Navike spavanja i osjećaj umora u studenata pušača i nepušača

fakulteta Sveučilišta u Mostaru

Elizabeta Dolores Milićević, Iva Musa, Almedina Omanović, Dora Ostojić, Katica Pažin,
Marija Primorac, Lucia Prskalo

Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina

Navike spavanja studenata pušača i nepušača

Autor za dopisivanje: Almedina Omanović

e-mail: almedina.omanovic2000@gmail.com

kontakt broj: +387 62 519 774

SAŽETAK

Cilj: Ispitati vrijeme odlaska na spavanje i vrijeme buđenja studenata različitih fakulteta
Sveučilišta u Mostaru obzirom na status pušač/nepušač te ispitati osjećaju li se kronično
umornima i kada počinju osjećati umor. Pretpostavka istraživanja je da će pušači kasnije
odlaziti na spavanje u odnosu na nepušače i da će se pušači osjećati kronično umornijima
od nepušača.

Postupci: Istraživanjem su bili obuhvaćeni studenti prve godine studija medicine,

dentalne medicine, logopedije, računarstva, zdravstvenih studija, prava i kriminalistike i
sigurnosnog menadžmenta. U istraživanju je ukupno sudjelovalo 460 studenata, od kojih
su 133 bili pušači, a 327 nepušači. Ispitanici su ispunili anonimni upitnik u kojem su
odgovorili na pitanja vezana za navike spavanja i pušenja. Statistička analiza provedena je
Studentovim t-testom i -testom u programu MS Excel. Razina p vrijednosti koja je
smatrana statistički značajnom je p<0,05.

Rezultati: Udio studenata pušača Sveučilišta u Mostaru bio je 28,91%, od čega je najveći
udio bio s Fakulteta zdravstvenih studija (40,60%), a najmanji s Medicinskog fakulteta
(12,78%). Pušači su u odnosu na nepušače statistički značajno kasnije odlazili spavati
tijekom radnih dana (p=0,004) i tijekom vikenda (p<0,001). Kronični umor osjećalo je
36,84% ispitanika pušača, dok ih je 56,82% konzumiralo alkohol 1-2 puta mjesečno.

Zaključak: U ovom istraživanju, pušači su se kasnije počeli osjećati umornima i kasnije

odlazili na spavanje te se kasnije i budili nego nepušači. Konzumiranje alkohola bilo je
učestalije u skupini studenata pušača.

Ključne riječi: spavanje; navike spavanja; umor; studenti; pušenje; alkohol

2
ABSTRACT

Aim: To examine the bedtime and wake-up time of students from different faculties of
the University of Mostar considering smoker/non-smoker status, whether they have
chronic fatigue and when they start to feel tired. Research hypothesis is that smokers will
go to sleep later compared to non-smokers and that they will feel more chronically tired.

Methods: Research was conducted on first year students of medicine, dental medicine,
speech therapy, computer science, health studies, law and criminology and security
management. A total of 460 students participated in the research of which 133 were
smokers and 327 were non-smokers. Respondents completed an anonymous questionnaire
in which they answered questions related to sleeping and smoking habits. Statistical
analysis was performed by Student's t-test and -test in MS Excel. The level of p value
considered statistically significant was p<0,05.

Results: The proportion of smokers at the University of Mostar was 28,91%. Biggest
incidence rate was at the Faculty of Health Studies (40,60%) and the lowest was at the
Faculty of Medicine (12,78%). Smokers had statistically significant later bedtime than
non-smokers during workdays (p<0,004) and weekends (p<0,001). Chronic fatigue is felt
by 36,84% of smokers, while 56,82% consume alcohol 1-2 times a month.

Conclusion: Research showed that smokers do began to feel tired later as well as they go
to sleep later and wake up later than non-smokers. Alcohol consumption was more
common among students who smoke.

