Geotehnicki Elaborat

ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o.
za projektiranje i nadzor u graditeljstvu
GEOTEHNIČKI ELABORAT
za projektiranje stambene zgrade Vruljica
Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o.

Vinka Jelića 1, 23000 Zadar
Građevina: Stambena građevina Vruljica
Lokacija: dio k.č. 3325, k.č. 3324, dio k.č. 3323, k.o. Zadar
Broj elaborata: GE-51-16
Odgovorni geotehničar: Hrvoje Dujo Zlatoper, dipl.ing.građ.
Direktor: Hrvoje Dujo Zlatoper, dipl.ing.građ.
Šibenik, srpanj 2018.

Elaborat: Geotehnički elaborat

ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o. Br. elaborata: GE-51-16
Datum: srpanj 2018.
SADRŽAJ:
SUDSKA REGISTRACIJA PODUZEĆA ..........................................................................................................III
1. UVOD ...................................................................................................................................................... 1-1
2. GEOTEHNIČKI ISTRAŽNI RADOVI....................................................................................................... 2-1
3. INŽENJERSKO GEOLOŠKI ISTRAŽNI RADOVI .................................................................................. 3-1
3.1. Geološka građa .............................................................................................................................. 3-1

3.2. Seizmologija ................................................................................................................................... 3-2
3.3. Inženjersko geološko kartiranje bušotina ....................................................................................... 3-3
4. LABORATORIJSKA ISPITIVANJA ....................................................................................................... 4-1
5. GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE TEMELJNOG TLA .................................................................................. 5-1
6. GEOSTATIČKI PRORAČUNI NOSIVOSTI TEMELJNOG TLA............................................................. 6-1
6.1. Analiza opterećenja ........................................................................................................................ 6-1

6.2. Proračun dopuštenog opterećenja ................................................................................................. 6-2
7. PRIJEDLOG TEMELJENJA ................................................................................................................... 7-1
8. MODUL REAKCIJE TEMELJNOG TLA I KATEGORIZACIJA ISKOPA .............................................. 8-1
8.1. Modul reakcije tla ............................................................................................................................ 8-1

8.2. Kategorije iskopa ............................................................................................................................ 8-2
9. ZAKLJUČCI I PREPORUKE .................................................................................................................. 9-1
10. PRILOZI ................................................................................................................................................ 10-1
ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o., Kralja Zvonimira 132, 22 000 Šibenik

Stranica II

Datum: srpanj 2018.
SUDSKA REGISTRACIJA PODUZEĆA

Stranica III

Datum: srpanj 2018.

Stranica IV

Datum: srpanj 2018.
1. UVOD
Za potrebe izrade geotehničkog elaborata kao podloge za projektiranje stambene zgrade Vruljica na lokaciji:
dio k.č. 3325, k.č. 3324, dio k.č. 3323, k.o. Zadar , izvršen je program geotehničkih istražnih radova koji se
sastojao od slijedećih faza:
 Geotehničko istražno bušenje
 Inženjerskogeološki radovi
 Laboratorijska ispitivanja
 Geofizička ispitivanja (dodatno snimanje pojave kaverni)
Istražno bušenje je izvedeno krajem svibnja 2018., a obuhvatilo je izvedbu dvije istražne bušotine (oznake
od B-1 do B-2) dubine bušenja: 8,0m (B-1), odnosno 9,0m (B-2), ukupno bušenja 17m. Bušenje je vršeno
garniturom ATLAS COPCO MUSTANG 5-P4, djelomično s dijamantnom krunom za bušenje kroz stijenu, te
zbog mehaničkih problema s bušaćom garniturom djelomično s „vidija“ krunom s kojom nije moguće
uzorkovati intaktnu stijenu zbog drobljenja stijenske mase pri bušenju, tako da nije bilo moguće raditi
kontinuirano jezgrovanje za cijelo vrijeme bušenja.
Bušenjem su ustanovljeni osnovni podaci o uslojenosti tla i prisutnosti kaverni, lokalnih nestabilnosti i pojave
podzemne vode.
Inženjerskogeološkim radovima je izvršena determinacija nabušenog materijala iz istražnih bušotina,

kartiranje lokacije i inženjerskogeološka determinacija stijenske mase.
Laboratorijskim ispitivanjima u okviru provedenih istraživanja određena je jednoosna tlačna čvrstoća te

indeks čvrstoće pri opterećenju u točci (PLT). Laboratorijska ispitivanja su provedena u Geomehaničkom
laboratoriju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.
Na poziciji bušotine B-2 (pored ulaza na parcelu) došlo je do propadanja bušaćeg pribora što upućuje na
pojavu kaverni, te je dodatno odrađeno georadarsko snimanje terena od strane tvrtke Moho d.o.o.
Georadarska snimanja nisu ukazala na pojavu veće kaverne nego pojave veće okršenosti stijenske mase i
pukotinske poroznosti. Izvještaj o georadarskom snimanju prikazan je na kraju ovog elaborata.
Opis lokacije istraživanja
Lokacija istraživanja se nalazi u centru grada Zadra, uz križanje Ulice dr.Franje Tuđmana i Ulice otočkog
bataljuna (Slika 1.1).
Teren je strojno očišćen od makije i raslinja, te je relativno ravan.

Stranica 1-1

Datum: srpanj 2018.
Slika 1.1: Lokacija istraživanja
Slika 1.2: Lokacija istraživanja
Položaj svih bušotina je prikazan u prilogu P01 Situacija prikaza istražnih bušotina. Na osnovu geotehničkih
ispitivanja konstruiran je karakteristični geotehnički profil oznake GP-1, prikazan u prilogu P02.
Sondažni profili bušotina prikazani su u prilozima P03 i P04.

