UVOD U MJERNU TEHNIKU

Mjerenja su neophodna u procesu konstrukcije, proizvodnje i održavanja uređaja.

Mjerenje je brojčana usporedba mjerene veličine s jedinicom mjere.

Mjerna jedinica je dogovorom usvojena jedinična količina neke fizikalne veličine.

Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI sustav) usvojen je kao zakoniti sustav mjernih jedinica u
svim oblastima ljudske djelatnosti, a temelji se na 7 osnovnih mjernih jedinica.

Osnovne jedinice SI sustava :

Električna mjerenja se odnose na mjerenje električnih veličina kao što su:

o jakost električne struje- ampermetar

o napon- voltmetar
o snaga- vatmetar
o energija- brojilo električne energije
o otpor - ommetar
o induktivitet
o kapacitet

Mjerna oprema je dio strujnog kruga koji služi za pomoć pri mjerenju. A to su:

o spojni vodiči
o priključnice
o mjerni otpornici
o kondenzatori
o zavojnice
o transformatori
o laboratorijski izvori napajanja ( istosmjerni i izmjenični)

Mjerne metode – različiti postupci uporabe mjernih uređaja i mjerne opreme temeljem kojih se
dolazi do vrijednosti mjerene veličine.

Fizikalne veličine se mogu mjeriti na 2 načina:

o izravno mjerenje – izravno uspoređivanje fizikalne veličine s jedinicom mjere, a

rezultat se dobije očitavanjem pokazivanja instrumenta kojima se mjeri (mjerenje
duljine )
o posredno mjerenje – tražena vrijednost fizikalne veličine određuje se matematičkim
ovisnostima između tražene veličine i veličina koje se dobiju mjerenjem
GRAĐA I DJELOVANJE ANALOGNIH MJERNIH INSTRUMENATA

Prema načinu prikaza izmjerene veličine instrumente dijelimo na analogne i digitalne.

Kod digitalnih instrumenata mjerena veličina se nakon obrade djeluje na brojčani pokazivač
vrijednosti, a kod analognih instrumenata mjerena veličina djeluje na pomični dio i otklanja ga
zajedno s kazaljkom.

Najveći broj analognih instrumenata u konstrukciji koristi elektromagnetsko djelovanje, a najčešće se

susreću slijedeći instrumenti:

o instrument s pomičnim svitkom

o instrument s unakrsnim svicima
o instrument s pomičnim željezom
o instrument s pomičnim magnetom
o indukcijski instrument
o elektrodinamski
o elektrostatski
o termički

Kod svih ovih instrumenata je primjena mehaničke sile koja pomični dio instrumenta zakreće za
određeni kut koji predstavlja vrijednost mjerene veličine.

Konstrukcija instrumenata
Osnovni dijelovi električnih mjernih instrumenata su :

o kućište
o mjerni sustav
o pokazni dio

Kućište

Prema načinu izrade i oblika instrumente dijelimo na ugradne i prenosive. Kućišta ugradnih
instrumenata su konstruirana tako da se lako mogu ugraditi u ugradnu ploču nekog uređaja, a mogu
biti okruglog, kvadratnog ili pravokutnog oblika.

Najčešće su izraženi od plastičnih masa ili u specijalnim izvedbama od metala. Prenosivi uređaji su
uglavnom izrađeni od plastičnih masa i dodatnom zaštitom od gume koja uređaj štiti od eventualnim
mehaničkih oštećenja kod korištenja.

Mjerni sustav

To je skup pomičnih i nepomičnih dijelova instrumenta potrebnih da mjerena veličina stvori mehanički
moment koji djeluje na pomični dio i otklanja ga zajedno s kazaljkom.

Pokazni dio

Pokazni dio čine ljestvica i kazaljka.

Ljestvica ili skala je dio instrumenta na kojem obavljamo očitanje. Podloga je najčešće bijela, a ljestvica
se sastoji od prikladne podjele u obliku crtica i brojeva ispod ili iznad crtica koje nazivamo numeracijom.
Razmak između dviju crtica na ljestvici se zove podjela ljestvice ili podjeljak ( svaka peta ili deseta crtica
su različite duljine radi lakšeg snalaženja).

Prema načelu rada instrumenta imamo i različite oblike ljestvica:

Linearna

Kvadratična

Logaritamska

Pokazni opseg mjernog instrumenta obuhvaća cijelu dužinu ljestvice na koju se mogu promatrati
otkloni pomičnog dijela mjernog instrumenta, mjerni opseg je dio pokaznog na kojem instrument
pokazuje s određenom točnošću.
Kazaljke mogu biti u obliku koplja ili štapa kod pogonskih instrumenata, kod preciznijih instrumenata
u obliku noža okomitog na ljestvicu i debljine koja odgovara debljini jedne crtice na ljestvici. Iza ljestvice
se nalazi zrcalo kako bi se izbjegla pogreška zbog krivog kuta gledanja. Radi točnijeg očitavanja kazaljke
mogu biti nitne ili svjetlosne.

Osjetljivost instrumenta (O) određena je omjerom promjene otklona kazaljke ∆α ( u podjeljcima ili
milimetrima) i promjene mjerene veličine ∆X. kod linearnih ljestvica je ista po cijeloj duljini ljestvice,a
kod kvadratične u početnom dijelu ljestvice malena, a prema kraju veća.
∆∝
=
∆
Konstanta ili stalnica instrumenta je omjer mjernog opsega (MO) i ukupnog broja broja podjeljaka
(n) na ljestvici.

Mjerena veličina (X) se dobije umnoškom otklona kazaljke i otklona konstante instrumenta.

X= k α

Primjer 1:
Primjer 2: