You are on page 1of 13

TOK I STRUKTURA NASTAVNOG ČASA

Naziv škole: Osnovna škola „Jala“


Školska godina: 2015./2016. godina
Datum: 28.4.2016.g.
Predmet: Metodika nastave historije I
Razred-odjeljenje: VIIa
Nastavna tema: Bosna i Hercegovina u 19. stoljeću
Nastavna jedinica: Husein-kapetan Gradaščević i pokret za autonomiju Bosne
Tip časa: Obrada novih nastavnih sadržaja

PEDAGOŠKI, METODSKI I DIDAKTIČKI ELEMENTI

Obrazovni: Upoznavanje učenika sa osnovnim historijskim činjenicama o uzrocima kao i


posljedicama početka-kraja bitisanja Osmanskog carstva, o uzrocima nezadovoljstva plemstva
u Bosni, o organizovanju pokreta za autonomiju, njegovom toku i samom neuspjehu;
usvajanje novih historijskih pojmova i termina; upoznavanje učenika sa sticanjem saznanja o
vremenskim i prostornim pojavama koje se odnose na ovaj pokret u Bosni, u prvoj polovini
19. stoljeća; upoznavanje učenika o ljudskim vrijednostima i ulozi Husein-kapetana
Gradaščevića u organizovanju pokreta s ciljem stvaranja autonomije, kao i tragičnom i ranom
završetku njegovog života.

Odgojni: Razvijanje radnih navika učenika koristeći historijsku kartu, udžbenik, ilustrovane
materijale i dr.; razvijanje smisla učenika za urednost, savjesnost, marljivost kao i osjećaje
dužnosti im i odgovornosti, razvijanje smisla za učenikova aktivna djelovanja na času,
razmišljanja, logička zaključivanja i dr. radi lakšeg shvatanja i saznanja o obrađenim
nastavnim sadržajima; razvijanje ljubavi i moralnih vrijednosti u odnosu prema domovini i
sposobnosti čuvanja i odbrane tekovina generacijskih borbi i žrtvovanja za ono što danas
imamo.

Funkcionalni cilj: Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka i logičkog i kritičkog


razmišljanja, razvijanje sposobnosti očuvanja uzročno - posljedičnih veza, razvijanje
sposobnosti shvatanja prostora i vremena u kom živi i djeluje Husein-kapetan Gradaščević,
razvijanje sposobnosti razlikovanja naprednog od onog što je dovelo do neuspjeha pokreta i
stvaranja autonomije Bosne, povezivanje saznanja sa ovog nastavnog sata sa saznanjima
prethodnih časova.

Oblici rada: Frontalni, individualni, rad u grupi ili paru

Nastavne metode: Dijalog, usmeno izlaganje, rad na historijskim sadržajima, rad sa


slikovnim materijalom, demonstracija

Nastavna sredstva: Udžbenik – Izet Šabotić i Mirza Čehajić – Historija za sedmi razred


devetogodišnje škole, Tuzla, 2010.

Nastavna pomagala: Laptop, tabla, projektor, kreda, papiri formata A4,

Lokacija rada: Osnovna škola „Jala“ učionica 214.

Literatura: Ibrahim Tepić i Zijad Šehić - Povijesni atlas Bosne i Hercegovine - Bosna i
Hercegovina na geografskim i historijskim kartama, Sejtarija, Sarajevo, 2002., Hamdija
Kreševljaković - Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1954., 2. izd. 1980., Husnija
Kamberović - Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija, Gradačac, 2002.
ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa (7-10 minuta)

Tehnička priprema:

Ulazim u učionicu nakon pozdrava sa učenicima započinjem sa tehničkom pripremom koja


podrazumijeva paljenje laptopa zatim priključenje na projektor što će trajati oko 2 minute i
ako je sve uredu sa tehnikom započinjem sa psihološkom pripremom za čas.