Stranica 1-2

Datum: srpanj 2018.
2. GEOTEHNIČKI ISTRAŽNI RADOVI

U svibnju 2018. godine su na zahtjev Naručitelja: ADRIA BAU d.o.o. Zadar, izvedeni geotehnički istražni
radovi za potrebe izrade projektne dokumentacije za izgradnju stambene zgrade Vruljica u Zadru.
Geotehnički istražni radovi su se sastojali od terenskih istražnih radova. Terensko ispitivanje je obuhvatilo
2 istražne bušotine, oznake B-1 do B-2. Dubina istražne bušotine B-1 iznosila je 8m, a bušotine B-2 iznosila
je 9,0m.
Na prilozima od P03 do P04 prikazani su sondažni profili izvedenih bušotina. Tijekom bušenja vršena je
terenska klasifikacija i inženjerskogeološka determinacija nabušenog materijala.
Tijekom bušenja registrirana je pojava podzemne vode u obje bušotine i to na slijedećim dubinama:
 Bušotina B-1: dubina podzemne vode -2,0m (voda lagano curila van bušotine)
 Bušotina B-2: dubina podzemne vode -2,50m (voda pod pritiskom izvirala van bušotine)
Ubrzo nakon završetka bušenja razina vode u bušotini se spustila na dubinu na kojoj je i registrirana.
Iz gore navedenog zaključuje se da je tijekom bušenja „probijena“ krovina žile vodonosnika zarobljene
podzemne vode koja je pod pritiskom izbijala na površinu do izjednačavanja potencijala, odnosno vrlo brzo
nakon probijanja prestaje dotok podzemne vode na površinu.
U hidrogeološkom smislu raspucale i okršene vapnenačke naslage imaju pukotinsku i moguću kaveroznu
poroznost, koje su u ovom slučaju povezane i ispunjene podzemnom vodom koja se ulijeva u obližnji potok
Vruljica.
U bušotini B-2 je zabilježeno propadanje bušaćeg pribora od 4,0-8,0m koje je upućivalo na pojavu kaverni.
Naknadnim georadarskim snimanjem nije uočena veća kaverna nego veće pukotine i manje kaverne te je
vjerojatno tijekom bušenja nabušena jedna od pukotina ispunjena podzemnom vodom koja je izlazila pod
pritiskom.
Cilj geotehničkih istražnih radova bio je odrediti vrste i svojstva materijala tla/stijene na lokaciji istraživanja
kako bi se dobili parametri za geotehničke proračune nosivosti i slijeganja temeljnog tla te dimenzioniranje
temelja predmetnih objekata.
Fizičko mehaničke karakteristike slojeva tla po dubini su određene direktno i indirektno, putem poznatih
korelacija iz literature.
Bušotina B-1 izvedena je sjevernije na parceli, na udaljenosti cca 10,0m od pristupne ceste, dok je bušotina
B-2 izvedena južnije na parceli, na udaljenosti cca 30m od pristupne ceste.
Generalno se temeljno tlo po dubini na predmetnoj lokaciji može podijeliti na slijedeće materijale:
1. materijal pokrivača: crvenica, fragmenti kršja, od 0,0 – 1,00m
2. materijal podloge: vapnenac, jako okršena stijenska masa, od 1,00m – 7,00m, loša stijenska masa –
IV.kategorija prema RMR klasifikaciji
3. materijal podloge: vapnenac, manje trošna stijenska masa, registrirana do dubine bušenja (9,00m),
povoljna stijenska masa – III.kategorija prema RMR klasifikaciji

Stranica 2-1

Datum: srpanj 2018.
3. INŽENJERSKO GEOLOŠKI ISTRAŽNI RADOVI
3.1. GEOLOŠKA GRAĐA

Isječak iz OGK M 1:100 000, list Zadar
Dobro uslojeni vapnenci senona (K23)

Najmlađi dio krednih naslaga tvore rudistni vapnenci senona, rasprostranjeni na cijelom istraživanom
podrucju lista. Stratigrafska pripadnost ovih vapnenaca senonu utvrđena je na osnovi brojnih analiziranih
primjeraka rudista.
U litološkom pogledu to je razvoj sivosmeđeg dobro uslojenog rudistnog vapnenca, debljine slojeva 20-120
em, koji se mjestimično cijepa u tanke ploče. Plitkoškoljkastog je lorna, gust i kompaktan s mjestimično
naglašenom laminacijom. Ova, inače monotona serija, bez bitnih litoloških promjena uvjetovana je
sedimentacionim prilikama koje su se odrazile na sastav i učestalost makrofaune. Fosile nalazimo u
pojedinim zonama, gdje na primarnom staništu osim hipurita dolaze nešto rijeđi oblici radiolitida. To je
ujedno najfosiliferniji horizont gornje krede, čiji vapnenac prema vršnom dijelu postaje bijel, jedar i slabo
uslojen najprije zahvačen erozijom, a zatim transgresijom paleogenskih naslaga. Sredina u kojoj je nastao
vapnenac bila je mirna sa litoralno-neritskim obilježjem. Vapnenac je zrnat, homogen ili nehomogen,
mikrokristalinične do sitnozrnate strukture.

Stranica 3-1

Datum: srpanj 2018.
3.2. SEIZMOLOGIJA
Karte potresnih područja Republike Hrvatske izradili su Herak i dr. (2011). Približno mjerilo karata
je 1:800 000, a izrađene su za povratne periode (T) od 95 i 475 godina. Karte prikazuju poredbena vršna
ubrzanja (agR) tla tipa A s vjerojatnosti premašaja (p) 10% u poredbenom razdoblju 10 godina za povratno
razdoblje od 95 godina, odnosno u poredbenom razdoblju od 50 godina za povratno razdoblje 475 godina
izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja g (1g = 9,81 m/s2).
Temeljno tlo tipa A je prema Eurokodu 8 definirano kao stijena ili neka druga geološka formacija
koja uključuje najviše 5 m slabijeg materijala na površini što je upravo slučaj na predmetnoj lokaciji.
Na slici 3.2 je prikazan isječak iz karte za povratni period od 95 godina na kojoj je vidljivo da šire
područje istraživanja (označeno crvenom točkom) ima poredbeno vršno ubrzanje (agR) od 0,090g, a za
povratni period 475 godina 0,18g (slika 3.3.). Ovdje treba napomenuti da se za očitanje poredbenog vršnog
ubrzanja predmetne lokacije može koristiti i web poveznica http://seizkarta.gfz.hr/karta.php Geofizičkog
zavoda PMF-a. Prema navedenoj poveznici poredbeno vršno ubrzanje za povratni period od 95 godina
iznosi 0,09g, a za 475 godina 0,182g. Sukladno uputi, očitanja na navedenoj poveznici su samo
orijentacijska i nužno ih je potvrditi uvidom u karte .
Slika 3.2: Lokacija istraživanja (crvena točka) prikazana na karti potresnih područja Republike Hrvatske za
povratni period 95 godine (Herak i dr. 2011). Iz karte je vidljivo da se područje istraživanja nalazi u zoni u
kojoj poredbeno vršno ubrzanje agR iznosi 0,09g s vjerojatnosti premašaja 10% u 10 godina.

