-
Poslije neko'gvremen,azattehait njemu
.,rnit,au"it iste.kacl ie rekao Sta h,ode'oni svi slegoseramenimai re-
pred kaplju i upitase
k,ose,da ne znaju o tbme nista. JoS ga odvedoSe
';;:.-'"i;-ii lterces i pronese 6l-
tiiii"ovOiesvojo';mrukom.napisao: >prode
toliku 'prevaru,pa uzdahnu:,Snah,ami
blago?u zaplakarr"r.-.cl'tia-ria.
viSe skodi u more'
,r.-iinu, a zlatopriiatEiiet"I ne gledaiu'dinikoga KOTOR.
(H etcegouina)'
je Risa'rl bi'o
Risnjani prip,ovijedaju,da je u stara vrem'ena' kad
r z a l j u b a v ' 2 mariti za koga, 3 bid,
4 klvlike, s nasilje, ti ttlsl)c Je' gfuunorl.rto u gobi, bio tor ondie,gdje,je sad Kotor, pa b,oStoRisan
ga
prop,adne u more, p,odnese novi grad zidati kod t,ora i nazovu
u kamenit'oj gori vidi se nekaka velika j,arna, kao
k o t o r. ViSe Kotora
je onu perdinubio p,odeokopa.ti-dini, silni car
- 60' ui6inu; o,nudase pripovijeda,da jer
bt.iun, da ondje gradi giaO Kot,or, pa m-u ilrazala vila, da to ne
,n" u o n o j * v r l e t in e m a n i b r , o d u p r i s t a n i S t a , n i k o n i u
CARNORAD. p'o5luSa vilu' i s
"tiOi"
ir'"igii'Sta,--,oeb neka ga gradi dalje krai zallva. Car
ga pozove na dast
liudi zidali' nego da se sam nadin grad Ko,tor, i dovrsivsi sasvijem
Srblji pripoviiedaiu,da Carigraclniiesu t"ltJu'l-'udsku glavu
ior;e,
"irinom i vilu. (ad se car pred. go,spodomstane hvaliti, kakav
KaLu, da i" n.Ln;kuuca.-rlovedi nagazi'o.lu rn"o,eugobpodu
saziclao,. ptoi;vorila: osta me gazis'kad vila sa prekori, d,a on lo b'ez nje ne bi m.sao
i prcsazioie s koniernl"nou tu stuuu iTases ko.nja,uznre onu glaivu i;--lil;pf;r;d na,dini'o,
(ad to buie car, on irii"itri nu tu: uko,r bude tako Zao',da udari vilu Sakrornpo obrazu,
6u ti mrtva dosaditi.o po'Stose po Ko'toru 'otruie i sve
pa fol-met sal'ei'e' i ono uglievlie od nje' ;- ;:";'se"*"na to risrdi te sve izv,o,rei studence
i od.nese kudi, it
ostavi u sanduk' poludi.KuA tu,os,vetu vid.i,_ott.stane_vilu moliti i jedva
ohladi,studeu prutt eu Jnuiieu hartiju.i t"t' u n:t*ova kdi (koia je bila ;";;;;; "ut p,ovrati o-dludila i odisti mu od otrova
Poslijen.t o'gu.u,lrlr"e;u'otiot nekuda i. t":.t"to namoli te-mu goste
pa otvori sancluki pode po niemu sam,oiedarnizvor iza iiini:"n viata gradskiieh' I od toga ,ka7u' da ie
djevoika za udaiu),.u""t tfiueeve, r'uitiii,.uigi',9u..l:.-nckakav pralr' kad ie suSa, sve vode po Kotoru malo
nestopremetati;Kad;;; ;;;i;in;r'-' ostalo te su i sad,
prst'na'jezik ,te lokvasi't0& lllx'odi s I a n e, 'osimonoga izvora ia gradana iuZnoi strani'
"soilito--iieti,
ali ne zna,kakav it, p^*onAu*-*tnt tt
!e; potom sa opet zaviie
u onaj prah i turn" tlft,';;ii";;;;"i', ;t" onu od toga ostane
u
hartijrr,ka'o Sto je bio, i ostavi u..sanduK' -dasa
ispitivati otkud i kako; doana
trudna. Kad se posriiJ'sia,ne istrazivali i sina'
dobu'-u^ona,rodi
se, da je od one slaryi.ii"i"aii""lta tuae'lia-to* u'ono niemu odmahrukama
Kad uzmc car ios
"";i;;dt"aii;tJtiiitt"'

62.
RUZICA GRAD OROVICA.
Nadomak sela Orahovice (narod veli: Orovica) Ima na vlsu stara
gradina, za koiu ne zna nitko kazati, kada je zidana,samo se zna, da ie
jako stara, te se o njezinupostanjuduje u narodu ova prida:
Bio bogat spahijan,ali je bio jaki i goropadan.lmao je mnogo konia
i goveda,ovaca i koza, da nije ni sam znao koliko, a tako i robova. To
mu sve nije bilo dosta, ved se uviiek pravdao i otimao za blago svoiim
kom5ijama,drugim spahijama.To ovima jednod dozlogrdi pa se sloZena
ovoga goropadnoga:blaga mu puno otmu, kudu mt zapale,a da je on
bio kod kude, i njega bi bili ubili. Kad je do5aokudi pa vidio, Sta su mu
du5mani uradili, smisli se on drukdije: kudu sazidati,gdje ne 6e nitko
za nlu znatl, a ako i saznadu,da mu ne mogu u njoj nauditi. Taki po-
kupi sve svoje robove,kojih je imao veoma mnogo,pa ih odvedeu po
planine.Tu je stajaovis kao kakav stupac,svud oko njega bili su dubokl
jarki i iazmaline,a on se digao visoko, da mu bude glava prva do sunca.
Tu spahijasustavisvoje robovei rede im: uNa ovom visu morate mi Sto
prije sazidatigrad. Taj grad mora biti lijep i jak, da mu ne moZe svaka
SuIa nauditi.A sad svaki na svoj posaolu Qobovi se prihvatili posla:
jedni su gradu sjekli, drugi su kamen tesali, tredi kred palili. Podelo se
odmah i zidati. Robovima je bilo teSko,ali volovirna jo5 teZe: morali su
iadni uz ovo stra5no brdo vudi gradu, kamen i sve, Sto je trebalo. Ali
Bogu ne bude taj grad i to mjestohajdudkopo volji pa se htjede s njime
malo po5aliti.Sto su obdan uzidali,to se obnod sru5ilo,pa tako to bi-
valo svaki dan. Ved marva i ljudi obnemoglivuku6i i radedi svaki dan.
Onda je Bog dao, pa jedan vd - plaveta - progovori jednomerobu:
nKaZiti, molim te, na5emugazdi,da nas uzalud ne pati. Na ovomevisu
ne de nikadagrada sazidati,nek zida, dok je svijeta i vijeka, i Sto obdan
uzida, to de se obnod sruSiti. Nego pazi na moje rijedi: gdje nadel
sutra ujutro mene leZedi,tamo nek zida, pa (,e uzidati.uRob je to sve
dobro upamtio.Uveder pu5tajuvolove u planinuna paSu,a kad ujutro sve
nadu, samo plavete nema. Onda rob kaLe sve poredu spahiji, Sta mu je
plaveta kazao. Spahija saslu5apa naredi vi5e robova, da traie plavetu.
Dugo su hodali tamo amo po planini, dok se jedan rob ne natepe na pla-
vetu. Plaveta je lei,ao na podetkuplanine na jednomevisu. Nad njim je
bio veliki orah, a pod orahom upravo nad plavetinornglavom savila se
divlja ruZa. Rob dovede spahiju na to mjesto, a ovaj zapovjedi,da se
tu mora podeti zidati. Na tom su mjestu zidali i uzldall Bio je grad, ,da
mu nije bilo para u zemlji. Spahija mu je nadio ime: RuZica grad Oro-
vica, jer je naSaoplavetupod ruZomi orahom...
Kad su Turci pritisli BoSnjaka,mnogi se Bo5njak preselio ovamo
preko Save. Tako je nekoliko do5lo na konak k naSojrijeci, kola ispod
RuZice grada tede.Tu im se dopala zdtava voda, zdrav zrak, pa si oni
tu oko rijeke sagradekude i okude se. Izmedu tih prvih seljanaima jo5
t99
i danas njihova imena i njihovih kuda, a to su Ognjenovidii Garadi6i.
Selu su dali ime po gradu ,Orovicau,pa tako se ono zove i dan danas.
( Oruhovicsu Stavonili),
1 vlastelin.
63.
SVE, SVE, ALI ZANAT.
Pode nekakav car sa svojorn Zenomi sa ki,eri, da se Seta po moru
na ladi. Kad malo odmaknu od brijega, onda dune vjetar pa ga baci dak
u nekakvu zemliu,de se o njegovu carstvu niSta i ne duje (kao ni on o,
ovome 5to dosadniSta nije duo ni znao).Kad izidu na suho, on nije smio,
ni kazati, da je car, a novaca nijesu imali sa sobom niSta, a ne znaiull
nikak,azanatanijesu se mogli drukdije hraniti, nego se on najmi da duva
seoskagoveda.
Po5to tu prelive tako nekolikegodine,ugledasin cara od ove zemlle
njegovukier, koja je bila vrlo lijepa i ved dorasla do udaje, pa kai,e
svom ocu i majci, da se drugom nikakom devojkomne 6e oZeniti do
kderi govedaraiz tog iiz tog,sela! Otac i mati i drugi dvorani sranuga
odvradati,da se prode te sramote:kako bi on carski sin uzeo govedar-
sku kier kod tolikijeh,drugijeh,carskijehi kraljevskijehkderi! Ali sve
zaludu; onkai,e,Ja nju, ja nijednulu Kad ved vide, da drukdije ne rnoi,e
biti, onda car po5ljeiednegx svog vezira, da javi govedaru,da 6e car
da mu uzme ke,erza sina! Kad vezir otide i javi to govedaru,a govedar
ga zapita: nKakav zanat zna carev sin?u Vezir se upropasti: >Bog s to-
bom, doede!Kako ie carev sin znati zanat? Sto 6e zanat carevu sinu?
Zanate ljudi ude, da se hrane njima, a carev sin ima zemllu i gradove.u
Govedar kaZe o,pet: oE, ako ne zna nikakva zanata,ja mu ne dam
svoje kderi." Yezir se vrati te kai,e caru, Sto govori govedar.
Sad postanedudo jo5 vede.Ovi su mislili, da de to za govedarabiti
najvedasre6ai dika, Sto mu carski sin uzima kder, a on pita, kakav
zanat zna carev sin! Car poSljedrugogavezira, ali govedarkaZe jedno
te jedno: ,Dok carev sin< veli >nenaudikakavgodzanati ne donesemi
svoju rukotvorinu,dotle nemaniStaod prijateljstva!uKad se i onaj vezir
vrati te kai,e, da govedar ne da devojke, dok carev sin ne naudi kakav-
god zanat (samo nek je zanat),onda carev sin zade po dar5ijil, da gleda,
kakav je zanat najlak5enauditi.llodajudi od dudanado du6anai gleda-
ju6i, kako razlidni majstori rade, dode na dudan,de se pletu rogozirTez,i
to mu se udini najlak5i zanat, pa ga podne uditi i naudi za nekolikodana,
pa onda oplete sam jednu rogoLinu,te je odnesu govedaru i kai,u mu,
da je carev sin naudiozanat i da je to njegova rukotvorina. Govedar
azme rogoLinuu ruke te ie zagledasa sviju strana, pa onda zapita: ,Ko-
liko to vrijedi?oA oni mu kaiu: pareu.nE!<veli,dobro! detiri
"eeliri
pare danas,detiri pare sjutra, a detirf prekosjutra,to je dvanaesti t. d.
Da sam ia tai zanat znao, ne bih danasduvao seoskihgoveda."Pa im
 ffi
's,
i1q I

i 201
240
jos Na ove besjede svijeda se u sobi utrne, di'am se naiedamput otvori'
ondakaze,ko ie on i kako ie tu dosao; a ovi se onda obraduiu Omer od radosti ne znadiiaSeza se misleii, da o demu je odio, da je veC
veoma,lkt uzimaiu devojku od cara, a ne od govedara, i s nrjvedim
caru i dohodio. M e j r a : uSva je prilika, da si ti poludio, Omere! Ja se tvojoj
veseljemvjeniaju momka i provedu svadbu; pa onda dadu ovome budalaStini ne mogu naduditi. Sta traZi5 oko mojih pendlera? Od toga
lade i vojsku te otide preko mora i nade svoju zemlju'
ne de niSta biti, neka zna5lu - Omerova radost brzo minu, Sto vi5e
Qriit u Srbiiil' napade ga tuga veda nego ikada prije. Mejra videdi Omera smetenacpet
nastavi govor: ,Moj budaladko! ti bi moi,e biti lttio mene za Zenu imati'
t trg, 2 hasure'
Jelde. Omere?u - nTako je,u odgovori on. ,'foga se ti kaniu priuzme
ona. oTo bit ne moZe! Ti ni komad hljeba u kudi ne imaS, pak opet o
64. Z e n i d b si a n j a 5J. a z n a m ,S t o 6 e St i r e d i : S l i k a priliku tra/zi. Da
sam i ja kdi siroma5nih roditelja, to je istina; ali promisli zajedno, da od
DRTTM'JEZIKA. mene nema pristalije djevojke u svemu Sarajevu; pa ba5 zato bit 6u
sre6na; nadi 6u mjesto u haremu prvoga kog bazerdana" sarajevskog'
prode
omera bi svaki dan karao otac, da se bavi o zanatn,a da se A l d u j , O m e r e !N i j e b l a g o n i s r e b r o n i z l a t o , v e d i e b l a g o ,
karaduzenati ha5ikovalia' po sokaciffia4 saraSevskim.,Ti si, sinko, mlad: S t o j e s r c u d r a g o . J a b i t e b e v o l i l a n e g o c i j e l o S a r a i e v o ,a l s v e t a
'fko
mi smo dsturu.;;.ioradit ne moremo. 6e nas drugi hranit, ako ne ti le zakletva mojih roditelia. Nju ne smijem prekr5iti. Meni se ie reda za
opet'ln- omer za tokao i za
u' sarajevu poznat kao kolovoda
posao malo
sviiu
ali nimalo ne hajase.on biiase
haSika.o od ku6e do ku6e, od
pend1eia,do pendZera,to bija5: mr zanat. Svak ie vidio, da Omer io5 'll
.'i
ii onog udavati, koji 6e nesamo mene, ve6 i moje roditelje sre6ne udiniti;
po5teno ih do smrti dohraniti . . . Sve svoje rane u me su zav1l\.u- euv5i
ovo Omer rnalo se razabra: uAko je dakle samo za tim stalo, koliko bi
za l,enic[be1e bijase dorastao,1 cla mu rnladostne bi smetala,smetalabi {t se htjelo, da moja postane5, da te otkupiti mogu?uu - uNe bi mlogolu
i'u-pruinu kesa. Svak ie mislio, da Omer od bliesa i vragoluka haSikuie". rekne Mejra, ,da Stogod dudana otvori5, t. j. da trgovati podmeS: moje
sramota i ruglo, koie od toga nastajase,na jadne roditelje padase.Tuga roditelje i svoju sirodad mora5 hraniti, a borme i ruho pokroiiti.u Nato
- oni umru.
i zalost za rasipnimsinkom brzo im prekide i.ictt od zlvota: Omer: ,Zbogom, dobra no6, Mejro, ia razumlm sve i ako iz toga mogne
omer ostade stariesinau praznoi i tazdrtoi ku6i nad troje sirodadi.on Stogod biti, sutra 6emo se vidjeti.uu
je doduseto oclavna /zelio, da bez prlkota roditelja lasnje i slobodniie Pun radosti i zajedno pun Zalosti ode Omer s pendZera Mejrina.
mogne sluZiti svojim budalastiflama, al naskoro osjeti, kako ie biti bez ,uAkc gdje uzajmim jaspre'u, tko 6e od mene sre0niji? ako ne, to opet
rocftelja, kadno sljeme padne na njegovo tjeme. >Tkti 6e tkati, tko de Zalosniji od mene nitko biti ne 6e.uu Tako je svu nod zami5ljeni ha5ik
presti,tko 6e meni kudu rnesti?valja se prodi budalaStine!< Poslije sva- {{ sanjao. Kad osvane dan, ne znalija5e od radosti, Sto dinjaSe,panuvSi mn
koga'razmiilljanjarede omer:
niti!o Tamburu pod skut te
>Daider
liiepoi Meiri
bugariiu!
na
nije
pendZer'
druga;

I3ijaseupravo iacija,okad omer pod pendzerstupi. sviie6a gorase,a

Saptanjedujasese u sobi. Na dzam'okucne, Saptanjeumukne,uz bugariiu
valia

ztl>leva,a ivijeda se utrne. Njemu nitko ni mukaet" niie. Za tri no6i bi

se Le'

{l na pamet, da imade bogatog jednog divuta - velikog prijatelja. uAko mi

dolazio omer pod pendZer,ali uvijek odlaZasetuian i Zalostan'Meira
mu se nikad ni javila ne bi. eetvrtu no6 opet dolaz\ rnladi hasik: "Dai
cla joj jo5 malo posljeclnjiput zapievam,pa ved ne 6e moja noga
njeiin pendi,er.uBija5e lijepo ugodio tamburu, pa Zalosnim glasonr
popijevatistade:
on ne uzajmi, drugi ne 6e.o Tako razmi5ljajudi brZe se spremi, da mu ide
u pohode. NaSavSisvoga prijatelja kod kude na svaku ruku nagovara$e
bogatog Isakara, da bi ga prignuo na tolik zalam. eivut ukaZe se gotov
i krv proliti za svog prijatelja Omera, a kamoli ne uzajmit mu trideset
kesa. ,To 6e i moja raclost bitin, rekne trgovac Isakar, nda lijepa Mejra
bude tvoja zarudnica.uPriupita on Llmera zarok, kad 6e platiti, 'uSedme
pod
godineluo odgovori Omer. - vdrnn, priiatelju! ako sedme godine ne
uz niu mogne5 platiti, Sta demo onda?u Ja ne znam, tko njima tu nagodtru na
pametdoneseS , t o i p r e d k a d i j 6 6 ' z u s i d Z i l e , ' d8 a a k o O m e r l s a k a -

