Citat ˝Kreativnost je ptica u letu koju je teško uhvatiti, a kada je uhvatiš i nije više ptica jer je

zaustavljena u letu˝ (Danica Nola, Nola,1987) uistinu interpretira pojam kreativnost kao kombinaciju
motivacije, otvorenosti/fleksibilnosti, znatiželje za stvaranjem nečeg novog i nadograđivanjem sebe kao
individue. Naziv kreativnost dolazi od latinske riječi creatus , što doslovno znači koji je narastao tj.koji je
kreiran ili stvoren. Naime kreativnost uvijek sadržava originalnost tj. nešto novo, neuobičajeno i
neiskorišteno na dotad poznati način. Ponekad u suvremenoj psihologiji povezujem pojam kreativnosti
sa ˝desnom stranom mozga˝ koja je osim za to, zadužena za intuiciju, osjećaje, fantaziju, simbole i
sintezu koja istovremeno omogućuju nama da realiziramo svoje kreativne potencijale . Iako se najčešće
povezuje sa umjetnošću i književnošću , kreativnost je važna i u drugim poslovima poput ekonomije,
građevinarstva, arhitekture i dizajna te je posve jasno kako bez kreativnosti, znanost i obrazovanje ne bi
bilo moguće zamisliti. Korijeni kreativnosti sežu u najranije djetinjstvo, kad svako dijete na svoj
jedinstven način istražuje i pokušava razumjeti svijet oko sebe. Zato je važno djetetu već od najranije
dobi, oblikovati ugodno, opuštajuće i zanimljivo okruženje i uz to cijeniti kreativnost samu po sebi, te
cijeniti kreativnost djeteta u svakom pogledu.

KREATOLOGIJA

Znanstvena disciplina koja proučava teoriju i praksu stvaralaštva naziva se kreatologija. Ona otkriva
zakonomjernosti razvoja stvaralaštva u okviru sustava humanističkih znanosti. Kreatologijska teorija
otkriva načine postojanja stvaralačkih aktivnosti i postaje orijentacija za praksu , a praksa se s druge
strane pojavljuje kao izvorište za nove teorijske spoznaje. (M.Stevanović, 1999, str 5 )

JE LI KREATIVNOST POKAZATELJ INTELIGENCIJE ILI POREMECAJA

Nakon veće ljudske zainteresiranosti za kognitivne procese, posebice za domene psihologije pod koju
spada sama kreativnost, poznati Sigmund Freud ponudio je tzv. Psihodinamički pristup tumačenju
kreativnosti . tvrdio je da kreativnost nastaje kao rezultat frustriranih želja čovjeka za slavom,
bogatstvom i ljubavi. Tako energiju koju bi inače uložio u frustraciju i emocionalnu napetost,
preusmjerava u neku kreativnu aktivnost. Ako to radi dobro, čak može spriječiti i živčani slom koji bi
inače zacijelo dobio. Prema tome, ispada da je kreativnost neka vrsta obrambenog mehanizma čovjeka.