Darijan Mihajlović

Profesor: Boško Milin

30.oktobar.2015

“Ivica i Marica" i "Vuk i sedam

jarića"
analiza bajki po Vladimiru Propu i Filipu Pulmanu

Da se radi o jednoj te istoj priči koju ljudi prepričavaju vekovima, od kada je usmenog
predanja, da nas spajaju isti snovi i atavistički strahovi, oko toga će se složiti umovi kao što su
Džozef Kempbel, Kristofer Vogler, Vladimir Prop i Filip Pulman. Analizu ove dve bajke
počećemo čitanjem dela kao što su “Morfologija bajki” Vladimira Propa i analizom bajki
braće, Grim Filipa Pulmana.
U svom remek delu-“ Heroj sa hiljadu lica”, Džozef Kempbel, monomitnu strukturu
predstavlja kao putovanje heroja, pre svega izučavajući Upanišade. Kempbel, dakle, smatra
da sve priče predstavljaju , u stvari, jednu, takozvani monomit (izraz je pozajmio od Džojsa).
Arne i Tompson su klasifikujuću bajke, došli do nekih 2 500 različlitih motiva i po tome
su ih ova dvojica folklorista i indeksirali.
Ovde ću se baviti upravo morivima koji su zastupljeni u gorenavedenim bajkama i tako
ću ih analizirati.Počnimo od bajke "Ivica i Marica". Ova priča je braći Grim došla od
porodice Vild. Slične priče možemo naći kod Afanasjeva "Baba Jaga i hrabra mladost" 1,
Djanbatista Bazile-"Niniljo i Nenelja"2, zatim, bajke prikupljene od strane Itala Kalvina.
"Pile" i "Baštenska veštica"3 , "Mala Palčica", Šarla Peroa.4

1 "Ruske bajke" Aleksandar Afanasjev.

2 "Great fairytale tradition", ed. Jack Zipes.
3 "Italijanske bajke male" , Narodna knjiga.
4 "Sabrane bajke Šarla Peroa"

METODE ANALIZE PREDSTAVLJAČKIH UMETNOSTI '1

 Ona počinje jednom od osnovnih situacija po Propu, a to je da su svi članovi porodice
pobrojani, a onda jedan od članova mora da ode 5.

IVICA I MARICA
 
Bio jednom jedan drvoseča koji je sa ženom i dvoje dece živeo u
maloj kolibi na kraju velike šume. Bili su jako siromašni. Često ni hleba
nisu dovoljno imali. A žena je bila maćeha deci – dečaku i devojčici. Dečak 
se zvao Ivica, a devojčica Marica.
Prva i osnovna podela, kod Propa, je podela funkcija. Kao što Prop naglašava da su
"funkcije ograničene, dok je broj likova neograničen", on tako isto definiše i "smisao funkcije".
Tako da nije isto kada se otac oženi majkom sa dvoje dece(Pepeljuga) ili kad se majka oženi
ocem sa dvoje dece, kao u našem slučaju.6 Ivičina i Maričina maćeha, to jest njena
funkcija ,biće dakle, od velike važnosti za dalji tok akcije.
Takodje, Filip Pulman, smatra da su u bajkama likovi površni jer je njihova funkcija
važnija. Bajke se odvijaju neverovatnom brzinom (za to kao najbolji primer navodi
"Bremenske muzičare) i otuda ta površnost, ali ona je uvek u službi bržeg odvijanja akcije.
Kada smo završili sa datošću radnje "ko", odmah posle toga dolazimo do odgovora na pitanja
"gde" i "kad". Takodje, Džek Zajps, u svojoj knjizi "Zašto se bajke drže" navodi da je u osnovi
ove bajke nesrećna realnost seoskog siromaštva i izvesna smrt od gladi za mnoge porodice.
Očajno stanje zahteva očajničke postupke za izbavljenje iz takve situacije, ali zar ne bi trebalo
još malo više osuditi i oca. U prvoj verziji koja je došla do braće Grim, 1812.godine, u pitanju
je bila samo majka, a ne maćeha. Do sedmog izdanja 1857.godine ona je već postala maćeha.
U knjizi "Od zveri to plavuše", Marina Vorner navodi interesantan zaključak za prethodno
iznesenu činjenicu. Jedini način da se sačuva idealizovani lik majke je bio taj da se ona protera
i da njeno mesto dodje maćeha. Onda je i na kraju vrlo pogodno za likove dece što maćeha
umire, jer kako bi to izgledalo da se vrate, a da ona i dalje vlada kućom.
Zemljom je vladala glad. Nesretni drvoseča jedva je prehranjivao svoju
 porodicu.