Key words: sleep; sleep habits; fatigue; students; smoking; alcohol

3
UVOD

Spavanje predstavlja promjenu stanja svijesti kada su aktivnosti organizma općenito

smanjene. Dva neodvojiva procesa su spavanje i budnost kao ciklusi cirkadijanog ritma.
Njima upravljaju biološki satovi koji reguliraju cikličku izmjenu maksimuma i minimuma
funkcija organizma tijekom 24h. Cirkadijani sustav održava se u skladu s dnevnim
izmjenama svjetla i tame (zeitgebers), ali može i autonomno proizvoditi cikličke ritmove
(1). Stanja koja mogu ometati spavanje su najčešće depresije, anksioznosti, kronične
bolesti poput artritisa, dijabetesa, bolesti srca i probavnog sustava (2). Osim zdravstvenih
stanja na spavanje mogu utjecati i aktivna sredstva (nikotin, kofein i alkohol) koja također
narušavaju kvalitetu spavanja. Dostupan svim dobnim skupinama, alkohol daje lažni
osjećaj kontrole nad životom što studenti odabiru kao sredstvo za relaksaciju.

Dovoljno trajanje spavanja, ali i dobra kvaliteta spavanja omogućuje primjereno

funkcioniranje studenata tijekom dana (3). Osobito je to značajno za adolescente (13-22
godine), što uključuje studente prve godine fakulteta. Pedijatri tvrde da u ovom razdoblju
započinju brojne promjene u načinu spavanja i mogućnost razvoja prekomjerne dnevne
pospanosti (1). Studentima je potrebna dobra koncentracija ne samo tijekom predavanja,
već tijekom cijelog dana obzirom na to da njihove obveze i odgovornosti postaju mnogo
veće nego su to bile ranije. Iz ovoga slijedi da dobre, odnosno loše navike spavanja, mogu
utjecati na akademski uspjeh svakog pojedinog studenta na studiju (3), osobito na dobro
pamćenje i učenje (4). Pod navikama spavanja, koje su povezane s navedenim
aktivnostima, podrazumijeva se vrijeme odlaska na spavanje i vrijeme buđenja (4).

Jedan od važnih uzroka pospanosti i poremećaja u spavanju je pušenje. Pušenje

podrazumijeva inhalaciju aktivnih supstanci iz duhana koje sagorijevanjem prelaze u
aerosol. Poznato pod pojmom „rekreacijska droga”, pušenje je postalo globalna navika
ponašanja. Nikotin je adiktivna tvar u duhanu koja stvara ugodan osjećaj i djeluje
umirujuće, ali potiče oslobađanje neurotransmitera koji reguliraju ciklus budnosti i
spavanja, uključujući dopamin i serotonin, što može rezultirati poremećajima spavanja
(5). U malim koncentracijama djeluje kao stimulans živčanog sustava, dok otrovan
postaje pri konzumiranju velikih količina.

Poremećaji spavanja koji se pojavljuju u pušača su otežano disanje, hrkanje i rizici za

razvoj opstrukcijske apneje tijekom spavanja (6), kojima prethode učestalo buđenje,

4
odgađanje vremena lijeganja i buđenja, kraće trajanje spavanja, dnevna pospanost i
kronični umor (7). Prethodna istraživanja pokazala su povezanost neodgovarajućeg
trajanja spavanja (≤6 i ≥9) i teškoća pri usnivanju s pušenjem (8). Manjak spavanja može
biti rizik za intenziviju uporabu duhana i nikotinsku ovisnost (8) što s vremenom tvori
začarani krug u kojem je pušenje jedan od uzroka manjka spavanja, a manjak spavanja
potiče veću konzumaciju cigareta. Promjena trajanja spavanja, od optimalnog vremena
prema nedostatnom, uzrokuje promjene raspoloženja i kognitivne smetnje što dovodi do
potrebe za većim dozama nikotina kako bi se ove smetnje suzbile (8).

Cilj ovog istraživanja je utvrditi vrijeme odlaska na spavanje i vrijeme buđenja studenata
različitih fakulteta Sveučilišta u Mostaru i ispitati osjećaju li se kronično umornima te
kada počinju osjećati umor. Naša hipoteza je da pušači idu kasnije na spavanje naspram
nepušača i da se pušači osjećaju kronično umornijima od nepušača.