Stranica 3-2

Datum: srpanj 2018.
Slika 3.3: Lokacija istraživanja (crvena točka) prikazana na karti potresnih područja Republike Hrvatske za
povratni period 475 godine (Herak i dr. 2011). Iz karte je vidljivo da se područje istraživanja nalazi u zoni u
kojoj poredbeno vršno ubrzanje agR iznosi 0,18g s vjerojatnosti premašaja 10% u 50 godina.
3.3. INŽENJERSKO GEOLOŠKO KARTIRANJE BUŠOTINA
Kartiranjem 2 istražne bušotine ustanovljene su naslage stijene podloge. Naslage pokrivača su registrirane
u obje bušotine, a riječ je uglavnom o crvenici s fragmentima kršja. Inženjerskogeološki sondažni profili
bušotina prikazani su u prilozima od P03-P04 sa pratećom fotodokumentacijom.
Stijenu podloge izgrađuju rudistni vapnenci senona (K23). Kartiranjem su snimljena dva seta
diskontinuiteta nagiba 0° i 80°,a ostale značajke su opisane u prilozima P03-P04.
Kartiranjem jezgre bušotina u intervalu stijene podloge moguće je prema izrazu kojeg su publicirali
Hoek i dr. (2013) izračunati geološki indeks čvrstoće (GSI):
gdje je JCond89 stanje diskontinuiteta opisano i bodovano prema RMR klasifikaciji iz 1989 godine
(Bienawski, (1989), uz pretpostavljene duljine diskontinuiteta u rasponu od 1 do 3 m na svakoj bušotini. RQD
je indeks kvalitete jezgre kako ga je definirao Deere (1963). U tablici 3.1 su prikazani rezultati izračuna GSI-a
na jezgri bušenja.
Tablica 3.1: Raspon vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (GSI-a) dobiven kartiranjem intervala stijene
podloge na jezgrama bušenja.
RASPON VRIJEDNOSTI RASPON GSI VRIJEDNOSTI

OZNAKA BUŠOTINE PROSJEČNI RQD/2
JCond89
B-1 20 12-14 42-44
Iz tablice 4.1 je vidljivo da se raspon GSI-a stijene podloge dobiven kartiranjem jezgri bušotina kreće
u rasponu od 42-44
U nastavku su prikazani ulazni podaci za izračun RMR-a prema verziji iz 1979. za bušotinu B-1.
Stranica 3-3

Datum: srpanj 2018.
RMR KLASIFIKACIJA PREMA VERZIJI IZ 1979. (RMR BASIC)

Kartiranje: Hrvoje Zlatoper, dipl.ing.građ.
Građevina: stamb.zgrada
Bušotina: B-1 Datum: 30.05.2018. Interna oznaka naloga: RN-15-18
Vruljica
SET 1 SET 2 SET 3
0º 80º
Čvrstoća (MPa) Voda RQD (%)

potpuno
> 250 vrlo visoka 15 15 0% = 3 10% = 4 20% = 5 30% = 7
suho
100-250 visoka 12 vlažno 10 40% = 8 50% = 10 60% = 12 70% = 14
50-100 srednja 7 mokro 4 80% = 16 90% = 18 100% = 20
25-50 niska 4 kapanje 4
< 25 vrlo niska 0-2 tečenje 0
Bodovi 12 Bodovi 0 Bodovi 40% 8
STANJE DISKONTINUITETA
Razmak (m) SET 1 SET 2 SET 3 Duljina (m) SET 1 SET 2 SET 3
vrlo veliki > 2 20 > 20 0
veliki 0,6-2 15 10-20 1
srednji 0,2-0,6 10 x 3-10 2
mali 0,06-0,2 8 x 1-3 4 x x
vrlo mali < 0,06 5 <1 6
Bodovi 8 10 Bodovi 4 4
Zijev (mm) SET 1 SET 2 SET 3 Ispuna (mm) SET 1 SET 2 SET 3
>5 0 x x meka ≥ 5 0
1-5 1 meka ≤ 5 2
0,1-1 4 tvrda ≥ 5 2
< 0,1 5 tvrda ≤ 5 4
zatvoren 6 bez ispune 6 x x
Hrapavost SET 1 SET 2 SET 3 Rastrošenost SET 1 SET 2 SET 3
potpuno
skliska 0 0
rastrošena
jako
glatka 1 x x 1 x
rastrošena
neznatno umjereno
3 3 x
hrapava rastrošena
neznatno
hrapava 5 5
rastrošena
vrlo hrapava 6 nerastrošena 6
SET 1 SET 2 SET 3
UKUPAN ZBROJ BODOVA 40 44
KATEGORIJE PREMA RMR-U I II III IV V
ZBROJ BODOVA 100-81 80-61 60-41 40-21 ≤ 20
OPIS STIJENSKE MASE vrlo dobra dobra povoljna loša vrlo loša

Stranica 3-4

Datum: srpanj 2018.
4. LABORATORIJSKA ISPITIVANJA
Laboratorijska ispitivanja intaktne stijene obavljena su na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Ispitivanja jednoosne tlačne čvrstoće (UCS) su provedena prema preporukama
ISRM-a (1979) kao i ispitivanja čvrstoće u točki (PLT, ISRM, 1985).
U tablici 4.1 je prikazan rezultat ispitivanja jednoosne tlačne čvrstoće stijenskog materijala. Iz tablice je
vidljivo da je čvrstoća materijala intaktne stijene dobivena laboratorijskim ispitivanjem jednoosne tlačne
čvstoće 143,72 MPa.
Tablica 4.1: Prikaz rezultata ispitivanja jednoosne tlačne čvrstoće intaktnog uzorka stijene
LABORATORIJSKA ISPITIVANJA JEDNOOSNE TLAČNE ČVRSTOĆE STIJENE

DUBINA JEDNOOSNA
REDNI DUBINA Oznaka GUSTOĆA Metoda
OZNAKA SONDE SONDE 3
ČVRSTOĆA - Litologija / Stratigrafija
BROJ UZORKA (m) uzorka  [kg/m ] ispitivanja
(m) u [MPa]
1 B-1 8 4,00-4,30 18-005-002 2681 143,72 jednoosna vapnenac

Stranica 4-1

Datum: srpanj 2018.
5. GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE TEMELJNOG TLA
Odabir parametara stijenske mase
Uvažavajući inženjerskogeološka i geotehnička svojstva terena na predmetnoj lokaciji, koja su utvrđena

terenskim istražnim radovima, proveden je izbor parametara čvrstoće stijenske mase.
Parametri čvrstoće stijenske mase proračunati su pomoću empirijskog kriterija popuštanja po Hoek & Brown-
u (generalizirani oblik; Hoek et al., 2002.), odnosno ekvivalentnog Mohr-Coulombovog kriterija, na osnovu
jednoosne čvrstoće intaktne stijenske mase, vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (GSI – Geological
Strength Index), stupnja poremećenosti stijenske mase (D) i konstante mi (konstanta intaktne stijene-iz
triaksijalnog pokusa.
Ulazni podaci za određivanje Hoek & Brown-ova kriterija prikazani su u slijedećoj tablici:
Geološki indeks Ax.tl.čvr.

