UVODNO IZLAGANJE

PREDMET PRAVNE ZNANOSTI

DRŽAVA
PRAVO
I. SUSTAV DRŽAVNE VLASTI
OPĆENITO O DRŽAVI
 Društvena organizacija i politička zajednica
 Zajednica povezanih i organiziranih subjekata
usmjerena na postizanje zajedničkih ciljeva
 Konstitutivni elementi države:
 Stanovništvo
 Teritorij
 Vlast
 Država je pravni subjekt (pravna osoba) koji nastaje i
prestaje prema pravilima međunarodnog običajnog
prava
SUSTAV DRŽAVNE VLASTI U RH

RH

Zakonodavna Sudbena Upravna

vlast vlast vlast
ZAKONODAVSTVO
 Državna djelatnost koja se sastoji u reguliranju političkih,
socijalnih, gospodarskih i ostalih društvenih odnosa
 U RH zakonodavna vlast pripada Hrvatskom Saboru kao
zastupničkom tijelu građana
 Hrvatski sabor:
 Donosi Ustav RH
 Donosi zakone
 Donosi državni proračun
 Odlučuje o ratu i miru
 Donosi akte kojima izražava politiku
 Donosi strategiju nacionalne obrane i sigurnosti
 Odlučuje o promjenama granice
SUDSTVO
 U RH sudbenu vlast samostalno i neovisno od ostalih oblika državne vlasti obavljaju
sudovi
 osnovna zadaća: zaštita Ustavom i zakonima utvrđenog pravnog poretka RH te
osiguranje jedinstvene primjene zakona, ravnopravnost i jednakost svih građana pred
zakonom
 U ispunjavanju te zadaće sudovi odlučuju u:
 sporovima o osnovnim pravima i obvezama čovjeka,
 o pravima i obvezama Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave,
 izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela i prekršaja utvrđenih zakonom i
drugim propisima,
 odlučuju o zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i osoba koje imaju javne ovlasti,
 rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke, imovinske i druge
građanskopravne sporove,
 te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno
 Sude temeljem Ustava i zakona, kao i međunarodnih ugovora koji čine dio pravnog
poretka RH
USTROJSTVO PRAVOSUĐA U RH
Vrhovni sud
RH

Visoki Visoki
Županijski Visoki upravni
trgovački sud prekršajni sud
sudovi sud RH
RH RH

Općinski Trgovački Prekršajni

Upravni sudovi
sudovi sudovi sudovi
USTAVNI SUD RH
 Tijelo neovisno o ostalim tijelima državne vlasti
 Ustavni sud RH ovlašten je i dužan:
 odlučivati o suglasnosti zakona s Ustavom te o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i
zakonom,
 ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti
ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije
prošlo više od godine dana,
 odlučivati povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima
kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i
područnu (regionalnu) samoupravu zajamčenu Ustavom Republike Hrvatske,
 pratiti ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i
nezakonitosti izvijestiti Hrvatski sabor,
 rješavati sukobe nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti,
 odlučivati u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
 nadzirati ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka te u skladu s Ustavom
zabraniti njihov rad,
 nadzirati ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma,
 rješavati izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova kao i obavljati druge poslove
određene Ustavom.
POSTUPCI PRED SUDOM
 Kazneni postupak
 Prekršajni postupak
 Upravni postupak
 Građanski postupak
 Parnični (sporni) postupak
 Izvanparnični postupak u širem smislu
 Izvanparnični postupak u užem smislu
 Ovršni postupak
 Stečajni postupak
RJEŠAVANJE SPOROVA
 Konvencionalno rješavanje sporova – putem sudova u građanskom
parničnom postupku
 ADR metode – samo sporovi u kojima stranke slobodno raspolažu
svojim zahtjevima (u stvarima u kojima mogu sklopiti nagodbu)
 Arbitraža - alternativni način rješavanja sporova kojeg provode jedna ili
više osoba (arbitri) o čijem su se izboru stranke sporazumjele i
dobrovoljno im povjerile donošenje odluke u sporu
 Institucionalna ili ad hoc arbitraža
 Uvjet – arbitrabilnost i postojanje arbitražnog ugovora
 Arbitražni pravorijek ima snagu sudske presude
 Mirenje - postupak alternativnog rješavanja sporova među strankama
uz pomoć treće, neutralne strane (izmiritelj), koji pomaže strankama u
pregovorima kroz niz zajedničkih ili povjerljivih pojedinačnih sastanka
sa svakom od stranaka bez ovlasti da o biti spora donese obvezujuću
odluku
 Uspješno mirenje završava sklapanjem nagodbe
IZVRŠNA (UPRAVNA) VLAST
Predsjednik RH
Predsjednik
Vlade i
potpredsjednici
Vlada RH