5
ISPITANICI I POSTUPCI

Ispitanici

Istraživanje je provedeno na pet fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Istraživanjem su

obuhvaćeni studenti prve godine studija medicine, dentalne medicine, logopedije,
računarstva, zdravstvenih studija, prava te kriminalistike i sigurnosnog menadžmenta. U
istraživanju je ukupno sudjelovalo 460 studenata, od toga 85 studenata medicinskog
fakulteta, 83 studenta računarstva, 46 studenata logopedije, 166 studenata fakulteta
zdravstvenih studija te 80 studenata pravnog fakulteta. Ukupan broj muških ispitanika je
bio 182, a ženskih 277.

Postupci

Na adrese fakulteta prethodno su poslane zamolbe za odobrenje provođenja anketiranja, a

potvrdan odgovor je dobiven od strane uprave navedenih fakulteta. Anketiranje je trajalo
u razdoblju od 10. siječnja do 17. siječnja 2020. godine.

Upitnik

Ispitanici su ispunili validirani anonimni upitnik, Upitnik o navikama spavanja Zavoda za

neuroznanost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, u kojem su trebali odgovoriti na
pitanja vezana za navike spavanja i pušenja. Prije popunjavanja upitnika, ispitanicima je
predočena tema istraživanja i bili su upoznati s pravilima popunjavanja upitnika.
Prosječno vrijeme potrebno za ispunjavanje upitnika bilo je 10 minuta. Pušački status
ispitan je pitanjem: „Pušite li?“ (DA/NE). Ukoliko je odgovor na prethodno pitanje bio
afirmativan, navike pušenja su ispitane pitanjima: „Pušite li prije spavanja?“, „Koliko
dugo pušite?“ i „Koliko cigareta dnevno pušite?“. Ostatak upitnika su činila pitanja koja
su se odnosila na uobičajne navike spavanja (vrijeme buđenja i usnivanja tijekom radnih
dana i vikenda), poremećaje spavanja i ostale smetnje vezane za spavanje (kronični umor,
nesanica, mjesečarenje, bruksizam) te pitanja koja su se odnosila na ponašanja povezana
sa spavanjem (broj noćnih izlazaka tijekom akademske godine, konzumiranje alkohola,
trajanje spavanja prije ispita).

6
Statistička analiza

Nakon provođenja anketiranja podatci su unešeni u program MS Excel (Microsoft

Corporation, SAD, Redmond Washington). Napravljena je statistička analiza korištenjem
MS Excel programa. Numerički podatci su prikazani kao srednja vrijednost ± standardna
devijacija (SD), a nominalne varijable kao apsolutni brojevi i učestalost. Za usporedbu
vremena usnivanja, vremena buđenja te vremena kada se ispitanici počinju osjećati
umorno korišten je Studentov t-test, a za provjeru razlika u pušenju te za određivanje
prisutnosti kroničnog umora -test. Razina p vrijednosti koja je smatrana statistički
značajnom je p<0,05.

7
REZULTATI

Udio studenata pušača Sveučilišta u Mostaru bio je 28,91%, od čega je najveći udio bio s
Fakulteta zdravstvenih studija (40,60%), a najmanji s Medicinskog fakulteta (20,00%). U
istraživanju veći dio ispitanika činile su žene (12,78%), a prosječna dob ukupnog broja
ispitanika bila je 20 (19-35) godina. Nije bilo statistički značajne razlike u učestalosti
pušenja između muškaraca i žena (p=0,157). Pušači su statistički značajno imali veću
tjelesnu masu od nepušača (p=0,025) (Tablica 1).

Pušači su u odnosu na nepušače statistički značajno kasnije odlazili spavati tijekom

radnih dana (p=0,004) i tijekom vikenda (p<0,001). Vrijeme buđenja pušača radnim
danima je bilo statistički značajno kasnije (p=0,001) kao i vrijeme buđenja vikendom
(p<0,001) (Tablica 2). Nadalje, studenti pušači počeli su osjećati kronični umor značajno
kasnije u odnosu na studente nepušače (23:00±1:56 vs. 22:24±1:40, p=0,001).