5 ..begins with an old nuclear family (cf. Propp’s typical initial situation “The members of a family are
enumerated” or Function 1, “One of the members of a family is absent from home”) and ends finally with the
formation of a new family."Morphology of the Folktale, V.Propp.
6Function is understood as an act of a character, defined from the point of view of its significance for the course
of the action.,Morphology of the Folktale, V.Propp.

METODE ANALIZE PREDSTAVLJAČKIH UMETNOSTI '2

 Vladimir Prop smatra da bajke sve bajke počinju ili nekakvim nedostatkom ili akcijama
zločinca. U ovom slučaju nedostatak hrane je ono što predstavlja inicijativni motiv za dalje
akcije maćehe.
Jedne večeri, kada ni hleba nisu više imali, žena reče:
 – E, ovako se više ne može. Biće najbolje da decu odvedemo daleko u
šumu i tamo ih ostavimo. Naložićemo im vatru, neka se greju. Možda će ih neko
dobar pronaći i uzeti k sebi. Posle, kad bude bolje, možemo ih mi opet uzeti.

Sada prelazimo na sledeći momenat a to je kada glavni junaci bivaju transportovani van
granice prostora sigurnosti. Prop to naziva "povezujućim momentom".7 Važno je dakle da
roditelji budu zajedno u trenutku kada ostavljaju decu u šumi jer ih to povezuje u akciji.
Naredni deo bajke predstavlja kontraakciju heroja, heroj reaguje.
"Kad su otac i maćeha zaspali, Ivica se polako išunja iz kuće. Nebo je bilo
 puno mesečine i sjaja zvezda. Beli kamičci rasuti po dvorištu, blistali su
 poput dragog kamenja. Ivica ih pokupi, napuni džepiće svojih pantalonica, lagano se
vrati u kuću i reče Marici:
 – Ne brini, sestrice! Biće sve dobro. Spavaj I deca zaspaše, svladana strahom i umorom. Tek što je
svanulo, maćeha probudi decu.– Ustajte, deco! Idemo u šumu po drva.
Dade svakom po komadić hleba i krenuše, jedno za drugim. Ivica je išao
 posljednji i stalno zastajkivao. To je on bacao bele kamičke da stazu obeleži i
 posle sa sestrom kući da se vrati....
....I zaista. Čim se Mesec odvoji od planine, nebo se osu sjajem, a kamičci
zablještaše poput malih zvezda.."
Naredni deo predstavlja napuštanje kuće i odlazak heroja izvan granica poznatog mu
sveta. To po Kristoferu Vogleru predstavlaj prelazak praga i trenutak kada avantura heroja
počinje i on više ne može da se vrati nazad. U drami, po Vogleru, ovaj deo odgovara klimaksu
prvog čina.8 Vladimir Prop napominje još jedan momenat koji je sličan, ako ne i isti, kao u
strukturi mita kakavom je definišu Kempbel i zatim Vogler. To je trenutak kada heroj sreće

7 5. The banished hero is transported away from home (B5): The father takes his daughter, banished by her
stepmother, to the forest. This form is quite interesting in many respects. Logically, the father’s actions are not
necessary. The daughter could go to the forest herself. But the tale demands parent-senders in the connective
incident. Ibid.
8 "The Writers journey", third edition, str.24.