Psihološka priprema: Nakon započetog dijaloga tokom tehničke pripreme nastavljam


razgovor sa učenicima. Nakon kratke psihološke pripreme govorim učenicima da ćemo
razgovarati o gradivu koje smo radili na predhodnim časovima, a koje je vezano za današnju
lekciju a to su reforme u Osmanskom carstvu i Bosanskom ejaletu. Zatim postavljamo
sljedeća pitanja.

Pitanje: Za vrijeme kojeg sultana i kada je Bosna pala pod Osmansku vlast?

Očekivani odgovor: Bosna je pala pod Osmansku vlast 1463. godine, za vrijeme sultana
Mehmeda Fatiha.

Pitanje: Krajem 18. i početkom 19. stoljeća kriza u Osmanskom carstvu bivala je sve
očitija. Na koji su način Osmanski sultani nastojali riješiti krizu?

Očekivani odgovor: Osmanski sultani nastojali su riješiti krizu donošenjem reformi.

Pitanje: Objasnite pojam reforma?

Očekivani odgovor: Reforma označava dopunu ili izmjenu određenih stanja, kao npr. u
vojsci, sudstvu, upravi, poreskom sistemu itd.

Pitanje: Navedi kako se nazivaju reforme Selima III i koji je bio njihov cilj?

Očekivani odgovor: Reforme Selima III nazivaju se Nizam-i-džedid, njihov cilj je bio
reformisati Osmansko carstvo, te na taj način zaustaviti njegovu stagnaciju.

Pitanje: Objasnite koga su ove reforme najviše pogađale i navedite njihovu reakciju?
Očekivani odgovor: Reforme su najviše pogađale janičare, koji su 1807. godine izazvali
pobunu te uspjeli smijeniti sultana Selima III.

Pitanje: Kako su reagovali bosanski janičari i ajani na ferman o ukidanju janičara?

Očekivani odgovor: Bosanski janičari reagovali su burno na ferman o ukidanju janičara, ali
1827. godine dolazi do ukidanja janičara i u Bosni.

Pitanje: Smatrate li da se ukidanjem janičara situacija u Bosni smirila?

Očekivani odgovor: Situacija u Bosni se nije smirila.


Glavni dio časa (25-30 minuta)

Nakon što smo zapisali naslov današnje lekcije započinjem izlaganje o biografiji Husein-
kapetana Gradaščevića, govoreći o njegovoj najranijoj mladosti pa sve do njegovih uspjeha
koje je ostvario na čelu svoje kapetanije.

Husein–kapetan Gradaščević (oko 1802–1833), kapetan Gradačačke kapetanije, naslijedivši


na tom položaju svoga brata Murat–beg, kojeg je pogubio Dželal–paša u Travniku 1821.

Husein–beg je obrazovan u samom Gradačcu, a arapsku kaligrafiju učio je kod čuvenog


Mula–Mestvice (Divovića) iz Sarajeva.

Kada je Husein postao gradačački kapetan najviše pažnje je dao administraciji unutrašnjih
poslova. Vrijedno je spomena da su svi Huseinovi projekti gradnje vezani za grad Gradačac i
njegovu neposrednu blizinu. Tokom njegove vladavine Gradačac je proširio svoj status kao
jedna od najprosperitetnijih kapetanija u Bosni.

Prvi i najvažniji građevinski poduhvat je Gradačačka tvrđava. Tvrđava je postojala


decenijama i bila je renovirana od vremena Mehmed-kapetana 1765 godine. Huseinov otac
Osman i brat Murat su također radili na tvrđavi 1808 i 1818–19 godine. Ipak, ne zna se tačna
priroda Huseinovog doprinosa utvrđenju. Kula tvrđave je dugo bila smatrana Huseinovim
djelom ali arheološki dokazi pokazuju da je kula postojala od prije. Kula Gradaščevića je bila
kapetanovo sjedište i služila je samo za vojnu i administrativnu upravu, a ne za stanovanje
njegove porodice.

U selu Čardaku (8 km sjeverno od Gradačca) pretvorio je Husein-kapetan jedan poveći dio


svoga posjeda u otok (ada) iskopavši dosta dubok i do 100 m širok i nekoliko kilometara dug
hendek u koji se napuštala voda. Na tom otoku sagradio je dvorac u kojem je najradije
boravio. Tu je imao veliki pčelinjak, zvjerinjak i lovište. Bila je tu na brežuljku kula, zvana
Čardak.