Analizom povezanosti pronađena je statistički značajna pozitivna korelacija osjećaja

umora s vremenom odlaska na spavanje (r=0,528) te s vremenom buđenja (r=0,271)
(Tablica 3). Pušači su značajno učestalije konzumirali alkoholna pića u odnosu na
nepušače (Slika 1.) te ih je čak 56,82% konzumiralo alkohol 1-2 puta mjesečno.

8
RASPRAVA

U ovom istraživanju utvrđeno je da je vrijeme usnivanja i buđenja bilo izrazito kasnije u

studenata pušača nego u studenata nepušača. Značajan dio ispitanika koji se izjasnio
kronično umornim također su bili pušači i bili su skloniji češćem konzumiranju alkohola.
Prema dosadašnjim spoznajama, ovo je prvo istraživanje na području Mostara koje se
bavi temom navika spavanja studenata pušača i nepušača.

U skladu s hipotezom i prethodnim istraživanjima studenti pušači su imali probleme s

dnevnom pospanošću, održavanjem budnosti, depresijom i povećanim unosom kofeina,
alkohola i sličnih pripravaka za poboljšanje koncentracije (9). Izražena kronična dnevna
pospanost jedan je od glavnih pokazatelja poremećaja spavanja koji uključuju
opstruktivni sindrom apneje tijekom spavanja (OSAS), periodični poremećaj pokreta
udova, narkolepsiju, idiopatsku hipersomniju (10), a rizik za ove probleme raste s dobi.

Rezultati su pokazali da je učinak pušenja i alkohola na spavanje veći tijekom vikenda,

što se može opravdati češćim izlascima za vrijeme slobodnog vremena. Naprotiv, u
istraživanju Kima i sur. zaključeno je da je učinak pušenja veći tijekom radnih dana (11),
što se opet može opravdati time da su studenti izloženi stresnim situacijama (12) za
vrijeme pohađanja nastave i polaganja ispita. Osim učinka pušenja na kasno usnivanje i
buđenje, uzrok mogu biti i promjene nastale u pubertetu i promjene u izlučivanju
melatonina što za posljedicu može imati poremećaje cirkadijanog ritma, tj. procesa
spavanja i budnosti, tako da adolescenti prirodno kasnije idu na spavanje i kasnije se bude
(13). Sličnosti, ali i razlike s drugim istraživanjima omogućile su usporedbu zdravlja i
navika spavanja studenata s područja Mostara i drugih gradova iz cijeloga svijeta, pa tako
npr. u Izraelu rezultati nisu dali značajan prikaz povezanosti ovih varijabli sa smetnjama u
spavanju jer je izuzetno mali broj studenata pušio (3%) i konzumirao alkohol (5%) (14).

Konzumiranje alkohola u kombinaciji s pušenjem imalo je mogući negativan učinak na

trajanje spavanja i osjećaj umora u studenata. U prethodnim istraživanjima dokazano je
isto jer alkohol ima supresivne učinke na REM fazu spavanja što se može objasniti
povezanošću između kraćeg spavanja i konzumacije alkohola (15, 16). S druge strane, u
jednom od istraživanja je 30% ispitanika koji pate od nesanice prijavilo korištenje
alkohola za uspavljivanje (17). Dok jedni zastupaju tu tvrdnju, drugi istraživači su otkrili
da je konzumiranje alkohola u manjim dozama dovelo do dužeg trajanja spavanja (16).

9
Takvo djelovanje alkohola objašnjeno je time da etanol dovodi do pojačane sinteze
adenozina i pojačane funkcije receptora adenozina što potiče usnivanje (16).

Problem s lošim navikama i nedovoljnim trajanjem spavanja u drugim istraživanjima bio

je povezan sa svakodnevnim pušenjem i konzumiranjem alkohola (5). Navika pušenja u
studenata povezana je s osjećajem relaksacije i otpuštanja stresa, bez obzira što su na
kognitivnoj razini svjesni štetnosti i posljedica pušenja. Bitno je naglasiti moguće
prednosti pušenja, a to su društveno prihvaćanje i zabavi „primjeren” način ponašanja
(12). Ne smiju biti zanemarene ni tvrdnje da ovisnost o pušenju nije bio jedini uzrok loših
navika spavanja. Naime, na probleme ove vrste mogli su utjecati i drugi stimulansi i
pripravci koje su studenti konzumirali u svrhu poboljšanja raspoloženja (7) i održavanja
budnosti. Prikazani rezultati imaju veliku važnost za poduzimanje javnozdravstvenih
mjera prevencije poremećaja povezanih s pušenjem i spavanjem.