Ministri
Izvršna vlast u
RH
Ministarstva

Središnji
državni uredi
Tijela državne Vlade RH
uprave Državne
upravne
organizacije
Uredi državne
uprave u
županijama
II. PRAVNI SUSTAV
POJAM PRAVO?
OBJEKTIVNI SMISAO
 Skup pravnih pravila kojima
se uređuju odnosi među
pravnim subjektima
 Normativni aspekt
 Razmatra se u sklopu pravnog
sustava
SUBJEKTIVNI SMISAO
 Skup ovlaštenja koja
određenom pravnom
subjektu u pravnom odnosu
priznaju pravne norme, a koja
su popraćena zahtjevom
prema drugim subjektima
 Sociološki aspekt
 Razmatra se u sklopu pravnog
odnosa
PRAVNI SUSTAV
 Sva postojeća i važeća pravna
pravila u svakoj su modrenoj PRAVNI PRAVNE PRAVNE PRAVNI
državi organizirana u SUSTAV GRUPE GRANE INSTITUTI

određeni sustav
 jedinice pravnog sustava
 Pravna grupa UBOJSTVO

 Pravne grana KAZNENO

PRAVO
JAVNO NUŽNA
 Pravni institut PRAVO
UPRAVNO
OBRANA
PRAVO
 Pravna norma POZITIVNO
PRAVO PROKURA
 Sve važeće pravne norme u TRGOVAČKO
PRAVO
PRIVATNO
određenom vremenu i na PRAVO
GRAĐANSKO
CESIJA

određenom teritoriju čine PRAVO

pozitivno pravo
PRAVNA NORMA (PRAVILO)
 Pravne norme su najmanji elementi pravnoga sustava
 Njima pravni poredak nastoji urediti odnosno regulirati
odnose među ljudima koji nastaju u određenoj društvenoj
zajednici
 Više pravnih normi kojima se regulira određeni odnos čine
pravni institut
 Npr. pravni institut “ponude” tvori više pravnih normi
kojima se regulira
 pojam ponude,
 obvezujući karakter ponude
 opozivost ponude,
 razdoblje vezanosti ponudom
PRAVNA NORMA
DONOSITELJI ADRESATI

 Državni organi (zakoni)  Opće pravne norme –

upućene su svima (npr.
 Nedržavne organizacije
Kazneni zakon)
(statuti)  Posebne pravne norme –
upućene određenoj grupi
(npr. statut d.d.-a)
 Pojedinci (ugovor)
 Pojedinačne – upućene
pojedincime (npr. sudska
presuda)
PRAVNA NORMA OBZIROM NA
ITENZITET
 PRISILNE PRAVNE NORME (kogentne) – subjekti ih se moraju
bezuvjetno pridržavati
 DISJUNKTIVNE PRAVNE NORME
 Alternativne - ostavljaju pravnim subjektima pravo na izbor između
dva ili više oblika ponašanja s time da je pravni subjekt obvezan
odabrati jedan od ponuđenih oblika ponašanja
 Dispozitivne (ius dispositivum) - omogućuju pravnim subjektima da
svoje međusobne odnose urede drugačije nego li je to propisano
pravnom normom – izraz stranačke autonomije
 Diskrecijske - upućene državnim organima ili drugim subjektima
javnih službi ovlašćujući ih da konkretan odnos urede onako kao
smatraju da je to najbolje u pojedinim slučajevima – pravo na
slobodnu ocjenu (diskrecijsko pravo)
PRAVNI SUSTAV
 Pravni institut - pravni poredak složene društvene odnose
regulira većim brojem pravnih normi – taj veći broj pravnih
normi koje reguliraju jedan isti društveni odnos nazivamo
pravnim institutom ili ustanovom
 Pravna grana - više pravnih instituta kojima se reguliraju
srodni društveni odnosi čine granu prava
(npr. mjenica + akreditiv + zastupanje + … = trgovačko
pravo)
 Grupe prava
 Javno i privatno
 Materijalno i procesno
 Interno i međunarodno
III. PRAVNI ODNOS
PRAVNI ODNOS
 Društveni odnos reguliran pravnim pravilom
 Pravna činjenica
 Postanak, prestanak, izmjena pravnog odnosa
 Prirodni događaj ili ljudska radnja
 Elementi pravnog odnosa
 Pravni subjekt
 Pravni objekt
 Subjektivna prava i obveze
ELEMENTI PRAVNOG ODNOSA
 Pravni subjekt
 Fizička i pravna osoba
 Ulaze u pravne odnose povodom pravnog objekta
 Pravni objekt
 Stvar, činidba, nematerijalna dobra
 Krajnja svrha pravnog odnosa putem koje subjekti ostvaruju svoje
interese i potrebe
 Subjektivna prava i obveze
 Rezultat pravnog odnosa
STRUKTURA PRAVNOG ODNOSA
OBVEZA - ODGOVORNOST