Pitanje: Na čelo koje kapetanije Husein-kapetan dolazi nakon smrti svoga brata?

Očekivani odgovor: Nakon smrti brata Husein-kapetan dolazi na čelo Gradačačke


kapetanije

Pitanje: Objasni graditeljski poduhvat Husein-kapetana u selu Čardak?


Očekivani odgovor: U selu Čardak Husen-kapetan gradi svoj dvorac, po kojem selo dobija i
ime, taj dvorac je bio specifičan po tome što se nalazio u sredini jezera, kojeg je on dao
izgraditi uz pomoć svojih seljaka.

Unutar zidina grada Gradačca najznačajniji Huseinov doprinos je sahat-kula koja je izgrađena
1824. godine. Osnova objekta je 5,5 x 5,5 metara, dok je visina 21,50 metara. Ovo je bio
posljednji objekte te vrste koji je izgrađen u Bosni. Njena nagetost posljedica je prirodne
pojave slijeganja zemljišta i neadekvatnog postavljanja temelja. Osamdesetih godina je riješen
i taj problem i zaustavljeno njeno dalje naginjanje i obrušavanje. Obložena je ugraviranim
kamenim pločama, osim vrha, koji je od cigle. Sat je bio u funkciji neposredno nakon gradnje
i par puta se mijenjao. Danas, on nije u funkciji.

Nekih 40–50 metara izvan gradskih zidina se nalazi Huseinov najveći arhitektualni doprinos:
Husejnija džamija. Izgrađena 1826., sadrži oktagonalnu kupolu i izrazito visoku munaru (25
metara). Tri manje oktagonalne kupole se nalaze iznad verande. Islamske dekoracije se mogu
vidjeti na vratima, zidu kao i interijeru. Cijeli kompleks je opasan malim kamenim zidom i
kapijom. Graditeljska cjelina Husejnije džamije sastoji se od ulaznih kapija, objekta džamije,
harema sa nišanima, abdesthane i biblioteke. U džamijsko dvorište Husejnije ulazi se kroz
dvije kapije i to, glavne, koja se nalazi sa sjeverozapadne strane, i sporedne, koja se nalazi sa
sjeveroistočne strane objekta, za koju se pretpostavlja da je služila kao ulaz Husein-kapetana.
Kad je riječ o haremu Husejnije džamije, u njemu smješteno svega devet nadgrobnih
spomenika, među kojima se nalazi i mezar Muhameda, sina Husein-kapetana Gradaščevića.

Pitanje: Navedi koja još dva objekta je dao sagraditi Husein-kapetan u blizini svoje
kule?

Očekivani odgovor: U blizini kule Husein-kapetan dao je sagraditi sahat kulu, kao i džamiju
koja dobija naziv po njemu, Husejnija, koja i danas u punom sjaju krasi Gradačac.

Huseinova vladavina u Gradačcu je također bila istaknuta zbog njegove tolerancije prema
hrišćanima; bilo da se radi o katolicima ili pravoslavcima. Njegova je kapetanija bila najbolje
upravljana i najsretnija u Bosni. Kršćansku je raju pazio kao nijedan drugi kapetan. Baš u
njegovoj kapetaniji u Tolisi podignuta je 1823. prva zgrada za katoličku pučku školu.
Zauzimanjem fra Ilije Starčevića, prisnog prijatelja Husein kapetana, sagrađena je i crkva za
1500 duša, te prostran župni stan od 8 soba i to sve bez carskog berata, jedino uz odobrenje
Husein kapetanovo. On je pomagao katolike svoje kapetanije i podržavao dobre veze sa
župnicima. Izgrađene su još dvije katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac, dok je
pravoslavna crkva izgrađena u seocetu Obudovac. Poznato je da su hrišćani iz Gradačca,
tokom Huseinove vladavine, bili najzadovoljniji u cijeloj Bosni.

Važan objekat koji se veže za Huseina kapetana je zasigurno njegova porodična kuća, u njoj
je rođen, ali i odrastao. Ona se nalazi nedaleko od poznate gradačačke kule. Kuća dominira
gradom i vidi se sa svih strana pri ulazu u grad. I pored oštećenja koji su se desila nakon
gradnje, porodična kuća se renovirala nekoliko put i danas je u životu i u svojoj izvornoj
gradnji i u porodičnom vlasništvu porodice Gradašćević. Kuća je također pod zaštitom države
kao “spomen kulture“.

Pitanje: Objasni doprinos Husein-kapetana razvoju katoličkog i pravoslavnog


stanovništva njegove kapetanije?

Očekivani odgovor: Pravoslavno i katoličko stanovništvo bilo je najsretnije od svih


kapetanija u Bosni, u Tolisi je sagradio 1823. godine katoličku pučku školu, kao i crkvu za
1500 duša, isto tako dao je sagraditi katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac, a
pravoslavnu crkvu u selu Obudovac.

Uzroci nezadovoljstva bosanskog plemstva

Od Karlovačkog mirovnog ugovora 1699. godine Bosna je postala najisturenija pokrajina


Osmanskog carstva čija je odbrana najvećim dijelom bila prepuštena domaćem stanovništvu,
prvenstveno muslimana. Stoga se kod njih vremenom razvila svijest da sami mogu najbolje
braniti Bosnu zbog čega su pružali snažan otpor reformama.

Nezadovoljstvo sultanovom politikom povećavale su česte mobilizacije domaćeg stanovništva


za ratove koje je Osmansko carstvo vodilo protiv Rusije. Bosanski prvaci i stanovništvo u
cjelini suprotstavljalo se odlasku bosanskih mladića na daleka ratišta, u vrijeme kada je i
samoj Bosni prijetila opasnost. Iz tih je razloga bosansko plemstvo bilo protiv uvođenja nove
vojske, smatrajući da ih ona neće biti u stanju braniti kao što bi to oni sami činili.

Osim toga, loš odnos bosanskih valija prema domaćem plemstvu i stanovništvu, njihova
podmitljivost i neumjerenost u prikupljanju poreza te nepoštivanje nasljednih običaja prilikom
imenovanja ajana i kapetana dovelo je do povećanja nezadovoljstva bosanskih prvaka prema
centralnoj vladi u Istanbulu. Nezadovoljstvo je kulminiralo 1830. godine kada je sultan pod
pritiskom Rusije dodijelio Srbiji autonomiju i šest bosanskih nahija s desne strane rijeke
Drine.

Pitanje: Navedi razloge sve većeg nezadovoljstva u Bosni?

Očekivani odgovor: Nezadovoljstvo se ogledalo zbog povećanja sve češće mobilizacije


domaćeg stanovništva za ratove, bili su protiv uvođenja nove vojske, loš odnos bosanskih
valija prema domaćem stanovništvu, neumjerenost u prikupljanju poreza te nepoštivanje
nasljednih običaja prilikom imenovanja ajana i kapetana, a nezadovoljstvo je kulminiralo
1830. godine kada je sultan pod pritiskom Rusije dodijelio Srbiji autonomiju i šest bosanskih
nahija s desne strane rijeke Drine.

Organiziranje pokreta za autonomiju

Zategnutost odnosa bosanskog plemstva s Portom doprinijelo je zbližavanju bosanskih


plemića. Na to je utjecalo i uvjerenje da će Bosanski ejalet zbog stjecanja autonomije Srbije,
Grčke i Albanije izgubiti vezu sa centralnim dijelovima Carstva. Stoga su nakon dužih
priprema svi bosanski ajani i kapetani od 20. januara do 5. februara 1831. godine održali
savjetovanje u Tuzli. Na njemu je razmatrano stanje i položaj Bosanskog ejaleta nakon čega
su doneseni sljedeći zaključci:

1. Porta mora poništiti sve privilegije i teritorijalne ustupke date Kneževini Srbiji te spriječiti
progon muslimana iz i Smederevskog sandžaka;