Sondažna bušotina Građevina čvrstoće ci mi D
GSI (MPa)
B-1, B-2 STAMBENA ZGRADA

42 143 8 1
 ci (jednoosna tlačna čvrstoća intaktnog uzorka)
 GSI (geološki indeks čvrstoće)
 mi = 8 (vapnenac)
 D = 1 (poremećenje uslijed iskopa)
Program RockLab radi na principu Hoek-Brown-ove klasifikacije stijenske mase i na osnovu podataka o
jednoosnoj tlačnoj čvrstoči (c), geološkom indeksu čvrstoće (GSI), stupnju poremećenosti stijenske mase
(D) i konstante mi (konstanta intaktne stijene-iz triaksijalnog pokusa) iscrtava naponsko-deformacijsku
krivulju ponašanja stijenske mase. Iz Hoek-Brown-ove krivulje su zatim izračunati Mohr-Coulomb-ovi
parametri (tangenta na krivulju) koji su korišteni u modeliranju temeljnog tla.
Na slikama su prikazani odnos: 1-3 (vertikalno-bočno naprezanje u stijenskoj masi) i - (normalno i
posmično naprezanje u stijenskoj masi), modul deformabilnosti (Em) i Mohr-Coulomb-ovi parametri čvrstoće
(c,).

Stranica 5-1

Datum: srpanj 2018.
Bušotina B-1, B-2 (vapnenačka stijena)
Na temelju sprovedenih analiza usvojeni su parametri temeljnog tla/stijene na predmetnoj lokaciji:

zapreminska kohezija kut trenja modul elastičnosti
grupa, vrsta i oznaka
Sondažna bušotina težina
materijala 3 o
 (kN/m ) c (MPa) ( ) E (MPa)
Vapnenac, loša stijenska

B-1, B-2
masa (K2 )
3
26,0 2,57 12,60 3.155

Stranica 5-2

Datum: srpanj 2018.
6. GEOSTATIČKI PRORAČUNI NOSIVOSTI TEMELJNOG TLA
6.1. ANALIZA OPTEREĆENJA
Stambena zgrada
Na predmetnoj lokaciji formirati će se parcela od 2240 m2. Na toj parceli planira se višestambena zgrada
katnosti podrum, prizemlje i 6 katova.
Operećenje na temeljno tlo se uzima kao 15 kPa po etaži što je ukupno:

p=120 kN/m2
Lokalno opterećenje na temeljnu traku širine 0,60m uzima se kao linijsko, q=300kN/m'

Stranica 6-1

Datum: srpanj 2018.
6.2. PRORAČUN DOPUŠTENOG OPTEREĆENJA

DO PUŠTE NO O PTE RE Ć E NJ E
za stalno + dopunsko opterećenje
Proračun dopuštenog opterećenja provodi se prema EUROCODU
pa=R/A'= c'  Nc bc sc i c+q'  Nq bq sq i q+0,5  '  B'  N b s i 
gdje je:
.............................… prostorna efektivna težina

B'.................….......… širina temelja (efektivna)
Nc,Nq, N g....................... faktori nosivosti
ic, iq, i ............................ faktori nagiba opterećenja
s c,s q, s ..........…............. faktori oblika temelja
bc,b q, b..........…............. faktori nagiba dna temelja
cm ,m...................... mobilizirani parametri čvrstoće tla
q................................ opterećenje tla u razini temeljenja
A'.............................. reducirana površina temelja
Karakteristike tla: Dimenzije temelja:
= 12,6  B= 0,60 m (širina temelja)

c= 2570,0 kPa L= 1,00 m (dužina temelja)
= 26,0 kN/m 3 Df = 3,00 m (dubina temeljenja)
= 0,00 o
(kut nagiba temelja)
Faktori sigurnosti:
Fc = 1,40 F= 1,25

Mobilizirani parametri čvrstoće tla:
c' = c/Fc = 1835,7
tg ' = tg/F = 0,179  ' = 10,14  N q = 2,5

Nc = 8,4
Faktori : N= 0,5
s q =1+(B'/L') sin ' = 1,11 iq= 1,00 bq= 1,00

s = 1 - 0.30 B'/L' = 0,82 i = 1,00 b = 1,00
s c=(s q Nq-1)/(Nq-1) = 1,18 ic = 1,00 bc = 1,00
q= Df = 78,00 kPa
Dopušteno opterećenje tla za glavno + dopunsko opterećenje iznosi :
pa = 18364,0 kPa

Stranica 6-2

Datum: srpanj 2018.
7. PRIJEDLOG TEMELJENJA
Nosivost temeljnog tla/stijene za pretpostavljeno temeljenje na temeljnim trakama iznosi preko 18.000
kPa. Predviđenim ukopavanjem objekta temeljenje će se vršiti u okršenoj vapnenačkoj podlozi koja je
kategorizirana kao loša stijenska masa (IV.Kategorija).
Globalna nosivost stijenske mase neće biti prekoračena. Slijeganja temelja se ne očekuju na stijenskoj
podlozi pa nisu posebno niti računata.
U slučaju nailaska na lokalne nestabilnosti poduzeti uobičajene mjere u geotehničkoj praksi:

