Programabilni logički kontroleri (PLC) su industrijski računari čiji su hardver i softver posebno prilagođeni radu u industrijskim uslovima, a koji se mogu lako programirati i ugrađivati u postojeće industrijske sisteme. PLC kontroler je, u suštini, mikroprocesorski uređaj koji koristi programabilnu memoriju za pamćenje naredbi kojima se zahtijeva izvođenje specifičnih funkcija, kao što su logičke funkcije, sekvenciranje, prebrojavanje, mjerenje vremena, izračunavanje, a u cilju upravljanja različitim tipovima mašina i procesa preko digitalnih i analognih ulazno-izlaznih modula. 2)Šta je svrha Programabilnog logičkog kontrolera? PLC kontroler je element automatizovanog sistema, koji na osnovu prihvaćenih ulaznih signala sa ulaznih uređaja, po određenom programu, formira izlazne signale sa kojima upravlja izlaznim uređajima. U automatizovanom sistemu, PLC kontroler je najčešće centar upravljanja.Izvršavanjem programa smještenog u računarskoj memoriji, PLC neprekidno posmatra stanje sistema preko ulaznih uređaja. Na osnovu logike implementirane u programu, PLC određuje koje akcije treba da se izvrše na izlaznim uređajima. PLC je projektovan tako da prihvata više različitih rasporeda ulaza i izlaza,podnosi širok opseg radnih temperatura, neosjetljiv je na električni šum i otporan na vibracije i udarce.Programi koji upravljaju proizvodnjom mašina i opreme najčešće se smještaju u memoriju koja je trajna ili ima vlastito napajanje.PLC je primjer sistema koji radi u realnom vremenu pošto stanje na izlazima sistema kojima upravlja PLC zavisi od stanja na ulazima sistema. Jedna od najbitnijih svrha PLC-a je zamjena releja kao hardverskih komponenti 3)Koja su područja primjene Programabilnog logičkog kontrolera? PLC obavlja iste poslove kao relejna tehnika, ali i druge:mjerenje vremena,prebrojavanje, izračunavanje, poređenje i obrada analognih signala. 4)Šta je podstaklo razvoj Programabilnog logičkog kontrolera? Razvoj računara povukao je za sobom i razvoj softverskih rješenja i razvoj specijalizovanih računarskih sistema za procesnu industriju i konsekventno pojavu industrijskih mikroračunara, početkom 60-ih godina i mikroprocesora sredinom 70-ih godina.Zahtjevi za većom pouzdanošću, većom brzinom rada i niskom cijenom doveli su do brzog razvoja ovog segmenta industrije i velikim promjenama u sistemima za upravljanje.Dalji tehnički razvoj računarskih sistema automatike bio je usmjeren ka razvoju PLC-ova prvobitno namijenjenih za zamjenu logičkih kola i sekvencijalnih elemenata koji su bili realizovani pomoću banke releja, tajmera, brojača i drugih hardverskih digitalnih komponenti. 5)Koje su bile smjernice prilikom razvoja PLC-a? (drugim riječima: Koje uslove je morao zadovoljiti PLC?) (Kod odgovora imati u vidu relejno upravljanje i razliku između ova dva načina upravljanja.) Zahtjevi za većom pouzdanošću, većom brzinom rada i niskom cijenom doveli su do brzog razvoja ovog segmenta industrije i velikim promjenama u sistemima za upravljanje.Dalji tehnički razvoj računarskih sistema automatike bio je usmjeren ka razvoju PLC-ova prvobitno namijenjenih za zamjenu logičkih kola i sekvencijalnih elemenata koji su bili realizovani pomoću banke releja, tajmera, brojača i drugih hardverskih digitalnih komponenti. Kombinovanje više stotina releja u složenu električnu mrežu dovodi do slijedećih problema: Fizičke dimenzije kabineta za smještaje relejne logike Ukupna cijena releja, žica i konektora, kao i cijena njihove ugradnje i povezivanja Pouzdanost cjelokupnog sistema Otežano pronalaženje i otklanjanje kvarova i grešaka U odnosu na relejnu tehniku, PLC kontroleri su: Kompaktniji Jeftiniji za najveći broj primjena Pouzdaniji Omogućavaju lakše pronalaženje kvarova i održavanje sistema Omogućavaju lahku promjenu logike upravljanja 6)Nabrojati karakteristike PLC-ova.