40 41
BestBook: Prije nekoliko godina za knjigu – Knjižni blok sudjelovali na
objavili ste knjigu ‘Poduzetništvo u
kulturnim i kreativnim industrijama’
(HSN, 2016)... Ukratko, što bi bile
kulturne i kreativne industrije?
Postoji čitav niz definicija KKI, i one
nisu istovjetne makar se djelomice pre-
klapaju po svojoj naravi. Čini mi se da
je najbolje držati se osnovne odrednice
da su kreativne industrije one ‘aktiv-
nosti koje imaju svoj korijen u indivi-
dualnoj kreativnosti, vještini i talentu,
i koje imaju potencijal za bogatstvo i
kreiranje radnih mjesta kroz generi-
ranje i eksploataciju intelektualnog
vlasništva’, dok su kulturne industrije,
po UNESCO-voj definiciji, one koje
kombiniraju kreativnost, produkciju
i komercijalizaciju kreativnih sadrža-
ja koji su po svojoj naravi kulturni, i
neopipljivi - takvi sadržaji zaštićeni
su vlasničkim pravima i mogu biti u
obliku robe ili usluge.
BestBook: Zbog čega su kreativne
industrije važne za kulturu, gospodar-
ski rast, ali i društvenu sredinu u kojoj
djeluju, za okoliš i drugo?
Njihova najveća važnost nije samo
kreiranje umjetnički i kulturno važnih
pothvata i djela nego je – zbog činje-
nice da je kreativnost danas presudan
IZVOR PREDNOSTI na tržištu - kreativ-
na industrija jedini mogući vid pravog
poduzetništva u budućnosti. U zadnjih
par godina kreativna poduzeća imaju i
uglavnom vrlo visok stupanj odgovor-
nosti prema društvenoj sredini i ta su
poduzeća lideri u pozitivnoj promjeni
stava prema okolišu, ekološkim rješe-
njima, problemima koje nose klimat-
ske promjene, zatim migracije i čitav
niz drugih problema današnjeg svijeta.
Kreativne industrije su istovremeno
dodatni generatori prihoda i glavni
pokretači u mnogim svjetskim ekono-
mijama. Imaju izuzetno veliki značaj
u turizmu (ne isključivo kulturnom
turizmu). U zemljama s velikim prirod-
nim bogatstvom, koje je ujedno glavni
generator prihoda, kreativne industrije
dodatno osnažuju tu granu gospodar-
stva. Ako se referiramo na radničku
klasu kao dominantu u ranijim deset-
ljećima 20. st., zatim na uslužnu klasu
kao dominantnu u drugoj polovici 20.
st., može se tvrditi da je kreativna klasa
nova ekonomska klasa koja će domini-
rati u ekonomskom i kulturnom životu
d se 21. st. U vrijeme automatizacije, roboti-
amo zacije, razvoja umjetne inteligencije do
donedavno neslućenih razmjera, jasno
tovo je koliko je kreativac individualac važan
ipak dionik u kreativnom sektoru.
BestBook: Nedavno ste se vratili iz Pa-
eme riza, gdje ste kao predstavnica Udruge
je razumljiva svim donositeljima od-
panelu visokog ranga tijekom 13. me-
đuvladine komisije UNESCO-a. Kako
je došlo do tog iznenadnog poziva?
I mene je iznenadio poziv iz Pariza jer
je projekt Knjižnog bloka bio finan-
ciran sredstvima Fonda za kulturnu
raznolikost UNESCO-a još 2012. Zani-
malo ih je što se dogodilo s aktivnosti-
ma, rezultatima aktivnosti i s knjižnim
sektorom u Hrvatskoj tijekom svih tih
godina. Naime, UNESCO obilježava
15-godišnjicu Konvencije za zaštitu i
promicanje raznolikosti kulturnih izri-
čaja iz 2005. i 10-godišnjicu Fonda za
kulturnu raznolikost, te im je želja bila
pokazati što je stvarni učinak rada Fon-
da. Stoga su organizirali seriju razgovo-
ra pod nazivom ‘Create | 2030’, a kako
bi doprinijeli diskusiji o 2030 Agenda
for Sustainable Development iz više
različitih perspektiva. Održana su dva
panela, a mene su pozvali kao paneli-
sta na onaj pod nazivom ‘Investigating
the long term impact of IFCD inves-
tments in creativity’, koji je održan 12.
veljače. Cilj je bio globalnim liderima,
ali i nevladinim dionicima, koji su se
sastali UNESCO-ovoj središnjici da bi
raspravili implementaciju Konvencije,
objasniti značaj financiranja/sufinan-
ciranja projekata iz područja umjetno-
sti, kulturnih i kreativnih industrija.