 Na koti temeljenja ukloniti sve nestabilne blokove stijene koji se mogu pokrenuti ručnim iskopom.
 Iz većih pukotina ukloniti svu glinu koja zapunjava pukotinu, do dubine koju omogućava ručni
iskop.
 Sve otvore nastale pri prethodno navedenim uklanjanjima materijala (nestabilni blokovi i ispune
od gline) ispuniti sa betonom C15/20 uz mogućnost dodavanja krupnog kamena iz iskopa
(očišćenog od gline) u količini do 30%. Tako formiranu površinu zatvoriti s podbetonom marke
C15/20 u debljini 5 – 10 cm.
 Na mjestima veće koncentracije opterećenja temelja (npr. stupovi, temelji težih uređaja i slično),
posebno na mjestima na kojima postoje pokazatelji slabije stijenske mase (razlomljenost, veće
pukotine i slično), preporučuje se izvršiti probno bušenje kompresorskom štapnom bušilicom do
dubine od najmanje 3.0 m ispod kote temeljenja. U koliko dođe do propadanja bušače opreme
(što ukazuje na pojavu kaverne) ili zaglavljivanja bušače opreme (što ukazuje na deblji sloj
gline), konzultirati geotehničara kako bi se pronašlo rješenje za premoštenje kaverne ili zone
zapunjene glinom. Ispitivanje treba potvrditi upisom u građevinski dnevnik.
 Kod dubljih iskopa voditi brigu o stabilnosti zasjeka na stranicama građevne jame. U
kompaktnijoj stijenskoj masi mogu se formirati gotovo vertikalni zasjeci. Zbog okršenosti i
razlomljenosti stijenske mase pukotinskim sustavima, moguće je odvajanje blokova stijene na
tim zasjecima. Manje nestabilne blokove potrebno je ukloniti, a za veće nestabilne zone
potrebno je nakon iskopa konzultirati odgovornog geotehničara kako bi se dogovorile mjere
privremene stabilizacije. Zasjek kroz površinske slojeve na vrhu građevne jame (izrazito
razlomljena stijenska masa) oblikovati s nagibom 1:1.b
Pri projektiranju i izvođenju treba obratiti pozornost na zaštitu građevne jame od dotoka podzemne
vode koji mogu biti vrlo veliki u kišnom razdoblju. Preporuka je da se iskopi vrše za ljetnog, sušnog
perioda kad su razine i količine podzemne vode nešto niže od zabilježenih tijekom istražnih radova.
Za vrijeme radova u građevnoj jami potrebno je izraditi obodne trapezne kanale koji će prikupljati i
odvesti podzemnu vodu koja će istjecati iz pukotina. Potrebno je izvedbenim troškovnikom
predvidjeti izradu kanala i crpljenje podzemne vode iz građevne jame i prepumpavanje u obližnji
potok Vruljica.
Izgradnjom predmetnog objekta biti će prekinuti postojeći tokovi podzemne vode te se ovim
elaboratom predlaže postava PP cijevi promjera DN 500 na razmaku od 4,0-5,0m kroz temeljne trake
objekta koje će omogućiti nesmetani prolaz podzemne i procijedne vode za većih oborina. Uz
podrumske zidove objekta predlaže se zasipavanje krupnim kamenim materijalom granulacije 100-
300mm najmanje do pola visine zida kako bi se omogućilo lakše protjecanje podzemne vode kroz i
oko objekta.

Stranica 7-1
Naručitelj: U d.o.o.
ADRIA BAU
Građevina: Stambena g
građevina Vruljic
ca
ADRIA GR
RAĐEVINSKI PROJEKTI
P d.o.o. Br. elaborata: GE-51-16
za projektiran
nje i nadzor u gra
aditeljstvu
Datum: srpanj 2018.
8. MODUL REAKCIJE
R E TEMELJNOG TLA
A I KATEGO
ORIZACIJ
JA ISKOPA
A
8.1. MODU
UL REAKCIJ
JE TLA
Modul re
eakcije tla je funkcija oblika i veličine kontaktne pllohe, raspore
eda i intenzitteta optereće
enja te sastavva i
svojstava tla. Kod proračunskog
p g modela ko od kojeg je tlo zamijenjeeno sustavo om opruga, ks je koeficijjent
proporcio
onalnosti izmmeđu dodatnog kontaktnog napreza anja q i pom maka y točkke na površiini Winklerovvog
prostora:
 kN
k 
q  m 2   kN 
ks       3 
y m  m 
Faktori koji
k utječu na
a vrijednost koeficijenta
k re
eakcije tla:
 vveličina i oblik opterećene površine
 d
dubina na koojoj se nalazii opterećena
a površina
 položaj ispod d ploče (centtar, rub)
 f
faktor vreme ena (dugotrajjno, trenutno
o slijeganje)
Napome ena: koeficije t je odnos napona i slijjeganja koje taj napon izzaziva. Kako
ent reakcije tla o je veza nappon
slijeganje nelinearna d zaključka da se ne može odrediti njegova toččna vrijednos
a, dolazi se do st. U tu svrhu
u ks
se uzimaa kao reprezent neke ekvvivalentne lin
nearne funkc
cije (npr. prossječni izmjere
eni nagib)
ADRIA GRA
AĐEVINSKI PRO
OJEKTI d.o.o., Kralja
K Zvonimira
a 132, 22 000 Š
Šibenik
Stranica
a 8-1

Datum: srpanj 2018.
Modul reakcije tla je izračunat preko modula elastičnosti (Vesić):
ES B 4 E
k s  0, 65* 12 * S2
EB I B 1 
gdje je:
Es – modul elastičnosti tla
 – Poissonov koeficijent tla
Eb – modul elastičnosti betona
IB – moment tromosti temelja
B – širina temelja
Izračunati koeficijenti rekacije tla su prikazani u slijedećoj tablici:

modul elastičnosti Širina temelja,
Sondažna grupa, vrsta i Poissonov koeficijent rekacije podloge
B 3
bušotina oznaka materijala koeficijent (kN/m )
E (MPa) (m)
Vapnenac, loša
6
B-1, B-2 stijenska masa 3.155 0,25 0,60 1,90*10
3
(K2 )
8.2. KATEGORIJE ISKOPA

Prema Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama iskop se može obavljati u materijalima
kategorije A, B i C.
Pod materijalima kategorije A se podrazumijevaju:
 svi čvrsti materijali gdje je potrebno miniranje cijelog iskopa. Toj skupini pripadaju sve vrste
čvrstih kompaktnih stijena u zdravom stanju, uključujući i moguće tanje slojeve rastresitog
materijala na površini,
 stijene s mjestimičnim džepovima gline i lokalno trošnim ili zdrobljenim zonama,
 tla koja sadrže više od 50% samaca većih od 0,5 m3
Pod materijalima kategorije B se podrazumijevaju:

polučvrste stijene gdje je miniranje potrebno samo djelomično, a ostali dio iskopa se obavlja
izravnim strojnim radom. Toj skupini pripadaju flišni materijali, većina dolomita (osim vrlo
kompaktnih), raspadnute stijene na površini u debljim slojevima s miješanim raspadnutim
zonama, jako zdrobljeni vapnenac, sve vrste škriljavaca, neki konglomerati i slični materijali.
Pod materijalima kategorije C se podrazumijevaju:
 nekoherentna i koherentna tla te njihove miješavine koje nije potrebno minirati, nego se
mogu kopati izravno pomoću strojeva.
Sukladno gore navedenom i rezultatima istraživanja predmetne lokacije, registrirane naslage se mogu
svrstati u sljedeće kategorije iskopa:
 nasipni kameni materijal – kategorija iskopa C (0-10% očekivanog iskopa)
 trošna stijena podloge – kategorija iskopa A (10-90% očekivanog iskopa)
Kameni materijal iz iskopa A kategorije se nakon drobljenja na potrebnu granulaciju može koristiti za
ugradnju u nasipe od kamenog materijala u svemu prema OTU 2-09.3.

