Uvod U TC

Nedjelja 5 - Lekcija
Uvod u tehničko crtanje
ME 24-688
Studijski Introduction
program to CAD/CAE
Mašinstvo Toolsgrafika
- Inženjerska
Materijal i pribor za tehničko crtanje
• Papir za tehničko crtanje

Vrsta papira za crtanje Opis i namjena
Neprovidni tehnički papir Kruti papir, uglavnom bijele boje.

Hamer papir Služi za crtanje originalnih crteža.
Providni tehnički papir Savitljivi papir, plavičastosive boje, jasno providna.

Paus papir Služi za crtanje originalnih crteža.
Papir za kopiranje Hemijski specijalno pripremljen papir, osjetljiva na svjetlost.

Ozalid Služi za kopiranje originalnih crteža.
Papir sa odštampanom milimetarskom kvadratnom mrežom.

Milimetarski papir Služi za crtanje dijagrama, nomograma, grafikona i grafičko
računanje.
Obični bijeli papir. Služi za crtanje skica koje služe kao

Papir za skice
osnova za izradu crteža na hamer ili paus papiru.
Studijski
ME 24-688 program Mašinstvo
Introduction - Inženjerska
to CAD/CAE Toolsgrafika
• Olovke za tehničko crtanje
Studijski
• Grafitni ulošci za olovke za tehničko crtanje
Oznaka grafitnog uloška Opis grafitnog uloška Upotreba grafitnog uloška
H, 2H, 3H, .... , 9H Tvrdi grafitni uložak Crtanje po paus papiru
B, 2B, 3B, ... , 6B Meki grafitni uložak Crtanje po hamer papiru i skiciranje
HB i F Grafitni ulošci srednje tvrdoće Crtanje po hamer papirui i skiciranje
Studijski
• Pera za tuširanje (rapidografi)

• Standardne debljine rapidografa: 0.18; 0.25;
0.35; 0.5; 0.7; 1.0; 1.4 i 2.0 mm.
Studijski
• Vrste i namjena gumica za brisanje

Vrsta gumice za brisanje Namjena gumice za brisanje
Tvrde gumice Brisanje crteža nacrtanih tušem
Brisanje crteža nacrtanih

Meke gumice
olovkom sa grafitnim uloškom
Vrlo meke gumice Čišćenje crteža
Studijski
• Sto za crtanje
Lenjiri pod uglom od 90o
Tabla za crtanje
Pomični mehanizam
sa crtaćom glavom
Studijski
• Tabla za crtanje
Tabla za crtanje
Pomični mehanizam
sa crtaćom glavom
Studijski
• Pravi lenjir
• Trougaoni lenjiri 45o-45o-90o i 30o-60o-90
Studijski
• Krivuljari
Studijski
• Uglomjer
Studijski
• Šabloni
Studijski
• Šablon za tehničko pismo
Studijski
• Šestari
Prenosnik
Nulti šestar
Šestar
Studijski
• Grafička radna stanica
Studijski
Vrste tehničkih crteža
• Prema načinu prikazivanja:

• Aksonometrijski
• Ortogonalni
Studijski
• Prema sadržini:
• Sklopni
• Detaljni (radionički)
Studijski
• Sklopni crtež
Studijski
• Detaljni crtež
Studijski
• Prema namjeni:
• Detaljni (izrada mašinskog dijela)
• Montažni (montaža sklopa)
• Instalacioni (montaža cijevnih instalacija)
• Šematski (funkcionalno prikazivanje
mašine putem simbola, znakova ili
uprošćavanja)
Studijski
• Montažni crtež
Studijski
• Šematski crtež
Koljeno Oštri ogranak Slavina Ventil Koljeno
Studijski
• Prema načinu izrade:

• Original
• Kopija
• Skica
Studijski
• Skica
Studijski
Formati tehničkih crteža
(MEST EN ISO 5457:2015)
• Tehnički crteži se uobičajno crtaju na papiru

formata koji odgovara redu A.
• Formati reda A su pravougaonog oblika sa
odnosom stranica 1 : 2 .
• Osnovni format ovog reda nosi oznaku A0 i
ima površinu od 1 m2, dok su mjere formata
841 x 1189 mm.
• Polovljenjem ovog formata po dužoj stranici
se dobija format A1, sa mjerama 594 x 841
mm.
Studijski
(MEST EN ISO 5457:2015)
• Način dobijanja i dimenzije formata reda A