;T3ill}il;fd *?f-1?1,1':h1"'.
tl r u zasedam go dina ne vra ti zaiam od drideset kesa' d e
mu Isakar na mc56emi" ima oclr ezati dram iezika, i da
e m e r a ! ?T a j
,,Dosta si me gladna nahranila likomu k r i v o n e b u c l e . T k o s r e d n i j io d m l a d o Z e n j O
ul Zeclanavode naPoiila' ctan nista ne raclijase, jedina mu pamet imala je posla, kako de vele lijep
,Djevoiaka na dvor izmamila, pir dogotoviti, koju li 6e dibu.rokakvu li kadivu" na svoju Mejru pokro-
, DievoiaEkog lica naliubila . .. j i t i ? J . d n o * r i j e d i u : n e b i j a S eo n t o l i k o p r o m i 5 l j a v a o , .k a k o . 6 e t o l i k u
,,'['amburice.moia dangubice! po-
oTerzijanu,moi goiem ziianu! .itu tud.gu blaga povratiti, koliko bas kakvim bi se nadinom lasnje
'Di izgubi dneve i godinu' troSiti m o g l o .
,,irievaiuCi Meiri uz PendZere' Pcslije mjesec dana Mejra bude dovedena u kueu bogatog omera
,,Name Meira ni gledatine 6el!!<
202
Pirovalo se cijelih osam dana bez prestanka.Nit se znalo, tko pije. tko li
plada. Poslije osam dana razide se svak sebi. Svak se dudio, otkuda
Omeru toliko blago, da rnoi,etaslamu22 provoditi ko jedan beg. Mnogi su
mislili, da nije iskopao,Al Sto mu drago, vratimo se mi k naSemuOmeru.
K a z a l si u d a v n o :C i j e n a z a n a t a v e 6 . a o d z l a t a , p a o p e t :N i j e
svadije ispod sela pjevati. Tako i na5 Omer niie mnogo
mario za svojim zanato'm,kog je naskoro zaboravio. On je mislio:
,Ostalo je jo5 petnaestkesa; s ovi,m6u trgovati." Al za svakog nije
trgovina, kao Stonoza Omera ne bijaSe.Istina, trgovine imao je prepun
dudan.Soli, duhana,ludi i brezovih metala mogo si vazda nadi u njega.
Za druga robu ne bi se ni brinuo.
Tako Omer trgova5e detir godine. Za sve to vrijeme na njegovu
obrazu nije se m'oglaopaziti nikakva Zalost.einilo se ko da mu ugovor
i pogodbao uzajmljenimkesamanije ni na um padala. Al nastavSipeta
sve to vedmamoglo se vidjeti na Omerovu licu, da ga ne5to ZeZe.Sedme
palr godine napolak ga bija5e nestalo u obrazr. eesto su ga iena i wi-
iatelii zastali, gdje grozno cvili. Zaludu su ga pitali za uzrok toiike nje-
gove tuge. On bi svako pitanje Zenei prijatelja svojih odbacio kao do-
vjek propao. uMene nitko ne moZe po'modi;projdite me se!< - To mu
bija5e vazda odgovor. - Lijepa Mejra ved prvih dana straSnepogodbe
saznalaje sve od istog divuta. Medjuto ona je za du1nost dri,ala sal,ali-
jevaju6i pitati Omera za uzrok tolike boli, za koiu da nije nadalase nadi
lijeka, ne bi se ni udala bila za Omera; jer kojoj bi i,eni milo bilo imati
maZabez iezika? - uVedje vrijemeo rekne Mejra nbo56aluk2' pod skul
ter kadiji na koljenolt - Tako ona jednodter i drugi put. - ,rOva ileha
me zastidilauurekne kadija. oElbetanalta ne moZebit, da ona nejma ni-
heta'ood mene kaku milost iskati, pa je stid.u Kad svane tre6e jutro, ali
Mejra s joS ljep5imboSdalukom pred kadiju.Poljubiv5iu skut htija5epo
navadi biei,ati, al kadija namignena momke ter je zaustave. uZenska
glavolu rekne kadijar >Ve6si me tri put zastidila.U demu ja tebi mogu
milost uEiniti? ISdi od mene!<Mejra to jedva i dodeka. Metnuv5i ruku
jednu na delo, a drugu na prsi, rekne:
"Kadija! Tvoje me dobro srce slo-
bodi te mogu prositi. . . Do5astogpetka samo jedan sat, da mogu na
tvom mjestu sjedjeti u me5demi.u,Turske mi vjere, Zenskaglavo! ako
ti je meram (povoljno) sjedi cio dan. Da ti je slobodnolu- PoljubivSi
ga u nogu i pustekiju'8zahvalii oprosti se s kadijom pak ode vesela de-
kaju€i petka.
. Petak osvanu, dan ugovoren,kada se zajam mora v,ratiti. Omer I'
be5luka'7ne imadija5egotova u kesi a kamoli trideset kesa. Valjalo je
dakle izvr5iti drugu pogodbu,da divut O,rneruna me5demiodreZedram
lezika. Mejra bija5e zaranauranila.Kadija je jedva dodeka,pruZi joj svoie
haljine,pa od dragosti svoiom rukom natadejoj kauk'e na glavu. eudan
bijale kadija, kako Zenasudi. Zalo se ukloni odmah u drugu sobu pa od-
ludi kroz stakleni prozordid na vratima gledati.
Golobradina$ kadija biiaSelulu proside20 raspuho,kad divut i Omer
taru6i suze na meSdemustupiSe.. . Udiniv5i obidajnipoklou, malo se po-
izmako6e.. .' Projdu dva tri dasa, dok kadija pet Sest dimova odbi. -
Kadija : Cemuste vi muEterije? - Ctvqt : DoSlismo do tvog suda,
dragi efendija!'o- Kadi ja: Koja dobra? - Dobro,hvala Bogu! _
Izgovoriv5i ovo divut Isakar iskaZesudiji, kako je on prije sedamgodina
Omeru uzaimio trideset kesa, pa kakva !e onda udinjenapogodbamedu
njima, da ako mu za to vrjieme Omer tih kesa ne povrati, da mu ima od-
r e z a t i d r a m j e z i k a i d a s u z a t o s a dd o S l i .K a d i j a : J e l i t a k o ? T i ?
kako ti je ime? je li istina, Sto je ovo kazo? - O m e l (kroz plaE vapi-
judi): Efendija,sve je prava istina! - Kadija otvori Citab"; te list:po
llstu stane premetat.Na jednom se mjestu zaustavi, nekoliko put4 Cubi-
cama klepne. . . rlstina dakle! sve se tako i u ditabu piseurekne kadija.
>A jesi li donio britvu?o nastaviopet. rDakako jesamluodgovori divut.
>E morelu poZe5derekne kadija rdobro pazl, da samo dram odreZeS,jer
nok znaS,da ako manje ili viSe odreZe5,nego Sto ste pogodili, dZevapa"
nedeSmodi datiu.- Na ovo se pone5tosmetedivut: uJok vala! ne 6e,rno
tako, dragi efendija!ve6 ako mu vi5e odreZemod drama,ia 6u mu zlatom
nadomiriti,al nek on moga toliko odreZe; ako pako manje trevi's se da
odreZem,na poklonmu(, - uBre sikturlo8rsrdito 6e kadija, ,zar si ti po-
sto kadiia, da na mesdemipropisujel zakone?Nijednadivutska vjero! od-
mah daii rezolu - Eto muke i nevolje za divuta! ,uAman,'odragi efen-
dija! ia se u carskeposlovene 6u metati,ja ne mogu ni tamo ni vamo. ..
Alall. mu dridesetkesa! alal mu dram jezikal... Mi smo prijateljiluu-
Na ovo kadija jo5 ve6ma uzbuni se, drekne na momke. kako se na me-
56emislusa!... odmah da si rezo!... -Di,elat s golomsabljon:r dotrdi;
divut panena koljenote skut ljubecipodnemoliti.Kadijane dajudise umo-
liti sve jedno govora5e: oOl reLi dram iezika ol glavu podvrgni dZelatulu
eivut osjeti se, da nije druge. . . valja se otkupljivati: ,rDrugi efendija!
tvojih je tridesetkesa! tohko duZnikuopra56am;a tog me belaja" izbavi,
da nikome ne reZem iezika,a jo5 manje mome prijatelju Omeru. . . Aman,
efendijai otac i majka! Aman! ja sam zaludio,ti meni oprostilu<- uSi-
ieci,kudru!n dreknekadija.- DZelatpovudeZalosnogdivuta,koji se bi-
jaSedobro za kadiju uhvatio: uuMedet,'8 efendija,ako si Turdinlu<.- Na
ovo poleti omer ter stadekadiju ljubiti i moliti za svog prijatelja.ovoga
bija5ei dekaomladi kadija: ,Omere!urede on ,za tvoi hator'nnek mu je
opro5deno!a turska je vjera tvrda od kamena.upamtio bi divut, sto 6e
redi me5€emai kadijnskisud! - eivut izbroji kadiji tridesetkesa; ovaj
ga opet ponudi,da se poljubi s Omerom. ,l da nitko ni od koga ne ima
nista traZiti, ia 6u zaeisatiu ditab od mesd,emeo. poljubivsi jos jedanput
serdi,azuoo i mestve kadijinske, zahvale obadvojica kadiji na pravednoj
osudii odinskojdobroti ter ostavemesdemu.
Jedva se vrata zatvore,druga se otvore. Unide kadija (pravi), zako-
cenutafod s,mijeha.uuZenskaglavo! tako mi amana,musafao2te pameti,
ne bi biloluu - Mejra zahvalina tolikoj milosti,Sto je jedan sat povi5e
kadijom bila ponudiv5i mu petnaestkesa od novaca oglobljenogEivuta.
Kadija ne htjedne azet, ve6 ju joS s jednom kesom nadari. Ona ioS jedam-
put udiniv5i svoju duZnostpoljubi skute i zahvali i spusti peduo'ter kudi
prije Omera stigne. - Omer bjese se zadrZaftu kavani. Ugledav5i ga
Mejra sa pendZera,gdje na avlijnskaarvrata ulazi, od Sale stane mu se
 m5
M
kar zmliurodila, i on mi da te zatrudnim,a kad dode vreme' rodi se zmija'
je
rugati: uEvo Omera odrezanalezikalutepajudimu govorase.
>>Nisido- i kako se rodi, pobegneu travu i nestaneie. Sad,posto proslo dvade-
set godina,zmija dodek meni i posla me k tebi, da prosim u tebe za niu
ri fituf "" rekne Omer. - Ona ko zadudenaSto ne tepa, sta'ne sa pitati:
jabuka! devojkun.Oar se nato nas,meje pa ioj rede: uDat et ia za tvoga sina de-
,,Stu A*t. bi?u uuBos i pametan kadija (a kakav ie liiep ko " ' do svoga od bisera i dragoga
mene od napasti izbavi, a divuta oglobi"u. vojku, ako nadini dupriiu'od moga dvora
Bog mu dao svaku sredu!) on
- lfe li ljep5i taj kadija od mene?uprihvati opet Meira ukazav5imu onih kamenja.nOndase mativrati kudi ne obzittei se, i kako je i$la od careva
trideset tlsa. - Orner od radosti propladena krilu mudre svoje Zeneter dvora sve se zaniom duprijagradilao'dbiserai dragogakamenjado pred
od- njezinukudu. Kad matl kai,ezmiji, Sto joj je car rekao, onda ioj ona opet
iu iri puta poljubi u junadko delo.UznavSimudru niezinumaistoriiu pri-
iad mu je triput dral,a bila. Meirine mudre savjete slu5ajudi Omer rekne: rldi, mati, sad da vidis,hodeli mi cardatidevojku,pakStatigod
po-
hvati se zbiljski zanata ter domala veliko stede blago' odgovori,kad se vratis, opet se ne osvrdi do nasekuden.Mati se opet
cigne i kad izide pred cara, zapita ga, eda li 6e joi sad za sina dati de-
(Bosna-Hercegovina). od moiiir' dat
,ojkuu. a car joj odgovori: ,Ako tvoj sin nadini dvore boljr:
o 6u mu devojkuu. onda se mati vrati kuii i idudi putem nije se osvrtala,
l vrsta leLine;400drahma 6ine oku (otprilike t% kil,2 tamburica, liuba-
s 0
t*uio.ilo.i"il.ii, dtiuuavniia,.'prozot, liubaka, peta moiitva kad doile svojoj ku6i, a to mesto niezinekude dvori bolji od carevih. Kad
kanja,i
po ,okonu "ri."i"^,
Muhamedovu,'t6 itutto'nt prozoru' it ia nieganiko-ne mari' 12liubav- matikale r*iji,5to je car rekao,onda ioizmiia opet rekne: ,Idi' mati, da
16 16novci,
iiip;t;;koijm;;;d;;;
'n
ri.tamuuru, nesieda, trgovac, vidis, hode li mi car sad dati devoiku, pa sta car rekao da reka'o,kad od
i'sudi5te,'o i
"it,;t-ili"*ituriton.,'st"i-"-u ri"roi
;-iuaui, teSkasvilenatkanina zlatnim
(Sa'rnmt)'22rasko5'23koSulie' njega podeS,ne osvrci se do naseku6eu.Kad mati dode pred cara, ona
piolkun.- (Utokat)"t barsun
srebrenim cvietovima
gue., li"eu. i StoCod
2a 26
St" * a.i,i nu dar, moid.a, nakana,
2usas 5to mn kai,e,da su u njena sina dvori bolii od carevih i zapita ga, hoie li ioi
irnadubosanskimuharneaanci "Oiili". po
prostrt zemlii, gdie- se klan!aju'2T.nekakav novac ve6 dati devojku,a car ioi odgovori: uAko tvoj sin uzimau svomedvoru
32 pode
i;;:ki;1-;;;rt,
s1
eatma,'iilIini outtin,''6-gospodir' tursko -sv. Dismo' tazlos' svaStabolje,nego sto je u mome,dat du mu devojkun.onda mati
3r bude.i,opogrdnapsovka u'l-uraka, "t viera mojal, e" bilo mu blagosloveno-! kudi,i idudi nije se osvrtala,a kad dode ku6i, ali u njenoj kudi triput bolje
idi"n"iri tug, nu koiem sied-eTurci.prekrstiv5i
-ti #'nnb;i,;" ilulav.
" iJioi:", o$ nego u carevomedvoru: sve zlatni jeleni,ko$ute,tice, kvo[ke, pili6i' ze-
nog.. iav bez daha,'.irisio 5to alkuran(koran) i 6itPP, od kQniskestrune
opi.t"n. prozi;rnaobrazina iottoio* za odi,nos i usta (da se moZe gledati i du- *u. zlatno.Kad mati kaLe zmiii, Sta ie car rekao, zmiia ioi rekne:
rn ,ldi, mati, opetk caru te ga pitai, hodeli mi sad dati devolkuu.Kad rnati'
"o,ri,
flii"l. si" su neko6turske Zenskinje nosilena licu, dveriSnn'
je-
opet k carui kaie mu, da u dvoru njena sina ima svasta bolje nego u n
gbvu, onda car rekne svoioj k6eri: 'Kderi moia! Tebi sad valja podi zl
65. jer
ovu zmijicu, ona svastaima bolie od nas<. Tako zmijica skupi svatove
i odvedecarevukder te se vendas njome.
ZMI.TA MLADOZEITUA. Poslije nekoga vremena zmiiina i,ena zatrudni.onda je stane pitati
mati, stanuje pitati sestrei svi na nju: 'Kako ti sa zmijom ostadetru-
Bila jedna sirota zena, koja nije imala od srca poroda pak se rnolila ,dna?nA ona se nije htela izdati,nego je sve govorila: uTako mi ie Rog
joj da da zatrudni'
Bogu, da joj da da zatrudni, makar zmiju rodila. Bog dao te sam trudna ostalau.Naiposleuzme ie svekrva pitati: uSnahomoia'
i kad dode vreme, rodi zmiju. zmiia, kako se rodi, od majke odmah utede kako je to? Kako ti sa zmijomspavas?uOndase ondaizdasvekrvi sovo-
plakala,'gdie
u travu i nestaneie. Sirota iena jednako ie i,alila zazmtiom i redi: ,Mati mojal on nije zmija,ve6 je momak da lepSeganema' Svako
jeni kako
joj Bog ispuni Zelju te rodi, pa ioj porod pobeLe neznamonikud vedeon izlaziiz one zmijinekoSulje,a ujutru se opet u niu zavladiu'Kad
mati zmijinato duie,vrlo se obraclujei zai,elivideti svoga sina,kad izide
prode dvadeset godina, onda zmija dode i progovori materj:
i". ruo tako
po'
uJa sam ona tvoja zmliica, Sto si me rodila, pa sam od tebe u travu iz zmiilnekoSulje,pa zapitasnahu,kako bi ga mogla videti' a snahaioj
b e g l a ; s a d s a m , m a j k o , d o s l ak t e b i , d a m i p r o s i s u c a r a d e v o j k u t e d a me
rede: uKadpodemotegati,ja 6u izvaditi kljud iz vrata, pa kad se stane
kad vidi svoj porod, ali se odmah za-
zenisu. Mati se obraduje iznaipte, skidati,ondade5ga videti kroz rupuo.
prositi de- udinila'da
brine, kako bi smela ona za zmiltt i u svojoj sirotinji u cara
Kacjmati tako vidi svogasina,onda stanemisliti,kako bi
jer zna5, da rni
vojku! A zmliajoj opet rede: uldi, mati' ne premi$ljai se ni$ta, on onaki ostanedoveka.Jeclnomrede snasisvojoj: 'Hajcle'snaho'
da su svakoj devojci vrata otvorena; a ako ti je baS car i ne da' ne de ti 'njegovsvlak izgorimo:ja tn ulatlti ped i u vatru ga baciti' nekaizgorin'
nasoi A mati re-
glave uzeti. Makar ti $ta car kazao, kad se vrati!, ne osvrdi se, dok A snahaioi ottgovoii: 'nojim se, maiko, da mu Stane budeu'
kudi ne dodeSo. Nato se otla skloni pa pocle k caru. 'ie: nNe6e njemubiti niSta,negokako ga vrudinaobuzme'a ti uzmi hla-
dogovorete
Kad dode u carev dvor, sluge ie ne htenu odmah pustiti
pred cara" tine vode pa ga malo polivaj,dok svlak ne izgoriu'I tako se
kole i legne spa-
a ona se stane moliti, i tako je iedva puste. Kad izide pred cara, rede mu: mati ui.arl ped, pa tai uve8e izade momak iz zmiilne
pa ga bace u ped' Kako svlak stane
care! Eto tvoie sablie, a evo moje glave. Ja nisarn dugo vreme vati, one nekakoukradu onai svlak
"svetli
imala od srca poroda pak sam se moiila Bogu, da ni da da zatrudnint, ma-
 206
goreti, odmahnjega stanevrucina obuzimati,a one ga sve vodom polivajr
i tako ostaneLiv. A kad ga popusti vrudica i prene se od sna, on oseti
smrad od svlaka pa skodi na noge i povide: ,sta uradiste,da od Eloga
nadete?Kuda 6u ovaki?u A mati ii,ena saletega: ,pa bolje da si taki, i
bolje da si medu ljudima<.I tako ga jedva utisaju.Kad to duje tast njegov,
odmah mu jos za svoga iivota preda carstvo, i tako on postanecar te ie.
carevaosretnodo svoga veka.-
(Zemuil.
1 most,
66.
DIVOJKA OSLOBODILA ZIVALA.
Bio je jedanjako veliki bosata5i imel tri kderi. prve dve su bitretako
oholei drl,alese lehl po velja5ku.,Sakeh'osandannjin je trebe bilo druge
halji i drugi lusi.r rreta pak kcer bila je jako poniznai dobra. ona ni dala
ocu trosit tuliko na se, leh je bila z malen zadovoljna.Najedanputpodel'
bogataSse malo pomalo padat; sad ga stigne ovde jedna nesri6a,a sad
pak onde dve. seomu ve6 bilo propalo,leh da je jo5 na jednom mestuimel'
dvajsetipettisu6. Sad je moral pod po nje, ako !e jo5 otel trgovat ale" Zi-
vet, pa govori svojemkderam: ,Drage moje kderi,moje bogatstvoje se.
propalo.Na milijuni sam skoro brojil, a sad niman nis leh zs tisu6 pu7je-
dnoga dovika va gradu. Po nje gren8,al ne znanbing s njimi i dalje trzil,.
ale bimo leh tako liveli. AIe van dven ne morem ved tuliko halj i lus ku-
povat<. Ale one redu: ,vi lipo hote po bedi'. i najprvo nan dven kupite"
halji i JoSdagodlipoga; al prez toga ne dohajajtedoma; a z d.rugen,(a,
van ostane,dete trgovat<. No govori on san sobun: >One dve kderi
ne te" ni da znaiu,da je siroma5tvo,a morda brdlt za malo vrimena_iza
zalogajenkruha sljedale.Mi sigurnone demo dobro pro6u.Sad pak pita
najmlajukder: uNo,roLice,a da du tebe donest?oRoZice,donesiteroLice,
niS drugo; pa van ni trebeu, govori ona dalje, >ved ni divice', drl,at: za,
nju du ja se obavljato.Tako je bila ponizna!nNe ces ti ne za divicu bitn.
odgovoriotac,as" si mi ti jos jedinoveselje.Da nimantebe.ved ne binrr'
ni Zivelo.
I on projde va grad po bedi.Kad se ie nazadvralal, zgubi nekakoput
i zajde va goru, a dai, pada, da se Bog smiluje.Gre po gore, gre i narneri
se borme na njegovunesriduna hajduki.ovi mu si bedi i robu poberupa
ga pustenaprvo.Sad je postalnajsiromasneji
dovik na svitu. ve6 ni imel
tako rekud,s den bi miSaotroval. Gre dalje po gore, a daL pad,a,a Skuro"
da ne vidi5 prsta pred odijami.sad opazi zdugajedan oganj i gre ravno
k njemu.Kad je hlizu do5al,vidi jedanlip palac'6i govoriseonakoladan:12
,Bin Salnutar, ali ne bin? Ni druga,moram pod,nutar, makar i glavu zgu-
bil, ter mi ju !' sejedno zgubit ovako mokru i ladnuu.I prolde nutar. Tu
dojde najprvo va kuhinju, a va njoj nikoga,leh da velik oganj gori. Dojde
bliZjek ognju,tepli se i su5i na sebe robu.'8Kad mu i. iotu osu5ila.
207
opref se kraju kamara'oi va njoj stol nadinieni na stolu iuha. Niemu tc
I onako ladnu zadihal,o"i se ve6 da gre vederati: gre naprvo pa opet nazad,
aS ga je bilo strah. oMa makar zs'Jbilglavu, ja gren za stol vederatu.-
, Gre, sedei lipo vedera.Kad je pojil juhu, to se pijat" sam promenipa
'dojdedrugi s govedinun,dojde treti, detrti, doide borme nalzad i drno
kafe, a videt ni" nidnoga.'o Kad je tako povederal,opre se kraju druga
'karnara,
a va njoj opazi raspravljenupostelj.On gre, legnena niu i zaspi
preko nodi.Jutro dan se stanei naiderudak ved pripravan'Porudi i gre
da. Dojde va jardin,'uda i' bil pu'ukuei, i tu najde sake vrsti hotia'?i toZic.
Domisli se, da je najmlajojk6ere obedaldonestjednu roZicu.Otrgne ro-
iicu i ved stupi na vrata od jardina,a pred njegadojde jedna rugota od
stvorenja, da se ni nigda znalo,kakovo to more stvorenje bit.
Saclto zarokne,da se j' se treslo, i zapitatrgovca, ko je on, kako i'
rsimodoSal,a najvi5e,kako se i' postupilotrgnut va ten njegovenjardinu
roilcu. On sad podnese pripovedat,da se s niin dogodilo i naizada,ka'
lka mu j' najmlajakder RoZicanarudila.neka nioi doneseleh jednu roLicu,
:pa da ju j' va jardinu otkinul, ai su mu i nju hajdukiukrali. Kad je to stvo-
renje dulo zakeet RoZicu,progovori: uNo sad detemi morat ned obe€at
i to, da van je naldraLie.Imatemi najme dopeljattu vaSunaimlajukder
RoZicu i pu manejri pustit kodt'n za Zenu.Ako mi pak to ne obedate'bit
,de van za glavur,.ea 6e sad dovek udinit, leh mu je obe6at.Obeda mu
ju dakle.Ale ova Z,ivinani bila zadov,olinas golun'oridum," leh ie trgovac
moral kontrats' nadinit i potle ga pusti doma.
Kad je doma do5al,da svojoj RoZiceruZicui podmeplakat,da ie se
jecal od straha.Kcer ga pita: uea rzanie,6a6a,da tako pladete?Zabo-
'gatstvon?Ta i drugi ljudi osiromaSepa itantos'moraju nekak Zivet do
tsoZ'jevolji, pak iemo tako i mi, ne pladite zatoo. oDa ti, kderko, zna(, (a
mi je sigurnome ne biS tiSila,leh biS skupas manun'oplakalau.,Ala, 6ade
moji dragi, povejtessda je, pa ako mi jeiglavuzgubit zavas, rada 6u ju
zgubitu. ,A ni za te boljega,leh glavu zgubit, aS znai, tako se j' i tako s
manum dogo'dilou. I sad nioi podmese pripovedat- i da ju mora tamo
onoj Zivine sakako dopeljat.rPa ne pladite tuliko za to, ne; ja gren s va-
rni, pa da bude,bude,drugo ne de bit, leh da je Boc odludilu.I drugi dan
se spravetamo.Otac pelje'usvoju kder va palac.
Kad su tamo doSli,najdu nutreh ve6 obed pripravan. Se onako Za-
losni poobedvaju,pa sad podel otac plakat i mislet,kako 6e svoiu naibolju
kder tu pustit. Bare,mda sme i on onde ostat, ale da vidi ono stvorenie,
,da ga pita, da 6e mu s kderunudinit i ako bi ju smel kadgod pohodit.Ale
jivine ni. Nju je bilo videt leh iutro od osmedo devete uri i to leh va jar-
<iinu.Otac je moral prod, prez da j' videl |ivinu. Kder pak projde na pa-
lac, i tu najdese kamari oprte, se pune robi, hrani i dagodnioj srce otelo'
ale i,ivoga stvorenja nikakova,Ni njoj bilo trebe ni kuhat, ni sit, ni poste-
lji napravljat,se se to- samo od sebe pripravljalo.veder povederai gre
spat. Jutr,ose staire,najde rudak ved gotov i poruda.Kad ie z rudkom bila
g,o.torru,ide da vid iardin. Ide po niin,'? ide, Iede simo i glieda sakakovu
1'ipoiu-b.ja. do ieanogaiarka i tu opazi onu Zivinu,koj ie bilo ime Zival.
Ona se piestraii, podne na sen telu drhtat, pa ni da bi jednu red mogla