Kao ograničenja istraživanja bitno je navesti mali broj ispitanika te bi se ispitivanje

trebalo provesti na većem uzorku. Osim toga, uzorak ispitanika se nije oblikovao u
skupine randomizacijom, već su za istraživanje obuhvaćeni studenti koji su dobrovoljno
pristali sudjelovati. Također, podatci koji su navedeni ne mogu se uzeti s potpunom
sigurnošću u njihovu točnost, jer postoji mogućnost neiskrenosti ispitanika. Naglasak
treba staviti na činjenicu da je na prvoj godini fakulteta bilo 50% više studentica od
studenata te se zbog toga rezultati istraživanja ne mogu analizirati prema spolu.
Povećanjem broja ispitanika i približno jednakim brojem muškaraca i žena mogli bi se
dati točni podatci o povezanosti (ne)pušenja s navikama spavanja kod oba spola kao što
su Wetter i sur. utvrdili da su dnevna pospanost i umor u žena bili povezani s pušenjem,
dok su se kod muškaraca pušača negativni učinci ispoljavali u noćnim morama (18).

Naredna istraživanja mogla bi se usredotočiti na ispitivanje utjecaja drugih stimulansa i

pripravaka koje studenti koriste u svrhu održavanja budnosti i koncentracije. Obzirom da
je sve veća upotreba e-cigareta i nargila, a studenti su skloni konzumiranju istih, od
velikog značaja bi bilo ispitati i navike u vezi s istim te probuditi svijest studenata
izloženih stresu da shvate važnost dobre kvalitete i trajanja spavanja kao jednog od
važnijih čimbenika dobrog zdravlja. Podrobniji izvještaj ispitanika o kvaliteti i trajanju
spavanja doprinio bi pouzdanosti studije, a tako bi se izbjegla i sumnja u subjektivno
samoizvještavanje o vlastitim navikama.

10
Zaključno, naša studija je potvrdila da su navike spavanja i manjak spavanja učestao
problem studenata prve godine fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Temeljem rezultata
pokazano je da su studenti pušači imali kasnije vrijeme usnivanja i buđenja u odnosu na
studente nepušače, što je bilo povezano i s kasnijim početkom osjećaja umora. Budući da
su rezultati istraživanja pokazali da je vrijeme početka umora u pozitivnoj korelaciji s
vremenom odlaska na spavanje, zaključeno je kako osobe koje su kasnije odlazile spavati
i kasnije ustajale ujedno i kasnije počele osjećati umor. Uz sve to, pušači su bili skloniji
češćem konzumiranju alkohola.

11
ZAHVALE

Iskreno se zahvaljujemo dekanima fakulteta Sveučilišta u Mostaru za odobrenje

provođenja anketiranja, kao i studentima koji su pristali biti dobrovoljni ispitanici.
Zahvale pripadaju prof. dr. sc. Zoranu Đogašu i njegovim suradnicima Zibar L, Pecotić R,
Valić M, Pavlinac Dodig I, Lušić Kalcina L, Madirazza K, Lesko J. i Demirović S.

12
REFERENCIJE

1. Millman RP. Excessive Sleepiness in Adolescents and Young Adults: Causes,

Consequences and Treatment Strategies. Pediatrics. 2005; 115:1774.

2. Miner B, Kryger MH. Sleep in the Aging Population. Sleep Med Clin. 2017; 12:31-8.

3. Abdulah DM, Piro RS. Sleep disorders as primary and secondary factors in relation
with daily functioning in medical students. Ann Saudi Med. 2018; 38:57-64.

4. BaHammam AS, Alaseem AM, Alzakri AA. i sur. The relationship between sleep and
wake habits and academic performance in medical students: a cross-sectional study. BMC
Medical Education. 2012; 12:61.

