MEDIJI I MLADI

Mediji su nedvojbeno postali sastavni, neodvojiv dio života djece i mladih. Vrijeme koje provedu uz
medije je toliko ukorijenjeno u svakodnevicu da se mladi više ne mogu zamisliti bez njih. Svima je
poznato da mediji imaju dvostruku ulogu – pozitivnu i negativnu – i da je na roditeljima i obrazovnom
sustavu da osvijeste kod djece kako se radi o dvosjeklom maču.

Pretjerana seksualizacija, narušavanje tradicionalnih vrijednosti, mentalnog zdravlja… koncepti za

koje rado okrivljujemo medije. No, je li moguće kvalitetnim odgojem pripremiti dijete na svijet medija
kako bi realno gledalo na njegove zamke? Naravno da je moguće. Djecu treba osnaživati i medijski
opismenjavati od trenutka kad mediji počnu zauzimati dio njihovog slobodnog vremena. Također su
jako bitne granice koje ćemo im postavljati ovisno o njihovoj dobi.

Kao pedagog u srednjoj školi primjećujem da sve više mladih ima teškoće s nošenjem s izazovima
odrastanja. Kvalitetno provedeno slobodno vrijeme je postala rijetkost. Vrijeme provode s mobitelom
u svakom slobodnom trenutku i gubi se dodir s realnosti. Sve češće se od njih čuje kako imaju
određena prava, dok su njihove dužnosti sve manje i manje. Silno se trude imati što veći broj
virtualnih obožavatelja, prikazati savršenu svakodnevicu i imati savršene fotografije, čak i ako je to u
nesrazmjeru sa stvarnim sobom. U toj utrci tko će imati zanimljiviji virtualni svijet se rađaju
nezadovoljstvo, anksioznost, rivalstvo i slični negativni osjećaji. Kako bi se umanjilo korištenje medija
u ove iscrpljujuće i besmislene svrhe potrebno je poraditi na osnaživanju mladih, razvijanju njihove
osobnosti na više područja. Ovo se može postići, uz podršku roditelja, kvalitetnim integriranjem
međupredmetnih tema, te maksimalnim integriranjem medijske pismenosti u nastavu. Kako bi
optimalno radili na ovom području potrebno je osigurati edukacije i kreirati kvalitetne programe.
Mlade je ključno poučiti kako da sami sebe zaštite od negativnih utjecaja medija. Dakako, besmisleno
je raditi na tome da mladima dokažemo koliko su mediji loši – potrebno ih je poučavati i o pozitivnom
utjecaju. Škola za život ima namjeru tehnologiju predstaviti kroz pozitivno svjetlo i mlade osposobiti
za samozaštitu.

Osobno smatram da je za učenike jako bitan koncept pedagogije slobodnog vremena, jer besmisleno
je raditi na tome da mladima pokušavamo smanjiti vrijeme provedeno u korištenju društvenih mreža
ako im nećemo omogućiti da imaju alternativu za popunjavanje tog vremena.

Od prvih razreda osnovne škole bi trebalo raditi na medijskom opismenjavanju i savjetovanju

roditelja, te se daljnjim aktivnostima usmjeravati na djecu s ciljem razvijanja kritičkog mišljenja.
Obitelj mora zadržati svoju funkciju i svakodnevno održavati kvalitetnu komunikaciju. Bez toga
današnji tempo života ne daje roditeljima priliku da primijete kad je njihovo dijete zalutalo u
nepoželjne oblike ponašanja.