BestBook: Koji su bili naglasci kon-
ferencije i kako je ‘izvana’ percipiran
rad Knjižnog bloka?
Naglasak je bio na tome da unatoč go-
rućim situacijama poput migrantskih
kriza, ekonomski ugroženih područ-
ja zbog klimatskih promjena ili pak
sukoba, nužno je nastaviti financirati
umjetnost, kulturu i obrazovanje jer
se pokazalo da su kulturne i kreativne
industrije nekim sredinama udahnule
novu snagu, pokrenule stanovništvo
na lokalnom nivou te čak omogućile i
zapošljavanje i jačanje lokalne ekono-
mije. Što se tiče našeg projekta, koji je
ustvari prvo mapiranje neke kreativne
industrije u Hrvatskoj, ispostavilo
se da je zanimljiv i mnogim drugim
zemljama čiji statistički sustav ne
omogućava praćenje tog, nazovimo ga
tako, ‘sektora knjige’. Negdje postoje
profesionalne organizacije koje se bave
monitoringom branše u svim aspek-
tima - i produkcije, i prodaje, i posu-
đivanja, i čitanja knjiga - no posve je
jasno da je pregled sektora iz nezavisne
pozicije potreban više-manje svima.
Glavni ishod tog našeg projekta iz 2012.
bio je ustvari sukus naših istraživanja
i pregleda sektora, pretvoren u jednu
malu publikaciju (‘Knjiga u fokusu’,
2013), pripremljenu i napisanu tako da
luka, na svim nivoima, od lokalnog do
nacionalnog, a koja je uključivala i niz
preporuka. Zanimljivo je usporediti na-
laze i preporuke tada i sada te analizi-
rati učinjeno i propušteno. A što se tiče
rada nakon završetka projekta, nerado
sam objasnila da se pozitivan utjecaj
na kreiranje javnih politika koje se tiču
sektora knjige odrazio samo u nekim
dijelovima i odvija se sporo, primjerice
izrada i primjena Nacionalne strategije
poticanja čitanja, u nekim segmenti-
ma sporadično, i da mapiranje nismo
još ponovili, makar bi bilo korisno.
Također sam naglasila da se dogodilo
nešto neočekivano, a to je da je ipak,
kroz okupljanje nekih dionika, razgo-
vore i nešto zagovaranja, pokrenuta
manifestacija Noć knjige, sudjelovali
smo i u iniciranju te izradi Nacionalne
strategije poticanja čitanja, zaslužni
smo i za to da se reaktiviralo, dogradilo
i sad se već kontinuirano devet godina
provodi istraživanje tržišta knjiga u
Republici Hrvatskoj, jedino te vrste, a
uspješnim zagovaranjem uspjeli smo
upozoriti na potrebu podupiranja jav-
nim sredstvima i projekata kao što je,
primjerice, BestBook, bez obzira na to
što mu je izdavač dio velike i uspješne
medijske korporacije. Pokušala sam
objasniti kako se, primjerice, mani-
festacijom Noć knjige s nevjerojatno
malim sredstvima može učiniti više za
promoviranje i širenje kulture čitanja
nego mnogim drugim izdašnije finan-
ciranim projektima.
BestBook: Na početku se činilo da
će Knjižni blok biti još uspješniji u
rezultatima zagovaranja nekih nužnih
promjena. Što se dogodilo?
Vjerujem da smo sjajno počeli, no
nekako nismo sjeli niti jednoj garnituri
vlasti. Prezentirali smo svoj rad u regiji,
na relevantnim mjestima u Sarajevu,
Beogradu, Podgorici, Ljubljani, potom
u Berlinu, Frankfurtu, Parizu... Neka
nova partnerstva su se stvorila, neki
novi manji projekti izveli. Metodolo-
giju našeg mapiranja prenijeli smo
zainteresiranima. Tijekom desetak
godina Knjižnog bloka, samostalno ili s
predstavnicima Zajednice nakladnika
i knjižara, bili smo na nekoliko stotina
sastanaka u ministarstvima, Gradu,
individualno, ponekad u delegacijama.
Pokušali smo objasniti da su nužni
pogled i pomoć iz branše u kreiranju
programa, i da se neki napredak može
ostvariti samo suradnjom. Neki su nas
dočekivali prijateljski, obećavali puno,
a učinili nisu ništa.
Nastavak na sljedećoj stranici 