Oznaka formata Mjera [mm]
A0 A0 841 x 1189
A3
A5
4 4 A1 594 x 841
A2 420 x 594
A4
2 2
A2
A3 297 x 420
3
A4 210 x 297
A5 148 x 210
A1
A6 105 x 148
1
Studijski
(MEST EN ISO 5457:2015)
• Formati A5 i A6 se upotrebljavaju za crtanje

tehničkih crteža samo u izuzetnim
slučajevima.
• Kod svih formata izuzev formata A4 i A6
veća mjera odgovara horizontalnoj stranici
formata.
Studijski
(MEST EN ISO 5457:2015)
• Za crtanje predmeta kod kojih je odnos

dužine i širine vrlo veliki, koriste se
produženi formati, koji su sastavljeni od
jednakih ili susjednih formata.
A4 A3 A3
Studijski
(MEST EN ISO 5457:2015)
• Na svim formatima mora postojati linija za

opsjecanje i linija kojom je uokviren prostor za
crtanje.
• Debljina okvirne linije na formatima A0 i A1
iznosi 0.7 mm, a na manjim fomatima 0.5 mm.
• Na formatima se ucrtavaju zaglavlje i
sastavnice, koje služe za unošenje podataka o
crtežu, oznake za centriranje, potrebne pri
kopiranju crteža, kao i oznake za presavijanje
na A3 i većim formatima.
Studijski
(MEST EN ISO 5457:2015)
Prostor za crtanje ograničen je okvirom
crteža koji se crta punom debelom linijom čija
širina nije manja od 0,5 mm
Studijski
(MEST EN ISO 5457:2015)
• Mjere obrezanog i neobrezanog formata

reda A
Mjera, mm
Studijski
(MEST EN ISO 5457:2015)
• Posebne oznake na crtežima
Oznake za centriranje Referentna metrička skala Oznake za obrezivanje
Studijski
(MEST EN ISO 5457:2015)
• X i Y tip formata
Format tipa y vertikalni
Format tipa x horizontalni
Format tipa x vertikalni

Format tipa y horizontalni
Studijski
(MEST EN ISO 5457:2015)
• Previjanje crteža:
• Način previjanja tehničkih crteža je
odreĎen kako bi se crtežima rukovalo
lakše i jednobrazno.
• Svi veći formati od formata A4 se previjaju
i dovode na ovaj format.
• Pri previjanju crteža polje na kojem se
nalazi zaglavlje mora biti na gornjoj strani.
Studijski
Previjanje formata
Previjanje formata za fasciklu sa mehanizmom Previjanje formata za fasciklu bez mehanizma
Studijski
Previjanje formata
• Format A2 - Fascikla sa mehanizmom

Zaglavlje
105
2. previjanje 210
123
4. previjanje
3. previjanje
1. previjanje
420
297
18
210 192 192

Zaglavlje
594
Studijski
Previjanje formata
• Format A2 - Fascikla bez mehanizma

Zaglavlje
Format A2
123
3. previjanje
1. previjanje
2. previjanje
420
297
174 210 210

Zaglavlje
594
Studijski
Razmjera (MEST EN ISO 5455:2014)
• Predmeti na tehničkim crtežima se osim u

prirodnoj veličini, po potrebi, crtaju i
umanjeni ili uvećani u odnosu na prirodnu
veličinu.
• Razmjera predstavlja odnos dužine linije na

crtežu i dužine u prirodi koju ta linija
predstavlja.
Studijski
• Primjeri:
Studijski
• Razmjera se upisuje u zaglavlje tehničkog

crteža. Ukoliko crtež obuhvata i detalje
crtane u razmjeri različitoj od osnovne
razmjere, upisane u zaglavlje crteža, tada
se pored svakog detalja upisuje i razmjera u
kojoj je detalj crtan.
• Na crtežu predmeta se uvijek, bez obzira na