METODE ANALIZE PREDSTAVLJAČKIH UMETNOSTI '3

donora (kako to zove Prop)9 ili mentora (kako ga zove Vogler). Donor ili mentor onda junaku
daruje nekakav magični eliksir ili oružje koje će mu pomoći u budućnosti, ali za sada nam nije
jasno kako. Kada je u pitanju bajka "Ivica i Marica", na početku drugog čina, pojavljuje se
snežnobela ptica koja decu koja su na izmaku snaga povede do kuće koja se napravljena od
slatkiša.
"Tek trećeg dana, kada od gladi i umora
nisu mogli dalje, dolete neka snežnobela ptica. Ne plašeći ih se nimalo, 
mašući krilima, pozva djecu za sobom. Išli su tako Ivica i Marica za pticom sve
dok ne stigoše do nekakve male kuće. I zastadoše zadivljeni. Gle čuda! Kućica
 bejaše sva napravljena od medenjaka, marcipana, čokolade."
Ptica predstavlja pomagača, lik koji junacima pomaže da se bilo premste fizički u
prostoru ili da im donese nešto što že im omogućiti nadmoć u odlučujućem trenutku.10 Bilo
kako bilo, Ivica i Marica stižu do mesta koje Vogler naziva "pećinom" i to pećinom u kojoj će
heroji sresti senku, zločinca koji koji predstavlja njihove najveće strahove. Senka predstavlja
po Jungu i ono što je najtamniji deo sopstvenog bića i predstavlja nesvesnu kompenzaciju svih
njegovih svesnih osobina.11 Vladimir Prop ovaj deo definiše kao trenutak kada donor testira
junaka dajući mu raznovrsne zadatke koje on mora da reši kako bi došao do eliksira.
"Ujutro, veštica grubo prodrma decu, razbudi ih, Ivicu zatvori u kavez, a
Marici naredi:
 – Hajde ljenjivice! Donesi vode, spremi svome bratu doručak. Mora dobro
da se ugoji kako bih ga mogla što brže pojesti.
Marica gorko zaplaka, ali morade da posluša vešticu. Dani su prolazili.
Marica je prala, vodu nosila, bratu hranu kuvala."
Medjutim, budući da se u ovom delu bajke ovaj test može ogledati i u napadu na heroja,
veštica napada drugog heroja, Ivicu, želeći da ga ispeče u rerni.12
Veštica je svaki dan prilazila
kavezu:

9"Now a new character enters the tale: this personage might be termed the donor, or more precisely, the
provider." , "Morphology of the volktale", Vladimir Propp.
103. The sphere of action of the helper. Constituents: the spatial transference of the hero (G); liquidation of
misfortune or lack (K); rescue from pursuit (Rs); the solution of difficult tasks (N); transfiguration of the hero.
Ibid.
11 Fordham, Michael Explorations Into the Self (library of Analytical Psychology) Karnac Books, 1985.
128. A hostile creature attempts to destroy the hero (D8). A witch tries to place the hero in an oven
(108)."Morphology of the volktale", Vladimir Propp.

METODE ANALIZE PREDSTAVLJAČKIH UMETNOSTI '4

  – Pruži prst Ivice! Jesi li se ugojio?
Pametni dječak bi kroz rešetke provukao nekakvu tanku kost, a vještica,
koja nije dobro videla, ljutila se što je dete i dalje mršavo. Najzad izgubi
strpljenje i naredi:
 – Marice, naloži veliku vatru! Neću više da čekam!

Sada dolazimo do kraja drugog čina (ako po Vogleru govorimo o tročinoj strukturi) u kome se
heroj obračunava za antagonistom, u ovom slučaju, kako Prop to kaže, sa budućim donorom.
Reakcija heroja, po istom autoru, može biti pozotivna ili negativna. Heroj po njemu može
reagovati na osam različitih načina, a kada je bajka koju analiziram u pitanju, to je upravo
poslednji, osmi način na koji reguje heroj.13 To znači da heroj upotrebljava istu onu taktiku
koju je upotrebljavao i protivnik.
Jadna Marica opet zaplaka. Plakala je, plakala, ali nije znala šta da uradi. U
neka doba veštica joj reče:
 – Vidi je li vatra dovoljno jaka. Hoću i hleb da ispečem. Djevojčica se
doseti:
 – Kako mogu da vidim kada su vrata tako visoko.
 – Glupa gusko! – naljuti se veštica – Nisu vrata visoko. Vidi kako ja mogu
da pogledam.
Istog trena kad se veštica približila peći i prignula se vratašcima, Marica je
svom snagom gurne u vatru, čvrsto priklopi vratašca i zalupi rezu. Tako nestade
zle veštice.
Ovaj momenat ujedno predstavlja i klimaks drugog čina.
Kada se heroj domogne eliksira, nagrade, svetog grala i koju god formu da ima ono čime se
obogaćen vraća iz avanture, on nije još uvek izbavljen. Heroj mora da se domogne svog sveta
i sada beži progonjen, čime počinje i treći čin.
" A Marica pritrča kavezu, oslobodi Ivicu vičući iz sveg glasa:
 – Slobodni smo, slobodni! Veštica je mrtva.
 Njihovoj radosti i veselju nije bilo kraja. Nakupili su pune džepove kolača i
medenjaka. Pronašli su i veštičino blago, pa i od njega uzeše. Onda požuriše da
odu što dalje od veštičine kuće. Začarana šuma se pred njima otvarala i deca
začas stigoše do nekakve velike reke. A na njoj ni mosta, ni skele, ni gaza.