248
sprogovorit. Zival je lomazdril" i rul;al za sega'oglasa, dokle ju ni opazil.
Kad ju j' pak opazil onako prestra5enu,podel jrr j' ti5it, nel<ase tuliko ne
boji, da on ni tako lo5, kaho zgljeda,i prosi ju, neka ga bu5ne.oo.loS se ona
sad vi5e prestraSi, da kako bi ona mogla to stvorenje buSnut. ,Qaje
llinn ' veli, uov das umrla, leh tebe bu5nula. I slobcdno me valje^r ubij, a5
ja toga udinit ne 6u. Da bin te bu5nulalu I sad podme plakat. uMa ne pla-
Iiu, govori njoj Zivn1,,ja te ne 6u silit, leh ako te j' dobra voljan. fa Zival
je bil zaklet mladi6 i da ga j' ona leh jedanput bu5nula,bila bi ga oslo-
bodila.
"l'ako su Ziveli ved leto dan skupa, leh bi se vijevali jutro, i ved ga
j' divojka tako bila zapojasala,rsda j' komajnodekala onll uru, kad 6e se
s njin zastat, ale buSnut ga ni nikad otela. Kad je dakle bilo ved leto
clan,da su skupa Lrili, a ona navek Bovo,rila,da bi jako rad oca pohodila,
da vidi, kako mu je, redc njoj Zival naizada: "Kird tako Zeli5 oca videt,
ne boj se, ja 6u te pustit k njemu. Vederas 6e5 po6 spat kako navadno,
a jutro dan 6cS se pu njega na postelie na6. Ale drttgi dan moraS nazad
do6, a5 drugadije jooo po me i po te. Vederas dakle ieS io5 bit pu ocir.
ale Dazi, da san ti rekal, dojdi na dobu nazad.u Deveta je ura, on projde
riekamo e.a,a ona pak nazad va palac. Komadnuje dekala, kad de ved ta
no6 dod, da gre spat. Nategnul njoj se dan ta kodio' drugeh dvadeset,ali
itanto dojde noi. Ide spat i zaspi.
Jutro se zbudi i najde se pu oca. Kako se j' on sad veselil njoj! Vei
ni znal, je Ziva je mrtva. A tako se j' isto i ona njemu veselila. Podeli
jcdan drugorn pripovedat. kalio nji'n je, kako Zivu. Ona se ni niS tuZila,
leh govori" da njoj je jako dobro. ,Sega,n veli ,itnam, dasod mi srce i
du(a zaZeli, leh da ste vi da6e s manun, ia vede sri6i ne bin nikad lelela"
Zi:,al mt jo5 ni nikad n\ i,alne besedi rekal, a kamo da bi me zlostavlal.o
Kad se j' tako napripovedala, bile su njoj sestri nenavisne, da nioj je
tako dobro, i kad je rekla, da mora valjc nazad, aS da j' drugadije io po
nju i po Zivala, ako zakasni, podele su ju one nagovarat' neka jedan dan
vi5e ostade doma - Ieh da njoj kako naSkode.Ona se borme da nago-
rzorit i ostane jedan dan viSc, leh je s'mela.Drugu se pak vedcr na poste-
lje nekako prehiti, kako njoj je ved bil Zival rekal, i najde se jutro na
palacu. Rudiasi valje gre iskat Zivala, aS je ved komad dekala, da ga
vidi, tako se j' ved bila s njin navadila. Ale njega nigder ni pa n'i. Ni
glasa se od nj::ga ni dulo, a to j' bilo proti navade, aS ga ie drugadjc
navek bilo jLrtro dut. Ona gre po jardinu, gre, zove ovcle, zove onde:
ni. I56e ga dalje, plade, da bi se kamik pro-
"Zivalt Zival\o ale njega
plakal, i naizada ga najde va jednen Sikarju ale kodi mrtva. I-eZi kodi
mrta\', pa Bog. Ona se sad jo5 vi5e podela Zalostit i plakat. Zove: ,Zival!
zbrrnlise Zival!" ale on se ne mide. Sad rede: ustani se, dragi moi Zival,
zet (a te i bu5nut d.ute.< I sad ga bu5ne. On se sad valje skodi na nogi,
i, niega pade ona Zivotinjska kol.a i postane tako lip mladid, da de5
lipjega od njega. On ju sad zagrli, a ona njega. I on podme pripovcdat,
dei j' on jednoga kralja sin i da j' onde zaklet sedamlet i da bi bil dotlek
zakliet, doklegod ga ne bi divojka RoZica busrrula.,Sad mi lipo homon"
odovud valje 6a po tvoga oca, pa demo se potle oZenit.nSliuosu po oca,
209
zeli i sestre sa sobun i projdu kralju, Zivalovu ocu. Tu j bilo va senul
kraljestvu velo veselje, kad se i' za(u1o' da je kraljev sin nazad doSal-
On se pak oZeni za poniznu divojku lloZicu.
(Krasica u Hrv. Primor.iu).
t samo, 2 na velika5ku, 3 svakih, a nakit, t sve, u ili, 7 u, 8 grcdem. idcm, e da li
tn 17
bih, novce, It ne 6e, t':slu5kinja,tt 1er, bih, 1t tamno, tu palada,dvoL, gladan"
10
i' 25 vtt. '" krai,
'! tvori,
"' oclijelo,'0 soba, t'1mirisalo. tanlur, '' ltl1e.2o nikoga,
t? vode, '8 usudio,'n kao, 'o golom, 31riiedi, 3' ugovor, pogodba,t3 ipak, to sa mttorn
ri'i pripovijedirjtc, 3" odvede, tt po njetnu, rs tako iir da se sve ruSi, kud ide, "' iz
rr aa a5jao! ie-
sveg.l, "' poliubi, radiie bih, a:'odmah, a3priudila se na ni, icdva, "€
d v a . o t k a o , a ' r u d a , a si d i m o , " o i s t i , 5 1 s v c n r u .
67.
NEliqUSTI .IEZ[I(.
U n e l < a l < vd a o v e k a b i o j c d a L ri o b a n , l i o j i g a j e m n o g o g o d i n a v e r n o
i p o S t c r r os l u Z i o .. l c d n o m i d u l i z a o v c a m a d u j e u S u m i n e k t t p i s k u , a n e
znacliju5eSta je. Na taj glas oticlc otr u Sutntt,cla vicli Sta je. I/..adtamo,
ali se zapol-arikt pa ; poZaru zmija piSii. I(ad ioban to vidi. stane da
gleda,Sta 6e zmiia raditi, jer se oko nje sa svijtt strana bilo zapoZarilo,
i tto/zarse jc jcdnako l< njoj primicao. Onda ztirija poviie iz po'zara'.
n C ) o b a n ez,a R o g a , i z b a v i m e i z o v e v a t r e ! n O n d a j o j d o b a n p r t r Z is v o j '
Stap preko vatre, a ona po Stapu izadc pa njemtl na ntkrt, pa o ruci
d o m i l i d o v r a t a i s a v i j e m u s e o l < ov n t t a . K a d i o b a n t o v i d i ' n a d e s e u
d t r c l L rp,a r e d e z m i j i : u S t a ; e t o , u z a o d a s ! j a t e l t e i z b a v i h , a s e l t c p o g u -
bih." Zmija mri odgovori: ,Ne boj se niSta, nego nc nosi kttci morue.
o c u . M o j j e o t a c z m i j i n j i c a r . ( O n d a j o j s c d o b a ns t a n em o l i t i i i z g o v a r a t i ,
da ne moZe ostaviti svojih ovaca, a zntija mu rede: ,Ne brini se nimalo
za ovce; ovcama ne de bit ni5ta; samo hajde Sto brl'e.u
Onda ioban Dode sa zmiiom kroz Sumu i najposle doclr ra jednrt
I t a p i j u ,k o j a j e b i l a o d s a m i h z m i j a . I ( a d d o d u t u , z m i j a n a v r a t t r d o b a -
novtt zvizne, a zmiie se sve odmah zaDletu. Oncla zmiia rede iobanu:
o K a c ld o d e r n ou d v o r k m o m e o c u , o n 6 e t e b i d a v a t i S t a g o dz a i 5 t e 5 :s r e -
b r a . z l a t a i k a r n c n j a d r a g o g a , a l i t i n e u z i m a i n i S t a ,n e g o i 5 t i n e m u S t i
jezik. On de se dugo zatczati, ali 6e ti najposle dati.. U tome dodu u dvor
k ocu, i otac pladuti zapita zmiiu: "Za Boga, sinko! gdje si?o A ona
kaZe sve po redu, kako je bio opkolio poi'ar, i kako je doban izbavio'
Onda car zmijinji rede dobanu: nSta 6eS da ti dam za to, Sto si mi sina
izbavio?n eoban odgovori: ,,Ni5ta drugo ne du, nego da mi daS nemu5ti
jczik.u A car rede: 'Nije to zatcbe.jer da ti to dam, pa da kome kaZeS,
ti bi odmah umro, nego i5ti drugo Sta, dat iir ti'< Nato mu doban odgo-
vsli ; ,Ako 6e5 mi Sto dati, daj mi nemuSti jczik, ako mi to ne daS, a ti''
s B o g o m o s t a j l m e n i c i r u g on e t r e b a n i 5 t a . uF a p o d c d a i d e ' O n d a g a c a r
vrati natrag govoredi mu: ostani, hodi ovamo, kad ba5 to hode5' Zini''t
Ilr. DaviclBosdanovid:lzabratenarodnepripovijetke. i4

210
'Ooban zine,a zmiiin mu car pljune u usta, pa mu rede: >Sadati pljuni
meni u usta.( eoban mu pljune u usta, a zmijinji car opet dobaninu. I
tako tri puta pljunu jedandrugomeu usta,pa mu onda zmijinji car rede:
>SadimaSnemu5tijezik. Idi s Bogom, ali za glavt svoju nikom ne ka-
zuj, jer ako kaZe5komegod,odmah 6eSumreti.u
eoban prode kroz Sumu,i iduii dujaSesve Sto govore pticei trave,
i sve Sto je na svetu. Kad dodek ovcama i nade ih sve na broju i na
mir[ lel,e malo, da se odmori. Tek Sto legne, ali dolete dva gavrana
te padnuna jedno drvo i podnuse razgovaratisvojim jezikom govoredi:
oKad bi znao ovaj doban,ovde,gde leLi ono crno SiljeZe,tima u zemlji
pun podrum srebra i zlala." eoban, kad duje to, otide svome gospodaru
te mu kale, a gospodardotera kola pa otkopaju vrata od podruma i
krenu blagokudi. Ovaj je gospodarbio pojten dovek,pa sve blagodade
iobanu govoredimu: ,Evo, sinko,ovo je sve tvoje blago,to je tebi Bog
dao. Nego ti nadini sebi kudu pa se Zeni, te Livis otim blagom.ueoban
uzme blago nadini kui,u, i oZeniv5ise stane iiveti, i malo pomalo izide
,on najbogatijidovek - nesamou ovome selu,nego i u svoj okolini nije
:ga bilo. Ilirao je svoga ovdara,govedara,konjuSara,svinjara, mnogu
:im,ovinu i veliko bogatstvo.Jednomlicem na BoZi6rede on svojoj Zeni:
,Sprsmi vina i rakije i svega Sto treba, pa demo sutra idi na sala5r,da
nosimopastirima,neka se oni provesele."Zena ga poslu5ai uradi sve,
kako je zapovedio.
Kad sntradan otidu na salaS,onda gazda uvede kaZe svima pasti-
r,ima: ,Sad svi skupitese, pa jedite,pijte i veselitese, a ja du biti kod
stoke svu nod.uI tako gazda otide i ostanekod stoke.Kad je bilo oko
ponodi,ali kurjaci zaurlaju,a psi zalaju; kurjaci govore svojim jezikom:
>MoZemoli do6i da udinimoStetu,pa de bit mesai vama?<A psi odgo-
varaju svojim jezikom: ,Dodite, da bismo se i mi najelilu Ali medu
psima bijaSejedan mator'ipas,koji joS samo dva zuba imadijaSe u glavi.
Ovaj matori pas stane govoriti kurjacima: uTamonjima to i to! Dok su
joS ova dva zuba meni u glavi, ne detevi udinitiStetemomegospodaru.(
A to sve gazdaslu5ai razume,Stooni govore.Kad ujutru svane,onda
'gazdazapoved,i, da sve pse potuku, samo onoga matoroga da ostave.
Slugestanu govoriti: ,ZafJoga, gospodaru,Stetaje!u A gazdaim odgo-
vori: ,Sto rekoh,to da udinite.nPa se opravi sa Zenomkudi, i podu na
konjima: pod njime bija5ekonj, a pod Zenomkobila.
Idudi tako dovek izmaknenapred, a Lena zaostane.Onda konj pod
,doekomza'ri,e:konj veli kobili: ntlajde brZe! Sto si zaostala!<A kobila
odgovara: uE, lasno je tebi: ti nosiSjednoga gospodara,a la troje:
nosim gazdaricui u njoj dete,pa u sebi zdrijebe.nNato se doek obazre
i nasmeje,a i,ena to opazi,pa brLe bolje obodekobilu i stignedoekapa
'ga zaplta, zaStose nasmeja.On
loj odgovori: uNi za Sto, sarno onako.o
Ali Zeni to ne bude dosta, nego saleti muZa, da joj kaia, zaito se na-
smejao.on se stade braniti: uProdime se, zeno,Bog s tobonr!sto ti je?
'ne znam ni sam.<Ali
sto se on vi5e branjase,ona sve vi$e navaljivaSe
la ni, da
joj kaZe,zaStose nasmejao.Najposlejoj dovek rede: oAko il
likaZem,ia 6u odmah umreti.< Ona opet ni za to ne maredi jeduako
2t}
fr
{
s
Odsednuv5is konja dovek odmah narudi mrtvadki sanduk i kad
navali govoredi,da drukdijene moi,e biti, nego da ioj kaZe.Utorn dodu
kudi.
t. bude gotov, metne ga pred kudu i kaLe leni: uEvo,sad 0u ledi u sanduk,
pa da ti kalem, za5to sam se nasmejao; ali kako ti kailen',, odmah 6u
umret^.( I tako legne u sanduk,pa jo5 jedarnput obazre se oko sebe,
kadli onaj matori pas do5aood stoke i seo mu delo glave i plade.Covek
opaziv5ito rede Zeni: ,Donesi jedan kornad hleba te Dodattome pst:.c
Zena donesekomad hleba i baci pred psa, ali pas ne 6e ni da gledi, a
petao dode i stanekljuvati u komad; onda pas rede petlu: NesreCcne-
sita! tebi je do jela, a vidiS gde gazdahode da umrelu A petao mu
odgovori: uPa nek umre, kad je lud. U meneima sto tena,pa ih svabim
sve na jedno zrno proje, kad gde nadent,a kad one dodu, ja ga pro-
Zderem;ako li se koja stanesrditi, ia je odmah s kliunom; a on niiE
vredan jednu da umiri.u Kad to doek duje, on ustaneiz sanduka,pa uznre
batinui dozoveZenuu sobu: utlodi,i.eno,da ti kaZem.uPa sve batinom
po njoj; ,Eto to je, Zeno!Eto to je, Zenolui tako se Zenasmiri, i nlkad
ga viSe ne zapita, da joj kaZe,za5tose je smejao.
( Deogrsil.
1 mlada ovca, ' majur, stan.
68.
ZLATORUNI OV.A,N.
Bio jedanlovac, pa kad jednomotide u lov u planinu,izide preda ni
ovan sa zlatnom vunom. Lovac, kad ga opazi, potegne iz pu5ke,da ga
ubije, a ovan se zatrdi pa njega pre rogovimaubije. Lovac padne na-
mesto mrtav, i dru5tvo njegovo,kad ga posle nade, ne znaiuti ko ga le
ubio, odnesekudi i ukopa. Posle toga obesi Zenaovoga lovca njegovu
puSkuo klin.
Kad joj se sin opaSesnagom,on zaiSteonu pu5ku,da ide s njom u
lov, a mati mu je ne htednedati govoredi: uNipo5to,sinko! otac je tvoil
pqginuo s tom puSkom,pa hodei i tebi glave da dode?n Jednom on
ukrade pu5ku i otide u lov. Kad dode u 5umu,onaj ovan sa zlatnom
vunom izide i preda nj, pa mu rede: nTvogasam oca ubio, pa 6u i tebe.u
A on se uplaSipa rekne: uPomozi,BoZe!ui nategnepu5kute ubiieovna.
Sad se obraduje,gdje je ubio zlatorunogaovna, Sto ga u carstvu nema,
pa zderckoZu s njegai odnesekudi. Malo pomaloprodujese to do cara,
i car zapovedi,da mu se doneseta koi,a, da vidi, kakvih jo5 zverova
ima u njegovucarstvu.Kad onaj momak odnesekoi,u i caru pokaZe,car
mu rede: >lSti,Staho6eSda ti dam zat:ukoi,l.u A on mu odgovori: ,Ne
du je prodatini po Sto.<
U onoga cara bio je doglavnik, stric onoga momka, pa svome si-
novcu nije bio prijatelj ved zlotvor. On rede caru: ,Kad on ne 6e tu
1
:
I
s
qti
 lt,
,t
-t

212 2r3
koZu tebi da dd, gledaj da mu skrhamo vrat, zapovedi mu, da udini, Sta popa-
otide i svrsi, kako mu ie devojkakazala:viljevi dodu te se opiiu i
ne moZe biti." I tako nar,rdicara te dozove momde i rede mu, da posadi im iseku ztbe i donesu na ono mesto, gde 6e se grad
daju, a dunderi
vinograd i da za sedam dana donese s njega nova vina. Momde, kad to
zidati; on uvede metne u torbu struk bosiljka pa otide onamo i legne
duje, stane plakati i rnoliti se, da on to ne moZe udiniti niti to moLe spuuuti,itako za sedamdanabude grad gotov. Kdd car vidi gotovgrad,
b i t i ; a C a r m u o p e t r e d c : , A k o z a s e d a m d a n a t o n e u r a d i 5 ,n i j e n a vrlo.. udivi pa rede stricu onogadeteta,svome doglavniku:'E sad Sta
tebi glavd. On onda plaiudi otide ku6i i ka'ze materi, Sta je i kako je, a da mu raclim?ovo nije dovek,Bogzna Sta je.u A on mu odgovori: ,Jos
rnati, kad duje, sdg6vori mu: uJesam li tikazala, sinko, da de tebi ona jedno da mu zapovedii,pa ako i to svr5i, zaistaje neStovi5e od doeka'u
pu5ka dodi glave kao i ocu tvome.o Pladu6i tako momde i misledi Sta de jos da mi
i tut u opet nagovoricara, te dozovemomdei rede mu: 'Sad
raditi i kuda de, da bi ga nestalo, izide iza sela i podobro se od njega 1z toga i iz toga grada' Ako
dovecieScarsku devojku iz drugoga carstva
u d a l j i . i ( a d n a j e d a m p u tj e d n o d e v o j d e i z i d e p r e d a n j i z a p i t a g a : n Z a 5 t o , mi je ne dovedeS, na tebi nema glave.u Momde kad to duje, otide materi
b r a t e , p l a d e 5 ' ? .A o n j o j s r c l i t o o d g o v o r i : , I d i s B o g o m , k a d m i p o m o 6 i
svojoj ikal,ejoj, Sta je car zapovedio;a ona mu 1g[g; uldi, sinko,traZi
ne moZe5n,i pode dalje, a devojde pristane za njim i stane ga moliti, da
opet onu devojku,ne bi li Bog dao, da te opet iz,bavi'< jc
joj kai,e, ,da du ti pomodi.u Onda on stane pa joj rede:
"moLe bitiu veli on otide iza sela i nade onu devojku,pa joj pripovedi,Sta mu
,rKazat riu ti, ali sam Bog da mi pomogne, drugi mi niko ne moZe po- ,opetzapovecleno. Devojka,kad ga saslusa,rede mu: 'ISti u cara galiju'
modi,u i pripovedi joj sve, Sto ga jc snaSlo i Sta mu je car zapovedio. .i u njoj da se nadinidvaclesetdudana,i u svakomedu6anuda bude trg
Ona kad ga saslu5a,rede mu: nNe boj se, brate, nego idi i i5ti u cara, od diuge ruke, sve bolji od boljega;i iSti da se izberu najljep5imomci,
na -kom de mestu da bude vinograd, pa neka ti iSpartaju,"a ti uzmi torbu po jedan, pa
,pa neka ih lepo obuku i namesteza kalle, u svaki.dudan
i u hju struk bosiljka, pa icli na ono mesto i lezi te spavaj, a za sedant ,deSonda ti podi na toj galiji i srest 6eSprvo i prvo doveka' a on nosi
dana imat 6eS groZda zrela.n On se nato vrati kuii i kaZe materi kao zivu orlujinu, pa ga pitaj,'odhode li je prodati,on ie kazali da lto6e,a ti
od muke, kako se s devojietom na5ao i Sta mu je kazalo. A mati, kad mu poda,jStogodzaiSte. orla c,esiz repa iSdupatiiedno pero, od 5a-
d u j e . r e d e m u : r l d i , s i n k o , i d i o g l e d a j ,i o n a k o s i p r o p a o . ( O n d a o n o t i d e rana kraljust, a od goluba iz levoga krila jedno petl, ptl ies ih pustiti
k caru i zal1te mesto za vinograd i da mu i5parta, gde de biti brazde. sve. Kad otideSu clrLrgo carstvo pod onaj grad, a it ctvori sve tlucanei
Car mu da sve i udini, kako je iskao; a on Llzme torbu o rame i u njLt neka svaki momak prcrl svojim dudanomstoti' ()nda 6e dodi svi
narecii, '"'odu,
struk bosiljka, pa veseo legne onde spavati. Kad ujLrtroustane, a to vino- gradani i gleclat6e trg i divit de se, a clevojke, koie dotltt po
grad posade; drugo jutro - listao, - do sedam dana bilo ve6 groZdc govorit 6e po gradu, ,Gouur. liudi: otkako je ovoga grada, ios ovake
zrelo u njemu, a to je bilo vreme, kad nigde nema groZda. On naberc galije nije bilo ni ovaka trga.o To (e za(uti i careva de.rojka,pa de se
groi,da, izmulia i odnese caru slatka vina i u marami groi,da. Kad car
i.rtrutiu oca, da je pusti, da i ona vidi. Kad ona dode sa svojim drugari-
to vidi, vrlo se zadudi, i svi u dvoru. Onda stric onoga momka rede cama u galiju,ti je vodi sve iz dudanau du6ani iznosi trg svakoiaki
caru: ,Sad demo mu zapovediti drugo, Sto zaista ne 6e mo6i udiniti.< preclanju sve lepsi i lepSi,i sve je zabavliai,dok se malo posunlradi'pa
Pa naudi cara te dozove ono momde i rede mu: nOd viljevskih zuba da a ti kreni galiiu,- u taj mah de pasti tama, da se
kaa se DoS'l-rrradi,
mi nadiniSdvor.u niStane vidi. U devojke 6e biti tica na ramenu,sto ie uvek kod sebe
On, kad to duje, otide kudi pladudi i pripovccli ntater,i,Sta mu je sad
ima, pa kad vicli, da lada ide, ona 6e pustiti onu ticu s ramena svoga'
car zapovedio, i rede joj: nOvo, majko niti moZe biti niti ja mogu svr-
da obznaniu dvoru, Sta je i kako ie. A ti onda zapaliperce od orla, te
Siti.u A mati mu odgovori: nldi, sinko, opet iza sela, ne bi li te Bog na- ,6eti orao odmahdodi, a ti mt kaLi, neka uhvati ticu, i orao de je ulivatiti'
merio na onu devojdicu.< On izide iza sela, i kad dode na ono isto
Posle 6e devojka baciti jedan kamidaku vodu, te de galija odmah
mesto, gde je pre onu devojku naSao, ona izide opet preda nj pa mu
stati, a ti onda uzmi kraljust od Saranai zapallje, i Saran6e ti odmah
rede: ,Opet si, brate, neveseo i pladan.uA on joj se stane tuZiti, Sta mu ga naci i
je sad zapovedeno. Ona, kad ga sasluSa,rede mu: ul-ako de bit,i i to;
do6i, a ti mu kaZi, da nade i proguta onaj kamidak,Sarande
progutati,a galija de odmahpo6i.Posle dete dugo putovati na miru' pa
nego idi k caru i iSti ladu i u njoj trista akova vina i trista akova rakijc,
,eetena,iposledo6i izmeda dve planine, onda de se galija okameniti i
i uz to jo5 dvadeset dundera,' pa kad dodeS na ladi tu i tu izmedu dve joi doneseSZive
veliki 6ete strah pretrpeti,i devojka de te terati, da
planine, zagrabi vodu, Sto je onde, pa uspi u njtt sve vino t rakiju. Vi- goluba perce zapali,i golub de ti odmah do6i' a ti mu
vode, a ti onda od
Ijevi' 6e onamo dodi, da piju vodu, pa de se opiti i popadati, a dunderi podaj staklence,i on de ti doneti Zive vode; potom 6e se galija odmah
neka im sve zube onda izreLr pa ih nosi na ono mjesto, gdje car ho6e sa-
krenuti i do6i de5 sretno kudi s carskom devojkom'uPo5to momde
da mu se grad sagradi, pa lez\ te spavaj. a za sedam dana bit 6e grad 'slu5adevojku, otide ku6i i kaie materi sve' pa onda otide k caru i zai5te
gotov.u Onda se on vrati kudi i pripovedi materi, kako je bio opet s de- se
:Svc,Stomu je trebalo;car mu nije mogaoodredi'negomu da' i tako
vojkom i Sta mu je ona kazala. A mati mu opet rede: nldi, sinko, ne bi galijom.
,onkrene s
,Ii Bog dao, da ti opet pomogne.( On otide k caru i zaiSte sve, pa onda pod
Putuiuditako svrSi na putu sve, kao Sto mu je redeno'i dode
214
onaj grad u drugome carstvu, i kao Sto mu je devoika kazala, on udini
sve, dodepase carske k6eri i sretno s njome dode natrag. U gradu car
i njegov doglavnik s carevih pendZeraugledajugaliiu izdaleka, gde ide,
pak rede doglavnik caru: ,Sad ga pogubi, kako izide iz galiie, drukdije
mu ne moZe5dosaditi.uKad galija sta,neved u kraj, onda stanu izlazitl
na breg svi redom, najprvo devojka sa svojim drugaricama,pa onda
momci, a najposleon, a car namesti dlelatante, kako se pomoli, odsede
mu glavu. Car je mislio sam carsku k1er za sebe uzeti, te kako ona
izide iz galije, on priskodi k njoj te je stane milovati, a ona se okrene
od njega pa rede: ,Kamo onaj, Sto se trudio za mene?.,A kad vidi, da
mu je glava odsedena,odmah luzmeLivu vodu te ga prelije i sastavi
glavu, i on opet oZivi, kao 5to je t bio. Kad car I njegov doglavnih
opaze,da je on oZiveo,rede doglavnikcaru:,Taj 6e sad jo5 vi5e znati,
nego Sto ie znao,jer je bio mrtav pa opet oZiveo.uQar zaLeli doznati,da
li se zaista viSe zna, kad se nanovo proZivi, pa zapovedi,da i njemu
odsekuglavu, i da ga devojka Livom vodom proZivi. Po5to caru odseku
glavu, carska kdi ne htedne ni da zna za niega,nego odmah napiSeocu
knjigu i kai,e sve kako je bilo, i da ona hode da pode za ono momde.a
otac njezin otpi5e,da narod primi ono momdeza cara,ako li ne 6e, da
6e on d,ignutikrajinur na njih. Narod odmah prizna da Je pravo, da on
uzme carevu kder i da caruje. I tako ono momde oi,eni se carevom
devojkom i postanecar, a ostali momci, Sto su s njim iSli, oZenese onim
devojkama,Sto su bile pored carskekderi, i postanuvelika gospoda.
(ZemunL
I liniiama obiljeZiti, e drvodjelja, 3
slonovi, r krvnik, o povesti vojsku.
69.
LISICA SE OSVETILA VUKU.
Jednalisica umijesiod zemljekoladei ispekavbiih namaZemedom,
pak onda s tijem koladimadode k tudarimai zaiStejedno tude u njilr
a ona njima da da medenijehkolada.Tudari joj ne s6enudati tudeta,lego
loj kalu, da ide k svinjarima i zai5te u njih jedno prase, a ona ;rjirna da
da medenijehkolada.Svinjari joj ne Sdenudati praseta,nego ju po5alju
ka govedarima,da 6e joj oni dati tele. Onda ona otide ka govedarimai
zaiStq u niih iedno tele, a ona njima da da medenijeh kolada.
Govedari joj ne Sienu dati teleta, nego je oprave ka konjusarima,
da de jot oni dati Zdrijebe. onda ona dode i ka konjusarima pa
zai5tei u njih, da bi joj dali jedno Zdrijebeza medenekolaciie. I(onju-
sari joj dadu jedno Zdrijebe,a ona njima kolade,ali un clobroprikridi{;da
nipo5tone lornekolada,dok ona ne prijede preko onog brda. Oni je po-
slu5aju,ali kad poslije prelome i zagrizu,virlc da su koladi od zemlje,i
# 2t5
,daih je lisica prevarila,pak ondaodmahza r{otn u poieru, a'i ona biiaSe
ved daleko umakla na svojoj dobiti, te se oni vrate prazni i umorni
natrag.
Lisica do5av5isvojoj kudi metne Zdrijebe u ko5aru i srane ca ti-
mariti: svaki dan mu je donosilatravice zelenei vodice studene,ali kad
bi god polazllapo travu i po vodu, svagdabi prikricila ZCrebetu,da pazi
nanlezin glas i njezinerijedi: nKobo,kobilice! otvori nri vrata: nosim ti
studenevodice i zelenetravice, pa ni na kakav drugi gias da i;e rrtvora
vrata na ko$ari.Jednomdode vuk, koji je vi$e puta slusao,kako lisica
.Zdrebetuvide da otvori vrata, pa stane i on svojijemkrupnijemglasom
vikati: uKobo,kobilice!otvori mi vrata: nosimti studenevo'lice i zelene
travice.u Ali Zdrijebe pozna,da to nije onaj tanki glas lisidin pa mu ne
,$i,eotvoriti, a vuk kad to vidi, sakrije se za sjek od ko$are'Malo vre-
menaza tijem postoji,al' eto ti lisice s vodom i sa travom. Kada dode
Bred ko5aru,stanepo obidajuna vratima tankogovoriti: uKobo,kobilice!
otvori mi vrata: nos'imti studene vodice i zelenetravice.u Zdtiiebe
,poznavsiglas njezin odmah joj otvori pak stanepripoviiedati,kako je
rneko dalazio i govorio kao i ona da mu otvori vrata, ali krupnijim gla-
som. i kako ono nije 56elootvoriti. onda lisica rede: ,Ne otvoraj nipo$to
na krupan glas, vei na vrlo tanak. Siutradan kad lisica opet otide po
vodu i travu, dode vuk, koji je za siekomslu5aosav njihov razgovorpa
se stisne,Sto je vedma mogao' i podne vrlo tankijem glasom: uKobo,
kobilice! otvori mi vrata: nosim ti studenevodice i zelene travice.<
Jadno Zdrijebeprevari se pa otvori vrata, a vuk njega za vrat te ga
uvali i svega pojede,samo glavu i rep ostavi pa onda otide, a vrata se
na ko5ari za niim zatvore, kao Sto su i bila. Kad poslije dode lisica' po
,obidajustane zvati: ,Kobo, kobilice! otvori mi vrata: nosim ti studene
'vodicei zelenetravice.u Ali niti se ko iavlja niti vrata otvora. Ondaona
proviri kroz brvna i kad opazi u ko5ari samo glavu i rep od Zdrebeta'
odmah se svome jadu dosjetite obije vrata i stane ridati i naricati nad
rnrtvom glavomZdrebedom, a najposliieod te5ketuge i Zalostiotide pa
se umrtvi na putu.
,.:[ Malo zatijem udari onuda jedan doek s kolima i naSav5ilisicu na
'tl putu digneje i baci u kola misle6i,kad dode kudi, da ie odere.Ovaj ie
ffi
:{1r
doek imao u kolima u torbi tri sirca. Lisica, koja se bila utajala,digne
se polakopak izvudesva tri sirca iz torbe pa pobiegnes njima.Kad po-
dobro umakne,a ona pojede dva sirca odmah,a tredi natakne na vrat
.$ pa onda pode dalje.
;I Idudi tako sukobi se s vukom, koii joj ie Zdriiebeuiio, a vuk kad
t vidi u nje sirac, zapita ie, otkuda joi, a ona mu odgovori, da je izlokala
iz vode. nA de je ta voda?u zapitaopet vuk, a lisica mu rede: ,Hodi. ja
du ti pokazati.nTo bijaSeoko ponodi o uStapu,i nebo bija5evedro. Li-
sica dovedc vuka na jednu vodu i pokazav$i mu u vodi mjesec rede:
>,Evovidi5 koliki je sirac u vodi, nego lodi pa 6eSga izlokali, kao i ja
svoj Sto sam izlokala.u Onda siromahvuk lodi, dok mu trgne voda
nazad,.Lisica mu onda jamu zatisne pa mu rede: ul-odi,vujo, sad t'ei iz-
fokati." A vuk sirornahopet lodi' dok mu voda trgne i na u5i. Lisica mu
'll
 217
216

