Professional Documents
Culture Documents
Priprema Časa
Priprema Časa
Odgojni: Razvijanje radnih navika učenika koristeći historijsku kartu, udžbenik, ilustrovane
materijale i dr.; razvijanje smisla učenika za urednost, savjesnost, marljivost kao i osjećaje
dužnosti im i odgovornosti, razvijanje smisla za učenikova aktivna djelovanja na času,
razmišljanja, logička zaključivanja i dr. radi lakšeg shvatanja i saznanja o obrađenim
nastavnim sadržajima; razvijanje ljubavi i moralnih vrijednosti u odnosu prema domovini i
sposobnosti čuvanja i odbrane tekovina generacijskih borbi i žrtvovanja za ono što danas
imamo.
Literatura: Ibrahim Tepić i Zijad Šehić - Povijesni atlas Bosne i Hercegovine - Bosna i
Hercegovina na geografskim i historijskim kartama, Sejtarija, Sarajevo, 2002., Hamdija
Kreševljaković - Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1954., 2. izd. 1980., Husnija
Kamberović - Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija, Gradačac, 2002.
ARTIKULACIJA ČASA
Tehnička priprema:
Pitanje: Za vrijeme kojeg sultana i kada je Bosna pala pod Osmansku vlast?
Očekivani odgovor: Bosna je pala pod Osmansku vlast 1463. godine, za vrijeme sultana
Mehmeda Fatiha.
Pitanje: Krajem 18. i početkom 19. stoljeća kriza u Osmanskom carstvu bivala je sve
očitija. Na koji su način Osmanski sultani nastojali riješiti krizu?
Očekivani odgovor: Reforma označava dopunu ili izmjenu određenih stanja, kao npr. u
vojsci, sudstvu, upravi, poreskom sistemu itd.
Pitanje: Navedi kako se nazivaju reforme Selima III i koji je bio njihov cilj?
Očekivani odgovor: Reforme Selima III nazivaju se Nizam-i-džedid, njihov cilj je bio
reformisati Osmansko carstvo, te na taj način zaustaviti njegovu stagnaciju.
Pitanje: Objasnite koga su ove reforme najviše pogađale i navedite njihovu reakciju?
Očekivani odgovor: Reforme su najviše pogađale janičare, koji su 1807. godine izazvali
pobunu te uspjeli smijeniti sultana Selima III.
Očekivani odgovor: Bosanski janičari reagovali su burno na ferman o ukidanju janičara, ali
1827. godine dolazi do ukidanja janičara i u Bosni.
Nakon što smo zapisali naslov današnje lekcije započinjem izlaganje o biografiji Husein-
kapetana Gradaščevića, govoreći o njegovoj najranijoj mladosti pa sve do njegovih uspjeha
koje je ostvario na čelu svoje kapetanije.
Kada je Husein postao gradačački kapetan najviše pažnje je dao administraciji unutrašnjih
poslova. Vrijedno je spomena da su svi Huseinovi projekti gradnje vezani za grad Gradačac i
njegovu neposrednu blizinu. Tokom njegove vladavine Gradačac je proširio svoj status kao
jedna od najprosperitetnijih kapetanija u Bosni.
Pitanje: Na čelo koje kapetanije Husein-kapetan dolazi nakon smrti svoga brata?
Unutar zidina grada Gradačca najznačajniji Huseinov doprinos je sahat-kula koja je izgrađena
1824. godine. Osnova objekta je 5,5 x 5,5 metara, dok je visina 21,50 metara. Ovo je bio
posljednji objekte te vrste koji je izgrađen u Bosni. Njena nagetost posljedica je prirodne
pojave slijeganja zemljišta i neadekvatnog postavljanja temelja. Osamdesetih godina je riješen
i taj problem i zaustavljeno njeno dalje naginjanje i obrušavanje. Obložena je ugraviranim
kamenim pločama, osim vrha, koji je od cigle. Sat je bio u funkciji neposredno nakon gradnje
i par puta se mijenjao. Danas, on nije u funkciji.
Nekih 40–50 metara izvan gradskih zidina se nalazi Huseinov najveći arhitektualni doprinos:
Husejnija džamija. Izgrađena 1826., sadrži oktagonalnu kupolu i izrazito visoku munaru (25
metara). Tri manje oktagonalne kupole se nalaze iznad verande. Islamske dekoracije se mogu
vidjeti na vratima, zidu kao i interijeru. Cijeli kompleks je opasan malim kamenim zidom i
kapijom. Graditeljska cjelina Husejnije džamije sastoji se od ulaznih kapija, objekta džamije,
harema sa nišanima, abdesthane i biblioteke. U džamijsko dvorište Husejnije ulazi se kroz
dvije kapije i to, glavne, koja se nalazi sa sjeverozapadne strane, i sporedne, koja se nalazi sa
sjeveroistočne strane objekta, za koju se pretpostavlja da je služila kao ulaz Husein-kapetana.