SUBJEKT A
dužnik
SUBJEKT B
vjerovnik

ZAHTJEV - PRAVO
PRAVNI SUBJEKTI
 Pravne i fizičke osobe
 Pravna sposobnost
 Svojstvo biti nositeljem subjektivnih prava i obveza
 Biti pravni subjekt = imati pravnu sposobnost
 Poslovna sposobnost
 Svojstvo da se vlastitim očitovanjem volje proizvedu pravni
učinci
 Deliktna sposobnost
 Svojstvo da se odgovara za građanski delikt
FIZIČKA OSOBA
 Svaki živi čovjek
 Pravna sposobnost
 Stječe se rođenjem, a gubi se smrću
 Uzima se da je začeto dijete rođeno kadgod se radi o njegovim
probicima, pod uvjetom da se rodi živo
 Poslovna sposobnost
 Stječe se punoljetnošću
 Potpuna i djelomična poslovna sposobnost
PRAVNA OSOBA
 Društvena tvorevina kojoj pravni poredak priznaje
pravnu sposobnost
 Država, jedinice regionalne i lokalne samouprave, vjerske
zajednice, trgovačka društva, ustanove, udruge, zadruge,
trgovačka društva, zaklade, fundacije, fondovi
 Pravna sposobnost
 Stječe je nastankom, a gubi prestankom
 Poslovna sposobnost
 Stječe je nastankom
 Uvijek je potpuna
PRAVNI OBJEKT
 Činidba
 Stvar
 Intelektualne tvorevine

 Pravno objekt nije

 Čovjek, ljudsko tijelo i pojedini njegovi dijelovi
 Proteze čvrsto i trajno spojene s tijelom
SUBJEKTIVNO PRAVO
 Skup ovlaštenja koja pripadaju određenom
pravnom subjektu (titular)
 Subjektivno pravo određenog subjekta predstavlja
za određen krug drugih subjekata obvezu
 Subjektivno pravo prati zahtjev za ostvarenje prava
 Zabranjena je zlouporaba subjektivnih prava
KLASIFIKACIJA SUBJEKTIVNIH
PRAVA
 Imovinska prava  Neimovinska prava
 Pravo vlasništva  Pravo na život
 Tražbina  Pravo na ugled

 Apsolutna prava  Relativna prava

 Pravo vlasništva  Tražbina
 Patent

 Prenosiva prava  Neprenosiva prava

 Pravo vlasništva  Pravo na uzdržavanje
 Tražbina
PRAVNA OBVEZA
 Dužnost subjekta da udovolji / poštuje subjektivno
pravo drugog subjekta
 Naličje subjektivnog prava
 Pravo na život – ne smijemo ubiti
 Tražbina – moramo ispuniti
 Pravnu obvezu prati odgovornost
 Kaznena odgovornost
 Prekršajna odgovornost
 Građanska odgovornost – isključivo imovinska