5. de Araújo MFM, de Freitas RWJ, Lima ACS. i sur. Health indicators associated with
poor sleep quality among university students. Rev. Esc. Enferm. USP 2014; 48:1083-90.

6. Singh V, Pandey S, Singh A. i sur. Study pattern of snoring and associated risk factors
among medical students. BioScience Trends. 2012; 6:57-62.

7. Bellatorre A, Choi K, Lewin D. i sur. Relationships Between Smoking and Sleep

Problems in Black and White Adolescents. Sleep. 2017; 40:1-8.

8. Pattersona F, Grandnerb MA, Lozanoc A. i sur. Transitioning from adequate to

inadequate sleep duration associated with higher smoking rate and greater nicotine
dependence in a population sample. Addict Behav. 2018; 77:47-50.

9. Phillips BA, Danner FJ. Cigarette smoking and sleep disturbance. Arch Intern Med.
1995; 155:734-7.

10. Slater G, Steier J. Excessive daytime sleepiness in sleep disorders. J. Thorac. Dis.
2012; 4:608-16.

11. Kim J, Noh J, Kim A. i sur. Relationships between Sleep Patterns, Health Risk
Behaviors, and Health Outcomes among School-Based Population of Adolescents: A
Panel Analysis of the Korean Children and Youth Panel Survey. Int. J. Environ. Res.
Public Health. 2019; 16:2278.

13
12. Fujita Y, Maki K. Associations of smoking behavior with lifestyle and mental health
among Japanese dental students. BMC Medical Education. 2018; 18:264.

13. Miller MB, Janssen T, Jackson KM. The Prospective Association between Sleep and
Initiation of Substance Use in Young Adolescents. J Adolesc Health. 2017; 60:154-60.

14. Winocur E, Messer T, Eli I. Awake and Sleep Bruxism Among Israeli Adolescents.
Front. Neurol. 2019; 10:443.

15. Lohsoonthorna V, Khidirb H, Casillas G. Sleep Quality and Sleep Patterns in Relation
to Consumption of Energy Drinks, Caffeinated Beverages and Other Stimulants among
Thai College Students. Sleep Breath. 2013; 17:1017-28.

16. Roehrs T, Roth T. Sleep, sleepiness, sleep disorders and alcohol use and abuse. Sleep
medicine reviews. 2001; 5:287-97.

17. Ancoli-Israel S, Roth T. Characteristics of insomnia in the United States: results of

the 1991 National Sleep Foundation Survey. I. Sleep. 1999; 22 347-53.

18. Wetter DW, Young TB. The relation between cigarette smoking and sleep
disturbance. Prev Med. 1994; 23:328-34.

14
Tablica 1 ̶ Demografski podatci studenata prve godine Sveučilišta u Mostaru,
BiH, 2020.
Pušači Nepušači
(n=133) (n=327) p–vrijednost
n (%) n (%)
Spol

Muškarci 46 (25,27) 136 (74,72)

0,157*
Žene 87 (31,29) 190 (68,34)

Fakultet

Medicinski 17 (20,00) 68 (80,00)

Računarstvo 26 (31,32) 57 (68,67)

0,176*
Logopedija 10 (21,73) 36 (78,26)

Zdravstveni 54 (32,53) 112 (67,46)

Pravni 26 (32,50) 53 (66,25)

Dob (godine) 20 (19-35) 20 (19-28) 0,410†

ITM (kg/) 22,67±2,91 22,06±2,47 0,025†

* -test
† Studentov t-test

15
Tablica 2 ̶ Karakteristike navika spavanja studenata pušača i nepušača. Mostar, BiH,
2020.

Pušači Nepušači p-vrijednost

Vrijeme odlaska
na spavanje
00:16±1:24 23:54±1:08 0,004*
tijekom radnih
dana (h)

Vrijeme odlaska
na spavanje
2:25±1:58 1:27±1:37 <0,001*
tijekom vikenda
(h)

Vrijeme buđenja
tijekom radnih 8:49±1:40 8:20±1:15 0,001*
dana (h)