Stranica 8-2

Datum: srpanj 2018.
9. ZAKLJUČCI I PREPORUKE
 Krajem svibnja 2018. godine izvršeni su geotehnički istražni radovi za potrebe projektiranja
stambene zgrade Vruljica u Zadru
 Geotehnički istražni radovi su obuhvaćali istražno bušenje dviju sondažnih bušotina oznake B-1 do
B-2, dubine bušenja do 8,00m (B-1) i 9,00m (B-2), inženjersko geološke istražne radove kartiranja
lokacije i nabušenog materijala iz bušotina te laboatorijska ispitivanja. Dodatno su rađena
georadarska snimanja kaverne na koju se naišlo tijekom bušenja bušotine B-2. Georadarska
snimanja su ukazala na pojavu većih pukotina i manjih kaverni u zoni bušotine B-2.
 Prema seizmičkoj karti Republike Hrvatske za povratni period 95 godina šire područje istraživanja se
nalazi u zoni u kojoj poredbeno vršno ubrzanje agR iznosi 0,09g, a za povratni period 475 godina
0,18g.
 Određeni su geotehnički parametri stijenske mase za potrebe projektiranja
zapreminska kohezija kut trenja modul elastičnosti

grupa, vrsta i oznaka
Sondažna bušotina težina
materijala 3 o
 (kN/m ) c (MPa) ( ) E (MPa)
Vapnenac, loša stijenska
B-1, B-2
masa (K2 )
3
26,0 2,57 12,60 3.155
 Nosivost temeljnog tla/stijene za pretpostavljeno temeljenje na temeljnim trakama iznosi preko

18.000 kPa. Predviđenim ukopavanjem objekta temeljenje će se vršiti u okršenoj vapnenačkoj
podlozi koja je kategorizirana kao loša stijenska masa (IV.Kategorija). Slijeganja temelja se ne
očekuju na stijenskoj podlozi pa nisu posebno niti računata.
 Pri projektiranju i izvođenju treba obratiti pozornost na zaštitu građevne jame od dotoka
podzemne vode koji mogu biti vrlo veliki u kišnom razdoblju. Preporuka je da se iskopi vrše
za ljetnog, sušnog perioda kad su razine i količine podzemne vode nešto niže od zabilježenih
tijekom istražnih radova. Za vrijeme radova u građevnoj jami potrebno je izraditi obodne
trapezne kanale koji će prikupljati i odvesti podzemnu vodu koja će istjecati iz pukotina.
Potrebno je izvedbenim troškovnikom predvidjeti izradu kanala i crpljenje podzemne vode iz
građevne jame i prepumpavanje u obližnji potok Vruljica
 Izgradnjom predmetnog objekta biti će prekinuti postojeći tokovi podzemne vode te se ovim
elaboratom predlaže postava PP cijevi promjera DN 500 na razmaku od 4,0-5,0m kroz
temeljne trake objekta koje će omogućiti nesmetani prolaz podzemne i procijedne vode za
većih oborina. Uz podrumske zidove objekta predlaže se zasipavanje krupnim kamenim
materijalom granulacije 100-300mm najmanje do pola visine zida kako bi se omogućilo lakše
protjecanje podzemne vode kroz i oko objekta.
 Iskop u stijeni spada u A kategoriju iskopa prema OTU za radove u cestogradnji.

Stranica 9-1

Datum: srpanj 2018.
10. PRILOZI
Popis priloga pruža slijedeća tablica:
Naziv priloga Prilog br.

SITUACIJA POZICIJA SONDAŽNIH BUŠOTINA, M 1:250 01
GEOTEHNIČKI PROFIL GP-1, M 1:200 02
GEOTEHNIČKI PRESJEK BUŠOTINE B-1 do B-2, M 1:100 03-04
LABORATORIJSKA ISPITIVANJA (Geotehnički laboratorij, RGN, Zagreb) 05
IZVJEŠTAJ BE-899, GPR MJERENJE (MOHO d.o.o. Zagreb) 06

Stranica 10-1
Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o., Vinka Jelića 1 Geotehničar: Hrvoje Dujo Zlatoper, d.i.g.
23000 Zadar, OIB: 85378473819
Građevina: Stambena zgrada Vruljica
Lokacija: dio k.č. 3325, k.č. 3324, dio k.č.3323 k.o. Zadar ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o.
Zadar Ulica kralja Zvonimira 132, 22 000 Šibenik
Elaborat: GEOTEHNIČKI ELABORAT Prilog: 01 Rev: Mjerilo: 1:250

Br.elaborata: GE-15-18 Datum: 07/2018 Sadržaj: SITUACIJA ISTRAŽNIH BUŠOTINA
Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o., Vinka Jelića 1 Geotehničar: Hrvoje Dujo Zlatoper, d.i.g.
23000 Zadar, OIB: 85378473819
Građevina: Stambena zgrada Vruljica
Lokacija: dio k.č. 3325, k.č. 3324, dio k.č.3323 k.o. Zadar ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o.
Zadar Ulica kralja Zvonimira 132, 22 000 Šibenik
Elaborat: GEOTEHNIČKI ELABORAT Prilog: 02 Rev: Mjerilo: 1:200

Br.elaborata: GE-15-18 Datum: 07/2018 Sadržaj: GEOTEHNIČKI PROFIL GP-1
NARUČITELJ: ''ADRIA BAU'' d.o.o., V.Jelića 1, 23000 Zadar MJERILO : M 1:100
GRAĐEVINA: STAMBENA ZGRADA VRULJICA

DATUM: 07/2018.
SONDAŽNI PROFIL B1 USCS TERENSKI I LABORATORIJSKI

±0.00 KLASIFIKACIJA MATERIJALA SIMBOL REZULTATI
-0.50 pokrivač, crvenica
-1.00
3
K2
stijena podloge, bušaći zdrob
-2.00
-2.70 glineni džep, zaglinjeni komadi kršja CL
-3.00
0,87
vapnenačka stijena loše kvalitete, RQD = 40%
-4.00
143,7
DISKONTINUITETI
-5.00 0
SET 1: Nagnuti pod kutom od 0, zijev je širine > 5mm,
bez ispune, stijenke su rastrošene. K2
3
-6.00
0
SET 2: Nagnuti pod kutom od 80, zijev je širine > 5mm,
-7.00 bez ispune, stijenke su umjereno rastrošene,
-8.00
-9.00
Podzemna voda detektirana na dubini -2,0m
lagano izlazila na površinu bušotine.
-10.00
-11.00
-12.00
-13.00
-14.00
-15.00
JEDNOOSNA TLAČNA ČVRSTOĆA c 0 100 200 300 400 500 MPa
PLT s(50) 0 1 2 3 4 5 MPa
ATTEBERGOVE GRANICE (WP,WL ) w0,wL,wP 0 20 40 60 80 100 %
PRILOG 3
NARUČITELJ: ''ADRIA BAU'' d.o.o., V.Jelića 1, 23000 Zadar MJERILO : M 1:100
GRAĐEVINA: STAMBENA ZGRADA VRULJICA