usvojenu razmjeru, upisuju stvarne veličine
dimenzija predmeta.
Studijski
• Primjer crteža sa više razmjera
Studijski
• Standardne razmjere
Vrsta Razmjera
50:1 20:1 10:1
Razmjera za uvećanje 5:1 2:1
Prirodna veličina 1:1
1.2 1:5 1:10
1:20 1:50 1:100
Razmjera za umanjenje
1:200 1:500 1:1000
1:2000 1:5000 1:10000
Studijski
Vrste linija (MEST EN ISO 128-23:2011)
Puna linija
12 58
Isprekidana linija
34 712
Crta-tačka-crta linija
57 712
Crta-dvije tačke-crta linija
Studijski
Studijski
• Primjena
Vrsta linije Prikaz Opis i namjena
Tip A Puna debela linija. Koristi se za crtanje vidljivih
01.2 ivica i kontura.
Puna tanka linija. Koristi se za crtanje kotnih i
Tip B pomoćnih linija, pokaznih linija, linija šrafure,
01.1 kontura poprečnih presjeka i kratkih osnih
linija.
Tip C Puna, tanka linija izvučena slobodnom rukom.
01.1.18
Tip D Puna, tanka cik-cak linija. Koristi se za crtanje
01.1.19 skraćenih izgleda i ograničenja presjeka.
Tip E Isprekidana debela linija.
02.2
Studijski
• Primjena
Vrsta linije Prikaz Opis i namjena
Tip F Isprekidana tanka linija. Koristi se za crtanje
02.1 zaklonjenih kontura i ivica.
Tip G Crta-tačka-crta, tanka linija. Koristi se za
04.1 crtanje osnih linija, simetrala i putanja.
Crta-tačka-crta linija sa zadebljanjem na
Tip H
krajevima i mjestima promjene pravca. Koristi
04.2.2
se za crtanje ravni presjeka.
Crta-tačka-crta, debela linija. Koristi se za
Tip J
crtanje površi na kojim se izvode specijalni
04.2.1
postupci (galvanizacija, cementacija itd.).
Crta-dvije tačke-crta, tanka linija. Koristi se za
Tip K prikazivanje kontura susjednih djelova, kontura
05.1 djelova prije oblikovanja ,meĎupoložaja i
krajnjeg položaja pokretnih djelova.
Studijski
• Primjeri primjene
Studijski
Studijski
Studijski
• Kada se dvije ili više linija različitog tipa pri

crtanju preklapaju tada važi sledeći red
prvenstva:
• Vidljive ivice i konture (tip A);
• Zaklonjene ivice i konture (tip E ili F);
• Ravni presjecanja (tip H);
• Osne linije i simetrale (tip G);
• Težišne linije (tip K);
• Pomoćne kotne linije (tip B).
Studijski
Debljine linija (MEST EN ISO 128-23:2011)
• Linije za tehničko crtanje mogu biti debele i

tanke. Odnos izmeĎu debelih i tankih linija
na tehničkom crtežu ne smije biti manji od
2:1 i bira se u zavisnosti od veličine i
složenosti crteža.
• Uobičajno su debljine debelih i tankih linija

0.5 i 0.25 mm ili 0.7 i 0.35 mm.
Studijski
Debljine linija (MEST EN ISO 128-23:2011)
• Standardne debljine linija
Debljina linije, mm
Debljina linije za liniju sa oznakom
Skup linija
Studijski
Tehničko pismo
(MEST EN ISO 3098-2:2015)
• Tehničko pismo obuhvata: latinična, ćirilična

i grčka slova, arapske i rimske bojeve,
znakove računskih radnji i interpunkcije.
• Tehničko pismo može biti ispisivano koso ili

pravo, odnosno, pod uglom od 75o ili pod
uglom od 90o u odnosu na pravac pisanja.
Studijski
Tehničko pismo
(MEST EN ISO 3098-2:2015)
• Primjer pravog i kosog tehničkog pisma
Studijski
Tehničko pismo
(MEST EN ISO 3098-2:2015)
• Dimenzije pravog i kosog tehničkog pisma
Studijski
Zaglavlje i sastavnica
• Za upisivanje osnovnih podataka potrebnih

za identifikaciju i primjenu crteža koristi se
zaglavlje i sastavnica.
• Zaglavlje i sastavnica uobičajeno se crtaju u

desnom donjem uglu formata crteža, bez
obzira na njegovu veličinu.
Studijski
• Sastavnica se uobičajeno crta iznad

zaglavlja, ili ako ovdje nema dovoljno
prostora, može se crtati i na nekom drugom
dijelu formata crteža.
• U sastavnicu se upisuju svi dijelovi (pozicije)

nacrtanog sklopa te svi karakteristični
podaci o dijelu.
Studijski
• Zaglavlje detaljnog crteža (prema DIN 6771)
Studijski
• Zaglavlje sklopnog crteža (prema DIN 6771)

sa prvim redom sastavnice
Studijski
• Sastavnica (prema DIN 6771)
Studijski
• Zaglavlje sklopnog crteža sa prvim redom