2. Porta mora obustaviti daljnje provođenje reformi i uvođenje nove vojske (nizami-
džedida);

3. Porta mora dopustiti uvođenje autonomne vlasti u Bosni na čelu s domaćim vezirom;

4. Bosanski ejalet će kao autonomna pokrajina Carstvu godišnje plaćati utvrđeni novčani
iznos.

Odlučeno je da se doneseni zaključci sultanu predaju preko vezira u Travniku, a ukoliko ne


budu prihvaćeni da se digne ustanak. Kako se Porta oglušila o ove zahtjeve, donesena je
odluka o općoj mobilizaciji. Za vođu ustanka izabran je Husein-kapetan Gradaščević,
najugledniji bosanski plemić, porijeklom iz Gradačca. Njegovom imenovanju usprotivili su se
hercegovački ajanj Ali-aga Rizvanbegović i Smail-aga Čengić. Oni su bili protiv dizanja
ustanka čime su se definitivno odvojili od Pokreta za autonomiju.
Pitanje: Navedi koje su odluke donijeli bosanski prvaci na savjetovanju održanom u
Tuzli 1831. godine?
Očekivani odgovor: Bosanski prvaci donijeli su sljedeće odluke: Porta mora poništiti sve
privilegije i teritorijalne ustupke date Kneževini Srbiji te spriječiti progon muslimana iz i
Smederevskog sandžaka; Porta mora obustaviti daljnje provođenje reformi i uvođenje nove
vojske (nizami-džedida); Porta mora dopustiti uvođenje autonomne vlasti u Bosni na čelu s
domaćim vezirom; Bosanski ejalet će kao autonomna pokrajina Carstvu godišnje plaćati
utvrđeni novčani iznos.
Sukobi sa sultanovom vojskom i proglašenje autonomije
U ljeto 1831. godine Husein-kapetan na čelu 25.000 vojnika uputio se na Kosovo s ciljem da
se uspostavi veza s pobunjenim Albancima i spriječi prodor osmanske vojske u Bosanski
ejalet. U bitkama kod Prilepa, a potom i kod Lipljana, bosanska je vojska do nogu porazila
sultanovu vojsku. Nakon toga su velikom veziru Mehmed Rešid-paši ponovo predati ranije
istaknuti zahtjevi bosanskog plemstva.
Po povratku bosanske vojske u Sarajevo sazvan je Sabor na kojem su predsjednici iz svih
krajeva Bosne bezrezervno podržali Pokret za autonomiju. Na njegovu je zasjedanju u
Carevoj džamiji 12. septembra 1831. godine Husein-kapetan izabran za valiju Bosne s titulom
vezira. Taj je izbor ujedno značio i proglašenje autonomije Bosne.
Pitanje: Objasnite kako se razvijao Pokret za autonomiju Bosne?
Očekivani odgovor: Husein-kapetan na čelu 25.000 vojnika ide na Kosovo, u bitama kod
Prilepa, a potom i Lipljana porazili su sultanovu vojsku. Po povratku bosanske vojske u
Sarajevo gdje je podržan Pokret za autonomiju, a Husein-kapetan izabran za valiju Bosne s
titulom vezira.
Slom pokreta
Dok je Husein-kapetan radio na organizaciji domaće vlasti, sultan Mahmud II spremao je
vojsku za odlučujući napad na Bosnu. U proljeće 1832. godine ogromna vojna sila krenula je
na Bosanski ejalet. Odlučujuća bitka dogodila se u okolici Sarajeva, na području Podromanije.
U trenutku kad se moglo očekivati povlačenje sultanove vojske u pomoć su joj pritekli
hercegovački prvaci, protivnici ustanka na čelu s Ali-agom Rizvanbegovićem. Zahvaljujući
njihovoj pomoći, bosanska je vojska poražena, a Pokret za autonomiju ugušen.
Nakon sloma Pokreta, Husein-kapetan Gradaščević sa svojom je porodicom i saradnicima
prešao u Habsburšku monarhiju. Odatle se ubrzo, pomilovan od sultana, vratio na teritorij
Osmanskog carstva, ali ne i u Bosnu gdje mu je povratak bio zabranjen. Umro je u Istanbulu
1833. godine u svojoj 31. godini života pod nerazjašnjenim okolnostima.
Pitanje: Navedite razloge sloma Pokreta za autonomiju Bosne?
Očekivani odgovor: Razlozi sloma Pokreta za autonomiji leže u ne slozi bosanskog
plemstva, a prije svega Ali-age Rizvanbegovića koji je odlučio pružiti punu podršku
sultanovoj vojsci.