DATUM: 07/2018.
SONDAŽNI PROFIL B2 USCS TERENSKI I LABORATORIJSKI

±0.00 KLASIFIKACIJA MATERIJALA SIMBOL REZULTATI
-0.50
pokrivač, crvenica
-1.00
3
K2
stijena podloge, bušaći zdrob
-2.00 vapnenačka stijena loše kvalitete, RQD = 40%
-3.00
-4.00
-5.00 Propadanje bušaćeg pribora, manja kaverna.
-6.00
-7.00
-8.00
stijena podloge, bušaći zdrob K2
3
vapnenačka stijena loše kvalitete, RQD = 40%

-9.00
-10.00 Podzemna voda detektirana na dubini -2,50m

pod pritiskom izlazila izvan bušotine.
-11.00
-12.00
-13.00
-14.00
-15.00
JEDNOOSNA TLAČNA ČVRSTOĆA c 0 100 200 300 400 500 MPa
PLT s(50) 0 1 2 3 4 5 MPa
ATTEBERGOVE GRANICE (WP,WL ) w0,wL,wP 0 20 40 60 80 100 %
PRILOG 4
ZA PRIMIJENJENU GEOFIZIKU, PROJEKTIRANJE,
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ - ZAGREB
BE – 899
STAMBENI OBJEKT U ZADRU

na k.č.br. 3325 k.o. Zadar
GPR mjerenje
Zagreb, lipanj 2018.

Zadar - stambeni objekt GPR mjerenje BE-899
PROJEKT/GRAĐEVINA Stambeni objekt u Zadru

k.č.br. 3325, k.o. Zadar
NARUČITELJ RADOVA ADRIA BAU d.o.o.

ZADAR
Vinka Jelića 1
IZVRŠITELJ RADOVA MOHO d.o.o.

ZAGREB
Sv. Mateja 33
NARUDŽBENICA 14.06.2018.
TERENSKA MJERENJA
I IZRADA IZVJEŠTAJA Anđelko Salković, dipl.inž.el.
direktor
Anđelko Salković, dipl.inž.el.
1
SADRŽAJ
1. Uvod
2. Način rada i osobine GPR mjerenja
3. Terenska mjerenja i obrada podataka
4. Tumačenje rezultata mjerenja
PRILOZI
1. Zadar - stambeni objekt, Situacija, M 1:400
2. Zadar - stambeni objekt, Profili s tumačenjem M H/V 1:400/200
2
1. Uvod
Predmet ovog izvještaja je GPR (Ground Penetrating Radar) mjerenje izvedeno na gradilištu
stambenog objekta u Zadru na k.č.br. 3325, k.o. Zadar.
Tijekom izvođenja istražnog bušenja registrirano je na bušotini B-2 propadanje bušaćeg pribora i
gubitak jezgre u intervalu od približno 3,0 do 7,0m (Sl. 1.). Zbog opravdane pretpostavke da bi se
moglo raditi o kaverni, naručena su ispitivanja GPR metodom (radarom).
Sl. 1. Položaj bušotina s područjem pretpostavljene kaverne (lijevo) i jezgra iz bušotine B-2 (desno)
Zadaća mjerenja bila je definirati rasprostiranje te kaverne, te procijeniti stanje stijene u području
temelja objekta. Mjerenje je provedeno na četiri profila ukupne duljine 112,6 m, od toga:
- R 1 24,3 m
- R 2 24,9 m
- R 3 31,5 m
- R 4 31,9m
Terenski radovi izvedeni su dana 21.06. 2018. primjenom uređaja RAMAC/GPR (Malå GeoScience,
Švedska).
2. Način rada i osobine GPR mjerenja
GPR metoda koristi se za lociranje objekata i nehomogenosti u podzemlju primjenom

elektromagnetskih valova visoke frekvencije. Postupak mjerenja prikazan je na Sl.2. Sustav se
sastoji od predajnika koji emitira elektromagnetski val u tlo, prijamnika koji registrira povratnu
3
energiju i kontrolne jedinice koja upravlja njihovim radom. Prijenosno računalo nadzire čitav sustav i
služi za prikaz i spremanje podataka.
Sl.2. Mjerni uređaj 1-računalo, 2-kontrolna jedinica, Sl.3. Točkasti i ravni reflektor
3-antenski sustav, 4-cilj
Refleksi su izazvani promjenama u elektromagnetskoj impedanciji koja je određena svojstvima

sredine. Veličina i oblik reflektora su značajni. Male ciljeve treba promatrati kao točkaste reflektore.
Zbog sferične disperzije oni se pojavljuju kao hiperbole, dok veliki, ravni reflektori zadržavaju svoj
stvarni oblik (Sl.3.). Digitalizirane vrijednosti GPR signala snimljenog u jednoj mjernoj točki, Sl.4.(1),
pomoću proizvoljno odabrane skale boja (2) pretvaraju se u pojedinačni trag. Skup uzastopnih
tragova čini profil (3) čija apscisa odgovara horizontalnom položaju, dok je ordinata određena
dvostrukim vremenom rasprostiranja elektromagnetskog vala. Dubinska skala dobije se uvođenjem
poznate ili pretpostavljene brzine rasprostiranja vala.
Sl.4. GPR signal (1) pomoću skale boja (2) transformira se u pojedinačne tragove koji
u nizu formiraju profil (3)
Značajna osobina ove metode je velika rezolucija, to veća što je viša frekvencija eletromagnetskog
signala. S druge strane, signal više frekvencije snažnije se prigušuje, čime se smanjuje dubina
istraživanja. To znači da izbor antena koje određuju radnu frekvenciju treba prilagoditi specifičnim
uvjetima istraživanja na određenoj lokaciji.
4
3. Terenska mjerenja i obrada podataka
Mjerenje je izvedeno na četiri profila označena s R 1, R 2, R 3 i R 4. Položaj GPR profila prikazan je