Vrijeme buđenja
tijekom vikenda 11:02±1:47 10:13±1:24 <0,001*
(h)
Vrijeme osjećaja
23:00±1:56 22:24±1:40 0,001*
umora (h)

Kronični umor (n) 49 (36,84%) 81 (24,77%) 0,009†

* Studentov t-test
† -test

16
Tablica 3. Povezanost vremena odlaska na spavanje i buđenja sa vremenom početka
umora. Mostar, BiH, 2020.
Ukupno Pušači Nepušači
r* r* r*
Vrijeme spavanje –
Vrijeme početka
umora 0,528 0,594 0,474

Vrijeme buđenja –
Vrijeme početka 0,271 0,258 0,252
umora
* Korelacijski koeficijent Pearson r uz pripadajuću značajnu p vrijednost, p<0,05.

17
 Konzumiranje alkohola
60.00%

50.00%

40.00%

30.00%

20.00%

10.00%

0.00%
Nikad Ponekad (npr. jednom u Jednom tjedno Nekoliko puta tjedno
1-2 mjeseca)
Nepušači
Pušači

Slika 1.

18
LEGENDE SLIKA

Slika 1. Učestalost (%) konzumiranja alkoholnih pića u studenata pušača i nepušača

(p<0,001).

19
PRIVITAK 1

20
21
Osobni podatci

Ime i prezime: Elizabeta Dolores Milićević

Godina i mjesto rođenja: 2000., Posušje

Adresa: Posušje, Broćanac 81 A

Telefon: +387 63 427 928

E-mail: elizabetadolores@gmail.com

Obrazovanje: Osnovna škola Ivana Mažuranića Posušje 2007-2015

Srednja medicinska škola Sestara milosrdnica Mostar 2015-2019

Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru 2019-

Ime i prezime: Iva Musa

Godina i mjesto rođenja: 2000., Imotski

Adresa: Privalj bb, Široki Brijeg

Telefon: +387 63 716 028

E-mail: ivamusa743@gmail.com

Obrazovanje: Osnovna škola Kočerin 2007-2015

Srednja škola fra Dominika Mandića Široki Brijeg 2015-2019

Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru 2019-

22
Ime i prezime: Almedina Omanović

Godina i mjesto rođenja: 2000., Mostar

Adresa: Humlišani 2a, Bijelo Polje, Mostar

Telefon: +387 62 519 774

E-mail: almedina.omanovic2000@gmail.com

Obrazovanje: Osnovna škola "Bijelo Polje" Potoci 2006-2015

Druga gimnazija Mostar 2015-2019

Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru 2019-

Ime i prezime: Dora Ostojić

Godina i mjesto rođenja: 2000., Mostar

Adresa: Ulica dr. Ante Starčevića 38

Telefon: +387 63 198 936

E-mail: doraostojic@gmail.com

Obrazovanje: Osnovna škola Ilije Jakovljevića Mostar 2007-2015

Gimnazija Mostar 2015-2019

Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru 2019-

23
Ime i prezime: Katica Pažin

Godina i mjesto rođenja: 2001., Mostar

Adresa: Vidovo Polje bb, Stolac

Telefon: +387 63 739 507

E-mail: kpazin9@gmail.com

Obrazovanje: Osnovna škola Stolac 2007-2015

Srednja škola Stolac 2015-2019

Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru 2019-

Ime i prezime: Marija Primorac

Godina i mjesto rođenja: 2000., Split

Adresa: Ulica kralja Tomislava 113 Čitluk

Telefon: +387 63 450 485

E-mail: marijaprimorac0809@gmail.com

Obrazovanje: Osnovna škola fra Didaka Buntića Čitluk 2007-2015

Srednja škola dr. fra Slavka Barbarića Čitluk 2015-2019

Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru 2019-

24
Ime i prezime: Lucia Prskalo

Godina i mjesto rođenja: 2000., Mostar

Adresa: Kneza Mihajla Viševića Humskog 33F

Telefon: +387 63 051 690

E-mail: prskalolucia3@gmail.com

Obrazovanje: Treća osnovna škola Mostar 2007-2015

Gimnazija fra Grge Martića Mostar 2015-2019

Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru 2019-

25