sastavnice za vježbe iz predmeta
Inženjerska grafika
Studijski
Označavanje tehničkih crteža
• Svaki tehnički crtež mora biti označen na

jedinstven način, kako bi se izbjegla
mogućnost zamjene jednog crteža drugim.
• Način označavanja crteža nije propisan

standardom.
• Oznaka crteža se uobičajno sastoji od

kombinacije slova i brojeva.
Studijski
Označavanje tehničkih crteža
• S obzirom da propisanog standarda za

označavanje crteža nema predlog za
označavanje školskih crteža bi mogao biti
sljedećeg oblika:
IG. 01. 01.
Broj pozicije sklopa
Broj sklopa
Oznaka predmeta – Inženjerska grafika
Studijski
Potreban pribor
• Tehnička olovka sa mekim ili srednje tvrdim

ulošcima B,HB ili F
• Trougaoni lenjiri 45o-45o-90o i 30o-60o-90o
• Krivuljar
• Šestar
• Gumica
• Hamer A3 formata 420x297 mm
• Selotejp
Studijski

Uvod U TC

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uvod U TC

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nedjelja 5 - Lekcija

Uvod u tehničko crtanje

• Papir za tehničko crtanje

Neprovidni tehnički papir Kruti papir, uglavnom bijele boje.

Providni tehnički papir Savitljivi papir, plavičastosive boje, jasno providna.

Papir za kopiranje Hemijski specijalno pripremljen papir, osjetljiva na svjetlost.

Papir sa odštampanom milimetarskom kvadratnom mrežom.

Obični bijeli papir. Služi za crtanje skica koje služe kao

• Olovke za tehničko crtanje

• Grafitni ulošci za olovke za tehničko crtanje

Oznaka grafitnog uloška Opis grafitnog uloška Upotreba grafitnog uloška

H, 2H, 3H, .... , 9H Tvrdi grafitni uložak Crtanje po paus papiru

HB i F Grafitni ulošci srednje tvrdoće Crtanje po hamer papirui i skiciranje

• Pera za tuširanje (rapidografi)

• Vrste i namjena gumica za brisanje

Tvrde gumice Brisanje crteža nacrtanih tušem

Brisanje crteža nacrtanih

Vrlo meke gumice Čišćenje crteža

Lenjiri pod uglom od 90o

• Trougaoni lenjiri 45o-45o-90o i 30o-60o-90

• Šablon za tehničko pismo

• Grafička radna stanica

• Prema načinu prikazivanja:

Koljeno Oštri ogranak Slavina Ventil Koljeno

• Prema načinu izrade:

• Tehnički crteži se uobičajno crtaju na papiru

• Način dobijanja i dimenzije formata reda A

• Formati A5 i A6 se upotrebljavaju za crtanje

• Za crtanje predmeta kod kojih je odnos

• Na svim formatima mora postojati linija za

• Mjere obrezanog i neobrezanog formata

• Posebne oznake na crtežima

Oznake za centriranje Referentna metrička skala Oznake za obrezivanje

Format tipa x vertikalni

• Format A2 - Fascikla sa mehanizmom

210 192 192

• Format A2 - Fascikla bez mehanizma

174 210 210

• Predmeti na tehničkim crtežima se osim u

• Razmjera predstavlja odnos dužine linije na

• Razmjera se upisuje u zaglavlje tehničkog

• Na crtežu predmeta se uvijek, bez obzira na

• Primjer crteža sa više razmjera

• Kada se dvije ili više linija različitog tipa pri

• Linije za tehničko crtanje mogu biti debele i

• Uobičajno su debljine debelih i tankih linija

• Standardne debljine linija

• Tehničko pismo obuhvata: latinična, ćirilična

• Tehničko pismo može biti ispisivano koso ili

• Primjer pravog i kosog tehničkog pisma

• Dimenzije pravog i kosog tehničkog pisma

• Za upisivanje osnovnih podataka potrebnih

• Zaglavlje i sastavnica uobičajeno se crtaju u

• Sastavnica se uobičajeno crta iznad

• U sastavnicu se upisuju svi dijelovi (pozicije)

• Zaglavlje detaljnog crteža (prema DIN 6771)

• Zaglavlje sklopnog crteža (prema DIN 6771)

• Sastavnica (prema DIN 6771)

• Zaglavlje sklopnog crteža sa prvim redom

• Svaki tehnički crtež mora biti označen na

• Način označavanja crteža nije propisan

• Oznaka crteža se uobičajno sastoji od

• S obzirom da propisanog standarda za