z a t i s n e u S i p a m u o p e t r e l e : , L o d i , v u j o , s a d d e 5 i z l o k a t i . uA v L r k s i r o - kao budalaStina,i samo cla time oira iiani niega prevariti. Ulalci starr$i
mah opet lodi, lodi, dok mu trgne voda na nos i na usta. Onda mu lisica podme rnisliti: uEvo sa{a da ju:tbijer;t, ne iu itttilririkafve koristi, ako
ju pat pustim, naudila se pame:i, rre ee nikaia strtjeti dosi ovaino' IJaS
zatisne i nos i usta pa uzja5e na nj i rede, da je bolesna i da ne moZe pa
iii, ved da je on nosi. Jadan vuk podme je nositi, a ona otegne pjevati: Z u j u p u s t i t i . u ' f e j u o c l r i j e Sii p u s t i . I l o k i i 1 o n p u s t i , l i j a p u t p o d n o g e
u Sumu' videdi cn da mu ona '1ece zanvallti'upit:r ju: ''Kuder ies ti' lijo?.
,Bcilirn zdravu nosi, bolan zdravu nosi.o I kad je ona ovo jednako po-
joj odgovri: oTa
navljala, zapita ie vuk: "Sta ti. teto, govori5?u A ona mu kai,e: oNiSta, Ona mu odvrati: nldem ti isprositi carevu kder.n On
v u j o , b u n a c a m . (P a o p e t u d e s i : , B o l a n z d r a v u n o s i , b o l a n z d r a v u n o s i " ; prodi se ti toga, teto! Da bi ti to bas mogla udiniti, nc imair ja kuda
i tako jednako do pred kuiu, u kojoj su bili svatovi. 0r,rju6i svatovi Sto, dovesti 3u.. iija odmahne repom vele6: uTebi nijc stalo.o To rekavSi
lisica govori, izidu pred ku6u i podnu hvaiiti njezinu pjesmu, a ona im umakne u 5umu.
l<aie, da bi i bolje pjevala, da ih ho6e pustiti u kudu a zatiiem i na A lija zbilja Sto je rekla, to je i udinila. Uputi se upravo do carevih
joj na-
tavan. Svatovi ih puste. Fo5to vuk s teSkom mukom iznese lisicu na clvora. kamo sretno dode. DoSav na mjesto udari na prvu straZu te
zovei uPomozi Bog!u A sfiai'a joj odgovori: oDao Bog dobt'tl, Ietot'" 7a'
tavan,koji je bio od ljese,ona onda otvori sve jame vuku, i izlije se sva
r-oda iz njcga te polije dolje svatove. Svatovi polete na tavan, lisica pita zatim ona ljih: ,Mogu li ja unidi caru destitome?n oni joj odgovore:
skodi s tavana i utcde, a jadnogavuka svega isprebijaju. ue ekaj, teto, dok ga upitamo.u Odu oni i kall caru, da ic doSla tcta i pita'
nroZe li uni(i, kaie, cia ima posla. car odgovori da nroZe. lilttge odu te
Kad se poslije sastanu vuk i lisica, zapita jedno clrugo, kako utede; ka:zu teti, da moZe unidi caru, a teta odmah prcd cara te mu rel<tte:,Po-
v u k o d g o v o r i , d a j e s a v i s p r e b i j a ni d a j c j e d v a u t e k a o ; t a k o i l i s i c a
m o z i B o g , d e s t i t ic a r e ! o u D a o B o g d o b r o , t e t o ! " o d g o v o r i c a r , ' k a k v a t e
rede. Sad lisica pozove vuka, da preskakuju preko jedne stoZine sijenske, care, tri-
;e nevolla natjeralate si do mene dosla?o >Nije ovcljc,d:estiti
l r o j a j e o n d e b l i z u b i l a . V u k j e i t o p o s l u 5 an a o p a k o p o s e b e .P o 5 t o n e k o - 6u ti nesto kazati, ako dcs mi dopustiti<r, rcl<no lisica'
kakve ncvolje, ncgo
liko puta preskodc, rede lisica vuku, da dobro ne preskakuje, da prcved , T i z n a d e S .t e t o n , t l c l g o v o r ic a r , o d a j e p r c d m o j i r l t D r i j c s t o l j c r ns l o b o d n o
na stranu skade, a ne upravo rznad stoLine. Onda on pode da preskocii govoriti i za svasto zamoliti, pa ako imaS Stogod,slobodno kaZin. Lija na
u p r a v o i z n a d s t o Z i n et e s e n a n j u n a b o d e . L i s i c a v i d e d i t o o b e s e l i s e
t9 gotova kao baba na inad te podne: ueestiti care! eula sam, da inrade5
v r l o i r e d e v u k u : , M i d i , v u j o , m i d i , s a d 6 e i s a 6 i . nA v u k m i d u 6 i d o d e r a j e d n u l i j e p u k i e r , k o j e s e l j e p o t a d u l a p o s v e i l 1 us v i j e t u , a j a i m a m m o g a
C o d n a s t o Z i n e ;o n d a g a o n a o s t a v i s v e t e 6 i m u s e : , O d a v n o j a o k o t e b e
Z l a t u m 5 e g a ,k o j i j e , k a k o s v i i e t o d n j e g a g o v o r i , a i j a t i z a i s t i n L l1 < a : z e m ,
d e r e m o p a n k c ,j e r s i t i m o j e Z d r i j e b eu j i o . n
da je ljepSi sto i clevet putir ocl tvoje k6eri; sada tc pitam, ho6e5 li dati
(Hrvutska, ll. bansha regint). tvoju k6eru za mogaZlatlmbega?noKako riu jao, odgovori car, ,dati, ka-
jer nije
cla neznam,je 1i clijcte kail (voijno), a ja ne dam brcz njezine volje,
k r v p u r a o . ;, D a j u p i t a j n j u < , r e k n e t e t a , d a v i d i m , , 5 t ' d e o n a r e e i ( . C a r
70. joj sve
ochnahzaD0vjedi,da dorle njegova k6er. Dok ona stupi u sobu, car
kaze, Sto i kako j e j e , p a rekne: , F t o , d r a g o d i j c t e r n o j e ! A k o h o i e s ' kaZi'
ZLATUMBEG. a ako ne deS i tako joj kaZi, pa neka teta iden. trRazumivSi sve ovo careva
kder obori odi pred sebe i oSuti,a lija ko zgrantuta"poleti iza vrata i poje
Rio neki sjeromaSak,koji nije imao ni kudc ni kudiSta, nego je pod' joj se kleti: ,Tako mi kokoSjegasjedala,ja ti kazem, da je moj Zlatumbeg
d v j e m a d a s k a m ap o k r a j p u t a Z i v o t a r i o i s m r t s v a k i d a n o c e k i v u o ; i m a o oJ t.b. ljep5i sto i clevet puta, e bogatiii od tvoga oca deset puta. Nemoi
j e j e d a n p r i g r a d a k ,u k o m e j e u j e d n o j m j c 5 i n i d r Z o n e S t o m a l o b r a 5 n a , se misliti, nego obedaj, ne des se kajatiu. Kad oua vidi, da to nije ni ocu
No po njegovoj nesre6i navadi se lisica tc svaki Can dolazeii pohadala m i s k o , o b e c ap a i z a d e n a d v o r . o n { a c a r r e k n e t e t i : u E t o , t e t o ? d u l a s i S t o
j e n j e g o v o b r a S n o ,d o k o n j e d n o d n e o p a z i i p o d e v r e b a t i , n e b i l i j u ju vodi$' artta
ti rede, satla ti ni(ta drr-rgone ostaje, nego da dodej pa da
hakogod uhvatio. Tako ga je cio sjeroma"Slukk:aJu pritjerao, cla nije ni mi ne dolazi prije pol gocline, jer se ne 6e modi prije spremiti, a svatova
kljudanice na vratima mogao nadiniti, vlCedi pak da jr: lija l<idisala' nje- nranjc ocl pet stotina ne vocli, a Sto br,rde vise' to je bolje". Ilok je liia razt-
govu braSnu, Sto koju nod sve manje bralna, ocireclion sada, da te na- mila careve rijedi, odmah ode, te hos bos svomu Zlatumbegu'
iiniti skakavicu na vratima, nc bi ii kako:{od uhvatio lisicu, Sto mu DoSav svomu Zlatumbegu razveseli ga, jerbo se on nije vise ni nadao
s r c t n o i p o d e z a r u k o n r . K a d o n j e d n c j u t r o r r s t z r n ea je ispro-
, li se lija po nje- viditj tetLr.Ali ga uzato jo5 veCamuka popade,kada ffix kaza, da
govu prigratku Sede,ulovio ju; kada iu an gleda, urride unurra i uirvati ju sila carevu kder i cla mora idi do pol godirre povedavSi pet stotina sva-
t e n a d v o r i z n e s e i s v e Z e ,p a o d e i d o n e s e j e C a n k o l a c , j e r b o n i j e i m a r - r tova po djevojku. Sada upita Zlatumbeg tetu: oSto 6emo mi sada raditi'
sjekire,i htjede ju ubiti. t e t r r ,d a o d B o g a n a d e S !E v o v i d i S ,d a j a n i g d j e n i 5 t a p o d B o r g m n e i m a m '
ne
Kad ve6 vidi lija, da valja glavu izgubiii, podnre ga moliti: ,'Daj, a kamoli du dodekati toliki svijet i gdje 6u dovesti nju?u oNiSta se ti
pLtstime! ja du te oieniti carevom ki:erju.n To se njernu s podetka udini bojln odgovori teta,,niti s e t i b r i n i S t o g o d z a t o , t o e u j a s v e n a r r j e s t i tiu'
 #
218
Dan za danom prikudi se i vrijeme polaska, teta o svatovima niSta i ne sa--
nja, a njezin Zlatumbeg sadr'o s leda koZu misle6i, Sto 6e biti od njega".
Kada svanu dan da idu, rekne teta: ,Ajdemo, Zlatumbeglu Ovaj odgovorir
uKamo nam svati? kamo meni haljine?u uTi se ni5ta ne brinin, odgovorir
teta, >nego samo ajde za mnom<<.Zlatumbeg ved vidivSi Sto biva od njega,
metne glavu u torbu pa pode za tetom. Kada su bili blizu careva dvora,
upita opet Zlatumbeg tetu: ,Sta demo mi diniti, teto, ako Boga znadei?u
A teta jednu te jednu: uTi se ni za Sto ne brinio. Nadomak careva dvora,
nadu jednu kaljuZinu; dok teta ugleda ovu kaljuZinu, odmah se podne u,,
njoj valjati te rekne Zlatumbegu, da i on isto dini. Kada je sve dovde slu-
Sao tetu, poslu5aju jo5 i ovdje, te se i on podme valjati u blatu. Da je ko-
mu samo pogledati bilo, kakvi su bili, kada su iz blata iziSli; teta jedvar
svoju repinu vude, a Zlatumbeg, kada je iSao putem, sve je po koju grudu
zemlie od sebe odcjepljivao, ne bi li mu bilo Sto lakSe.Vrijeme se ved pri-
kudi, da i carevu dvoru dodu. Do5av tamo odmah teta ode na straZu, jer
se naudila joS odavna po velikim kapijama hodati te prikaZe, da upitaju
cara, moie li teta sa Zlatumbegom pred cara iza(i. Stra/zari odu svomu
zapovjednikLri upitaju, koji je od njih najbr/i, da unide i upita cara za te-
tin posao, jer teta ho6e da Sto prije svr5i. Zapovjednik duvSi kakva je to
hitnja sada teti, zovne svoga djeda sa straZe i zapovjedi mu, da on ide.
upitati cara. Starac za svoju Staku pa Sto brZe moZe otrda i rede: oEvo,
destiti care, doSla je teta sa svojim Zlatubegom pa pita, hode li uni6i?o
Nato car odgovori: uSlobodno,nek unideu. On izade paka/ze teti, damo/z,t
slobodno unidi caru. Teta uzme svoga Zlatumbega za rukl, pa u sobu ca-
rcvu i ovako progovori caru: ,Pomozl Bog, carelu ,Dao Bog dobro,
t e t o l o r e k n e c a r . ) E v o m e n e < ,r e k n e l i j a , ,A gdje ti ie Zlatum-
"dodohlu
bcg?n upita car.,Evo ga pokraj ntene(, odgovori lija. 'Ta Sto ste tako
kaljavi?o odgovori car. nNemoj nas pitati, destiti gospodaru!n rekne lija,
uu putu nam se nesrei.a dogodila; do5li smo do jedne 6uprije, i nanidenr
ja, Zlatumbeg i ostali na5i svati, te na na5u nesredu slomi se i,uprjia, te se
svi poru5e: Zlatumbeg i ja jedva se nekako iz blata iskopasmo, kako nas
vidi5 evo blatne. Molim te, ako imaS koje haljine, ako ne 6eI dZaba', a ti
podaj u zajarn Zlaftmbegu, jer ne ima ovdje haljina da se presrruie, a sra-
mota je, da ovako kaljav hoda.u Nato car odgovori: ,Hodu, teto, ne brini.
se(, te zapovjedi slugama, da donesu najljep5e njegove haljinc pak pri-
svude Zlatumbega. Onda 6e teta: nEto vidiS, destiti care, kako smo u ve-
liku nevolju spali i sve svatove pogubili. Sada nije pristojno, cla se kudi
vratimo i sakupimo svate nanovo te takim nadinom da uzalud vas tro5ak
o n a j i d e , k o g s m o k o d k u d e u i i n i l i , z a o t o m o l i m o t e , d a n a m t i d a d e Ss v a t e
od pet stotina i druga potrebita za ptt". NaSto car: ,Hodu, draga djeco
moja. jerbo se moZe taka nesrei.asvakomu dogoditl, pa i meni istomu. Vi
se ni5ta ne brinite.< Sada car sazove sluge i zapovjedi im, da sve velikase
pozovu u sva.toveikal,u* da je car rekao, ako je mogude da dodu. prikudi
se ve6 i vederno vrijeme, te car i Zlatumbeg poctu vederati, a teta ostane'
u kudi na ognji5tr"r prebirajud piledije ko5dice. poslije vedere ode Zlatvm-
beg u svoju sobu spavati, a s njime i teta lija. Tlatumbeg legne u postelju,
u d u 5 e k ,a t e t a z a p c i .
2t9
Sutradankada ustanecar i svi dvorani njegovi,podignese i Zlatum-
beg,izkrevetai opremipa vikne tetu,da i ona ustaje.Kada je bilo vrijetrte
od rudka, skupi5ese svi svatovi, koji 6e poslije rudka putovati, te rudajtt
s carem i Zlatumbegom.Kada je bilo pol rudka, zovne car svoju k6er te
joj ovako progovori: uEvo,kderi moja,tvoj sudeniki uviiek sretnabudi
do smrti tvoje i njegove.A li, zete Zlatumbei,e,evo ti iu predajemi znal,
da je jedinau oca,drugomju dao ne bi, a evo ju sadatebi dajem,zato iu
dobropazii sretanbudi s njom.<Nato svi svati odgovoreoAmin<(da Bog
dade).Kad se svriio rudak, zapuca5etopovi, svatovi pjevaju, a Zlattm-
beguse guje oko srca savijaju,Sto 6e biti s njega,jerbo znade,da ne ima
gdje svatova dovesti, te gdjegod tetu nasamuuhvati, odmah se pljesne
po koljenu govoredi: ,Sto du sada,ako Boga znadeS,od moga i,ivota?"
oNeboj se tilu uvijek mu je ona govorila.
Posjedajusvi svatovi u kola, gdje dva, gdje tri, u jedna kola sjedne
djevojka s jedibulom',a u druga Zlatrmbegs tetom. Putujudi vrtio se Zla-
tumbegpo hintovuuko vrag na panju,a teta ga tje5ii SiSika,da se niStane
boji. ProvalivSi pol puta rekne tetaZlatumbegu:uJa odoh napredacpreko
njiva,a ti uprav ajde putem.Ama nemojnipoStoi6i svojoj koljebici,nego
kada budeSblizo nje, sluSaj,ho6e5li duti moj glas, pa gdje ja zalaiem,o-
namoajde i vodi svatoveu.
Teta dok skodiiz hintova,odmahode u Sumui popoSavmalo dode do
divskih dv,orova,i dok tamo stiZe,divi ju pod,nupitati: nSta je ono, teto,
Sto grmi?u Teta odgovori:,Brado moja draga! ono ide vaskolitisvijet na
vas, da vas potuku,pa sam ja do5lakazali vam, jer ne ima ni na jednome
glave,ako ih dodekateovdje." uDragateto, kuda 6emomi sadabjeZati?u
upitaSedivi: uBjeZitepod onu slamun,odgovoriteta.I zbilja se oni uvuku
pod slamu,a kada su se oni uvukli,onda teta zapalislamu,i tako svi divi
zaglavetude.Tko sadaveselijiod tete!
Zlatrmbeg,putujudi sva5ta je mislio: oTa budale mene! gdje ja osta-
doh sam,daj da i ja bjeZimo.Ovako sve on sam u sebi govorio,dok nije
do5aoblizu koljebesvoje.Ovdje on podneprislu5kivatii zaduje,gdje teta
u Sumilaje, ali podaleko,i uputi se on onamo.Kad on tamo, ima Sta i vi-
diti, dvori se digli pod oblake,stupovi od samogamramor-kamena, svi
su se svatovi dudili lijepostidvorova.A Zlatumbegse najviSemislio,diji
su ovo ovaki lijepi dvori. Govorio je sam sebi: ,Da imam ovake dvore,
ne bi se stidiou njih primiti svatoveu.Kada su do5lipred dvore, lzadeteta
i rede: uEto ste doSli,salazites kolao. Zlat:umbeg je trnuo i drhtao kao
prut od straha,kad de ugledatigazdu od dvora. Malo poslije teta cijelu
stvar iskaZeZlatumbegunasamu,komu je veomadrago bilo, niti je znao
od veselja,Stode diniti.Poslijemalovremenabudegotovai vedera,i tako
bija5e,daotkoje god doSao,nije gladanotiSao.
Svatovi se tude dastiSenazdravljajudjedan clrugomu,radujudise to-
)ikoj sredi carevek6eri, jer se nije nitko nadao, da je Zlaturnbegtako
bogat.Tude su se svatovi dastilitri nedjeljedana.Kada se pribliZilade-
tvrta nedjelja,spremese svatovi i odu natrag pjevaju6ii pu5karaiudi.
Kada su doSlicaru,sve mu pripovjedili,Sto mu je vrlo dragobilo. Ostane
 *
.0
,if

220 221

Zlatumbegkod svoie kude sa svoiom dilberkom' uZivajudioval svijet, te rim5!u nasmije se Nasredin pogladiv bradu: >VL koji znate, naudite one,
ako je Ziv i danasu1iva. koji ne znadu<. i izmakne iz di'amiie,
(Bosnd. (Travnih)"

1 navalila da pojede, 2 jelo kao Lgancl, 'biiesna, I badava. 5 Zensko koie idE 1 miesto hodZino u dZamiii. 'z mnogo, s vremena,
t kuran i 6itab sv' pismo'
T
sa svatovima po djevojku, da ne bude ona sama medu Uujkima,0 karuce' ljepo- tursko, 6 Zivio!
tica.

73.
71.
ERO S ONOGA SVIJETA.
NASREDIN U BOSTANU.
Kopao Turdin 'furkinja s Turkinjom kukuruze, pa na podne otide da prepne i
ProlazioNasredin-ho di.a krai bostandZijina,bostana.Zapelemu lijepe g
da napoji konja, a ostane odmarajudi se u hladrr.Utom udari od-
dinje i karptze" za o(i, pa ne mogo srcu odoliti,preskodiplot pa ih stane j' nekud Ero: ,Fomoz\Bog, kado'!o -,Bog t i p o m o g a o ,k m e t e ! a o d a k l e '
u torbetinutrpati. Al eto ti bostandZije:uMore hodZo,Sto radis u ovom si ti, kmete'?o - rJa satn, kado, s onoga svijetan' - li, Boga ti' a ni-
"Je
bostanu?uNasredin,kako prihvatio dinju da ju utrgne,okamenise kral jesi li vidao tamo moga Muju, koii ie umr'o prije nekoliko mjeseci?n -
nje i izbuljioodi u bostandZiju: oMorebostandZiio, vetar me doniou.- je' Boga
- uDr' ,Ot t ato ga ne bih video! on ie moi prvi kornsija<'- >Pa kako
oAko te je vitar donio,Sto drZiSdinju u ruci?o upita bostandZija. ti, kako livi?. utlvala Bogu! Zdravo je, ali se bogme dosta mudi bez
Lim, da me daljene odnesen, veli hodZa. - uMa kad se drZiS,da te dalje dirn da plati kavu u dru-
a5lukar: nema za Sto, da kupi duvana, niti ima
ne odnese,za$toih trpa$ u torbu?o pita opet bostandZija.,Belio ni sam ne po-
s t v u . u - , A h o i e s l i t i o p e t n a t r a g ? n e b i l i m u m o g a op o n i j e t i ,d a m n
znam, Sto od straha radimu,doklo,pihodi,a. Sljem malo aSluka?u- ,Bih, zasto ne bih, ja idem sad upravo tamo<. --
(Travtrik). joi se muz bio skinuo od vru6ine, te uzme
t) onda Turkinja otrdi tamo, de
1[' kesu s novcima i, Stogod bude novaca u nj.oi,da Eri, da ponese Muji. Ero
1 vrt. 2 vrtlarev. e (moZda) lubenice, n bome.
$ dokopa novce' pa metne u njedra pa bjeZi uz potok' Tek Sto Ero zamakne
preda
u, potuk, al' eto ti Turdina, de vodi konja da napoji, a Turkinja te
72.

IJ DZAMIJI.
N.A.SREDIN
$
$
n j g i : , D a v i d i 5 , m o j d o v j e d e !t u d a
pakai,e za naSegaMuju, da se
vana, niti ima dim da plati kavu
mu6i
u
p r o
bez
drustvu;
d e sad
asluka:
te
j e

sam
d a
nema
n

mu
k m

ja
e
za
t s

dala
Sto
o n o
da
ono
g a
kupi
s vijeta

novaca'
du'

ti Sto je bilo u tvojoj kesi, da mu ponese.( A Turdin: uPa kud. oc"e? Krrd
Domisli se jednom Nasredin,da ode i on u diamilu, pa da udi. Sa- ode?n A,kad mu i,ena kai,e,da je otiSaouz potok, onda on brze bolje sko6i
,1,
brala se sila svijeta u dZamiji.Nasredins3 popnena durs,' i sad vidi, da n a g o l a k o n j a , p a p o d e r au z P o t o k !
je zaboraviouditi: ta bukadar'vakta'niieimo u rukamani kuranao,a nek- ffi Kad se o,bazreEro i vidi Turdina, rle trdi za niim, a o1 onda bjeZi!
pa povide vo-
moli drugogakakova {itaba ili knjige.Ogledase, okrenese svijetu i redi'
1-'F
'll$r. Kad dode pod brdom u jednu vodenicu, a on utrdi unutra,
deniiaru:,BjeZi, jadna ti majka! Eto Turdina, d a t e p o s ijede;ved clai
de: ,4 znatelivi, Sto 6u ja danasuditi?<- uNe znamo,hodZoo,vele ljudi'
- ,Kaclne znaIe,kako bi vas ja sadanaudio?oredehodi,a,sadesa 6ursa
i otide.
Pode Nasredini drugi dan,da udi.Kad to vide ljudi hodediu di,amiiu,
ffi
#
':
meni tvoju kapu,a na tebi moju,
denidar, vicledi Turdina de trdi na
p a b i
konju,
e L i u z
popla$i
zalto ee i ktoz Sto da ga posijeee,oa Ert svolLi Kapu' a Erlnu baci na
b r c l o t
se-
u d
i
a
ne
o k o v
imaiu6i
o d e n i c e ' nV o -
kad pitati'

dogovorese, ako \h zapita,eda li znadu,Sto de uditi, da ie redi da znadt'
Tako i bilo. Pope se Nasredinna 6urs, zaplta ih, znaduli, lto de uditi, a
kad oni rekoSeda znadu,osijedese hodZa: uPa kad znate,(,emt da vas
ja udim?ni otide iz di,amiie.
Tre6i dan podeopet Naredinu dZamiju.Sad se ljudi dogovore,ako ih
opetzapila,dali znadu,Sto de udit, da 6e polovica re6i, da znadu,a druga
polovica,da ne znadu.Tako i bi. Nasredinse popela durspa ih pita,zna-
du li,Sto6euditi,a polovicarede:>znamo(, a polovica:>ne2126sn.'Afe-'
kapu
gla-
na
vu, pa iznad vodenice bjeZi uz brd.o.Ero metne vodenidarevu
${rti glavu, pa ioS uzme malo braSna te se pospe i nadini se pravi vodenidar'
Utom i Turdin dotrdi pred vodenicu, pa sjase s konja i uleti u vodenicu:
ll ,Kamo more taki i takidovek, Sto ie sad tu u5ao u vodenicu?" - A Ero
mt kai'e:,Evo ga vidi5 de utede uz brdo.n Onda Turdin: "Dr/tI mi' more'
konja.u -
Ero uzme konja, a Turdin uz brdo za vodenidarom, ovamo' onamo
po bukviku. Kad ga stigne i uvati, a on: uKamo, nesredo' novci Sto si
prevario moju Zenu te uieo da poneseSMuji na oni svijet?u Vodenidar se