Kad je riječ o haremu Husejnije džamije, u njemu smješteno svega devet nadgrobnih
spomenika, među kojima se nalazi i mezar Muhameda, sina Husein-kapetana Gradaščevića.
Pitanje: Navedi koja još dva objekta je dao sagraditi Husein-kapetan u blizini svoje
kule?
Očekivani odgovor: U blizini kule Husein-kapetan dao je sagraditi sahat kulu, kao i džamiju
koja dobija naziv po njemu, Husejnija, koja i danas u punom sjaju krasi Gradačac.
Huseinova vladavina u Gradačcu je također bila istaknuta zbog njegove tolerancije prema
hrišćanima; bilo da se radi o katolicima ili pravoslavcima. Njegova je kapetanija bila najbolje
upravljana i najsretnija u Bosni. Kršćansku je raju pazio kao nijedan drugi kapetan. Baš u
njegovoj kapetaniji u Tolisi podignuta je 1823. prva zgrada za katoličku pučku školu.
Zauzimanjem fra Ilije Starčevića, prisnog prijatelja Husein kapetana, sagrađena je i crkva za
1500 duša, te prostran župni stan od 8 soba i to sve bez carskog berata, jedino uz odobrenje
Husein kapetanovo. On je pomagao katolike svoje kapetanije i podržavao dobre veze sa
župnicima. Izgrađene su još dvije katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac, dok je
pravoslavna crkva izgrađena u seocetu Obudovac. Poznato je da su hrišćani iz Gradačca,
tokom Huseinove vladavine, bili najzadovoljniji u cijeloj Bosni.
Važan objekat koji se veže za Huseina kapetana je zasigurno njegova porodična kuća, u njoj
je rođen, ali i odrastao. Ona se nalazi nedaleko od poznate gradačačke kule. Kuća dominira
gradom i vidi se sa svih strana pri ulazu u grad. I pored oštećenja koji su se desila nakon
gradnje, porodična kuća se renovirala nekoliko put i danas je u životu i u svojoj izvornoj
gradnji i u porodičnom vlasništvu porodice Gradašćević. Kuća je također pod zaštitom države
kao “spomen kulture“.
Osim toga, loš odnos bosanskih valija prema domaćem plemstvu i stanovništvu, njihova
podmitljivost i neumjerenost u prikupljanju poreza te nepoštivanje nasljednih običaja prilikom
imenovanja ajana i kapetana dovelo je do povećanja nezadovoljstva bosanskih prvaka prema
centralnoj vladi u Istanbulu. Nezadovoljstvo je kulminiralo 1830. godine kada je sultan pod
pritiskom Rusije dodijelio Srbiji autonomiju i šest bosanskih nahija s desne strane rijeke
Drine.
1. Porta mora poništiti sve privilegije i teritorijalne ustupke date Kneževini Srbiji te spriječiti
progon muslimana iz i Smederevskog sandžaka;
2. Porta mora obustaviti daljnje provođenje reformi i uvođenje nove vojske (nizami-
džedida);
3. Porta mora dopustiti uvođenje autonomne vlasti u Bosni na čelu s domaćim vezirom;
4. Bosanski ejalet će kao autonomna pokrajina Carstvu godišnje plaćati utvrđeni novčani
iznos.
S ovim završavam izlaganje te imam zadatak za učenika. Podijelit ću ih u dvije grupe. Svaka
od grupa dobiti će po dva pitanja. Od učenika se očekuje da u periodu od 5 minuta pročitaju
tekst i ponude odgovore na postavljena pitanja.
Nakon što smo im objasnili njihove zadatke, još jednom učenike pitam da li su razumijeli šta
treba da urade. Ako nešto ne bude jasno, objašnjavam im i nakon toga ih puštam da rade.
Tokom cijelog procesa rada na zadatku učenika ja sam tu da im pomažem i upućujem u
pravom smijeru.
Svaka od grupa imati će po jednog učenka koji će izlagati ono što je po njima najvažnije u
tekstu. Tokom izlaganja učenika ukoliko su nešto zaboravili ja ih ispravljam, a takođe im
govorim i neke zanimljivosti koje nemaju u knjizi a za koje ja smatram da bi mogli privući
njihovu pažnju.
Završni dio časa ( 7 – 10 minuta)
GRUPA A
GRUPA B