13"8. The hero saves himself from an attempt on his life by employing the same tactics used by his adversary
(E8). He puts the witch into the stove by making her show how to climb in (108)." "Morphology of the volktale",
Vladimir Propp.

METODE ANALIZE PREDSTAVLJAČKIH UMETNOSTI '5

 Deca ugledaše jednu patku pa povikaše:
 – Patkice, milenice! Duboka je voda, nemamo broda. Idemo daleko,
 prenesi nas preko!
Patka ih prenese preko vode i deca nastaviše put. Šuma je bivala sve ređa,
dok je sasvim ne nestade. Na ivici šume ukazala se njihova kućica. Ivica i
Marica potrčaše. Proviriše kroz prozor i videše svoga oca, samog, tužnog.
Kucnuše o okno. Otac podiže glavu, ugleda ih. Dugo je grlio svoju dječicu.
Visoko ih dizao u vazduh, ljubio, čvrsto držao. Da se više nikada ne rastave."

Junaci se tako vraćaju svojoj kući obogaćeni hranom i novcem. Na kraju trećeg čina oni su
opet u svom običnom svetu, samo što su sada bogati i život nije više isti kao na početku. Krug
je zatvoren kao što i treba da bude zatvoren, kako to Vogler prikazuje na svom grafikonu
putovanja junaka. Krug je zatvoren jer su i Ivica i Marica ponovo kod kuće i možemo
zamisliti idiličnu scenu porodice koja nastavlja dalje, ali sada više nisu isti jer imaju i jedno
iskustvo iza sebe i dakle da ponovimo, sve je isto i ništa više nije isto.

VUK I SEDAM JARIĆA

Vuk, predstavlja najopasniju životinju na kontinentu. Ono što je lav za Afriku, to je vuk za
Evropu. Antagonista sa hiljadu lica, zavodnik, prevarant i ujedno predstavnik muškog
principa u bajkama. Vuk je dakle suprostavljen u ovoj bajci jarićima kojih je sedam. Likovi u
bajkama nekada postoje kao grupe od sedam (Snežana i sedam patuljaka) ili dvanaest
(dvanaest princeza u bajci "Cipele koje su se raspale od igranja" ili dvanaestoro braće u
istoimenoj bajci).Džejms Meril referira na komediju del arte i na umnožavanje likova u njoj.
Naime, postoji vrlo malo razlika ili skoro da ih uopšte nema kada su u pitanju ovi umnoženi
likovi. On pominje slikara Djandomenika Tiepola (1727-1804) koji je naslikao čuveni niz slika
na temu Pulčinele koja je umnožena u mnoštvo likova sa identičnim osobinama. Oni
pokušavaju da naprave supu svi u isto vreme14 ili svi bulje u jednog noja. Ovo umnožavanje je
u pitanju i u ovoj priči i služi tome da se dodje do zaključka da je u pitanju sasvim jednostavan
zadatak koji likovi treba da ispune. Oni su potpuno plošni likovi,u bajkama, naime, nema

14 “James Merrill’s reference to the commedia dell’arte is apposite here: the commedia character Pulcinella was
the subject of a famous set of drawings by Giandomenico Tiepolo (1727–1804), depicting him not as a single
character but as a swarm of identical nitwits. In one drawing there may be a dozen or more Pulcinellas all trying
to make soup at the same time, or gazing in astonishment at an ostrich. Realism cannot cope with the notion of
multiples”Excerpt From: Pullman, Philip. “Fairy Tales from the Brothers Grimm: A New English Version.”
Penguin Group, 2012-11-08T06:00:00+00:00. iBooks.