222
stane krstiti i snebivati: nBog s tobom, gospodaru! ja niti sam video tvoje
iene,ni Muje, ninovaca.( I tako im prode ditavo IJo sata, dok se osvijeste
i vide Sta je. Onda Turdin potrdi na vrat na nos h vodenici; kad tamo, ali
trode5! Ero uzjahao konja pa otiSao bez traga, a Turdin savije Sipke, pa
pjeSicek i,ent.Kad ga ;zenaopazl bez konja, a ona povide: uKamo dovede!
(ta uradi?o - Veli : ,Ti si Muji poslala novaca, da kupi kave i duvana, a
ja sam mu poslao i konja, da ne ide pjeSice.u
1 gospoda (Turkinja), 2 seljak koji sjedi na tudoj zemlji, 3 noyac za tro5ak.
74.
BABA I GRAB.
Nekod, kaZu ljudi, sama su drva dolazila doma iz Sume. Nekod, tko
zna, kad je to bilo, nisu morali ljudi i6i s kolima i sikirom u Sumu pak pod-
sijecati drva, piliti, cijepati i voziti s teSkom mukom; nego kad je tko i,e-
lio imati drva, i5ao u Sumu pak si izabrao jasena, hrasta, bukvu, graba,
klina, brijesta, cerida, te bi samo reko: ,eujeS, drvo jasene! grabe! i t. d.
hajde sa mnom k mojoj kudi, trebam te!u Drvo bi taki posluSalo.
Onda je i51ai neka baba jedan dan u Sumu, da dovede liiepa graba za
gorivo. Dode babau Sumu,naclelijepa graba pak mu kaZe: ueujeS, grabe!
hajd za mnom k mojoj kudi.u Pode baba pred grabom, a grab za babom.
Kad su tako malo popoi5li, obazre se baba i vidi, kako se Setagrab, grane
mu se ni5u do zemlie. Pomisli baba u sebi: uAl sam luda, Sto idem pjeSice
i trusim noge, ponesi mene do moje kude! Ja 6u ti ved pokazati puto. Po-
korno drvo odgovori: uSlobodno,babo, drZi se za moje grane.< Sad baba.
ako je i bila stara, usltuzi po otoboljenojl grani na grab, posadi se medu
otroke' ika'ze: uSad hajd, grabe, uz onai plot desnolu Grab poslu5an i
krene se i pode do grma Sipkova. Grab nad Sipkom ovisi otroke, a neSta
nad grabom gromkim glasom povide: uStani, grabe! dalje se ne midi! Od-
sad ne dete vi stabla sluSati ljude kao dosele, nego oni de morat vas rru-
dno podsijecatii voziti domau.Baba sjededna grabu popla5i se od gromke
rijedi i opade dole s graba i po svojoj nesredi padne upravo na Sipak; po-
bije se iogrebe na trnje nazlidan pak pladu6 naberepo Sumi snopid suvih
grandica i povrati se doma.
Tako je kad dovjek traZi kruha nad pogadu. Hode5 dobro? - Ne du!
fIodeS do? - Obodvjerudki! Sad sviraj u golen.
(Babina Greda u Slavoniiil.
1 spuiten,, grane.
,l
\
I
l,iL',
223
,o.
BAEVANIN I GRK.
Vozio Badvanin Grka u PeStu.Jedan dan kupi Ork od dobana na putu
mlado janje. Kad dodu uvede u krdmu na konak, Grk rede Baivaninu:
,M,ore kodija5u, zakolii to ianie i oderi, a ja du ga zgotoviti, pak 6emo'
zaiedno jesti.u Badvanin rado pristane u taj ortakluk'. Kad Grk zgotovi
janje, udini mu se malo za obojicu, zato re(e Badvaninu: oMore kodija$u'
ovo je za nas dvojicu malo, nego haide da spavamo' pa koji lep5i san usni'
onaj sam neka pojede sve.o Badvanin pristane i na to, pak Iegnu spavati.
Po$to Grk zaspi, Badvanin ustane, pak uzevSi leba iz svoje torbe metne
gvozdenjak's kuvanim jagnjetom preda se i pojede sve; pa onda ostaviv(i
gvozdenjak prazan na svoje mesto legne i on te zaspi. Kad se Grk pro-
budi, on pov'ideBadvaninu: ,Ej, more kodijasu! ustaj, kazuj, sta si snio?
ProbgclivSi se Badvanin odgovori mu: nTi si, gospodaru, stariji, ti si go-
spodar, kazui ti najpre.u Onda Grk podne: ,.Ia sam snio, gde se otvorilo,
nebo, pa tamo sedi Ilog na prestolu svome, to jc taho lepo, da se ne moZe'
kazati; pa onda Ilog spusti odozgo velike mcrdivine'', pa zovne i mene'.
da idem gore k njemu, ja onda uz merdivine ajde gore'( - oStani, go-
spodaru, dosta jeu, povide Badvanin, ,ia sam gledao,kad si ti gore poSao,
pak pomisli, da ne de5 viSe amo ni dodi; pa onda uzrnem te pojedem sve
meso.( - uSta more bre,u povide Grk popla5en,,ja se Salim moreln "-
u B o g m e ,g o s p o d a r l ( . o d g o v o r i B a d v a n i n ,, t i s e S a l i oi l i n e S a l i o ,j a s a t r tz a
lstinu Primio.u
1 dru5tvo, e kotao od gvoZcta,I ljestve.
76.
DJEVOJKA
I KNEZ.IOVO.
tlodila nekakva djevojka na pazar i na glavi nosila iedan kablid mli-.
jeka. pa putem se sama sobom razgovarala. na koji bi nadin najbolje rno--
gla ste6i novac rupujudi i preprodavajudi stvari, na kojima se moZe do-
biti. Podne radunati ovako: ,Kad dodem na pazar, ovo du mlijeko pro-
dati pa 6u kuprti jednu pilicu'; hranit 6u je, dok mi proncse pa ona niez\na
jaja nale6i, a kad se pilad izlegLr,prodat du kvodku i pilad La l)azaru, a
kupiti jednu jagnjicu; pa kad mi se objagnji, prodat du i ovce i jagnje i s
onim parama kupiti jednu telicu i hranit 6u je sve dok se ne oteli, pa onda
napazar prodati i kravu i tele te s onim pafama kupiti crlienu 6urdiju'kao
u na5e popadije. Onda 6e se momci za rnnom mamiti i jedan drugome go-
voriti: Zor i krsne one djevojke u crvenoj anterij'i"! A ja 6u se koditi i
ponositi kao paun."
U ovim mislima srete je knez Jovo, pa joj nazove: oPontoz Bog, dje-
vojkolu A ona ne pazedi da joj je kablif mlijeka na glavi, pokloni mlr se
224
po obidaju, a kablid i mlijcko pred njom na zemlju. Upita je knez Jovo:
uSto to bi, djevojko? Sta uradi,bona?" -,Evo z l o d a m i j e ! S t o g o csl a m
bila sirota stekla idudi, evo sve zemlia radovan,i sve bih oprostila, ali cr-
ygns (tirdije nikako ne mogu.(
t malakolto5.tr kratak durak (haliinakrznompostavl.iena
opervaZenai s ru-
kavirna),' haljina(kao durak), kratka haljinas rukavima, koja se nosi ispod
dluge,
n
uze,
77.
SELJANI KUPUJU PAMET.
R o d i l a b i j a ( c j e d n e g o c l i n ek r t o l a ' i k r " r p u su n e k a k v o m s e l u , S t o n i k a d
b o l j e i , k a d s e o k u p e s e l j a n i p r e d c r k v o m t c s e o s v a d e m up o t e 5 e r a L g o -
varati, redekodoba5a'seosl<i:,Dajtb e r a d o ,k a d j e B o g u d a r i o o v e g o -
d i n c n a p r e t c k k u p L t s ai k r t o l c , d a k u p l m o n e k o l i k o p a m e t i , g d j c t t a j c j c n j e
i najboljc rridimo, jcr viditc, da narn se sva kncZevina ruga, da smo u
s v e m u n a j l L r d i l,< a o S t o i j c s u r o . nS v i p r i s t a n u , i p o 5 t o s k u p e n e k o l i k o
novaca, dogovore sc, da patiict l<Ltltujuu Mlecirna i da po5ljLtpopa i kneza,
da ih Mlcii6i ne bi prcl arili.
K a d d o c l o i e L r M l e t k e , n a i c l o i en a n e k a k a v d u 6 a n ,g d j e s e p r i t t l n v a j t t
S t a n r p a n ek l j i g c : l t a z a l e d r r 6 a n d Z i j iz, a 5 t o s u d o i i i i k o l i k o s n p a r a d o n i -
j c l i , a o v i v i d j o n j i l r o v L lt L t d o s tu, f a t i j c d n o g a m a l o g a r n i S l i z a t v o r i u j e d n t t
t i k v u , d a d c i m j e i r e d e : u l l v o v a u t p a m e t i u t i k v i s p r a t l l x p a r a r u a ,t t o i l t -
v a j t e , d a v a m u p u t u n e p o b j e Z e ;n c o t v a r a j t e j e p r i j e d o m a u .
K a d s u d o 5 1 ib l i z L rs e 1 a ,s v r a t i i o k n e l < o jg o n r i i i k a m e n j a k r a j p u t a '
t c i e p o p k n c z u : , D a j , k n e Z e ,d a m i o d o v c p a n o t i u z m e m o j e d a n d i o z i t
n a 5 t r L r di c l a n g u b u . K u n e z o d g o v o r i : u D u 5 er u i t i j e t a p a t n e t n a ,a i p r a v o
je.n Otvorc tikrru, a miS kaono ti miS pobjeZe iz nje pa Ll olltl gomilLt.I)odnn
s e b i t i S a k a m au g l a v u r , c l e d i : , A S t o d e m o s a d ? n - n l - i l s t t o n r, e ( ' e k n e z ,
)selo je blizu pak rlcmo oplesti jaliu guZvu od lika pa naokolo glavice
svak, mu5ko i Zensko,potezati, doklem je u sclo dovndcmoo. - ,lJlalena
t i m a j k a u ,r e d e p o p , , k o j a t e t a k o p a m e t n a r o d i l a ! u P o d o S eu s e l o i \ < a i , t t ,
kr.ko im je pamet pobjcgla u onu gomilu i Sta im treba raditi. Ode srre selo,
da lju5ti lipovu koru, od koje opleto5e dugadku i dcbelu guiYLt, s kojom
olrkole glavicu, i svi podnu ienalezati, da im bubrezi od muke pucaju. Pop
i k n c z s t e n j a h ut e g l e d a h u i u p r a v l j a h un a r o d , k a k o d e p o t e z a t i g o v o r e 6 i :
nHa,bra6o,sokolovi,malo bohe,jer nam se dini ne5to: ili se glaviclt po-
nride ili gui,va oteZe<.GuZva odjednom prSte, a oni svi na leda popadoSe'
p:r leorrrglasicezavikaSe tlopu i knezu: nPrerrarili sll vas Latini! Dali
v a m l u d o s t z a m u d r o s t ! N e g o n a S ud a n a 5 n j t lm u k u p l a d a j t ea l i p a r e v r a -
6ajie
' k r o r n p i r?. s e o s k rk n e z .
225
/x
DVA NOVCA.
Bio nekakav siromah dovek, koji se svakoiako prometao, pa najpo-
sle nabere vre6u mahovine i metnuvSi odozgo malo vune ponese na
va5ar, da proda sve mesto vune s vredom zaiedno.Idudi tako na va5ar
sastanese s jednim dovekom, koji je isto tako poneo na va5ar vredu 5e-
Sarice,da proda mesto oraha, kojima je odozgo s vrha Se5aricebio malo
pokrio. PoSto na pitanje, Sto tko ima u vredi, jedan odgovori, da nosi na
va5ar orahe, a drugi vunu, navaie obojica da pazare hespap' onde na
putu. Onaj, Sto je imao mahovinu dokazuju6i da je skuplja vuna od oraha,
zai5te prida, ali kad vidi, da onaj, koji je imao Se5arice,ne da prida niSta.
nego hode onako da pazare jedno za drugo, on pomisli, da su bolii orasi
nego mahovina. I tako posle dugoga cenkanja pogode se, da onaj' Sto je
imao Se5arice,da onome drugom dva novca prida, ali ne imajudi ni njih
kod sebe ostane rnu ih duZan i kao za bolju tvrdu, da de mu th zacelo vra'
titi, pobrate se.
Promeniv5i sad vreie pobegnejedan na jednu, a drugi na drugi stranu
misledi svaki da je drugoga prevario, a kad dodu svaki svojoj lcu6ii izrude
hespap iz vreda, onda vide, da nijedan upravo nije prevaren.
Posle nekoga vremena digne se onaj, Sto je imao mahovinu, da traLi
svoga pobratima i da i5te dva novca, i naSav5i ga u jednom selu kod
popa u najmu kaZc mu: oTi, pobratime, prevari mene.n A on mu odgo-
vori: uVala, pobratime, i ti si meneu. Potom onaj stade iskati dva novca
govore6i, da ouo valja platiti, Sto je obredeno i pobratimstvom potvrdeno.
I ovaj pristane da valja platiti, ali se stade tzgovarati,da nema dva novca,
))nego( veli uu moga popa za kueom ima velika jarna u zemlii, u koju on
desto silazi i po svoj prilici bit de u njoj novaca ili kakih drugih skupoce-
nih stvari; nego hajde dovede spusti ti mene utu jamu, pa kad je oplenimo,
onda 6emo dobit podeliti, i ja du 6u ti platiti dva novcau. Ovaj na to
pristane. Kad bude uvede, popov najamnik nade vredu i ui.e, pa oti5av5i
s pobratimom nad jamu, ude u vre6u, i pobratim ga sveZe preko srede
p a s p u s t iu j a m r i . K a d o v a j d o i e i z i d e i z v r e ( : e ,i p o j a m i t u c t a m o , t u c a m o
ne nade niSta do Zita, pomisli u sebi: ,Ako ja pobratimu sad kaZem, da
nenra niSta,on moi.e oti6i i mene u jami ostaviti, pa Sto du sutra od popa,
kad me nade u jami?u Pa onda opet ude u vredu i dobro se sveZe uZeru,
pa povide pobratimu: ,Pobratime, vuci vredu, puna je svaSta!u Vukr"rdi
pobratim vre6u pomisli u sebi: da ja ovo delim s pobratimom? Bolje
je da ovo nosim sam, i on neka"Sta gleda, kako & izi6i iz jame". Pa uprtiv5i
vre6u s pobratimom na leda pobegnepreko sela: a za niim pristane mno-
go pasa laju6i i gonedi ca. Kad malo posustane,i vre6a mu se niz Teda
polako obesi, onda pobratim iz vre(,e povide: ,Dili, pobratime, ujedo(e
me psilo Kad ovaj to duje, a on baci vre6u na zemliu. Onda onaj iz vrede
rekne: 'Tako ti, pobratime, sdaSemene da prevari5?u A onaj mu odgo-
vori: prevario.< I onde posle dugoga razgovora obrede
"Vala i ti si mene
Dr. David Bogdanovii: lzibrane narodne pripovijetke. l5
?26
onaj, Sto ie duZan dva novca, da 6e ih jamadno platiti' kad mu pobratim
drugi put doctepa se sastanu.
Posle dugoga vremena ovaj, Sto ie bio u popa u najmu, stede svoju
kudicu i oZeni se, i jedan dan sededi sa Zenom pred ku6om opazi po'rz-
daleka pobratima, gde ide upravo k njegovoj kudi pa povide i,eni: "Zeno!
Eto moga pobratima, duZan sam mu dva novca. Sad se ve6 nema kud
kamo, jer sam mu obrekao platiti ih, kad me nade. Nego ia idem le6i u
ku6i, a ti me pokrii, pa se prenemaZii jaudi ikafi, da sam umr'o, te de se on
onda vratiti natragn. Pa onda legne u kudi naleda5ke i prekrsti ruke, a
Zena ga pokrije i stane jaukati. Utom pobratim pred kudu i nazvavSi joi
,Pornozi Boglu zapita, je li to kuda toga i toga; a iena mt prenemaZudi
se odgovori: ,jest, kuku lele mene kukavici, evo ga u ku6i gde leZi mrtavo-
Onda pobratim rekne: uBog da mu duSu prosti! On je bio mol pobratim.
Mi smo zaiedno radili i trgovali, a kad sam ga tako na5ao, barem 6u de-
kati, cla ga otpratim clo groba i da bacim zemlju na nj'o Zena mu rekne,
da 6e mu biti dugo dekati, dokle ga stanu saltranjivati, ved neka ide. Ali
on odgovori: ,BoZe saduvaj! kako bih ja ostavio svoga pobratima? ee-
kat 6u tnakar to bilo tri dana, dokle ga ne sahranen.KadLena n kudi kaZe
to mu:zupolako, muZ joi rede, neka ide popu te mu kal'e, da ie on umr'o'
ved neka ga nose u crkvu, oko koje je i po brdu bilo groblje, ne de li po-
bratim onda izi6i. Kad Zena otide i to popu kaZe, pop sa nekoliko doveka
clode, te onoga nazovi-mrca rnctnLtna nosiljke i odnesav5i ga u crkvu
onako na nosilima ostave ga nasred crkvc, da onde po obidaiu prenoii,
pak 6e ga sjutradan opojati i sahraniti. Kad pop s ostalim ljudima pode iz
crkve, pobratim kai,e, da on pobratima Svoga,s kojim je toliko mnogo tr-
go\rao i soli i hleba jeo, nipoSto ne de ostaviti sama, nego 6e ga svu no6
iLrrrati.I tako ostane u crkvi.
Onu no6 udare onuda nekaki hajduci, koji su nediie dvore bili poha-
rali i mnogo blago i ruho i oruZje bili zadobili; i kad budu pored crkve i
vide unutra svedu gde gori, reknu medu sobom: >,Hajdemou ovu crkvu"
da podelimo svoju dobitu. Kad pobratim vidi, gde ljudi s oruZjem ulaze u
crkvu, on se sakrije u jedan ugao; a hajduci u5avSiunutra posedajui blago
podele sve kalpacima, a ruho i oruZje kako se moglo. Oko svega se po-
gocle i namire, samo ostane jedna sablja, za koiu su gdekoii od njih mi-
slili, da vredi puno novaca. Onda jedan uzev5i je u ruke skodi na noge go-
vored.i: ustani, da je o ovoga mrca ogledamo,je li taka, kao $to je hvalite'
ako mu ocljeclnomodsedem glavu, baS je dobran. Pa onda pode nosilima'
ali se nazovi-mrtvac odjednom uspravi i sedne vidudi: ,Mrtvi! kamo te
se?u A pobratim iz ugla: ,Evo nas, svi smo gotovi'o Kad hajduci to duju'
orra.jpobaci sablju, a oni drugi ostave svoje delove na gomilama, pa skode
i pobegnn bez obzira. PoSto daleko otidu, onda rede haramba5a: nO
brado, za Boga! mi hodismo po gori i po svakim mestima i danju i no6u'
bismo se s ljudima, i udarasmo na kule i dvorove, a ni oda Sta se popla-
Sisrnodo nodas od mrtvih ljudil Ima li koji junak medu nama, da se vrati
natrag i da vidi, kako je sada u onoj crkvi?u Jedan veli: ,Ja ne 6uu. Drugi
veli: oJa ne smem.( Tre6i veli: Ja bih volio udarati na deset Zivih, negoli
na jednog mrtvog.< Dok se najposle ne nade jedan, te rede, da 6e on idi'
227
I vrativsi se natragprivudese polaganopod crkveni r)rozor,e da bi sto
duo, a u crkvi pobratimi delili sve hajdudkoblago,ruho i oruZje,pa se
najposleoko dva novca svadili i gotovo podupali.Flajdukispod prozora
niie ni5ta drugo mogaoduti do viku: nKamomeni dva novca? Dij moja
dva novca!<Utome onai, Sto je bio duzan, opazihajdukapod prozorom
pa bfi,e bolje rukom pod prozor, te mu zgrabi kapu s glave, pa je pruZi
pobratimu:uAratos'ti dva novca<.Kad hajduk vidi, sto od njegabi,
on
beLi bez obzira,i dosavli u druzinu pola mrtav povide: ,Brado, hvala
Bogu kada pobegosmo!Mi blago delismokalpacima,a sad ustali svi
mrtvi, pa svakomejedva dva novca dopalo,a jednonreni to nije moglo
iziei, negouze5emoju kapu te mu dado5eza dva novca.(
(Iiovi Sail.
I prokleta bila. 2 prokleta
bila.
79.
LAZ ZA OPKI-ADU.
Poslao otac dijete u vodenicu pa mu kazao, da ne melje nigde u vode-
nici, de nade iosa1. Kad dode dijete u jednu vodenicu, a to u njoj sjedi
Coso:uPomoz Bog,dosolo - uBog ti pomogao, sinkoln - ,Bih li ja
mogaiotu malo samljeti?< - ,Bi, zasto ne bi, evo 6e se moje sad izamljeti,
pa onda melji, koliko ti dragou. - Ali dijete pomisli, Sta mu je otac rekao,
pa izide napolje i pode uz potok u drugu vodenicu. A 6oso bri,e bolle uzme
malo Lita pa otide drugijem putem prije deteta, te i u onoj vodenioi malo
zaspe.Kad dijete dode u drugu vodenicu i vidi, da je i u njoj doso, a onr-r
pode u tredu; a 6oso opet uzrne rnalo i,ita pa otrdi drugijem putem prije
deteta i u tredu vodenicu te zaspe; tako i u detvrtu. Kad se ved detetu
dosadi, onda po,misliu sebi: valjada je u svakoj vodenici doso; pa sprti
svoju torbu s leda i ostane da melje s dosom.Kad se dosino izamelje, i di-
jete zaspe svoje, onda 6oso rede: >Hajde, sinko, da umijesimo kolad
od
tvoga bra5na!< Dijete jednako drdiu pameti, Sto mu je otac kazao, ,la ne
melje u vodenici, de nade dosa, ali sad ved pomisli: sto je tu je; pa rede
dosi: ,uajde deu.
coso ustane pa razgrne detinje brasno u mudnjaku a detetu rede,
da donosi vodu u pregrstima. Dijete stane donositi vodu. i doso podne
pomalo zakuvavati; tako malo pomalo dok se sve izamelje, doso sve
i
bra5no zakuva, pa onda umijesi jeclnu veliku pogadu pa razgrnu vatru
te le zapre(,u,da se pede. Kad se pogada ispede i izvad,eje iz vaue pa
prislone uza zid, onda doso rede detetu: ,rZnaS,sinko,
ita je? Ovu po-
gadu ako podijelimo, nema ni meni ni tebi, ve6 hajcie da lai,erno, pa koji
koga nadlaZe,onaj neka nosi svu pogadu.uDijeie pornisli u sebi: ve6 se
sad nema kuda, pa rede: ,t-Iajde de! podni ti!u
Onda Coso oodne koje5ta lagati, ovalllo onamo, a kad se vee izlaf,e
i u m o r i , o n d a m u d i j e t e r e d e : , E , m o j d o s o ! a k c t i t i S e F t o r , e z n a 5 ,t o
15"