S ovim završavam izlaganje te imam zadatak za učenika. Podijelit ću ih u dvije grupe. Svaka
od grupa dobiti će po dva pitanja. Od učenika se očekuje da u periodu od 5 minuta pročitaju
tekst i ponude odgovore na postavljena pitanja.
Nakon što smo im objasnili njihove zadatke, još jednom učenike pitam da li su razumijeli šta
treba da urade. Ako nešto ne bude jasno, objašnjavam im i nakon toga ih puštam da rade.
Tokom cijelog procesa rada na zadatku učenika ja sam tu da im pomažem i upućujem u
pravom smijeru.
Svaka od grupa imati će po jednog učenka koji će izlagati ono što je po njima najvažnije u
tekstu. Tokom izlaganja učenika ukoliko su nešto zaboravili ja ih ispravljam, a takođe im
govorim i neke zanimljivosti koje nemaju u knjizi a za koje ja smatram da bi mogli privući
njihovu pažnju.
Završni dio časa ( 7 – 10 minuta)

Nakon završenog grupnog rada prelazimo na ponavljanje današnje lekcije i provjere


usvojenog znanja.
Pitanje: Na čelo koje kapetanije Husein-kapetan dolazi nakon smrti svoga brata?
Očekivani odgovor: Nakon smrti brata Husein-kapetan dolazi na čelo Gradačačke
kapetanije
Pitanje: Objasni graditeljski poduhvat Husein-kapetana u selu Čardak?
Očekivani odgovor: U selu Čardak Husen-kapetan gradi svoj dvorac, po kojem selo dobija i
ime, taj dvorac je bio specifičan po tome što se nalazio u sredini jezera, kojeg je on dao
izgraditi uz pomoć svojih seljaka.
Pitanje: Navedi koja još dva objekta je dao sagraditi Husein-kapetan u blizini svoje
kule?
Očekivani odgovor: U blizini kule Husein-kapetan dao je sagraditi sahat kulu, kao i džamiju
koja dobija naziv po njemu, Husejnija, koja i danas u punom sjaju krasi Gradačac.
Pitanje: Objasni doprinos Husein-kapetana razvoju katoličkog i pravoslavnog
stanovništva njegove kapetanije?
Očekivani odgovor: Pravoslavno i katoličko stanovništvo bilo je najsretnije od svih
kapetanija u Bosni, u Tolisi je sagradio 1823. godine katoličku pučku školu, kao i crkvu za
1500 duša, isto tako dao je sagraditi katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac, a
pravoslavnu crkvu u selu Obudovac.
Pitanje: Navedi razloge sve većeg nezadovoljstva u Bosni?
Očekivani odgovor: Bosanski prvaci donijeli su sljedeće odluke: Porta mora poništiti sve
privilegije i teritorijalne ustupke date Kneževini Srbiji te spriječiti progon muslimana iz i
Smederevskog sandžaka; Porta mora obustaviti daljnje provođenje reformi i uvođenje nove
vojske (nizami-džedida); Porta mora dopustiti uvođenje autonomne vlasti u Bosni na čelu s
domaćim vezirom; Bosanski ejalet će kao autonomna pokrajina Carstvu godišnje plaćati
utvrđeni novčani iznos.

Sa ovim pitanjem ja završavam ponavljanje nastavne jedinice, pohvaljujem aktivne učenike i


ocjenjujem ih sa ocjenom pet (5), zatim zadajem im zadaću prije svega da pročitaju današnju
nastavnu jedinicu i da odgovore na pitanja koja se nalaze na 97. strani udžbenika.
S time završavam današnji čas.