u prilogu 1 u mjerilu 1:400. Profili su postavljeni tako da se prije svega utvrdi stanje stijene oko
bušotine B-2, ali i na drugim dijelovima objekta. Položaj profila djelomično je uvjetovan relativno
neravnom površinom pokrivenom krupnim drobljenim kamenom.
Da bi se postigla zadovoljavajuća dubina istraživanja i odgovarajuća rezolucija, mjerenja su izvedena

antenama za središnju frekvenciju 200MHz. Podaci su obrađeni programom GroundVision (Malå
GeoScience, Švedska).
Rezultati su prikazani u prilogu 2. u obliku vertikalnih presjeka - profila u mjerilu H/V 1:400/200.
Dubina istraživanja je bila do 15m, dok su profili u spomenutom prilogu prikazani do kote -6,0mnm,
dakle do približno 9,5m dubine, s obzirom da na većim dubinama nisu registrirane pojave koje bi se
mogle tumačiti. Profili su prikazani bez topografske korekcije, a površina terena je postavljana na
2,7mnm što približno odgovara stanju nakon nasipavanja krupnog drobljenog kamena.
U prilogu 2. dano je i tumačenje (legenda) kojim se rezultati GPR mjerenja dovode u vezu sa
sastavom materijala i stanjem stijene.
Sl.5. Mjerna oprema (lijevo) i stanje na terenu prije nasipavanja krupnog drobljenog kamena
5
4. Tumačenje rezultata mjerenja
Površinski naknadno izveden nasip od krupnog drobljenog kamena debljine je od približno 0,3 do
1,0m. Pod nasipom se nalazi pokrivač građen od crvenice, kršja i odlomaka stijene uglavnom do kote
1,0 mnm, mjestimično moguće i nešto dublje (0,8 mnm).
Stijena, na kotama ispod 0,8 do 1,0m jako je okršena u plićim dijelovima, a s dubinom joj se stanje
poboljšava - srednje je okršena, tek mjestimično, i to ispod kote -4,0mnm slabo okršena do
kompaktna.
Područje intenzivnijeg dubljeg okršavanja registrirano je samo na početnim dijelovima profila R 1 i

R 2 kako je prikazano u prilogu 2 i na Sl. 6. U tom dijelu stijena je jače okršena uz pojavu većih
pukotina, moguće manjih kaverni.
Sl.6. Područja intenzivnijeg dubljeg okršavanja na profilima R 1 i R 2, M 1:400
Opisano područje rubno je zahvaćeno bušotinom B-2 na kojoj je registrirano propadanje bušaćeg
pribora i gubitak jezgre.
U nastavku profila R 1 i R 2 stijena je boljeg stanja, kao i na profilima R 3 i R 4. Pojave koje bi

upućivale na kaverne nisu registrirane.
6
Prilozi
7
BE - 898 Zadar-stambeni objekt Situacija M 1:400 Prilog 1.
BE - 898 Zadar-stambeni objekt Profili s tumačenjem M H/V 1:400/200 Prilog 2.

Geotehnicki Elaborat

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Geotehnicki Elaborat

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o.

za projektiranje i nadzor u graditeljstvu

Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o.

Broj elaborata: GE-51-16

Odgovorni geotehničar: Hrvoje Dujo Zlatoper, dipl.ing.građ.

Direktor: Hrvoje Dujo Zlatoper, dipl.ing.građ.

Šibenik, srpanj 2018.

Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o.

Građevina: Stambena građevina Vruljica

1. UVOD ...................................................................................................................................................... 1-1

2. GEOTEHNIČKI ISTRAŽNI RADOVI....................................................................................................... 2-1

3. INŽENJERSKO GEOLOŠKI ISTRAŽNI RADOVI .................................................................................. 3-1

3.1. Geološka građa .............................................................................................................................. 3-1

4. LABORATORIJSKA ISPITIVANJA ....................................................................................................... 4-1

5. GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE TEMELJNOG TLA .................................................................................. 5-1

6. GEOSTATIČKI PRORAČUNI NOSIVOSTI TEMELJNOG TLA............................................................. 6-1

6.1. Analiza opterećenja ........................................................................................................................ 6-1

7. PRIJEDLOG TEMELJENJA ................................................................................................................... 7-1

8. MODUL REAKCIJE TEMELJNOG TLA I KATEGORIZACIJA ISKOPA .............................................. 8-1

8.1. Modul reakcije tla ............................................................................................................................ 8-1

9. ZAKLJUČCI I PREPORUKE .................................................................................................................. 9-1

10. PRILOZI ................................................................................................................................................ 10-1

ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o., Kralja Zvonimira 132, 22 000 Šibenik

Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o.

Građevina: Stambena građevina Vruljica

SUDSKA REGISTRACIJA PODUZEĆA

ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o., Kralja Zvonimira 132, 22 000 Šibenik

Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o.

Građevina: Stambena građevina Vruljica

ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o., Kralja Zvonimira 132, 22 000 Šibenik

Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o.

Građevina: Stambena građevina Vruljica

Inženjerskogeološkim radovima je izvršena determinacija nabušenog materijala iz istražnih bušotina,

Laboratorijskim ispitivanjima u okviru provedenih istraživanja određena je jednoosna tlačna čvrstoća te

Opis lokacije istraživanja

Teren je strojno očišćen od makije i raslinja, te je relativno ravan.

ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o., Kralja Zvonimira 132, 22 000 Šibenik

Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o.

Građevina: Stambena građevina Vruljica

Slika 1.1: Lokacija istraživanja

Slika 1.2: Lokacija istraživanja

Sondažni profili bušotina prikazani su u prilozima P03 i P04.

ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o., Kralja Zvonimira 132, 22 000 Šibenik

Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o.

Građevina: Stambena građevina Vruljica

2. GEOTEHNIČKI ISTRAŽNI RADOVI

ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o., Kralja Zvonimira 132, 22 000 Šibenik

Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o.

Građevina: Stambena građevina Vruljica

3. INŽENJERSKO GEOLOŠKI ISTRAŽNI RADOVI

3.1. GEOLOŠKA GRAĐA

Dobro uslojeni vapnenci senona (K23)

ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o., Kralja Zvonimira 132, 22 000 Šibenik

Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o.

Građevina: Stambena građevina Vruljica

ADRIA GRAĐEVINSKI PROJEKTI d.o.o., Kralja Zvonimira 132, 22 000 Šibenik

Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o.

Građevina: Stambena građevina Vruljica

3.3. INŽENJERSKO GEOLOŠKO KARTIRANJE BUŠOTINA

RASPON VRIJEDNOSTI RASPON GSI VRIJEDNOSTI

B-1 20 12-14 42-44

Naručitelj: ADRIA BAU d.o.o.

Građevina: Stambena građevina Vruljica