228
je sve ni5ta; stani, da ja tebi kai,em iednu prav,r istirru' I(ad ja bijah u
mlado doba stari doek, oncla mi intadijasnlo mncgo kofnica, pa bi ih ja
svako jutro brojio, i sve bih pdele prebojio, a ko5irica ne nlogu. Kad
jedno jutro prebroiim dele, a to nema najboljega deica; otrda ja brZe
bolje osedlam pijevca pa uzja5em na njega i podem traziti ielca' Kad
doderam trag do mora, a to on otiSao preko mora, a ia za njim tragom.
Kad prijedem preko nora, a to doek uhvatio moga delca u ralicu pa ore
za proso. Ja pr-rvidemna njega: "To je moj delac; otkud tebi moi delac?u
A doek oclgovori: ,rBrate, ako je tvoj, eto ti ga.u. Pa mi da delca i jo$
punu torbu prosa od izora. Onda ja uprtim torbu s prosom na leda, a
sedlo s pijevca prcbacim na delca te delca uzja5cm a piievca povedem
u p,ovodu, cla se odmara. Kacl buclem preko mora, onda mi nekako pukne
jedna uprta na torbi, te se svc proso prospe u more. Kad prijedem preko
mora, utom stigne i no6, a ja onda sja5em s delca pa ga pustim da pase,
a pijevca sveZem kod sebe pa mu metnem sijena, a ia legnem spavati'
Kacl ujutrLr ustanem, a to vuci doSli te zaklali i izjeli moga delca: leZi
med! po dolu do dlanka a po brdu do koljena. onda podnem rnisliti, u sto
iu pokupiti med. Utom paclne mi na urt, da imam jednu malu siekiricu
pa je uzmem i zadem u Sumu, da ulovim kaku zvjerku, da zgulim mje-
!inu. Kad tamo, a to dvije srne skadu na jednoi nozi. Onda ja potegnem
sjekiricom te im prebijem onu l-logu pa ih uhvatim te zgulim s njih tri
mjesine i pokgpint u njih sav tnecl pa pritovarim na pijevca i odnesem
kuci. Kad podem kudi, a to mi se rodio otac pa mene po5lju po vodicu'
Sad ja podnem misliti, kako du se popeti na nebo, dok mi pade na um
ono moje proso, Sto se prosulo u more. Kad tamo dodem, a to ono palo
na vlaino mjesto pa uzraslo do neba; te ia ttz njega haide na nebo. Kad
se gore popnem, a to moje proso uzrelo, pa ga Bog poZnjeo i urnijesio
ocl njega hljeb pa udrobio u vruie mlijeko te jede. Nazovem mu
,Pomoz Boglo A o n m i o d g o v o r i o : , l 3 o g t i p o m o g a o ; <i d a m i v o d i cu'
Kad se vratim natrag, a to mojom nesredom udarila kisa,
i sve proso poplavilo i odnijelo! Sad se ja zabrinem, kako 6u si6i na
zemlju. Dok mi padne na um, cla mi je dugadka kosa: kad stojim do
zemlje, kad sjednem do usiju; pa uzmem no/zpa sve dlaku po dlaku
odrezuj pa navezuj. Kad stigne mrak, a ja onda zavelem na dlaci
uzao pa ostanem na njemu, da preno6in-r. Ali sta 6u sad
sivo sam imao, ali nema drva! Ujedamput padne mi na
zubunu jednu Sivadu iglu pa je izvadim te iscijepam pa navalim
vatru i sit se ogrijem pa legnem posred vatre spavati. Posto zaspim,
a mojom nesredom skodi varnica te pregori dlaku' a ia strmo-
glav na zen-rljute propadnem do pojasa. Obrnem se tamo amo' ne bih li
se kako izvadl0, a kad vidim da se'ne da, onda btLe otrdim ku6i te
donesem motiku te se otkopam pa odnesem vodicu. Kad dodem kudi' a
to Zeteoci Zanju po polju. Prigrijala vrudina, voljani BoZe! da
Onda ja viknem: 'Kamo,sto ne.dovedete ovde onu nasu kobilu'
xzeteoci.
Sto je dva dni duga a do podne Siroka,' a po ledima ioj vrbe porasle;
neka nadini lilad po niiui.. BrZe bolje otrdi moj otac te dovede kobilu'
i Zeteoci iijcpo stanu ietl po hladu. A ja uzmem iban2 pa odem na vodu'
229
Kad tamo, a to se voda smrzla, onda ja skinem svoju glavu te njom
probijem led i zahvatim vode. Kad donesem vodu ieteocima, a oni po-
vidu: ,rl(2so ti glava?un Ja se ma5im rukom, a to nema glave, zabo-
ravio je na vodi. Onda se brZe bolje vratim natrag; kad tamo, a to lisica
doSla pa vadi mozak iz moje glave te jede; a ja polagano hajde hajde
te se privudem blizu pa udarim lisicu uogom, a ona se uplaSi pa od
straha ispusti tefter'; kad ga ja otvorim, a to u njemu pi5e: meni pogada,
a 6osi -- 5ipak.o
Onda dijete ustane pa uzrne pogadu i otidc ku6i; a 6oso ostane gle-
dajudi za niim.
I
l komu ne raste brada, : drveni vodeni sud, 'r knjiga s racunima.
I
if
80.
LIMUNOVA CETA.
S a k u p i j e d n o m l i m u n - h a r a m b a 5 au d e t u n a j l j r r d ej L r n a l < ec: r v e n i l u k ,
bijeli luk, papriku i biber, pa se krenu u svijet, nrecluljude.
Putovali su cijeli dan i u suton dodu u jednu seosku kudu, vrlo
siroma5nu. Uvuku se unutra, da ih nitko ne vidje, i posjedaju svi na
jednu klupu blizu na6ava. Kad pade mrak na zcmlju, evo ti domadice
u kuiu, zapal\ lui" pa stade lo/ziti vatru na ognjiStn, da zgotovi vederu
za kudnu deljad. S'pusti verige i metnu bakrad' na vcrige, da svari
rna,ndru.zUtorn podcSe dolazili i kudna dcljacl, svako sa svoga posla.
U l a z e t i u k u d u s v a k o n a z o v e o D o b r a v c d e r ! u i p o s j e d a S ej e d n o d o d r u -
g o g a p o s t a r i n i . O n d a i z u 5 e o p a t r k e ,r a s t r e s o 5 e n a z u v i c e i o b o j k e o d
ja:
praSine i nalo se odmori5e. Kad mandra bi gotova. doma6ica skide
b a k r a d , i z m i j e 5 a d r v e n o m n r j e 5 a j o mi p o v a d i k u t l a i o m 3 r n a n d r u u j e d a n
pa doslo more
velil< bakren salran.oNapuni ga do vrha, stoji kao naviljah" sijena. Ona
tustirnedonadin i svi za njirn tc se pomole Bogu. Kad svrSi5e molitvu,
p o s j e d a j uz a s i n i j u up o r e d u . U t o m d o m a 6 i n r e d e : , N e v j e s t a , d a l i i m a 5
degod glavicu bijcloga lul<a, baS mi je uttt/zila uz ove poste suva
jedan
mandra. \svjesta skodi, te pip tamo, pip ovamo po mral<u dodepa bijeli
bez vatre! Kre- luk iz tcte linruna harambaSe,pa ga clonesena siniju. Domadica onda
um' da imam u
udri dlanom u glavicu jednom, pa drugi put, dok se siromah bijeli luk
sa\r rasLrna desna.Limun-haramba5ai drni.ina mu zadrhta gledajuii, Sta
bi int od druga. Sad doma6icn 6guli bijelu ltoSrilju s desanapa luk u iuko-
vicLr,Siepa drven tudak, pa uclrl, udri. Kad ga nevjcsta dohvati, a doma-
6ica udari po glavi i svude, sirornah bijeli disto se obeznani, te ni Ziv ni
nrrtav. Ali kad ga tuk podne mlatiti, pode se braniti ujeclanjem i smra-
dom. Sve zaludu. Ni5ta mu ne pornoZe. Umrije jadnik na najgrozniji
pogore
n a d i n . D o m a 6 i c al i j n u m a l o v o d e i r a z m u t i , t e d o d e k a o m l i j e k o , p a o n d a
kaSikom pode zalijevati po mandri. Po5to sve bi gotovo, pote5e jesti u
nredene sokove.-Kad su vederali, ustado5e od si;iije. Domadica strese
m r v e s a s i n i j e ,p a j e o p e t p o s t a v i n a i s t o m j e s t o .
 \
\

231
230
vljenu trpezu.Odmahdohvati limun i pode ga mirisati.Limunu to drago,
utom dode dobanod stoke.Posto je namirio tor i svezao vaSke,' gdje ga gazdamiri5e,jadnik ne sluti' Sta ga deka.Utom se unesedorba.
sjedeza vederu.Doma6icamu izvadi mandreu sahan.eoban se, snebi- Gospodaruze navrh noZa bibera pa ga sasu u dorbu,pa opet dohvati
vajudi se, jedva usudi da upita dornadicu:oBogati' ima5 li igdje cJvenog (
/.-' svojim mesnatimprstima limun i pode ga medu dlanovimagnjeditii va-
luka? BaS mi je utuZioovaj post sa samom mandrom.u Doma6ica se ljati. Limun misli, da ga gospodarmiluje, pa mu drago i odvi5e.Dok ti
masi onamo,gdje je priie nevjestanasla bijeli luk' Za lill das napipa odjedamputsinu noZ,o5tarkao zrniia,i proletjekroz trbuh Zutoglimuna!
je luk vidio' da je dopaou
rukom crveni luk i donese[obanq.Kad lJzafudse limo branio pljunuv5igospodaruu lice, da ga okolje i o sebi
duSmanske ruke, pode se migoljiti. eoban uze svoj Sklopac' i rasijede
IJzaIud, se lLrk branio, ujedao ga za odi'- Stipaopo zabavi,ipak ga je on gnjedio,gnjedioobadvjemarukama,dok mu i po-
*fuui.u nadeivero. sljedniukap krvi iscijediu dorbu.Onda ga dade sluzi,da ga baci' I jadni
pomoZe ni5ta.Morade gla-
i.rit". e"f"n je brisaosuze,ali crvenomene se limun obretenajedamputsa pozladeneflaSe- na dubretu'
vom platiti kao i njegov drug, samona malo lakSi nadin. eobanin poSto
na ognii5tupa I 'l'ako
ode u tor di spava, a doma6ica zapreta vatru izgibe hrabra deta limun-haramba5e.
""e"*,
ona leZc.
pribrala od I bakren kotao, : kukuruzno bra5no skuhano u vodi, t velika Llica,' zdiela
Kad se sve umirilo i pospalo,onda se nasa deta malo c ' 8
od kovine,s mali plasti6, nizak st6, pse, sel.iadkinoZ drvenih kora, " vodo-
druLini polako: 'More,
duda i straha,a iimun-harirrrba$a6e red!.svojoi met, 10 ormar, 11 crvena doha.
druStvo,hajde cla bjeZimo iz ove seljadke ku6e, dok nije i nas vrag
odniokao luk bijeli i crveni. ov,o je gola sirontastina, pojest 6e i kamenie,
a kamoli nas ne 6e.u 81.
sto rekose,to i Lrdinise. Priie zore pobjegoSe iz ku(e, samo da Zivot
spasu.Idu6i tako dodu do iedne varosi. Mislili su, tu 6e im biti Zivot BOLJE VIDIM JEDNIM OKOM.
bezbjedniji. udu polako u varos clive6i se ljepoii ulica, cvjetnjaka,Sadr-
do jeclne lijepevisoke kude, povika haram-
uunui i mostova.Kad clodoSe sastanut 6e se dva prijatelia poslije toliko vremena. Jedan od ove
ba5a: nHajdemo,brado, ovatno! Ovo je bogataSka kuda, tu demo biti po-
da se nama hrani' dvojice bio je dorav u jedno oko, pa polto se za zdravlie upita$e i
mirni. Ovii domadin nije glaclnik kao onaj seljak, onoga, te gleda: >A eto si
biber.u razgovori$e, upitat 6e oni sa oba oka iednim
svega na svijetu.u ,Ho6emo povika paprika i sidusni
on ima
u jedan dolaf''n sasvim oslijepio u jeclno oko; vrlo mi ie Lao tvoju muku'u - nNe Zall
Tako se nekako provLlku,dodu u kuhinju i sakriju se
me ni najmanje,nodgovorit de mu 6oravac. "Ja - Bogu hvala! - s ovim
K a d s e v e 6 s a s v i j e m r a z d a n i l o , u p a d e k u v a r i c a u k ujaja,
h i n jpilad
uvidudina jednim vi$e vidim no ti sa obadva, pa ako ne vjeruje$, hajde da se okla-
stuskinju:nvatru lozi, pilicepokoliii odisti! za t\\i das tuku se d i m o . u - , H o d u , v a l a , u S t o g o dh o c e S . oO k l a d i 5 es e u o k u v i n a . P i t a -
se premedu.Dok najeilu,-t-tput dreknu kuvarica: 'Kamo paprika?uSkodi n j e : Sta biste vi sad rekli, ko je od njih dva oklad dobio? - nBogms
ruka do oni, te ima dva oka, to se zna.< - ,Nije istina! ier oni s jednim okom
sl'Skinja pa drmnu dolafomi otvori ga. Odjedamputdoletie ioj
paprike.vidje ova, da ne de biti dobro, pa od velika zora pocrvenje kao ne rede: ,Vidim bolje,u nego: ,vidim vise.u Dakle on ie vidio svoiem
Za tilt dars se obrete u mlinu. uzalud se branila, u nos se uvla- prijatcljLr dva oka u glavi, a ovi nije prvome no samo jedno oko.u
aldoha.11
i spr-
;ih" ;. rukamaprliila - sve bie5euzalud,moradebiti satrvena
i,enakao niko njen.
82.
Dr56etuZniharambaSa s io5 poSljednjimdrugomu.dolafu'Od velika
strahalimun vas poZutio, a biber pocrnio gledaiu6imuke svojegadruga'
bocu s vinom ROI{ DUGOVANJANA SV. ZIVKA.
Do<levrijemerudku.Momak postavi trpezu,metnutanjire'
limun i unese u sobu pa
i rakilom, stavi slanik pa ode-u kuhinju, dohvati
ga metnu na grlic poriue.n. fla5e' Kad vidie' gdie mu se miesto nadini' Rajal raji uzaimijednom nekoliko para, no rukodavac ne 56e nlu
je! Utom opazi 'sluga'da u
moi ti se limun ponese.Misli sad,ko je, on uzalmiti bez pismenepriznanicegovorediduZniku,da u pistnn stavi rok
Sdepabibe-
slanikunemabibera te javi to kuvarici. Potrdi iena tt dolaf' dokle moZedug vratiti, ier Bog zna, veli mu, Sto mu donosidan ali no6'
pa samelje kao pra5ak' Biber se svom DuZniklukav, pa dade naiiniti duZnopismoi u njemu zabiliell rok isplate
rovo zrnevlje,strpa ih u mlin - ali
po no'u ikukljuti' ova udari u kihanje' o sv. Zivku. Ponesega zajmodavcui primi novce.Prodje godina,a dulni-
snagombranio, poel kuvaei"u
ni5ti mu ne pomoZe;tze ga sluga i sasuu slanik' ka nema ni na odi. Dozove ga i zartita:,Za|to mi oni moj dug ne isplatiS?
salo da ga Evo je proSlagodina!uA duZnik:,tlo6u, ali nije doSaosv. Z|vko." Zalno'
Utom dode gospodar. Jedva se uspeo uza stube, hode davac poneseovo pismo kod jednogapopa mole0i ga, da mu kale, na
pa iedva sjede za posta-
uguSi. Sustao kao da je vas dan oruo i kopao,
 \r

23?

koliko od mjeseca spada sv. Zivko. Pop mu pravo kaZe,.da toga

sveca u kalendaru ni kod Boga ne'ma' On sad pozove duZnika na
pravdanie oboiice'
SadrZai.
tirO t oO kadije i kaZe mu sve pravo, a kadija, kad du
re6i 6e: ,Po5to svetoga Zivka nema nigdje zaplsana''na kcii dan tlolazl'' Strana.
Strana
pridekaj ti, zajmodavde, dok dodu vasi svi sveti, bezbell'ztu 6e biti i sv-
Uvod. 15.Vu0ii pastir . 103
Zlvko, a ti duZnide,za ovai dan pripravljaj pare'u . lq'l
l. O narodnim PriPovi' 16. Kopanie blaga
jetkama uop6e 11 17. Piiesaki dv, Petar . 105
'z zaciielo'
1 raiom su zvali Turci sve liude, koii nijesu iste viere kao oni, ftarodnih 18. sv. Luka ' 105
2. Proudavanie . 106'
p r ipovi isdaka, gsob ito ga- 19. S. Igniatiie
tki. . 13 20. Zalto u ljudi nije taban ravan 107
3, Izvori i Postanie naro- 21. Kaluderi detiri greSnika. . 107
22. Pravda i krivda . 10Bt
dnih prida i gatki L9
. 109
4. Prida i gatka kod starih 23. Yjerna lena
24.AndeoiEoban. .111
kulturnih naroda, pa kod'
Indi jaca i AraPa (Tisu6u i 25. Bog i sv. Petar
29 26. Prosjak ' 113:
iedna no6)
5. Narodne PriPoviietke hr- 27. Davo i njesov Segrt. . 119
vatske i srpske 35 2 8 . Y r c ci, s i r o m a k . .l2l
O naSimnarodni:mpripoviietkama 29. Zla Zena . . l2Z'
uop6€ 35 30. eardak ni na nebu ni na
Izvori na5ih narodnih PriPoviie- zemlji , 124
,,daka 40 31. A?dajai carev sin . , 126
Narodno vjerovanie u naSimpripovi- 32. Divljan . 129
jetkama 40 3 3 .C i g a n i n i d i v o v i . .130
Pripoviietke, koie su u5le u na5 3 4 .B i b e r d e .133
narod iz starih umietnih knii-\ 35. Kobilid i ,Lakat brade. Pedali
Zevnosti 51 mu'an . 135
36. BaS-eelik . l4O
Dodatak. 3?. Gvozdendovek. . 15O
Uporrijebljenaliteratura . 65 38. eudnovata dlaka . . 15?
Otkud su uzete pripovijetke u 39. Tri iegulje
ovoj knjizi 69 40. eudnovata tica . . 155
41. Dijete sa devet doraka. . 156'
Prlpovljetke. 42. Brada i blago . 158
1. Rojenice 71 43. Samostvornadjevolka . 162
2. Sojenice 7t 44. Dievoika cara nadmudrila . 164
3. Usude 72 45. Mudri djedak. . 165
4. Medkin sin IO 46. Pepeljuga . 167
5. Usud 77 47. Ma&ha i pastorka . 170'
6. Materi,nje suze .80 48. Carica sa zvezdom na d,elu l7Z
7. Vukodlak .81 49. Careva kdi ovca .176
8. Djevojka i mrtYac .81 50. Milostiva snaha i nemilostiva
9. Smrt kuma .83 svekrva .177
10. Vampir .d5 51. Gdje ie srede,ima i nesrede 178
11. eudnovata crkva .89 52. Zlatna dieca . 183
12. Vilina gora .98 53. Tri brati . 189
13. Vile prosu popasle . . 100 54. Dlevoika brZa od konia . 191
12. Mala vila . r02 55. Car Duklian . l9Z

',1..'jr'rlr)
23+

Strana Strana
,56. Jedna gobela u kao a druga 69. Lisica se osvetila vuku . . . z I 4
tz kala . . 192 70. Zlatumbes . .2t6
67. U cara Troiana 194 71. Nasredin u bostanu . . . 2 2 0
58. Visoki Stefan. . 195 72. Nasredin u dZamiii . .220
59. Snaha Hercega . 195 73. Ero s onoga svieta . .221
.60. Carigrad . 196 74. Baba i grab . 222
61. Kotor
62. RuZicagrad Orovica .
. 197
. 198
75. Badvanin i Crk
76. Djevoika i knez Jovo
. 223
. 223
Popravi.
63. Sve sve, ali zanat . t99 77. Seljani kupuju pamet . 224
64. Dram jezika . . 200 78. Dva novca )2q Str. 9. red. 5. miesto ,Indijanaca( ima biti: Indilaca.
65. Zmiia m,ladoZenja . 204 79, Lai za opkladu . 227 Str. 16.red. 13. miesto ,Voltarovuoima biti: Voltairovu.
66. Divojka oslobodila Zivala . 206 80. Limunova deta . 229
'67. Nemu5ti jezik ^Sh. 50. red. 1. mjesto ,drohuni< ima biti: drohuni.
. 209 81. Bolje vidim iednim okom ' . 231
68. Zatoruni ovan . ztl 82. Rok dugovaniasv. Zivka . . 2 3 1 Str. 51. al. 3. red. 5. mjesto uPandiooima biti: Psndion.
je
Gdje je bilo mogude,navedeno ispod teksta pripoviietke u zagtadi,1z ko' Str. 53. al, 2. red. 15.miesto ,indijanskauima biti:. indilska.
-
tega je mjesta iii barem zemlje ili kraia pripovijetka ili - bolie da re[emo Str. ?1. bllj. 6. miesto ustr. 93.uima biti: str. 40.
itie"":"d"e Uviiet se to niie moelo udiniti. ier desto ni -onii, koii J€ '
iii onu pripoviietku, ne kaZe, gdje iu ie za,pisaoili dobio. - Ni iezik
iapisa6 ovu "ie7in. Str. 123.al. 2. red..125.mjesto ,kalulau ima biti: hulaSa.
niie u sviema pripovijetkama(na pr. u Stoja'novidevim) sasvim onakav,kakav se
grivoiiu-ononi kiaiu, otkle ie'prida uzela,pa se mora'lotamo amo ne3to i miie-
ijati. Pripovijetke: Vampir (10), Ciganini divovi (aa)' pa Zlalna dieca (52) pre-
vodene sl s niemadkoga.

.. !:
'ir
, ,i,i , 'rlll. .., ':rl' , . ,,1,'tilii:;,,,.1.1 ..,:;khw
 ST. KUGI-1, ZAGREB, ILICA 30
NAKLADA KNJIZARE NAKLADA KNJIZAI\D ST. KUGLI, ZAGREB. ILICA 30

Klasici grdki i latinski.