GRUPA A

1. Kako dr. Bartol Kunibert opisuje Husein-kapetana Gradaščevića?


2. Gdje i kada su se radi savjetovanja sastali bosanski prvaci i navedite njihove odluke?
OPIS ZMAJA OD BOSNE
Liječnik dr. Bartol Kunibert koji je u Beogradu liječio Huseina Gradaščevića, ovako ga
opisuje: „Husein kapetan imao je nekih 30 - tak godina. Stasa srednjeg, izgleda zanimljivog,
pogled blag i sumoran, osmijeh pun draži i tuge. Njegove krupne oči nadkrivljahu guste
ukrštene obrve, bjeloća njegove kože odavala je više đurđijanski tip njegove majke, no onog
ponosnog i polu divljeg Bosanca. Jedva bi se moglo vjerovati da se pod onim nejakim i
nježnirn tjelesnim sustavom moglo skrivati onako krijepka duša, vojnička vještina, velika
taština, a naročito velika hrabrost, dotjerana ponekad do drskosti. Iskren i marljiv musliman,
on je marljivo vršio sve obrede svoje vjere i propise Kur'ana, i nizašto na svijetu ne bi
propustio onih pet molitvi dnevno. Štaviše, često su ga viđali kako za vrijeme razgovora
okreće oči k nebu i ponavlju sasvim tiho poneku molitvu ili stihove iz Kur'ana. Brižljivo se
suzdržavao od raznih vinkih i alkoholnih pića zabranjenih zakonom islama"

GRUPA B

1. Objasnite kako se sultan ophodio prema Husein-kapetanu po dolasku u Istanbul, kao i


teorije o njegovoj smrti?
2. Kako je počeo i kako se razvijao Pokret za autonomiju, te koji su bili razlozi njegovog
neuspjeha?
SMRT ZMAJA OD BOSNE
Husein je po dolasku u Istanbul bio doveden na dvor pred sultana. lako se radilo o osuđeniku,
sultan je iskazao veliko poštovanje prema bosanskom vođi. Cijenio je njegovu sposobnost i
plemenitost. Prema nekim podacima sultan je ponudio Gradaščeviću najveći čin u svojoj
vojsci i sve ono što ide s tim. Ponosni bosanski vođa je, bez oklijevanja to odbio. Nije htio
iznevjerili svoje ideale koji su ga odveli u rat protiv tog istog sultana i njegove vojske. Po
dolasku porodice bilo mu je lakše provoditi izbjeglički život. Nakon odbijanja ponude koju
mu je uputio sultan da stupi u njegovu službu, bio mu je, navodno, određen grad Trapezunt na
Cmom mora kao mjesto deportacije. Nije mu, međutim, bilo suđeno da tamo ostavi kosti nego
u Istanbulu. Umro je iznenada malo vremena nakon odluke o deportaciji. Ostao je opis
njegovog posljednjeg dana života. U njemu stoji da se tog jutra rano digao da bi izvršio
pripreme za Mevlud koji se slavio tog dana. Pokupovao je sve što je trebalo za njegovo
održavanje i po povratku kući raspremi se da uzme abdest, ali tek što je počeo to obavljati,
najednom mu pozli i poče povraćati. Malo iza toga je izdahnuo. Bilo je to usred ljeta, 17.
augusta 1834. godine, kako se može pročitati na njegovom nišanu. Zakopan je u starom
istanbulskomkom groblju na Ejubu, sa dosta skromnim obilježjem.
Za smrt bosanskog vođe, proslavljenog vojskovođe i junaka, saznalo je čitavo Carstvo.
Pojavile su se priče da je bio otrovan. Bilo je i mišljenja da je uzrok smrti bila kolera, koja je
zaista u to vrijeme harala Carigradom. U svakom slučaju otišao je u cvijetu mladosti i naponu
snage, s malo više od trideset godina života.

You might also like