METODE ANALIZE PREDSTAVLJAČKIH UMETNOSTI '6

psihologije, jarići su beli, vuk je crn i to je dovoljno.15 Zadatak je na samom početku zadat od
strane majke koze.

Bila jednom jedna koza i imala je sedam mladih jarića koje je volela kao što svaka majka voli svoju decu.
Jednog dana podje ona u šumu po hranu kao sto je to uvek i činila, pa pozva svih sedam jarića i reče im:
- Draga deco, ja idem u šumu, pa vas moram ostaviti same. A vi nikome nemojte otvarati vrata i dobro se
čuvajte zlog vuka, jer ako udje, poješće vas sve. Taj zlikovac se često pretvara, ali vi ćete ga odmah prepoznati po
hrapavom glasu i crnim šapama. Jarići joj rekoše:
- Ne brini mamice, mi cemo se dobro čuvati, možeš ići bez brige.
Koza zameketa i mirno krenu na put.
Vladimir Prop pominje ovu bajku16 braće Grim i napominje da je treba isključiti iz ostalih
bajki o životinjama prvenstveno zbog toga što svi likovi u njoj imaju izrazito ljudske osobine.
Bajka počinje odlaskom majke, dakle opet postoji osnovna funkcija nedostatak ili , u ovom
slučaju odsustva starije osobe kao osnovne situacije. Sledeća funkcija je zabrana. Majka
jarićima zabranjuje da otvaraju vrata vuku, tačnije svakom ko nije ona sama. Zatim dolazi do
akcije zlikovca...
Ne prodje dugo, a neko zakuca na kućna vrata i viknu:
- Otvorite, draga deco, evo vase majke, svakom sam ponesto donela. Ali jarici po hrapavom glasu prepoznaše
vuka i povikaše:
- Nećemo ti otvoriti, nisi ti naša mama. Ona ima nežan i mio glas, a tvoj glas je hrapav. Ti si zli vuk.
Posle toga dolazi na red sledeća funkcija, a to je prerušavanje i prevarantsko ubedjivanje
slikovca (vuka)
Tada vuk ode nekakvom trgovcu i kupi veliki komad krede. Kad je pojede, glas mu postade nežan. Onda se
vrati, pokuca na kućna vrata sedam jarića i viknu:
- Otvorite, draga deco, evo vaše majke, svakom sam ponešto donela.
Ali kako je vuk stavio svoju crnu šapu na prozor jarići to opaziše pa zajedno povikaše:
- Nećemo ti otvoriti, nisi ti naša mama. Ona ima lepe bele šape, a tvoja šapa je crna. Ti si zli vuk.
Naredna funkcija je kršenje zabrane.

15 “There is no imagery in fairy tales apart from the most obvious. As white as snow, as red as blood: that’s about
it. Nor is there any close description of the natural world or of individuals. A forest is deep, the princess is
beautiful, her hair is golden; there’s no need to say more.”Excerpt From: Pullman, Philip. “Fairy Tales from the
Brothers Grimm: A New English Version.” Penguin Group, 2012-11-08T06:00:00+00:00. iBooks.
16In order to show that several tales about animals are also constructed in a similar manner, we shall examine the
tale about the wolf and the kids (Af. No. 53). This tale furnishes us with an initial situation (the goat and the
kids), the absence of an elder, an interdiction, the fraudulent persuasion of the villain (the wolf), the violation of
the interdiction, the kidnapping of a member of the family, communication of the misfortune, a search, the
slaying of the villain (a very interesting instance of an assimilation with difficult tasks: the goat proposes to the
wolf that he jump over a pit; compare No. 137: the princess proposes to the tsar that he cross over a pit on a
pole).bw The slaying of the wolf simultaneously amounts to his punishment. The recovery of the kidnapped
kids and their return follows. Thus this tale should be excluded from the class of tales about animals.
V.Propp."Morphology of the volktale"

METODE ANALIZE PREDSTAVLJAČKIH UMETNOSTI '7

Vuk onda stavi sapu na prozor i kad jarići videše da je bela, poverovaše da je istina to sto im vuk govori i
misleći da je njihova majka, otvoriše mu vrata. Na njihovo veliko zaprepašćenje, umesto majke na vratima ih
dočeka veliki zli vuk.
Zatim se redjaju funkcije otmice članova porodice (deca jarići , iako pojedena i dalje su živa u
vukovom stomaku), zatim se mama koza vraća i sledi potraga za decom i na kraju dolazi
pogubljenje zlikovca.

Koza ga nekako izvadi te joj ono isprica kako je dosao vuk i svu njegovu bracu pojeo, a da njega nije mogao naci
jer se sakrio u zidnom satu, a onda i kada je hteo pomoci svojoj braci nije mogao izaci odande, sve dok ga ona
nije izvadila. Jadna koza stade tek onda plakati za svom svojom jadnom decom.
A kad stize do bunara i nagne se nad vodu, tesko kamenje ga povuce dole i strovali se u duboki bunar, pa se
utopi. Kad to videse, sedam jarica dotrcase vicuci iz sveg glasa:
- Vuk se utopio! Nema vise zlog vuka! - i od radosti sedam jarica zaplesase oko bunara zajedno sa svojom
majkom.

Ova bajka pokazuje zapanjujuću sličnost sa grčkim mitom o bogu Kronosu. Kronos je naime,
proždrao svu svoju decu, kako bi zaustavio tok vremena i sprečio narednu generaciju da ga
nasledi. Proždrao je sve do jednog deteta i to Zevsa, umesto kojeg je Rea podmetnula kamen
u zamotuljku. Kasnije je Zevs oslobodio i progutanu decu... Otuda je i mesto na kojem se
krije najmladje jare indikativno,a to je sat.
Ova bajka postoji i u Rumuniji, ali se zove -"Vuk i tri jareta". Jarići su nešto više
izdiferencirani i najstarije jare je vrlo tvrdoglavo i blebeće, što ga kandiduje za prvu vukovu
žrtvu. Najmladje je mirno i povučeno i zato se ono jedino i spase.
Neminovno je poredjenje i sa bajkom "Tri praseta". Vuk i u toj priči pokušava da udje u
prostor koji su tri papkara ogradila i obezbedila od vuka. Bruno Betelhajm smatra da je ovde
u pitanju opis dečijeg straha od prevelikog uzimanja. Naime, vuk proždire sve ono što mu stoji
na putu i sudbina vuka zadesiće sve koji su neumereni.
Sigmund Frojd je takodje analizirao ovu bajku. Smatrao je da vuk predstavlja figuru oca koji
ih je koristio ili okretao protiv brižne majke. Opasnost svakako dolazi spolja i ugrožava "sveti
krug porodice", tako da vuk predstavlja rušilački element, kada je porodica u pitanju.17
Vladimir Prop koristi ovu bajku kako bi dokazao da problem klasifikacije bajki nije u
razlikovanju tema kojima se oni bave, već u strukturi koju imaju. Dakle, potrebno je da bajka
ima odredjene funkcije koje se menjaju (nekima neke nedostaju, dok se u drugima one
ponavljaju), ali ukoliko se desi da su one prisutne, onda se bajke klasifikuju drugačije, dakle ne
po temema, već u zavisnosti od strukture. Tako je on isključuje iz klasifikacije bajki o
životinjama.

17 © Fairy Tale Origins 2010–2015, OBSERVER THEME BY ZACK SULTAN

METODE ANALIZE PREDSTAVLJAČKIH UMETNOSTI '8

LITERATURA:
-Vladimir Propp, "Morphology of the volktale"
-Philip Pullman, "Fairytales from brother Grimm"
-Christopher Vogler, "The Writers journey"
-Robert McKee" The story,substance, structure, style and the principles of screenwriting"
-Fordham, Michael Explorations Into the Self (library of Analytical Psychology) Karnac
Books, 1985.

-The Complete Fairy Tales, tr. Jack Zipes (London: Vintage, 2007)

METODE ANALIZE PREDSTAVLJAČKIH UMETNOSTI '9