Jezikoslovlje,knjiievnost, eseji' Ceasar G. Jul.: Galski rat. PriJcvoo
(br. ?25) D 20.-
Ksenolon: Izabrani $pisi. L dio (br.
i3t) prijcvotl D 30.-
(br' Caesa-Golik: Rellum Galicurn origi- Ksenofon: Izabrani spisi. II" dio Drije-
pisao dr. David BoEdanovi6
drama nal (br. ?26) D 35.- \'0d (br. ?36) D 60-
Atlamovic. Dr. J.r tr'rancuska D 20._ 1515)
D 80.-
(br. 1641) Giceronov govor za Archiiu pjcsnika Iiuzmi6 Martini Komentar Aristotc-
O{ii;:'jl Dr..,M.: Slava Augustu *n- ',0.- oriEinal (br. 727) D 5.- lovoj poetici (br. ?l]?)
etiiiie w.i Branic jezika hrvalshotrr D 20.-
,r D 24.-
( b r . 1 3 16 ) l'rrjilernu't Cicero 3 Retoridka djela. PrijeYod Platonov i Ksenolonov Synposion
pi"'iir'"'ir.l""'xjemadka prijcvod (br, ?43)
siJr-etiu;u"t
--S-l-ooeo"Losa Oblici jeziktr starosr /hrr i1{l)
D 58.- (br. 1916) D 12.- D u.-
s doclatkon' o posta- Ciceror Lelijo ili prijateljstvu Plutafhovi izabrani Zivolopisi. I, aiio
ij"' .t-",lriirtirarsl(osa t'irlro;h,"rl - i i r u i i e F . , l l i s t o r i j a E r e l ( e I i t c r a t r r r c D 2o'-
p prijevoil (br. 729) D 4.- prijevod (br. 745) D 36.-
li vtr. i vIII . r' 6s8) Gi- iut
D 80._ pe'iiatie--hnte: Cicero M. Tuliie: I(aton stariji ih Plutilhovi
Stu'lije i portrcti (br' -
izabrani iivotopisi. II. dio
"ii sutl-slave -(br.- D r2'- o starosti (br.728) PrijcYott D 8.- Drijevoal (br. 741) D 42.-
ei:biiot";ou
E*Liii:i';'.";::'il i; o " -
*iilT'.1"':ll'f ;lltir;'-;;ri"i
(br. ?l!)
o-:""*uor.o*a jez'ra
; i::
Demostetrovi
?90) priievod
izabrani Eovori (broj
D 36.-
Sallusl G. K.: Katilinina
s Jugurtom, prijcvod (br. 191?)
urota i rat
D 20.-
hr-
n"J,iiiii"iei ircgled- kniizevnosti I)cmostenovi izabrani govori origjnal Sofoklov Ajas (br. 74? origirral D 20.-
-l1l'r." p.iii"id
- M. prof.: xl3tb.t Drcsl' d -
i srpsi(elI' lrnjiEa' t' o'n o ur.- l i r v c n s h i h k n j i Z e v n o s t i( b r ' l ? 1 1 ) D 18'- (br. 2034) D 92.- Sofoklof Edir kralj (br. ?a8) oriEinal D 20.-
Domostenovi izabrani qovori prijeyod Priprave za Marka Tulijana Gice-
/hr 690)
P r e s l p d k n j i z e v n o s t jh r - P;;;;i;' n;. Miii<o: Pootika ili nauha
'iili""."Tstt" -
D 16'- {br. 2036) D 15.- rona (br. ?42) D 6.*
-s , ; i i " " l v i c t (br. tsq:)
i srpske lI. knjisa' tt' uto O ur.- '?Ji'trTi.ili"i"b"tiiugoslav'.akad' zna-
ponil'-puUtiaaciie - - Esrodot-Musid: Izbot iz povijesti ori- Vergilije Publiie Maron: Pastirske
"iJir," "r^u,- G'. rral D 66'- ginal (br. 2033) D 30.- pjcsme ipiesme o aosDoalarstYu
nr..^D.:Naroilnepripovi-; s"-"".-"j",0dnii i, fmncuslic
- '- IiniiZeY- Eerodot-Musiot Izbor iz povijesti prije- (br. ?49) D 8--
ieike (br. "iio'Ji"'<rri 'ronj D 66'- Yoal (br. 2035) I) 30.-
"Jll;"tli,lu 11'tg)
o''oo-o uu..- Zepi6 M.: Preglcd Erdke knjiZevno-
o"1; sruii" ie"eii Jiblanov.:'l\[akararrke Eomer-Majnari6 Izbor iz llijade i Odi-
"":"**:lig ?;; {ilff'nt '-
i D o n M i h o P a(vl 'l ri n ovi(' sels. oriEinal (br. 2032) D 40.- sti od najstariiega Yremna do kon-
prii6n;'oati t' r"ou-"n. ' ti00) D 12'- lloracija Kv. flaka: Lzabra,ne Djesme ca druEoga stoljeca poslije Isusa.
!lp:\ii
"""J1'li""l,i{;
l<niica (br.692)
o ,u- P;f'il";; njesnu'zi*top-i"
Di. nntc Starccvic
Do Ekolskom izdanju oal D. Julije Klasicna ardka knjiievnost (broi
Seeti6' r.: D
d.p't.i pripo"jndaci r'l Glolika. Preveo prof D. KiEpatid 14721 lt.-
sili";ltiJi' D 22.- /hil 'ii.
tlA l D 4S'"
(br. 180?) D 16.50 Zepi6 M.: Preqleil rimshe knjiZvnosti
kniiqa (br.693) prof': liniiZovnc studije
S,ls"ie do pro-
- n a - - - G v]r-'U"po-cn"
-ni'ii;'rt?- unOuliCa Ivana t.ranii- (l'r. 1231) Kilpali6 Drag.: Ovitl. Elibrls tristium oil najstarijega vremeno
tt Duhrovttil(u po- sx opistulis. ex ponto, libris fasto- pasti zapadno rimskoga carstva (brol
dru3tva Spomencviie6e iz hrv. i slov' dubra-
-'* - ..
D 8o'- rum (br. fg4) D ?.- 1285) D
#"0"* oO Hrv -.Akad' fu.. ire) &rp
s-r.^.1 slikom u litocra- Strofrat prot. nudolf': Cvet vsaliF mrt
"2tiroi.,it".( b t . D b0.- D 8'-
Erafiji 1 5 1 0 ) (trosti
oitt"i'vi., r" po^viiesti enslcske ttott- strotai prot. Rudolf': Grad Scni,
prvc

'"*n"i;ini+:l o
Zcvnosti (lrr. 09i) -
d?x]
o ,..,.-,
hulturno srcdilte hrvatshogn na- .-
Prirodne znanosti.
$:lul";,"11" l- roda (br. 1519)
srionuf piot. Rudoll: I{rvatsl(a
--*""i'.i.r.n--i.t.iid;
(br. 15-20)
sla- -
r'

D 32'-
c'-'

Iln. - njemadka bcsjctlov- Boyer: Eorbar (br. 1552) D 28.- Eolman-Sandor: KemlJe, i m.inoralo-
o nn.- Sriobai nrof. Rurlolf.: Flrvatski diia- n samo korieo D 12.- sija (br. 2010.)
niea (hr. 697)
"tirnf]"ru, lcliii (br.15:t) u r'a D $0.-
c""xi'nltii.i-, Uspomonr na T" Tol- ' , r " . " - nrof. Rudoll: I\lirekula ili iu-
-Strohit
Srtry lvln: Flztkr ! komiia (br. 919.) D 18.- Jileiek G.: OpCa teoretidko t lizlkaL
fi i s : l t D 8'- Bubanovi6. Dr. Fr,: Slike lz kemije _na luCbr (br. ggg.) D 20"_
;*'1" r:ea"rr'I
;-- M;: Pravopisni Sf"ottat rrof. ". Rurtolf: Zhirlir str,rih (br. 922) D ?0.- Ei6pati6, Dr. Miio: Iz bilinskoga svl-
"l Burgercteia - KiSpatia: Botanika jeia. knjisa II. (br. 080.)
*tJft"+?;L (broi crlivenih niosama od 14' do l3 r'iic-
T r 1 9- . (br. 022.) D 86.- Kitpati6, Dr. Miio: Iz bilinskoga svr-
D S2.-

"n,,u"'nn.t I ;r.- I(a (Lr. 1523)

Sti"ie O".: Gfuro:
-
Semrzijoloai'lie - -
Bubanovid, Dr. F.: Kemira ilvih bida jeta. knjiEa III. (br. gS1.) D 86._
--"iit'"*t,itriitprol.
,.u**lr"ot, -ibr. t'i. L': Hrvatsli clr:,liin (hr. 1524) D 10'- (br. ) D ?0.- KiBpad6 Miio! Prirodopis rualstva (sa
499) I) 35- filozofije (l'r' - 8abl6: Mineralosijs r& Brednie Ekole 609 slika na 24 table (br. gSZ.) D 1Sb.-
Srenet M.: Klr'iinr _
f"ii.f Ti;-t" O hrvrt'liom ili srDsl<ont - , 7:o)
D :6 -' (br. 1?18.) D 62.- Ki5pati6. prol: M.: Rualstvo ze nite
(br.7nl) 8rbl6: cleolocija ua, 8r€dnje 6kole razredo ereilnjih 6kola (br. 1b69.)
DrnvoPisrl
lcniiT- - "tnet M., Rimqkr linjiilsnost fi r'
S
D 20.- (br. 1?19.)
_
p 90.-
D 12.-
xrituri""ie-sut cinski : Jugosl. i::rt Kilpalid, Dr, U.-Tudar: Sttke iz rutt-
Tr t:._ Babi6 B.r Rudstvo (br. 17-82.) p 31.- stva (br. 1?84.)
nica (br. 13'i5) Srepel lld r Ruski PriPovicdaEi
--(-rir- D bb.-
BoeEi6 Fr.:_ Razmatranja (br. D 15.-
'"?il"it;i : Stari pjesnici hrvalski
rfurruilevi6 -
D 10..- z::) D 44'-
Cbamberlain C. J,: Mikrotehnika I bo-
) Kudora. Dr. Olon:
(br. gs4.)
Gibanje I eile
Roii6 V. Prol.: Rnrbarizmi u hrYat- D b5.-
jt- tanidki praktikum (br. 923.) D 50.- (br. 986.)
xrir."ri""i6, Arkiv z-a.DoYjesnicu ,, or.- sknrn iczilitr (l'r' 112ti) lr zu'-
Oruralin. Dr, Stj.: Tz bilinskoga svi-
Kudera Oton: Fizika D Ff.-
g o s l o v e n s k e( b r . 7 0 2 ) St"aZimir M, S ' Sirj nrnicF llirske _ KuEera, Dr. Oton: Valovi I'zrake ,
r<ititiit"iet--r,iiciiun
--',llnin 'ii". trfartinov Vra- (hr. ?19) D 22'- _Jeta (br. 925.) D 31.- (br, e36.) D bi.-
rlz6t D 1:' - (njemaEki) Giura6in, Dr. Stl.: Ptice (br. 926.) D 48.- Ku6era. Dr, Oton: Vrijeme (br. gS?.) D te.-
sjt"'" G'r Spelin Gerbors llugo: Die Entstehung u. Ent-
Kurelac: Tmena domriih Zivotinja (br.6S ";"f
5) D 12.- Maicea- J.:' Geonretrijj ,a tile pr-
t'- giii"t G.: Sprachrvi.ssenschaft- -, ^
wicklung tles Lebens auf unserer rerle srettnjih udilista (br. 1413.) D 60.+
Dr.: Jezirni savjctnik, ID 4o'-- lichc K on,hinrtorih (hr c87)
".irr, D 6'- Erde (br. 13S8.)
Eackel Ernst: Tajne svcta (,hr. 689.)
I)
D
32.-
82.-
Maicsn, Dr. J.: Osnove n&uk& o Dro-
jiciro;ju-Or.'(br- 04o.) 6.-
"ll#';l
oio itr. lral) D
UtZ".d"iat Slovnica hrYatska (broj - -S' i ini -gre r S . : R o i t r i i g ' z r r r T ' i l o r l t u r d e r D l2 -
flochstoller-Ei3patid: Mineralocija i Mijc"o. J,: Unite za lzvodedo
D 12.- vntt.'poesic (br. ?15) -eeolosija (br. 1408.) D 40.- seometrijskih crteza (br. 041.) D f.i
?04) Iladii6: Prirotlopis za trEovadke aka-
Meilini : Povijest hrv knjiZcvnosii - - Zepi6 M.: Preglctl Erdl(c hnjiZevnosti
-ia- Neiottc[a.-Dr" E.:-Fiziks t hemija
u'-Dai-aciji i T)rtbrovniliu (br ?05) D 50- naistarijeca vTemena do km,oa alemije u trt ilijela f. dio Minera- (Drusi stuDanj) (br. 9.1b.) D 12.-
posliie Isrrsa Kla- _losija (br.2126.) D 40.- Notolicka. Dr. E.: tr.iziks i kemija
Musi6 Aug.: Povijest Erdke hnjiZev- - Xi"tr"li'"t,it:.aa -
D
--
:3'- Eadll6: Prirodopis za trgova0l<e aka-
no..ti f . nio (br. ?0?) D '10- r.njiievnost (br' 1412)) (Treci stupanj) (br. 946.) D 12.-
"iOi"-otAi.. demije u tri dijela II. {io Botanika _ Njogovan. Dr. Vlade: Kvatitativnr,
Musid AuE.: Potijnsl.qrlke knjiZev- - 2epi6 M,: Pregletl rimsl<e knjiZvnostl se 242 slike (br. 2127.) IJ {8.- analiza: udtbenik i laboratorijskl
noiti rr.-.r1" (rrr. loa) D 46'- orl najstariiega vremenx do Pro- Eemmelmayr-Vladan: Organska ke- Drirudnik (br. 1407.) D 66,-
Obrailovi6 Dimitrija Dositei: Zivot i pasti zapr'!tto rimsliog& Paias Janko: Uputa u klalitavnu I
(br.1265) "'"tto' D 20.- mija
- za vise razrede srednjih Sko-
Drilljudenja. UYod i komentar na- la (br. 2020) D 40'- i kvsntitatiYnu analizu (br. 1208) D ?.50
 ,l
{
I
I
NAKLADA KNJIZARE ST. KUGLI, ZAGREB, ILICA 30 NAKLADA KNJIZARE ST. KUGLI, ,[^._,", ILICA 30

Plobikov. Ilr. lv.: O snazi sunca $ulek. Dr. B,! LuCba za svakosa ili
(br. 948.) D 6.- popularna kemije (br. 951.) Dtiller Ferdoi: Veliki njemadko-hrv&t-
D 4t.-
Pilar. Dr. e.: Ein Beitrag zur Frage ski rjedni/r (br. 20?4). D -.*
Youk Vale. Dr.l Mali qljivar D 10._
iiber tlio Ursache aler ElszolteD (br. 13?8.) Petrovid: Gl{amatiha nier,a0kog je-
D 10.-
D 11.- ziha (Gias diril.
Kemile(br. e4g.) D 10- Youk Vale Dr.: Zivot bilja (61. 954.1 D 1 2 u . - . (br. 1002) D 1b.-:
"n(3i;"nfl)r, D 10.-
noth Jul.l f rrjenaCka vjeZbenlca
zL opce ke Skole (br. 1003) D 24.-
D 50.- Roth Jd.: ruga njemadka vjeZbe-
Slovnice, rjeinici, listari. ski rjeonik (br. 1340) D 50.-
nicaca (b
SamEalovi6
21S5)
Dr.: NjemaCko-brYatskd
D 20.-.

a) ERVATSKO-SRPSKI I STAROSLAVENSKI. Drvodeli6: Dnglgska irgov&Cka ditan' ', h) llaDzAnsKr. prirudni r i n i k ( b r . 1 0 0 4 . ) D 36.-.
ka (br. 2096.) D 25.- Dr. Iv.: Gramatika maclZar.
Cosmopolitan SelI Taught lor Spea. Drvodelif: Englesko-hrvateki i hrvat- jez\ka (br. gsg) D 55.-
king Croalim or Serbian (broj sko-engleski rje0nik, prilog knjiri 'Moiszel: Kozmopoli (br. 1005) D
rti (br. 996) D 20._ Poljslii uditelj 3.-.-
2263\ D 6,- englesha gramatika (br. 2010) D 21.- :. Prtktirchor Lehrgang
Dutkovid Ivo: Stenografski rjednlk Kozmopolita: Engleski uCitelj
(br. 1914) D 50.- (br. c?3)
D k) RttsKr.
D E.-
Daniii6 D,: Oblici hrvatskog ili srp- Lochmer Al.i flrv&tsko-engleski dZep- Maililarski uditolJ Budmani: Gl;aurhtika ruskoga jezika
s9?) D ^
o.-
skog jeziko (br. 1554.) D 20.- ni rjecnik (br. 9?5) D 2,1.--: (br. 1006.) D 50.-
Filipovid: Ilrvatsl<o-nJemaCka besje- Lochnor Al.; Dnglesko-hrvatski rjed- Kozmopolila;t Rushi iitelj (br, 100?)
i), NJIJDTAEKT. D 3.-
dovnica (br. 69?) D 60.- nik. Veliko izd.an:e, vez, u platDo D 200.-
Filipovii: Ervatsko-njemadhi dtepni Petrovl6 Vot.: Elementarnn gr&ma- ![: Njpmarko' trgovadko Mali rjeenik Ilusko-lrrvatshi t brvnt-
rjeonik (br. 95?) D 60.- iik& jezika za Srbe eanje (br. 1598) \ ll 32.-- Bko-ruski ibr. 1528.) D 5.-
engl_eskog
Oav^rzir llr. M.: PrayopisDl rjednik (Gaspey - T,: Njemadka sl\vnica za Petrovi6: Grtrmatilia Ilusliog jt.zi-
Otto. Ssuer). diril.
(br. 1215) viSe D q. ^u -
D 20.- (br. e?6) D 46._, ka za Sr:re (Gaspey - Otro -
EarambaEid-Kokotovi6: Hrvat, pu0ki Bauer) dir (br. toog D 45.-
pismoYnik (br. 959) D 18.- FNANCUSKA BIBLIOTEKA. (br. D
Pslrovld Vo , KljuC za gramatilrr ru-
Elai6-Miller: Deutsch - Kroatischer 1. Jezie: Izbor iz lranougke poe- Miller skog jelil<a (Gaspoy - Otto -
Dolmetscher (br. 95?). D 12.- zije L (br. 203?) D 12.* D 4b.* Sauer) (br 1009) D
Kai6-Millsr: Lehrgang der kroatlsch- 2. La Pontaino: Basne (br. 2083) D 10.- !Iatl
serbischen Sprache (br. 960) D 30.- 3. Schribe Le vo8fe dleau (br. 2089) D 12.- Lelu
.,.JPANJOLSKI JEZIK.
Elai6-Utller: Scbliissel zum Lehrga,ng 4. Merimes, Color,ba (br. 2039) D 12.-- Spra I) 39.*
aler kroatisch-serbi6chen Spraohe 6. Moliere: Les precieuses ridicules Njemadka podetnica p3 Velikanovi6: Spanjolsko-hrvatski pfi-
(br. 961) D 10.- (br. 2041) D 10.- prirudni rj(dnitr (br. 20c8) D 50.*
nauCi! Njema.dki B0
Kokotovid N.: Novi uzor listar 6. Peraull: Les contes de ma mere 8 priklodnlm razgoori- Volikanovi6: firvatsko-Spanjolski pri-
(br. s62) D 60.- I'oie (br. 2042) D 10.- svlm prllikama,
u rvlm nrllikama, kartnt_
karqi- ruCni rjeCriik D 90.*
Kozmopolita: Ervatski za Engleze (br. ?. Brutro: Le tour de la France (br. 22?0) D 20.- Velikanovio:
D 6.- Spanjolski u trialeset
2263) (br. 2043) rasprodano D -- Islo, (br. 221a\ D 34.- lekcija, prrrl<tidna uputa za po0et-
Mar€tl6 Dr.! Glramatika i stilistil(a Pelrovie; Gramatika lrancushog je- Isto. rarleno izdanie ftr. 2262) D 12.- nike (br. :C?5) D :J8,*
hrv. ili srp. jezika (br. 961) D 130.- zika (Ga,spey - Otto - Sauer Clril,
Nainoviji lirbavni listar (br. 903) D 20.- (br. 980) D 16.*
Najnovlji mall ltubavnl listil (br. Ploelz, Dr, K.: Francuska poeetnice
21?9) D 8.- (br. 981) D 36.-
Novotni Vi.l Slovnica staroslovenska Sarazin f.: Francusko trgovadlco do-
(br. 96?) D 10.- pisivanje za porabu na irgovadkim
Popovi6, Dr, M.: Poetika (br. 1942)
Pravopisno uputstvo zr svc osnovner
D 18.- ak&demijama (br. 1G96) D et.*' Preporuiamo nai uetki izb,o,ru ko:i.i aezanih knjiga
Sarazin F.: Ogledi iz }'rancuske knji-
srednjo i struCne Bkole hralievine Zeynosti. Morceaux chosis de la li-
Jugsslavije (br. 2235) D 5.- teraturu francaise (br. 1?00) D 66.-
Roii6, prof, Vatroslav: Brrbarizml Suller Fr.: Eistorie abrdg6e de Ia l1-
u hrv. ieziku (br. 1526.) D 18.- terature francaise (br. Ssz.; D 40.-
Seringor: Prirudni rje0nik tudih ti- Suller f.l Sustayno obllkoslovlje i
ieEl I ltaza vezano (br. 1529) D 18.- sklatlnja francuskog jezika (br. 983) D 26.*
Sovi6 Milan: Ilrvatska i srpsLa Svrljuga: Francuska slovni0ka vjei-
gra,n'atika za niZe tazrede srcdnjih benica (br. 984) D 34.-
6kola, (br. 1??9.) D 84.-
f) GneKr.
Siller D.: Gramatiha u nsnovnim Sko-
Marn, prol.: Eomerov rjednik (br.
lama. Metod* sramatldke obuke
predavanja 985.) D 20.-
i aliktati za III. i fV.
razred (br. 1669) D 12._ Musi6, Dr. A,: Gramatika grdkog je-
zil(a (br. 1934) D 85.* Kod nas se naruiuju sve njigd,,);u satm'lezlcrnta, T-r
jeztka (br. 972)
c) CESKI'
Reiny Vojfieb: Podetnica Ceskoga Schenkel, Dr. K.: Prijevod Erdke vje-
ibenice (br. 890) D 15.-
ma Sdje izaile.
'\t'
D 15.-
ScheDlk-Musld! Grdha podetnica Dobaa;q7n6\l;7 brzo uz arlo
d) ENGLEStrI.
(br. 1919) D 80.- )> /
Dnodeli6 M,: Englesko trgovadko do- E) LATINSKI, umjerenu Cipnu.
pisivanje (br. 159?) D S2.- Kalid, prof, Fr.: Srpsko-hrvatsko-
Drvodelid: Encleska Eratriatika za latinski rjednlk (br. 98?) D 100.-
trsoYadke i niima slidne Skole. te Pavec. prof. Ivan: Mali latinac
za sambuke (br. 199?) D E6.- (br. s88) D !1-

*'i*ii